'!

i
1
I
dr Ahmed Colic
Bego Mehuric
ZADACI I OGLED!
ZA 1. RAZRED TEHNICKIH I SRODNIH
SKOLA
Tuzla, 2000.
Reeenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla
.Izdavac
Behram-begova medresa, Tuzla
Stampa
Harlo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safet Pasi6
Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta, broj: 1 O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine
Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08.
'1999. godine
PREDGOVOR
Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola,
a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike
za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih
zadataka.
Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi i
eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i
jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki
demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova
za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori
Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA
2. Kinemallka
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11
2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21
3. Dinamika. Slatika.
3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23
3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29
3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40
3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................ 46
3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49
3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52
4. Energija i rad ......................................................................... 59
4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59
4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68
5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73
5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73
5.2. Mehanicki talasi. ...................................................................... 77
6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80
II MOlEKULARNA FIZIKA
7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82
8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90
9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96
Rjesenja .................................................................................... 104
1. Uvod .................................................................................... 104
2. Kinematika ........................................................................... 104
3. Dinamika. Statika ................................................................... 1 05
4. Energija i rad ........................................................................ 112
5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114
6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115
7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116
8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118
9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119
Dodatak ............................ : .................................................... 122

II
1:1
ii

,j]
!1' ,
II
II
1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne
jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan
(skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori
jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a
izvedene jedinice: m , kglm
3
... Prilikom izracunavanja najsigurnije deeimalne i
mjesovite zakonske jediniee u polazne SI jedinice .• Npr: 2nm. = 2·10·
9
m;
6 em'= 6'10" m'; 2cm
3
=2'10' m
3
; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se
dobije takode u SI jedinieama.
Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna
vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):
+ + +
c""a+b, c<a+b
ii,
)
V :::::Vj +V2
ii,
;.
SI.1.
-----_._-- -
F
F=Jp;2 +;Fz
1
V=V
1
+ Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):
b
S1.3.
(sinus): sinn""!., sin
2
o:+cos
2
o.=1
c
(kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa
c
, b
(tangens): tga=b' (kotangens):
Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom
koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao
5
X=nA
gdje je: X - mjerena velicina, n - brajna vrijednost, A - jedinica mjere. Na primjer,
duzina ucionice je 10m. Pisemo:
1= 10 m,
pri cemu je: 1- mjerena velieina, 10 - brajna vrijednost, m (metar) - jediniea mjere.
Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju
cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.
Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo
veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno,
pomoeu potenei]e bra]a 10. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu,
e = 300000 km/s = 3'10
5
km/s = 3'10' m/s ; sredn]i poluprecnlk Zeml]e,
R = 6370 km = 6,37'10
6
m ; nabo] tl]ela, q = 0,0000000012 C = 1,2'10'
9
C ;
normalni atmosferskl·pritisak, p = 101300 Pa = 1,013'10
5
Pa. .
Znacajne cifre pri racunanju. Kada u zadacima racunamo s mjernim
podacima, tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih
(pouzdanih) mjesta sto.ih imaju podael.
Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara
koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. Na prim]er:
0,146 + 2,1 + 0,56 = 2,806 = 2,8.
Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara
koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara. Na prlmjer:
5,63 '0,8 = 4,504=4,5.
Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno
onoiiko eifara koliko ima u osnovi. Na primjer:
3,28
2
= 10,7854=10,8 ..
Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. Na primjer:
.,f86 = 9,273= 9,3.
U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva. Ono se vrsl u
proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna, a takvi su svi
rezultatl mjerenja. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5
posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. Ako je prva od odbacenih cifara
manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. Na primjer:
36,7374 = 36,74
36,7334 =36,73
Srednja vrijednost mjerene velicine. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine
x I dobili vlrjednos!1 x" X2, ... x,. Tada je srednja vrljednost
Potrebno je, izvrsitr najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najbliza pravoj
vrijednosU: .
6
.. Apsolutna greska .svako9, pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj
vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja:

Velielna
zove se srednja apsolutna greska mjerenja. Rezultate mjerenja zapisujemo u
obllku
x=xil\x
Relativna mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti
mJerene velleJne,
x
Ona je broj i obicno se izrazava u procentima:

£=-·100%
x
Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja
dutlne olovke I dobill vrijednosti: d, = 10,12 em; d
2
= 10,15 em; d
3
= 10,13 em;
d4= 10,11 em; d5= 10,14 em. Srednja vrijednost mjerene velielne je
d 10,12 em + 10,15 em + 10,13 em + 10,11 em + 10,14 em
5 1003=
Apsolutne greske pojedinih mjerenja su:
M, = 110,13 -10,121 em = 0,01 em
M, =110,13-10,15Iem=0,02em
M, =110,13-10,131 em = 0,00 em
M, = 110,13-10,111 em = 0,02 em
M, = 110,13 --10,141 em = 0,01 em
Srednja vrijednost apsolutne greske je:
0,01 em + 0,02 em + 0,00 em + 0,02 em + 0,01 em
5 . ._-= 0,01 em
Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku
Relativna greska je:
d = (10,13 ± 0,01) em
0,01 em = 0.00098 = 0,001
10,13 em
£::;; 0,1 %
7
Greske indirektnlh mjerenja. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti, vrSi se
posredno (indirektno) mjerenje. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se
sljedecim pravilima:
x ""'n±b

€=-
X
x =a·b Llx "" alI.b + b.6.a
Lla Llb
E=-+-
a
x=-
b
, b
Lla .6.b
E=-+-
, b
£=2
Lla
,
Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom, voltmetrom je izmjerena vrijednost
napona U= 1,82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0,250 A. Najmanji podiok skale voltmetra je 0,04 V, a
najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0,01A). Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu
gresku mjerenja.
Rjesenje: otpor je:
I 0,250A
Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu)
.6.R LlU M
,"-=.-+-
R U I
Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela
skale. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona
ilU = 0.02 V
Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je
M=O,OO5A
€ "" IlR = 0,02 V + 0,005 A "" 0,011 +0,02
R 1,82 V 0,250 A
Apsolutna greska mjerenja je:
E "" 0,031 iii 3,1 %
ilR =€·R ==7,28Q ·0,031
IlR =0,23
R=R±AR
R "" (7,28± 0,23)9:
Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i
povrsine stoia.
Pribor: Vaga, drveni kvadar, dinamometar (2N),
Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi, sila trenja ima suprotan smjer ad
smjera kretanja tijela i iznosi:
F
tr
= J..lF
N
gdje je: !'- koeficijent Irenja,
F
N
- sila kojom tijelo okomito
priliskuje podlogu,
Ako lijelo vueemo
D
N
S1.4.
stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja
tijela onda je F= Ftc i F
N
= mg (sl. 4), Koefieijent trenja je:
8
F
!'=-
mg
Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi, preko dinamometra, s\,!inom brzinom,
uz jednako izvuceni dinamometar. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar
izmjeri nekoliko puta. Podatke unesi u tabelu:
I m (kg) I F (N) I
Relativna greska je:
Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja
iT )11 + ,",,2 + )1:; ;
3
€",A)l""b.F+t..m
F m
gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar, m-srednja vrijedhost mase kvadra,
ilm·najmanja masa tega na vagi, .6.F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Rezultat
mjerenja zapisujemo u obliku
gdjeje: b.)l""€:jI
T
1.1.lzrazl pomocu potencije breja 10, u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji
preenik Zemlje koji iznosi 12740 km; b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja
iznosl.150 miliona kilometara; e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi
384000 km,
1.2. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm, Izrazi je u osnovnoj SI
jediniei poteneijom od 10,
l.3.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi, potencijom od 10, upolaznim SI
jedinieama:
,
a) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF,
b) jaeinu eiektricne struje od 3,2 flA
c) povrsinu lima od 6,4 cm
2
,
d) zapreminu vode od 2,5 ml,
e) snagu termoeleklrane od 800 MW,
1.4. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7,8 g/em
3
,
b) brzinu automobila 45 km/h,
1.5. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10,
1.6.Pomnozi ove brejeve, pazeci na pouzdana mjesta: a) 2,21'0;3; b) 2,02' 4,113,
1.7. Odredi kolicnik ovih brojeva, pazeci na pouzdana mjesta; a) 0,032 ; 0,004;
b) 97,52 ; 2,54,
1.8. Saberi zadane podatke, pazeci na pouzdana mjesta; 26,2 em+6 mm+0,26 mm,
1.9.0duzmi 0,34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta,
9
1.10. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12,0 mm i
12,00 mm. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak, a
koliki zadrugi podatak?
1.11. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5,732; 2,387; 1,244;
7,475.
1.12
t
Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta:
'32,5 ml; 32,0 ml; 32,5 ml; 33,0 ml; 32,5 ml. Odredi srednju vrijednost mjerene
zapremine, te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.
1.13. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei
'Jpodaci: 1,= 2,51 mm; b= 2,53 mm; 1,= 2,55 mm; 14= 2,51 mm; 15= 2,50 mm.
Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee, te srednju vrijednost apsolutne
9 reske mjerenja. :
1.14. Na vagi pise ±2%. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg, kolika ce
biti maksimalna apsolutna greska mjerenja?
1. J:;. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g, a zlatar 7 9 zlata sa
\I greskom od 0,1 g. Koje mjerenje je tacnije?
1.16. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em', a jedan podiok termometra
0,5°C. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60
em'; b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C?
1.17. Relativna pri mjerenju jacine struje od 50 mA, pomoeu ampermetra,
iznosi 2%. Pri mjerenju napona .od 12V. pomocu voltmetra, greska iznosi
1,67%. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra, a koliko volti ima
jedan podiok voltmetra?
1.18. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1= (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0.. Odredi relativnu gresku
mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl.
1.19. Potrebno nam je odmjeriti 300 em
3
vode, a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em
3
Jedan
podiok menzure iznosl 2 cm
3
. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo
100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300
ems vode?
1.20. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija
koje je iznosilo 39,2 s. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0,2 s. Odredi
apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija; b) jedne oscHacije (perioda
oscilovanja).
1.21. Koliki je otpor proyodnika, ako je na njegoYim krajevima napon U",,(6,2 ± 0,1) V, a kroz njega tece
slruja I:: (0,25 ± 0,01) A
1.22. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja, sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu, stalnom
brzinom, lznosi 1,6 N. Masa tijela je 500 g. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska
mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0,1 N, a najmanji teg
na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 ° g.
10
.,Aka se leorija i eksperiment
razilaze. znaCi da teorija nije dobra"
Feynman
I MEHANIKA
2. Kinematika
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
Iznos srednje brzine definise se relacijom
_ lis
V=-
lit'
gdje je lis predeni put za vremenski interval At.
Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja,
v::::::const; S:::::: v· t
SI jedinica za brzinu je m/s.
Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h. Zakoje vrijeme oe
preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m?
Rjesenje:
v=54 Ian 1000 m m
h 3600s "
5=150 m
t-?
Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. Srzina autobusa je: v =
t
a vrijeme kretanja 150m =10,
v 15m
,
Primjer tGI Na slici 5. je grafikon puta u
Qvisnosti od vremena La: automobil-A, bicikl - S,
pjesaka-P. Odredi: a)brzine kretanja automobila,
bicikla i pjesaka , b) put koji su preci za prve tri
sekunde od pOGetka kretanja.
Rjesenje: a) Na slici 5, kretanJa
autQmobila, bicikla j pjesaka prikazana. su
pravom linijom na sot dijagramu, sto znac; da se
s(m)
S1.5.
p
11
kre6u ravnomjerno pravolinijski. Brzina aulomobila je ".
V
A til. Is s
Brzina bicikliste je:
Brzina pjesaka je
_"'s_6m-2m 133.'!:'. /
. vp - .6.t - 3s 's ',,/
Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ima najve6i nagib.
b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je
Bicikl prede put
m'
SA =V A ·t=6-·3s=.18m ..
s
m
Sa =Vp ·t=2-·3s=6m
s
Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0, onda je predeni pul pjesaka za tri
sekunde
m
sp::= vp ·t=1,33-·3s=4m
s
Ukupan predeni put pjesaka, do trenutka I = s, je zbir predenog pula do
1=0 (Ij. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s,
_ suk =so' +sp. =2m+4m=6m
ucenika od 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. a) Kolik! je ueenik
prasao put? b)'KbIU::i je pomak? J /
y{km)
1,5 ---------- B
0,5 - ------- A
o 1 x(km)
S1.6.
12
Rjesenje: a) Put se mjeri dul. putanje kojom se tljelo krece. Iznos puta
je(sl. 6):
g=SOA. +sAB
SOl. =l,12km
SAD ""lkm
s ",1,12km + 1 km =2,12 kID
b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku. Iznos
pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela:
/(
//
[ T

.', • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9,83 s, au trci na 1500 m 3 min i 12 s.
'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h?
.\ 'v.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh, a biciklista 13 m/s. Koje vozilo
ima ve6u brzinu?
Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva, duzine 130 km, za 2 h i 45 min.
, Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? ,
(:f.4:-,za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km,
C'ako se krete prosjeenom brzinom 28,8 km/h?
(fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za
\../ brzinu zvuka uzeti 333 m/s ..
" .
Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. a) Kolika je srednja
brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km?
@ Ledena santa prede 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se
kretala santa? .
® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku
.' 0,5 s. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h?
(:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A, A 20 min B 40 min C
B do C (sl. 7). Kolika je srednja brzina .. .. ..
auta na pulu AB, BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. 4D km 20 km
2.10. Kolika je brzina automobila A i B (sI.8) Brzinu S1.7.
izraziti u km/h i m/s.
o 2
S1.8.
v (mi,)
o 1 2
81.9.
3
t (s;
2.11. Sta predstavlja sralirana povrsina na v, t ' dijagramu (sI.9J? a) Koliki je
predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde
kretanja?
Pjesak ueini 120 koraka za 1 min. Ako je dutina koraka70 cm, kolika je
-W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h?
2.13. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma
prolekne 68. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu
zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.
2.14, Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Kolika je sirina kanjona?
c= 340 m/s.
13
2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju?
c=340 m/s.
2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta
pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina
zvuka 340 m/s.
2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.
2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa
300000 km/s?
2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost
svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?
2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko
kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.
2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona
cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.
2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole S
produii do prodavnice P, a zatim se vrati u
skolu (sl. 9.a).
a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?
K Ii P
..
2km O,Skm
S1.9.a
2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km,
i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak?
2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?
2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi
voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju,
v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina
automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv!
automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m.
d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?
2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu
u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh?
2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi
djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog?
14
I
I
I
1
I
.!
I
I
I
··!.··I
J

II
,1
!
Ova djecaka krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom.
je d 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od
mjesta A?
2.30. B':2ina. u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s
K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'
aka okomlto na (51.11 .)? ' ,
iIAotoml eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna
\....1:,:;V amea U odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu
" snagu.
rijeku okomito oa njen ,tok brzinom v!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1 1 mls
,ada Ie 5tl9aO oa suprotnu stranu rijeke vada 9a je odnijela 12 m ' .
nlzvodno. Koliko je siroka rijeka? v,
G§ je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu ------------------
r 18 m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?
Avian je podi:re stainom 576 kmfh pod uglom 30Q u
. honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na
kohku ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se
kre6e u honzontalnom j koliki ce preci put za 8 s7
E
a
81.11
2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu.
P
1
ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje
m.
2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u
susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
potreban.
2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za
blretu (III cljev), metranom, podmetac.
2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je"
srednje ubrzanJe '
81 jedinica za ubrzanje je .
s
_ av
a=--
at
Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je
a=const,
v==vo±at
at'
s=vot±-
2
v
2
±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama
uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je
ae
v=at; s=-; v
2
:;:;::2a8
2
se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina
se ravnomje"rh6 na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila;
b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u
trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se
ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja?
Rjesenje:
km IOOOm m
Vo
h 3600$ S
km m

h S

a)a-?, b)s-? e)s",
a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom.
Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:
15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo
t
Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .
s
b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
m ,
, 2,.(5s)
at m s
50m
2 s 2
e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja.
Koristimo jednac;inu:
16
U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0,
O=vo -at;at=v
o
sm
Vo s m
a=-=--=1-
t 5 S S2
. _ Predeni put koji automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put)
Izracunavamo IZ Jednacm8
v
2
-2as.
15
Posto je krajnja brzina v 0 to j'e 2as y"
, 1 0'
o
W
' ill
2 5-
Vo S
81 =-= =125m
2a . m ' .
2·1-
s'
P' J ''''';P, . rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12)
pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B 81.12.
a) Odredi ubrzanje bicikla '
b) Odredi ubrzanje automobila
c) odredi predeni put bicikla za prvih 6 s.
d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s,
brzinu a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme oba Wela imaju
o S. :
Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.
Vo= const; t1v = 0; a = O.
b) Ubrzanje automoblla je
.6.v v- Vo
__
gdje je: - m/s
.l.t t
15
m
_3
m
a- s s 2m
. 68 S2
rave u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t)
3 asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t t 6 s i visine
m
SE =v
o
t=3-·6s=18m
, _ . s
d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:
17
Posta js
tJ.v· t
s =v t+--
A 0 2
Av = aAt i lit = t, to je
at'
SA =Vot+2'
2':".. (6S)2
m 6 S2 18m+36m=54m
SA s+ 2
Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno
ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
A70 t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi
($\:.. 13J usporeno sa uspore,njem
motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem
o
a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se
2
krece ,IZ (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena
ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme mJes a
6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?
Rjesenje:
vo,= 72 km/h = 20 m/s
Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2
d_ 300 m
Za vrijeme 't prv! motociklista prede put
at
2
.
51 =VOlt--, adrugl,
2
Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI + 52) .
/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02
t
,, __ d_,,-,105
VOl + v02
Prv! motociklista prete za to vrijeme put
T
S1.13.
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko
\ Autobus, iz stanja za po a

srednje ubrzanje?, .
1i<, . I d 144 km/h za 4 S. ,Odredl
",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nu eo, ., .'
motocikliste i predeni put za to Vrljeme,
18
II
1,'\
'I

I

/'
2.40, se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule
". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s.
Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s
2
. Za koje ,
'.j vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?
Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije
predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?
_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po
- pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno
ubrzano.
G4. KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve
kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49
(g= 9,81 m/s')?
Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e
pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s
2
postigao brzinu tri puta vecu od
, poeelne brzine? .
Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s
qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja?
@. Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m
primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno
mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s
2
• Da Ii ce udariti u stljenu?
.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
2

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s
kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do
zaustavljanja?
se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred
semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s.
Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.
2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva
Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.
1 ,
S1.14.
c
".)
2
o
v(m1s)
: '(s)
2 3
81.15.
2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki
put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne
dvije sekunde kretanja?
19
I
· . 16? Po c'emu su istoVj'etna?
2.52. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na s ICI '.
NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja.
v( • ....,;,.)
v(m/s)
H
4
__ .,. _________ ,I
po
,
%0
,
2
'n
I
I
,
'"
...
,
t(8)
'.
tt;')
0
4 8
S1.16.
S1.17.
2.53. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za
svaku vrstu ktetanja. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.
2.54. Odredi grafieki predeni put tijela, na sliei 18, v(m/S)
za prve dvije sekunde kretanja. 12 •..•...•..•• -.
2.55. Dva tijela su u istam trenutku krenula
istog polazaja u istam smjeru (sI.19). a)
njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna
taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj
udaljenosti 6e doci do novog susreta?
v(mlo)
2
t(.)
6
2 4
81.19.
o
6
o 1
S1.18.
t(s)
2
2.56. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p,,;,e eetiri sekunde. kretanja
d
niz
kosinu. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :,m. a) Izracunaj sre nju
brzinu kuglice. b) Odredi ubrzanje kuglice, c) DokaZl da je kretanja ravno·
mjerno ubrzano. . _ .
2.57. Nacrtaj v,t _ dijagram ubrzan,pg bez
tri tijela cija su ubrzanja: 0,5 mis, 1 mis, 1,5 m/s . Po cemu se j
, grafici?
2.58. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti. ubrzanja 'i's<m1S'l
materijalne tacke od vremena. a) Nacrtaj grafiko.n
brzine za prvih 5 s kretanja; b) Kolika je brzlna poshje 1
5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s?
2.59. Tijelo se poene kretati iz
ravnomjerno ubrzano, sa akceleracljom 0,4 mls.
Koliki put prede u petoj sekundi kretanja?
20
81.21
I
I
I
I
5
2.60. Kolica A sustignu kolica B u tacki C
(slika 22). Kaliko je bilo poeetno
rastojanje kolica ako su kalica
istovremeno krenula iz stanja
mirovanja.
2.61. Dva tijela zapocnu istovremeno da
81.22.
se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. Jedno tijelo se krece
ravnom!erno brzinom 3 mis, a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom
0,5 m/s . Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo?
E
2.62. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu. b) Odredi srednju
brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. svake dvije
sekunde). c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano?
d) Odredi ubrzanje kuglice.
Prlbor:Kuglica, daska sa zljebam duga najmanje 1 m, staperica (iii metronom),
mjerna traka, podmetac za dasku, papirne trake (sl. 20) .
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruznici.
Centripetalno ubrzanje.
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no
ubrzanje. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet:
y'
a
c
=-
r
gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. 23).
Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici;
T= 2m
y
Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena,
tl f=N=.!..
• t T
gdje je N - broj obrtaja za vrijeme t.
Primjer 1: Malo tijelo je vezano.za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se
obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. Odredi: a) frekvenciju
obrtanja i period obrtanja, b) periferijsku brzinu tijela, c) centripetalno ubrzanje
lijela. ..
21
Rjesenje:
r= 80 em = 0,8 m
N= 150 ob
t-1 min 60 s
a)l=?, T"?, b) v''?, e)a,=?
a) Frekveneija obrtanja je:
f= N = 1500b =2,5
0b
t 60s s
Period obrtanja je:
1 1
T=-=--=04s
f 250b '
b) Periferijska brzina tijelaje:
2m
V=-
T
e) Centripetalno ubrzanje je:
s
2·0,8m·3,14 6 m
12,5 -,
0,48 S
. m

, 12,56-
v s m
a
c
:=-= =197,2
1
,-
r O,8m s
T
S1.23.
2.63, Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno
ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se
centlpetalno ubrzanje, a
c
> Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno
ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja, b) ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja, e) ravnomjernog kruznog kretanja.
2.64. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja.
2.65. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S, na slie! 23. Kakav je
njegov smjer?
2.66. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake
minute. Kolika je lrekveneija i period obrtanja?
2.,67. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom
31,4 m/s. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja?
2.68.a. Gumeni cep na slie! 24. ucini 20 obrtaja za 15 s. a) Odredi period i
lrekvenciju abrtanja. b) Odredi linijsku brzinu, ako je duzina kanapa 30 em.
Rotor masine, precnika 40 em, ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u
minut!. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?, b) Kolika je periferijska brzina
22
,
i
I
I
i
I
tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos
centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji
tocka?
2.69. Cemu je jednak period obrtanja sekundne
minutn:, i satne kazaljke? Ako minutna
Ima duzlnu 1,7 em, kojom se brzinom krece vrh
- - -;; - - - nO--=.-.;!J
F, m
kazaljke?
2.70. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0 Af9 = f,
uee s avionom u kruznu putanju precnika 51.24.
18.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine
teze, g=9,81 m/s'.
2.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365,24 dana, a srednje rastojanje
Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1,49-10
11
m: Kolikom brzinom s, e krece Zem!J'a
oko Sunea?
E
2.72.Za.dataK Odredi period i ravnomjernog kretanja gumenog cepa po
kruznlci slika a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i
30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji. b) Sta se dogada kad konae ispusti;; iz
ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa.
Pribor. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do
100 em, gumeni esp, staklena cijev duga 20-tak em, stoperica)
3. Dinamika. Statika
3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Od..zanje impulsa.
Kolicina kretanja (impuls) tijela je
p=mv, p=mv
Drugi Newlonov zakon:
- "p F-- "P
F=-
"t ' "t
Odnos sile, mase i ubrzanja:
F=ma, F=ma
Jedinica za silu je njutn (N):
N=kg'-".:.
"
23
SHa Zemljine teze:
Fg=mg; Fg;:;;:mg,
gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze, g= 9,81 m/s2 na geografskoj sirini 45
2

Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.
Tre6i Newtonov zakon: F
I
,2 = -Fl,,; F,,2 = Fl"
Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja)
,r
Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan,
(mv)"" = cons! .
iii: ukupan impuls ,zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom
impulsu poslije medudjelovanja.
Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g, kojal'se stalnorn brzlnom Vo= 6m/s:
poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta,nja. slle ,2s. Odredl.:
a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle, b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1
ima poslije 2 s, e) predeni put u toku 2s.
Rjesenje:
m= 800 9 = 0,8 kg
t=2 s
F=4N
)(0 - 6 m/s
a) v=?, b) p=?; e)s=?
a) Kretanje tijela, od trenutka djelovanja sile, je ravnomjerno ubrzano
sa pocetnom brzinom,
v=vo+at
Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile, mase i ubrzanja.
Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi:
4
kgm
F 4N S2 m
a=-=--=--=5-
m 0,8 kg 0,8 kg s'
Brzina koju tijelo dobije je:
m m m
v=6-+5-·25=16-.
s S2 S
b) Kolicina kretanja je:
m m
p=mv=0,8kg·16-=12,8kg- .
s 5
24
e) Predeni putje:
2
at S2
s=v
o
t+-=6m·2s+--"--,,-- s=22m.
2 2
Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'; podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliel 30. Koliki je njen iznos?
Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa
Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I
podlogu, a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. Tijelo miruje, Ie je ,a= 0, i
prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. 25) ,
N+mg=O
••
Projekeija ove vektorske jednaclne na pravac daje:
rug
S1.25.
N -mg=O
, m
N =mg=lkg .9,81
2
=9,811'1
s
Iznos sHe rekcije podloge je 9,81 N, a iznos sile kojom tijelo pkomito
pritiskuje podlogu je takode 9,81 N; N = -FN; F
N
=N=9,81 N.
Prlmjer 3. Iz topa cija je masa m,=3 t ;spali se granata eija je masa m2=14kg
brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
Rjesenje:
m,=3 1=3000 kg
m2=14 kg
v,=500 m/s
V1=?
Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate, prije ispaljivanja,
jednaka je nuli. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja
IDIV
1
+m
2
v
2
• Prema zakonu kolicine kretanja O=m1v
1
+ID
2
V
1
• odnosno
m
l
V 1 = -m
z
V 2. Vektori koliGina kretanja. cijevi i gran ate imaju suprotne. smjerove.
Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m
z
V 2; J pa js brzina trzaja cijevi
m
14kg·500-
V!=ID
2
V
Z
= s 2,3
ffi
m, 3000 kg 5

T
3.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne, b) posklizne?
. Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od 2,';' N. Koliko q ubrzanje dobiti
tijelo? ..
@ Kamion mase 4 t krece se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s', Pri tome mu se
brzina poveca od 2 m/s do 10 m/s. Kol;ka slla za to vrijeme djeluje n,a kamion?
se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1,2 N. Izraeunaj kolielnU
kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. '
@ Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Smatrajucl da je tljelo
"1 mlrovalo prlje djelovanja sile, odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo, b) brzinu
3 s kretanja, c) predenl put nakon 3 s kretanja.
,
3.5.a. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Kolika je
v masa tijela?
3.S.b. Na tijelo mase 2,5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od
v 8 m za 2 s. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? .
3.6. Sila kOja iznosi 1,5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g, 500 g, 750 g.
va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci
svako tijelo ,za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od
vremena za sv!'ko tijelo, u istom koordinatnom slstemu.
;1,7. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj brzlnu 15 m/s. Ako je djelovanje
''''\Ina loptu trajalo 0,21 s, kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu?
3.S. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina
Vpovecala od 5 m/s na 25,2 km/h, za 4 s.
3.9. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2
/ V m, krecuci se ravnomjemo ubrzano. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo?
3.10. Pod uticajem sile od 2,4 N lljelo mase 0,6 kg, Iz stanja mirovanja, dobilo je
vt>rzinu 18 km/h.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku?
3.11. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s, presavsi prl tome
rastojanje o.d 25 m. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili,
b) silu kocenja.
3.12. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Ispred
semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti T
stalnom silom koeenja 11,2 kN. HoCe Ii se zaustaviti ispred
semafora?
3.13. Tijelo mase 300 9 objeseno je 0 konac (sl. 26). a) Kolika je sila "'"
zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? S1.26.
3.14. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. a) Kolikom
silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge?
3.14.8. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje
silu od 29,43 N. Kolika je masa jednogtega?
3.15. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19,62 N. Na
tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. Odredl: a) ubrzanje koje ce
tijelo, b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje, c) put kojl te pretl
poslije 3 s kretanja." '
26
!
,
.!'.,

1
II
.
:l-I
I
3.16. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine
vremena za tijela mase 1 kg. a) Na kOje
tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je
preslo svako tijelo za 4 s?
3.17. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na
sliel 28. U trenu!ku t= 0, vo= O. Koliki te
preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl
taean odgovor: A) 15 m; B) 20 m; C)45 m.
(:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je
brzlnom 54 km/h?
3.19. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l:
a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom
sistemu; b) ukupan impuls sistema?
24
12
0
3
0
v(mls)
----------------
2
------- -------
2 4t(s)
81.27.
F(N)
2 4 tIs)
81.28.
3.20. Na koji se nacin kosmonaut, 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti
na brod, bez pomoei drugih kosmonauta? '
3.21. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. Led je toliko
da se. n:, moze ni pomjerit!. Da bi dosao do obale, koja je udaljena
s-30 m, mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale, brzlnom v, = 20
m/s. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale?
Iz ,ruSk,: mase kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. Koliku brzlnu
Q'<:u dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka?
Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase
< 210 kg. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu
brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl
eamac i u kojem smjeru (sI.29)? Za kOje
vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode
zanefTlariti.
• 3:24. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.29.
brzlnom v,= 2,5 po glatkoj horizontalnoj podlozl, stavi se teg mase 100 g.
S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?,
, .3.25. Iz rakete, eija je masa s gorivom M= 4 kg, Izade gOrivo'mase m=1kg
brzlnom v,= 120 miS, vertlkalno naniie, Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor
vazduha zanemarit!. g = 10 mls'. .
3.26: Raketa mase m =.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. U
trenutku. ad nJe odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom
v,- 900 m/s u Istom sm)eru. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka
rakete.
3.27. mase m,= 60, kg trei brzlnom v,= 8 km/h I stigne kolica mase
kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2,9 km/h I uskoel u njih. a) Kollkom
brZ:lnom :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala
sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.et kolicima i skoeio u njih? '
27
3.28. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka
je m,= 40 kg, a drugog m2 = 50 kg. Prv; djeeek baei drugom paket mase
m=5 kg u hor;zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. Koliku
6e brzinu imati prv; djecak poslije izbaeivanja, a koliku drug; djeeak poslije
primanja paketa? Trenje zanemariti.
3.29, Stoje6; na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0,5 kg brz;nom
v=20 m/s. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju
ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja
0,01?
3.30, Tijelo mase m,= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. U to tijelo ulijece zrno
mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i
usmjerena je horizontal no. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0,05?
E
3.31. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela, ubrzanja i sile. a) m=cons!. Vuei
koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje
dinamometra bude stalno. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. Sta
zapaza,,? b) F=consl. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea)
priblizno dva puta i ponovi ogled. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u
ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase, sUe i ubrzanja, bez
mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na
asnovu jednog mjerenja?
Pribor: Dinamometar, koliea, tegovi priblizne mase kao i koliea, sto (iii daska
duga najmanje 1 m).
3.32. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra;
b) pomocu dvije magnetne sipke. '
Pribor:Dva dinamometra, stalak, dv;je magnetne sipke, dvije dasc;ee, posuda
svodom.
3.33. Zadatak:Napuhani balon, iz kojeg poene da izlazi zrak, pusti. a) U kojem
smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled
matematicki.
Prlbor:Balon djeeiji.
3.34, Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati
da je ukupan impuls sistema konstantan.
Pribor:Balistieki pistolj, stalak, mjerna traka
(sl. 30).
28
/
I
I
I
".
:l--c:::l
S1.30.
3.2.Slaganje i razlaganje sila. Sila trenja. sila.
!acku djeluje istovremeno vise : sila onda ceme
sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.2.). Pom06u pravila 0
I mozema silu razloziti na komponente. Princip
nezavisnosil s.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila, onda one
djeluju neovlsno Jedna od druge.
Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela, F. = fLN gdje je:
fL- trenja, N - sila reakcije (sila, kojom podloga okomito djeluje
na tljelo) .• On". je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu
(N = FN, N=-F
N
).
Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila, onda je: F) + F, + ... + F, = rna .
Ako je v = const. (it = 0), anda je u ravnotezi:
Ako je v=o, onda je
materijalna tacka u statickoj ravnotezi.
Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx, gdje je: x -izduzenje opruge,
k - krutost opruge.
" Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i
2 m. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. b) Razlozi
silu te::e na. normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan.
c) IZnas komponenti F i F
N
• 9=10 m/s2,
Rjesenje:
m=200 g=0,2 kg
h=1 m
Q=2 m
h
a) e =?, mg=?, e) F=?; FN=?
a) Uspon strme ravni je
h 1m
-=-=05m
e 2m' 7'
c
h

At U't;

B
Sl.31.
Sila tete koja djeluje na tijelo je F
g
=mg=0,2 kg·l0 =2 N.
s
b) sile teze mg na dvijenormalne, komponente prikazano je na
sllCi 3.1. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan, komponenta FN je
okomlta na podlogu.
e) Iz slicnosti trouglova (slika 31), ABC i A"B"C" slijedi daja
F h, FN b
-=- 1-=-
mg e mg e
h b
F=mg-; FN =mg-
t e
29
Iznos komponente F je, F=2 N·D,S=l N.
Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.
Prema Pitagorinoj teoremi b
2
=C
2
_h
2
=(2 m)2 - (1 m)2=3 m
2
.
b=1,73 m
FN = 2N1.7
3rn
=l,73N
2m
primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliei b, c, d. (sI.32) Koliki je njen iznos?

a) b) c) d)
S1.32.
b) Tijelo miruje na podlozi te je, prema Drugom Newtonovom zakonu
(sl. 32.a.)
SI.32.a.
N+F+mg=D
Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje:
N -F-mg=O
N = F+ mg =2N +9,8lN=1l,8lN
Iznos sile reakcije podloge je 11,81 N, a iznos sile kojom
tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11,81 N.
c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F, I
vertikalnu F2•
N
Za ugao 45
0
(sI.33.) je
mg
81.33.
FI =F
z
i p1 ;:::F
1
2
=2F;
F
F, = .J2 =l,41N
Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja, te je
prema 2. Newtonovom zakonu N + F2 - mg = 0
N =mg-F, =9,SlN -l,4lN=S,4 N
d) Na tijelo (sl. 34) djeluje sila teze mg. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente, F i F
N

Tijelo se,kre6e pod dJelovanjem sile F, dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. lz slicnosti Irouglova ABC
i A'B'C' sHjedi:
30
:1
1
·]1
II
A
8'
II,
S1.34.
b
N=FN ""mg-
,

F:mg=h:e: FN :mg=b:e,
odakle je
h
F=mg-
e
Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo
okomlto pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja Ie
js:
kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8,48 N, a to!iko
!znosi i s11a reakcije podloge.
=1,73m
m I,73m
N =lkg .9,81-r.--=8,84N
s 2m .
SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila
teze mg kao aktivna sila, te sila reakcije podJoge N.
Rezultujuca sila je F (51. 35).
Za one koji trigonometriju (51. 35):
Sill a: '" T; F -== mg sina:
b
cosa = J; "" mgcosa
S1.35.
Dva masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa
zanemarlJlv8. Kohkom silom treba vue] nit, koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne
(sl. 36)? Trenja zanemaritL '
Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na
drugo 11jelo. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila
ml
m,
o
T T
;>(
o
zatezanja iii napetost nm T. Na tijeJo m2 djeluje sila
zatezanja nit! T1, a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2. Ako
je neistegljiva, anda je T1= T2= T. Jednacine kretanja u
honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su:
S1.36.
Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila
Dokazi da, aka vucna sila djeluje na tijela ml. njena vrijednost iznosi 7,5 N.
31
N
Primjer 4. Tijelo mase 2 kg lezi na
harizantalnoj padlazi. Na tijelo djeluja 3 N,
kao na slid 37. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I
pod loge je 0,1. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo
kretati.
Rjesenje: 2 kg; 3 N; 0,1
S'9:a'
S1.37.
Na tijelo djeluje vucna sila F, sila Irenja F,,, sila mg i sila reakeije
pod loge N. U vertikalnom praveu nema kretanJa, O. Jednaeme kretanJa suo
horizontalan pravae: F-Ftr=ma (1 )
vertikalan pravae: N-mg=O (2)
Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je:
a= F-Ftr
m
Iznos sile trenja je Ftr= a iz jednacine (2) je
a

m
m
3N -0,1·2kg ·9,81,
s
2kg
Za one kojl iele vise znati:
Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi
niz strmu ravan nagiba 30°. Koeficijent trenja
izmedu tije!a i.strme ra'{ni lzn051 0,3. (SI.38)
RjeSenje:
a= 30" tL
ll::: 0,3
8=?
Na tljelo djeluje sUa teie mg, 511a reakcije
podloge N i slla tranja Ftc. Prema 2. Newtonovom
zakonu Je: mg +. N + FIr::: rna Projekcije ove
vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju:
x: F-Ftr""ma
m
3N-l,96kg,
s
2kg
S1.38.
(1)
m
0,52,.
s
Posta je F,,= N:::FN"" mg 7; F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34), jednacinu (1) mazema
pisatl U obliku:
h b

e ,
32
j
I
I
I
odnosno
Za one koji znaju triganometriju:
h I
-=- i
b J3. m
-=-, te)9a",,2,4-:;-.
, 2 R 3
h b.
sina=-; cosa:=-,tej6
)
I ,
a"" g(sina -IlCOSO;)
Ako je trenje zanemarljivo, Il=' 0, onda je '
a::g sinn
Ako je ravan horizontalna (a--Q), onda je
Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst, a= 0 ), anda je
h
sino: ")..tcoso:=O, Il=tga="b'
T
,:6@ Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. Odredi smjer i veliCinu
C7,ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru, b) sile djeluju u suprotnom
. smjeru, c) slle djeluju pod uglom 90°.
,/
'3.36. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da
./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N, b) 1,4 N, e) O? . ;;'2]... . F_
!3.37.)Na sliei 39 intenzitet sile N.Kolike su
...... .i{omponentne sile F, I F, ako je ugao a: a) 30°, b) 45°,
.e) 60"? a 'l
".
3.38. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N i 8 N pod
/.;0 uglom. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo?
81.39.
..J,_.'
\j \'3.39·1 Na sllei 39 Iznos sile N, a ugao Odredi komponentne sile F, i
'; \-" " ?
\V 2,
'v r 3.40.) Na tijelo mase 250 9 (sI.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom, od 3 N i 4 N.
\....A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo, b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s
kretanja.
3.40.a. Na slie! 31, visina strme ravni je 80 em, duzina 1,5 m, amasa tijela 150 g.
Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo, b) iznos
komponenti F I F
N
• m/s'.
3.40.b. Na slrmoj ravni, na slie! 31, nalazl se lljelo mase 700 g, pri cemu je
em. Izracunaj komponentne sile F i F
N

33
/i
/f
3.41. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. a) Koliki je otpor vazduha?
b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3.2 m/s'?
3.42. Koliea mase 0,5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da
dinamometar zaklapa ugao 45
0
sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N.
Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi; b) silu
reakeije podloge. Trenje je zanemarljivo.
3.43. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m, nalazi se tijelo mase
600 g. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan, b) silu kojom tijelo
pritiskuje podlogu, c) silu reakeije podloge, d) najmanju silu koja moze drzati
tijelo u ravnotezi, e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan.
3.44. Uz dasku, koja je nagnuta pod uglom 45
0
i duga 10m, guramo koliea mase
80 kg. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo
djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom
silom pritiskuju kolica strmu ravan?
3.45. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Koliki je potreban intenzitet sile
da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom, b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'?
3.46. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). F= 3 N. Trenje je zanemarljivo.
3.47. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi: a) iznos sile kojom
tijelo pritiskuje podlogu, b) iznos sile reakeije podloge, c) najmanju silu koja
moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu, ako je koeficiJent trenJa klizanja
0,3. g=10 m/s'.
3.48. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi
izno.i 0,8 N. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge.
3.49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja rimze
pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1,2 N. Kolika je masa tljela?
3.50. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine
kretanja na njega djeluje sila trenja od
7500 N. Kolika je vucna sila motora ako se
kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski,
b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 ,5 m/s .
3.51. Kolika najmanja sila moze pokrenuti
tljelo mase 600 g koje se nalazl na
horlzontalnoj podlozi. Koefleijent trenja
izmedu lijela i podloge je 0,25. Sila djeluje
horlzontalno.


I.

II.
$140"
3.52. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom, ukupne mase 70 kg.
Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. a) Koliki je koefieijent
Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila
45 N? Sila dljeluje horlzontalno.
3.53. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Koefieijent trenja Izmedu
sanki I leda je 0,1. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke:
"a) stalnom brzinom, b) ravnomjerno .ubrzano sa a= 1 m/s'?"
34
3.54. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h, po
horizontalnoj eesti, za vrljeme od 10 $, aka je: a) trenje zanemarljlvo,
b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0,02?
3.55. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za
x = 10 em. Kollka je krutost opruge?
3.56. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. Kada
okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. a) Kolika je masa
tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara
jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli
brojevi. 9 = 10 m/s'. a 0
3.57. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. Kollkl
je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo
navlse: a) stalnom brzlnom, b) stalnim ubrzanjem
4 m/s'?
3.58. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei
41. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O,4 m I e=0,5 m.
Kollkom sllom djeluje teret na slpku?
E
c
SIAL
3.59. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na
oprugu. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga
neopterecena, b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od
50 g, 100 g, 150 g, 200 9 I 250 g. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku
skale. d) Nacrtaj F,x - dljagram. Kako zavlsl Istezanje x od sile F.
Pribor:Elasticna opruga, tegovl od 50 g, stalak, milimetarskl papir, kazaljka
od debljeg paplra. . 1'1
3.60. Zadatak: Odredl koefleljent trenja
klizanja. "
Pribor: Prlbor kao na sliei 42.
3.61. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja
klizanja.
F:, ,4--,.
)
M'l'
81.42.
Pribor: Ravna daska (iii knjiga), rnetalnl novcle iii komadic krede.
3.3. Centipetalna sila. Gravitaciono polje
Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja
tije!a. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos
mv'
Fc=--
r
Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka
Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:;'nete:
35
T'
-=const
R'
Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme,du dva
tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa, a obmuto proporclonalna
kvadratu njihovih rastojanja (sl. 43):
y- gravitaciona konstanta,
y= 6,67·10·
11
Nmlkg' .
Iznos jacine gravitacionog polja:
F M
J=-=y-
m r'

r
....
F, '1.
' ..
S1.43.
gdje je: y- gravitaciona sila, m - masa tijela na . . .
koje djeluje polje, M - masa izvora polla, r - udallenost od Izvora polja.
SHa Zemljine teze:
Fg =mg; Fg =mg
.. ,
I
Eb
mz
g-ubl2anje Zemljine teze. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je:
go= 9,81 mls'.
Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje:
M R'
g=\R+h)' go (R+h)"
gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje, R-poluprecnik Zemlje, h-visina iznad
povrSine Zemlje, g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.
Kosmicke brzine
Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka
zemlje,
Vl.P!.,r.;
gdje je :M·masa Zemlje, rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.
km
Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7,9 -.
S
Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
36

km
Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje, v:I';::11,2 -.
. - 8-'
11
'.1.
';1
:1
,
'I
I
kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo
Suncev planetni sistem. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16,3 km/s.
Cetvrta kosmlcka brzina je na. jmanja brzina
obtast djelovanja nase galaksije; Y4=:.?90 ..kmls·;···" ., .. "- \
sila potrebna da atleticar zavitla kladivo "
mase 1 po kruznoj pulanji poluprecnika 2,0 m sa 120 ob/min .

o,p-f' 1,0 kg
r= 2,0 m
1-120 ob/min -120 ob/60 s- 2,0 obis
Fc- ?
,
Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila
r
Perilerijska brzina kladiva je v 2m a period kruzenja
T
v
1 1
T=-=--=05s
f 28-[ ,
2·2m·3,14
O,5s
25,l
m
s
lkg·(25,lm/s)'
Fe 315N /
2m
Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg. acu j
gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa Ije
M=5,96·1 0
24
kg i poluprecnik R=6370 km. b) sila feze djeluje na log covjeka
ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9,81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje
Zemljine lezena poveSini Zemlje, g=9,81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km,
izracunaj masu Zemlje,
Rjesenje:
a) m=80 kg
,96·1 0
24
kg
R-6370km-6,37·10· m,
F=?
b) g=9,81 mis'
m-80 kg
Fg::::?
c) mis'
R-6,37·10· m
M=?
a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m
l
. m
2
.
. ,2
U na3em primjeru je (sI.44) F=y ill' M = 6,67.10-11 Nm' . 80 kg . 5,96· !0
24
kg
r' kg' (6,37·10
6
m),
F=783,8 N
b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF ,=80 kg·9,81 mis'
N
Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka za'y i g .
c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su
mM M R'
jednake F=F
g
, te je r--=mg, odnosno g=r- . Odatle je M =g-.
R' R' r
M = g R' 9,81 mls'· (6,37. 10
6
m)' 5,96.1Q
24
kg.
y 6,67.10 llNm
2
/kg
2
Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca
aka Zemlje. Na koji nacin?
Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na
Mjesee identicna sa silom teze, anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 45). SHa teze kojom Zemlja djeluje oa
Mjesee je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo
Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja:
mg - 1/<', tj,
81.45.
mg
o
r2
mg "" R,"2
(1)
S druge strane 5ila teze koja djeluje na Mjesec jednaka je
centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje:
my'
mg""T
(2)
R'
Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v
2
"" go-
,
(3)
Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2;
gdje je T period cibHatenja Mjeseca oko Zemlje, te je: T: = 2 odnosno
r goR
Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz
za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3,84'10
6
m; A=6,37·10
6
m;
T=27,4 d=2,37·10, S, dobivamo
go ",,9,9 m/s2..
Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje 0 oPSoj
gravitaciji.
T
3.62. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni,
pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei, b) kretanje planeta eko Sunca,
c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma, d) komadie krede koji se nalazi na
kruznoj ploci koja se obrce?
3.63. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po
horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s?
3.64. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u
horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m, iznosi 36 N. KoliKi je period
kruzenja kugle?
38
3.65. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj
ravni. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja
750b/min.
3.66. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je
50 em od osovine. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na
lopatieu?
3.67. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m, brzinom 36 km/h.
Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos?
3.68. Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu
poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu
lockova i eeste je 0,2.( sl. 46).
.tijela ml, '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F. 0
Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo
1";::': dva puta, b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta?
i Mjesec se, priv!ace si!om" Masa
Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta
veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom
81.46.
;jMjeSeC djeluje naZemlju? . •
Tljela na Zemljl se medusobno pnvlaee, ZaMo se ne kreeu jedno prema
Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t, a
eentara masa 2 m. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom?
\3.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini
Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.81 m/s'). b) pomoeu
,. obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km, M = 5,94·10
24
kg).
1,3.71 Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na Mjesee smo
dlnamometar I teg od 1 kg, a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu
kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na
, 3f
mlji
? '
\
"\ 3.74. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km, ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje
\--oje 9,81 mls'. Izracunaj: a) masu Zemlje; b) srednju gust!nu Zemlje,
3.75. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini
(h=8888 m). 90= 9,81 mls'; R = 6370 km.
3.76. Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego
na povrsini Zemlje, b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje?
3.77. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku
Zemlje?
3.78. Koliko je ubrzanje teze poveSini Mjeseea? Rz= 3,7 R
M
; Mz = 81 MM;
9z= 9,81 m/s
2
. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca, ako na
Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na
povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1,5 m?
3.79. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. po
_ priblizno kruznoj putanji. Odredi: a) brzinu kretanja satelita. b) vrijeme jednog
obilaska oko Zemlje.
39
3.80. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km, amasa
Zemlje je M = 5,96'10
24
kg. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko
Zemlje, b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.
3.81. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27,4 d, a udaljenost
384 000 km. Odredi masu Zemlje.
3.82. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J.Gagarin) kretao se oka Zemlje za
90 min. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit?
3.83. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od
povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje.
3.84. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. Poluprecnik mjeseca je 1,73'10
6
m,
masa Mieseea 7,37'10
22
kg.
3.85. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Masa
satelita je m od. 1,2 t. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje, b) kineticku energiju
satelita. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.
3.86. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita?
3.87. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje
Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1,62 mis', a poluprecnik Mjeseea
R =1,73·10
6
m.
E
3.88. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela.
Rezultata mjerenja prikazi graficki
Pribor:Pogledaj sliku 24. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g.
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac
Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const, ti. na nasoj
geografskoj sirini 9 = 9,81 m/s'. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Siobodan pad (a = g, Vo= 0):
gt'
v=gt s=- v'=2gs
2
gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada.
40
I
I
1
1
I
I
i
I


j:
Hitae uvis
v=vo-gt
gt'
h=vt--
o 2
v
2
::::: -2gh
Hitac nanize
v=vo+gt
gt'
s=vot+-. -
2

,
Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :;:: , gdje je
2g
Vo pocetna brzina.
Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'- .
P g
Horizontalni hitac (sl. 47)
gt'
x=vot; Y='--
2
Vx =v
o
; Vy =gt
SI,47.
slobodno pada sa visine 30 m. a) Za koje vrijeme ce pasti na
- Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu
puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi
padanja?
Rjesenje:
h-s-30 m
a) t=?, b) v=?, e) 1, =?, d) I,=?, e) s,=? (sl. 48)
a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h
,
izracunavamo [z jednacine h ::::: L
2
t= (2h = 2·30m =2.475.
fi 981 m
, ,
5
b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo
IZ jednacine:

V s 5
c) Iznos prve polovine puta je h
i
=.1'=15 m. Vrijeme za koje tijelo
2
Tjt
T
l
ill
SIA8.
2
prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = , odakle je
2
2·15m =1755
m ' .
9,81,
s
d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je:
t2::: t-tJ= 2,47 s -1,75 s::: 0,72 s
e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje padanja iZnosi:
s(I "" S _lS)l = 1O,6m
U posljednjoj sekundi tljelo prede put
sJ=h-su""30m-1O,6m= 19,4m
se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. Odredi:
a) brzirll1';;;la posHje 2 s kretanja, b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s
kretanja, c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.
Rjesenje:
lOOOm ill
vo=108 km/h=108--=30-
. 36005 5
1-2 s
a)v-?, b)h-?, e)H_?
a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je,
m ill
Y:::::Yo -gt=30--9,81
z
,2s
s 5
m
v=IO,38-
s
b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je,
gt
2
ill

2 s
h = 40,38 m
.(25)'
S
2
51.49.
c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz
ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB, tj. v=Q. Iz relacije V4:;::V02_2gh,
izracunavamo da je vo
2
=2gH, odnosno maksimalna visina je
(30
m
]'
v
2
,
H =--'L= =45,87 m
2g 2.981 m
, ,2
Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh, po pravoj i horlzontalnoj putanji, na
visini 2 km. Iz aviona se ispusti bomba. a) Poslije koliko vremena ce bomba past!
na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu, od mjesta
izbaeivanja,oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada
bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe
da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s
2

Rjesenje:
H=y=2 km=2000 m
Va - 720 km/h - 200 m/s
a) i-?, b) x=? e) h
a
-?, X
a
- ?, d) v=?, e) t,=?, 1900m.
1
!
Pogledaj sllku 47.
a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u
horizontalnom praveu, kao i avion. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme
2
padanjaje, iz
2
t= f2H = 2·200m =20,
fg- 1OE2.
" /
b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put
m
x =vot= 200-·20s=4000m
5
c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe
na visini 2 km (sI.47).
d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. 47):
(
200E:)'
S SIS
e) Vrijeme tempiranja bombe je
gdje je Yl::= H - hl= 1900 m put koji prade bomba, slobodno padajuci sa vislne h.
T
\ Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. Koliko dugo 6e padati?
1 brzinom ce pasti?
i (3.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65,8 kmlh. Kolika je visina tomja?
i Na jed nom mjestu, na povrsini Zemlje, tijelo prede, pri slobodnom padu,
, 11 m za 1,5 s. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu?
@KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu
57,6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda?
3.93. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine
h, = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0
Zemlju?
kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize, pocetnom brzinom
7 mis, da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis?
G.9s)}njelo se baci vertikalno uvis, sa povrsine -?emlje, pocetnom brzinom 40 m/s.
,Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja?
. - -
3.96.' Koliku bi najve6u visinu, iznad Zemljine povrsine, dostigla granata ispaljena
wis pocetnom brzinom 400 mIs, ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika
vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja?
3.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s'.
/ a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj S8 VISlni nalazi kamen u
.' tom trenutku?
'@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h. a) Koliku 6e visinu
. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku?
@ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju
od pocetne. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi
tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'.
3.100. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. U
kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji, b) ako se
kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca
u vagonu, a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)?
3.101. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis, na visini 3 km ispadne
paket. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu, a kako u
odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Koliko vremena 6e padati paket za
posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj
horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket, u trenutku pada na Zemlju, U
odnosu na posmatraca u avionu, a na kolikoj U odnosu na posmatraca na
Zemlji. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad
posmatraca na Zemlji.
3.102. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1,2 m iznad tla, istice voda i pada na tlo
na udaljenosti 3 m. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja?
3.103. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.
a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme
68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s?
3.104. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je
udaljena 100 m. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. U kojem slutaju oe
metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna, b) ako se
jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka?
3.105. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno
pocetnom brzinom 15 mis, za prve 4 s kretanja. Podatke
unesi u tabelu. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m
uzmi stranicu jedne kockice u svesci. 9=10 m/s2,
3.106. Malo tijelo, vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m,
ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom
T=O,5 s. Centar kruzne putanje nalazi se na visini
h=6 m (sI.50). Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko
vremena 6e pasti na tID aka se konac. prekine u tacki:
a) A, b) B, c) C, d) D?
44
$1.50.
1
I
J
3.107. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored
posmatraca na prozoru, a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se
nalazi 15 m nite. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca?
E
3.10B. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod. Da Ii je to vrijeme
moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji..tije pribor potreban?
3.109. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz
tablu. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda, prolaze6i kroz nju,
imati tu srednju brzinu.
Pribor: Kreda i lenjir. Tabla.
3.110. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije.
Pribor: Lenjir, kreda.
3.111. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada
kuglice. Snimani su polozaji kugliee svakih 0,1 s. Odredi ubrzanje
slobodnog pada. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog
kretanja.
3.112. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti
kretanja.
Pribor: Dvije jednake
kuglice (iii metalna novci6a).
lenjir (kao na sliei 52).
Odredi pocetnu brzinu
kuglice B.
3.113. Zadatak:Odredi pOCetnu
brzinu mlaza vode iz
dje.cijeg pistolja koji je
usmjeren horizontalno.
Pribor:Djeciji pistolj sa vodom
pistolj) pricvrseen na jed nom
lenjir, kreda.
A
v.
(iii balisticki
kraju table,
3.114. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i
domet mlaza vode u horizontalnom pravcu.
Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj),
uglomjer.
. ,
,,-)
$1.52.
em
• 0
• 5
• 20
• 45
S1.51.
&)
,
, ,
3.115. Zadatak: Dokazi, bez primjene trfgonometrije, da je
domet 06 (sl. 53) kod kosog hica, za ugao 45°, jednak
d= .
g

.'" .. "I
45. ..
o d B
51.53.
45
3.5. Rotacija
Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. tijela opisuju.koncentricne
kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela.
8CP
Ugaona brzina je m=M'
gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t.
27<
m = -= 27tf
T b' .
gdje je: T- period obrtanja, f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je
rad/s; ob = 2nrad.
Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine,
v=ro·r,
gdje je r- poluprecnik kruznice.
Ugaono ubrzaryje je
l>ro
a=-,
,"
gdje je: ugaone brzine u vremenskom intervalu At.
Ked ravnomjemog obrtanja, OJ= canst.
Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja, a.= const:
at'
±
cot' o.l=ro
z
,±200:p
(])=U)o at: tp= 0 IT'
Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. .. •
Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je
I=m.r'
2 2 d" !
Moment inercije diska je a lepta r",,_mr2. Stajnerov obrazac: !=!o+md , 9 j8 J6 o·
25_ .
moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase, d-udaijenost paralelnlh osa.
Osnovni zakon rotacije:
M LI.L
a;=-=-.
I 81
M = F·d, gdje je: M _ moment sile; d - krak sile, tj. najkraea udaljenost ose
rotaeije od pravea djelovanja sile. 'f
.. I t
L=!m, gdje je: L - moment impulsa t'Je a.
Zakon odr.zanja momenta imulsa
Ukupan moment impulsa tijela sistema je konstantan,
(Iiil)uk "" const •
Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm
tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. 54) .. Odredl: a) moment SI.54:_
sile kojidjeluje na disk, b) moment inerelle dlska, e)ugaono _ ...
ubrzanje koje d6bije disk, d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa.
46
Rjesenje:
m =0,8 kg
r = 0,2 m
F-2 N
a) M=?, b) I=?; e) a=?; d) w=?; t = 4 S.
a) Iznos momenta sile je M = Pd. U nasem primjeru je:
M =P·r= 2N ·0,2m=0,4Nm
b) Moment inercije diska je:
c)
1 1
I =_mr
2
=-0,8kg' (0,2 m)2 =0.016 kgm'
2 2 /
M O.4Nm
IT
I
25 rad.
, .
s
d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je:
0.= ffi-Wo
1
U n,asem primjeru je 0J0= 0, Ie je:
rad rad
m=ITt =25-·4s=100-.
s' s
T
3.116. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s.
3.117. Ugaona brzina lockaje 31,4 rad/s. Kolikaje frekvencija obrtanja?
3.118. Rotor masine cini 1200 ob/min. Kolika je: a) frekvencija obrtanja, b) period
obrtanja, c) ugaona brzina obrtanja?
3.1'19. Ma!o,tijelb, vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.
a) Kolika je ta brzina ako kanap.obide ugao od 288
0
za 0,5 s? b) Kolika je
linljska brzlna tijela, ako je duzina kanapa 0,3 m? .
3.120. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Poluprecnik tocka je 30 cm. Kolika je
----mzina automobila?
3.121. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.
Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s?
3.122. Centripetalno ubrzanje tijela, koje se kreee po krugu poluprecni.ka 0,5 m,
Iznosl ac= 8 m/s'. Kolika je ugaona brzina !ijela?
3.123, Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu
poluprecnika 20 em. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo?
3.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na
125 rad/s u toku pola minute. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.
3.125.' Tocak otpocne .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. ugaonim ubrzaniem·
2 rad/s'. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je
opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme?
47
3.126. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. Koliko je ugaono
g
rzanje rotora?
3.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23,9
obrtaja. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka?
3.128. Na balkonu eiji je ispust d ; 1 m seta se Covjek mase m ; 80 kg. Kolikim
'.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona?
3.1)29. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1;30 em (duzina
V kljuca). Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na
kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A
M;60 Nm?
Da bi se pokrenula maliea potreban je moment
..Jsile ad 31,25 Nm, Mehaniear maze djelovati sllom B
ad 125 N. Kolika je potrebna duzina kljuca?
3.131. Kolikim momentom sile otvaramo vrata, ako
sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase
obrtanja?
h
In
S1.55.
3.132. Masa sanduka, na sliei 55, Iznosi 50 kg, a straniea a;60 em. Koliki je
moment sile teze U odnosu na tacku O?
3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h;2 m ima dno oblika kvadrata straniee a;l m
. i se na ravnoj podlozi (sI.55.). Kolikom najmanjom silotreba djelovati u
tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O?
3.134. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm
2
• Na
periferiji tocka, u praveu tangente, djeluje stalna sila od 800 N. Kol.ko Je
ugaono ubrzanje tocka?
3.135. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu
poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu
. ,
brzinu za 5 radls u toku 2s. Moment inereije osovine je rn;' .
3.136. Na homogenu kuglu, koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen
eentar mase, djeluje moment sile ad 2,5 Nm. Koliku masu mora imati kugla da
bi dobila ugaono ubrzanje 12,5 radls
2
? Poluprecnik kugle je 0,5 m, a moment
inercije3. mr
2
5
3.137. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M ; 40 Nm i za 3 s poveea brzinu
rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Koliki je moment inereije rotora?
3.138. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0,04 kgml! i moment impulsa 0,5 kgm
2
U odnosu na istu
osu. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina?
3.139. Odredi moment impulsa: a) rotora masine, oblika diska, masa 1 kg, poluprecnika 20 em, a koji
rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s; b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu
poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.
3.140. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose, rasirenim rukama, sa ugaonorn brzlnom ro,=4 rad/s.
KoUka Ce- bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri se moment inardje smanji tri puta?
Sistem smatrat] izolovanjm.
48
3.141. Covjek rasJrenih ruku stoj]
na sredln] platforme koja se
obree sa periodom T 2""2 s.
Covjek _ pri tome dril sa
rasirenim rukama tegove
(s1.q6). Ukupan moment
inercije Covjeka i tegova je
b=-4 kgm
2
• Odred] ugaonu
brzinu obrtanja platforme sa
covjekom aka on spusti ruke,
pri cemu se moment inercije
smanji na k=2 kgm
2
. Trenje
zanemariti. S1.56.
/
81.57.
3.137. Na sHe! 57. Kuglica mase m namotava se na statlv, pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne
putanje. Kada je poluprecnlk r1=15 em, onda je ugaona brzina 0),=2 rad/s. KoUka Ce biti ugaona
brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. I=mr.
3.6. Inercijalne slle. Centrifugaln; efekal
Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem .koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u
odnosu na Zemlju. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. U takvom sistemu vaze Newtonovi
zakoni dinamike. .
Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) sistem koji se krece ubrLano u odnosu na
inercijalni sistem refereneije. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. 58.)
CL)
S1.58.
.foJ
gdje je: ao· ubrzanje sistema. Inercijalna
sila u rotirajucem sistemu naziva se
centrifugalna sila (s!.78b);;
- mv1
Flo. = Fer =--.
,
Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se
lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls
2
: a) u inercijalnom sistemu referancije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. 9 =-10 mJs
2
. .
Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na
tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Newtonovom
zakonu je {sl. 59},
S1.59.
N-mg=ma
o
N "'" m(g+a
o
)::::: =960N
, ,
SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. "" -N;
49
b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri
sile: sila teze mg, inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N, Tijelo U odnosu
na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli; mg + N + Fi = 0 '
Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. 60):
N-mg-F, =0
N=mg+F;=mg+mao
N ""ro'(g+a
o
) =960N
Primjer 2:: Kuglica, abjesena 0 uze duzine ! = 60 em, kruzi u
horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s, Koliki je ugao
izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom
sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu refe.rencije,
RjeSenje:
1=60 cm=0,6 m
T-1 5 s,
a= ?
a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze
G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta
te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. 61) j ta rezultanta Ima ulogu
centripetalne sile:
m'
F -- v'

mg mg rg
t-mg
.It
F;
S1.60.
8\.61.
Periferijska brzina je V"" 2; i r "" (sinn, te je:
S1.62.
Sa sUke vidimo da je:
T' g
cosa "" 41&2 ., "" 0,932
a= 21,1·,
b) U sistemu refereneije vezanom za
sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze
sila Fcf (51. 62).
kuglicu (NSR, rotirajuci
G = mg i centrifugalna
F v'
tgo;=...sL",,-.lstim postupkom, 1<80 pod a) nalazimo daje a=21,1".
mg rg
T
3.145. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr
2
ece ravnamjemo
pravolinijski, b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2; c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs, d) lift se spusta
ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. g=10 m1s
2

3.146. Na slicl 63,b, covjek, pas j kugla okacena a nalaze se u liftu koji miruje. a) Kako se
kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa
slike 63.a i 63,c?
50
I
:1
11
"
',I
'I
;1
:1
S1.63.
3.147. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju, Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e:
a) ravnomjemo pravolinijski, b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski), c) ravnomjerno uspareno,
d) na krivini? /
3.148. Na uzetu visl teg mase 2 kg, Sistem podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s
2
. Kolika ce biti sila
zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije),
b) vezanom za teg (NSR),
3.149. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze
maze izdrZati silu zatezanja od 70 N?
3.150. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta?
3.151. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g, KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se:
a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1,2 m, b) slobodno pada? 9 = 10 m/s
2

3.152. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala
dinamometra pokazuje: a) 0,6.N; b) 0,4 N; c) 0,5 N; d) 0 N?
3.153. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0,3.
Koliko ubrzanje, u horlzontalnom smjeru, lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne
sa nje?
3.154. a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj
sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno
ponlslavaju? .
3.155. Na kruznoj ploci, koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min, nalazi sa komadl6
krede mase 5 g, na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. a) Kolika eenlrlfugalna
sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako
je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.2?
3.156. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.
Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima:
a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m; b) obllk udubljenog
luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s
2

3.157. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0,5 m I kruzl
jednoliko u vertikalnoj ravni. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e
prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. prl loj brzlni. u najvlsoj
lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki?
3.158. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.
Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.
tacki? .
51
3.159. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u
vertikalnoj je sila pritiska ;¢,jom djeluje na sjediste u najnizoj
taeki, ako mU.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. sile teze koja
djeluje na pilota?
3.160. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika
120 m? Cesta je horizontalna, a koefieijent trenja 0,3.
3.161. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. Premjestimo teg u horizontalni
polozaj i puslimo. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u
ravnoteinom polozaju?
3.162. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h, te na sva tijela na
povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. Kolika je eentrifugalna sila koja
djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru, b) polu? e) za koliko je sila
kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.
3.163. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste
ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km.
3.164. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu, koji S6 okre6e aka
Zemlje u bestezinskom stanju
E
3.165. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i
spustanju.
Pribor: Dinamometar, teg.
3.166. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.165 provjeri pomocu pribora na
sliei64.
Pribor: Kao na sliei 64. konae sa uevrsti u taekama A i B i na
slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T.
3.167. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine
kretanja lijela po krZnoj putanji.
Pribor: Dinamometar, teg.
Pritisak je
3.7. Mehanika fluida
F
p=s
gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S.
52
SI jediniea za pritisak je paskal (Pa).
Pa = N,; bar = lQ'Pa
ffi-
a
c

,
,
A 'C'
S1.64.
Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad
mjesta na kojem se mjeri.
p= pgh
Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane
podjednako.
Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.
Fp =PogV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, po-gustina tecnoslL
Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je
G
1
=G-F,
gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu)
Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove. Slrujanje je stacionarno ako se
brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. Fluid je idealan. ako se moze
zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost).
Zapreminski protok fluida je
IlV
Q=-=Sv
. Ilt
gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I, S-povrsina
presjeka strujne cijevi, v-brzina fluida.
Jednacina kontinuiteta. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
konstantan, Q=Sv=const; StVt ::;Szv
2
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.65.) vazi
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.
pv'
p +--= const.
2
odnosno
, 2
PVl PV
2
P, +--=Pz +--
2 2
,
gdje je: p-slaticki pritisak, pv -dinamicki pritisak.
2
81.65.
. ,
Ako eijev nije horizontalna, onda je p + pv + pgh = cons!. gdje je;
2
pgh-visinski pritisak, posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.
Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora, v = gdje je h-visina stuba
lecnosli u sudu iznad olvora (sI.67.) .
Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida
/Ix.
koji sa taru, 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti, 8v -gradijent brzine. SI jediniea za
Ilt
dinamicku xiskoznosl je Pa's ..
53
Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je
1 ,
F=-pCxSv
2
gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete, S-eeona povrsina lijela,
Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela, v-brzina tijela,
Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika, eija je povrSina dna 25 em
2
, nalazi se
1,5 I vode, Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m
3
,
b) pritisak vode na dno, e) visinu stuba vode?
Rjesenje:
S=25 ern
2
=25,10-4 m
2
V=1,51=1,5,10·
3
rn
3
p-1000 kg/rn
3
a) m=?, b) p,,?, c)h=?
a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom
1,5· 10-' m'
m'
m=I,5 kg
b) Sila priliska na dno je F=mg, Ie je pritisak
F mg 1,5 kg, 9,81 mis'
p=-=
S S 25.10 4
m
2
p=5886Pa
e), Zapremina cilindra je V=S,h, Ie je visina sluba tecnosli
V 1,5·lO-'m'
h
S 25·lO-
4
m
2
h=0,6m
Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije
kg kg
p= pgh=lOOO-·9,8I" 0,6m = 5886Pa .
m' s
SI.66
Primjer 2: Na dubini 1,5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor
precnika d=2 em (sl. 67). Odredi: a) brzinu istieanja vode, b) zapreminski prolok
vode kroz olvor, c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade, d) dokazi da je brzina
spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja, Sud je
valjkastog oblika, precnika D=40 em.
54
Rjesenje:
h=1,5 m
d=2r=2 cm=O,02 m
D=2R-40 em-O,4m
a) v=?" b)Q=?, e)I=?
a) Brzina islieanja vade kroz otvor, na
dubini h ispod povrsine vade, je
v =.fiih = 12 . 9,81!!':..1,5m = 5,42 m
V 52 - S
51.67.
b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka
d' (0 02m) ,
S=-lt ' ,314=314.IO--4 m'
4 4 " .
3
Q = 3,14 .5,42 m = 1,7!.
s - s s
c) Zapreminski prolok je Q = V, odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade
t

Q 1,7 lis
d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl. a brzina isticanja V2=V.
P
'd" . k I' '1 t . D' d'
remaJe naCln1 onInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n.
1 4 2 4
Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo
VI =v,-, =5,42-· --
d' m (0,02m)' m
D s DArn s
Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja,
Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv.
Venturijevu cljev, prikazanu na slici 68. Precnik
sireg dijela cijevi je D,=10 em, a uzeg DF5 ein,
dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B, h;'20
em. Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i
uzem dljelu djevi, b) brzinu vode u sirem i uzem
dijelu cijevi, c) zapreminski protok vode.
Rjesenje:
D,=10 Crn=O,1 m
5 cm=O,05 m
H=20 em-Q,2 m
a) P'-P2=?, b) V,=?, 'IF? c) O=?
S1.68.
D2
:;;;==="-
a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" pgh
l
' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce
B, P2 "'" pgh2· Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B, onda je hl=h, h
2
=O,
.
, ,
b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +.f:L;;:o Pl odnosno
2 2
PI -Pz =- Y2 -VI . zJe nacme ontmUlteta, slv! =S2VZ shJedl P -p =-Y -1--1
p (' ') I . d .. k . . -- . p ,[ s' 1
2 I 2 2 I
odak!eje Vj i Y
2
pricemuje.§..= Df =4 <
s S2 S S2 Di
c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2,1-10-
3
.
55
........ J:.... ; T
posuda ima ,precnik D=20 em i visinu h=30 em. Odredi:
a) povrsinu dna posude u em i m
2
, b) zapreminu posude u em
3
i m
3
.
3.169. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. Koliki je pri!isak
teenosti u Pa, kPa i barima?
'[3.17il.lilindriena posuda, koja miruje na horizontalnoj podlozi, ima preenik 15 em i
ukupnu masu 5 kg. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu?
v \3:171. je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip
c.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara?
3.172. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj
potpetici pavrsine 10 em'?
»,'3.173. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je
(,J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak
V 1 bar? Izraziti ga u Pa, kPa, MPa i barima.
3.173.a. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p,=13600kg/m'.
L l koje visine je napunjena posuda vodom, ako je hidrostaticki pritisak na
dna 3 kPa?
3.175. Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. Koliki je ukupni pritisak u
v boei? Atmosferski pritisak iznosi 10
5
Pa.
dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2,8 bara. Kollkl je
atmosferskl prltisak?
3.177. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. a) Kolikl je pritlsak u kPa?
b) Kollka je vlslna zlvinog stuba?
3.178. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0,85 m'? Podmorniea se
nalazi na dubinl 70 m, a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. Za
gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'.
u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne
"--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill?
v 3.180. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5,=2000 em' I na njemu se nalazl
kamlon mase lOt. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll
J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F,=10 N?
, Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em, a ve6eg 10 em. Kolika je
nilnlmalna sila, koja djeluje na manjl kllp, potrebna za podlzanje automobila od
, .•.. )QOO kg na ve6em klipu?
{3.182.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda, mase 2 kg I gustine
.,=1'800 kg/m', kada se potopl u vodu?
Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2,7 g/em'. Odredl: a) zapremlnu
"alumlnlj,a, b) tezlnu alumlnlja u vazduhu, e) silu potlska koja djeluje na alumlnij
u vodi, d) tezlmraluminlja u vooL
56
)1
J
I
I
,
I
vt!:ll4. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Kolikom sllom mozemo driati
___ l<amen: a) u vazduhu, b) u vodi.
\ se neka tijelo okacl 0 dlnamometar, na njegovoj skali se oeltava Iznos
sile F,=3,2 N, a kada se potopl u vodu F,=2,5 N. Odredl: .a) rfJasu tijela, b) sllu
potlska koja djeluje na tijelo, cj zapremlnu tljela, d) guslinu tlje,la.

6. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. Kolika ml je gustlna?
3.18 . Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1,2 em', istlce voda brzinom 1,6 m/s.
) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za
jednu minitu?
Odredi unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za
Je'dnu mlnutu, brzlnom 1 m/s.
Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em, a brzlna strujanja 60 em/s.
-Odredl: a) zapremlnskl protok vade, b) kollka litara vade protekne za 1 h?
@.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. KoUka je brzina Istleanja ako je
unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL
J'-191. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.::3Q em/s. KoUka je
brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl?
( 3it9Z;; Iz gumenog erljeva Istlce voda
o
brzlnom 5m/s. Kolika 6e. bltl brzlna Istleanja
a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta?
rljeke ima presjek obllka pravougaonlka, straniea a=15 m ; b=1 m.
Brzlna rijeke je 10,8 kmlh. Odredl zapremlnski protok vode.
3.194. Voda u rljeei, eljl je presjek 80 m', strujl brzlnom 1,2 m/s. Kolika 6e blti
brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'?
@ Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j?
3.196. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I
Izbaeuje 2,4 m' vazduha svake minute.
Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator?
3.197. Na sliei 69 je Mariotova boea koja
omogucava da, voda istiee stalnom brzinom
kroz bocnl olvor. Ako jeh=12 em, a precnlk
'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode,
'\!/ b) zapreminskl protok, e) Isteklu zapreminu
za 1 min.
h
).
::::.. .::!..E:."';:... __
----.---.---
. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika
em. Prolok vode kroz olvor je 6 lis. Na kojoj
"",dubinl se nalazi olvor? • S1.69.
13.199. Na stolu vlsine H=1,2 m, nalazi se sud sa vodom. Na dnu suda na boenoj
"-./stranl nalaz; se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na
, . udaljenosti x=2 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0
Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra, pracnlka D,=2' em, strujl voda
v1=1 mis. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .gio cijevi precnika
D2=1 em, b) protok vode, e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu
-= eijevi. p=1000 kg/m
3
.
U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v,=8 mis, a u uzem
. dijelu brzinom v2=15 m/s. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u
!iirem dijelu eljevl P1=1 bar?
Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S,=20 em
2
i uzl dlo ciji je presjek
}/ em
2
. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi
,,," P1-P2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja vode u skem, a kolika u uiem dijelu
Y cijevi?
3.203. Kada mlaz vode curl iz slavine, onda do!azi do njegovog suzavanja. Zasto?
3.204. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u
vrtlog. Zasto?
3.205. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0,1 mm nalaz! se mas'insko
ulje elji je koeficijent viskoznosti 0,1 Pa·s. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu
pokrecemo brzinom 10 mls?
3.206. Automobil teene povrsine S=2 m
2
i aerodinamickog koeficijenta 0,3 kre6e se brzinom 36 kmfh.
a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1,3 kglm
3
? b) Kolika 6e bitl
sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila
einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0,6?
3.207. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0,2 m
2
, stalnom brzinom v=0,5 m/s. lzmedu ploce i
padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0,102 Pa·s. Kollkom tangenCijalnom
sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.ad sa ulje zagrije?
3.208. U cisterni, koja je do vrha napunjena vodom, na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine
20 cm
2
• a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na
zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade?
E
1J r-
s!avine. S1.70.
Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom, posuda od 1
21, nonijus (kljunasto mjerilo). -;;...
3.211.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. ,I
Pribor: Dvalista paplra.(sI.70) .
3.212. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca 81.71.
povija, ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu?
Pribor: Lijevak, upaljac (Iii svije6a). (sI.71)
3.213. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!.
Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca, prazna
.. cigaretil..(sI.72)
\
51.72
58
I
I
3.214. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada
se okrene ispupcenom stranom i "izvlaci" jaje iz case?
Pribor: Kaslka, mlaz vode Iz cesme. jaje, Casa.
3.215. Zadatak:Pokazi da .koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti
zavisl ad vrste tecnosli I temperature.
Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje, a u treeoj voda).
stalak za epruvete, Casa vruee vOde.(sI.73).
4.Energija i rad
4.1. Rad i energija. Snaga
2
S1.73.
. Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile F na putu s dellnisan je
Izrazom (sI.74.):
A=F ..
SI jedinica za rad je dzul (J)
J=Nm
S1.74.
3
Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl. 75.) .
A=F!'s
Za one kaji znaju trigometriju:
Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju
sile teZe je .
A=mgh,
gdje je: h- vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke.
S
81.75.
Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je
A=!kx'
2
gdje je: X - istezanje opruge, k - konstanta opruge.
Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je:

(1 1]
l r2 r)
gdje su: rl.i r2 -udaljenosti tacaKa ad Zemlj.e; M-masa Zem!je.
__ ..-1
8
59
Rad gravitacione sile ne zavisi od putanje sarno od poeetne i Udalje,nosti ,od
centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. NJlhov rad na zatvo,renoj
Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8, jednak nuh,
Rad pri obrtnom kretanju je
gdje je: M - moment slle, q> opisani ugao.
Kineticka energija tijela mase m i brzine V
,
E _mY
K--
2
-
U polju sHe tete, tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju, na
visini h u odnosu na odredeni nivo
Ep;mgh,
gdje je: 9 - ubrzanje sile teze.
Elasticna potencijalna energija je
E;.!:.kx' .
2
Ukupna mehanicka energija sistema je
E=Ek+Ep
Energija se izrazava jedinicama za rad.
Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T, u gravitacionom polju
Zem!je,
mM
E ""--y--.
, ,
Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja
V:=:_yM
Kineticka energija pri rotaciji tljela je
,
Iu/
Ek"'T'
gdje je: ! - moment Inarcije tijela, ro - ugaona brzina.
Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na
sistem,
A;L'.E
Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. sile je negativan
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.
60
8rednja snaga je delinisana izrazom:

t
gdje je: v - srednja brzina, F - sila koja ima smjer tijela.
81 jedinica za snagu je vat (W)
:1

s
rad
Aka je stepen korisnog djelovanja masine k, ulozeni rad A, onda je korisni
A, =k·A
Odnosno korisna snaga
-8naga pri obrtnom kretanJu tijela je:
P=M'ro
gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje, orugaona brzlna tijeJa.
Primjellj/.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne
djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru. a) Koliki rad izvr"i sila na putu
3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati
tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.
Rjesenje: a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava
m;0,5 kg kineticku energije tijela, sto znaci da je rad
F;3 N slle pozitivan. Rad sile je:
s-3m A;F.s=3N.3m;9Nm
a) A;?; b) Ek;?, c) v;? A=9J
b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile. Posta je
tijelo prije djelovanja sile mirovalo, to je:
c) Kineticka energija tijela je
Ek;A;9J
mv'
E
k
=--
2
te Je rZlna oJu tlJe a oblJe na raJu pu a v = -- = --; _ . b' k' .. I d" k' t 9J 6 m
m O,Skg s
Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da
dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa, odnosno smjerom kretanja.
Koliki je rad sile na putu 1,5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N?
Rjesenje:
F,,2N
0.= 45°
s; 1,5 m
A;?
Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i
predenog puta s. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F, (vidi
silku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F, je okomita smjar kretanja i
ne utice na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
kretanja
daje
Za ugao "",45
0
je F,=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. 75) nalazimo
Rad sile je:
p2 =F,2 +F; =2F,2
F
FI = J2 =1,41N
A=I,41N ·1,5m=2,1 Nm
A=2,lJ
Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 a) KOliki. je
rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K;>hka
je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kohka je ulozena
snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%.
Rjesenje: .
m=250 g=0,25 kg
h=80 em=0,8 m
1=0,8 s
k-75 %-0,75
a) A=?, b) Ep=?, c) P,=?, P=?
a) Rad koji izvrsi djecak je
m
A = l1lgh = 0,25 kg ·9,81,' 0,6m
s
A=I,96m
b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je,
A=Ep =mgh
Ep =1,96J
c) Korisn" snaga je
P = A = 1,96J = 2,45 W
, t 0,8s
d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P, Ij.
P= Pk = 2,45W =3,27W
k 0,75
Primjer,-"4,.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.lije pnuta od. 480 wm
57,6 km/h. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od leze
na automobii. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8
motor autobusa u toku kretanja.
62
Rjesenje:
m=5 t=50oo kg
s",,480m
v =57,6 kmlh =16 mJs
Ft, 0,05 m'a =2452 5 N
a) A",,?, b) p=?
I
I
I
1
a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savladivanJe sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negatlvan, tJ. smanjuje energiju sistema. Stoga mozemo
pisati:
A=A1r + Ek
my'
A:; Fu- 's+-2-
b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je;
- A
p=-
,
gdje je; A - izvrseni rad, t - vrijeme kretanja. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez pocetne brzlne, te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina:
odakle je:
v=at; v
2
:2as
v
2
In v
a:-=0,27
2
, odnosno t=-=60s.
2s s a
7,58.10
5
J
60,
P=12633W = 12,63kW
T
4.1. Pod djelovanjem sile F, koja ima isti smjer kao i smjer kretanja, tijelo prede pUI
s, Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece
ubrzano na tom putu?
4.2. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona
djeluje u smjeru krelanja?
4.3. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na
visinu 15 m?
4.4. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg, u toku 5 min. Koliki je rad izvrsio covjek?
4.5. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine
60 em?
@ Oizalica podigne lerel mase 1,5 I i pri lome izvrsi rad od 117,72 kJ. Na koju
visinu je dizaliea podigla lere!?
;4.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje
,----_., 1,5m/s'. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m. Trenje S9
zanemaruje, a sila i pomjeranje imaju isti smjer. F3 ---?-- v
4.8. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e
ravnomjerno ubrzano, po horizonlalnoj podlozi, F, FI
pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s
pomjeri za 12 m. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? F4
4.9. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje
vise sila (sl. 76). KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad,
b) negativan rad, c) rad jednak nuli?
S1.76.
63
4.10. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine. Koliki je rad sile
leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada, F(N)
b) u loku druge sekunde?
4.11. Na sllel 77. je prlkazan dljagram sHa-put. a)
Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m.
b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl
je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra
puta?
o
4.12. Rad sHe na Istezanju elastlcne. opruge
prlkazan je na dljagramu (sl. 78). Odredl grafickl
konstantu opruge I rad sile.
4.13. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod
djelovanjem slle od 12 N., a) Kolika je konstanta
opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju?
A
2 4
81.77.
F(N)
2 -------------
4.14. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0
6
s(
premjeslanje Iljela mase 200 kg, po horizontalnoj . ,1.78.
podlozl, na raslojanje 50 m. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja
Iljela. Koefleljenl trenja je 0,02.
4.15. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .36 km/h. KOlikl .. rad
izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t, a koeflcl}ent
trenja 0,01?
4.16. Tljelo mase 500 9 vucemo po ,Podlozl. stalnom I prl
tome sHa Izvrsl rad od 1,5 J na putu 1,5 m. Kohkl je koefleljent trenja.
4.17. Dizaliea podize teret mase 100 kg. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad
izveSl motor dlzaliee ako se teret podl;;e: a) stalnom brllnom; b) ravnomjerno
ubrzano sa a = 0,5 rnls2?
4.18, 'Teret se podlze vertlkalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg! vlslna
na koju je podlgnut 10 m, a Izvrsenl rad 240 J. Sa kohklm ubrzanjem se
podlzao teret?
Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i podlozi.
\.....--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0,3. Kohkl rad obavlmo na yutu
1,5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom, b) dtnamometarvucemo
stalnim ubrzanjem a = 0,5 rn/s2?
4.20. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa
a=2m/s
2
, u toku 5 po horlzontalno.m putu. trenja Iznosl 0,01. Kohkl
rad Izvrsl motor automoblla za .to vrljeme? 9 = 10 m/s .
4.21. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na
vlsinu 20 m u loku 10 s. Odredl vellclnu Izvrsenog rada.
4.22. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se
krece brzlnom 72 km/h?
4.23. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je .klnetlcka energija 100Q J?
64

l: ' : :'elo mase 1,05 kg Ima kinellcku energlju 2,1 J. Kojom brzlnpm se kreoe?
, .2 /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima energiiu
, 112J? .
(\/J '
, r.:¢lIf.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. a) Kolikom silom smo
/tr,fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome
i tr
rSen
? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje?
''1 ;<I. Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h. a) Kolika mu je klneVcka
1 ;energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a,
I
lakO se auto zaustavi na putu 5 m?
'.21/. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s
vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi.
masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'. Kollkom
'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja?
, koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu
tencijalnu energiju od 3 J? .
4:27. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1,5 m. Kollka mu je
gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7,8 kg/dm'.
4.28. Tljelo mase 1 kg bad .se uvls brzlnom 40 m/s. Kolika mu je: a) klneti6ka
energlja poslije 1 s kretanja; b) poteneljalna energlja
poslije 1 s kretanja?
4.29. Kamen masa 2 kg. slobodno pada sa vlslne od 15 rn:
Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve
sekunde slobodnog padanja, b) poteneljalna energija
poslije prve sekunde slebcidnog padanja?
4.30. Na sllei 79, dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge.
(1) (2)
--rll]------t
llL
2v v
Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje C::::·::::===:::IJ
tijela, b) klneticke energije tljela?
4.31. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t SI. 79.
ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m,= 10 kg kojl se krece
brzlnom V2= 800 m/s?
4.32. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano, a
poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.
4.33. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 ,5 m/s
2
• Kolika 6e mu
bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m?
4.34. Niz glatku strmu ravan, vlsine 2 m i duzlne 10m, otpocne da klizl tljelo mase
1 kg. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja?

i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane?
se zablje u drvo duboko 3 em, kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na

4f.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela, mase 12 kg, paveca a.d: a) 5 m/s do
m/s; b) 10 mls do 15 m/s?
65
/A.3tt
Ti
jeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v,=5 m/s.
(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja,
•. . u toku 5s. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje?
4.38. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i
poene kocititako da sila ko6enja iznosi F
k
=10 kN. Koliki put te pre6i automobil
do zaustavljanja?
4.39. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis, a zatim se
iskljuei motor. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent
trenja 0,1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja?
4.40. Puscano zrno mase 10 g, pri brzini 500 mis, probilo je dasku debljine ,8 cm.
Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri
probijanju, daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske?
4.41. Tijelo mas? 0,3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu
16 m/s. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha?
4.42. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona
dostigne visinu 18 m. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora
vazduha?
4.43. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne
mase 50 kg. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s. Odredi: a) radslle
!renja, b) silu trenja koja je djelovala na sanke?
4.43.a. Korisna snaga masine iznosi 2,5 kW. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola
sata, b) 3 sata? Red izrazi u kWh.
4.43.b. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m.
a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%?
g=iOm/s'.
4.44. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9,8 s.
a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je
koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
4.45. Covjek mase 80 kg penje se UZ, stepenice i u svakoj sekundi prede dva
stepenika. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15
em.
4.46. Snaga elektromotora je 150 W.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7,5 kJ?
4.47. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu, akoje korisna
snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'.
4.48. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m
3
vade.
4.49. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Snaga koju razvija traktor Iznosi
25 kW. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug?
4.50. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. Kalika je
snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.
4.51. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan
korisnog djelovanja turbine je 70%. Kolika jesnaga lurbine?
66
4.52. Snaga .termoelektrane je 50 MW, a koeficijent korisnog djelovanja 90%. Koliki
rad Izvrs, termoelektrana za 1 dan?
4.53. Pumpa podigne 1,2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Kolika je snaga pumpe
ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%?
4.54. Automobil mase 1,2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom
54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. Odredi: a) sHu trenja, b) koelicijsnt
trenja.
4.55. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW, po
honzontalnoJ cest, stalnom brzinom 36 km/h. Koelicijent trenja je 0,1.
4.56. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad
25 m .. a) Kohku sre?nju snagu molar autobusa u loku 5 s kretanja?
b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.
4.57. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu
216, km/h. Duiina piste 600 m. Kolika je polrebna snaga motora za
aVlona? aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. Koeficijent
trenjaJe 0,2. 9=10 m/s'.
4.58. mase 0,5 kg pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.
Pn tome se opruga sabije za 20 em. Sa koje visine je palo tljelo?
4.59. Na dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg
kreee se ravnoITiJemo ubrzano, iz stanja mirovanja, sa srednjom
brzinom 15 mls. Koliki je rad vucne sile automobila, aka je koeficijent
trenja 0,04?
4.60. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. Odredi;
a) veliCinu sHe otpora vazduha, b) rad sile otpora vazduha c) kineticku
energiju tijela pri padu. 9 = 10 m/s2, '
Ii. ,
;
;
!H
,
*D
• ,
,
,
,
,
:
,
,
,
• ,
,
4.61. Tijelo mase 1 kg pada, iz stanJa mirovanja, sa visine H = 20 m i zabije
u na dubinu d=20 em (sI.80.). Odredi srednju vrijednost sUe
otpora pljeska. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls
2

'jI
,

--'L--,,-,c
SL80.
E
4.62. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1 m.
Prlbor: Dinamometar, prizmatieno tijelo sa kukieom, lenjir (iii mjerna traka).
4.63. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.
Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka), dinamometar, stalak.
4.64. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu, u
odnosu na pod.
Pribor: Knjiga poznate mase, lenji ..
4.65. Zadatak: Odred; srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu
stalnom brzinom. '
Pribor: Neko tijelo sa kukicom, dinamometar, jenjir, stoperica iii sat sa
sekundnom kazaljkom. .. .. '
.67
Zakon odrianja mehanicke energije
U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora)
ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena,
E= Ek+ Ep= const.
Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u
unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse.
Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju
nepromijenjeni.
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav
sudar naziva frontaln; (ceoni, centralni).
Opsti zaki:>n odrZanja energije. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti,
ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\.
Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom
vo=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(tacka A), b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja
(tacka B), c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).
Otpor vazduha zanemariti; g=10 m/s'. "j" .... ,,'J I1EP:£,.,
Rjesenje: u
m=100 g=0,1 kg
vo=40 mls
t-3 s
Ukupna mehanickaenergija tijela je
E = Ek + Ep.
a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki
izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii, jer
je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka
nuli;
2
A
S1.81.
b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. U toj tacki raspolaze
kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB, te je
ukupna mehanicka energija (sl. 81),
mv'
En =. EKB + EpB = -2- + mgh.
Brzina V u toj tacki ie,
ill III ill
V =Vo - gt = 50- -10..,-· 3s = 20-
- s S 2 S
Visina u odnosu na tacku izbacivanja je,
gt'
h=vot--
2 '
h =50m·3s
O
m ,
I -·(3s)
s'
2
105m
m
2 + 0,1 kg .10-;- ·105 m
Eo =201 +1051=1251
. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija
Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki,
!=M:=EpM=mgh
m
gdje je-hm - maksimalna visiha:
,
h
In 2g

2.102".
s'
125m
m
EM =O,lkg·l0
2
·125m=125J
s
Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki
jednaka:
EA=EB=EM .
kugle masa m,=2,5 i m,=1,5 kg kre6u se ususret jedna
drugoJ sa brzIOama V,= 6 m1s i v,= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu, b) kineticku energiju kugli prije i poslije
sudara, c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.
Rjesenje:
m,= 2,5 kg
m,= 1,5 kg
v,;' 6 m/s
v2=2 m/s
Sudar je neelastican i frontalan.
,
S1.82. I
. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo
sablrali algebarskl. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa, tj.
ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl. 82).
mlv
l
-m:zv
2
=(m
1
+.m
2
)v
pri cemu smo smjer kretanja prve kugle, uzeli za pozitivan ..
69
m ill
2,5 kg· -1,5 kg· 2-·-
s s 3 m
2,5kg+l,5kg s
b) Kineticka energija kugli prije sudara je
m2 vi
E=--+--
2 2
2,5 kg -( 1,5 kg -( J
E 2 + 2
a poslije sudara je
(m
l
+m
2
) 2
E' v
2
48J
E' (2,5kg+l,5kg) .(3 m,' =18J.
2 s )
c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je
L'.E=E - E' = 30 J
Relativni gubitak kineticke energ"je je
t;E = 30J :0,62 ili 62%
E 48.1
T
4,66, Opisi pro';"jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.
"
"
I \
I \
I \
I \
I \
I l.
..... -@..._/
a) 6) 0)
d)
S1.83.
4,67, Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo,=6D m/s. a) K.olika je. ukup;a
mehanicka' energija kamena U trenutku ,zbaC'Vanj8. b) KoliK8 je k,netlc. a.
potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa?
C·9=10m/s'.
helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo 0,3 kg .. A,ko
otpor vazduha zanemari, odredi ukupnu meha'!icku,- a) u naJvIS?J
tacki.'b) poslije 4 s kretanja, c) neposredno pred pad. 9 - 10.m/s .
70
I'
I
J
I
4.69. Na nit dugu 1 m vezana je kugla. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti
kugli da bi zauzela horizontalan polozaj?
mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku. a) je
energija u trenutku pada na Zemlju? b)
energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'. '\:vP
4)1. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju
32 J. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno?
c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.
mase 9 brzinom vo=20 mis, sa visine
" = 30 m. Kohku ce k,nellcku energ'Ju ,mat, neposredno pred pad? Otpor
vazduha zanemariti.
kineticku energiju treba saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na
, 80 m?
4.74. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta
k=1000 N/m. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Sa kolike visine je palo
tljelo? '

i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je
za 1 em. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada
sa visine 4 h?
mase 1 kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se
sabije za 10 cm. Kolika je konstanta opruge?
4.77. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N.
Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .kada se istegne za 8 em?
o
B
h
SI.84.
S1.85.
4.78. Kolikom brzinom V
K
je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L
(sl. 84). Trenje se zanemaruje. g=lO m/s'. Kolika je k'meticka energija tijela u
tack! K?
Tijel? klizi lz 0 85), se na visini .1m.
a) Kolika ce b,t, brLma t'jela u tack' A. b) Kolika ce b,lI brz,na tljela u tackl B?
'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju
poluprecnika R ;;; 0,2 m? Trenje zanemariti:
4.80. Na slici 85. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Kotrljanje se vrsi bez
proklizavanja. inerCije valjka je I =1/2·mr. a) Koliku ce imati brzinu u
71
tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? Visina kosine je h 1 m, a
poluprecnik kruzne petlje R:::; 0,2 m. 9 = 10 m/s
2
.
4.81. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten, b} kugHca; pri cemu
se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni?
Za prsten je a .za kuglicu Otpor kretanju je zanemarljiv.
.
4.82. Vagon mase 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1,5 m/s i udari u
drugi vagon mase t koji se ispred njega krece brzinom mis u istom
smjeru, te nastave zajedno kretati se. Kolika je brzina vaQona nakan sudara?
4.83, Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom 10 mls i sudari s drugim tijelom
mase 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis, te nastave da
se kre6u zajedno. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke
energije tijela prije i poslije sudara?
4.84. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta
manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s. KoUka je bila
brzina prvog tijela prije sudara?
4.85. Tijelo mase m krece se brzinorn v, = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase
te se nastave kretati u istom smjeru. Odredi koji dio mehanicke energije je
presao u unutrasnju energiju?
4.86. Proton se kre6e brzinom v1=5'10
6
m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e
ususret njemu brzinom V2. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja
se kre6e brzinom mls u smjeru kretanja C " ,
protona. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. . I I
Delekt mase zanemariti. Kolika je brzina neutrona?
4.87. Naslici 86. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih
masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju. Prva kugla
se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h,=- 5 em j
pusti. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se
kre6u brzinom v. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti
nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan?
g=10 m/s'. .
S1.86.
4.88. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h 80 cm i odbila S8 na
visinu h1= 60 em. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
<":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom m/s,a odbije S8 brzinom 4 m/s.
o,.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
4.90. Kuglica padne sa visine h,=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje
mehanicke energije. Na koju visinu hz 6e se odbiti?
4.91. Melak mase m 9 leti brzinom 500 mis i udari u nepokretnu metu
mase M = 5 kg, koja visi na niti. Metak ostane u meti. a) Na koju visinu 6e se
popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju?
g=10 mis'.
4.92. Tij"lo mase m, krece se brzinom v, i udari u tijelo mase m, kOje miruje.
Sudar je centralan "i elastiCan. Kako se odnose brzine tijela m, prije i poslije
sudara? C
72
1
I
I
I
4.93. Na klin mase kg. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu, padne
kugltca mase m = 0,2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.
Koltka je brzina. klina poslije udara kuglice, ako Je ova) udar bio elastican.
TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. g=1 0 m/s .
E
4.94. Zadatak Provjeri zakon odr.1anja
mehanicke energije, pomocu
matematickog klatna (sI.87.) Izvuci kuglicu
do tacke A i pusti. Do koje ce se visine
podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u
tacku C. Do koje 6e se visine podi6i
kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav
zakljucak te navodi rezultat ogleda?
d) Zasto se klatno nakon neliog vremena
ipak zaustavi?
Pribor:Kuglica, konac, tabla.
4.95. Zadatak:Provjeri zakon odr.1anja
'mehanicke energije pomo6u elasticne
opruge.
Pribor: Stalak, elasticna opruga, teg od
50 9 iii 100 g, lenjir.
81.87.
4.96. Od'.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju
pnhkom pada tlJela na podlogu. Kada bi sudar bio elastiCan?
Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis), komadi6 krede, sipka iii letva
duga najmanje 1 m, lenjir.
4.97. Zadatak: Provjeri zakon odr.1anja impulsa.
Pribor:Dvije kuglice istih masa, vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86).
5. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)
5.1. Oscilacije
Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u
praveu y-ose) Je

gdje je: y - elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja), k - konstanta
proporcionalnosti (k=mro'). Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom
polozaju. ..
73
Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda - A.
Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena,
f= N
t
gdje je: N - broj oscilacija, 1 - vrijeme Irajanja oscilacija. Jedinica za frekvenciju je
here (Hz=s·').
Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj
vrijednosti frekvencije.
1
T=-
f
Kruzna frekvencija je data izrazom
211:
(D=-=2"f
T
Period sopstvenih oscilacija je
T=2nff
gdje je m -'- masa oscilatora.
Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv
konac zanemarljive mase. Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period
T=Z,,/f
gdje je: 1- duzina klatna, 9 - ubrz'!nje Zemljine teze.
Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv
1
, a potencijalna Ep :::;..!. ky2. Ukupna
2 2
energija oscilatora je
1 1 2
E=Ek+Ep=-kA' =-mv
o
2 2
gdje je maksimalna brzina vo=roA.
Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze, jednaCina koja opisuje oscilovanje je
y=Asinwt .
Brzina taoke koja harmonijski osciluje je
a ubrzanje
a =
Primjer 1: Matematicko klatno (sL88), cija je duzina 1 m, izvrsi 20 oscilacija
za 40 s. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna, b) period oscilovanja klatna,
c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolulna i
relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9,806 m/s
2

74
Rjesenje:
N=20
1=40 s
1=1 m
a) I=?, b) T =?, c) g=?
t
Period oscilovanja je vrijeme za koje
kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju. Na
slici 88. to je, npr., vrijeme za koje kuglica dode
A.·---' ---- - +. ---------7 B
iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. S1.88.
a) Fekvencija oscilovanja klatna je
N 20
f=-=-=05,' =05Hz
t 40s' ,
b) Period oscilovanja je
] t 40s
T=-=-=-=2s
f N 20
c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz
I
" [l
re aCIJe T = 2nfi '
4,,']
g="T'
4·(3,14)' ·lm =986 m
(2,)' ',' .
d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je
-9,81
5 5 52
Relativna greska mjerenja je
m
'" 0,05,
c =.Jl. = --'-= 0,0051 iJi 0,51 %
go
, s'
. Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i
3 em. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju , b} maksimalnu povratnu sHu
kOJa djeluJe na kuglleu, c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju,
RjeSenje:
m::::10g:::: 0,01 kg
T= 2 s
A- 3 em:::: 0,03 m
a) vo-?, b) Fo=?, c) EO"'?
a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj:
2n 6,28 m
Vo =roA ="TA
b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Sita je maksimalna
kada je y=A. Posta je k =.mul, to je iznos sile

75
Po = 0,01 kg( r ·0,03 m "" 2,96· W
3
N.
c) Maksima!na klneticka energija kuglice je
2 0,01 kg
Eko mvo s
2 2
! _..;r'n/ .",' - T
J
n·n ,1 ....('
t::P ---.::>
v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0,02 s. Kolika mu je: a) frekvencija,
b) kruzna frekveneija?
5.2. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. Odredi njegovu frekvenciju, period
osci!ovanja i kruznu frekvenciju,
5.3. Klatno prode sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kolika je frekvencija, a
koliki period oseilovanja?
,;J" 5.4. Kuglica klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s. Kolika ja frekvencija oscilovanja,
V period i kruzna frekvencija?
/ @.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje iznosi 12,56 rad/s. Odredi period
oscilovanja I frekvenciju oscilovanja.
e. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1,8 s. Koliko je
ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje?
5.7. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s. Kolika je duzina sekundnog
.) :'8. sa
! periodom T=8 s. Kolika je duzina uzeta? g=9,81 m/s'.
5.9. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T,=1 s. Kolikl bi blo
period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g,=6 gm'
GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10,5 rad/s. Kolika
je duzina klatna?
5.11. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1 :2. Kako se odnose njlhove
duzine?
5.12. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa
perlodom T =1 s. Kolika je kons!an!a opruge?
5.13. Elastlcna opruga se produzl za 2,5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.
Odrdl: a) kons!antu opruge, b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz
ravnoteznog po!ozaja.
5.14. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0,8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl:
a) maksimalnu brzlnu osellovanja, b) makslmalnu klnetlcku energiju pri
oscllovanju, c) ukupnu energljuoscilatora.
5.15. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I
amplltudom 4 em. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje,
b) maksimalnu energiju ..
76
5.16. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na
drugo kad imaju ......... frekvencije. Ta pojava se naziva ................... .
5.17. a) Sta je osciltor, a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje
energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna, na slici 89., je
moguca rezonancija?
5.18. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je
kruzna frekvencija 4,18 rad/s. Kolika je duzina klatna? , .
5.19. Na slici 89, klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzlna klatna 3, aka
je ono u rezonanciji sa klatnom 1?
5.20. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz, a drugl 960 kHz. Kolika je razlika
frekvenclja? Izrazi je u MHz, kHz i Hz.
E
5.21. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna.
Pribor: Celiena kuglica, neistegljlv konac, hronometar, magnetna sipka.
5.22. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu
matematiekog klatna.
Pribor: Kugliea, neistegljiv konac, mjerna traka,
staperlca. (sI.88.)
5.23. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.
Pribor: Elastlcna opruga, teg poznate rnase,
hronometar. '
5.24. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.
Pribor: Tri klatna, od kojih dva Imaju Istu duzlnu
(sI.89:), lelva 0 koju se okace klatna.
5.2. Mehanicki talasi.
2
S\.89.
3
. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo
Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog
na drugo, Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac
osellovanja djellca, a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja.
. Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl
oscllovanJa,
J..=.".
f
gdje je: c • brzina slrenja talasa, f - frekvenclja talasa.
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18
77

gdje je: F - sila zatezanja ziee. I - duzina zlee. m - masa ziee.
JednaCina progresivnog t81asa jma obHk:
cut- :x)
gdje je y elongaf,(ija tacke o"!. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58;
." d k" •..
Primjer 1: Na sliei 90 je graficki prikaz talasa na povrsl", vo e 0)1 se sin
brzinom 6 m/s. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. a na vertlkalnoj
osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja. a) Koje tacke su u istoj fazl
oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna
duzlna talasa? d) Kolikl je period I
frekveneija talasa? e) Kollka je
ampliluda lalasa?
Rjesenje: a) Cesllee koje su u O.
Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0
I D. A I E. B. IF ... b) Cestlee u
suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. A I
C. B I D... c) Talasna duzina je
udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0,
fazi oseilovanja. Na sliei 90 to je npr.
udaljenost A i E iii 0 I D. koja Iznosl

A E
c
S1.90.
d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda.
.
A 2m

c 6m1s
Frekveneija oseilovanja je
6m/s =3s·
1
=3Hz.
A 2m
e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog
polozaja I 10 su amplilude talasa. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on
Iznosi 0,3 m. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi - 0.3 m.
T
na vodi slri se brzlnom 5 m/s. Talasna dutina lalasa je 50 em. Kolika je
k1fekvencija talasa i period?
\cl Kroz .elasticnu sredlnu siri se lalas. brzinom 5 mis. Svaki djelit izvrSi jednu
oseilael)u za 0.2 s. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa?
5,27. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. 0 i B.
o I A? b) Ako je period la;asa s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od
tacke A-do tacke E, a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C?
78

5.;;l. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1,2 m. Usldredni camae se
·Jkrece gore·dolje svake 4 s. Kolika je lalasna duzina, period. frekveneija I brzina
talasa?
Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. Najmanje rastojanje izmeClu
tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m. Odredl frekvenelju I period
talasa.
5,30. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Kollka je
brzlna ;;Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz?
5.31, Pored nepokretnog posmatraca, kojl stojl na obali jezera, za 6 s prosla su 4
grebena lalasa, Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m. Odredl
brzinu talasa, talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.
5.32. T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1.,=30 em I prostlre se brzlnom
e,=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1.
2
=7,5 em,
. Kollka je brzlna talasa u plltkoj, vodl?
5.33, Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Izvor talasa
prolzvede 12 talasa za 4 S. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja
udaljena 20 em od Izvora lalasa, a) Odredl brzlnu lalasa, frekveneiju I talasnu
duzlnu. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke?
5.34. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz. Pratlmo
jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Kada talas nalde na plltku
vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj
vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl?
5.35. Prazna boca, povucena u vodu i prepustena sarna sebi, pocinje da te
uzrokuje nastanak lalasa. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od
formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau
f.. njlh 4 m, Kollka je talasna duilna. brzlna I frekvenelja tog talasa?
Metalna ilea Ima duzlnu 50 em I masu 0.5 g. Zlea je zategnuta silom od
88.2 N. Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako
se na tiei duzine ! formira polutaias?
@. Kolikom silom je zategnula zlea duzine 60 em I mase 1,2 g. ako je brzlna
transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s?
f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. a brzlna 3·10' mls. Kollka je talasna

E
5.78. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. a zatlm rayne talase na vodl
(SI.91). Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. bez mjerenja,
promjenu taiasne duzine talasa?
b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.
staklenu plocu) . .P.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je:
79
okreni pod nekim uglom.
Pracjeni ugao pod kojim talasi
nailaze na prepreku i ugao
odbijanja. Primje6ujes Ii neku
pravilnost? Iskazi je rijecima.
c) Ispitaj 51a se mijenja kad
talas prelazi iz dublje u plleu
vodu. Na dno posude, u
njenom udaljenijem dijelu, stavi S191

staklenu plocu tako da se u. . . •. ?
tom dijelu smanji dubina vode. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa. Sta
je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa?
d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer;a i
potopliena) taka da ravn; talas pod neklm uglom na rub ploce. MI]en]a Ii
se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu?
Pribor: Grafoskop, posuda sa staklenim dnom, slaklena ploca, voda, olovka,
letvica.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike.
Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu, taka da je ona brzlnom svjeUostl (c = 300
000 km/s:::: 3-10
8
m/s), onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke.
Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti, mehanicke P?i.8ve se .?esav,ajU, na ist! i svim
inercijalnom sistemima referencije. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve
pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).
Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni pri
iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). 2) .. brzme sVletlosti
(brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka).
Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata:
Dilatacija vremena. Aka se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda
je
gdje je t.t*vremenski interva! u sistemu S', t.t-vremenski interval u sis1emu S.
Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.
SHjedi t.t>bt'.
Kontrakcija duzine. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S, onda je
::
gdje $tapa u sistemu S', i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S
Q <r'.
80
U specijalnoj teoriji re!ativnosti je

gdje je: E-ukupna energija tijela, m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju).
gdje je: v - brzina tijeta, ml> masa mirovanja.
Kineticka energija tijela je
gdjeje:
Ek= ll.mc
l
= (m-ll1{I) c
2
= E-Eo
E = mc
2
ukupna energija lijeia,
Eo = moe
z
, energija mirovanja,
m-relativisticka masa,
masa mirovanja.
T
6.1. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju
iznosio je t.t==10 god. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Koliko je iznosio vremensld
interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu?
6.2. Raketa se krece brzinom v = Q,95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!. a) Ako je za
posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na
Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m, kolika je duzina rakete, u pravcu
kretanja, za posmatraea na Zemlji?
6.3. ZamisH da jedan od braCe blizanaca, kada napune 20 godina, krene brodom Gija je
brzina v=O,98c, te se vrati nakon ;.\1' = 10 godina. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na
Zemlji, u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa?
6.4. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja, za
posmatraca bila za 10% kraca nego za posmatraea u brodu?
6.5. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9,1 ,1 0.
31
kg.
6.6. Elektron sa krece brzinom v == a,ac. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa, b) ukupna anergija,
c) klneticka energija?
6.7. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Kojom brzinom se kre6e?
6.B. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.10
13
J. Kolika je relativisticka masa
cestlee?
6.9. Ukupna energija protona, koji sa kre6e velikom blZinom, iznO$i E=2,5·10·
j
oJ. Masa mirovanja
protona je 1,67'10.
27
kg. Odredi: a) energiju mirovanja protona, b) relativisticku masu protona,
c) brzinu kratanja protona, d) kineticku energiju protona.
81
"Genije- toje 10 % nadahnuca
i 90 % zlIallja u radu"
Edison (1847 -1931)
IIoMolekularna fizika
7. Molekularno-kineticka teorija gasova.
Relativna atomska masa nekog atoma, A, (odnosno molekula, M,) jednaka je
broju uniliciranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma
ugljika -12:
u = ~ m(C
12
); u == 1,66 .10-
27
kg
12
Masa jednog atoma je: m.=A,.u
Masa jednog molekula je: mm=M,.u
Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola:
M=M .-'L=A .-'L
r mol r. mol
Veza izmedu termodinami6ke temperature T, izrazene u kelvinima (K) i
temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je:
T=T.+t, gdje je To=273,15 K.
Kolicina'tvari je n= m = ~ = ~ , gdje je: m-masa tvari; M-molarna masa;
M NA Vm
N-broj jedinki' (atoma, molekula, jona ... ); NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u
jednom molu); V-zapreminatvari; Vm-molarna zapremina.
10
23 I" .
N
A
=6,022' mo.
Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa,
T
o
=273,15 K) iznosi V
m
=22,4l1mol.
Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u
kelvinima je jednaka.
82
Osnovna jednacina kineticke teorije gasova:
1 -2
p=-pv
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, p = ~ -gustina gasa, V-zapremina gasa, m-masa
gasa, ,,2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina).
Jednacina gasnog stanja,
pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/mol·K
Izo procesi:
T :::const. (izotermicki proces): pV=const; plV !=pzV
z
;
p=const. (izobarski proces) : ,v = const; ~ = ~ ;
T V
z
T
z
V=consl: (izohorski proces): 1'. = const;1'L =.!J...
T p, T,
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je,
U=.'l.nRT
2
Kineticka energija jed nag moleku!a gasa:
3
Ekl=-kT
2
gdje je Boltzmanova konstanta k",,1 ,38'10,23 J/K.
KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je
3
Ek = NEkl = -fiRT
2
Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" "".f?i "" ~ 3 R T
M
Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO
2
; b) masu jednog
molekula gasa; c) molamu masu gasa; d) brej molekula gasa u 1 g gasa; e) brej
molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima.
Rjesenje: a) M,(C02)=?, b) m(C02)=?, c) M(COzl=?, d)m=1 g; N=?, e) V=1 I,
N=? .
a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih
masa atoma od kojih je sastavljen molekul. Podatke uzimamo iz tablice periodnog
sistema e!emenata:
M,(CO,)=I'A,(C)+2'A,(O)=1'12+2'16=44
. b) Masa jednog mole kula je
ffim(C02)=M,( CO,)'u=44'1 ,66' 1O'''kg= 7 ,31, 1O.
26
kg
83
c) Molarna rnasa gasa
M=M (CO ).-'L=44.-
g

1 2 mol mol
d) Kolicina gasa je n odakle je
M NA
N = m .N
A
=_1 L. 6,022· 10" mol"
M 44-'L
mol
N = 1,37 ·10"
N V. I.
e)Posto n=-=- I V
m
=22.4-,toJe
.N
A
Vrn mol
V 11 23 1-1
N = V m • N A'= 22,4._1_.
6
.
022
.
10
. mo
mol
N = 2,69 ·10"
Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izraz i
gasa. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja vazduha pn norma nom a rno
p=1,013-10
5
Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kgfm .
Rjesenje:
p=1,013'10
5
Pa
o 1 29 kg/m
3
V=?
. '. . 1 Nm,yl
Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::; '3-y-
. m 1 -z
Ukupna masa gasa je m=N'm!, a gustma gasa p == V.' te je p "" '3
pv
,
_ f3P 3.l,013·loSPa m
!zracunavamo:v""Vp"" =485-;
m
3
A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ,vedi za
V gustine gasa. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 ,013 10 Pa
T
o
=273;15 K). Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!.
Rjesenje:
Po=1 ,013'10' Pa
T
o
=273,15 K
M-29 g/mol-29·1O·
3
kg/mol
p=?
Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = odnosno
p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa).
. V M . M V '.
I
pM
Tadaje p= RT
1,Ol3.1O'Pa.29.lQ,3 kg
___ ___ -"m""ol = 1.29 .
8,31_
J
-·273,15 K m
molK
posudi zapremine 20 I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom
150 bara ; na tempera!ur; 20·C. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi
M=28 g/mo!.
Rlesenje:
V=20 1=20·10"'m
3
p=150 bar=150·10
5
Pa
T -(273+20)K -293 K
n_?,m_?
Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT, kolicina gasa je,
pV
n=-
RT
150·IO'Pa· 20 .10.
3
m
3
831-
J
-.293K
, molK
n = 123,2 mol
Masa gasa je (pogledaj uvod)
'tL..-...
m=nM=123,2 mol-2S g/mo1
m=3450 g
T
7.1.0dredi molarnu masu gasa: CO, CI" N
2
, 0,. Potrebne konstante uzmi iz
tablice period;cnog sistema.
7.2. Odred; masu jednog molekula gasa: vodika H
2
, vodene pare H
2
0.
&:;)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N
2
), b) S
0
2'
7.3.a. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,64·10'4. Kolika je masa
vazduha? M=29 gimol
@. Masa nitrogena iznos; 56 g. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!.
@OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em
3
vazduha pri standardnim
uslovima? M=29 g/mo!.
celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3,01'10
25
molekula kisika.
Odredi: a) zapreminu kisika, b) masu kis;ka. •
&apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m
3
• Kolika
je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!.
WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H,.
g;a. Koliki je pritisak gasau .. sudu zapremine 3 dm
3
, ako je masa gasa 10 g, a
srednja bizina kretanja molekula 500 mis? .
85
7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. Koliko se puta
poveca srednja brzina kretanja molekula gasa?
Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji
, zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara?
O. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. U zatvorenoj posudi
zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa. Koliki je pritisak?
7.12. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas
cija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1,5 mol, a
temperatura 22'C?
7.13.a. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a koliCina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?
7.13.b. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4,5 kJ, a
temperatura 25°C?
@.Dopuni tabelul __ __
I p 1
101
,3kPa I 150kPa I ? I
-' , V , 100 em', ? , 500 em' ,
Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V,=2 I kod pritiska 1 bar. Pri kojem
ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja.
9. U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p,=0,1 MPa ide:,.lan
gas, Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm
sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine?
r.1
C
"1-. Aerostat zapremine 12 m
3
, napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim
Y pritiskom101,3 kPa, penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar. Kolika
mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila.
mil ' Zapremina gasa kod pritiska 980 mbara, iznosi 10 I. Kolika 6e biti
na pritisku 80 kPa? T =const.
7.18. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom
zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki 6e biti krajnj; pritisak?
Proces je izotermicki.
7.19. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz
kOjeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.
Kolika je zapremina prvog suda?
7.20. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina gasa
iznosi V,,;,0,7 I. a pritisak p,=1, 1 bar. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je
stalna.
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom
pumpanju ubaci 0,15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>,=1 bar. Koliki 6e
biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost
lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna.
86
7.22. Na slici 92. su prikazana dva
izotermicka procesa. Oznaei
njihove koordinatne ose.
7.23. Grafickj prikazi izotermne
promjene stanja u: p-V;p-T i V-T
dijagramu.
Dopuni tabelul p=const.

a) b)
51. 92.
I
" '-;:1 8:;;-0 c-"'m'-', -o:?-----"
' T , 293 K ? - 30
g
C
+.
idealnog gasa na temperaturi T,=273 K iznosi 20 dm'. Kolika ce
bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C, ako se prj tome ne mijenja pritjsak?
7.26. Gas ima zapremi.nu 12,3 I. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova
zapremrna se sman)1 na 10,5 dm
3
. Kolika mu je bila pocetna temperatura ako
", Je pnllsak blo stalan? '
Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Koliku zapreminu 6e imati ista masa
ako se temperatura: a) pove6a na 51°C; b) snizi na -30C? Smatrati
pntlsak konstantnim.
?lTsi1.! C5L:lO
udisajem pluCa uau 2 I zraka temperature 15°C. Kolika jR'
apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku?
e· Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova
postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C?
na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1,29 kg/ma
ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C, aka se pritisak nije promijenio?
7.31. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V, p-T i V-T dijagramom.
7.32. Koja izobara. na sliei 93. , odgovara ve6em pritisku? v
@ Dopuni tabelul V=const.
2
101,3kPa
273 K
T'
- -.
. .Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom
pntlsku?
T
3
Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na
, emp?raturi 15°C. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak
na 1,1 bar? '
.34':;;, zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi

KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C, b) ohladido 00C.
.3 se . u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa:
" ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K?
7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na
1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C?
7.37. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: p-V,
poT, i V-T dijagramu.
7.38. Na slici 94. je graficki prikaz dva izohorna proeesa.
Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina?
""" V
Popunitabelu! P
T
=consl.
i . I' tll··'
.C-",.1 ...J
p 98kPa
V 2m
T 300 K
101 kPa
2,2 m
?
120 kPa
?
320 K
81.94.
?
0,8m
350K
• Za cuvanje gasa CO
2
upotrebljavaju se celicne posude. Kolika je masa tog
u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!.
.4 . U balonu zapre 'ne 25,6 I nalazi se 1,04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara.
rditi tem eratum gasa. M=28 g/mo!.
. r
olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku
kPa? M=29 g/mo!.
. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 I nalazi se 90 9 vode. posu.
de
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje te;nperature se moze zagnjatl
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. M=18 g/mo!.
7.44. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm' tog
gasa, pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0,748 g.
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i
pritisku od jednog bara?
,:/i'Q. NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz po;ude
l.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em . Kohkl je
pritisak u posudi? V . ° . .. .
zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku
i kPa? M=58 g/mol.
metan, cija je masa 19,4 kg, nalazi se u posudi zapremine 1 m' na
. .. mperaturi 25"C. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!. .
• 7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,41 kod priti::ka
3 MPa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Kohke su 1m termadlnamlcke
temperature?
7.50. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni pritisak
kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?
f' / fY'{ .. v0.
88
7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (Po=101,3 kPa; T
o
=273.15 K),
iznosi 0,99 kg/m'. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku
98 kPa.
/';.'-...
U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku
f 100 bara. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi?
M=2 g/mo!.
7.53. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa,u p-V dijagramu.
7.54. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohomu promjenu stanja. gasa u V-T dijagramlJ.
7.55. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu, a
... zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Je Ii se promjenio pritisak gasa?
@. Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5,98 J, na temperaturi
15°C? M=32 g/mo!. .
((W. Kolika je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1,5 MPa i na
\\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. .
7.58. Kolika je kolicina,gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I, pod
pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C?
W U posudi zapremine 1,5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3,02.10
25
molekula
-'idealnog gasa. Kolika je temperatura gasa?
7.60. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. Kolika je kineticka
energija jednog molekula gasa, ako se u posudi nalazi N=10
21
molekula?
7.61. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog
kretanja jednog molekula, na temperaturi: a) -100°C; b) DOC; c) 100
o
e.
M=2g/mol.
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a) temperatura gasa,? M=32 g/mol.
7.63. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila
jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7,9 km/s); b) drugoj kosmiekoj
brzini za Zemlju (11,2 km/s)? M=29 g/mo!.
7.64. Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). Koliki je
pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. Gustina iive j6 13600 kgfm
3

p,
p,
a) b)
81.95.
89
E
7.65.Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama,
na sliei 95.a., simulirao: a) Braunovo kretanje, b) izohorni
proees, c) izotermicki proees. 0 0 0 0 °
Pribor: Okvir od kartona (iii
drveta), kugliee, plutani cep, °0 ® °
grafoskop. ° 0 0 0
o 0
o 0v
S1.95.a.
7.66.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa
(V=eonst). b) Odredi atmosferski pritisak.
Pribor:Staklena posuda od 150 em
3
do 250 em',
manometar sa, vodom, termometar.
7.67.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96, prevjeri
jednacinu gasnog stanja.
Pribor:Staklena U cijev, ziva, peeatni vosak , posuda sa
vodom, termometar, elektricni reso, lenjir.
7.68.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81.97) b) Simuliraj
Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama.
Pribor: ekseri. kuglica, staklena plcCa, Ujevak.
8. Kondenzirano stanje tvari
t .
l I
SI. 96.
X
o
• 0 ..
. . . . .
" " .. 0
81.97.
Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Normalni napon je odnas
izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine,
F
0'=-.
S
Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i
velicine te povrsine, t =!: .
s
Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj
deformaeiji." Npr.za istezanje iii sabijanje stapa,
F Al
a=-=E-,
S I
gdje je: I-prvobitna duzina, AI-promjena duzine, AIA-relativna deformaeija,E-
Youngov modul elasticnosti.
Koeficijent povrSinskog napona tecnosti,
M F
0=-'--""-,
AS -1
gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS; F-sila povrsinskog
napona ; l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL
90
Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu:

prg
gdje je: kapHar,ne cijevi, tecnosti, O"Hkoeficijent povrSinskog napona.
Zakon Hneamog termickog sirenla, I = 10(l + at) , gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC;
]-duzina stapa na tOC; uHtermicki koeficijent sirenja.
Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) , gdje je ; /3=2u, termicki koefidjent povrsinskog sirenja.
Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt), gdje je y=3u, termicki koeficijent zapreminskog sirenja.
Promjena gustine sa temperaturom:
- p.
P-l+yt'
gdje ie po"gustina na OOC; p-na tOC.
Primjer 1., Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. Duzina uzeta
je 15 m, povrsina poprecnog presjeka 2 em', a modul elasti6nosti 220 GPa. Koliko
je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta?
Rjesenje:
AI=4 mm=4·10·
3
m
1=15 m
S=2 em'=2·10·
4
m'
E-220 GPa-2.2·10" Pa
m-?
U d
.. I t·· t' •. H k k F Al
po ruCJu e as Icnos J vazi U ov za on, - == E-
S I
Za data istezanje uzeta sila naprezanja je:
F=ES
AI
4·IO-'m 11733N
1 m
2
15m
Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta),
11733 kgm
F "
m=-= __ 2-_
g 9,81
s
1198 kg
Primjer 2. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta
(sI.98). U biretu se sipa voda, cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj
temperaturi poznata i iznosi 0"1=0,073 N/m, Slavina se otvori i voda kaplje
tako da izade zapremina vode V=2 ems, !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada
se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j
zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. Odredi koefioiient
povrSinskog napons'alkohola. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m
s
, a za gus1inu
alkoho[a 790 kg/m
3
,
Rjesenje:
cr=0,073 N1m
nj=50
Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn
povrsinskog napona,
nr 130
Pv=1000 kg/m
3
Q?",,790-kglm
3
cr2-? -
F", 2mO' ""- mg odak!e je cr "" mg 0)
2m
pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi- iz koje - izlazi m¥
masa jedne kapi, (j¥konstanta povrsinskog napona. -
91
Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude, onda je .£1.. =.!!2. (2)
a
l
m
l
U na5em primjeru, ukupna masa svlh kapi je M=n,m, gdje je kapi. Takode, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tecnosti V; M=pV. PoSta je zapremina bila ista to je:
M2 =n.m2 ",,£2.,(3) odakleje (4)
Mj "1m! PI ,0'1 PI n 2
odnosno a=O,022 N/m
Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. 99), KoUko ce bitl naprezanje
stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je
Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm
2
, modul elasticnosti stapa je 200 GPa, temperat
uml
koeficijent linearnog sirenja 0.=1 ,4'10.
5
1/"C.
RjeSenje: "
L\t=20"C ;\'l A B);'{
S=10cm'=10·10'm' .. S II.,.•••...•... E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 " !&,'
u-1 4·10·
5
1/"C
a) cr=? b) F=?! 1 >1'
Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI. 99,
duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno:
h..l = lat.t gdje je dufina. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca, koje sprecavaju
promjenu duzine, onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva
skra6enje duzine za 61. Prema Hukovom zakonu je;
0- "" E £0.1 "" EMt.
1
a)0-=2.1Ol! .1,4.10-
5
·20°C=5,6·10
7
Pa
b) Na ploce Stap djeluje sHam
Cvrsto tijelo i tecnost. Elasticnost. Povrsinski napon.
/? Sn'>-efv{
&. n y..>{ 11 , " T
8,1. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode?
8,2,Odredi broj atoma u 1 g: a)AI, b)Fe, e)Cu, Podatke za relativne atomske mase
uzeti iz tablica.
8.3, Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma, Kolika je masa prstena?
8.4.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4,3'10" atoma, b) komad
kuhinjske soli koji sadrZi 8'10
24
molekula?
B.5,lzracunaj masu jednog molekula: a) vode, b) iive,

Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u
uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) b) 12 mm'.? .
92

Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.'. kPa, a povrsina
fice 0,8 mm'. Kolika je masa tega? .
8.S.c. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg 5 kg. Pri tome se
iiea izduiila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elasticnosti zice.
8.6, Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v;eonst
8, . ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm', a njen presjek
S=15 mm', Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa
gskine?
uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1;10 m I povriiinu poprecnog
presjeka S;1 em'. Sa njim se dite teret mase 1 I. Izracunaj: a) normalni napon
u uietu, b) relativno istezanje uzeta, e) elasticnu potencijalnu energiju
istegnutog uieta. E;210 GPa, .
{S:S,Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N, metalna .ipka duga 5 m i poprecnog
'-... "presjeka 2,5 mm'. izduii se za 1 mm, a) Kolikim je normalnim naponom
.,.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee?
,,-.! -"-
(8.10, :Zeljezno ute duzine 1,5 m, optereceno sa 5000 N, ne s",ije se izduziti vise
\ od 0,3 mm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E;196 GPa,

,/;, Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1 mm pod d.jeloVanjem sile od
:\:(100 N? Presjek 21ee je 2,5 mm', a modul elasticnosti 2·10" Pa,
Zeljezna sipka tr:>ba ds. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi
. 180 MPa. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno
izduzenje?
8.13, Gumena traka ima duzinu 1;40 em, Kada se optereti tegom od 100 9 izduii
se za 2 em, Presjek trake S;0,5 em', Odredi: a) relativnu deformaciju,
b) normalni napon, c) modul elasticnosti trake, d) rad izvrsen na istezanje
trake, Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.
8,14, Krutost opruge iznosi k;1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu
ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu
ima pri tome opruga?
8.15. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine
pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.ice iznosi 20 MPa, a
gustina 11300 kg/m',

\S.1flt duzina bakarne zice koja moze da visi, a da se pri tome ne
_/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine, iznosi 1;59,5 m, Koliki je napon
kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .
S.17.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina
kapi je pav.rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece
kapI, c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi?
8.1B.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta
povrsinskog napona iznosi 0=0,04 NJm.
93
:E=
8.19.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.1J.
Kolika je povrsinskog napona vode?
B.20.lz voda u obliku kapljica Glja je masa m=0,01 g. Unutrasnji
donjeg otvora pipete iznosl d=O,4 mm. KoUka ]e konstanta
povrslnskog napona vade?
treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1,0 mm, da
bl se napunila Qocica od 6 cm
3
? Za vodu je p=1 glcm
3
, IT =0,073 N/m.
8.22.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem. Unutrasnji precnik otvora pipete je
0,6 mm a konstanta povrsinskog napona 0,026 Nlm. koUka je masa jadna
kapi?
B.23.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je
d!namometar aluminijski prsten (sl. 100). Masa prslena ]e m=5,7 g, a
nJegov . precnik d=20 cm. Oinamometar pri o!kidanju prstena S1.1OO.
pokazuJe Sllu ad 0,15 N. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.
8.24.Kolika j:. sUa: za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg precnika d=8 cm,
od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
B.25.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika
0,15 mm. Alkohol sa podigne na visinu 7,6 cm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona
alkohoJa na tOj temp,eratu!i? p= 790 kg/ma.
8.2S.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0,20 mm. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada, b) kerozin,
c) fiva? crv=O,072 NJm; O'k=O,024 N/m; CJF0,470 N/m; p..=1000 kg/m
3
; Pk=800 kg/rna;
pt=13600 kg/ms.
precnik kapilarnih cijevi aka je poznato, da se vada na
sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2,5 em; 5 em; 8 cm;
0=0,072 N/m.
h,
kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm, a uzem na
vismu hz=20- mm. Koliki je precnik slreg, a koliki uzeg dijela?
Koeficijent povrs.inSkog napona vade js 0,072 N/m. (s!.101) _h-i'r-+ __ -tt-
S.29.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. U istoj cijevi sa - t--
alkohol podize na vislnu 24 mm. Koliki je koeficijent povrsinskog
napona alkoho!a? Koeficijent povrs.inskog napana vode je
0'1=0,072 N/m, gustina vade je P1=1000 kg/m
3
, a alkohala
p2""790 kg/rna,
SLIO!.
8.30.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.
0'=0,024 N/m; p:::800 kg/rna.
B.31. Zadatak: Na mehanickom
modelu prikazi razliku izmedu
strukture kristala i tecnosti.
94
Pribor: Tfi okvira od kartona
oblika jednakostranicnog
trougla, (dva straniea 10cm a
treti. 11 em) , olovna
grafoskop (sl. 102).
E
a) b)
81.102.
8.32. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u
evrstim tijelima
Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim
uglacanim povrsinama (sl.103), teg od 100 g.
8.33. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake.
Pribor: Gumena traka, tegovi od 50 g, stalak, lenjir
(s\.104).
8,34. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila
kod tecnosti.
Pribor: Okvir od fiee, sapuniea (sl. 105)
8.35. Zadatak: Pokazi da igla, kada se pazljivo stavi na
povrsinu vode, ne patane.
Pribor: Igla, cigaret (iii novinski) papir, Casa sa
vodom.
a.36. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske
kiseline.
Pribor: Pipeta od 1 em', oleinska kiselina; dvije
menzure od 100 em', alkohol, prah od krede, plitka
posuda slraniea najmanje 40 em, lenjir.
8.37. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona
alkohola metodom otkidanja kapi.
Pribor: Sireta, voda, alkohol, casa.
81.103.
S1.105.
o
mg
81.104.
S.38. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja
prstena.
Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em, dinamometar do 1 N.
8.39. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare.·
Pribor: kapilarna eijev, alkohol, voda.
"'.0. "l--t""j Termicko sirenje
2", !' .
konstrukdja ima, na temperaturi O°C, duzinu 10==75,00 m. Odredl; a) duzinu konstrukcije na
temperaturl 4O"C, KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0;=1,2'10.
5
l/"C
.s:iRNa. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1,=12 m. KoUka 6e biti duzina sine na
temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8.54.
dva elektricna stuba, koja su upa!jena 60 m, treba razapeti bakarnu zicu. KoUka treba da
bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 1
1
=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi, kad
/ bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1,7·10·
5
1/oC.
8.43.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u
odnosu na duzinu na O"C? w=2,4·10..s 1/oC
8.44.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79,5 em, a zeljezne 80 em. Na kojoj
temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100,00 em, oa temperaturi
klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100,.18 cm. Kaliki je temperaturski koeficijent,!inearnog
sirenja mesinga?
95
8.46.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a;;:1,4'10'
s
1f\!C. Koliki je odgovaraju6i
temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata?
8.47.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em
2
, KoUka ce povrSina ploCe na
temperaturi t,=-20
Il
C? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42,
temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em
2
). KoUka ce sa povecati povrSina
(l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2,g·10·
5
1f1C.
DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm
2
a kad sa zagrije 670 cm
2
. Do kOja 1emperature je
ploca?
temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems, IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C.
It.Si';>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. KoUka ce mu biti zapremina na:
V'ai 30"C, b) -2S"C. a=1,g·1Q-
5
11"C.
8.52.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5,00 em. Koeka je zatim zagrijana do
temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Za matefijal kocke je a=2-10-
5
1/"C. Odredi:
a} povecanje kocke pri zagrijavanju, b) promjenu povrSine,
e) promjenu zaapremine kocke.
a.53.posuda ima zapreminu 250 cm
3
, na temperaturi O°C, j napunjena je
do vrha vodom. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje
izade em
3
vade. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja
vade. Sirenje posuda zanemariti.
8.54.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em, na temperaturi DOC. Kade
se zagrije do 100
c
C zapremina koeke je 1005,1 ems. Odredi
koeficijent linearnog sirenja memla.
E
8.55.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade.
Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. plpeta od 1 ml,
termometar (sl. 1 06).
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
SL.106.
Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi, odnosno hladenjem
otpusti, jednaka je
Q=cmLl.t
gdje je: m-masa tijela, c-specificni toplotni kapaeitet tijela, Ll.t-promjena temperature
tljela. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J).
Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m, na temperaturi faznog
prelaza, data je izrazom
Q=mqi
gdje je Q,-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja ... ).
Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz);
Q=W+A
gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu, Ll.U-pove6anje unutrasnje energije
sistema, A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. _ .. --
96
Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl.):
A=pLl.V,
gdje je: p-pritisak gasa; Ll.V-promjrna zapremine (llV=V
2
-V, ),
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je
U=2nRT
2
Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine,
koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI.106.a.)

T,
,
. A
4 T, :>
Q, -Q, T, -T,
Q, Q, T,
SU06.a.
gdje je : T,-temperatura toplog rezervoara, T
2
-temperatura hladnog rezervoara,
A-korisni rad masine, kolicina toplote, Q2"'neiskoristeria kolicina
toplote.
Promjena entropije pri. izotermnom proeesu je
6.$ "" 6.Q
T
v
gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces, koju primi gas. Entroplja sistema je
mjera za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.
Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja, povezane su relacijom
S=klnW, gdje je k·Boltzmanava konstanta.
Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2,5 I i pod pritiskom
t,5 bar;;,. Povrsina klipa eilindra je 25 em
2
• Odredi:a) rad koji izvrs; gas, aka mu se
pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em, b) rad koji izvr"i gas ako se
termodinamicka temperatura poveca dva puta, a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom
pritisku.
Rjesenje:
p=l,5 bar=l,5·10' Pa
V,=2,5 1=2,5.10·' m'
S=25 em
2
-25.1 0.
4
m
2
a) Ll.1=O,15 m, A=?, b) T
2
=2T
"
A=?
a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl.V, pri cemu je promjena
zapremine Ll. V=SLl.I.
A=pSM=l,5.lO'Pa·2,5.1O-'m
2
·O,15m
A = 56,25 J
b) Za izobarski proees vazi V
2
= T2 ,odakle je V
2
=2V, . Rad gasa pri
V, T,
izobarskom sirenju je
A=p(V
2
-V,)=pV,
·A = 1,5"·IO'ra· 2,5 ·w-
3
m
3
=375J
97
Prlmjer 2: Gas klslk, clja je masa 8 g I temperatura 25'C, zagrljava se pri
5talnom pritisku do temperature 10Q'C. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika
je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote
675,8 J?
Rjesenje:
m=89
M=32 g/mol
T,=273+25=298 K
T,=273+ 100=373 K
Q-675.8 J
a) A=?, b) Ll,U=?
a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V,.v,) gdje je :V,-pocetna
zapremina gasa, V2.krajnja zapremina gasa. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa
mozemo nac! jednacine gasn09 stanja: P1V\;;:nRT, i pV
2
=nRT
z
. Oduzimanjem tih
jednacina dobivamo p(V,·VI)=nR(T,·TI).lzvrSeni rad gasaje
m 8g J
A=-R(T2 -T
I
)=--·8,31--(373- 298)K
M 32..lL molK
mol
A=lS5,8J
b) Porast unutrasnje energije gasa je
Ll,U=Q-A=520J
Primjer 3: T emperetura vode u kotlu pame masine, koja radi po
Carnotovom ciklusu, iznosi 210'C, a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C.
a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. b) Koliko kilograma uglja; cija je
specificna toplota sagorijevanja q,=13 MJ/kg, treba utoslt! da masina izvrsi rad
A=100 MJ?
98
Rjesenje:
T,=(273+210)K=383 K
T ,=(273+55) K=328 K
q,=13 MJ/kg=13·10· Jlkg
A=100 MJ-HO' J
m=?
a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije
T,-T2 383K-328K 0144
Tl=--r;- 383K .'
b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.!:..
Q
I
odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote Q
I
= A = mq,.
. Tl
Potrebna masa gasa iznosi m :::: m
Tlq,
IO'J
0)44·13·10'
kg
53,4 kg
Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t,= ·10'C.
Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t
2
=20°C.
Tacka topljenja ledaiznosi O°C, speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg,
specificna toplota topljenja ledaq,=0,336 MJ/kg, specificni loplolni kapacitet vode
cv=4 i 90 J/kgK.
Rjesenje:
m=100 g=0,1 kg
1,= ·10'C
t,-20'C
II=O'C
t2 ____________________________ _
cl=2100 J/kgOC
cv=4190 J/kgK
, Q
I I ,
I I ,
I
,
,
I I
I
geO.336 MJlkg-3,36'10' Jlkg
Q=?
tl
1<
Q,
:;O!E
Q3
;'1
I
SI.107.
Za zagrijavanje leda od temperalure I, do lacke topljenja, potrebno je dovesti
kolicinu toplote
Q, =mcL(t,
kg C
QI = 2100J
Za topljenje leda, na tacki topljenja, potrebno je dovesti kolicinu loplote
, J 6 4
Q, =mq, =0,lkg·3,38·10 -=3,3 ·10 J
kg
Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu
toplote
Q
3
= mcv (t, - t , ) =0,1 kg ·4190 k:'C (20- orc
Q, =8380J
Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q, + Q, + Q
3
= 44080J .
j'r' ,c-cn.j,;:;,(r".\; T
@Idealan gas, u nekom sUdu sa pokretnim. klipom, primi. loplote od 2.kJ i
o pri lome izvrsi rad ad 350 J. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa
energija?
(9.2. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz
'- konstantan pritisak od 101 kPa poveea
zapremina od 1 J do 12 I?
@).Rad koji izvrsi klip cilindra, povrsine 50 cm' na
-- putu 12 em, iznosi 180 J. Koliki je pritisak pare?
@:.Izracunaj rada gasa na slici 108. Pocetna
zapremiQa gasa je 2 11 . .
p(bar)
2
o _ VO)
2 6
51.108:
99
L
KO!iki rad izvrsi gassiree! se pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra
0,025 m pomjeri se za 60 cm.
p--'% .
(9.4}. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom
10Q,kPa, poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Koliki rad izvrsi gas?
9.5. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom
200 kPa .. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.
a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa
unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol.
9.6. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom
1 bar. Gas se zagrija i siri, pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J.
a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa
nakon sirenja?
9.7.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C, pri
stalnom pnbsku. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas, b) kolicinu toplote koja je
dovedena gasu, aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
c,=14500 J/kgK, c) promjenu unutrasnje energije. M=2 g/mol.
U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara. Koliki je izvi'Seni
rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.
@':J.U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4,2 bara. Do
kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio
35 kJ? M=32 g/mol.
,e:)vazduh zagrjje za 100'C, prj stalnom pritisku, i prj tome se izvrs!rad ad
4155 J. Kohkaje bila M=29 g/mol.
9.11. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrasnJe energije gasa?
9.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji, u
zadatku 9.11., aka je kolicina gasa n=3 mala?
9.13. Gas oksigen, eija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
18°C. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima
zapremlnu 16,4 I. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.
/9.14. U posudi se .. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. Pri
,I pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre';ena kolicina ·toplote pri
i 10:::,-.·J:lxmu se zapremina utrostruci. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol.
\ ! r/9:15. Q) sa pokretnim klipom, nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i
V 90'C. Odredi: a)kolieinu gasa, b) zapreminu gasa ako mu se
odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J, pri stalnom
, f tl.1 \ pntlsku. .
V U toplotnoj masini kala radi po Carnotovom ciklusu, grijac preda gasu
toplote 1,3 kJ. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. Koliku kolieinu toplote
I,;t, prima hladni rezervoar?
\f\
'J'"

@J7. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora, koji radi na principu
Camotovog ciklusa, ako je temperatura grijaca 250"C, a hladnog rezervoara
25'C? if
rU,\!. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0,33, a temperatura hladnog
L./ rezervoara 20'C. Kolika je temperatura toplog rezervoara?
t9.1'9. Kolika bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent
V korisnog djelovanja toplotne masine, .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio
100%?
@ .. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. kJ. Tempe.ratura grijaea je
"""""180'C, a temperatura hladnjaka 18'C. Odredc a) koeflcljent konsnog
djelovanja, b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea, c) kolieinu toplote
koja ostaje neiskoristena?
@.1l Topliji rezervoar toplotne masine ima temperaturu 200'C. Na svakih 4190 J
toplote primljene ad toplog rezervoara masina izvrsi rad ad 1680 J. Kolika je
,r ....... temperatura hladnog rezervoara?
Idealan gas, 2/3 kdlicine toplote 0
"
koju je dobio ad toplog rezervoara, preda
'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. Odredi temperaturu toplijeg
rezervoara?
rn"
Temperatura toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad
temperature hladnog rezervoara. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote
.. _. 42 kJ. Koliki rad izvrsi gas?
(9.2o/ldealan gas, koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog razervoara
kolieinu toplote 4,2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliko je puta temperatura toplog
rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara?
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine, ako se u toku jednog
ciklusa utrosi kolieina toplote 0 ,=42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku, eija je
masa m=4 kg, zagrije za 2'e. cv=4190 J/kgk.
9.25.a.ldealna toplotna masina, koja radi po Carnotovom ciklusu, trasi u toku
jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja
29 MJ/kg. Temperatura vade u kotlu je 200'C, a izlazne pare 50'C. Kolika je
korisna snaga masine?
Fazni prelazi U ,Lft:'o"; /
Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda
U'iste temperature?
9.27. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .se komad leda mase 200 g,
temperature -8'e, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
9.28. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. Koliku kolieinu
toplote treb.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t
2
=95'C?
proces prikazi grafieki. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.
101
Komad olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Koliku kolieinu
- toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na
kraju knjige.
aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja, a zatlm se ohladl
do temperature 25°C. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante
uzetl iz labliea.
posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. Noeu se temperatura snizi
do -6'C i voda se smrzne. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne
konstante uzmi iz tablica?
Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C
dobije voda temperature 20°C, b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda
temperature 10°C?
9.aa,a.U vodu ·mase m,=8 kg i temperature t,=30°C dodamo toplu vodu mase
. m,=2 kg I temperature t,=80°C. Odredl lemperaturu smjese.
9.33.b.Aluminijski teg mase m,=200 9 i temperature t,= 120'C stavi se u m,=500 9
vade temperature t,=21 'C. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke
za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju
knjlge.
9.33.e.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m,=1 kg i temperature
t,=18'C. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m,=220 9 eija je
temperatura t,=1 OO'C, temperatura vode poraste . do t,=20°C. Odredi speeificni
lopiotn; kapaeitet zeljeza.
9.33. Rastopljeno olovo. mase 100 9 i temperature 327'C, stavi se u 1 kg vode
temperature 20°C. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja
toplotne ravnoteze?
9.34. U vodu mase mv=200 9 i temperaturet
v
=28°C ubaei se komad leda mase
mL=50 9 i temperature tL=O'C. Do koje 6e se temperature voda ohladiti?
9.35. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od
25'C do 15'C. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima
masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC?
9.36. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije
led temperature -2°C. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees
predstavi graficki.
9.37. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC?
9.38. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature
20'C prevede u paru na tacki kljueanja .
9.39. Od zasieene pare mase 0,4 kg dobije se ista masa
vade temperature 20'C. Kolika se kolicina toplote
oslobodi? .
9.40. U otvorenom- sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n
temperature t,=15'C. Kolika je kolieina toplate potrebna
102
tee) /'
100 --;;-l'---.,
"L4f,"':::.='., :"' .. -.... -.. -.o,-..-::.,.J->- Q
SLl09.
da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.109.)?
9.41. Odred; koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C,
pretvori u paru na tacki kljucanja. pri standardnom pritisku.
9.42. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode, elektricnom grijalieom snage 1 kW da
bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. Vzeti da je iskoristenje
grijalice 100%.
9.43. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. Odredi:
a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. b) vrijeme za koje 6e sav
alkohol ispariti. ako je snaga grijaea 500 W. Potrebne konstante uzeti iz tabliea
na kraju knjige.
9.44. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature
100
o
e. Do koje 6e se temperature voda zagrijati?
9.45. V kalorimetarskom sudu nalaz; se 300 9 vade na temperaturl 20'C. V taj sud
se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C, pri standardnom pritisku.
Kolika ce biti krajnja temperatura?
9.46. Masi vade od 1 kg. tempereture 15"C, dovede S9 pri standardnom pritisku
kolieina toplote od 1210,8 kJ. Koliko 6e vade ispar'41?
9.47. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja?
Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg.
9.48. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature
20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno, q,=15 MJ/kg.
9.49. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 kmlh, lokomotiva razvije
srednju snagu 3000 kW. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. ako
je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q,=44 MJ/kg.
E
9.50.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad,
Pribor. Posuda od ml, U eijev precnika (1·2)cm, plutani cep,
dvije case (sa liladnom i toplom vOdom). 51.110,
9.51.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu, a) zaStosmatramo. da je
pritisak gasa u cijevi (sI.111.) os18o. nepromjenjen? b) Kako mazema
izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi
stalno gore<lOlje?
Pribor: Dvlje case, sa hladno.m i toplom vodom, termomelar i posuda kao
na slid 111, Meldeova cijev .
9.52.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja
rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.
Prlbor;Posuda sa vodorn zaprem'lne 11, mala epruveta,
grijalica sa azbestnom mreficom (sL112,)
9.53.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi.
Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija, paree vate.
vada i alkohol.
9._54.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka
.- _ kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.
Pribor: Posuda k.ao na sliei 110 , voda reso.
SI.111.
SLl 12.
103
Rjesenja
1. Uvod
1.1. a) 1,274 '10
7
m, b) 1, 5'10
11
m; 3,84-1(fm. 1.2. 5,82-10.
7
m.
1.3. a) 7'10.
12
F, b) 3,2-10-6 A, c) 6,4,10.4 m
2
, d) 2,5-10-6 m
3
, e) 8 -10
6
W.
1.4.a) 7,8'10
3
kg/m
3
, b) 12,5 mls. 1.5.3,15-10
1
s.
1. 6.a) 0,7, b)B,31.1.7a)8,O; b) 38,4.1.8.268mm. 1.9.250 g. 1.10. 0,' mm;O,Ol mm.
1.11. 5,73; 2,39; 1,24; 7,48. 1.12. V =: mt; AV =0,2 m!; E= 0,6 %.
1.13.1 ::: (2,52 ± 0,02) mm 1.14. Am::: 0,02-' 'kg =0,02 kg.
1.15.Relatlvria greska povrta je 1,25%, a z!ata 1,43%. Mjerenje povrca je ta6nije.
1.l6.a} 1 ems i 1,7%, b) O,25
2
C i 1,2 %.
1.17. AI= 1 m A, jadan podiok ima2mA; AU =O,2V, jedan podiok lma 0,4 V.
1.18. R=R,+R,F280Q,AR=6.Rj+6.R2 =20:, £=0,7%
1.19. a) 1 ems; 1 %, b)3' 1 cm
3
=3cm
3
; 1 %
1.20. a) t= (39.2 .0.1) s; 0.25 %, b)h(3,92 .0,01) s; 0,25%
1.21. E= 5,6 %; AR "" 1,4 Q; R =24, 8 Q: R", (24,8 ± 1,4) Q,
1.22, F:::: Ftr '" 1,6 N: Ftr "" j.lfl1g; j1= 0,33; Am"" 10 g; AF = 0,05 N; E "" 5,1%; 6!J.= 0,02; J,t=O,33 ± 0,02.
2. Kinematika
2.1.10.2 mls i 36,6 kmJh; 7.81 mls 128,1 km/h.
2.2.va.= 13.9 mis, Auto.mobil! 2.3.47,3 kmlh i 13,1 mls. 2.4, 25 min. 2.5.59,94 km.
2.6. a) 16,8 mls i 60,5 kmlh; b) 53,5 min.2.7,Q,57 kmlh iii 0,158 m/s.2.S. 8,3 m.
2.9. VAfF 120 vee = 30 kmlh; VA(;= 60. kmlh.
2.10. VA= 120 kmJh; :::: 33,3 mls; vv=-60 kmlh". 16,7 mis,
2.11. Predeni put! a) 6 m, b) 4 m. 2.12.1.4 mls; 5,04 kmlh,
2.13.2040 m. 2.14. s = 1020 m, d=s/h510 m.
2.15.0,64 s; 1,32 s. 2.16. fgr= 16,67 S;-ta.= 11,76-s; t", 4,9 s.
2.17.5005=8,33min. 2.18. 384000km. 2.19. 20.10
9
godina.
2.20.t = 3,15 '10
7
5; S:::: 9,46·10
12
km. 2.21,35 km; 20 km. 2.22. a) 3 km, b) 2 km
2.23. Put! !znos puta je 6 km, a iznos pomaka je jednak nuli.
2.24.5 km. 2.25. t "" II + 12 "" 9 s
v
31
2.26. a) v, -V'l:::: 18 kmlh, b) V,+W=90 km/h, cJ t=--=- 1,28 d) t=O,24 s ..
VI -v
2
2.27. t = 6 s. 2.28. Pogledaj zadatak2.26! t = 66,7 s.
2.29. d = 5,+S2, $,= v . t, V2' t; t = 0,2 h; s, = 1,2 km.
2.30. a) 3 mIs, b) mls (kre6e se nizrijeku), e)'; = V,2 + v/; V = 2,24 m/s.
= 5 mis, 3 mis, a) ve'" 4 mis, b) Vv= 1 m/s.
2.32. t = s/v,= s; d = 19,6 m. 2.33. 0.12 mls.
2.34. a) VF v sina:::: 288 kmlh, Y'" 640 m, b) Vj= v cosct: 499 kmlh; x:::;: 1108 m!
2.35. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. v = sIt. lzmjeri vrijeme kretanja a duzinu daske
Pust! dvlje kuglice jednu iza druge. Izracunaj njihove srednje brzine. Kollka je-relatlvna brziria
je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'-
104
2.36. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice:
a) Vmj=Vj+V2, b) Vre!>= Vl - VE.
2.37. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. lzmjeri
puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. npr. svake 2 s. Obiljezi polozaje mjehura
papimom trakom. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.t - dijagram. e) Ogled ponovi sa ve6im
nagibom cijevL
2.38.0,5 mM. 2.39. a = 1 m/s
2
;·s = 8 m. 2.40. a) 2 mfs,_b) s = 5 m.
2.41. t = 3 s. 2.42. a '" 1 m/s
2
• 2.43. s = 500 m. 2.44.b. 201,3 s.2.45. v '" 3 vo, t =_ 8 s. 2.46. a == 1,6 m/s2;
s = 30 m .. 2.47. y'l-:::;: VOE 2 as, v = O. Zaustavni put s = "14,3 m. Nete1.
2.48.a) v = 14 mis, b) 58 m, e) t:= 60 s, d) Sj = 450 m.
2.49. a = 2,5 m/5
2
; s "'" 31 ,25 m. PrOsao je kroz semafor.
2.50. a) A: 4 mls
2
, B: 2 mls
2
, C: 1 mls'l, b) A: 8 m, 8: 4 m, C: 2 rn. 2.51. b) 1 m, c) 4 m.
2.52. Ista ubrzanja, a razlicite pocetne brzine.!; v = 10 t, s = 5 f; II: v::: 20 + -10 t, s = 20 t + 5 t
2
,
2.53. a) I: -ravnomjemo ubrzano, II: jednoHko, III: ravnomjerno usporeno. b) 1: 0,25 m/sl.\ II: 0,
III: mls
2
• c) I: 24 m, II: 16 m, 111: 8 m. 2.54. s = 12 m + 6 m:::: 18 m.
2.55. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine, c) 8:::: 0,33 m/s2, t = 12 $, S = 24 m.
2.56. a) Y "" sIt == 20cm/s, b) 5:::; ar/2, a = 10 emls2, c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana, andaje
$1:S:! =t/:t{. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.
2.57. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1,5 mIsE
2.58.-b) v = 50 mis, e) 625 m. 2;59. S5 - S4:::: -1.8 m. 2.60. d = 100 m.
at
2
2.61. s=vt; s =- 2; t= 12 s.
2.62. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em
prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0,5 em, 2) dvije metalne sipke m dvije staklene djevi
pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja
kugHce, v::::: sIt. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice
(vidi zadatak 2.56 i 5liku 20). c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/; t/, d) a:::: 2 sir,
2.63. a) 8t= 0, 6c::::: 0, b) at': /;o,.v/At, a,,:::: 0, e) at::::: 0, a,,::::: ,fIr.
2,65. Ka eentru kruzne putanje (51. 113). 2.66.f = 0,7 obIs; T = 1,33 s.
2.67. T = 0,2 s; f = 5 obIs, 2.Sa.a. T =0,75 s; f=1,33 obis, v=5 m/s.
2.68. a) f =- 50 obis; T = 0,02 s, b) v:::: 62,8 mis, e) 19719 m/s2,
2.69.60 s, 3600 s, 43200 5; v = 2,96 '10·$ em/s. 2.70. 94 mls.
2.71. 29,6 kmls.
2.72.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev. Na jednom kraju konca
vezan je cap mase m, a na drugom teg mase M (sl. 34). Da bi
potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.
stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju. Za ovaj dio ogleda
umjesto tega M konac drfimo rukom, dok drugom rukom driimo
stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. a) Period obrtanja je T=tlN, .
sun
gdje je N broj obrtaja za t. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat. f=1fT.
b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v, ti. u praveu tangente na kruznicu.
3. Dinamika. Statika
3.1. a)_ Naprijed, ier gomji dio tijela nastavi da se krete. b) Nazad, jer donj! dio poqe naprijed.
3,2. 8=6 m/s
2
, 3.3. 8=1 mls
2
; F;=4000 N-.3.4._Ft = mv, p = 72 kg mls.
3.5. a) a == 4 m/s2, b) v = 12 mis. c) s _= 18 m. 3.5.a.8=4 m/5
2
; m=1 ,5 -kg. 3.S.h. 8=4 mls
2
; F=10 N
3.6. a) 15 m/s; 9 m7s;'-a mIs, b) 22,5 m;'.13:S_m; 9 m.
3.7.> mv= 10,8 kg mfs; F=51,4 N, 3.B. a) ='0,5 m/s2; F =0,175 N.
105
3.9, a == 0,25 mls"; F "" 0,125 N. 3.10. a = 4 mls" s = 3 12 m
3.11. V2
l
= vo" "2 a) v = 0, a:::: 2 m/s2, Vo= 10 b)' F = N.
3.12. S::: Vo2/2a, Vo"" 12,5 mfs, S ::: 13,9 m, Hote!
3.13. a) mg - T = 0; T= 2,94 N, b) T= 29,4 N.
3.14. a) FN = 1,03 N, b) N =- 1,03 N, Vldi sliku 25. 3.14.a. 1,5 kg
3.15. m=2 kg, a) a=3 rnls2, b)V=9 miS, c) $",13,5 rn,
3.16. a) F, = 6 N, b) F2 = 3 N, b) $1:::: 45 m, $2='24 m,
3.17.c) 3.18. p= mv= 0,75 kg mls. 3.19. a) Oa! b) Ne!
3.20. Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda.
3.21.0 == mv, -MV2; V2= 0,4 = mls; t ::: 75 s. 3.22. 1,75 mls.
3.23. V2"" 1 mis; t = 17 s. 3.24. m, VI ::: (m, + m2l V2; Vl ::: 2,1 m/s.
3.25. mv, ::: (M" m) v: hm= 80 m. 3.26. mv = m, v, + (m - ffij )V2; Vt= -300 mIs,
3.27. a) 5,1 kmlh, b). 1,8 km/h.
3.28. f: mv::: m, v,; v,= 0,625 mls; II: mv "" (ml + rn) V2; Vz= 0,45 mis,
3.29.a)v, =0,167 mis, b) s::: 1,4 m, 3.30. v::, 7 mls; s=50 m.
.ogleda uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno. U
om s ra .n}e 1e ubrzano te je a ::: 2s/r, Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti
b(pe7 se uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase
b
n
-:- CObOS
p
', ;;.,to Je kretanJe kraee, ubrzanje je ve6e. a) Prj F = const veto; masi odgovara ma. nje
U rzanJe. ) n m = const, veCoj sill d . b' '
mase j ubrzanja potrebn .. v.. vece u rzanja. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile,
o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b).
3.32, a) Zakaci dinamometre jedan za
drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje
prvl" a koliko drugi dinamometar
(sl.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan
dinamometar zakaclS na stalak i tablu
8 ..vuces. Kolika
pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b)
Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1.114.
a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. 114).
'Dokaii d! J'e g I _ Ih se krecu magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude?
. a1 - m2'mt, tJ. da ce tlJelo manje mase dobifi veCe
ubrzanJe.
3.33. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka
b) mN, -mZv2 = O. Viti sliku 115! .
3.34.a.pisiolj, horizontalno, prievrsti se na vlsinu h izbnad
poda. K.ada mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod
na Xl I zakanu odrZanja impulsa vazi: m,v,:::
padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" X h .
V'F xii, m,Xt=m2
X
2 • Treba izmjeriti mase m, i m2 i udaljenost i x;, '
3.35,a) F=F,+F2=6 N, b) F=F, - F2=O c) F= J11
2
+ =: 4,2 N (SI.116.)
3,36. a) u islam smjeru, b) pOd pravi uglom, c) u suprotnom smjeru.
S1.115.
3.37. a) F = F =4,3 N;F, =f= 2,5 = f\ = ,1222 F= 3.5 =E. = 2.5N;f\ = ,f3 F=4,3N.
2 2
3.38.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F - ,
s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s... j= 2; 1=8,5 N. 3.40. a) F=5N; 8=20 m/sz; b) v=80 mls;'
F--49 N' 3' 41' Fo'- ' mg= ,5 N, b) F",O,79 N; b=1,27m; FN=1,27 N. 3,40. b, 'Q=O,85 m; F=4,9 N;
11-, '" - mg = 686,7 N: b) mg -Fa, '=' rna; Fa,'=' 462,7 N.(SL 117)
106
:)s.
-,"---
1,"'-&3
C.J "7._

;t-{ (
'7
.

oj
S1.1l6
3.42. Vidi sliku 41.c! a) F, = 3,55 N; a'=' 7,1 m/s? b) N = 1,35 N.
'3.43. Pogledaj sliku 42! a) F=4,7 N b) N, c) N=3,5 N, d) Fl'=4,7 N, SL 117
e) a",,7,8 mls
2
, b=0,6 m. 3.44. Pogledaj sHku 42! a) h = b, h ::, 7,1 m; h/I = 0,71, b) F "" 557 N,
c) FN'" 557 N. 3.45. a) F::: mg::: 9,81 N. b) Vidi sliku 1171 ma= F mg; F", 13,81 N.
3.46. I: 1N; II: 2N. Vidi primjer 3) 3.47. a) FN=mg::,4,S N, b) N=FN:::4,5 N, c) N.
3.48. N==3,43 N; 11=0,23. 3.49. m",,0,81 kg. 3.50.a) F::.: Ftr == 7500 N, b) rna::: F"" 15000 N
3.S1.N := mg, F = Ftr::, 1,47 N. 3.52. a) Ftr ::: p.N; 0,05; b) Ubrzana!
a'" 0,16 m/s
2
• Vidi prlmjer 4. 3.53.a) 39,2 N, b) 79,2 N. Vidi primjer 4.
3.54. a) F:::: ma::: 4000 N, b) ma ::: F ::: 4400 N.
3.5S.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.56. F = mg::: kx, a)200 g, b) 0,02 N.
3.57. a) 9,81 N, b) F=m{g+a)=14 N
3.58. b=O,3 m. Iz slicnastl touglova (sl. 118): !:"" Fn ; Fa=80 N, F
r
iDO N.
c F,
3.59. Jadan kraj opruge okaci na staiak, a na drug! zakaci kazaljku. Na
81.118.
osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. Podatke
za silu F i istezanje x unesi u tabelu, Nacrtaj F,x Sa dijagrama odredi konstantu opruge:
k = FIx.
3.60 •. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir; F ::,mg;
Ftr;;: m/M. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. 4).
3.61. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. U tom trenutku je /L= hlb.
Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).
3.62.a) Sil;3. kojom ruka dijeluje ns kamen. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.
c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.
3.63. Fe= 12,5 N. 3.64. v "" 6 mis, T = 1,05 s. 3.65. T::: 0,85; Fe::: 1,23 N. 3,66. Fc!mg=5025.
3.67. Prl ulasku u krivivinu, ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge, automobi! bi nastavia da
se kreee u smjeru brzine v (51. 46). UkaHko postoji trenje, onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja:
Fir"'" Fe; Fe = mv2./r; Fl , = 350 N.
3,68.Pogledaj rjesenje zadatka 3.67! = mv2/r. Ako se poveea brzina automobila, cnda izraz na
desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu
VmaF' 17,1 mls "" 61,7 km/h.3.69. a) Povecati dva puta, b) smanjiti devet puta.
3.70. SHe su jednake po lntenzitetu, a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).
3.71. F = 1,67' 10.
5
N; m = FIg = 1,7 _10.
6
kg. 3.12, a) F = mg = 735,7 N; b} F ::: 737,2 N.
3.73. a) Da, b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.
3.74.a) g=-y M, M=5,97 '10
24
kg, b) V :::"±R
3
n; 9 ::::iynRp ; 0::: 5500 kglm
3

R V 3 3 .
3.75.9,78 mJs
2
• 3.76. a) g = 9012; h = 2612 km; b) h = 7874 km.
3.77. g= gJ4 = 2,45 m/s
2
• 3.78.gM -", 1,66 mls
2
, a) 295 kg, b) 8,8 m.
;r=R+H; a) v=7,6 kmfs,
:a.81.M = 5,97 _10
24
kg. 3.82. r = R + H; A = 6370 km; H = 280 km.3.83.H == A; T", 4 h .•. _.
107
3.84. V= 1,7 kmls. 3.85. a) f= 1,28 '10
7
m; h=6400km, b) Ex: 1,4-10
4
MJ.
Mm M
EpJEk =2. 3.87.V2= --; 9 ='Y-;v2=2Akmls.
r r r2
3.88. Fe:;: mv
2
/r, gdje je m masa Cepa, r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u
toku og!eda (vidi zadafak 2.72). Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 24) izracunaj period kruzenja T!
brzinu kruzerya v;::: 2 mIT. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe, ..; dijagram, tj. na osu apscisa unesl
podatke za 1/, a na ordinatu Fe.
3.89. t=3,19s; v=31,3mJs, 3.90. h= 16,Sm. 3.91. g= 9,78 mis
2
,3.92. h "" 13m; 8 mis,
3.93. Vo = 56,2 mls; v "" 24,8 mfs.3.94. h :;: 22 m, 3.95. v"" 20,45 m/s; h = 60,4 m,
3.96.hmax =8155m;tp =40,8s.3.97. a) vo=49m/s,b) h=117,6m,
3.98. a) h '" 10 m, b) t:;: 2 v,jg =- 2,85 s.3.99.a) Vo =- 3v; Vo:;: 30 mis, b) h:= 40 m, c) h
ma
.::: 45 m. Neee!
3.100.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja, novcle slobodno pada, neovisno 0 tome kako se vagon
kre6e. Padne istovremeno U oba slucaja. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Za posmatraca u vagonu
putanja je vertikalna a za posmatraea n9 peronu parabola.
3.101. a) Kao u zadatku 3.100. b) Isto vrijeme, t::: Ji!I: 17,3 s, c) X
a
"" 0; Xz::: Vo"" 4325 m.
3.102. t",,0,49 s; vo=S,1 m1s. 3.103.a)1=4,SS, b)1:4,6s.
3.104.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .ispod nje na udaljenasti
y = ge/2; t = yJvo = 0,167 s; y = 0,136 m. b) Metak 6e pagoditi jabukul
3,106., Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12,56 mls. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis. Do neke najvise
tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1,3 s. Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m. Visina u odnosu na
podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1,7 s. Ukupno vrijeme
kretanja t = 3 s, b) Ako se konac prekine u tacki S, tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo
bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ ,gdje je y = h + I : 7 m; t : 1,2 s. c} Hitac. naniie; t = 0,4 s,
d)Horizontalni hitac; t = 1,01 s. 3.107, vo
2
== 2 gh; 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 ; h=5,2 m.
2
3.108. Lenjirl h::, gf/2. Troba izmjeriti visinu stoIa. Vrijeme padanjaje manje ad 0,5 s te se ne maze
izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0,2 s.
3.109. v::::f= J2f, gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=,J2ih; h==Hl4.
3.110. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je
to podiok. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru.
Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira, s:: gr/2.
3.111. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je St. $2;:: t12: t22: g;;:;: 2 s/12. Podatke unes] u tabelu.
3.112. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. Kuglica A ce slabodno padali, a kuglica B ce imati putanju
horizonlalnog hiea. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::;: d J¥ Treba
izmjeriti H j d (slika 52.b).
3.113. Nacrtaj putanju mlaza vade. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza
kao u zadatku 3.112.
3.114. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.
Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl. 119) Izmjeri ugao pod
kojim mJaz ima najvesi domet
108
51.119
3.115.Za ugao 45°, vo
2
= 2 V,2; 08 = d; d:: Vlt; AS "" gr/2; d "" vr}lg!
3.116.50 obIs, 314 rad/s. 3.117. f = 5 obIs. 3.11'8. a) f = 20 obIs, b) T "" 0,05 s, c) w= '125,6 rad/s.
3.119. a) 10 rad/s, b) v: 3 m/s. 3,120.18,8 radls; v == 5,65 m/s.
3,121.00= 14,3 rad/s; cp= oot == 214,5 rad; N =.!n = 34,1 ob.
2
3.122.v = 2 m/s; 00= 4 rad/s. 3.123.Fc == m00
2
r== 8 N.
3.124.3 rad/s
2
• 3.125.a) 120 rad/s, b)1p: 3600 rad, c) N = 573,2 ob.
3.126, Ijl= 30 ob == 188,4 rad; ql= ar/2; u= 10,4 rad/5
2

3.127. cp== 150 rad; a= 3 rad/5
2
. 3.128. M "" 784,8 Nm. 3.129. F=200 N. 3.130. r=25 em.
3.131. M=2,4 Nm, 3.132. M=mg·a!2=147,1 Nm. 3.133. FA=250 N; Fe=500 N.
3.134. a= 0,48 rad/s
2
, 3.135.! = 0,0016 kg m
2
; M = 0,004 Nm.
3.136.! == 0,2 kg m
2
; m = 2 kg. 3.137, a= 4,18 rad/s
2
; I == 9,5 kg m
2
,
3,138. r=O,l W=: 12,5 rad/s.
3.139. a) I = .!.. tilr; L = 100= 0,2 kgm
2
/ 5, b) I == mr; L == mvr:::: 3'10
05
kg m
2
/s.
2
3.140.1,001=bill2: OJ:! = 12 rad/s. 3.141. 001= 7 rad/s. 3,142. W:2= 18 rad/s.
3.143. Kuglicu, okaeenu 0 konac, veti za stativ. Zarotiraj kuglicu oko stativa. Konac se namotava.i pri
tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje, odnosno moment inercije. !stovremeno se
ugaona brzina obrtanja. Pri odmotavanju je obmuto. Vizuelno se uocava smanjenje .brzme pn
poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. Pri tome je lro;: canst. PriHkom poveeanJa ugaone
brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.
3.144. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. prepusti ga samome sebi.
rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje.
ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.a Je
njen .rad jednak null. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. SmanJenjem
polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie, a poveCa ugaona brzina.
3.145. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N, b) N",mg Fi=O; N = mg + rna = 550 N.
c) N + Fi "" 0; N = 450 N; d) N - mg Fi: 0; N:::; 550 N (sl..120).
C§J



N 0 NF'" t
(1.,rn
9
i.) :9 oJ. d)
T it
T
S1.120. .
3.146. a) ubrzano navise, b) ubrzano naniie, c) ubrzanje lifta je
a:::; 2 mis
2
,
3.147. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje. b) Pritiskivat
nasionjac. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. d) Pokrenut cerna se u
smjeru centrifugalne sile, tj. u smjeru suprotnom ad centra krivine.
mg
81.121.
3.148. a) Vidi sliku 121! T mg == rna; T = 26 N. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg miruje i
djeluje inercijalna sUa: T mg Fi == 0; T == 26 N. 3.149. T max: m (g+a); 'R = 4 mJs2:, .
zadatak 3.145! N = mg ma. Potrebno je da bude N == 0, odnosno a = g. Lift bi trebao
slobodno padati. 3.151. a) a == 2,4 m/s2; T = 12,4 N, b) T = O.
E'

;3,152.a) ubrzano sa a ":'2 b) ubrzano naniie sa a ;:'-2 mjs2, c) pra,!olinijskf,-
_ d) slobodan pad. .
109
3.153. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51. 122) na
teg djeluje inareijalna sila j sila trenja; Fi " Ftr "" 0; a"" 2,94 mls
2

3.154. a} Nef NEi mozemo crtati na slici ana 5tO se vid! iz
dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom
referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila.
F,

81.122.
3.155. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila, ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr;
v =OJr = 0,345 mls', Fcf = 0,006 N. b) Fef' Ftr"" 0; FI2 =J.lffig; v = 0,44 mls. Kako se povecava brzina
pove6ava sa i centrifuga1na sila. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s
place.

(
'. /j
i r _ S.
K
ol-----fi-- ...;
/
I

I .
mr
V
it
I . 0:
I .....
I c) a) )
SL.123. 81.124.
3.156. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N, b) FN = mg + Fe = 11000 N, c) Ftr- mg = 10000 N.
3.157. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Voda se
Mea proHti akoje mis, b) YA= Fi· mg = 0, c) TB = F!+mg = 2 mg = 19,5N.
3.158. Fj :;; mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. 3.159. Ftr- mg + Fel"" 4625 N; 5,9 pula
3.160. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje v=18,8 m/s = 67,6 kmlh
1,
A
:

,
"
I
.
81.125.
,
<-':>
,
Sl.126
3.161. T::::rng + Fct; ,j-=2gh; h =r; T= 3 N.
3.162. Vidi sliku 127! a} Fet::;: mw
2
R-= 2,36 N. b) Udaljenost tataka
na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. c) Za 2,36 N.
3.163. Vidi sliku 127! FN = mg, Fel == 0; T:;; 5,07'10
3
S = 84,5 min.
3.164. Astronaut ne pritiskuje podlogu. U sistemu vezanom za saleUt
djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze:
FN= mg' F"ef, FN= 0, ako je mg:::: Fef.
3.165. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.148.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno
gore-dolje . .Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. b) Naglo povuci
na gore. Je Ii se dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema, a kakav smJer
inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. c) Naglo pokreni
dinamometar sa tegom na dole, Kakvo je sada i$tezanje dinamometra, U odnosu na istezanje kada
miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada. Koliko je
sada istezanje dinamom.slra? Pogledaj -:adatak 3.14S,d! -
110
I
I
,
I
i
,
:
--1
3.166. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64), Sta
zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C
prama tackl C'. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne
sUe? e) Konac, u tack! C', pusti tako da dinamometar slobodno pada.
Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je
njen iznos?
o
I
I
I
I
I
I
3.167. a) Za dinamometar je okacen teg. Procitaj na skali dinamometra
velicinu lstezanja. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog
polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. 128). Proci1aj istezanje
dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem
polozaju. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa
tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati. KoUka je istezanje
dinamometra u najnizem poJozaju?

k
81.128.
Mehanika fluida
D2 3 -33
) S = -11:' S=314 em
2
=3, 14'10,2 m
2
, b) V=S'h; V=9420 em =9,42 1=9,42·10 m.
4 '
Pa=2Q bara. 3.170. F=mg; S=0,0177 m
2
, p:;;2771 Pa.
<;oro:""
=3 cm
2
• 3.172., p=S,9 bara. 3.173. p=1,96'10
4
Pa=O,196 bara; Pu=1, 196 bar.
.17 B. p=pgh; Pa=101396 Pa=101 ,396 kPa=0,1014 MPa=1 ,014 bara. 3.174. h=30,6 em.
.175.7 bara. 3.176. pa=1,04 bam. 3.177. a) 98 kPa, b)73,45 em. 3.178. F=5,95·11f N.
.17 F:;;1215,6 N. Odgovara teret mase m=124 kg.
A18h.. 2 4 S1 (d1 1
2
2 _4 3.
'OF1=10SN;Pl:;;P2;S2=0,2em.3.181.F?10 N;Fj =400N; S2 "" d
2
J . 3.182. V= ,56'10 m,
. a}V=200 em
2
, b) G1=5,3 N, c) Fp=1 ,96 N, d) Fp=G1·G2; G2=3,34 N.

N .
,18 . a) 490,5 N, b) F
p
=196,2 N; G
2
::::294,3 N. 3.185. a) m=0,326 kg, b) Fp=F1,F2=0,7 N, e.)V=7,1·10·
5
m'
kg kg 4m
3
!
d)p=4592 -.3.186.2000 -;G1=2G2 .3.187.a)Q=1,92·10 -=0,192 -, b) V=11,4 I.
m
3
m
3
s s
3 d'
; S=6,67'10
4
m
2
; S '"'41t; d=.0,029 m=2,9 em.
4 2 I o=! 84 m
UWoa)S=3,1·10· m ,Q=0,186 s; b) V=669,6 1.3.190. -0,667 s;v=, s' s
r)m m3 m
-.3.193.0=45 -.3.194.8-.
',r')S s s
:f.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje, kroz stan se poveea brzina strujanja,
-QV:2,26 3.197. a) v=1,53 .!!!., b) Q=O,12!, c) V=7,21. 3.198. v=4.78 h=1,16 m.
5 s s S

'"" gt2 m m I
.199 =vt; H "'" - ; v=4,Q4 -; h=O,83 m. 3.200. a) v2=4 -: b) 0,314 - , e) Pl'P2=7500 Pa.
2 s s s
Pa; PF '19500 Pa. 3.202. v,d2,58 .r:;.
111
Mlaz vade slobodno pada te se ubrzava, Poveeava sa dinamicki pritisak,
a smanjuje statlcki.
3.204. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo, posta se dlte sporo.
Usljed potiska cd strane hladnog vazduha, dim sa ubrzava nagora, te pri
odredenoj brztoi , laminarno strujanje prelaz! u turbulentno.
3.205. F=10 N. 3.206. a) F=39 N, b) F=156 N, c) Otpor bi bia dVa puta veti.
3.207. F=5,1 N. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom ..
3.208. a) p=7848 Pa, b) F=pS=15,7 N.
!
I
I
3.209. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. Kamen potopi U G
1
G
vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2. SHa potiska je Fp""G
1
-G
2
,. b) Gustina 51.129
kamena je p=mN. Masa kamena je m=G1{g, a zapreminu izracunaj iz
obrasca Fp=MV, gdje js P<I-Qustina vode, V-zapremina kamena. Gustina (51.129) kamena je
G .
'p=pn G . Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. 3.210. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe
, ,
boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. Q=Sv' Q=:i. ; S = 021[ •
, 't 4
3.211. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju.
3.212. Puhanjem kroz lijevak (sI.71), pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska,
t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.
3.213. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.72). Pri
napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). Vaijak
istovremeno siobodno pada i rotira. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Sa desne 5trane
rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena, a sa lijeve povetana. Vecoj
brzini odgovara manjt pritisak, te ce se valjak pokrenutu ulijevo.
3214. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. Mlaz "privlaci" kasiku. Strujanje
mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod,e.
Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case.! Zasto?
3.215. Sipaj u epruvetu ulje, odnosno vodu, i zacepi. Neka ostane oko 1 em
3
vazduha u svakoj epruveti.
Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". Vazdusni mjehur se br.ze podlze· u epruveti sa vodom
nego sa uljem, Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u
vrucu vodu da se zagrije. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180", Vai:dusni
mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. To znaci da kaeficijent viskoznosti opada
sa temperaturom
4. Energija i rad
4.1. Oa.4.2 .. F",60 N. 4.3. A:::47088J. 4.4. A= O. 4.5. =:4,41J. 4.6. h=8 m.
4.7. F '" 30 N; A::: 300 J. 3.8. a=:6 m/s:!, 4.9. Vid! sliku 112. a) F
l
, b) F
2
, c) F3 i F
4
.
4.10. Rad je pozttivan. a) s, m; A=48 J, b) S2 - S1 =14,7 m; A2=144 J. 4.11. a) Al :::18 J, b) A =12 J.
4.12. k=20 N/m; A = 0,1 J. 4.13. a) k = 60 N/m; b) A = 1,2 J. 4.14. F = Ftr = mg; A":;; 1962 J.
4.15. s=600 m; F=Ftr; A=235440 J. 4.16. )l=0,2. 4.17. a) A=19600J, b) A=F· h, F =m(g+a); A=20600 J.
4.18. a = 2,2 mls
2
. 4.19. a) F = Ftr; A = 13,2 J, b} ma = F.Ftr, A '" 15,5 J.
4.20.5 ",25 m; F '" 4196 N; A = 104900 J. 4.21. a = 2 m!s2; A = 1181 J. 4.22 Ek = 120000 J:
4.23. m = 80 kg. 4.24. A = Ek = 1,6 J. 4.24. a. v=2 mls. 4.24.b. m-8l6 kg. 4.24.<:. a) F=4,9 N,
b) A=4,4 J, c) a) 90 kJ, b) A""E.",,90 kJ, CFA s; F 18 kN.
4.25. v = 6 mis, Ek = 18000 J.4.26. h = 1,5 m.
4.27. m = 23,4 kg; Ep "" 344,3 J. 4.28. a) v = 30,2 m/s; Ek = 456 J; b) h = 35,1 m; Ep = 344 J.
4.29. a) v =,9,81 mls; Ek '" 96,2 J, b) s = 4,9 m; hl = 10,1 m; Ep = 198 J.
4.30. a) Et /E2 =1J2,b) E1/E2 = 2. 4.31. v::::' 56,6 m/S.4 ..32. v;' trrills; a = 0,5 mls
2
• 4'.33 .. Ek = 7i J.
4.34. a+ h!I; Ek =: 7,7 J. 4.35. A::: Ek :::: 800 J; F::: 26,67 kN. 4.36. A = .6.Ek, a) 450 b) 750 J.
112
4.37. V2 = vl+at:::: 7,5 m/s; A = 31 ,25 J. 4.38. A,., = = Ek; S = 10,1 m.
4.39.Atr = Ek; s = 200 m. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju.
4.40. A =.6.Ek; A = 800J; F= 10 kN. 4.41. 20,5 J. 4.42. A = Ek Ep= 9,8 J.
. mv2
4.43. a) mgh :::-= AU'; AIr=- 1424 J, b) Ftr = 44,5 N. 4.43.a. a) A=Pt; A=1,25 KWh; b) A=7,5 kWh.
2
4.4S.b, a) P,=6625 W, b) P=8281 W, 4,44, a) Pk = AIt = 3500 W, b) P = 4,1 kW,
4.45. h = 0,3 m; P = 235,2 W. 4.46. t = 50 s. 4.47. m =pV; h = 30,6 m.
4.48. Pogledaj zadatak 4.47. P = 78,4 kW. 4.49. P = F·v; F = 10 kN. 4.50. PI< = 7357 W; P = 9810 W.
4.51.Ulozena snaga u turbinu je P = 47,1 kW. Korisna snaga turbineje 32,9 kW.
4.52. Pk =45 MW; A = 3,9'10
12
J (iii 1080 MWh). 4.53. Pk = 3924 W; P = 490S'W.
4.54. a) F = Ftr = 3666 N, b))l= 0,31, 4.55. F = Ftr = 7000 N; m:::: 7142 kg.
4.56. a=2 m1s
2
; v= 10 mls; v =5m/s, a) P:::: Fv; F=ma; P =40kW, b) P =80 kW,
4.57.a=3m1s
2
; P=1,2MW. 4.58.mgh=k>C/2; h=0,8m,
4.59. v = v/2; A = Ek, + Atr; Ek = 4S0 kJ; A = 474 kJ.
4.60 .. a) rna:::: mg - Fa; s = Fa = 400 N, b), Aa :::: 30 kJ, c) Ek = mgh - Ao = 45 kJ.
4.61.11E = A = mg (H + d); A = FO'd; Fo = 1010 N.
4.62.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da
dinamometar bude u horizontalnom polozaju. Koliki je rad sile F, a kolikj site trenja? c) Hoee Ii
dinamometar pokazati lsto istezanje ako. dinamomeiar zaklapa. neki ugao sa a tijelo vUCes
ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? '
4.63. Zakaci oprugu za statak ill Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci; k = Fix; gdje je:
istezanja koju pokazuje dinamometar, X· velicina istezanja opruge. A = k 012.
4.64. Ep =. mgh; lenjirom se izmjeri vislna stoia u ,odnosu na pod.
4.65. P = F v; v = sit. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.
4.66. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. b) Kineticka energija prelazi u
elasti&:1u potencijalnu j obmuto. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.
d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku, a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija
prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge.
4.67. a) E,= 180 J, b) Ek = aOJ, Ep = l00J; E, = 180 J.
m,'
4.6B.a) E\::::mgh=300J. b) Ek=240J: Ep",,60 J: Ez=300J, c) Es=-= 300J.
2
I = h; v = 4,43 mis, 4.70. a) vo=40 mls; E = Ek = 80 J, b) h = 80 m, E:::: 80 J,
m,2
4.71. a) v=8m!s, b) Vo= 28 mis, e) Ep=360J.4.72. Ek= mgh+ -2-; Ek=247;1 J.
4.73.235,4 J. 4.74. mgh = = 10 m. 4.75.2 em. 4.76. mJ!J2 =k>tl2; k '" 900 N/m.
.
4.77. Vidi rjesenje zadataka 4.108.1 F=kx; v =17,9 mls. 4.78. -- + mghl=mgh2' vk=4 mls; Ek=16J.
2
4.79. a) mgh "" vA=4,43 mIs, b) mgh = mg '2R + 3,43 mis, c) mVa2/R ='mg;
R
hl= 52' '" 0,5 m.
2 ,
4.80.a) mgh = mv A + lroA ; VA= 3,65 mis,
2 2
4.81. a) v=2,33 m/s b)V=2,67 mfs.
mv
2

b)mgh=mg'2R+--
B
+-2 ;vs=2,83m1s
. 2
4.82.Sudar je centralan i neelastican: ffi, Vl + m2 V2 = (ffi,· + m2) v =1,3 mfs.
113
4.83. a) mis, b) Ek== 194J; Ek'= 96J; 4.84. vl==15 mls.
4.B5. v = 3 mls; 6EJE, "" D,S Hi 50%. 4.86. v:F2·10" mls.
4.87. a) Vl= fii,h; ; V = 0,5 m/s; h = 1,25 em, b) Sudar je neelasticanje h < hl' odnosno E<E
1

4.88. nElE1 "" nhlh1 =- 0,25 iii 25%. 4.89. 64%. 4.90. Vidi zadatak 4.120[ hF 1,8 m,
4.91. a) v == 1 mls; h = 5 em, b) toE = 1250 J. 2,5 J "" 1247,5 J.
2 .2 2
4.92. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: IDlvl = mv] + mV2 ;b) zakon odrfanja
2 2 2
impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2; 3. "" m2 - ID2 •
VI m2 +m]
2 M 2 .
4.93. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv, - MV2 = 0; mgh == 1,15 mls.
2 2
4.94. Konac pricvrsti u tacki ° na jedan kraj table (iii stalak). Povuci kredom horizontalnu liniju kOja
prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju), Podigni kuglicu do tacke A, a zatim
pusti. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. b) KugHca ce se podici do isle visine.
c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha.
Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.
4.95. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u
po!oiaju 0. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod
polozaja 0 (Xo), teg. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. Te
po!ozaje zabiljezi na stalku. Istezanja X, i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo.
Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva
polozaja opruge, liEg =, mg(x2-xl). '
Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije, IlEe!
- xl). Konstanta opruge je: k =1:.= mg , gdje js m masa tega,
2 x x
x- istezanje opruge kad okacimo teg. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je
nEg ::= 6Eel. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL
4.96.Tijelo pada visine h i odblje se oa visinu hI. Oio mehanicke
'-..-_-
'2---
energije kojije preko u unutrasnju je E;E! "" h:h
1
• UkoHko je hl=h, SI,13O.
onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj
pOsJije odbijanja.
4.97. Da bj sudar kuglica bio centralan, vezu se kao na slici 130. Centri masa kugUea moraju bin na istoj
visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije
sudara, a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. ObUjepi jednu kulgicu
sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). KugUce ce se poslije sudara nastavlti
zajedno kretati. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.87 i 4.82!
5. Oscilacije i talasi. I, " ' ,
boA dJ::vI /r; ,x'" I

) f=50 Hz, b) <0=314 1=4,4 Hz; T=O,23 s; m=27,6 rad/s@T=2S;f=0,5HZ.
o • f=0,75 Hz; T==1,33 s; ro=4,71 rad/s. WT=0,5 s; f=2 g=9,79 m/s
2
.
.• l
c
=O,992 m; fp=o'0,997 m@.I=63,7 Tm=2,45 f=1,67 Hz; T=0,6 s; !=8,9 cm. 5.11.1:4.
5.12. k=9,80 N/m. 5.13. a) F=ky; F=mg; k=20 N/m, b) T=0,314 s.
5.14. a) vpooA=0,235 mis, b) Eko=1 ,39.10-4J, e) E
o
=1,39.10-4J).
5.15. a) k=15,8 N1m:,-F
o
=O,63 N, b)Eo=1/2kA
2
=0,0126J.
5.16. . .. jednake ..... rezonancija. 5.17. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja, a rezonator prima
energiju oscUovanja. b) Elasticna sredina. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.
5.18. T =1,5 s; m. 5.19.'T =1,4 s; Q=0,49 m. 5.20. 1,04 MHz; 1040 kHz; 1,04.10
6
Hz.
5.21. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina. Sta zapazas? Koje klatno sporije
oseiluje, kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio
period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije
usporile?
5.22. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. lzmjeri vrijeme
trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja
u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).
5.23. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period
oscilovanja. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n Jf . Konstantu opruge mazes izracunati i na
ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. Pri tome je F==kx, odnosno
F=mg. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega. Uporedi dobivene rezultate.
5.24. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. Drugo klatno
poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. Energija
oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. frekvenciju oseilovanja. Ta
pojava se naziva rezonancija. -.
5.25. f=10 Hz; T ::::0,1 s. 5.26. T :::0,2 s; f:::5 Hz; 1..::::2,4 m. 5.27. a) 1; %; 1,4 , b) T =0,33 s; t::::o, 165 s.
5.28.1...::1,2 m; T=4 s; c=0,3 mls; f=0,25 Hz, 5.29. ),,=2 m; 1=50 Hz. 5.30. e=80 mls.
5.31. 1\.=6 m; c=3 mls; T:::2 S. 5.32. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2; e2=20 m/s.
5.33. a) f=3 Hz; c=5 cm/s; 1.=1,67 em, b) Ista!
5.34. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena. a) c=5 em/s; 1.=1,25 cm, b) e=3 em/s; },,=0,75 cm.
5.35. A.=2 m; c=0,4 mls; f=O,2 Hz. 5.36. a) c=297 mis, b) I=IJ2; f=297 Hz.
5.37. F=45 N. 5.38. 3,2 m
5.39. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode, a za
proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.). Za nijerenje P?stoje postupcj.
Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa.
svijetla ,mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa. a tamna dolje. Pravac I smjer talasa
predstavljen je streiicom (zrak). Rastojanje izmedu dva-susj7dna.svljetla ili. lamn,a talasna
duzina talasa. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla
odbijanja od upadnog ugla. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. Promjena talasne
duzine moze se uociti i bez mjerenja. d) Mij!3nja. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.
Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa, tj. preiamanje talasa.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike
6.1. At' = 6 god. 6.2. a) 6.t =3,2 god. b) I = 6,24 m. 6.3. At = 50,2 god. Blizanac koji je ostao
na Zem!ji imat 6e 70,2 god, a bUzanae koji se vratio 30 god.6.4.1 = 90% I'; v -= 0,43 C'" 1,29'10
6
mfs.
6.5. Eo = moc
2
; Eo = B, 19.
14
J. 6.6. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1,52'10.
30
kg, b) E = 1,36 '10.
13
J,
c) Ek::= E Eo = 5,45'10.
12
J.
6.7. m =2 mo; v = 2,6'10
6
mls. 6.S.am= Eklc
2
= 0,44g; m =mo+ tom = 1,44g.
6.9. a) Eo = 1,5'10.
10
J, b) m = 2,78'10'10 J, c) v =- 2,4,10
6
mis, d) Ek = 10.
10
J.
115
II. Molekularna fizika
7. Molekularno kineticka teorija
7.1. 28 g/mol; 71 g/mol; 2ag/mol; 32g/moL 7.2. 2,99·10·
26
kg.
7.3.0=0,0357 mot; N=2,15'1<f2"; b)n:::::Q,0156 mol; N=9,41·10
21
• 7.3.a. n:"A,38 mol, m",,127, 1 g.
7 .a.b. 0=2 mol, N=l ,2·lcr
4
• 7.4. Vm;;:22,4 Vmol; 0=4,46-10.
5
mol; m=1,29'10-3 g; N=2,69·10
19

7.5. V=1120 I; b) m=1.6 kg. 7.6. n=8928,6 mol; m=258,9, kg; N=5,37·10
27

7.7.2,69-10
22
, b)!mo pod a), c) kao pod a) i b). 7.8, p=2,78·10
5
pa:
7.9.1,4 puta. 7.10,797 mis. 7.11. p=:1,26 bar. 7.12. p:::Q,8 kglm
3
; m=pV=o,oa k. 7.13. U=5515,8 J.
7.13.8. t=141,5°, 7.13. b. n=1,21 mol, 7.14.pV=const; pNl=pN2; 20,26 kPa; 67,5 em
2
7.15,P2=5 bara. 7.16. P2= 4 bara. 7.17. 13,8 m
3
. 7.17.a. 12,2 L 7.18. P2=320 kPa. 7.19. V,=15 I.
7.20. V2=O,27 I. p=:18,5 gIl. 7.21. Pt=l bar; V
t
=50'O, 151; V
2
=25 I; P2",,3 bara.
7.22. alp i V, b) P i IN. 7.23. Vidi sliku 131.

S1.131.
7.24.468,8 K; 57,1 cm
2
; vrr= const. 7.25. dm
3
• 7.26. T
1
=328 K. 7.27. a) 270 cm
2
, b) 225 cms.
7.28.2,15 I. 129. t:r-2732C. 7.30.1,16 kglm
3
• 7.31. Vicfl sliku 1321
81.132.
7.32. Na temperaturi T', V.1>V2. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2!
7.33. t=const; 404K; 108,7 kPa. 7.33b. Pri stalnoj zapremini, porastom temperature (karla je
sijalica upaJjena ) pritisak se poveca.
7.34.36Q'2C. 7.34.a. a} 4 bara, b) 2,2 bara. 7.35.162 kPa. 7.36. 320 K. 7.37. Vidi sluku 133!

SI.133.
7.38. Na ,stoj temperaturi je Pl>P2, sto znaa da je V
1
<V
2
• [lohor! 217.39. 285 kPa; 1,74 m
3
, 340 K.
m .
pV = MAT: m = 3,6 kg . 7.41. T:::294 K; t=21°C. 7.42. m=O,27, kg. T-=577,6 K.
M=34 g1mol; M..=34. 7.45. N=2,47'1<f2; n=0,041 moL 7.46. p=4·10·
12
Pa. 7.47. V=O,36I.
\
116
1

7.48. p=3 MPa. 7.49. 1805 K; 409 K. 7.50. p=O,21 Pa; p=21,27 kPa.
7.51.Vldi primjer3! M=22 gimo!; p=o,87 kglm
3
• 7.52. m=40, 8 g; Vo=914 I. 7.53. Vidi sliku 134!
7.54. Vidi sliku 1351 7.55. P1V] = P2 V
z
;P2=4Pl' 7.56. p=l ,02.10
5
Pa. 7.57.1,22 kg/m
s
, 7.58. n=8,24
Tl Tz
mol; N=4,96·10
24
• 7.59. T=360 K 7.60. EK1 =1,35·10,19 J.
V

.,/'
"------.,,,. T
81.135.
7.61. a) v=1468 m/s; EK=3,6·10·
21
J, b} v=1845 m/s; 5,65.10'
21
J. 7.62. T=629 K"b) vn=571 m/s.
7.63. a) 72600 K, b) 145919 K. 7.64 •. a} Pl=Po+pgh1=1,35 bar; b) bar.
7.65. U okvir sa staklenim dnom, cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa, stay! 2a-tak
kuglica (moie i olovna saema). Izmedu kugUca stavi pluta."i cap. a) Lagano pokreCi okvir. Plutani eep se
pokre6e. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Sta
odgovara molekuUma, a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a
zidove okvira. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0
zidove suda, sto odgovara ve6em pritisku. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce. Pregradi
okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce
istom brzin'om (simuliranje iste temperature). Brej udaraca kuglice se poveeaD.. Mozes Ii lzvesti
zak!jueak da se smanjenjem zapremine, pri !stoj temperaturi, pritisak povecao?
7.66. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom, kao na sUet 136. T
Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i'
manometru. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\
staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to ?
prievrstiti za dasku. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. Spojl .t
posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u
oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. Ocitaj temperaturu tl na
termometru. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne
prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Ocitaj
temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. Da bi proces bio S1.136.
izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom
kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl.l36). a)pl=Po(1+o.t1); P2=Po{1+crt2). Ellminisanjem
normiranog prltiska Po, dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska, gdje je Pl=Pa,
pztz Pltl
P2=Pa+pgh. b) Aka znamo vrljednost onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost
273 ·c
prltiska ,Pt=PIl'
7.67. U stak!enu U cijev sipaj zivu, a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. Dobio 51 zatvoreni zivin
manometar (sI.96.). U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi
U cijev u vad.i: taka da bUde vrha u vodi. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2• Treba.
117
Ah AI aT ,
Vz;:::;S!z. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah, I AT
poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. Podatke mjerenja unesi u
tabelu.
7.68. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.97.). U donjem
dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Treba ih prekritl staklenom plocom
kako kugJiee ne' bi ispadale, Kuglice treba da imaJu precnik do 0,5 em. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak
ana maze past! u bilo koju. pregradu. To je slucajan dogadaj. Ako pustis veliki braj kuglica, onda
zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe. V kaji pretinac je pala najvise kuglica?
Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom.
8. Kondenzirano stanje tvari
8.1. M=18 g/moL mol; N=3,34'10
25
molekula. 8.2. a) 2,23'10
22
, b)1,08'10
2Z
, e} 9,5·1(f'.
8.3. m,,;:e,54 g. 8.4. a) 1,92 g, b) 776 g. 8.5. a) m;:::;3·10·
re
kg, b)3,3·10·l!5 kg.
B.S.a. a) F=mg; F/S=1,23·10
6
Pa. b) 2,04.10
6
Pa. 8.5.b. F=0,16 N; m",,0,016 kg.
8.5.c. a} 0,005, b) 2,45.10
7
Pa, e) E=4,9.10
9
Pa. 8.6. S:;:; 1t, S=4,1·10·
3
m
2
; d=7,2 em.
8.7. F=45 N; m=4,6 kg. 8Ji a) 98,1 MPa, b) 4,7'10.
4
; c) k "" i. == 2,1.10
6
.!;:; Ep "" k ill
2
"" 23J
6.1 ' m 2
8.9. a) 40 MPa, b) E=200 GPa .. $=1/2.7 em
2
. 8.11. 1=5 m. 8.12. a) S=2,78 eml!, b) 0,098%,
, F 5 -F6.1
8.13. a)0,05, b) F=mg; - '" 19620Pa, e)E=3,92'10 Pa, d) A"" - ",,0,01J,
. S 2
B.14. a) F=40 N; m"4,1 kg, b) ErO,S J, 8.15. m-,.,zpV, V=SI, 1=180 m, 8.1S. O'k= 5 N/mml!.
8.17. b) i e) . B.18. S;:::;2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). A=O,4 mJ. 8.19. 0=0,073 N/m.
8.20. Vidi primjer 2! 0,078 N/m. 8.21. m,=O,023 g; V1=0,023 ems; 0=260 kapl. 8.22. m",,0,005 g.
8.23, U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je, F=mg+Fpn, gdje ie sila
povrSinskog napona F;m=crl; l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn.
Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena. 0'=0,068 N/m.
8.24.0,078 N. 8.25. h = , 0=0,022 N/m. 8.26. hv=14,6 em; hk-::06,1 em; ht =7 em.
P'9
8.27.1,2 mm; 0;60; 0,37 mm. 8.28. d,=5,7 mm; dl!=l,44 mm. 8.29. h2 '" 0'2 £1; 0'2=0,022 N/m.
h1 0'1 P2
8.30. d=0,61 mm. 8.31. F;:::;moll; 0'=0,95 GPa. 8.32. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude
mv
2
kt.12:
jednak: F,=::mg; F2=mg+rna; -2-"-2-; F"" 1<6.1; E "'" 2,97MPa
8.34.F;:::;Fj ,=500 N, 0'::::25 MPa, b) Fmwr9000 N, e)ma=Fmax-Frr; a=8,5 mfs2
8.35 .. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma; if=2as; if;:::;2gh; a=49 m/s2; N=41 0 N; 0=12,6 MPa. Neeel
8.36. SHa istezanja je Fj;:::;mgsina; a "",l.(rad); 6!;o,(),68 mm.
. . . R
118
L
8.37. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS, vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S, vrtikalno
navise. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi mg·F
p
, gdJe je SHjedi da je
1=10400 m.
8.38. A=cr.<lS; as=Sl
w
S; S;:::;4nr, Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m,;
pi r3n '" p.2 .irln:; f1=1 ,59 mm; A=0,9 ).J.J
3 3
8.39. Ll.S=Sj"S; S=4nr; S1=100'41tr/; m=100ml; r;:::;0,26 em; f,;:::;0,056 em; A=38)J.J.
8.40. Vidi rjesenje zadatka 8.38. i 8.39. rl=5,71lffi;
8.41. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana, sa obje strane
akvira, je A=0'2S=O'2Ix; m=O,B g. b) A=a2h.S=0, 16 mJ.
8.42. Vidl zadatak 8.231 F=mg+(d,+d2)ncr; m=pV; V=h(S2-S,); F""O.067 N.
8.43. Neka je zapremina vade 1 dm
3
• Tada je masa m=1 kg. Broj molekula u toj zapremini je
N",,3,34-10
2S
(vidi zadatak 8.1). Zapremina svih molekula je V=NV1=O,334 dm
3
• To iznos! 33,4%
ukupne zapremine.
8.44. a) V=1O-
s
m
3
; V=dS; d='3'1Q-,om=O,3 nm. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl",
onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V
1
= (%y '" 1,4.10-
29
m
3
; N= 7 .10
19
molekula.
8.45. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. Oko
jednog od njlh staYI treei, veel okvlr, a zatlm ukloni manji (s!.102.b). Lagano lupkaj po okYirima. a)
Koji mode! odgovara kristalu, a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. a
u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa?
8.46. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. Donj!
eilindar ostaje priljubljen uz gornji, aka se postave u vertikalni poJozaj. Ogledom se dokazuje
postojanje slla 'Izmedu mole kula. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog
djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.
8.47. Izmjeri dui,inu trake I i presjek S. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. Optereti traku
, . N . d" .' lJ.1 d F
1egovlma ml, m2., ms ... j biljeti lzduzenja al"lJ.I2., tlls,·. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa
dijagrama odredi modul elasticnosti (£.::o E
. S I
8.48. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi
opna bila CvrSCa. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea, nesto duzi od precnika. Gomj! dio opne
se skuplja (sI.105), pod djalovanjem molekulskih slla.
8.49. Iglu stay! na komadic papira, a zatim sve na povrsinu vade. Kada papir upije vodu, patone, a Igla
ostane na povrSini vade. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao
zategnuta apna.
8.50. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru, a zatim do 100 ems alkoholom.
Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru,a zatim ponovno dopuni
alkoholom do 100 ems. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 10
04
em
3
oleinske kiseline.
Od tog rastvora pipetom odmjeri 0,5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto
nesta praha krede. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. Ako pretpostavimo da se formira
monomolekulski s!oj oleinske kiseline, onda je zapremina V::::S'd, gdje je jednog
molekula. d:::: f ' gdje je V=O,5'10'" ems, S-izmjerena povrsina masne mrlje.
8.51. Pagledaj primjer 2.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n,.
Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi e = V , gdje je tI V
poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.iretL
119
8.52. Vldi zadatak 8.23 i sliku 18. 0 '" F ;;;g. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u
trenutku otkidanja prstena, masu prstana m i srednji precnlk prstana d.
8.53. Vidi zadatak 8.29. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari, a zatim visinu alkohola h
z
. Voda i alkoho!
nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Visina se raeuna u odnosu na
mvo tecnosti u Casi. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.
8.54. a} !=.75,036 m, b) 1=74,968 m; 06.1=6,8 em.
8.55.1
1
=!o(1+uh); 10=11,998 m; lo(l+ut;J; 12=12,005 m. 8.56. 1.30=60 m; 10=60,0306 m; 130"'60,061 m.
8.57.1=1.0110; t=415.6'C. 8.58. t=530'C. 8.59. <:<=1 11'C.
8.60. y=3a=4,2·10-'&1J<'C. 8.61. 80=9989,8 cm
z
. 5
1
=9983 cm
z
,
8.62. So=8400cm
2
; o6.S=29,2 cm
z
. 8.63. t=641°C. 8.64. '1=30.; V",,80S,8 cm
z
.
8.65.a) 120,21; b) 119,B I. 8.66. a) a""S,01 em; M=O,01 em; b) .1S=O,6em
z
; c) tN",,0,75 cm
3
,
8.67. 6V",,3.5 ems; y=1,4'10-41f<'C. 8.68. 0.=1 ,7·10--51f'C. 8.69. AV::N
k
wV"",,0,1641.
06 .
8.70. V. "" Va + Va; 1=105°C. 8.71. Po=O,8 glcm
3
; p=0,778 glcm
s
. 8.72.7662 kg/m
s
.
8.73. a)13,60 g/em
3
; b) 13,24 glem
3
, c) 13,67 glcm
a
.
8.74. t=56,1"C. S.75.Vidi primjer 3! 0"=38,4 MPa. 8.76. 73,5"'C. 8,77. F=4-10 N.
S.78. io=2rort=don:; !=dn:; d=do=(1+o.t). 8.79. d::;;1311 mm, Moze! 8.80. M=362"C; t=382"C,
8.81. Broj obrtaja je N "" 2:r ,gdje js r =: ra(1 +at); r1 "" 1.0003 m; r2 ::;; 0,9997 m; dN=Nlt-N\=9,6ob.
8.82. t:Nt::;;VoYttlt; tlVs =Voy.,6.t; AV=I:Nt"t:Ns=3,B2 em'. zwe je 13,6 g/cm
3
te.je masa five 52 g.
S.S3 •. Vidi rjesenje zadatka·S.82! AV=O,735 cm'; V0=50 cm
3
; 0.=1,1'10.
5
1/0C.
8.84. 32,7"C, 8.85. AV=Voytlt; O=mcdt=epVoAt; tlV=3·10""m
3
• 8.86. a) tlV:;:16 cm
3
, b) t=1490C
8,87. dV=1635 cm
3
; AV=S& d!=20 cm.
8.88. provuci pipetu i teimometar (51.106). Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije
zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t,. Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok
u pipeti na podizatl. Procitaj t2 i promjenu zapremlne dV. prj tome]e
PDb.hzno gd,s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Uporedi doboveni reiultat sa
tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode, na datoj temperaturi.
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
9.1. 1650J, 9.2, 808J. 9.3.IW=B·10-4 m3; p=300 kPa. 9.4. 80QJ,
9.4:a. A=18000 J. 9.4.b. Pogladaj primjer 1l A=600 J.
9.5. pV,=nRT1; V,= 31, a) A=1800J, b)0=4800J. 9.B. a) V
1
=3!; V::=45! b) Tz = Vz. T:<.=409 5 K
, , T1 V
1
' ,.
9.7. a) Vidi primjer 11 A=997 J, b) q=mc.6.t:::3480 J, c} AU=2483 J. 9.8. A=61 ,8 kJ, 9.9.1010C.
9.10. m=145 g. 9.11. PM adijabatskom procesu 0:::0, A::"-liU=w650 J. Gas se ohladio!
3
9.12 .• t..U ""2'nR.6.T; 52, 1°C. 9.13. V1=12, 1 t; A=646 J. 9.14. V
j
=18 t; A=7200 J,
9.15. a) n=O,B mol, V2=7,51. 9.16 .. 850 J. 9.17 .. K. 9.19 .. Tz= 0 K.
9.20 .. a) 35,8%, b) Ql=223, 5 kJ, c) O2=143,5 kJ. K. 9.22. T
1
:::420 K. 9.23. A=28 kJ.
9;24._.1 ,lB. 9.25. kJ; yt=0,202. 9.25.3. yt=O,317;5r-mq; Pk=O,127 M\fo/. 9.26. bU=O, jer je
p omJena zapremlne pn toplJenJu O=mQt; AU=336 kJ. 9.27. 0=mc"i.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.56 kJ.
120
i
9.28. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.01=1050 J; Q2"'33,6 kJ; 0,= 39805 J; 0=74455 J.
9.29. O=mc(it-h)+mQl; 0=15894 J. 9.30. 0=772,8 kJ+ 1143 kJ; 0=1915,8 kJ.
9.31. m=loo kg; 0 1=7123 kJ; Q2=33600 kJ; 0 3=1260 kJ; 0=41983 kJ.
9.32. a) 419,8 kJ" b) 31,5 kJ+1008 kJ+125,] kJ=1165 kJ, 9.33.a. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa
¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. Toplija voda otpusta toplotu Hladnija vada' prima
toplotu Q,=mle(f&-t,). Ako se gubici O2=01; t.=43,6°C. 4.33.b. Vidi zadatak 9.33.al t.=28,8"C.
9.33.c. Vidi zadatak 9.33.a1 C:!=476 JlkgOC
9.33.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze, smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. Glovo
otpusta toplotu: Voda prima toplotu: 0.= mvCv(t.-tv); Qo=Qv;Js=21,5°C
9.34. mvCv(t,,-t,.)=mLQt.+mLc.(ktJ; ts=6,4°C.
9.35. tr15°C; m=1oog; n=10 kockica
9.36.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1=17581 J;
0::=67200J; 0:<",840 J; 0=84781 J.
9.37.tg=0"C; OL=QV; tv=80"C. 9.38. t2=100°C;
Q=mc(t2-t,)+mql; 0=5,19 MJ. 9.39. 0=1,038 MJ.
9.40.0,=1,78 MJ; Q;t=11,3 MJ; 0=13,1 MJ.
9.41.Q,=10,5 kJ; O2=336 kJ; Q
3
=419 kJ; 0
4
=2260 kJ.
0=3025,5 kJ.
9.42. O=P"t; P=1000 W; O=me(4.-t)+mq;; "t=44,6 min.
9.43. Pogledaj zadatak 9.421 a) Q=1574,3 kJ, b) 1:=52,5 min.
t,
o !
, , ,
t1
Q! ' 02 ' Q3 '
SI.I37.
9.44. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c,,(t.-tv) ts=28,4°C, 9.45. Pog!edaj zadatak 9,44! t.=60°C.
9.46.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335,8 kJ. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ
pretvorice u paru masu od mz "" O
2
= 0,387 kg .9.47. 0= 26 GJ. 9.48. Qs=mqs; m=1, 1 kg.
q;
A
9.49. p:::: T; A = 0,28mqs; t = 11,4 h; s = 684 km.
9.50. Stavi posudu u toplu vodu (51.110). Plutan! esp, koji se nalazl na povrSlni vod.e u U cijevi, podize
se. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. Stavi posudu u hladnu vodu. Cep
se krece, Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.je topli a s18 hladni rezervoar?
9.51. Vazdusni stub, koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi, stavi u toplu vodu (sI.111). Stub zive, visine h,
se podife. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. b) Rad'gasa je
A=p(Vz-V,J,=pS(I;l-h). Treba izmjeriti visinu stuba five h, duzine vazdusnih stubova I, i 12 (prlje i posHje
zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi, Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u
toplu i hladnu vodu, stub zive se kre6e gore dole. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.
9.52. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da, okrenuta 9tvorom nadole, lebdi b!izu dna (slika
112). Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi
nekoliko puta. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju, istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.
Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on Da bl se epruveta
statno kretala potrebno je stalnu razliku temperatura., Radno tijelo je vazduh u epruveti.
9.53. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj
vodom. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?, Koja
tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi?
9.54. Sipaj u posudu nesto vode i , bez zapusaca, stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. Skini posudu sa
resoa i dobra zaeepi. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. Voda u posudi ce
pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje,vpdena para te .te.se pritisak
Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.
121
1. lIIIeaunarodni sistemjedinica
Predmeci decimalnih mjernih jedinica
Osnovne jediriice
Velicina Jedinica Oznaka
duljina
I
metar m
10" d decl 10 da deka
10" c centi 10' h heklo
10'" m mili 10 k kilo
10"
u mlkro 10' M mega
masa
.
m kilogram kg 10"
n nano 10' G giga
vrioeme
, .
t sekunda s 10'" p piko 10" T tera
termodinamicka lemoeratura T kelvin K 10'" f femto 10
00
P peta
iakost elektricne slruie I amper A 10'" a ato 10'· E eksa
svietlosnaTakost J kandela cd
kolicina tvan (mnozina\ n mol mol Vaznije fizicke konstante
Neke izvedene jedinice brzina svjetlosti u vakuumu c=299 792 458 mls
gravitaciona konstanta Nm'/ka'
Velicina Naziv Oznaka
ubrzanie slobodnoq pada I mis'
gustina kilogram po kubnom metru
kg
rn'
Avoaadrova konstanta NA=6,022' 1 0·' mor
permeabilnast vakliuma I Uo=4,,· 1 0.
7
Him
I povrsina kvadratni metar m' permitivnost vakuuma 80_8,854'10.12 F/m
zaoremina (volumen) kubni metar m" masa mirovania elektrona m,-9,109'10' kg
brzina

metar u sekundi
rn
-
s
masa mirovania protona m,=1 ,672'10'
u
i<fL
masa mirovanja neulrona m
n
_1,674'10'u kQ
sila niuln (newton) N
oritisak inaorezanie\ I paskal (pascal) Pa
Eneraiia, rad, Idplina diu I (ioul J
atomska iedinica mase u-l,66057'10' kg
Plankova konstanta h-6,626'1 Js
standardna temoeratura T
o
=273,15 K
. snaga, toplolni fluks val (watt W
,
J
specificni loplolni kapacilel diul po kilogramu po kelvinu
--
kgK
standardni ontisak I Po-l01325 Pa
elementami naboi e-l,602'10'''C
malama gasna kanstanta R-8,314 J/mal·K
Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati
Gustina (kg/m
3
)
.
Velicina Jedinica·
VrijednoSlis!<azana osnovnim .
jedinicama
.
.
duljina
morska milia 1 morska milia= 1852 m
ast(onomska jedinica 1 astron. ied.=1,495978·10" m
masa
lona (I) 1 t_10"kg
atomska iedinica mase (u) 1 u=1 ,66057.10.
27
kg
minuta (min) 1 min=60 s
vrijeme sat (h) 1 h_3600 s
aluminii 2700 Suho drvo 700
bakar 8'900 led (O'CL 920
ieljeza 7800 voda(20'C) 988
cink 7100 voda(4'C\ 1000
nikl 8900 alkohol(20'C) 790
olovo 11300 benzin(20') 700
platina 21440 morska voda 1030
srellro 10500 nalta 760
dan {d\ 1d 86400 s
1 bar 1 bar-l0' Pa
eneraiia elektronvolt (eV) 1 J
zlata 19300 u/ie (20'C) 900
volfram 19200 ziva (20'C) 13600
oorculan 2300 vazduh IO'C) i 1,013 bar 1,29
staklo 2500 vodena para JO'C) i 1,013 bar 0,88

122 123


'\
?e>
'-..>'
/;'
l'
Broj grope'
Izmijenjeno
Povijesno
Novo
IA
IA
..--
H
1.0OS0
,
Li
6.941
II
Na
Zl.9898
"
K
39.102
37
Rb
85.4678
55
Cs
132.9055
87
Fr
IIA IllB
IIA lIlA
2 3
4

Be
9.01218
12
Mg
E""
24.305
20
"
Ca Se
'<).08 44.9559
38 39
Sr Y
87.62 88.9059
56 57
Ba La
137.:>4 138.9055
88
"
Ra Ae
226.025 (227)
+--,-

r
IVB
IVA
4
"
Ti
47.90
.,
Zr
91.22
n
Hf
J78.49
104
Wnq
{2M}
i
-g
?l
c
il

c
",
0>

"'

3i
",
"
"


.r
-g

a.
0>
'·(f)PlPlroCI»
l:t
N.... as'
o _:

owwoco
I.e

-

1\)->. ....... w!:::.
-...J-.....jO')coro;:tl'\
...... (j)o,)COo)fO


colo






;;;t
3
1
iil
S
"
T
a.
"
"' -g
"
3i
",
'"
"
I

-;=
a.
"


<DE?


'"
0"
0>
0>
Q.
1\)1\)
...


....

.... 0 oeo
00 00
00"
N,
0>
'"
-'"

c @

o

3
0"
s· a
'2'
3


eo I\)
1\)",
80 tnO
f
3i
'"
2.
S
."

i:f
-g
"

" c:::
l
lS
N,
0"0>



03
:J :r
F'
1\)0 0
'" '"
",0
_f
<D

"'0
iN
"'
:""1-v
""

Ii
o.lQQ
!q


Ij lfil€
,! I]I'T"IJI§


c
'"
IC

3
o
Co
=.
..
iii
l!l
'"
'"

.!!!

"!:

Gl

",

" ;:

Period ni sustav- elemenata
VB VIB VIIB VIII IB lIB IlIA IVA VA VIA VIlA 0
VA VIA VIlA VIII III lIB IlIB IVB VB VIB VIIB 0
5 6' 7
.......--------
8 9 10 II IZ 13 14 15 16 17 18
-,-
He
4.00Z60
5 6 7 8
,
10
B C N 0 F Ne
10.81 It.Oll 14.0061 15.9994 1,8.9984 ZO.179 i
I! .. 15
"
17
" ,
d
AI Si P S CI Ar
,
26.9815 28.086 30.9738 32.06 35.453 ' 39.948
" "
" "
!7 Z8 29 30 31
"
"
34 3S 36
V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As Se Br Kr
5OMI4 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.546 65.37 69.n ]2.59 74.9116 78.96 79.91)4 83.80
" "
43 44 45 46 47 48
.,
5<)
" "
" "
Nb Mo Te Ru Rh Pd Ag Cd In Sn Sb Te I Xe
92.9064 95.94 98.9062 101.07 102.905S 10M 107.868 112.40 114.82 118.69 121.75 127.60 126.9045 13J.JO
"
14 75
"
71 78
"
.,
8l
"
"
.. 85 86
Ta W Re Os Ir Pt Au Hg TI Pb Bi Po At Rn
180.9479 183.85 18&2 190.2 19Z.U J95.09 196.9665 200.59 204.37 W7.Z 208.9806 (210) (210) (222)
105 106
Unp Unh
I
(262) (263)
-
.. p

f -->-

Reeenzenti: Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla

.Izdavac Behram-begova medresa, Tuzla

Stampa Harlo-graf, Tuzla

PREDGOVOR

Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola, a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih zadataka. Za stampariju Safet Pasi6 Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi

i

eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i

jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom. Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori

Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 1O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine

Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08. '1999. godine

Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA 2. Kinemallka 2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11 2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15 2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21 3. Dinamika. Slatika. 3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23 3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29 3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35 3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40 3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................46 3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49 3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52 4. Energija i rad .........................................................................59 4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59 4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68 5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73 5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73 5.2. Mehanicki talasi. ......................................................................77 6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80

1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan (skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a 3 izvedene jedinice: m , kglm ... Prilikom izracunavanja najsigurnije j~ deeimalne i 9 mjesovite zakonske jediniee ~retvoriti u polazne SI jedinice .•Npr: 2nm. = 2·10· m; 6 em'= 6'10" m'; 2cm3=2'10' m3 ; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se dobije takode u SI jedinieama.

Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):

~I II

ii

1:1

+

II MOlEKULARNA FIZIKA 7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82 8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90 9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96 Rjesenja ....................................................................................104 1. Uvod ....................................................................................104 2. Kinematika ........................................................................... 104 3. Dinamika. Statika ................................................................... 105 4. Energija i rad ........................................................................ 112 5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114 6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115 7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116 8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118 9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119 Dodatak ............................ : .................................................... 122

~

c""a+b,

+

+

c<a+b

SI.1.

,j]

-----_._-ii,
)

!1'

, II

F

ii,

F=Jp;2 +;Fz1

;.

II

V:::::Vj +V2 V=V1 + Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):

(sinus): sinn""!., sin 2o:+cos 2 o.=1 c (kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa c

(tangens): tga=b' (kotangens): ctgo:=~
b S1.3.

,

b

Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao

5

U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva.5.02 em + 0.001 10.brajna vrijednost.8. Na primjer. Na primjer: Apsolutne greske pojedinih mjerenja su: 3. =110.13 em.=lx-x. d4= 10. Znacajne cifre pri racunanju.jediniea mjere. duzina ucionice je 10m.15Iem=0. Ako je prva od odbacenih cifara manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. a takvi su svi rezultatl mjerenja. p = 101300 Pa = 1.7374 = 36. Na prim]er: £=-·100% x Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja dutlne olovke I dobill vrijednosti: d.l. Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.13 em + 10. Ono se vrsl u proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna. . d3= 10.13-10.ih imaju podael. Rezultate mjerenja zapisujemo u obllku = = x=xil\x Relativna g~eska mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti mJerene velleJne... q = 0.f86 = 9.13-10.11 em + 10. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5 posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara.146 + 2.7854=10. pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja: ~x.14 em 5 1003= onoiiko eifara koliko ima u osnovi.02 em + 0.504=4. ~x2=lx-X21.svako9.13 -10. x.15 em. A .mjerena velicina.00098 = 0.0000000012 C = 1.01 em = 0.X=nA gdje je: X . = 10..013'105 Pa.01 em M.141 em = 0. . Na primjer: M. pomoeu potenei]e bra]a 10.2'10'9 C .jedinica mjere. Velielna zove se srednja apsolutna greska mjerenja.01) em x I dobili vlrjednos!1 x" X2.01 em 5 . Tada je srednja vrljednost Relativna greska je: Potrebno je. .11 em. =110.1 + 0.1 % 6 7 . Neka sma izvrsill n mjerenja velicine 0. 10 .13 --10.01 em + 0. Kada u zadacima racunamo s mjernim podacima. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu.806 = 2.73 Srednja vrijednost mjerene velicine. . Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. = 110. nabo] tl]ela.273= 9.brajna vrijednost.13 em £::. Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno d 10. R = 6370 km = 6. sredn]i poluprecnlk Zeml]e..00 em ..14 em. Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. pri cemu je: 1.7334 =36.12 em. 0.131 em = 0.63 '0. Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. Srednja vrijednost mjerene velielne je 0. Na primjer: 2 M. izvrsitr najmanje tri mjerenja. e = 300000 km/s 3'105 km/s 3'10' m/s .111 em = 0.02em M._-= 0. = 110. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno.itd. Apsolutna greska . d 5= 10.56 = 2.3. d2= 10.01 em Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku d = (10.121 em = 0. = 110..15 em + 10.00 em + 0. Pisemo: 1= 10 m. m (metar) . Na prlmjer: 5.37'106 m . normalni atmosferskl·pritisak.mjerena velieina. 0.13 ± 0.13-10.74 36. n . Srednja vrijednost je najbliza pravoj vrijednosU: .8 = 4..12 em + 10.8 . tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih x Ona je neimenova~ broj i obicno se izrazava u procentima: ~x (pouzdanih) mjesta sto.02 em M.28 = 10.01 em Srednja vrijednost apsolutne greske je: ~d 36.

Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu gresku mjerenja. b) 97. pazeci na pouzdana mjesta.113. Llb b Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm. priliskuje podlogu.A)l""b.b + b.01A). Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti."-=..)l""€:jI T 1.6.R R LlU M gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar.Pomnozi ove brejeve.8 g/em b) brzinu automobila 45 km/h.OO5A € "" IlR .82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0.8. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela skale. ~: I m (kg) I F (N) I Relativna greska mj~renja je: Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja iT )11 + .82 V 0. u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji preenik Zemlje koji iznosi 12740 km. 26. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar izmjeri nekoliko puta.0duzmi 0.21'0.2 em+6 mm+0.4 cm .28± 0.011 +0. zapreminu vode od 2. .6.54.6. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona ilU = 0.-+U I Najmanji podiok voltmetra je 0.b E=-+.005 A "" 0.9. l. vrSi se posredno (indirektno) mjerenje..5.7. Rezultat mjerenja zapisujemo u obliku gdjeje: b. Najmanji podiok skale voltmetra je 0.6. Rjesenje: Elektri~ni €". FN.3. upolaznim SI jedinieama: = 0. 4). Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10.!inom brzinom.004. pazeci na pouzdana mjesta.m ~ otpor je: R=~=-~=7. 1.031 IlR =0.031 iii 3. uz jednako izvuceni dinamometar.02 V + 0.lFN gdje je: !'. Odredi kolicnik ovih brojeva.Q I 0. m-srednja vrijedhost mase kvadra. . a) 0.23 R=R±AR R "" (7. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7. 2. Izrazi je u osnovnoj SI jediniei poteneijom od 10.F+t.2 flA 2 povrsinu lima od 6. snagu termoeleklrane od 800 MW. b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja iznosl. potencijom od 10.4. Ako lijelo vueemo stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja tijela onda je F= Ftc i FN= mg (sl. a najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0. Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi. e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi 384000 km. 0. ilm·najmanja masa tega na vagi.250 A E "" 0. 3 Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom. 1. Saberi zadane podatke.1 % Apsolutna greska mjerenja je: ilR =€·R ==7.. voltmetrom je izmjerena vrijednost napona U= 1. jaeinu eiektricne struje od 3. x =a·b Llx "" alI.5 ml. Podatke unesi u tabelu: x=b a £=2 Lla .28Q ·0. sila trenja ima suprotan smjer ad smjera kretanja tijela i iznosi: D Ftr = J.4.02 V Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je M=O.".3. Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i povrsine stoia. Koefieijent trenja je: a) b) c) d) e) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi.1.02 R 1.02' 4.a E=-+Lla .Greske indirektnlh mjerenja. dinamometar (2N).04 V. 1.koeficijent Irenja. Pribor: Vaga. 1.28.sila kojom tijelo okomito N S1. s\.032 . b Lla .lzrazl pomocu potencije breja 10. 3 .04V. drveni kvadar.250A F m Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu) . preko dinamometra.6.34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta.2. b) 2. 1. pazeci na pouzdana mjesta: a) 2.150 miliona kilometara.23)9: .2 + )1:.52 .F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. 8 9 . 1.250 A. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se sljedecim pravilima: F !'=mg x ""'n±b €=X ~. 1.26 mm.

Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei 'Jpodaci: 1. b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C? 1. 14= 2. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija koje je iznosilo 39. stalnom brzinom.1.13.6 N. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em'. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1 (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12. b) jedne oscHacije (perioda oscilovanja). pomoeu ampermetra.16. . pravom linijom na sot dijagramu.732.5 ml. te srednju vrijednost apsolutne 9 reske mjerenja. Koliki je otpor proyodnika.2 s. Masa tijela je 500 g.. Odredi relativnu gresku = mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl. Odredi: a)brzine kretanja automobila. 32.1. greska iznosi 1.475. a najmanji teg na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 g. Potrebno nam je odmjeriti 300 em vode. Odredi srednju vrijednost mjerene zapremine.12t Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta: '32. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0.18. a jedan podiok termometra 0. a vrijeme kretanja t~~= 150m =10.2 s.. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0.= 2.51 mm. Srzina autobusa je: v = ~ t 1. v::::::const. kretanJa bicikla pjesaka prikazana. bicikla i pjesaka .25 ± 0. je grafikon puta u Qvisnosti od vremena La: automobil-A. Na vagi pise ±2%. _ lis V=- lit' gdje je lis predeni put za vremenski interval At. b= 2. ° Primjer tGI Na slici 5. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. 2.20.od 12V.0 mm i 12. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60 em'. Brzina.2 ± 0. znaCi da teorija nije dobra" Feynman 1. te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.53 mm. sto znac..0 ml.50 mm.. sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra.244.5 ml. b) put koji su preci za prve tri sekunde od pOGetka kretanja. 1000 m ~15 m h 3600s " 5=150 m t-? 1. 7. s(m) p Rjesenje: autQmobila. a koliko volti ima jedan podiok voltmetra? 1.0 ml.01) A 1. 1.387. a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em Jedan 3 podiok menzure iznosl 2 cm . 1. S:::::: v· t Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h.11. Iznos srednje brzine definise se relacijom 1.(6. : I MEHANIKA 2. pomocu voltmetra. pjesaka-P. su S1. 1. v ~ 15m 1. Pri mjerenju napona . a koliki zadrugi podatak? 1. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg. Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee.14.1 N. da se 10 11 .1 g.00 mm. 32. a kroz njega tece slruja I:: (0.17. Koje mjerenje je tacnije? 1. lznosi 1. 33. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak.5 ml. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo 3 3 100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300 ems vode? Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. ako je na njegoYim krajevima napon U".Aka se leorija i eksperiment razilaze. kolika ce biti maksimalna apsolutna greska mjerenja? 1.51 mm. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5. Odredi apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija.55 mm. Kinematika 2.5°C. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja. SI jedinica za brzinu je m/s. a) j Na slici 5. 32.= 2. 15= 2.22. Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja.19.1) V. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g.10.67%. a zlatar 7 9 zlata sa \I greskom od 0. J:. . bicikl . iznosi 2%. Zakoje vrijeme oe preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m? Rjesenje: v=54 Ian ~54.5. Relativna gr~ska pri mjerenju jacine struje od 50 mA.S.21.

Iznos puta je(sl. • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9.9. kolika je -W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h? b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku.8) Brzinu (:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A. ::=~= 6m=6~ til. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h? Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0. predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde kretanja? 2. Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. " b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je SA =V A m' ·t=6-·3s=. =2m+4m=6m primje/~A<retanje ucenika od k~6e 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. .Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh. Pjesak ueini 120 koraka za 1 min. BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. au trci na 1500 m 3 min i 12 s. za 2 h i 45 min.'.. Koje vozilo Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva... 2..t 3s 133. . so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s.B t (s. 7).5 s./ brzinu zvuka uzeti 333 m/s .'!:'. Is s i~' 'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h? . Kolika je brzina automobila A i B (sI.9J? a) Koliki je 0. B 40 min C .8 km/h? (fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Sta predstavlja sralirana povrsina na v.1~. 3 =~r(1-km-)-. Iznos pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela: 2. 2.83 s.33-·3s=4m s m ~eko B do C (sl.5-km-)-.-'-+-(O-. Kolika je srednja brzina . 'v./ Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ~bila ima najve6i nagib.kre6u ravnomjerno pravolinijski. ~ . +sAB SOl.10. 6): g=SOA. Brzina aulomobila je V A ". do trenutka I = ~ s.~~ ~ // /( [ T Brzina bicikliste je: \~ ima ve6u brzinu? \~ Brzina pjesaka je . a) Kolik! je ueenik b)'KbIU::i je pomak? J / Rjesenje: a) Put se mjeri dul.) suk =so' +sp. onda je predeni pul pjesaka za tri sekunde sp::= vp ·t=1. Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? .\ . a biciklista 13 m/s.14.' 0. o 2 o 1 2 81. SAD 1. (:f..12 kID o S1. Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Ako je dutina koraka70 cm.18m .11.6. t ' dijagramu (sI.za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km. Kolika je srednja brzina kojom se Ledena santa .. _"'s_6m-2m vp ..12km ""lkm S1. s Bicikl prede put Sa =Vp ·t=2-·3s=6m s m @ kretala santa? prede 300 km za 22 dana. a) Kolika je srednja brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km? ® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku ..5 - ------- A 1 x(km) s ". C'ako se krete prosjeenom brzinom 28. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.-2 =l. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za \.13.6.5 ---------.1.8. v (mi. duzine 130 km. je zbir predenog pula do 1=0 (Ij. Kolika je sirina kanjona? c= 340 m/s. _ prasao put? y{km) izraziti u km/h i m/s. A 20 min 4D km S1.7. . 2.4:-. 20 km Ukupan predeni put pjesaka.12km + 1 km =2. putanje kojom se tljelo krece. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma prolekne 68. 12 13 . auta na pulu AB. / ' s '.

!

2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju? c=340 m/s.

~. Ova djecaka ist~vremeno krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom. U~aljenost mjest~. je d ~ 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od mjesta A?
2.30. B':2ina. rljek~ u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'

2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina zvuka 340 m/s.

~'f aka ~hva okomlto na to~ ri~~ke (51.11 .)?

'

,

2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.

~~t iIAotoml
\....1:,:;V

2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa 300000 km/s?

(2.~liva~ pr~lazi oa suprotnu stranunjen ,tokvada 9a jev!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1' 1 mls. rijeku okomito oa brzinom ,ada Ie 5tl9aO rijeke odnijela 12 m
I
I

"

snagu.

amea

U

eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom ~ mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu

I

2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?

G§18Cam~: r
~

nlzvodno. Koliko je siroka rijeka?
je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?

v,
------------------

1

2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.

.! I

I

Od~osu .n~ honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na kohku VISIO~ ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se kre6e u honzontalnom pr~vcu j koliki ce preci put za 8 s7

Avian je podi:re stainom

~rzinom ~=

576 kmfh pod uglom 30 Q u

a
81.11

2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.

2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole

S

produii do prodavnice P, a zatim se vrati u skolu (sl. 9.a). a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?

K ..

------------~.-----..

Ii

P

I I
··!.··I

E

2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu. P ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje 1 m.

2km
S1.9.a

O,Skm

2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km, i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak? 2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?

2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
J

potreban.

~

2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za blretu (III cljev), metranom, podmetac.

2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju, v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv! automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m. d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?

II ,1

2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je" srednje ubrzanJe '

2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh? 2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog? 81 jedinica za ubrzanje je ~ . s

_ av

a=--

at

14

Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je

a=const,

v==vo±at
s=vot±-

U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0, O=vo -at;at=v o
a=-=--=1t
S2

at' 2

Vo

sm
s 5S

m

v 2 =v~ ±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje, predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja). Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je

. _ Predeni put koji ~e automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put) Izracunavamo IZ Jednacm8

v =v~ -2as.
2

15

v=at;

se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina se ravnomje"rh6 ~~ve6a na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila; b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja? Rjesenje:

primje~;~~utomobil

s=-; 2

ae

v 2 :;:;::2a8

Posto je krajnja brzina v ~ 0
2
Vo

81

=2a= . -

' W
,

to j'e 2as ~ y"
1

0'

o

5S

ill

m =125m . ' 2·1s'
81.12.

IOOOm m Vo ~18-~18·---~5h 3600$ S km m y~54-~ISh S
km
t~5s

. P' J rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12) pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B a) Odredi ubrzanje bicikla ' b) Odredi ubrzanje automobila c) Grafi~ki odredi predeni put bicikla za prvih 6 s. d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s, brzinu ~j:s3enmlje: a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme o S.

' ' ';P,

a)a-?, b)s-?

e)s",

(t~O) :oba Wela imaju

a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom. Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:

Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.

15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo t

Vo= const; t1v = 0;
b) Ubrzanje automoblla je
a'=-~

a = O.

Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .

s

gdje je: .l.t~t - O~t; v~15 m/s

.6.v .l.t

v- Vo __ t

b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
s~vot+-~S-·Ss+-"--::--

at

,

2

m s

2,.(5s) s

m

,
50m .

15
a-

m
s

_3 m

s

2m
S2

2

e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja. Koristimo jednac;inu:

rave ~ ~n:denl p~t u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t) ~o~ 3 ~/s. asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t ~ t ~ 6 s i visine
SE

68

,
16

_

=v ot=3-·6s=18m . s

m

d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:

17

tJ.v· t s A =v 0 t + - 2

(~. Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s2 . Za koje
'.j

2.40, ~nke se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule ". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s. vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?

/'

,

Posta js

Av = aAt i lit = t, to je at'
SA

~2.

Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?

=Vot+2'

2':".. (6S)2
SA

-

=3~.

m 6

s+

S2

2

18m+36m=54m

_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno ubrzano.

II
'I \ 1,'

G4.

Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi primj~~¥DVa ~otoCikli.sta ($\:.. 13J ~~~r~c~r:6:uss:ra~enomjerno usporeno sa uspore,njem B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem o motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se2 krece ,IZ mj~sta (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme ~ mJes a 6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?

~

KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49 (g= 9,81 m/s')?

A70

I~ .~

~. Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e

@.

Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja? Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s 2 • Da Ii ce udariti u stljenu?
2 •

~.

pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s 2 postigao brzinu tri puta vecu od , poeelne brzine? .

Rjesenje:

vo,= 72 km/h = 20 m/s Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2 d_ 300 m

.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
\~)
S1.13.

Za vrijeme 't prv! motociklista prede put . at 2 51 =VOlt--, adrugl, 2 Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI

'~AUIObUS

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do zaustavljanja? se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s. Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.

+ 52) .

/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02 t

2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.

,, __ d_,,-,105
VOl

v(m1s)

+ v02

c
Prv! motociklista prete za to vrijeme put

2
: '(s)

1

,

".)

o

2
81.15.

3

T
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko \ ~.38) Autobus, iz stanja ~irovanja, za po a -~':JznOSi srednje ubrzanje?, . 1i<, . d 144 ",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nuIe o , km/h za 4., S. ,Odredl .' ~,~~)ubrzanje motocikliste i predeni put za to Vrljeme,

S1.14.

~
18

2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne dvije sekunde kretanja?

19

. 20) .) po %0 . E 2. ravnomjerno ubrzano. I 'n .•.. '. 16? Po c'emu su istoVj'etna? '. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti.3.pg kretanj~ bez ~ocetne br~~~k~~ tri tijela cija su ubrzanja: 0.58.59.. Kaliko je bilo poeetno rastojanje kolica ako su kalica istovremeno krenula iz stanja mirovanja..16. a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom 0..•. Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici.. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za svaku vrstu ktetanja.') '" . svake dvije sekunde). 2. 1. Odredi: a) frekvenciju obrtanja i period obrtanja..za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl.17. b) Kolika je brzlna poshje 1 I 5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s? I 2. ravnom!erno brzinom 3 mis. 2 2. papirne trake (sl.•• -. T= 2m y Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena. c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano? d) Odredi ubrzanje kuglice. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu.5 mis. a) Nacrtaj grafiko. kretanja niz kosinu. Koliki put prede u petoj sekundi kretanja? I gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo? S1.· . b) periferijsku brzinu tijela. 2.55. .... .18. 2 tt.53. v(m/S) 12 •.54. _ .n I brzine za prvih 5 s kretanja.!. Nacrtaj v. 23). mjerna traka.60.I 2. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p.. t T gdje je N . c) DokaZl da je kretanja ravno· mjerno ubrzano. b) Odredi srednju brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. podmetac za dasku..4 mls.. 2. Primjer 1: Malo tijelo je vezano.e eetiri sekunde. Centripetalno ubrzanje. Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no ubrzanje. 0 4 8 S1..) o 2 81. daska sa zljebam duga najmanje 1 m. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na sIICI NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja.19. 2.56. To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet: y' a c =r 2 t(.~z istog polazaja u istam smjeru (sI. Po cemu se j . b) Odredi ubrzanje kuglice. v( • ...62.broj obrtaja za vrijeme t. a) Izracunaj srednju brzinu kuglice. sa akceleracljom 0.61.t _ dijagram ravnomjern~ ubrzan.19). staperica (iii metronom). Dva tijela zapocnu istovremeno da se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. 5 81.5 m/s . ubrzanja 'i's<m1S'l materijalne tacke od vremena.22. a) O~ISI njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj udaljenosti 6e doci do novog susreta? v(mlo) 6 t(s) o 1 S1.57. na sliei 18. Prlbor:Kuglica. c) centripetalno ubrzanje lijela. . 4 6 2.21 21 20 . Ravnomjerno kretanje po kruznici.52. _________ . Tijelo se poene kretati iz sta~ja mirovanj~. grafici? 2. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :. tl • f=N=.5 m/s . Odredi grafieki predeni put tijela.. za prve dvije sekunde kretanja..m. . Dva tijela su u istam trenutku krenula . 2. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje. 1 mis. 2... Jedno tijelo se krece t(8) 81. ali se mijenja pravac brzine. I H 4 v(m/s) __ . Kolica A sustignu kolica B u tacki C (slika 22).

Dinamika. a srednje rastojanje 11 Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1...00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine teze.64. Kolicina kretanja (impuls) tijela je 2. g=9. i satne kazaljke? Ako minutna kazaljk~ Ima duzlnu 1.8m . Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja. na slie! 23. 12. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake minute.66.8 m N= 150 ob t-1 min ~ 60 s a)l=?. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S.dataK Odredi period i frek~e~eiju ravnomjernog kretanja gumenog cepa po kruznlci slika 2~. Impuls. Newtonovi (Njutnovi) zakoni..s i I I 2.65. 2.1.56 . stoperica) 3.49-10 m: Kolikom brzinom s.nO--=. iz ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa. m 2. ~ m ' m =197.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365. staklena cijev duga 20-tak em.69.48 S T S1.!J F.. b) ravnomjerno ubrzanog pravolinijskog kretanja.63. Kolika je lrekveneija i period obrtanja? 2. Od. 2.Rjesenje: r= 80 em = 0. b) Kolika je periferijska brzina p=mv.2 1 . 2.24.zanje impulsa. precnika 40 em. Cemu je jednak period obrtanja sekundne minutn:. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do 100 em.56v s a c :=-= r O. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom 31. ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u minut!. V=0. ako je duzina kanapa 30 em.. tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji tocka? 2.a.=? a) Frekveneija obrtanja je: f= N = 1500b =2.24 dana..72. . Statika 3. a) Odredi period i lrekvenciju abrtanja.4 m/s. Gumeni cep na slie! 24..8m·3. Jedinica za silu je njutn (N): F=ma N=kg'-".-. b) Sta se dogada kad konae ispusti. Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centlpetalno ubrzanje."p F=Odnos sile.14 12. a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i 30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?.5 0b t 60s s Period obrtanja je: 1 1 T=-=--=04s f 250b ' s b) Periferijska brzina tijelaje: m 2m 2·0.-.23. ac Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja. " 23 22 . b) Odredi linijsku brzinu. .81 m/s'. uee s avionom u kruznu putanju precnika 51.68. > I i Pribor... b) v''?. gumeni esp. 18. T"?. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0Af9 = f. Kakav je njegov smjer? 2."P "t F=ma. mase i ubrzanja: "t ' F-. e krece Zem!J'a oko Sunea? E e) Centripetalno ubrzanje je: .67. e)a.7 em. kojom se brzinom krece vrh kazaljke? .:. ucini 20 obrtaja za 15 s.~? Rotor masine.Za. e) ravnomjernog kruznog kretanja.70. Drugi Newlonov zakon: p=mv . Koliki je period i frekvene!ja obrtanja? 2. T 2.

e) predeni put u toku 2s.8kg. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja IDIV 1 +m 2 v 2 • Prema zakonu od~anja kolicine kretanja O=m1v 1 +ID 2 V1 • odnosno m l V1 = -m zV 2.25..'. na sliel 30. b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1 ima poslije 2 s.(2s)2 at S2 s=v ot+-=6m·2s+--"--.spali se granata eija je masa m2=14kg brzinom v2=500 m/s. Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja. T Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od tijelo? 3. a iznos sile kojom tijelo pkomito pritiskuje podlogu je takode 9. v=vo+at Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile.=3 1=3000 kg m2=14 kg v. 2 • gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze.: a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle.2 = Fl" Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja) . I F.8 kg s' Brzina koju tijelo dobije je: v=6-+5-·25=16-. cijevi i gran ate imaju suprotne. je ravnomjerno ubrzano sa pocetnom brzinom. Rjesenje: m= 800 9 = 0. Koliki je njen iznos? Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. Pri tome mu se m/s m/s.9. Vektori koliGina kretanja. Koliko q . jednaka je nuli.nja. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I podlogu. prije ispaljivanja.' N.. 25) Tre6i Newtonov zakon: F. Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g. Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi: 4 F 4N S2 m a=-=--=--=5m 0. i .. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad? Rjesenje: m. Iz topa cija je masa m. od trenutka djelovanja sile.3 ffi 5 m m @ brzina poveca od t2krecedose10ravnomjerno slla za to tokom 8djeluje n. kojal'se krec~ stalnorn brzlnom Vo= 6m/s: poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta. pa js brzina trzaja cijevi J N =mg=lkg . FN =N=9.r Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan.81 2 =9. DJelo::~nJe slle tr~Je . Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'. a) Kretanje tijela.2s. N = -FN.811'1 .ka vrijeme ~ . Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m zV2. b) posklizne? 2. Prlmjer 3. m m/s b) p=?.a= 0..=500 m/s Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate.. mase i ubrzanja.a kamion? Kamion mase 4 ubrzano s'.81 N.zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom impulsu poslije medudjelovanja.=3 t . (mv)"" = cons! .8 kg 0..8 kg t=2 s F=4N )(0 . g= 9. podloge na tijelo mase m= 1 kg. a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. Kol.81 N.SHa Zemljine teze: e) Predeni putje: Fg=mg. e)s=? a) v=?. smjerove.6 •• rug S1. V1=? N+mg=O Projekeija ove vektorske jednaclne na vertik~lni pravac daje: N -mg=O s Iznos sHe rekcije podloge je 9. prema Drugom Newtonovom zakonu (sl.8kg·16-=12. iii: ukupan impuls . Odredl.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne.:. Fg.. Ie je .2 = -Fl.:mg. s S2 S b) Kolicina kretanja je: p=mv=0.81 m/s2 na geografskoj sirini 45 2 5~. Tijelo miruje.81 N.-2 2 s=22m. s 5 m m m kgm V!=ID 2 V Z m. 14kg·500= s 3000 kg m 2. ubrzanje dobiti 24 .

900 m/s u Istom sm)eru.14.. ~ljelO v(mls) @ 3.25.21. C)45 m. kg trei brzlnom v. 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti na brod. ad nJe s~ odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom v.7. Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor vazduha zanemarit!.= 2. presavsi prl tome rastojanje o. Izade gOrivo'mase m=1kg brzlnom v. 3.26. mase m.d 25 m. .S. b) brzinu """~'tnakon 3 s kretanja. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na sliel 28.2 km/h.~80 D~eeak 26 27 . Odredl: a) ubrzanje koje ce '~dobiti tijelo.10.6. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili.29)? Za kOje vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode zanefTlariti. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.27. Koliki te preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl taean odgovor: A) 15 m." ' I 3. stavi se teg mase 100 g. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl eamac i u kojem smjeru (sI. po glatkoj horizontalnoj podlozl.6 kg. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? . c) predenl put nakon 3 s kretanja. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina Vpovecala od 5 m/s na 25. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine vremena za tijela mase 1 kg. brzlnom v. 26). Na koji se nacin kosmonaut. moze ni pomjerit!.20. Ispred semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti stalnom silom koeenja 11. .29. Da bi dosao do obale.S. Na tijelo mase 2..62 N.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku? 1 3.= 120 miS. koja je udaljena s-30 m.= 60.15.11. b) ukupan impuls sistema? 0 2 4 tIs) 81. (:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je ~rece brzlnom 54 km/h? 3 3. n:. 500 g.9. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg.et kolicima i skoeio u njih? ' m.28. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2 ! c~ . II . Q'<:u < Iz . bez pomoei drugih kosmonauta? ' 3. = 20 m/s.8. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19. Iz rakete.= 8 km/h I stigne kolica mase kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2.9 km/h I uskoel u njih.5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g. 12 3.5 m/~. Kolika je v masa tijela? 3. 3. kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu? brzlnu 15 m/s.19. 3. va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci svako tijelo . semafora? 3. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo? vt>rzinu 18 km/h.14. .17.4 N lljelo mase 0.16. HoCe Ii se zaustaviti ispred T • 3:24. a) Na kOje tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je preslo svako tijelo za 4 s? ~d 24 ---------------------------2 3. ~ael e~pelu mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale.5. . Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje.43 N. Ako je djelovanje 3. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l: a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom sistemu.12. Pod uticajem sile od 2. Iz stanja mirovanja.za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od vremena za sv!'ko tijelo. krecuci se ravnomjemo ubrzano. za 4 s.3.: mase ~ kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. a) Kolikom silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge? 3. V m. Led je toliko k~zav da se. a) Kolika je sila zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? 0 "'" S1. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s. U trenu!ku t= 0. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj ''''\Ina loptu trajalo 0. Koliku brzlnu dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka? Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase ~~. b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje. odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo.26: Raketa mase m =. dobilo je 3.21 s. Izraeunaj kolielnU kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja.2 N. u istom koordinatnom slstemu.2 kN. brzlnom v. g = 10 mls'. 3. Smatrajucl da je tljelo "1 mlrovalo prlje djelovanja sile. Sila kOja iznosi 1. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Kolika je masa jednogtega? 3. vertlkalno naniie. b) silu kocenja.5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od v 8 m za 2 s.se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1. / /~' 3. Tijelo mase 300 9 objeseno je konac (sl. :l-I . c) put kojl te pretl poslije 3 s kretanja. 750 g.22.ruSk.27. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje silu od 29.1. . 210 kg. Na tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu.13. vo= O. B) 20 m. 0 F(N) 2 4t(s) 81. S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?. U Je~nom trenutku.a.b. 3.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. eija je masa z~jedno s gorivom M= 4 kg. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka rakete. ' Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale? '~' ~.!'. a) Kollkom brZ:lnom c~ :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala koll(~a sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.

32.2 kg·l0 ~ =2 N. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase. Ako je v=o..= 40 kg.31. ~vlJe normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan. a koliku drug. = rna .05? F) + F. kojom podloga okomito djeluje na tljelo) . sto (iii daska duga najmanje 1 m). I I I b) Sila tete koja djeluje na tijelo je Fg=mg=0. ubrzanja i sile. e) -=h F mg h. Pribor:Balistieki pistolj. onda one djeluju neovlsno Jedna od druge. na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan. = fLN gdje je: fL.Slaganje i razlaganje sila. Prv. Pom06u pravila 0 sablra~Ju I ~u7ImanJu.krutost opruge. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela. mjerna traka (sl. dvije dasc. Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela.33. s ~zlaganje sile teze mg na dvijenormalne.= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi.. iz kojeg poene da izlazi zrak. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. Stoje6.). Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila. stalak. Tijelo mase m.5 kg brz. 3.3. (it = 0). :l--c:::l / ". djeeak poslije primanja paketa? Trenje zanemariti. Vuei koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje dinamometra bude stalno. je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu (N = FN . Prlbor:Balon djeeiji. + . Princip ~ko ~a ma~~rija!nu !acku djeluje istovremeno vise :sila onda ceme nezavisnosil dJ~lovanla s. mg=?.k~efieijent trenja. materijalna tacka u statickoj ravnotezi. Rjesenje: m=200 g=0.. B Sl. U to tijelo ulijece zrno mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. onda je: 3.sila reakcije podlog~ (sila. sUe i ubrzanja. EI~sticna sila. Koliku 6e brzinu imati prv. k . posuda svodom.ee. e) F=?.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila. 3.. b) Razlozi silu te::e na. stalak. Iz slicnosti trouglova (slika 31). FN b 1-=e mg e F=mg-. koliea.34. Zadatak:Napuhani balon. FN=? c h 3.nom v=20 m/s.2 kg h=1 m Q=2 m h a) =?. anda je u ravnotezi: 3. dv.31. Sta zapaza. a) m=cons!.zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. a) U kojem smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled matematicki. c) izra~unaj IZnas komponenti F i FN • 9=10 m/s2. tegovi priblizne mase kao i koliea. e a) Uspon strme ravni je h 1m -=-=05m ili50~­ e 2m' 7' ~.30. djeeek baei drugom paket mase m=5 kg u hor.2. ' Pribor:Dva dinamometra. komponente prikazano je na sllCi 3. " Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i duzln~ 2 m. 30). Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra. N .je magnetne sipke. ABC i A"B"C" slijedi daja S1.? b) F=consl. FN =mg- b t e 29 28 . rezultuJu6~ sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51. Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati da je ukupan impuls sistema konstantan. F.28. bez mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na asnovu jednog mjerenja? Pribor: Dinamometar.1. + F. N=-FN ). komponenta FN je okomlta na podlogu. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja 0.29. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka je m. onda je E Ako je v= const. gdje je: x -izduzenje opruge.01? 3.­ At At~--------hb~~----~ U't.2. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i usmjerena je horizontal no.30. pusti. a drugog m2 = 50 kg. Sila trenja. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea) priblizno dva puta i ponovi ogled.. 3. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. b) pomocu dvije magnetne sipke. ve~tora mozema silu razloziti na komponente. Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx. djecak poslije izbaeivanja.• On".

a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2 . U tom pravcu nema ubrzanja Ie js: ~ ~'2N ~~h-1m a) b N=FN ""mg- .) N+F+mg=D Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje: N -F-mg=O N = F+ mg =2N +9. S1.:::F12 +F~ =2F. ·]1 1 cosa = "" mgcosa S1. F -== mg sina: ~ Iznos sile reakcije podloge je 11. te sila reakcije podJoge N.~lmjer.73N A 8' II.81 N.33. S1. II F.36. I vertikalnu F2 • Za ugao 45 0 (sI.84N s 2m . Na tijeJo m2 djeluje sila zatezanja nit! T 1.a.73m kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8.8lN SI. Za one koji z~aju trigonometriju (51. • primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg.9. F=2 N·D.32.73m N =lkg . = N mg 81. 2 2 2 Prema Pitagorinoj teoremi b2=C _h =(2 m)2 . Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.) je FI =Fz p.SlN -l.>( o m. prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. F i FN • Tijelo se.81-r. =9.~: Dva ~]je!a masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa zanemarlJlv8. lz slicnosti Irouglova ABC Dokazi da.7 3rn F:mg=h:e: FN :mg=b:e. 35).J2 =l. te je prema 2. dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. d.4 N Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila d) Na tijelo (sl. SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila teze mg kao aktivna sila.33.4lN=S. a to!iko !znosi i s11a reakcije podloge.73 m FN = 2N 1. Rezultujuca sila je F (51. 36)? Trenja zanemaritL ' Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. i A'B'C' sHjedi: 30 31 .41N F o ml T T . aka vucna sila djeluje na tijela ml. b=1. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente. b) Tijelo miruje na podlozi te je. m I.kre6e pod dJelovanjem sile F.32. 35): :1 Sill a: '" T. a iznos sile kojom tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11. Newtonovom zakonu N + F2 .34.8lN=1l. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na drugo 11jelo. 32. Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja.48 N.(1 m)2=3 m . koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne (sl. Kohkom silom treba vue] nit.a. Jednacine kretanja u honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su: i p1 . Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila zatezanja iii napetost nm T. b J.mg = 0 N =mg-F. b) c) d) b=~R2_h2 ~ila =1.S=l N. . h odakle je F=mg- e 2m =l. Ako je ~it neistegljiva. anda je T 1= T2 = T. c.--=8. 34) djeluje sila teze mg. c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F. S1.Iznos komponente F je.81 N. njena vrijednost iznosi 7.32) Koliki je njen iznos? Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo okomlto pritiskuje podlogu. na sliei b.35. (sI.5 N.

96kg.40. Na tijelo djeluja silaF~ 3 N. !3. Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo.strme ra'{ni lzn051 0. Il=t ga="b' Iznos sile trenja je Ftr= ~. Il=' 0..)Na sliei 39 intenzitet sile F~5 N.37... . e) O? .Primjer 4. Odredi smjer i veliCinu C7. b) sile djeluju u suprotnom ..36. .4-:.-. od 3 N i 4 x: F-Ftr""ma N. s 2kg m T 0.= ~N. anda je h sino: "). Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da . sila Irenja F. F~ 3 N. a iz jednacine (2) je F-~g a m 3N -0... 3.= . s m Za one kojl iele vise znati: Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi niz strmu ravan nagiba 30°.52.39.40. Na slrmoj ravni.~avlm uglom.37. b) 45°..b.0 '!. . a ugao a~45°. /f /i Na tijelo djeluje vucna sila F. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo? .81./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N. ~~ 0. a~ O.38..' \-" " ? ~.. Jednaeme kretanJa suo horizontalan pravae: vertikalan pravae: h b. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I pod loge je 0. ako je ugao a: a) 30°. kao na slid 37. N:::FN"" mg 7.5 m..tcoso:=O.1·2kg ·9. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N ". sina=-. Prema 2. onda je ' a::g sinn (2) Ako je ravan horizontalna (a--Q).'2].e) 60"? . F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34). smjeru. ) a"" g(sina -IlCOSO._.. b) iznos komponenti F I FN • g~10 m/s'. na slie! 31..3. Na slie! 31. nalazl se lljelo mase 700 g..= ..J. 3. amasa tijela 150 g. h I b m . Koeficijent trenja izmedu tije!a i.F_ .) F-Ftr=ma N-mg=O (1 ) Ako je trenje zanemarljivo. a 81.2. i \V '.Kolike su .-... onda je Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je: a= F-Ftr m Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst. b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s kretanja. U vertikalnom praveu nema kretanJa. N odnosno Rjesenje: m~ 2 kg. Tijelo mase 2 kg lezi na harizantalnoj padlazi.1... cosa:=-. N~mg. Izracunaj komponentne sile F i FN• Posta je F.. b) 1.40.tej6 I . sila te~e mg i sila reakeije pod loge N.i .:6@ tL I S1. vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju: 'v (1) r 3. 2 R 3 s~ Za one koji znaju triganometriju: J3. pri cemu je h=b~60 em. duzina 1. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo kretati.39·1 Na sllei 39 Iznos sile F~12 N.a. s 2kg m 3N-l. jednacinu (1) mazema b pisatl U obliku: h mg-~Ilmg-=ma e .'~~.38) RjeSenje: a= 30" ll::: 0. c) slle djeluju pod uglom 90°.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom. /. (SI. I I '3. I F. visina strme ravni je 80 em. 32 33 .ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru. 'l i 8 N pod zakonu Je: mg +. .38.4 N. Odredi komponentne sile F. 2.. a= 0 ).. Ni slla tranja Ftc.A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo. 511a reakcije podloge j Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. \. 3. te)9a".1 a~? S'9:a' S1. Newtonovom N + FIr::: rna Projekcije ove \j \'3.i{omponentne sile F./ .) Na tijelo mase 250 9 (sI..3 8=? Na tljelo djeluje sUa teie mg.

Trenje je zanemarljivo.02? 3. Odredi: a) iznos sile kojom tijelo pritiskuje podlogu. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). 3. b) silu kojom tijelo pritiskuje podlogu. g=10 m/s'. 81. Sila djeluje horlzontalno. Kada okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. rnetalnl novcle iii komadic krede. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g.45. d) najmanju silu koja moze drzati tijelo u ravnotezi. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja klizanja.43. 3.15. 100 g. Kollkom sllom djeluje teret na slpku? SIAL 3. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge. po horizontalnoj eesti.~ II. nalazi se tijelo mase 600 g. rml~R-: I. b) silu reakeije podloge. E 3.3. a) Kolika je masa tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli a 0 brojevi. aka je: a) trenje zanemarljlvo. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke: "a) stalnom brzinom. Centipetalna sila. Zadatak: Odredl koefleljent trenja klizanja.42.8 N. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na oprugu. Gravitaciono polje Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja 3. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. za vrljeme od 10 $. Kollkl je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo navlse: a) stalnom brzlnom.x .47. ako je koeficiJent trenJa klizanja 0.50. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom. Koefieijent trenja Izmedu sanki I leda je 0.60. 150 g. ukupne mase 70 kg.5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da dinamometar zaklapa ugao 45 sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N. Kako zavlsl Istezanje x od sile F. guramo koliea mase 80 kg. 3. $140" 3. Kolika je masa tljela? 3. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m. Pribor:Elasticna opruga. " Pribor: Prlbor kao na sliei 42.5 m/s . 3. .3. 1'1 od debljeg paplra. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 .61. stalak.ubrzano sa a= 1 m/s'?" tije!a.4 m I e=0.58. 9 = 10 m/s'. c) silu reakeije podloge. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. milimetarskl papir. 3. Koliki je potreban intenzitet sile da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom.57. e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O. a) Koliki je koefieijent Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila 45 N? Sila dljeluje horlzontalno. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei 41..55.dljagram. Kollka je krutost opruge? 3. b) stalnim ubrzanjem c silom pritiskuju kolica strmu ravan? 4 m/s'? 3.41. -==t~ F:. c) najmanju silu koja moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu.44. 3.54. Trenje je zanemarljivo. Kolika najmanja sila moze pokrenuti tljelo mase 600 g koje se nalazl na horlzontalnoj podlozi. b) ravnomjerno . b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0. tegovl od 50 g.52. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine kretanja na njega djeluje sila trenja od 7500 N. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga neopterecena. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos mv' Fc=-r Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku skale. ~ 3.2 N.'nete: 34 35 .46. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za x = 10 em. 3. kazaljka .56. Najmanja sila koja rimze pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1. b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'? 3.25. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi izno. Koefleijent trenja izmedu lijela i podloge je 0. Kolika je vucna sila motora ako se kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski.51.5 m. 3. Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. Pribor: Ravna daska (iii knjiga).42.4--. 200 9 I 250 g. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. b) iznos sile reakeije podloge.3. M'l' ) 3.i 0.48. F= 3 N.1. .49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom 3. koja je nagnuta pod uglom 450 i duga 10m.2 m/s'? 3. a) Koliki je otpor vazduha? b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Uz dasku. Koliea mase 0.53. b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od 50 g. d) Nacrtaj F..59. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. 0 Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi.

1 :1 Fg =mg.37·10· m M=? Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7. Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje: M R' go (R+h)" I 2·2m·3.gravitaciona konstanta.udallenost od Izvora polja. 43): T' Tr~ca kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo Suncev planetni sistem..2 . Eb mz '. rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.jmanja brzina ~9i.96·1 0 kg i poluprecnik R=6370 km.trebaizbaCm··tijelo-sa·ZemlJ~fda-6f~~ \ ~Kc)fika-j~·-centripetalna sila potrebna da atleticar zavitla kladivo mase 1k~ po kruznoj pulanji poluprecnika 2.5s 25.10-11 Nm' . 315N / 2m ~ Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg. v . .0 obis Fc.0 m 1-120 ob/min -120 ob/60 s.67·10· 11 Nmlkg' .81 mis' F~784.du dva tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa. acu j gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje..1. '1.. .l m s g=\R+h)' gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje.masa izvora polla. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je: go= 9.l. y= 6. gdje je :M·masa Zemlje.kmls·. 24 r' V2.37·10· m. . b) g=9. Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila Fc=~ Perilerijska brzina kladiva je v ~ 2m a period kruzenja T 1 1 T=-=--=05s f 28-[ .-=const R' Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme.. .2 .96· !0 kg kg' (6. r .c~c"Rjesenje: o. . Y4=:..67. S1.0 m sa 120 ob/min .masa tijela na .37·10 6 m).9 . 'I Fg =mg g-ubl2anje Zemljine teze. F=? Fe lkg·(25. koje djeluje polje. Rjesenje: a) m=80 kg 24 M~5 . 5. R-6. S km a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m l . M . Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16. I· r Iznos jacine gravitacionog polja: F M J=-=y- . SHa Zemljine teze: '. .. .?90 . g=9.96·1 0 kg R-6370km-6. Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja..81 mls'. v:I'.gravitaciona sila. I 11 r= 2.8-' F=783.J<.8 N b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF. .? r F. m ..8 N Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka km za'y i g . obtast djelovanja nase galaksije.81 mis' Fg::::? Vl.~ Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje. izracunaj masu Zemlje.. ' m r' . 80 kg . "- Cetvrta kosmlcka brzina je na.44) F=y ill' M = 6. h-visina iznad povrSine Zemlje. ako je poznato da je masa Ije 24 M=5.::11.om. .···" ...3 km/s.43.r. 36 . R-poluprecnik Zemlje.. g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.14 O. b) Koli~a sila feze djeluje na log covjeka ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9.0 kg " y.lm/s)' Kosmicke brzine Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka zemlje. m 2 .81 mis' m-80 kg c) g~9.p-f' m~ 1.81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje Zemljine lezena poveSini Zemlje.P!. gdje je: y. a obmuto proporclonalna kvadratu njihovih rastojanja (sl.81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km.2. U na3em primjeru je (sI..=80 kg·9.

63.9. Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v 2 (2) "" go- R' . tj.. Odredi: a) brzinu kretanja satelita.76. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja: mg ... po priblizno kruznoj putanji. priv!ace si!om" Masa Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom . b) vrijeme jednog obilaska oko Zemlje.jMjeSeC djeluje naZemlju? . Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu lockova i eeste je 0.3.65. S. 9z= 9. R' R' r M = g R' y 9.2.tijela mas~. a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na mlji ? ' T 3. b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta? S druge strane 5ila teze koja djeluje na centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje: my' mg""T 81. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom? . a ~J. b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje? .37·10 m.75.84'10 m.81 mls'. te je r--=mg. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na lopatieu? 3. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km.67.l--~drugom? ~lr Tljela i Mjesec se. 3f \ dlnamometar I teg od 1 kg. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je 50 em od osovine. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m.c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su mM M R' jednake F=Fg . d) komadie krede koji se nalazi na kruznoj ploci koja se obrce? 3..( sl. Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje gravitaciji. 90= 9. Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9. b) kretanje planeta eko Sunca. iznosi 36 N. r = gdje je Tperiod cibHatenja Mjeseca oko Zemlje. ~_ obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km. 10 m)' 6. Na udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. ~ '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F.ldaljenost eentara masa 2 m. ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje \--oje 9. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca."2 (1) Mjesec jednaka je 1". Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s? 3.81 mls'. b) pomoeu . • gravi~acionom 81.81 m/s2 . Mz = 81 MM.9 m/s2. Izracunaj: a) masu Zemlje. Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos? Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca aka Zemlje. Odatle je M = g .10 llNm 2 /kg 2 6 5.1Q 24 kg. SHa teze kojom Zemlja djeluje oa Mjesee je mg. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja 750b/min. Na koji nacin? Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na Mjesee identicna sa silom teze. R = 6370 km. 3.64. 3. ml. M = 5.66.94·1024 kg). Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m.68.~". dobivamo go ". 45).78. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj ravni.1/<'.77. Koliko je ubrzanje teze ~a poveSini Mjeseea? Rz= 3. 46). Na Mjesee smo . odnosno 1. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini (h=8888 m). Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego na povrsini Zemlje. ako na Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1.96. ~Dva .81 m/s'). 3.5 m? 3.37.79. pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei.81 mls'· (6. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku Zemlje? 3. 39 38 . c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma.37·10.45.62. b) srednju gust!nu Zemlje. 0 mg o r2 mg "" R. 0 oPSoj "\ 3. 3.. ZaMo se ne kreeu jedno prema Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t. te je: T: ~ goR 4n~ 2 \3. brzinom 36 km/h. T=27.jeh I~- Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz 6 6 za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3.::': ~~ze~lj~ Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo dva puta.46.4 d=2. odnosno g = r . Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni. KoliKi je period kruzenja kugle? _ 3. anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. 3.74.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini ~emlje.67.7 RM .71 U~rzanje Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. A=6. (3) na Zemljl se medusobno pnvlaee.

Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km.73·106 m. 3. Tjt t= 3.. .86. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita? 3. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g.2 t. 5 b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo IZ jednacine: v=~2gh= 12.80. 40 I. b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.85. s . a poluprecnik Mjeseea R =1.=? (sl.4 d.3.9. Siobodan pad (a = g. gdje je 2g pocetna brzina. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. amasa Zemlje je M = 5.37'10 kg. .62 mis'. 1. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27.84. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor zraka zanemarljiv. d) I.81 m/s'.4.=?.Gagarin) kretao se oka Zemlje za 90 min.475. Rezultata mjerenja prikazi graficki Pribor:Pogledaj sliku 24.96'1024 kg.83. 6 Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'. 3.3m V s 5 c) Iznos prve polovine puta je h i =. e) s.:: ~ . Poluprecnik mjeseca je 1.81~. a) t=?. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje. v~ -2gh v2=v~+2gs I Vo Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :.1'=15 m. j: · ~· 9. i I I Rjesenje: h-s-30 m . Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Hitac Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const. Hitae uvis v=vo-gt gt' Hitac nanize v=vo+gt s=vot+-. a udaljenost 384 000 km.73'10 m. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit? 3. 22 masa Mieseea 7. b) v=?. Y='-Vx =v o . e) 1 =?.47. na nasoj geografskoj sirini 9 = 9. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela. ti. a) Za koje vrijeme ce pasti na Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi padanja? E 3. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko Zemlje.81. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje.87. Vrijeme za koje tijelo ill SIA8. Masa satelita je m od. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km. 3. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J. Vy 2 =gt SI.2 gt' h=vt-o 2 v 2 ::::: 3. 3. T l 2 v=gt gt' s=- 2 v'=2gs prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = ~ . P g I 1 Horizontalni hitac (sl.30m=24. Vo= 0): fi (2h = 2·30m =2. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1.88. Odredi masu Zemlje. odakle je 2 2 gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada. 47) 1 I - gt' x=vot. 2·15m =1755 m ' . 981 m . 48) a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h izracunavamo [z jednacine h ::::: L 2 . b) kineticku energiju satelita. '1i~IjjeIO slobodno pada sa visine 30 m.81.82.

odnosno maksimalna visina je \ m (30 . tj.::V02_2gh. .?. Rjesenje: lOOOm ill vo=108 km/h=108--=30- b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put x =vot= 200-·20s=4000m 5 " / m ..6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda? 3..200 m/s a) i-?.Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja? ~ .oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s2 • @KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu 57.5 s. da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis? G. pocetnom brzinom 7 mis. od mjesta izbaeivanja. ]' v2 H =--'L= =45.d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je: t2::: t-tJ= Pogledaj sllku 47. iz 2. Kolika je visina tomja? i ~ Na jed nom mjestu.6m ~(2. po pravoj i horlzontalnoj putanji. = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0 Zemlju? Rjesenje: H=y=2 km=2000 m Va .20s12 S ""282. izracunavamo da je vo 2=2gH. r~stojanje 11 m za 1. Iz aviona se ispusti bomba.8 kmlh.2 i (3. y.(25)' ill ! S 2 s h = 40.~ijeIO se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. .47).4m ~~. kao i avion. tijelo prede. na visini 2 km. Xa.38 m 2 gdje je Yl::= H .=?. v=Q.la posHje 2 s kretanja.~ 1900m. b)h-?. slobodno padajuci sa vislne h. a) brzirll1'.87 m 2g 2. ~'sa kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize.9s)}njelo se baci vertikalno uvis. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu? Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh.hl= 1900 m put koji prade bomba.75 s::: 0. d) v=?. sa povrsine -?emlje.47 S_lS)l = H=~.6m= 19. 1OE2. b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s kretanja.8~ SIS v=IO. - - . . Iz relacije V4:.~ H-h. c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo. b) x=? e) ha -?.. 36005 5 1-2 s a)v-?. 47): m s z 5 ill .38s b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je. d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme padanjaje. a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u horizontalnom praveu.49. e) t. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine h. Y:::::Yo -gt=30--9. pocetnom brzinom 40 m/s.. a) Poslije koliko vremena ce bomba past! na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu. na povrsini Zemlje.93. c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB. Koliko dugo 6e padati? ~\Qlikom brzinom ce pasti? .72 s sekun~e e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje s(I "" padanja iZnosi: 1O.811~ . 51. Odredi: f2H = fg- 2·200m =20.81 c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe na visini 2 km (sI. h=Yot--=30~'2s m 1 e) Vrijeme tempiranja bombe je gt 2 9.720 km/h . pri slobodnom padu.47 s -1.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65.981 m 1 ~\ T Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. 2 t= 2 U posljednjoj sekundi tljelo prede put ~ sJ=h-su""30m-1O.2s ( 200E:)' +(10~. e)H_? a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je.

dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku? @ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju od pocetne. lenjir. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog kretanja. d) D? $1.81 m/s'.111. ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika ~i vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja? 3. a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se nalazi 15 m nite. a kako u odnosu na posmatraca na Zemlji. . I J E 3.105.. U kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji.' Koliku bi najve6u visinu. v. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz tablu. iznad Zemljine povrsine.110.53. / . prolaze6i kroz nju. Malo tijelo.10B. Iz horizontalne cijevi.114.4 km/h. u trenutku pada na Zemlju. d= v~ g .91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu. na visini 3 km ispadne paket. 3. Da Ii je to vrijeme moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji. Pribor: Kreda i lenjir. vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m. kreda. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije. Pribor: Lenjir. .50. a na kolikoj U odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda.1 s.106. Zadatak: Dokazi. ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom T=O. "I 45. za ugao 45°. Centar kruzne putanje nalazi se na visini h=6 m (sI.2 m iznad tla.5 s. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod.104. Pribor: Dvije jednake kuglice (iii metalna novci6a). . • 45 3.cijeg pistolja koji je usmjeren horizontalno. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret. 3.. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis.3. Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko vremena 6e pasti na tID aka se konac. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja? 3. uglomjer.101.112.f:~. istice voda i pada na tlo na udaljenosti 3 m. da je domet 06 (sl.51. em • • • 3. dostigla granata ispaljena wis pocetnom brzinom 400 mIs. U kojem slutaju oe metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna.102. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. prekine u tacki: a) A.109.103. 3. 3. A . imati tu srednju brzinu. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored 3. Tabla.113. Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj). 9=10 m/s2. Pribor:Djeciji pistolj sa vodom (iii balisticki pistolj) pricvrseen na jed nom kraju table. jednak . Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca? nalazi kamen u '@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m uzmi stranicu jedne kockice u svesci.52. Snimani su polozaji kugliee svakih 0. Podatke unesi u tabelu.115. Zadatak:Odredi pOCetnu 3. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno pocetnom brzinom 15 mis. 53) kod kosog hica. 3. b) ako se kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca u vagonu.[ . &) 3.107. . c) C. b) B. b) ako se jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka? brzinu mlaza vode iz dje. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i domet mlaza vode u horizontalnom pravcu. Odredi ubrzanje slobodnog pada.100. Odredi pocetnu brzinu kuglice B. b) Koliko vremena 6e padati paket za posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket.' a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj tom trenutku? S8 VISlni 1 posmatraca na prozoru. za prve 4 s kretanja. koja se nalazi 1. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je udaljena 100 m.. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad posmatraca na Zemlji. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada kuglice. 3. a) Koliku 6e visinu .tije pribor potreban? 3. 44 45 . a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme 68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s? kretanja. o ~ d B 51. U odnosu na posmatraca u avionu.96. a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)? 0 5 20 3. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls.'" . Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti S1.-) $1. . 3. lenjir (kao na sliei 52)..50). bez primjene trfgonometrije. kreda.

b) moment inerelle dlska. c) ugaona brzina obrtanja? 3. e) a=?. 46 47 . (Iiil)uk "" const • Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. d) w=?. Ugaona brzina lockaje 31.4 rad/s. . s 0.' Tocak otpocne .5 s? b) Kolika je linljska brzlna tijela. Kolikaje frekvencija obrtanja? 3.117. ! o· moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase. v=ro·r. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka. Ma!o. Stajnerov obrazac: !=!o+md . ubrzanje koje d6bije disk. b) period obrtanja.8kg' (0. ugaonim ubrzaniem· 2 rad/s'._mr2.3.zanja momenta imulsa Ukupan moment impulsa tijela ~vanog sistema je konstantan... Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je I=m.54:_ sile kojidjeluje na disk. Centripetalno ubrzanje tijela. ako je duzina kanapa 0. vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom. tijela opisuju.=-=-. I L=!m. Rotor masine cini 1200 ob/min. Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s? 3. najkraea udaljenost ose rotaeije od pravea djelovanja sile. rad rad canst. Kolika je ugaona brzina !ijela? 3. a) Kolika je ta brzina ako kanap.8 kg r = 0. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s. 54) . Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. koje se kreee po krugu poluprecni.krak sile.5 m. Ugaona brzina je 8CP m=M' Rjesenje: m =0. Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine.122. Ked ravnomjemog obrtanja.koncentricne kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela. 3. tj. gdje je r. gdje je: L ." U n. d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa.2 m)2 =0.1'19.ka 0. Iznosl ac= 8 m/s'. Rotacija Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. U nasem primjeru je: M =P·r= 2N ·0. OJ= l>ro . d-udaijenost paralelnlh osa.= const: ± at: at' z tp= cot' 0 IT' o.5. M LI. onda je: a=-. (])=U)o a.016 kgm' 2 2 / IT M I O. 3.period obrtanja.4Nm 25 rad. e)ugaono _ .obide ugao od 288 0 za 0.r' ~ 2 2 d" Moment inercije diska je I"'~. b' .118. s' s Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja. 'f t . • T 3. 3.124. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo? 3. c) m = .= ffi-W o 1 . Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu poluprecnika 20 em. ob = 2nrad.tijelb.l=ro . d . gdje je: ~oo-prcimjena ugaone brzine u vremenskom intervalu At.121.2m=0.. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme? Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. Kolika je: a) frekvencija obrtanja.120. Kolika je ----mzina automobila? 3. Zakon odr.L I 81 M = F·d. a lepta r".moment impulsa t'Je a. Ugaono ubrzaryje je d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano.3 m? . a) Iznos momenta sile je M = Pd. Poluprecnik tocka je 30 cm. gdje je: T.2 m F-2 N a) M=?. Osnovni zakon rotacije: a. f-frekveneija obrtanja.123..125. t = 4 S... 9 j8 J6 2 5 _ .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa.poluprecnik kruznice. b) I=?. Ie je: m=ITt =25-·4s=100-.±200:p . Odredl: a) moment SI. gdje je: M _ moment sile.= 27tf T 27< 1 1 I =_mr 2 =-0.116. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na 125 rad/s u toku pola minute. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je rad/s.4Nm b) Moment inercije diska je: gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t.asem primjeru je 0J0= 0.

131. masa 1 kg. Da bi se pokrenula maliea potreban je moment . 40 Nm i za 3 s poveea brzinu rotora ad 1 obis na 180 ob/min. . a moment inercije3. Inercijalne slle. 3. zakoni dinamike. 3. Covjek rasJrenih ruku stoj] na sredln] platforme koja se obree sa periodom T2""2 s.04 kgml! i moment impulsa 0. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M . brzinu za 5 radls u toku 2s. rasirenim rukama. I=mr. efekal Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem .5 radls ? Poluprecnik kugle je 0. = Fer = . i ~alazi se na ravnoj podlozi (sI. ako 3. oblika diska. gdje je: ao· ubrzanje sistema.137.55. mr 2 5 3. Iznosi 50 kg. poluprecnika 20 em.9 obrtaja.135. Koliku masu mora imati kugla da 2 bi dobila ugaono ubrzanje 12.128. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu . 3. Centrifugaln. U takvom sistemu vaze Newtonovi . pri cemu se moment inercije smanji na k=2 kgm 2.foJ .138.139. b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2.) odnosu na tacku O? 3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h. Na balkonu eiji je ispust d . . Koliko je ugaono ubrzanJe tocka? 3.55.5 m.136. Kolika je potrebna duzina kljuca? .Jsile ad 31. SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. 48 49 .q6).58. 3. 58. .30 em (duzina V kljuca). u praveu tangente. b) u ubrzanom (neinercijalnom) sistemu referencije. Kuglica mase m namotava se na statlv. "" -N.g . Kada je poluprecnlk r1=15 em. onda je ugaona brzina 0). sa ugaonorn brzlnom ro.59. Masa sanduka. Odredi moment impulsa: a) rotora masine. Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A ~--------. 80 kg. Covjek _ pri tome dril sa rasirenim rukama tegove (s1.130.~jelujemo sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase obrtanja? B S1. Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) j~_svaki sistem koji se krece ubrLano u odnosu na inercijalni sistem refereneije.-. djeluje moment sile ad 2.140. ~ S1. 81.60 Nm? 3. Kolikim momentom sile otvaramo vrata. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja.=2 rad/s.' . Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina? 2 U CL) S1. KoUka Ce biti ugaona brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. Kolikom najmanjom silotreba djelovati u tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O? 3.bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri !~l}1e se moment inardje smanji tri puta? Sistem smatrat] izolovanjm.126.6. 1 m seta se Covjek mase m .5 Nm. Trenje zanemariti. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose. Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi.57. <L/~3.137.5 kgm osu.).l m .141.=4 rad/s. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm • Na periferiji tocka. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0. koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen eentar mase.78b). KoUka Ce. na sliei 55. Moment inereije osovine je rn.25 Nm.2 m ima dno oblika kvadrata straniee a. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1. Koliki je moment inereije rotora? 3. Na homogenu kuglu. .60 em. 9 =-10 mJs2. h 3. M. - mv 1 Flo. Inercijalna sila u rotirajucem sistemu naziva se centrifugalna sila (s!. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam.ko Je ugaono ubrzanje tocka? 2 3. 59}. Mehaniear maze djelovati sllom ad 125 N..y~ ~ 3. pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne putanje.koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u odnosu na Zemlju. Koliki je moment sile teze U 3. Kolikim '.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona? 3. a koji rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s. Kol. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls2: a) u inercijalnom sistemu referancije.56. djeluje stalna sila od 800 N. N-mg=ma o odnosu na istu N "'" m(g+a o)::::: 80kg(lO~+2!T) =960N .127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23.. Na In sHe! 57. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl.134. Newtonovom zakonu je {sl. / S1. Koliko je ugaono rzanje rotora? 3.132. Ukupan moment inercije Covjeka i tegova je 2 b=-4 kgm • Odred] ugaonu brzinu obrtanja platforme sa covjekom aka on spusti ruke. Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. a straniea a.1)29.

c) 0. Sa sUke vidimo da je: F b) U sistemu refereneije vezanom za kuglicu (NSR. b) vezanom za teg (NSR). kruzi u horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1.6 m T-1 5 s. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.. d) na krivini? / 3. Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima: a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m.932 a= 21.6.=mg+mao N ""ro'(g+a o) =960N Primjer 2:: Kuglica. inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N. 1<80 pod a) nalazimo daje a=21. podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s 2 . "" 0.-.60. a= ? a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze G=mg j sila zatezanja nitl R=T.154.147.63. Na kruznoj ploci.148.158.sL".lstim postupkom. Koliki je ugao izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom sistemu referencije.151. Na uzetu visl teg mase 2 kg. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja.149. u najvlsoj lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki? 3.1 T' g cosa "" 41&2 .=-'-~mg mg rg m' I :1 8\. rotirajuci G = mg i centrifugalna sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze sila Fcf (51. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.62.4 N. b) slobodno pada? 9 = 10 m/s 2 • 3. mg + N+ Fi = 0 ' Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl.It F.2? 3. c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs. na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min.a i 63. Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e: a) ravnomjemo pravolinijski. 3. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g. covjek. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0.c? tacki? . 60): N-mg-F.156.1·.1". Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju.I " Periferijska brzina je V"" 2.152. mg rg T 3. S1.150. Koliko ubrzanje. . KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze maze izdrZati silu zatezanja od 70 N? 3. abjesena 0 uze duzine ! = 60 em. b) 0. pas j kugla okacena a djnamometa~. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr2ece ravnamjemo pravolinijski. c) ravnomjerno uspareno. Tijelo U odnosu na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli. v' tgo. a) Kako se kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa slike 63. a) Kolika eenlrlfugalna sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.=.157. b) ubrzanom sistemu refe. g=10 m1s • 3. b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2.. 61) j ta rezultanta Ima ulogu centripetalne sile: t-mg .. lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne sa nje? 3.N. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta? 3.155. te je: . 3. Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.145.5 N. =0 N=mg+F.v' tga=-E.3.b. F . KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se: a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1. 'I i r "" (sinn. RjeSenje: 1=60 cm=0.146. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0.2 m. 3. u horlzontalnom smjeru. nalazi sa komadl6 krede mase 5 g. Na slicl 63. S1.153.. 3. :1 S1. b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski). a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno ponlslavaju? . d) 0 N? 11 '.5 m I kruzl jednoliko u vertikalnoj ravni. prl loj brzlni. Na horizonlalnoj dasei lezi leg.b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri sile: sila teze mg.. Sistem teg~uze.. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. 50 51 . b) obllk udubljenog luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s 2 • 3. nalaze se u liftu koji miruje. d) lift se spusta 2 ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt.61.rencije. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala dinamometra pokazuje: a) 0. Kolika ce biti sila zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije). 62).5 s. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar.

8v -gradijent brzine. ako mU.159. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine kretanja lijela po krZnoj putanji. SI jediniea za Ilt dinamicku xiskoznosl je Pa's . 3. Jednacina kontinuiteta. 2 PV odnosno P. koji S6 okre6e aka Zemlje u bestezinskom stanju podjednako. Ako eijev nije horizontalna.jom ~ilPt djeluje na sjediste u najnizoj taeki.166. Zapreminski protok fluida je E 3. Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.65.167. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad mjesta na kojem se mjeri. 2 . Pribor: Kao na sliei 64. Fp =PogV gdje je : V-zapremina uronjenog tijela. 3. 2 pgh-visinski pritisak. 3.) vazi Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.3. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu.Szv 2 Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.161. Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida /Ix. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. a koefieijent trenja 0. Zadalak: Ogled iz zadatka 3. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u ravnoteinom polozaju? 3. 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti. 3.163.) .64. koji sa taru. ffi- bar = lQ'Pa 52 53 . Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan. teg.65. b) polu? e) za koliko je sila kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km. . Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i spustanju. ako se moze zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost). onda je Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora. konae sa uevrsti u taekama A i B i na slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T. Kolika je eentrifugalna sila koja djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru. v = ~2gh gdje je h-visina stuba lecnosli u sudu iznad olvora (sI. 3. Pribor: Dinamometar. v-brzina strujanj~ fluida. 'C' S1. .162.67. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h. sile teze koja djeluje na pilota? 3.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. 81. Pa = N. A ~: 3. po-gustina tecnoslL Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je G 1 =G-F. a Pribor: Dinamometar. pv' p +--= const. S-povrsina presjeka strujne cijevi. F p=s gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S.165 provjeri pomocu pribora na sliei64.164. teg. .7. p= pgh Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane 120 m? Cesta je horizontalna.. te na sva tijela na povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. StVt ::. SI jediniea za pritisak je paskal (Pa). gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu) Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove. Fluid je idealan. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u vertikalnoj r~vnL ~Qijka je sila pritiska . Ilt gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I. pv 2 -dinamicki pritisak. gdje je.3. Premjestimo teg u horizontalni polozaj i puslimo.¢. c . h~visina posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.160. p + pv + pgh = cons!. +--=Pz + -22 2 PVl . Slrujanje je stacionarno ako se brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. Mehanika fluida Pritisak je gdje je: p-slaticki pritisak.. Q=Sv=const.165. IlV Q=-=Sv .

§. ~~ . d) dokazi da je brzina spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja.IO--4 m ' 4 " .5· 10-' m' m' VI m=I.02 m D=2R-40 em-O..5m = 5.5 m d=2r=2 cm=O. D' d' PremaJed " .6m = 5886Pa .""~=58. Venturijevu cljev. P2 "'" pgh 2 · Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B. e) visinu stuba vode? Rjesenje: S=25 ern 2=25.2 m a) P'-P2=?.-. Ie je visina sluba tecnosli h V S 1.fiih = 1.51=1. 'IF? c) O=? a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" :..[ -1--1 PI -Pz =p ( ' .:o Pl +~ 2 2 I 2 .= Df S2 S < S2 Di c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2. Precnik sireg dijela cijevi je D. s - s s c) Zapreminski prolok je Q = V. Odredi: a) brzinu istieanja vode.8I" 0..67. S S 25.5·lO-'m' 25·lO-4 m 2 h=0.5 kg b) Sila priliska na dno je F=mg.5 I vode.1-10. =5. kg kg m' s pgh l ' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce Primjer 2: Na dubini 1. 4 m~pV=IOOO~' 1. ' . c)h=? a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom 2 Q = 3. Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i uzem dljelu djevi. Rjesenje: h=1. Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m . dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B.. . a uzeg DF5 ein. pricemuje.0135D s DArn s Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja. odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade t t=Y. IzJe d nacme kontmUlteta. Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika. b) V.10-4 m 2 V=1. b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +. c) zapreminski protok vode.=10 em. b) brzinu vode u sirem i uzem dijelu cijevi. -VI') .02m)' ~0. D2 Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije p= pgh=lOOO-·9. .6m Rjesenje: D. slv! -=S2VZ shJedl.4m a) v=?" b)Q=?.5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor precnika d=2 em (sl.Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je F=-pCxSv ~ b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka d' S=-lt 1 2 .. b) p.66 d' m -m =v. = 1.14 '1O~'m2 . S-eeona povrsina lijela.5. Ie je pritisak F mg p=-= 1. Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv. ' naCln1 I' '1 t .?..10 4 m 2 p=5886Pa e).h.5 kg. je B.7!. P -p =4 2 I S~ s' 1 odak!eje Vj ". v-brzina tijela.81 mis' SI.. 9. eija je povrSina dna 25 em .07~.8S Q 1.1. b) pritisak vode na dno.3 ~3 . 4 (0 02m) .. a brzina isticanja 1 4 Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo 2 V2=V.10·3 rn 3 3 p-1000 kg/rn a) m=?.7 lis d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl.42-· (0.. . Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela.=10 Crn=O.O.. v=.81!!':.. h2=O.5. nalazi se 3 1.42 m 2 V 52 S 54 51.=?. onda je hl=h. . Sud je valjkastog oblika.Y2 2 .. h.26~ s i Y2 =~Yl =1.05 m H=20 em-Q.68. 9.1 m ~= 5 cm=O. c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade.f:L.==="S1. na dubini h ispod povrsine vade.'20 em. 3 gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete. 55 . Zapremina cilindra je V=S. 67). e)I=? a) Brzina islieanja vade kroz otvor.7 ·10~3!!':. precnika D=40 em. prikazanu na slici 68.314=314. odnosno p =-Y . b) zapreminski prolok vode kroz olvor. konInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n.42 m ~1.

<?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi . kada se potopl u vodu? kroz bocnl olvor.vt!:ll4. Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1. se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na .=1'800 kg/m'.•.J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak 1 bar? Izraziti ga u Pa. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. na njegovoj skali se oeltava Iznos sile F. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika em. b) sllu potlska koja djeluje na tijelo. o KoUka je brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl? l ~o koje visine je napunjena posuda vodom. I @.182. 6.::!. Kolika 6e. potrebna za podlzanje automobila od . Kolika ml je gustlna? .180. Na sliei 69 je Mariotova boea koja omogucava da. ~olika je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip c.178.=2' em.7 g/em'. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. nalazi se sud sa vodom.=2.196.precnik D=20 em i visinu h=30 em. b) u vodi.. . Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F.173.. eljl je presjek 80 m'. ~1 . koja djeluje na manjl kllp.::3Q em/s. l<amen: a) u vazduhu. 3. Kolikom sllom mozemo driati 13.=3. 3. Odredl: . bltl brzlna Istleanja v '~a 3. ~ )1 3.. Kolika je nilnlmalna sila. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'.175.8 kmlh. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. 13.=13600kg/m'.. d) tezlmraluminlja u vooL ~:too.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. b) tezlnu alumlnlja u vazduhu..=2000 em' I na njemu se nalazl kamlon mase lOt.la. mase 2 kg I gustine .2 m. . .194. dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2. ___ T \ posuda ima . b) kollka litara vade protekne za 1 h? ». e) Isteklu zapreminu (5~' ~ode za 1 min. a precnlk 'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode.r~r-<". J:. d) guslinu tlje. ima preenik 15 em i ukupnu masu 5 kg..6 m/s.--- • S1.. Na stolu vlsine H=1. L I I . Koliki je pri!isak teenosti u Pa.~CilindriCna .197. Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator? 3.'3. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je V (.4 m' vazduha svake minute. -Odredl: a) zapremlnskl protok vade. Odredl: a) zapremlnu "alumlnlj. Ako jeh=12 em.2 m/s. brzlnom 1m/s. MPa i barima.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda..169. a ve6eg 10 em. Za gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'. a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak.. kPa. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5.lilindriena posuda.E:. Kollkl je atmosferskl prltisak? ~orlto a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta? rljeke ima presjek obllka pravougaonlka. Voda u rljeei. ) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za jednu minitu? unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za Je'dnu mlnutu. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj potpetici pavrsine 10 em'? fl~ Odredi J ~a? Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em. Odredl zapremlnski protok vode. udaljenosti x=2 m.69. Brzlna rijeke je 10.17il. Prolok vode kroz olvor je 6 lis. Odredi: 3 3 2 a) povrsinu dna posude u em i m . Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu? v \3:171.gio cijevi precnika 56 . voda istiee stalnom brzinom u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne "--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill? v 3. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0 '~183! Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2. Iz gumenog erljeva Istlce voda brzlnom 5m/s. a) Kolikl je pritlsak u kPa? b) Kollka je vlslna zlvinog stuba? 3. ako je hidrostaticki pritisak na dna 3 kPa? ( 3it9Z. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p.2 N. Kolika 6e blti brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'? Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j? 3. ~1'811 Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em. . 3~Kada se neka tijelo okacl 0 dlnamometar.. a brzlna strujanja 60 em/s. 3. .18 ./stranl nalaz.=10 N? . b) zapreminu posude u em i m .a. e) silu potlska koja djeluje na alumlnij u vodi.173.:.85 m'? Podmorniea se nalazi na dubinl 70 m. a kada se potopl u vodu F.---.8 bara.5 N. strujl brzlnom 1. @ 3.2 em'. Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. cj zapremlnu tljela. Na dnu suda na boenoj "-.177.. strujl voda ~'~bf'zmom v1=1 mis. Koliki je ukupni pritisak u boei? Atmosferski pritisak iznosi 105 Pa. istlce voda brzinom 1.172.a."'. b=1 m. kPa i barima? ~ '[3.199. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I Izbaeuje 2. I~Q=7:: h ----.. straniea a=15 m . pracnlka D. Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra. KoUka je brzina Istleanja ako je unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL J'-191. Na kojoj "". koja miruje na horizontalnoj podlozi.dubinl se nalazi olvor? '\!/ ::::.__ ).---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara? 3.. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0. b) zapreminskl protok.)QOO kg na ve6em klipu? {3.a) rfJasu tijela.

upaljac (Iii svije6a).1.. \ 51.ad sa ulje zagrije? 3.102 Pa·s. 'V:~l } / ~S2=10 .203.-1 8 81.213. stalak za epruvete. Rad i energija. mlaz vode Iz cesme.73). a u uzem dijelu brzinom v2=15 m/s.70) 3. rad sile Izrazom (sI.74.214. Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca. stalnom brzinom v=0. prazna . 3 4.Energija i rad 4.vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke. Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je A=!kx' S _ _.e." Y ". na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine 2 20 cm • a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade? 2 2 F na putu s dellnisan je S1. Kolika je brzina strujanja vode u skem. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu pokrecemo brzinom 10 mls? 2 S1. gdje je: h. U cisterni. Kada mlaz vode curl iz slavine.71. Zasto? 3.) . S1.72 58 . 1Jr1 s!avine.. lzmedu ploce i padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0..5 m/s.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks.konstanta opruge. koja je do vrha napunjena vodom. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0. A=mgh. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca povija.215.. 75.75. e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu -= eijevi. U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v.206. A=F!'s Za one kaji znaju trigometriju: Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju sile teZe je . Automobil teene povrsine S=2 m i aerodinamickog koeficijenta 0. cigaretil. M-masa Zem!je.. Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje.3 kre6e se brzinom 36 kmfh.. a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1. b) protok vode. I I Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile (sl. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi em P1-P2=10000 Pa.212.i r2 -udaljenosti tacaKa ad ~ntra Zemlj.211. E :::~:=:~!:=~::::.(sI.koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti zavisl ad vrste tecnosli I temperature. a kolika u uiem dijelu cijevi? 3. Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada se okrene ispupcenom stranom i za~to "izvlaci" jaje iz case? Pribor: Kaslka. (sI.=20 em i uzl dlo ciji je presjek 2.~o .): A=F.207. Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom.(sI. Snaga .205.. 3.2 m .. Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je: (1 A~Y'MI--- l r2 1] 59 r) gdje su: rl.. 3. Zadatak:Pokazi da . Casa.. gdje je: X - 2 istezanje opruge.70. Pribor: Dvalista paplra. Casa vruee vOde..72) ~ 81. onda do!azi do njegovog suzavanja. Kollkom tangenCijalnom sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.I ..1 Pa·s. posuda od ~ 21. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0. jaje.208. a u treeoj voda).1 mm nalaz! se mas'insko ulje elji je koeficijent viskoznosti 0. ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu? Pribor: Lijevak. -.204.3 kglm 3? b) Kolika 6e bitl sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0.73.(sI.=8 mis. p=1000 kg/m 3. SI jedinica za rad je dzul (J) J=Nm 3. Zasto? 3.74. nonijus (kljunasto mjerilo).D2=1 em.71) 3.. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!.6? 3. .. ~1. k . Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u !iirem dijelu eljevl P1=1 bar? 2 Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u vrtlog. 3.

F . Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T. Rjesenje: m. tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju.kx' .od centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile.. je okomita n~ smjar kretanja i ne utice na kretanje tijela.5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N? Rjesenje: mv' Kineticka energija pri rotaciji tljela je Iu/ Ek"'T' gdje je: ! .E Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema.renoj P. .nosti . rZlna k' tlJe Ia d" na k ' pu ta v = .A. =k·A Kineticka energija tijela mase m i brzine E K . Koliki je rad sile na putu 1. a) Koliki rad izvr"i sila na putu 3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje. Rad sile je: E=Ek+Ep Energija se izrazava jedinicama za rad.2N 0.!:. A.~. b) Ek. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.mgh. q> opisani ugao.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru.?.= 45° s.sila koja ima smjer kre~anja tijela. Komponenta sile F. Elasticna potencijalna energija je Primjellj/. (vidi silku 75) koja ima smjer kretanja. A.L'. ~E.F'v t gdje je: v . Ek = .~..9Nm A=9J . odnosno smjerom kretanja. 6 _ 9J m te Je b' oJu . 1. V j~~ Odnosno korisna snaga -8naga pri obrtnom kretanJu tijela je: P=M'ro U polju sHe tete. A.3m.5 kg F.~ego sarno od poeetne i kraj~~~ Udalje.. Ep.9J :1 Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja c) Kineticka energija tijela je V:=:_yM . u gravitacionom polju Zem!je.? E.s=3N. komponenta F.ugaona brzina.moment Inarcije tijela. onda je korisni rad gdje je: M .?.F.5 m A. NJlhov rad na zatvo.~~~Jllednak)e ~uh. na visini h u odnosu na odredeni nivo gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje. ulozeni rad A.moment slle..? Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i predenog puta s.. tj. Posta je tijelo prije djelovanja sile mirovalo. 8rednja snaga je delinisana izrazom: F. mM E ""--y--.2 .3 N s-3m a) A.0.srednja brzina. Rad pri obrtnom kretanju je w=~ s Aka je stepen korisnog djelovanja masine k. Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na sistem. 81 jedinica za snagu je vat (W) 60 .= . jednak nuh. Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile. R~d sile je negativan ako se smanji energija sistema. b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile. orugaona brzlna tijeJa. gdje je: 9 . ro . oblJe raJu m O. to je: Ek.Skg s Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa.ubrzanje sile teze.Rad gravitacione sile ne zavisi od Ob~ika putanje .-_mY 2 . c) v. sto znaci da je rad slle pozitivan.. 2 Ukupna mehanicka energija sistema je a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava kineticku energije tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru kretanja P.

a sila i pomjeranje imaju isti smjer. odnosno t=-=60s.5m/s'. kad podigne lift na visinu 15 m? 4.81. bez pocetne brzlne. 0.8 s? d) Kohka je ulozena snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8 motor autobusa u toku kretanja.45 0 je F. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e ravnomjerno ubrzano. P=12633W = 12.27 2 . Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1.1.2. =2F.6m s A=I. c) P.5m=2.05 a) A". Na koju visinu je dizaliea podigla lere!? .8 m 1=0. F3 ---?-.96J c) Korisn" snaga je 4. odakle je: v2 In v 2 :2as v a:-=0.1 Nm A=2. 75) nalazimo daje pisati: a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na savladivanJe sile trenja. po horizonlalnoj podlozi. Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece ubrzano na tom putu? Ep =1. smanjuje energiju sistema.3. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje F.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.25 kg ·9.6 kmlh =16 mJs Ft . 1. gdje je. 2s s a p~ 7. je rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K.45 W .72 kJ.2 kJ.45W =3.=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl.Za ugao "". b) negativan rad. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg. u toku 5 min. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m.6 km/h. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg.8s d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P.' 0.2 +F. Stoga mozemo p2 =F. Koliki je iznos sile ako ona djeluje u smjeru krelanja? 4.75 a) A=?.izvrseni rad. P= Pk = 2. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine 60 em? P = A = 1.=?. 480 wm i~a ~rzi~u 57.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje . c) rad jednak nuli? 62 63 . b) Ep=?. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.9. Rjesenje: m=5 t=50oo kg s".105 J 60. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m.41N Rad sile je: F A=A 1r + Ek my' A:.-"4. 76). FI m'a =2452 5 N p=? vise sila (sl..v 4.58. Trenje S9 zanemaruje.lJ primie~a': Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 c~: a) KOliki.96m b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je. A . Pod djelovanjem sile F.vrijeme kretanja.63kW A = l1lgh = 0. pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s pomjeri za 12 m.. m=250 g=0.lije p're?en~ pnuta od.96J = 2.8 s k-75 %-0.76.----_.480m v =57.5.25 kg h=80 em=0. Ij.?.5 I i pri lome izvrsi rad od 117.4. p=- - A .41N ·1...>hka je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0. te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina: I 1 I I v=at. tijelo prede pUI s. t 0. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo ravnomjerno ubrzano.2 FI = J2 =1. koja ima isti smjer kao i smjer kretanja. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? 4. P=? a) Rad koji izvrsi djecak je m b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je. tJ. t . F4 S1.27W k 0. KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad.4.'s+-2- A=I.8. b) @ Oizalica podigne lerel mase 1. Fu. A=Ep =mgh T 4. Koliki je rad izvrsio covjek? 4. Rjesenje: . CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od ~lle leze ko~a dJel~~e na automobii.75 Primjer.

8 kg/dm'.. Kollkom q~ 'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja? . kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na ~tah¢? /~~. .l: ' : :'elo mase 1.16. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja Iljela. po horizontalnoj . 4. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine.. a poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.5 rnls2? Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve sekunde slobodnog padanja. Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i vucemo.29. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja? i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s.33. b) 10 mls do 15 m/s? 65 64 . Kollka mu je gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7.5 J na putu 1. 79. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je .23. 4.77. Rad sHe na Istezanju elastlcne. b) klneticke energije tljela? 4. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1..2 ~. Niz glatku strmu ravan. b) u loku druge sekunde? 3~-~----~ 4.= 10 kg kojl se krece brzlnom V2= 800 m/s? 4. u toku 5 ~.31.cunati vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi. po horlzontalno.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela. Na sllei 79. F(N) . koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu tencijalnu energiju od 3 J? . a) Kolikom silom smo /tr. Sa kohklm ubrzanjem se podlzao teret? 4. b) poteneljalna energija poslije prve sekunde slebcidnog padanja? --rll]------t ~ llL 2v v 4. ~. 'Teret se podlze vertlkalno.10.78. A . na raslojanje 50 m. b) dtnamometarvucemo stalnim ubrzanjem a = 0.energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a.~o horizont~lnoj podlozi.se uvls brzlnom 40 m/s. a) Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m. 4. paveca a. a) Kolika mu je klneVcka . 78).. 4:27.klnetlcka energija 100Q J? 4f. b) poteneljalna energlja (1) (2) poslije 1 s kretanja? 4.d: a) 5 m/s do ~'O m/s. dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge. Kohkl je koefleljent trenja. Masa tereta je 2 kg! vlslna na koju je podlgnut 10 m.15. Kamen masa 2 kg.:~>". je prlkazan dljagram sHa-put.--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0. r.:¢lIf. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na vlsinu 20 m u loku 10 s.1. \.19. podlozl. otpocne da klizl tljelo mase 1 kg. Tljelo mase 500 9 vucemo po horlzontaln~j . Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod djelovanjem slle od 12 N.5 m/s2 • Kolika 6e mu bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m? 4.fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome iI~I rSen ? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje? ''1 1 4.22. Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h.32. Kohkl rad obavlmo na yutu 1.1 J. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 0. KOlikl.21/.rad izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa a=2m/s2 . opruge F(N) prlkazan je na dljagramu (sl..5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom. (\/J /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima 112J? ' kj~eti6ku energiiu . Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se krece brzlnom 72 km/h? 4. lakO se auto zaustavi na putu 5 m? tr '. stalnom b~lnom I prl tome sHa Izvrsl rad od 1. Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje tijela. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t C::::· ::::===:::IJ SI. . vlsine 2 m i duzlne 10m.5 m. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 . a) Kolika je konstanta opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju? /~A. 4.36 km/h. Tljelo mase 1 kg bad . Koeflclje~t trenja Iznosl 0.34. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0 ~ premjeslanje Iljela mase 200 kg. a koeflcl}ent trenja 0.5 m.30. Odredl vellclnu Izvrsenog rada... .05 kg Ima kinellcku energlju 2.12.to vrljeme? 9 = 10 m/s . Odredl grafickl 2 ------------konstantu opruge I rad sile.20.5 rn/s2? ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m. Na sllel 77..02.13. 4.utomobll masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'. Koefleljenl trenja je 0. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s ~~J~--ra. (.Podlozl.01? 4. Kojom brzlnpm se kreoe? 4. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano. a Izvrsenl rad 240 J.11.18. slobodno pada sa vlslne od 15 rn: 4. 4. ravnomjerno ubrzano. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane? uYcc<l':~ se zablje u drvo duboko 3 em. Kolika mu je: a) klneti6ka energlja poslije 1 s kretanja. Dizaliea podize teret mase 100 kg.01. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .14. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad izveSl motor dlzaliee ako se teret podl.e: a) stalnom brllnom.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia.m putu. 4. mase 12 kg. Kohkl rad Izvrsl motor automoblla za .17.. 4.3. Koliki je rad sile leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada.28.21._ I .<I. b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl s( je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra 6 4 2 o puta? 81.

lenji . u toku 5s. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje? /A. Koliki put te pre6i automobil do zaustavljanja? 4. b) silu trenja koja je djelovala na sanke? 4. . . Tijelo mase 1 kg pada. Koliki rad Izvrs.). Odredi: a) sHu trenja.-. --'L--... stalnom brzinom 36 km/h. sa srednjom brzinom 15 mls. lenjir (iii mjerna traka). 4.43. Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. Kolika je snaga pumpe ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%? 4. .5 kW. a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%? 4. akoje korisna snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'. 4. Kalika je snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%. 4.c !H . Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona dostigne visinu 18 m.64.8 s. b) 3 sata? Red izrazi u kWh. Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka). Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug? 4. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15 em. 9 = 10 m/s2. • 4. 4. Tijelo mas? 0. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9.43. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. stoperica iii sat sa sekundnom kazaljkom. Odredi srednju vrijednost sUe 2 otpora pljeska. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad 25 m . Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls • : . 4. a koeficijent korisnog djelovanja 90%. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i poene kocititako da sila ko6enja iznosi Fk=10 kN. Kolika je polrebna snaga motora za ushJ~t~nJe aVlona? ~retanJe aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. . srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu stalnom brzinom. Zadatak: Odred. Prlbor: Dinamometar.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7.termoelektrane je 50 MW.5 kJ? 4. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu.2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom 54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW.61. Koeficijent trenjaJe 0. 4. Odredi.46. ' 4. Duiina piste i~nosi 600 m. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s.. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri probijanju.62.1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja? 4. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW.8 cm.42. • 'jI *D . Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1m. .5 kg s!o~odno pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m. Automobil mase 1. po honzontalnoJ cest.55. km/h. Pumpa podigne 1.56. dinamometar. 4. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent trenja 0. .40. u odnosu na pod. 4. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge. Puscano zrno mase 10 g.3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu 16 m/s. E 4. a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%? g=iOm/s'. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis. Snaga . • .38. . sa visine H = 20 m i zabije u pijesa~ na dubinu d=20 em (sI. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu 216. Kolika jesnaga lurbine? 3 66 .(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja.67 . a) veliCinu sHe otpora vazduha. a zatim se iskljuei motor. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m.80. ' Pribor: Neko tijelo sa kukicom.b. a) Kohku sre?nju snagu r~zvija molar autobusa u loku 5 s kretanja? b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.49. 4.. termoelektrana za 1 dan? 4. Sa koje visine je palo tljelo? 4. iz stanJa mirovanja.45.39. Na horizontalno~ dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg kreee se ravnoITiJemo ubrzano. Covjek mase 80 kg penje se UZ. Korisna snaga masine iznosi 2.51. pri brzini 500 mis. •. SL80. stepenice i u svakoj sekundi prede dva stepenika. probilo je dasku debljine . b) rad sile otpora vazduha c) kineticku energiju tijela pri padu..2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Pn tome se opruga sabije za 20 em.48. iz stanja mirovanja.=5 m/s.a. Odredi: a) radslle !renja. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora vazduha? 4. 9=10 m/s'.58. . 4. Snaga elektromotora je 150 W. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m vade. Koelicijent trenja je 0. Pribor: Knjiga poznate mase.53.50. . .60.3tt TijeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v.2. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola sata. aka je koeficijent trenja 0. prizmatieno tijelo sa kukieom. Koliki je rad vucne sile automobila. b) koelicijsnt trenja.57.63. ' 4. dinamometar..65. Snaga koju razvija traktor Iznosi 25 kW.1. . 4.43. daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske? 4.47.54. jenjir. 4. ~jjelo mase 0. . Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu.59. Ii. . Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan korisnog djelovanja turbine je 70%. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne mase 50 kg. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. stalak.41.44. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha? 4.52. 4.04? 4. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h.

g=10 m/s'.1 kg vo=40 mls t-3 s Ukupna mehanickaenergija tijela je E = Ek + Ep. EM =O.102". s' Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse. 82). a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo sablrali algebarskl. 2 105m m 0'lkg{20~r 2 + 0...5 kg v.5 i m.+ mgh.r~Dvije EA=EB=EM k~ . h=vot-2 ' gt' I O-·(3s) h =50m·3s m .' 6 m/s v2=2 m/s Sudar je neelastican i frontalan.Zakon odrianja mehanicke energije U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora) ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena. mv' Brzina V u toj tacki ie. jer je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka nuli. onda se takav sudar naziva frontaln. A S1.·105 m Eo =201 +1051=1251 .m 2 )v ill Primie.5 kg kre6u se ususret jedna drugoJ sa brzIOama V. Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu. EKB + EpB = -2. . En =. c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M). Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara.81...lkg·l0 2 ·125m=125J s Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki jednaka: kugle masa m. (50~J 2.5 kg m.. tj. I 2 b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B.'J h In =~ 2g . 81). . b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja (tacka B). Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja (tacka A). S1.-10..= 6 m1s i v..1 kg . Rjesenje: u "j" .= 1. Visina u odnosu na tacku izbacivanja je.82. Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju nepromijenjeni. Opsti zaki:>n odrZanja energije. centralni).10-.= 2.. uzeli za pozitivan . E= Ek+ Ep= const. ako se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu. ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\. V =Vo - - gt = 50. ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl... te je ukupna mehanicka energija (sl.. !=M:=EpM=mghm gdje je-h m . c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju. mlv l -m:zv 2 =(m1 +. b) kineticku energiju kugli prije i poslije sudara.= 2 m/s. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki.=2. (ceoni. Otpor vazduha zanemariti.-· 3s = 20s S2 S ill III pri cemu smo smjer kretanja prve kugle..=1. Rjesenje: m. 69 . U toj tacki raspolaze kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB .maksimalna visiha: Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom vo=50 m/s. s' m 125m I1E P:£. m=100 g=0. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa.

62 ili 62% E 48. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N. A.E = 30J :0. 6) 0) S1.E' = 30 J Relativni gubitak kineticke energ"je je E' . 2 s ) c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je L'.~ a poslije sudara je (m l +m 2 ) 2 v 2 ..~e vertikal~o ~ani~e brzinom vo=20 mis. brLma t'jela u tack' A.olika je.1 /:. g=lO m/s'.. ~om~nt inerCije valjka je I =1/2·mr._/ J d) SI..nellcku energ'Ju .ko C·9=10m/s'.74. Kolikom brzinom V K je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L (sl.:.mat.77. '\:vP 4)1.5 kg· 6~ -1. a) Koliku ce imati brzinu u 70 71 . Pri tome se opruga sabije za 20 cm.10.'i~~iTijelo mase 1kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se '~.5kg+l. ~: ~~'e otpor vazduha zanemari.kada se istegne za 8 em? T 4.5 kg -( E 2 6~J + E' 1. b) Kolika ce b.78. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti kugli da bi zauzela horizontalan polozaj? "~I'Il~hanicka .2. Trenje se zanemaruje. 84). Kolika je konstanta opruge? 4.. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada sa visine 4 h? ~ t.netlc.5kg+l.1m.(3 m. Sa kolike visine je palo tljelo? ' li. -@. Na slici 85..' 4.83.80.:~VISInU 80 m? = 30 m.lI brz. sa visine " 32 J. S1.5kg b) Kineticka energija kugli prije sudara je m!v~ m 2 vi E=--+-- m ill 3m s 4. a) I 4. c) neposredno pred pad. 4..85.~jelO mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku.84.energIJ~: a) u naJvIS?J tacki.=6D m/s. potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa? (~~I Tijel? m~se ~ po~ne ~~ klizi lz ~a~ke 0 (slik~ 85). 9 .~.66.'.nala.. ukup.3 kg .. Na nit dugu 1 m vezana je kugla..''''MjeIO mase lT~=50? 9 ~aci.. Kolika je k'meticka energija tijela u tack! K? 4. Kotrljanje se vrsi bez proklizavanja. Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo.67."'~"" i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je '~le za 1 em.'b) poslije 4 s kretanja.&:' sabije za 10 cm."jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83. neposredno pred pad? Otpor vazduha zanemariti..~~..2 m? Trenje zanemariti: odredi ukupnu meha'!icku. a. Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .m/s .na tljela u tackl B? 'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju poluprecnika R .zbaC'Vanj8. h o B " I I I " I \ I \ I \ I' I \ \ l.5 kg· 2-·s s 2.69..a mehanicka' energija kamena U trenutku . 0. a) K.5 kg -( 2 3~- J 48J (:::::. b) KoliK8 je k. ~~dZ helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo m. a) Kolika ce b.~se 0.. Opisi pro'.. . Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta k=1000 N/m. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno? c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.5kg) =18J.<~~kOlikU kineticku energiju treba ~'~. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju 2 2 2. a) KOI)~ je energija u trenutku pada na Zemlju? b) Kolika\\~e m~icka energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'. . saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na (2. .E=E . Kohku ce k.~j na visini ..t. k~j? se .

Do koje ce se visine podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u tacku C. o. Vagon mase m.88.92. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja se kre6e brzinom v~1. 4. Metak ostane u meti.86.1. 72 73 .. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) 5. 4. Kolika je brzina neutrona? C " .5 em j pusti. Na koju visinu hz 6e se odbiti? 4.86.1anja energije. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? <":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom v. 81. Tijelo mase m krece se brzinorn v.87. Kako se odnose brzine tijela m. pomocu matematickog klatna (sI. a 4. I I I 4. E 4. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se kre6u brzinom v. k .konstanta proporcionalnosti (k=mro'). TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. teg od 50 9 iii 100 g. g=1 0 m/s .87. padne kugltca mase m = 0. pri cemu g~10m/s2. Melak mase m 500 mis i udari u nepokretnu metu mase M = 5 kg. Oscilacije Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u praveu y-ose) Je F~-k·y 4. Zadatak: Provjeri zakon odr. Pribor:Dvije kuglice istih masa.~ 10 mls i sudari s drugim tijelom mase m2~ 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis.95. a) Na koju visinu 6e se popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju? g=10 mis'.85.tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? poluprecnik kruzne petlje R:::. Tij"lo mase m. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni? Za prsten je I~mr". se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. . . Odredi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 4.a odbije S8 brzinom V2~ 4 m/s.93. Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom polozaju. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan? g=10 m/s'. Koltka je brzina. i udari u tijelo mase m.I I Delekt mase zanemariti. vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86). .91. konac.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 5. komadi6 krede. a .1anja impulsa. kOje miruje. 0.elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja). lenjir. Sudar je centralan "i elastiCan.za kuglicu 1~2·mr/5.~ 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1. Kuglica padne sa visine h. elasticna opruga.83. Prva kugla se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h. . sipka iii letva duga najmanje 1 m. Na klin mase M~l kg. ako Je ova) udar bio elastican. 4.~5 m/s.84.90. Naslici 86.~ 4. Kada bi sudar bio elastiCan? Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis). 4.97.87. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu. klina poslije udara kuglice. 9 = 10 m/s 2 . S1. Otpor kretanju je zanemarljiv.94.=. Kolika je brzina vaQona nakan sudara? 4. 4.2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu. Z~datak: Od'. KoUka je bila brzina prvog tijela prije sudara? 4.5 m/s i udari u drugi vagon mase m2~2 t koji se ispred njega krece brzinom v2~1 mis u istom smjeru. ~10 9 leti brzinom v. tabla. ususret njemu brzinom V2. Visina kosine je h ~ 1 m. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. b} kugHca. te nastave da se kre6u zajedno. Do koje 6e se visine podi6i kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav zakljucak te navodi rezultat ogleda? d) Zasto se klatno nakon neliog vremena ipak zaustavi? mehanicke 1 Pribor:Kuglica. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten. Pribor: Stalak. krece se brzinom v.) Izvuci kuglicu do tacke A i pusti.5'106 mls u smjeru kretanja protona. prije i poslije sudara? C gdje je: y .edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju pnhkom pada tlJela na podlogu.2 m. .82.=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje mehanicke energije. te nastave zajedno kretati se. Proton se kre6e brzinom v1=5'106 m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e Provjeri zakon odr. Zadatak:Provjeri zakon odr. Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom v. Zadatak 4. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h ~ 80 cm i odbila S8 na visinu h1= 60 em. lenjir. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s.81. = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase te se nastave kretati u istom smjeru. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke energije tijela prije i poslije sudara? 4. koja visi na niti.96.1anja 'mehanicke energije pomo6u elasticne opruge. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju.

broj oscilacija.86~ -9.Jl.. Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena. f= N t Rjesenje: N=20 gdje je: N . to je iznos sile Fo=kA=1~rA 75 74 .. npr.0051 iJi 0..ubrz'!nje Zemljine teze. t A.Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda . ky 2. Posta je k =.01 kg T= 2 s a ubrzanje A.88. Jedinica za frekvenciju je here (Hz=s·'). y=Asinwt ./f gdje je: 1.mul. b) period oscilovanja klatna..05~ 5 52 Relativna greska mjerenja je m Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv 2 . izvrsi 20 oscilacija za 40 s.806 m/s • =roA ="TA ". b) T =?. Ukupna 2 energija oscilatora je E=Ek+Ep=-kA' =-mv o 1 2 ~ 1 2 2 '" 0..- +.' .·---' ---. to je.)' '. vrijeme za koje kuglica dode iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju .51 % go .O. Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze.~.duzina klatna. = .03m""O.masa oscilatora. Na slici 88. Brzina taoke koja harmonijski osciluje je RjeSenje: m::::10g:::: 0. cija je duzina 1 m. s' gdje je maksimalna brzina vo=roA.= 0.28 m b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky.A. c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju. T=Z. Sita je maksimalna kada je y=A. ------. 1 1=40 s 1=1 m a) I=?. jednaCina koja opisuje oscilovanje je Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i an:'pht~d~m 3 em. a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj: Vo Primjer 1: Matematicko klatno (sL88). 981~ . Kruzna frekvencija je data izrazom (D=-=2"f Period sopstvenih oscilacija je 211: T a) Fekvencija oscilovanja klatna je N 20 f=-=-=05.' =05Hz t 40s' .'] g="T' 4·(3.0947' 2n 6.g=lg-gol=19. c =.14)' ·lm =986 m (2. c) g=? Period oscilovanja je vrijeme za koje kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju. b} maksimalnu povratnu sHu kOJa djeluJe na kuglleu.' . Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna.!. a potencijalna Ep :::.. 1 . Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz " re IaCIJe T = [l 2nfi ' 4.--7 B T=f S1.. 1 d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je ". Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv konac zanemarljive mase. c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolulna i 2 relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9. 9 . b) Fo=?.81 5~1=0.05.03 m a) vo-?.vrijeme Irajanja oscilacija.3 em:::: 0. c) EO"'? a = -o~ly. Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj vrijednosti frekvencije. b) Period oscilovanja je ] t 40s T=-=-=-=2s f N 20 T=2nff gdje je m -'.

Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na drugo kad imaju . b) makslmalnu klnetlcku energiju pri oscllovanju. staperlca..2.) 5. Pribor: Elastlcna opruga.. Odredl: a) maksimalnu brzlnu osellovanja.. 2 2 5. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje. Odredi period @. a drugl 960 kHz.88.89:). lelva 0 koju se okace klatna.89.15. aka je ono u rezonanciji sa klatnom 1? 5. 1 .7..8 s.2.. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. c) ukupnu energljuoscilatora. Kolika je kons!an!a opruge? 5.Po = 0. frekvencije. Kolika je duzlna klatna 3. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje..24. 5. od kojih dva Imaju Istu duzlnu (sI.. Pribor: Kugliea.. b) maksimalnu energiju . 5.r'n/ .:Ii~:anc:~:I~. klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s.. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T. Kolika mu je: a) frekvencija. Odredi njegovu frekvenciju. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1..5 rad/s.. Kolika ja frekvencija oscilovanja..094~)2 s 4.". 5. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0. je moguca rezonancija? c) Maksima!na klneticka energija kuglice je 2 Eko mvo 0.( ' T kruzna frekvencija 4..13.21.96· W 3 N.::> . Kolika je razlika frekvenclja? Izrazi je u MHz..18 rad/s.19. Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac osellovanja djellca. period i kruzna frekvencija? iznosi 12.=1 s. . neistegljlv konac. Kako se odnose njlhove duzine? 5.11.16. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo o~clluje.4'1~-5J. Kolika je duzina klatna? ..22.23. Na slici 89.03 m "" 2.. hronometar. f gdje je: c • brzina slrenja talasa. b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz ravnoteznog po!ozaja. Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18 J.17. Klatno prode ~vake sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kuglica V / klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s.. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s.. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je J t::P n·n ! _. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa perlodom T=1 s. .J" 5.81 5.. ' 5. Elastlcna opruga se produzl za 2. Kolika je duzina uzeta? g=9. v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0..9. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna. 76 77 . periodom T=8 s. f .. 5. mjerna traka. period osci!ovanja i kruznu frekvenciju.. 5... Pribor: Celiena kuglica.20. ! ~:t::h:a .4...01 kg( 6~2S8 r ·0. b) kruzna frekveneija? 5. Kolika je duzina klatna? 5.frekvenclja talasa.. 5.02 s..14. a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja. a) Sta je osciltor.~::~or~~r:. a koliki period oseilovanja? E 5.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje oscilovanja I frekvenciju oscilovanja..' ---.~~8~:~s:sciIUje sa m/s'. 5.. a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna. e. Ta pojava se naziva . Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl oscllovanJa. . kHz i Hz. Mehanicki talasi. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1:2.8 s I amplitudom A=3 cm.01 kg (O. Kolika je duzina sekundnog .12. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I amplltudom 4 em.. 5. Koliko je ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje? 5..=. Pribor: Tri klatna.. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu matematiekog klatna. GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10. neistegljiv konac. teg poznate rnase.I::: ~:=~~::~~~ig.3.=6 gm' ~. hronometar. Kolikl bi blo period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g. Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog mJe~ta na drugo. 2 3 S\.".. ):'8.5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g. .56 rad/s. Kolika je frekvencija. Odrdl: a) kons!antu opruge. magnetna sipka.. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz. (sI.18.. na slici 89. ..

Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. o I A? b) Ako je period la. . Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau f. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D.2 s.3 m. T~-~--~O.3 m. Usldredni camae se ·Jkrece gore·dolje svake 4 s. Kolika je \cl k1fekvencija talasa i period? Kroz . T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1. . JednaCina progresivnog t81asa jma obHk: . udaljenost A i E iii 0 I D.. kojl stojl na obali jezera.33s A c Frekveneija oseilovanja je 2m 6m1s f==~= 6m/s =3s·1 =3Hz." d k" •. a zatlm rayne talase na vodl (SI.duzina zlee. A I C. ako je brzlna transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s? d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda. Kolika je lalasna duzina. brzinom 5 mis. B.asa T~0.~r 5.2=7. Talasna dutina lalasa je 50 em. 5..35. Odredl brzinu talasa.. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa? E 5. koja Iznosl A~2m. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1. A 2m e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog polozaja I 10 su amplilude talasa.C~ll gdje je: F . brzlna I frekvenelja tog talasa? I masu 0.. c S1.elasticnu sredlnu siri se lalas. pocinje da osciluj~ te uzrokuje nastanak lalasa. I .32.Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz? 5. a) Koje tacke su u istoj fazl oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna duzlna talasa? d) Kolikl je period I frekveneija talasa? e) Kollka je A E ampliluda lalasa? . LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi . Zlea je zategnuta silom od 88. b) Cestlee u suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. Najmanje rastojanje izmeClu tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m.30.. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on Iznosi 0. Kollka je talasna duilna. ~ Metalna ilea Ima duzlnu 50 em @.J~ Primjer 1: Na sliei . Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz... Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako se na tiei duzine ! formira polutaias? 60 em I mase 1. c) Talasna duzina je udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0. Na sliei 90 to je npr. Izvor talasa prolzvede 12 talasa za 4 S.(ija tacke o"!. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne.=30 em I prostlre se brzlnom e. 0 i B. Pored nepokretnog posmatraca. Prazna boca. Kollka je talasna T ~~25~alas na vodi slri se brzlnom 5 m/s. bez mjerenja. a brzlna 3·10' mls. period. vo e 0)1 se sin brzinom 6 m/s. 5. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58.l. Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. 90 je graficki prikaz talasa na povrsl".P. ~9. Kollka je brzlna . Odredl frekvenelju I period talasa. a na vertlkalnoj osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja..27. Kollka je brzlna talasa u plltkoj.2 N. a) Odredl brzlnu lalasa.~. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl? 5.78.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je: 5. talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.91). Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m.31.2 g. Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Pratlmo jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Svaki djelit izvrSi jednu oseilael)u za 0.5 g. za 6 s prosla su 4 grebena lalasa. m ..33. \. A I E. fazi oseilovanja. A~c·T . 5.5 em.0.2 m. staklenu plocu) . promjenu taiasne duzine talasa? b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke? Rjesenje: a) Cesllee koje su u O.34.=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1. vodl? 5. frekveneiju I talasnu duzlnu. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. njlh 4 m. a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C? 78 79 . B I D. Kada talas nalde na plltku vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. frekveneija I brzina talasa? Y~ASin( cut. IF .33 s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od tacke A-do tacke E. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja udaljena 20 em od Izvora lalasa.masa ziee..:x) gdje je y elongaf. Kolikom silom je zategnula zlea duzine ~uzina? f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. povucena u vodu i prepustena sarna sebi. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em.90.sila zatezanja ziee. Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0 I D.

T 6. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9. iznO$i E=2. m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju). MI]en]a Ii se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu? Pribor: Grafoskop. Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni ~ako~i. kg.t*vremenski interva! u sistemu S'.5·10· oJ. Kolika je relativisticka masa cestlee? gdje je t.1. Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu.6. Kojom brzinom se kre6e? 6.ajU. Aka 6. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja.ac. gdje je: v . energija mirovanja.5.B.mcl = (m-ll1{I) c2 E-Eo = gdjeje: E = mc 2 ukupna energija lijeia. Granice primjenljivosti klasicne mehanike. Koliko je iznosio vremensld interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu? 6.1 .9. 80 81 .:: gdje je:~'-duzina $tapa u sistemu S'. krene ~vemirskim brodom Gija je brzina v=O. Eo = moe z.t==10 god. i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S Q <r'.?esav..t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m.. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4. Kineticka energija tijela je Ek= ll. •. a) Ako je za posmatraea u raketj prosls jedna godina (t. b) ukupna anergija. Ukupna energija protona.3. 6. u njenom udaljenijem dijelu. za posmatraca na. Raketa se krece brzinom v = Q.brzina tijeta.a i p?tp~no potopliena) taka da ravn. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve pojave u fizici i postavio dva principa (postulata). t. 2) P~lnclp . . u pravcu kretanja. Masa mirovanja 27 protona je 1. Odredi: a) energiju mirovanja protona. n~r masa mirovanja. U specijalnoj teoriji re!ativnosti je E=m~. ZamisH da jedan od braCe blizanaca. te se vrati nakon . KoUka mu je: a) relatlvisticka masa. j ~=Q' ~l. Na dno posude. pri p~elasku iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). na ist! naci~ i svim inercijalnom sistemima referencije. Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti. posuda sa staklenim dnom. letvica.zeml~.1013J.95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!.. Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.31 kg. Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata: Dilatacija vremena. kolika je duzina rakete. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju iznosio je t.4. m-relativisticka masa. ? tom dijelu smanji dubina vode. za posmatraea na Zemlji? 6.2. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa. gdje je: E-ukupna energija tijela. Sta je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa? d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S.8ve se . Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. stavi S191 staklenu plocu tako da se u. b) relativisticku masu protona. SHjedi t. onda je 6. d) kineticku energiju protona. ml> masa mirovanja. Pracjeni ugao pod kojim talasi nailaze na prepreku i ugao odbijanja.t-vremenski interval u sis1emu S.7.1 0.98c. olovka.~ talas prelazi iz dublje u plleu vodu. slaklena ploca.t>bt'. Elektron sa krece brzinom v == c) klneticka energija? se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda a. Kontrakcija duzine. u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa? 6. . kada napune 20 godina. Primje6ujes Ii neku pravilnost? Iskazi je rijecima.k~n~tantnostl brzme sVletlosti (brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka). bila za 10% kraca nego za posmatraea u kosmi~kom brodu? 6. voda. mehanicke P?i. onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na Zemlji. talas pod neklm uglom n~lde na rub ploce. koji sa kre6e velikom blZinom. je 6. taka da je ona . Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja. c) Ispitaj 51a se mijenja kad .~porediva s~ brzlnom svjeUostl (c = 300 000 km/s:::: 3-108 m/s).67'10.okreni pod nekim uglom.\1' = 10 godina. c) brzinu kratanja protona.

NA 3 Ek = NEkl = -fiRT gdje je: m-masa tvari. IIoMolekularna fizika 7. NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u jednom molu).022' 10 mo. Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" 2 Vm "". Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO2 . b) masu jednog molekula gasa..(C02 )=?. p = gasa. V-zapreminatvari.)'u=44'1 ..!J.66' 1O'''kg=7 . b) m(C02 )=?. d) brej molekula gasa u 1 g gasa.) jednaka je broju uniliciranih atomskih jedinica mase.1 .2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina). M-molarna masa.15 K) iznosi V m =22. c) M(COzl=?.f?i "" ~3RT M N-broj jedinki' (atoma.1'L =. Podatke uzimamo iz tablice periodnog sistema e!emenata: M. gdje je univerzalna gasna konstanta R=8. ~ = ~ . Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12. mol 3 Ekl=-kT Veza izmedu termodinami6ke temperature T. ).31 J/mol·K Izo procesi: T :::const. molekula.u Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola: M=M . a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih masa atoma od kojih je sastavljen molekul. V-zapremina gasa.4l1mol. u == 1.toje 10 % nadahnuca i 90 % zlIallja u radu" Edison (1847 -1931) Osnovna jednacina kineticke teorije gasova: 1 -2 p=-pv 3 gdje je : p-pritisak idealnog gasa. Vm-molarna zapremina. T p.. m-masa . N=?. Relativna atomska masa nekog atoma.-'L r mol r.u u = ~ m(C 12 ).nRT 2 Kineticka energija jed nag moleku!a gasa: Masa jednog molekula je: mm=M..(O)=1'12+2'16=44 . e) V=1 I.=A.66 . d)m=1 g. A. 1O.. pV=nRT. N=? . Rjesenje: a) M. Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u kelvinima je jednaka. c) molamu masu gasa..31. Jednacina gasnog stanja.38'10. T. (odnosno molekula. (izotermicki proces): pV=const.(CO.10-27 kg 1'. 23 .'l. Vz Tz T V=consl: (izohorski proces): 12 Masa jednog atoma je: m. 82 83 .(CO. Kolicina'tvari je n= m 2 gdje je Boltzmanova konstanta k". = const. U=.+t. e) brej molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima.. Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je.. Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma ugljika -12: p=const.26 kg To=273. (izobarski proces) : . izrazene u kelvinima (K) i temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je: T=T. Molekularno-kineticka teorija gasova. ~ -gustina gasa. b) Masa jednog mole kula je ffi m(C0 2)=M.23 J/K. I" NA =6.(C)+2'A. KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je M =~=~. Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa.v = const.15 K.)=I'A. M. plV !=pzVz."Genije.-'L=A . jona . gdje je To=273.

m m3 V ._1_. 56 g. 3.Ol3.)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N2 ). Rjesenje: 5 p=1. Potrebne konstante uzmi iz tablice period.1. 10 . e)Posto n = .= . M V '. J 8. /t"~Y m=nM=123. mis? ako je masa gasa 10 g. Kolika je masa vazduha? M=29 gimol _ f3P 3..sudu zapremine 3 dm srednja bizina kretanja molekula 500 WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H.013'10 Pa pV n=RT 150·IO'Pa· 20 . 6.· 1 2 mol mol g pM Tadaje p= RT 1. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja mo!eku!~ vazduha pn norma nom a rno p=1.2 mol-2S g/mo1 m=3450 g o 1 29 kg/m 3 V=? . 20·C. 85 .m_? Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT.37 ·10" N V.10.a. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 .3 kg _ _ _~_ _ _-"m""ol = 1.2 mol J ~~~i~~~ Masa gasa je (pogledaj uvod) I 'tL. g.. &:.3 m 3 831--. • ~RT.0dredi molarnu masu gasa: CO.-. Masa nitrogena iznos. 7.cnog sistema. m T '3 pv 1 -z .64·10'4. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi Rlesenje: V=20 1=20·10"'m3 p=150 bar=150·10 5 Pa T -(273+20)K-293 K n_?.toJe .N A Vrn mol V 11 23 1-1 N = V m • N A'= 22. 1 Nm.l.293K ... I.4-. 0.1O'Pa. ~ @OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em 3 vazduha pri standardnim uslovima? M=29 g/mo!. molK n = 123. Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!.022 .31_-·273..3. kolicina gasa je.15 K m molK d) Kolicina gasa je n =~ =~.29 kgfm .vedi izr~z za i=racun~v~nje gustine gasa. Odred. na tempera!ur. 6. iznosi 200 m3 • Kolika je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!. b) S 0 2' 7. Za gustinu vazduha uzeti 1. celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3. Koliki je pritisak gasau.013 10 Pa T o=273. b) masu kis. V M .N A =_1L.c) Molarna rnasa gasa M=M (CO ).r. N = 2. vodene pare H2 0.69 ·10" Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izve~i izraz k~ji povetZUj:fe~~~~~ i gasa.4. Rjesenje: Po=1 . Odredi: a) zapreminu kisika. a . I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom N = m . . masu jednog molekula gasa: vodika H2 .013'10' Pa To=273.022· 10" mol" M 44-'L mol N = 1.013·loSPa =485-. odnosno &apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima. p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa).29 k~ .I V m =22.-'L=44.~.' te je p "" !zracunavamo:v""Vp"" ~kg .15 K M-29 g/mol-29·1O·3 kg/mol p=? Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = @.01'1025 molekula kisika.29. odakle je M NA (/~~ posudi zapremine 20 M=28 g/mo!. '3-yUkupna masa gasa je m=N'm!. CI" N2 .ka.lQ.013-10 5 Pa.2. .a. mo mol 150 bara . '. a gustma gasa p == V. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2.-.yl Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::..15 K). A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!. 7.

a. 92.=2 I kod pritiska 1 bar.. aka se pritisak nije promijenio? Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova . ~J' Dopuni tabelul p=const. T' T 7. .13. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1.23. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar. Koliki je pritisak? 7. Kolika je zapremina prvog suda? 101. Kolika jR' r.3 I. I ' T . Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1.13. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. 1 bar.. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s..1 bar? ' 7. Koliki 6e biti krajnj. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar.=0. 7. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4. ? .22.nu 12.5 mol. Temperatura je stalna.13.p-T i V-T dijagramu.se . a pritisak p. 7.! C5L:lO ~edni. . Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V. Pri kojem "-. Na slici 92. U fudbalsku loptu zapremine 2.1 MPa ide:. 7. 2 7.31.85 bara? Temperatura gasa je stalna. emp?raturi 15°C. Grafickj 7. Koliko se puta poveca srednja brzina kretanja molekula gasa? ~.32. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2. Oznaei njihove koordinatne ose.~apremlna postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C? mil 'Zapreminapritisku 80 kPa? T=const. ako se prj tome ne mijenja pritjsak? 7.. Kolika mu je bila pocetna temperatura ako ".5 m/s.34':.pritiskom101. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak ~. gasa kod pritiska 980 ~premina na Proces je izotermicki..~<~-'l)ritisku ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja.zapremina idealnog gasa na temperaturi T. na sliei 93.2 bara i temperaturi {l6 KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C. e· @ ~- apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku? ~ vazd~h na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1. G~s. U zatvorenoj posudi zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa. . Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'.:.poveca na 1. Kolika 6e biti 7. iznosi 10 I. ~ T=eons~t__'_~_ _~~_==_r--.26. mbara. 100 em'.1 "1-.2 kJ. su prikazana dva O.Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom pntlsku? - -. Kolika mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila..:1 c-"'m'-'. b) masu gasa. Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine? 3 . Koliki 6e biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost lopte bila bez vazduha.:" udisajem pluCa uau 2 I hl~dnog zraka temperature 15°C.3~ .. Gas ima zapremi. '!~ Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V. srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara? izotermicka procesa.18.Dopuni tabelul -' prikazi izotermne promjene stanja u: p-V.C~.0. napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim kPa.3kPa 273 K .5 dm . b) snizi na -30C? Smatrati pntlsak konstantnim.20. b) ohladido 00C.7. Kolika je temperatura gasa u stepenima Celzija? 7. V""~50=cm::r''-.12. Kolika je .=1. a temperatura 22'C? 7.. ~al~~1 u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa: ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K? .7 I.4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz kOjeg je evakuisan vazduh.=273 K iznosi 20 dm'.=1 bar. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta.3 Aerostat zapremine 12 m Y U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p.. 9. Kolika ce bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C. 293 K ~1l'1- j='1L(o.-0 ? 30g C ~.29 kg/ma ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C.b.5 kJ..3 .9.. C ?lTsi1. a temperatura 25°C? @. Koliku zapreminu 6e imati ista masa g~~a ako se temperatura: a) pove6a na 51°C.5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom pumpanju ubaci 0.15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>. pritisak? 7. 86 " ~ . Koja izobara. Odredi: a) gustinu gasa. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas cija je srednja brzina kretanja molekula 122. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova 3 zapremrna se sman)1 na 10.'---' I V 1101 . ~. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6. p-T i V-T dijagramom.19.lan gas. " ~~ a) b) 51.-o:?-----" 8:.21.2 mola.3kPa I 150kPa I 500?em' I p . odgovara ve6em pritisku? v Dopuni tabelul V=const. a koliCina 1. zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3. 3 Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na . Je pnllsak blo stalan? ' +. Zapremina gasa iznosi V.

J 7. 7. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu. . Koliki je parcijalni pritisak kisika ako je atmosferski pritisak 101. Kohkl je 7.44. Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina? 100 bara.5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3. ° p. izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa.60.:/i'Q.58. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C? 7. .3 kPa. ako se u posudi nalazi N=1021 molekula? 7. . 81.2 I nalazi se 90 9 vode.9 km/s). .. Gustina nekog gasa. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi? M=2 g/mo!. 7. f' / 88 fY'{ . na temperaturi: a) -100°C.62. i . p-V.51. Kolika je: a) temperatura gasa.54. Do koje te.1 I ' .4 kg. 7. gasa u V-T dijagramlJ. Kolika je kolicina. Koliki je 3 pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. .37. b) drugoj kosmiekoj brzini za Zemlju (11. """ ~ Popunitabelu! PV =consl.~~50 kPa? M=29 g/mo!. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog kretanja jednog molekula.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em .2 m ? 120 kPa ? 320 K ? 0. tll··' p V T T 98kPa 2m 300 K 101 kPa 2. c) 100o e..686 dm' tog gasa.748 g. Zid~vi posu. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku 98 kPa.. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i pritisku od jednog bara? NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz ~~ke po. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0.04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara.. . '~Gas . a) 81. Prikazi izotermnu.u p-V dijagramu. L~ (J'~.41 kod priti::ka 3 MPa. b) 89 .5 MPa i na \\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. Kolika je kineticka energija jednog molekula gasa.8m 350K @. ~2. M=2g/mol. ((W. izobarnu i izohomu promjenu stanja.45. . Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J.02. Kolika je masa tog u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!.61. U balonu zapre 'ne 25. Gustina iive j6 13600 kgfm • .15 K). Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku f /'..3 kPa? p. 7.50. Kolika • Za cuvanje gasa CO2 upotrebljavaju se celicne posude. . Na slici 94. (~KOlikU zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku i ~15 kPa? M=58 g/mol.38.94...4 .36.. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s.'. • 7. M=18 g/mo!.ude . 7. . 7. i V-T dijagramu. . metan. W pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C? 25 U posudi zapremine 1.? M=32 g/mol. 7. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). a . 7. b) DOC. Je Ii se promjenio pritisak gasa? Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5.. pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0. 7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15. rditi tem eratum gasa. r je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1. .63.C-". pod olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku U.95. cija je masa 19. Kohke su 1m termadlnamlcke temperature? 7. nalazi se u posudi zapremine 1 m' na mperaturi 25"C.6 I nalazi se 1.. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: poT.gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I.98 J..12 bara.".0 kPa.55. zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Prikazi izotermnu..99 kg/m'.de mogu izdrzati pritisak od 40 bara. To=273.nperature se moze zagnjatl posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade.. drugi 3. M=28 g/mo!. v0. Kolika je temperatura gasa? molekula 7.7.64.10 -'idealnog gasa.2 km/s)? M=29 g/mo!. na temperaturi 15°C? M=32 g/mo!. iznosi 0.. pri standardnim uslovima (Po=101. U zatvorenoj posudi zapremine 1. ~ pritisak u posudi? V . je graficki prikaz dva izohorna proeesa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na 1.~~o l.53.

. b) izohorni ~ 0 0 0 0 proees.a. . 0 0 0 Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu: ° t ° ° ® ° S1. Pribor:Staklena U cijev. elektricni reso. !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. gdje je y=3u. s F Al a=-=E-.. cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj temperaturi poznata i iznosi 0"1=0. 0v lI o 0 . vodom. c) izotermicki proees. Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm.65..97..!O-4m" 4·IO-'m 11733N 1 m2 15m Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta).. m¥ - gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS. 0=-'--""-. l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL 90 91 .073 N/m. simulirao: a) Braunovo kretanje. S I Primjer 2. Ujevak. 2mO' "".. gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC. Pribor:Staklena posuda od 150 em3 do 250 manometar sa. (j¥konstanta povrsinskog napona. X ~ 0 gdje ie po"gustina na OOC. 81. /3=2u. plutani cep.za istezanje iii sabijanje stapa.E 7. Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) .Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96. 0'=-. Rjesenje: cr=0.a.97) b) Simuliraj Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama.95. b) Odredi atmosferski pritisak. kugliee. SI.ne cijevi. termicki koefidjent povrsinskog sirenja.68. em'. AS -1 M F ~api. uHtermicki koeficijent sirenja.. kuglica. . Pribor: Okvir od kartona (iii o 0 0 drveta). termometar. gdje je . h=~ prg gdje je: r~poluprecnik kapHar. F-sila povrsinskog napona . Zakon Hneamog termickog sirenla. O"Hkoeficijent povrSinskog napona. AIA-relativna deformaeija. posuda sa vodom. prevjeri jednacinu gasnog stanja.2'1O"~. a za gus1inu alkoho[a 790 kg/m 3 .073 N1m nj=50 nr 130 Pv=1000 kg/m 3 Q?". 7. Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt). U biretu se sipa voda.790-kglm3 cr2-? Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn povrsinskog napona. .98). p~gustina tecnosti. Za data istezanje uzeta sila naprezanja je: AI F=ES =2. lenjir. 11733 kgm m=-= _ _2-_ F " g 9. Primjer 1. P-l+yt' - p.. F". I = 10 (l + at) . povrsina poprecnog presjeka 2 em'. AI-promjena duzine.Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama.66. staklena plcCa. ]-duzina stapa na tOC.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa (V=eonst).67. na sliei 95. F S Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i velicine te povrsine." Npr. t =!: . 7.81 ~ s 1198 kg Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj deformaeiji.2. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta (sI. ~ • " " . a modul elasti6nosti 220 GPa. •. Slavina se otvori i voda kaplje tako da izade zapremina vode V=2 ems. ziva. Odredi koefioiient povrSinskog napons'alkohola. termometar. Normalni napon je odnas izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine.EYoungov modul elasticnosti.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81.iz koje . m-? . Koliko je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta? Rjesenje: AI=4 mm=4·10·3 m 1=15 m 4 S=2 em'=2·10· m' E-220 GPa-2.. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m s . termicki koeficijent zapreminskog sirenja. p-na tOC.== ES I 8.mg odak!e je cr "" mg 0) 2m pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi.. Duzina uzeta je 15 m. peeatni vosak . gdje je: I-prvobitna duzina. Koeficijent povrSinskog napona tecnosti. 96.izlazi masa jedne kapi. Kondenzirano stanje tvari Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Promjena gustine sa temperaturom: 7.2·10" Pa Pribor: Daska~ ekseri. o grafoskop. F Al U pod ruCJu eIas t·· Icnost'J vazi HUkov za kon.

ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm'. b)Fe. a gustina 11300 kg/m'.-. T 8. Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee.eonst 8.196 GPa..10- 5 .~m2.£1. gdje je n~broj kapi.~.8 mm'.022 N/m Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. iznosi 1. Koliki je napon kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .5 kg.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta povrsinskog napona iznosi 0=0. Povrsinski napon.0.=1 . pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v.59. ~s.. /~- 0.ice iznosi 20 MPa.13. " 8. a m l l (2) Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.0'1 PI n 2 odnosno a=O.04 NJm. Kolika je masa prstena? 8. kPa.5 tone. 1 a)0-=2. Kolika je masa tega? .•.4. Izracunaj: a) normalni napon u uietu.1B.ije se izduziti vise \ od 0.. e)Cu. Elasticnost."" E £0. duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno: h. a da se pri tome ne _/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine.'.'II. b) relativno istezanje uzeta.l = lat. temperatuml 5 koeficijent linearnog sirenja 0.'{ a) cr=? b) F = ? ! >1' Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI.m. I~~' c~ U na5em primjeru. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu ima pri tome opruga? 8.•. onda je .210 GPa.5 mm'. Kada se optereti tegom od 100 9 izduii se za 2 em. ukupna masa svlh kapi je M=n.£2. .10 m I povriiinu poprecnog presjeka S..6.15..~. ukupnoj masi odgovara istekla zapremina tecnosti V. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i. a) Kolikim je normalnim naponom . koje sprecavaju promjenu duzine. .. . RjeSenje: " L\t=20"C S=10cm'=10·10'm' E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 u-1 4·10· 5 1/"C " . izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi ..14.. (~. Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.3. Sa njim se dite teret mase 1 I.!!2.6·10 7 Pa b) Na ploce Stap djeluje sHam ~:1.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4.t gdje je I~prvobitna dufina. Odredi: a) relativnu deformaciju.1.c.gh~e gskine? :tj~~IiGno uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1.1 "" EMt.1000 N/m.3'10" atoma.5 em'.>{ 11 . :Zeljezno ute duzine 1.m2 "..5 m. Odredi: a) relativnu deformaciju. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca.~ \S. e) elasticnu potencijalnu energiju istegnutog uieta.(3) odakleje ~=£./. Krutost opruge iznosi k. c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi? 8. (8. optereceno sa 5000 N. a njen presjek S=15 mm'. pri podizanju tereta od 2. :E= .4.4'10. d) rad izvrsen na istezanje trake. Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma.'. a povrsina ~reSjeka fice 0. Gumena traka ima duzinu 1.lzracunaj masu jednog molekula: a) vode.. 1 ~. modul elasticnosti stapa je 200 GPa. Koliki je normalni napon u .Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude. izduii se za 1 mm. Pri tome se iiea izduiila za 5 mm. ne s". Prema Hukovom zakonu je. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode? 8. E.5 mm'. b) iive. 8. uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) 0. .5 m. c) modul elasticnosti zice.~ ·20°C=5. Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2. koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina ma~jih kapi t~dnak je pav. S.! -"- Mj "1m! PI . a modul elasticnosti 2·10" Pa.ipka duga 5 m i poprecnog '-. Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1mm pod d.2..' Zeljezna sipka tr:>ba ds.40 em.{. Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa ~. PoSta je zapremina bila ista to je: M2 =n. b) normalni napon. onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva skra6enje duzine za 61.Odredi broj atoma u 1 g: a)AI. KoUko ce bitl naprezanje stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je ukljesten~ Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm 2 . .rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece kapI.\'l A B).1flt M~ksimalna.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi.1Ol! ~ . "presjeka 2. 92 93 ~. duzina bakarne zice koja moze da visi.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee? .. 180 MPa. /? Sn'>-efv{ &.1. c) modul elasticnosti trake. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno izduzenje? 8.Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N. b) normalni napon. metalna . M=pV.? .1 em'.!..10. 99). b) komad kuhinjske soli koji sadrZi 8'1024 molekula? B.L. Podatke za relativne atomske mase uzeti iz tablica.S. Presjek trake S. 8.:L (4) 8. 1/"C. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg mas~ 5 kg.. {S:S. b) 12 mm'.' .3 mm.17. ~.2. =. n y.. S !&.5. 99. Cvrsto tijelo i tecnost.jeloVanjem sile od :\:(100 N? Presjek 21ee je 2. Takode. Koliki presjek treba da ima u2e ? E.

od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0.25. h.101) S. 5 em.15 mm.103. Kaliki je temperaturski koeficijent. tegovi od 50 g. Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em.. plitka posuda slraniea najmanje 40 em.!inearnog sirenja mesinga? 94 95 .024 N/m. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske kiseline.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100. olovna sac~a.2'10. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u evrstim tijelima Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim uglacanim povrsinama (sl. kada se pazljivo stavi na povrsinu vode.6 cm.00 em.18 cm.105. 8. b)~35°C. / bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1. sapuniea (sl.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0. Pk=800 kg/rna.s 1/oC a) 81.4·10. koja su upa!jena 60 m. B. a) duzinu konstrukcije na 0 2". 105) 8.102. Pribor: Pipeta od 1 em'.38.4 mm.44.20..36.6 mm a konstanta povrsinskog napona 0. na temperaturi O°C. Unutrasnji 8.31. a zeljezne 80 em.eratu!i? p= 790 kg/ma. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila kod tecnosti. voda. KoUka 6e biti duzina sine na ~.54.28.01 g.024 N/m. (s!. E B.5 l/"C ~ temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em. Alkohol sa podigne na visinu 7.00 m. 8. dvije menzure od 100 em'.104. lenjir (s\. Na kojoj temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8. voda.21. !' L'_~ "'. Pribor: Igla. _h-i'r-+_ _.29. p. Pribor: Gumena traka.=12 m.=1000 kg/m 3 . IT =0. lenjir. KoUka treba da ~l bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 11=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi. a alkohala p2""790 kg/rna. casa.072 N/m.2S.23. kad 8. "l--t""j Termicko sirenje . 8 cm.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.103). Koliki je koeficijent povrsinskog napona alkoho!a? Koeficijent povrs. Unutrasnji precnik otvora pipete je 0.19. KoUka ]e konstanta ~ir~te isti~e voda u obliku kapljica Glja je masa m=0.lzracu~aj precnik kapilarnih cijevi aka je poznato. 8. b) 8. 8. Zadatak: Na mehanickom modelu prikazi razliku izmedu strukture kristala i tecnosti. alkohol.7·10·5 1/oC.072 NJm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona alkohoJa na tOj temp. Koliki je precnik slreg. 0'=0.15 N.lk donjeg otvora pipete iznosl d=O.mm. 102).470 N/m. ne patane. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola metodom otkidanja kapi.0 mm.072 N/m. (dva straniea 10cm a treti. p:::800 kg/rna. pt=13600 kg/ms.~ aluminijski prsten (sl. Pribor: Tfi okvira od kartona oblika jednakostranicnog trougla.7 g. prah od krede. Pribor: Okvir od fiee.1OO.s:iRNa. mg 81.5 em.=1.8. B.33. Oinamometar pri o!kidanju prstena pokazuJe Sllu ad 0.026 Nlm. ~.Kolika j:.059 N/m. 11 em) . c) fiva? crv=O.~ ~irem kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm.27. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare. alkohol. 8.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79.inskog napana vode je 0'1=0.~oliko treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1. 100).45. O'k=O. 8.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u odnosu na duzinu na O"C? w=2.43. temperaturl 4O"C. Masa prslena ]e m=5. sUa: ~otr?bna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g. a nJegov . Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake. Pribor: Sireta. 8. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja prstena. CJF0.24.104).inSkog napona vade js 0. da se vada na sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2.22. alkohol. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1. U istoj cijevi sa alkohol podize na vislnu 24 mm. . koUka je masa jadna kapi? B.43.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika 0.39. sr~dnJI precnik d=20 cm.0.072 N/m. Casa sa vodom..1J. a.073 N/m. teg od 100 g. srednjeg precnika d=8 cm. cigaret (iii novinski) papir. b) kerozin. Odredl. oleinska kiselina. 81. Zadatak: Pokazi da igla. KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0. 8. stalak. 0=0.34. Kolika je ko~stanta povrsinskog napona vode? B.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem.30.· Pribor: kapilarna eijev.Izmedu dva elektricna stuba. dinamometar do 1 N. S1.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. gustina vade je P1=1000 kg/m 3 .35. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.celicna konstrukdja ima. a uzem na vismu hz=20. oa temperaturi klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100.32.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je d!namometar . duzinu 1==75. 8. da bl se napunila Qocica od 6 cm 3? Za vodu je p=1 glcm3.5 em. o S1. a koliki uzeg dijela? Koeficijent povrs.37.lz povrslnskog napona vade? prec~. S. treba razapeti bakarnu zicu.t t - t-- SLIO!. 8. grafoskop (sl.20 mm. 8.

. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja vade. Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je U=2nRT (l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2.. :> T. -sistema.25 J b) Za izobarski proees vazi V 2 = V.54. E 8.5 1=2. v SU06.V. 'i~ T. na temperaturi O°C. A-korisni rad masine. jednaka je Q=cmLl.8. Q=W+A gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu. -Q.. Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja. Povrsina klipa eilindra je 25 em2 • Odredi:a) rad koji izvrs.): A=pLl. pri cemu je promjena zapremine Ll. . T 2-temperatura hladnog rezervoara.15m A = 56.4 m2 a) Ll. Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom.5 I i pod pritiskom t.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5.>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade. -temperatura toplog rezervoara. 8. Q1~utrosena kolicina toplote.g·10·5 1f1C.g·1Q. Q.Si'.5 em vade.odakle je V2=2V . sagorijevanja . 9. Odredi koeficijent linearnog sirenja memla. _ ·A = 1.5. na temperaturi DOC.. gas. IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C. a. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J).Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em2 .:1.1=O. Kade se zagrije do 100c C zapremina koeke je 1005.5. ~a DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm2 a kad sa zagrije 670 cm2.106.5"·IO'ra· 2. gdje je : T .Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em. Promjena entropije pri. SL.4'10's 1f\!C. A=?. b) rad koji izvr"i gas ako se termodinamicka temperatura poveca dva puta. T.5 bar=l.42. odnosno hladenjem otpusti.00 em. Q2"'neiskoristeria kolicina toplote.47.. a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom pritisku.53. gdje je k·Boltzmanava konstanta.V-promjrna zapremine (llV=V2 -V. b) promjenu povrSine. termometar (sl.5. aka mu se pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em. AQ~kollcin'aioplote koju primi gas.5·10' Pa V .Q T mjera gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a.1O-'m 2 ·O. data je izrazom Q=mqi gdje je Q.posuda ima zapreminu 250 cm . Entroplja sistema je za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju. Rad gasa pri izobarskom sirenju je A=p(V2 -V.U-pove6anje unutrasnje energije . A V'ai 30"C.t gdje je: m-masa tijela. Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2. .V. Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m. -T.1 0. Termodinamika.) 11=~= Q. 2 ). Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje 3 izade ~. c-specificni toplotni kapaeitet tijela. b) -2S"C.5 bar. A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. .a. Q. KoUka ce mu biti zapremina na: 2 Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine. 8. b) T 2=2T A=? " a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl. ).=-20 IlC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8. isparavanja. T2 T. KoUka ce ~iti povrSina ploCe na temperaturi t. Za matefijal kocke je a=2-10..10·' m' S=25 em2-25.lO'Pa·2. A=pSM=l.1 ems. Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi. Koliki je odgovaraju6i temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata? Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl. na temperaturi faznog prelaza.106.$ "" 6.5 ·w-3 m 3 =375J 96 97 .11"C.)=pV. Rjesenje: p=l.52. Sirenje posuda zanemariti. KoUka ce sa povecati povrSina ~a temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems. 3 5 4 T. povezane su relacijom S=klnW. =2. j napunjena je do vrha vodom.15 m. plpeta od 1 ml. Ll.1/"C. V=SLl. Fazni prelazi.t-promjena temperature tljela. It.a. . koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI. izotermnom proeesu je 6.I. gdje je: p-pritisak gasa. 106). a=1.. Ll.-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja. e) promjenu zaapremine kocke. Ll. Koeka je zatim zagrijana do 5 temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). ). Do kOja 1emperature je ~Na temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em Q~~grjjana ploca? 8. Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz).46.55. Odredi: a} povecanje d~zjne kocke pri zagrijavanju.

lkg.·VI)=nR(T.) gdje je :V. Tl Potrebna masa gasa iznosi m :::: ~.Izracunaj rada gasa na slici 108.kJ i pri lome izvrsi rad ad 350 J.lkg·3.=13 MJ/kg. . b) Ll.= ·10'C t.=0.4 kg o 2 51. Q .2. kolici~u loplote od 2.)=O.=13 MJ/kg=13·10· Jlkg A=100 MJ-HO' J m=? a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije T..\.336 MJ/kg.O!E I I I Q3 . 53. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote 675. + Q. =mcL(t. Koliki je pritisak pare? @:. klipom.' QI = 2100J Za topljenje leda.336 MJlkg-3. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa mozemo nac! i~ jednacine gasn09 stanja: P1V\. u nekom sUdu sa pokretnim. iznosi 210'C. specificni loplolni kapacitet vode cv=4 i 90 J/kgK.·TI). primi. i pV2 =nRTz. -t.. =8380J Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q.1 kg ·4190 k:'C (20.=(273+55) K=328 K q. :.Prlmjer 2: Gas klslk.:nRT.=273+25=298 K T.v. . Tacka topljenja ledaiznosi O°C. Pocetna zapremiQa gasa je 2 11 . koja radi po Carnotovom ciklusu.. b) Koliko kilograma uglja. ) =0...c-cn. =mq. Oduzimanjem tih jednacina dobivamo p(V.107.-20'C II=O'C cl=2100 J/kgOC cv=4190 J/kgK geO.lzvrSeni rad gasaje Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t.Rad koji izvrsi klip cilindra. + Q3 = 44080J .krajnja zapremina gasa.31--(373.(r".383K-328K 0144 383K . SI. povrsine 50 cm' na -.j.38·10 . .1 kg 1. speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg. zagrljava se pri 5talnom pritisku do temperature 10Q'C.U=Q-A=520J Za zagrijavanje leda od temperalure I. cija je specificna toplota sagorijevanja q.8 J a) A=?. potrebno je dovesti kolicinu toplote Q.8 J? Rjesenje: m=89 M=32 g/mol T. =0. (9.t .U=? a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V..8J b) Porast unutrasnje energije gasa je Ll. Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t2=20°C.108: _VO) 6 98 99 L . 2 IO'J 0)44·13·10' ~ kg @). treba utoslt! da masina izvrsi rad A=100 MJ? Rjesenje: T. m Tlq.konstantan pritisak od 101 zapremina od 1 J do 12 I? kPa poveea p(bar) QI odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote QI = A = mq.putu 12 em.'1 I I . Rjesenje: m=100 g=0.!:. specificna toplota topljenja ledaq. do lacke topljenja.:. a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa energija? o b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.298)K M 32.=273+ 100=373 K Q-675.. . . clja je masa 8 g I temperatura 25'C. iznosi 180 J. potrebno je dovesti kolicinu loplote J Q.orc Q.3 6 ·10 4 J kg Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu toplote Q 3 = mc v (t. V2.-T2 Tl=--r.2100~(0+1OrC kg C Primjer 3: Temperetura vode u kotlu pame masine.lL molK mol A=lS5. na tacki topljenja.= ·10'C. j'r' . T @Idealan gas. -=3. a) Koliki je koeficijent djelovanja masine.36'10' Jlkg Q=? t2 ____________________________ _ tl 1< I I I I Q. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz '.=(273+210)K=383 K T. . m 8g J A=-R(T2 -TI )=--·8.-pocetna zapremina gasa.

ratura grijaea je """""180'C..~ KO!iki rad izvrsi gassiree! se @J7. Koliki je izvi'Seni koju je dobio ad toplog rezervoara.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C. Koliki rad izvrsi gas? (9.r. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote .ldealna toplotna masina.4}. 9.~.11.1 \ pntlsku.3 kJ. rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas. prj stalnom pritisku. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0. a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa nakon sirenja? 9.4 I. koji radi na principu Camotovog ciklusa. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora. 2/3 kdlicine toplote 0 ~. aka je kolicina gasa n=3 mala? 9. . Kolika je temperatura toplog rezervoara? if (9.. koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom ~ 10Q. . U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara.\!. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.1'9. 9. b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea. . Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda 9.6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4. trasi u toku jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja 29 MJ/kg.-.25. u zadatku 9. pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J. koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine. G.e:)vazduh s~ zagrjje za 100'C. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima zapremlnu 16. a temperatura hladnog L. Temperatura vade u kotlu je 200'C. dobija od toplog razervoara './rezervoara 20'C. 42 kJ. a hladnog rezervoara 25'C? rU. a temperatura hladnjaka 18'C. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C.9. bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent korisnog djelovanja toplotne masine. ~ U toplotnoj masini sa pokretnim klipom. Odredc a) koeflcljent konsnog djelovanja. ako se u toku jednog ciklusa utrosi kolieina toplote 0 .!J>dI\/f-d~vede odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J. V t9. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J.Lft:'o". nalazi se pod pritiskom 150 kPa. . eija je masa m=4 kg. M=2 g/mol. a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol. temperatura hladnog rezervoara? ~2~ Idealan gas. . Q) cilindr~ /9. prima hladni rezervoar? \f\ q~. koja radi po Carnotovom ciklusu. Koliku kolieinu toplote I.12.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t2 =95'C? proces prikazi grafieki. rn" Temperatura ~. b) zapreminu gasa ako mu se . Odredi: a)kolieinu gasa. Koliko je puta temperatura toplog rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara? 9. Kolika 9. Koliki rad izvrsi gas? 9.025 m pomjeri se za 60 cm. pri stalnom pnbsku. nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i "'-~mperatun 90'C.kPa.13. j~~ 'J'" 101 .7. c) kolieinu toplote koja ostaje neiskoristena? @ . pri stalnom p~ tl. cv=4190 J/kgk.=14500 J/kgK. f V ~ohclnu toplote 1.~. Gas oksigen. Nekom gasu. Pri _. / V .. . . toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad temperature hladnog rezervoara. temperature -8'e.2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol. c) promjenu unutrasnje energije. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. p--'% . Gas se zagrija i siri. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. eija je masa 24 g. poveca se termodinamicka temperatura tn puta.se komad leda mase 200 g. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.11. Kohkaje bila masa~vazduha? M=29 g/mol. ako je temperatura grijaca 250"C. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. . Kolika je korisna snaga masine? i \ ! r/9:15. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom 1 bar. Do kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio 35 kJ? M=32 g/mol. kala radi po Carnotovom ciklusu. ~onstantnom pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre'. Kolika je promjena unutrasnJe energije gasa? 9. Na svakihKolika je Topliji rezervoar toplotne temperaturu 4190 J rezervoara rad ad 1680 J..I x Fazni prelazi U'iste temperature? U .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio 100%? @. kolieinu toplote 4. na temper~tun 18°C.2 bara. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.1ltoplote primljene ad toplog masine ima masina izvrsi200'C.a. a izlazne pare 50'C.25. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .t.pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra ~/povrslne 0..U cilindru se nalazi 1. kJ. Tempe.ena kolicina ·toplote pri 10:::.14. Koliku kolieinu toplote treb. preda " 'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. i prj tome se izvrs!rad ad 4155 J. zagrije za 2'e. Odredi temperaturu toplijeg rezervoara? @':J. otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige? 9. U posudi se.·J:l mu se zapremina utrostruci.5._.2o/ldealan gas. nalazi se pod pritiskom 200 kPa .6. grijac preda gasu ~. b) kolicinu toplote koja je dovedena gasu. aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku c.27.. =42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku.33.28.

Aluminijski teg mase m. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode.35. kapaeitet zeljeza. q. 9.J->.e.=500 9 vade temperature t.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu. tempereture 15"C. ..42.38.=80°C. m. nepromjenjen? b) Kako mazema izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi stalno gore<lOlje? Pribor: Dvlje case.do t. 9.33. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees predstavi graficki.Posuda sa vodorn zaprem'lne 11..U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi. b) vrijeme za koje 6e sav alkohol ispariti.33. pretvori u paru na tacki kljucanja._54.36.(9~ Komad - olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante uzetl iz labliea. Kolika je kolieina toplate potrebna 100 tee) --. pri standardnom pritisku.48. 9. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature 20'C prevede u paru na tacki kljueanja . 9.ao na sliei 110 .. temperatura vode poraste .37.='. Odredi: a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru.-.=20°C. voda reso.53. Do koje 6e se temperature voda ohladiti? 9.) os18o. Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC? 9. 9.= 120'C stavi se u m. -. Odred. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. stavi se u 1 kg vode temperature 20°C. ako je snaga grijaea 500 W. b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda temperature 10°C? 9.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka _kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska. V taj sud se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C.43. U eijev precnika (1·2)cm.111. Do koje 6e se temperature voda zagrijati? ~ Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C dobije voda temperature 20°C. se 300 9 vade na temperaturl 20'C. Odredi speeificni lopiotn. Pribor.Q :"'-. Vzeti da je iskoristenje grijalice 100%. Od zasieene pare mase 0. Kolika ce biti krajnja temperatura? 9. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m. 9.m i toplom vodom. a) zaStosmatramo. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.-::.47.46. Odredl lemperaturu smjese.52. SLl09.49. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju knjlge. E 9. Noeu se temperatura snizi do -6'C i voda se smrzne. Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija.109. dvije case (sa liladnom i toplom vOdom)..50.44. mase 100 9 i temperature 327'C.=18'C. Kolika se kolicina toplote oslobodi? . SLl 12. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od 25'C do 15'C.b. da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.110. paree vate. U otvorenom.34.4 kg dobije se ista masa vade temperature 20'C. Pribor: Posuda k. 9.=2 kg I temperature t. SI. 102 103 .o. mala epruveta.-l'---... do temperature 25°C. 9. lokomotiva razvije srednju snagu 3000 kW.=1 kg i temperature t. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. Rastopljeno olovo.=21 'C..=15 MJ/kg. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC? 9. koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C.. 9. .51. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja? Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne konstante uzmi iz tablica? 9.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.33.)? 9. a zatlm se ohladl /~ posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. termomelar i posuda kao na slid 111. Masi vade od 1 kg. ako je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q.9. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. dovede S9 pri standardnom pritisku kolieina toplote od 1210.=1 OO'C.aa.. plutani cep.a. 9. grijalica sa azbestnom mreficom (sL112.39.=30°C dodamo toplu vodu mase . vada i alkohol.=8 kg i temperature t. 9. U vodu mase mv=200 9 i temperaturetv=28°C ubaei se komad leda mase mL=50 9 i temperature tL=O'C. /' "L4f. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze? 9.U vodu ·mase m. Meldeova cijev . U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature 100 o e.-. elektricnom grijalieom snage 1 kW da bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature 20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno.=200 9 i temperature t.41. 9.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad. ~Komad aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja. pri standardnom pritisku. V kalorimetarskom sudu nalaz.111.45. Prlbor. 51.. Posuda od (15~250) ml."':::.. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije led temperature -2°C. Koliko 6e vade ispar'41? 9. sa hladno.=15'C. da je pritisak gasa u cijevi (sI.40. 9.) 9. Potrebne konstante uzeti iz tabliea na kraju knjige.=44 MJ/kg. Pri brzini voza od 60 kmlh. Koliku kolieinu toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na kraju knjige.8 kJ.=220 9 eija je temperatura t.sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n temperature t.

1. 6c::::: 0.a) 0.8 m. svake 2 s. AU =O. b) 58 m. 2. d=s/h510 m. 0. Za ovaj dio ogleda umjesto tega M konac drfimo rukom.24. e) t:= 60 s. 1.40.38. a z!ata 1. stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju. 6!J.-b) v = 50 mis.2040 m.25 %.a} 1 ems i 1.18.3 s. S:::: 9.7% 1. b) 4 m. gdje je N broj obrtaja za vj~eme t. 2.30.65. = 1. a) 8t= 0. a) ='0.1.71.3.42.\ II: 0. a) Y "" sIt == 20cm/s. 3.va.01) s.02 kg. a.R2 =20:.25 2C i 1.3. a.9 s.'.= 60. c) 4 m._b) s = 5 m. 2.b. 2.. t = s/v.6 kmls. p = 72 kg mls.35 km. s = 500 m.6.26! t = 66. Put! !znos puta je 6 km. d = 100 m.8 ± 1. 3.4 m . 4. B: 2 mls .41. 0.2 mls i 36. b) 53.4. t.23. PrOsao je kroz semafor.67 S. 104 105 .O.7 mis.2 km.18.94 km. 2.37. c) 8:::: 0. jer donj! dio poqe naprijed. 1. E "" 5. t =_ 8 s. s = 5 f. 2.63. 2. 2.1 mls.f = 0.l6.2 . = V. a '" 1 m/s 2 • 2. 5.Relatlvria greska mjerenja~povrta je 1. C: 2 rn.82-10.1.49. Dinamika.Ol mm.= 0. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja kugHce.2. ~ 3.47.21. a)_ Naprijed.75 s.v/At.Sa.268mm. d = 5. 1. 3. C: 1 mls'l. y'l-:::.59. s=vt.28 d) t=O. 2.33 obis. V =: ~2.. jadan podiok ima2mA.12.6 m/s2.11. 1. vv=-60 kmlh". a) ve'" 4 mis.O. 16.5 mM. 3. fgr= 16.Rjesenja 1. t= 12 s. 34). 113). 0.5 m. 201. R =24. d = 19. 2.15 '10 5. a) 7'10. a razlicite pocetne brzine. 8.6 kmJh.6 %.02. III: ~02. Predeni put! a) 6 m.5 m/s2. 3.10. 1. t =0.28.02-' 'kg =0. t "" II + 12 "" 9 s 7 12 2. b) O. j1= 0.8.6 N: Ftr "" j. b) 2 km 2. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice: a) Vmj=Vj+V2. c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana. -V'l:::: 18 kmlh. Auto.24. T =0.7.4.h.33.4. F:::: Ftr '" 1.57. e)'..5 em. s "'" 31 .20.29.3.0.10.. ~ V2' t. 2. b)3' 1 cm =3cm . Ista ubrzanja. b)h(3.fIr. S = 24 m. Nete1. 2. T = 0.AR=6. e) 19719 m/s2.= v . 2. 7. Na jednom kraju konca vezan je cap mase m.46.S4:::: -1. 2.1.Rj+6. 8: 4 m. 2. a) f obIs. 1.-ta.14. lzmjeri vrijeme kretanja stope~icom. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0. 8 Q: R". 2.52 ± 0.F280Q.: VOE ~ 2 as.46·10 km.33 s.26.5.7.15. AV =0.69. v = O.'-a 2 2. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.5.2V. 2.a.6. 3.·s = 8 m.33min.8 mls i 60. s.1.39. 2.24 s. =. a) a == 4 m/s2.5 m/52.84-1(fm. e) Ogled ponovi sa ve6im nagibom cijevL F. e) at::::: 0.32 s. 2 m. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. a = 2.= 13.3.04 kmlh. b) V. 8=1 mls2 . vee = 30 kmlh. Am::: 0.5.68.0. Pust! dvlje kuglice jednu iza druge.S.0._Ft = mv. a) I: -ravnomjemo ubrzano.10. c) 6.= 11. d) Sj = 450 m.o. 2. b) 22.16. t".250 g. 2. F=51.2 + v/. k~h.7.3 kmlh i 13.24 m/s. Pogledaj zadatak2. 2. 1 %.2.05 N. :::: 33. 2.9 mis.31.+S2.60. f=1.25%. b) 3. 3. x:::.17.48.8'10 kg/m .35.mobil! 2.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev.10.27. AF = 0.1%. 2.+R. Y'" 640 m. a) 2 mfs.59. 29.13:S_m.32.50 obis. f = 5 obIs.274 '107m.Q. 2.73.t=O. npr.4 mls.33 m/s2.9. 2.4) Q.61.lfl1g.47.5 mls 2 • c) I: 24 m. 3 mis.02 s. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat.17. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice (vidi zadatak 2.53.50.3 m.39. T = 1.20.1. d) a:::: 2 sir.2. 8=6 m/s . II: jednoHko. 2. s = 20 t + 5 t2 .+W=90 km/h. v '" 3 vo. s = 30 m.8=4 m/52. a = 10 emls2. b) 1. F.55. J.8 kg mfs. a) 1 ems.56 i 5liku 20). b) at': /.6 m.= 10. e) 8 -106 W. a na drugom teg mase M (sl. b) Vj= v cosct: 499 kmlh. a) A: 4 mls . d) 2. ti. kmlh. Am"" 10 g. Ve~Vv= 2. 5. E= 0. s = 1020 m. III: ravnomjerno usporeno. 20.11. u praveu tangente na kruznicu..02.4 Q. 1 % 3 3 1.2. 2. E= 5. s = 12 m + 6 m:::: 18 m. 2) dvije metalne sipke mdvije staklene djevi pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom.4 V.5 km. t/.7 s.43. mm 1. a) t= (39.33 ± 2.57 kmlh iii 0.58. b) v = 12 mis. b) Nazad.02) 2.' mm. b)B. 1.5005=8. 2.21.5 mt.60 s.: 1108 m! 2.5-10-6 m 3 . 2. 2.dijagram.25 m/sl.5 kmlh. a) 3 mIs. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. 2.1) s. 1.44. a) Period obrtanja je T=tlN. c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/. Mjerenje povrca je ta6nije. AR "" 1.56. b) 38. 1.72. 2. jedan podiok lma 0. 2. 111: 8 m. ar/2. 7. t = 12 $.a) 7.4.92 . lzmjeri puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. 9 m7s. = 5 mis. 2. a) v.51. b) 5:::. 1.12 mls. 3 1 2 1.7 2. $1:S:! 1. Zaustavni put s = "14. 5'1011m. 384000km. 2.81 mls 128.45. 0.175 N.43%. II: v::: 20 + -10 t.> mv= 10. v = 10 t. v sIt. 1.70.3. Obiljezi polozaje mjehura papimom trakom. 2. b) 12. 2 2 2. 3600 s. VA(. 2. b) A: 8 m. V = 2. Statika 3.2 m!. v = 2. £=0. 25 min.64 s. v=5 m/s. AI= 1 m A.2 h.31.t = 3. 2.a) v = 14 mis.22.6 %. e) 625 2.52.22.~ s. F=10 N 3. 2. b) 1 m. 43200 5. b) 1: 0. 2. 2.::::: . f=1fT. 2. 9 m. 2. b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v. a) 16. c) s _= 18 m. b) v:::: 62.76-s. b) ~1 mls (kre6e se nizrijeku). R=R. VAfF 120 2.1 km/h. a = 1 m/s2. s =at 2. Izracunaj njihove srednje brzine. ier gomji dio tijela nastavi da se krete. 8=4 mls2 . II: 16 m. F =0.2.25 m. S5 . cJ t=--=. v::::: sIt.13. 6. (24. m=1 . Uvod 1.7a)8.5.12. t = 6 s.1.109 godina. 1. dok drugom rukom driimo stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. 3.7%.3 mls.2 s.19.2 %. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. 5. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.48.15-10 s. 2.36. T = 0.62. VI 31 -v 2 sun 2.67. VA= 120 kmJh.1.:::: 0.54. Ka eentru kruzne putanje (51.34. 0.14. a) 15 m/s.33. 12 2.4 N. 2. b) Vv= 1 m/s.2.9.=4000 N-. a) 1. a == 1. 2. 2. 1. a iznos pomaka je jednak nuli. a) 3 km.VE. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine.66.19. Kollka je-relatlvna brziria je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'- = mIs. t = 3 s. . a duzinu daske "jenjlr~m. Kinematika 2. Da bi potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.25.5 -kg. v 2.0.8 mis.5 min.S. a) VF v sina:::: 288 kmlh.96 '10·$ em/s. andaje =t/:t{.158 m/s.5 mls.v~+vv $.13.a. 1. 3 2. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1. 2.15.2-10-6 A. 2. b) Vre!>= Vl .t .B. 2.25% 1.1 ::: (2. 20 km.3 m.4. 94 mls.7 m. 2.2.5 mIsE 2.!.

N. b) F=m{g+a)=14 N 3.03 N.5 kg 3. 3.52. a) Zakaci dinamometre jedan za drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje prvl" a koliko drugi dinamometar (sl. 3. ubrzanJe. 6 kg. a) u islam smjeru. 'Q=O.48. 3.7 N.3. 3. Jadan kraj opruge okaci na staiak.5 N.'=' 462. K. 1. 3. v.a) F=F. a) 5. c) F:::F\. Ftr.83._ .47.5mjn.CObOS '. Pogledaj sliku 42! a) F=4. Vidi primjer 3) 3.25 mls". Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. b} F ::: 737.27m.2 N (SI. v. S::: Vo2/2a. b) 79. 3. F=4.67.17. b) N =.59.2 N.70. 3.1222 F= 3. b)' F = 2~OO N. b=O. . 11-.O.T = 0. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile.1 m/s? b) N = 1.4 = mls. c) FN'" 557 N. 3.13.F2=O c) F= J11 +~ 2 =: 4. prievrsti se na vlsinu h izbnad poda. p= mv= 0.a . F "" 0.7 N. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir.64. c) N=3. b) pOd pravi uglom.03 N. a'=' 7. kojom ruka dijeluje ns kamen.43 N. 3.1l6 3.. T = 1. Vl ::: 2.) 3.46.71.O~k_mJS. 3. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. S ::: 13.69.78. 3. 3.1 kmlh. V :::"±R 3n. -mZv2 = O.0.82.54.S N. a = 4 mls" s = 3 12 m l 3. 1. b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.118. b' ' ~ go~ara vece u rzanja. magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude? ce tlJelo manje mase dobifi veCe ~k~ se krecu mis.a.t-{ ( 107 . UbrzanJe. M=5.47 N.a)v.43.49. U tom trenutku je /L= hlb. t ::: 75 s.4d. 3.5 N.::::~N=1. i m2 i udaljenost x~ i 3. v.625 mls. a) v=7.8 mls . po~. 3. '=' rna. 3. 11=0. 9 ::::iynRp V 3 3 . A = 6370 km.4.65. FIg = 1. Sa dijagrama odredi konstantu opruge: k = FIx. automobi! bi nastavia da se kreee u smjeru brzine v (51.f3 F=4. VI ::: (m..tavljen horizontalno. Hote! 3. s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s . mv.20.61. a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. Fc!mg=5025.5 mfs.5 N.36.1. F ::. a) Ftr ::: p.5 N.12.c! a) F.97 _10 24 kg. T".x ~dijagram.73.75 mls. Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda. nje d . Vidi primjer 4. SHe su jednake po lntenzitetu. 13.vuces.66.85.24. • m. V'F xii.27."--- :a. . b=1. 3. F. 3. = 2.81 N. ~\ ~'1 '7 .::: ffi2Vl. b)T=96. 3.~O.21.81 N. Kolika istezanj~ pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b) Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1. c) $".9 m.m2'mt.94 N.68. b) 0.ada o~koclm~ mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod na udaIJ~mostlm~ Xl I ~2' Pr. Vz= 0. 3. a) Prj F = const veto.' F--49 N' 3' 41' ~) Fo'. = 350 N.: Ftr == 7500 N.16.74. 3.a) 39. b) Vidi sliku 1171 ma= F ~ mg. Fe = mv2.. Na osovini stalka zalijepi mUimetarski papir.13. onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja: Fir"'" Fe./:t.85 m.c)~ =E. oj S1.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F .23.5 N. x.62.77.8 m. a) F = 3.e~a zakanu odrZanja impulsa vazi: m.12. Podatke za silu F i istezanje x unesi u tabelu. a) g = 9012.1 m.(SL 117) 3.35 N.9 N.115. a) FN=mg::. b) T= 29. v::. s::: 1. Nacrtaj F.81. Pogledaj sHku 42! a) h = b. :)s.167 mis. F"" 15000 N 3. b) F "" 557 N.2 N.7 N b) ~N=3. 3. b=0.66 mls2 . 3. ' S1.6 m. 3.2 N.35 N.mg.14. 3. .7 km/h. 3.M = 5. T= 2.7.3.79 N. + (m . 1. . om s ~caJu.~r~a.23. r = R + H. b) Ubrzana! 2 a'" 0. UkaHko postoji trenje.35. a) F = mg = 735.37. Prl ulasku u krivivinu.97 '1024 kg.6 kmfs. 3. f: mv::: m. = 3. Vo= 10 ~s. 3. ra . _. ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge.c) 3. b)V=9 miS.9. m. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete. da . v. b) F".~ 1.16 m/s • Vidi prlmjer 4.8 km/h.75 kg mls.45. j= 2.38. 3. ubrzanje je ve6e. masi odgovara ma. Vt= -300 mIs.25. 3.31. t = 17 s. cnda izraz na desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu VmaF' 17. V2= 0.40. 3. 3.4 m.29. a) FN = 1. 0::: 5500 kglm 3 • . -MV2. 1. 3.0 == mv. a) 9.18. b) a=~~g.60•.5N. Ako se poveea brzina automobila. a) a=3 rnls2. 106 C.a) g=-y M.02 N. Viti sliku 115! . '" .45 m/s2• 3.iz~Od~nj.27 N. h ::.1 m/s.pisiolj.~(.b)~ = f\ = . a == 0.5 N. =f= 2. h/I = 0.14.58. b) 8. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene.5 rn..gM -". = 6 N. Fa=80 N. b) rna::: F~Ftr.F. Vidi sliku 41.11.r=R+H. 2 2 '~igl'1C p=~. Fl . 3. f.a) F::.4 N.ffij )V2.81 kg. b) R 3.n}e 1e ravno~Jetno ubrzano te je a ::: 2s/r.mg = 686. Vo"" 12. 3. a1 ~ . T::: 0. Fa. F".114.b)T=2!. 3.•. 3. s=50 m. b) h = 7874 km. c) u suprotnom smjeru. 3.42. 118): !:"" c 81.P~sto padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" Xh . .71. a) 295 kg.30. a) mg . 7 mls.= 0.7 N. 3. N==3. ::: (M" m) v: hm= 80 m. 3.05 s.50.+F2=6 N.10.125 N. a) F::: mg::: 9. 8=20 m/sz. b) $1:::: 45 m.9.81 N. Fr iDO N. 114).: ~Mg.79_~ =JY~ . b) N=FN:::4.1 mls "" 61. a) Oa! b) Ne! 3. 3. FN=1. Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti b(pe7~J~renJat)pr~ ta~e se vr~1 uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase -:. 3. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka b) mN. m = a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).S1. veCoj sill mase j ubrzanja potrebn . m=2 kg. ~= m/M...f\ = .Xt=m2X2 • Treba izmjeriti mase m.3N.3. b). 46). a:::: 2 m/s2. F = 1. b) F2 = 3 N. a na drug! zakaci kazaljku. U 3. b. '3. h = 2612 km..34. o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b)./r.56. g= gJ4 = 2.v. b) ma ::: F~FIf.5 N. $2='24 3. 4 h . 3.Pogledaj rjesenje zadatka 3.22.55 N."'-&3 -.45 mis.a.3 m. tJ. ~= 0.7 _10. 'Dokaii d! J'e g I _ zat~m Ih ~usb. II: mv "" (ml + rn) V2. =0.5 N. H = 280 km.63.5S. a) F:::: ma::: 4000 N.' mg= .32. V2 = vo" "2 ~s a) v = 0. 1. ) p n m = const.a) Sil.a) V=1. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede. 3. SL 117 2 e) a". 3.3. F = Ftr::. a) Da.5 N. I: 1N. m. Fe::: 1.40.05.75.H == A. a) Povecati dva puta.23 N. mv = m. . 3. 3. F ::: 4400 N.. Vldi sliku 25. 3.76. Fe= 12. V2"" 1 mis.to Je kretanJe kraee. 1=8. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51.ogleda n uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno. ~r~3=~·::~~::toi~e~im po~ovima.116. 3. d) Fl'=4. 7. c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron.53. m".7 N: b) mg -Fa. F = mg::: kx. b) F=F.67' 10. a) F=5N..78 mJs 2 • ~ F =4. Iz slicnastl touglova (sl. a) F. 3.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan dinamometar zakaclS na stalak i tablu 8 dru~1 .57.33. .3 N.67! ~mg = mv2/r. v "" 6 Fn . Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).44.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3. II: 2N.3. 3. 4). + m2l V2. b) v=80 mls.28. b) smanjiti devet puta..19.J "7.N := mg.26.15. a)200 g.

85 s. a na ordinatu Fe. M=mg·a!2=147. 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 . Vo = 56. a) f = 20 obIs. Vrijeme padanjaje manje ad 0..142. 3.5 rad.a) ubrzano navi~e sa a ":'2 _d) slobodan pad. prepusti ga samome sebi. 3. 3.145! N = mg ~ ma.72). 3.0016 kg m2. . a) I = . 3. 3.130. tj.139. UoCava~o povecan~e ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep. 3. 3..137.h max =8155m.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja. teg miruje i djeluje inercijalna sUa: T ~ mg ~ Fi == 0..120.6 rad/s.112.144. Pri odmotavanju je obmuto.tp =40. . c) Xa "" 0.88. a kuglica B ce imati putanju horizonlalnog hiea.a) Vo =. 550 N (sl. b) Isto vrijeme. Lift bi trebao slobodno padati. Kuglicu.85. h=5. a .112.Fc == m002 8 N. 3.i pri tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje. 3~150.140.Sm. d) Pokrenut cerna se u smjeru centrifugalne sile.122.152.119 .a t~ Je njen .:'-2 mjs2. SmanJenjem polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie.167 s.v = 2 m/s. Xz::: Vo"" 4325 m. Neee! 3.125. g= 9. -r r r2 3. b) v: 3 m/s. b)1:4.56 mls. 3.7 s. v::::f= J2f. a) Putania je vertikalna Hnija. 3.- 108 109 . Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.49 s.92.134. 3.19s. b)1p: 3600 rad.3. 3.! == 0.50 obIs. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::.3. b) T "" 0.2 m. 3. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza kao u zadatku 3. 3.2.) :9 oJ.!n = 34.4 rad.: mv /r. t::: Ji!I: m2.8 radls. vo2= 2 V.!. V= 1. 3.113.b).146. W:2= 18 rad/s.3 s. 3. ql= ar/2.mg ~ Fi: 0. f = 5 obIs.: canst.18 rad/s 2.::: 45 m.: 22 m. Ijl= 30 ob == 188. la~La ~9 ~9 N 0 NF'" t (1. b) Pritiskivat ~mo nasionjac. v"" 20. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg~uze.1 m1s. Konac se namotava.V2= ~~M. r=O. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano. t=3. M = 0.05 s. d) N .94. !stovremeno se po~ecav~ ugaona brzina obrtanja..141.l m~ W=: 12.5 kg 3.: 30 mis. 3.131. a= 4.99. Nacrtaj putanju mlaza vade.45 m/s.2 kgm2/ 5. 3.4 N. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1.78 mis2 . Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m. u smjeru suprotnom ad centra krivine. neovisno 0 tome kako se vagon kre6e.121.4 rad/5 • 3.98.1 Nm. c) N = 573. m = 2 kg.116. r== 3. 3.11'8. N =.01 s.2.2 s.3. 3. 001= 7 rad/s.4-104 MJ.2 mls. 3. h "" 13m. L = 100= 0. novcle slobodno pada. M=2. Fe=500 N. cp= oot == 214. Padne istovremeno U oba slucaja.120). T = 26 N.mg ~ Fi=O.4 Nm.121. c) N + Fi ~'mg "" 0. 3. 2 3.rad jednak null. 314 rad/s. 3.3 s. 3. T == 26 N. Lenjirl h::.3.:: t12: t22: g. b) h:= 40 m. naniie.120. 2 3. 3.84. Treba • 3. veti za stativ.126.101. 2 podatke za 1/.87. L == mvr:::: 3'1005 kg m2/s. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis. gdje je m ~ masa Cepa.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .8 mfs.4 m.3. dijagram. b) N".001=bill2: OJ:! = 12 rad/s.jg =.115.SS. t : 1. N:::. d "" vr}lg! Mm M 3.8 Nm. 3. h :.! = 0. v=31. a poveCa ugaona brzina. Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl. 3. odnosno a = g.108. Potrebno je da bude N == 0.1 ob. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru. a= 3 rad/5 2. a za posmatraea n9 peronu parabola. t".138.. FA=250 N. na osu apscisa unesl 2 3.147. a) a == 2.109.. tilr. 3. Do neke najvise tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1.114. 3.ispod nje na udaljenasti 3. b) Ex: 1.133. Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12. c) Pomjer!t cerno sa naprijed.18. 9 ='Y-. h= 16.gdje je y = h + I : 7 m. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ .143. 00= 4 rad/s..2 s.5 rad/s.3. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. Fe:.132.111.004 Nm. 8 mis. Pri tome je lro.6m. okaeenu 0 konac.90. m/s2~.a6. 3. odnosno moment inercije. t = yJvo = 0. 3.2 ob.127. gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=.3 rad/s.124. vo2 == 2 gh. y = 0.7 kmls. Podatke unes] u tabelu.110.65 m/s.149. onda je St. b) ubrzano naniie sa . d)Horizontalni hitac. 3.103. b) Metak 6e pagoditi jabukul 3. a) Vidi sliku 121! T ~ mg == rna. b) t:. Vizuelno se uocava smanjenje uga~ne .104.::: 2 mIT. v == 5. c} Hitac. r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u toku og!eda (vidi zadafak 2. Visina u odnosu na podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje.119. Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 3. y = ge/2.91. $2. s:: gr/2.a)1=4. 17. N = mg + rna = 550 N.100.145. c) h ma . d) S1. PriHkom poveeanJa ugaone brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg. h==Hl4.: d izmjeriti H j d (slika 52. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid).5 s te se ne maze izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0.0. c) ra~nomjemo pra. 3. h = 60. gf/2. b) I == mr. F=200 N.102. 24) izracunaj period kruzenja T! brzinu kruzerya v.136.106. 'R = 4 mJs2:.96. Kuglica A ce slabodno padali.128.100. . 119) Izmjeri ugao pod kojim mJaz ima najvesi domet J¥ 3. r=25 em.97. t = 1. c) ubrzanje lifta je a:::. cp== 150 rad. b) Za posmatraca u vagonu putanja je vertikalna Ii~ija. u= 10.a) 120 rad/s.6s.48 rad/s2. EpJEk =2. mg 81. Troba izmjeriti visinu stoIa. tj.93. a) h '" 10 m. Do~ c~p rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje.135.00= 14. 2 3.3v.b) h=117. C§J ~ ~. 2 mis2 .107.95. DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je to podiok. 3. c) w= '125. Vo:. 3. a) f= 1.Ep=~y--.4 s.brzme pn poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. a) Kao u zadatku 3. 08 = d. 3. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N.136 m.rn 9 ~i T T it E' i.Vidi zadatak 3. 51. Naglo povuci ienjir kao na slid 52.2 kg m 2 . 3. vo=S.v2=2Akmls.:.. b) ubrzano naniie. Tmax: m (g+a). Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe.129. Zarotiraj kuglicu oko stativa. AS "" gr/2. Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira.28 '107 m. a) vo=49m/s.!olinijskf.: 2 s/12. a) 10 rad/s.: 2 v.151.8s. b) Ako se konac prekine u tacki S. a= 0.89. d:: Vlt. v "" 24.3mJs. t = 0.J2ih.3 rad/s2 • 3. Ukupno vrijeme kretanja t = 3 s. 3.Za ugao 45°. 3. 3.4 m/s2. 3.123.117. b) T = O. N = 450 N.1. T = 12.148. 3. M "" 784. 3. h=6400km. a) ubrzano navise. I == 9. 3.

lffig. " 3 kg kg 4m ! d)p=4592 -. 3.~ V.34 N.158.14S.192 -.8 m/s = 67. 3.202. a) m=0. a) v=1. 14'10.194. c) V=7.7 N.67'10-4: t:~::c.V2=1. KoUka je istezanje dinamometra u najnizem poJozaju? I I I I 3. .42·10 m.396 kPa=0. a) 98 kPa. F=5.186 s. e) Pl'P2=7500 Pa. 3.6 1. p=S.4 I.Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. /j K / '. FI2 =J.. 'OF S1 (d 1 ..!!!..: b) 0. a kakav smJer inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. p:.F5.181.185. 3.172.5 min._~_1!. m3 m3 4 s s I 3. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64).197.17 F:.17 B..166.8-.26 ~.45 em. <-':> .156.125.. Proci1aj istezanje dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem polozaju.3 N.1215.155.16 m. 128). 4 ' <.126 ~L. h=30. s s 5 S . Kako se povecava brzina pove6ava sa i centrifuga1na sila.I=6.mg + Fel"" 4625 N. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati.r:.175.159. Je Ii se j~tezanje dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema.3. 3. b) V=S'h. 3..94 mls 2• 3. V=9420 em =9. a} Nef NEi mozemo crtati na i~toj slici ana 5tO se vid! iz dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila.12!.53 .58 -..P2. Vidi sliku 127! FN = mg. ol-----fi-I ~ I I I I y~ i r _ . c) Za 2.44 mls.oro:"" :=:2'10~2Pa=2Q kPa=O~2 bara.r')S s s :f. 3.F j =400N. kroz stan se poveea brzina r)m m3 m .92·10 -=0. A . u tack! C'. . T:. 0: V• a) 81.174.167. S '"'41t.128. T::::rng Sl..15 -. b)73. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila.3. c) Naglo pokreni dinamometar sa tegom na dole. a}V=200 em 2.176. ~.667 s. . b) Naglo povuci dinamome~ar na gore. 5.162. Ftr. v=4.029 m=2. 3. 3 81. S=0.2 m .Q4 .~ 1_<. b) Udaljenost tataka na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. h=O. 3.1014 MPa=1 . v =OJr = 0. h=1. it Mehanika fluida 2 2 ) S = -11:' S=314 em =3. p=pgh. b) Fp=F1 . b) Q=O.9 em.95·11f N.178. k mr c) .177. v. 122) na teg djeluje inareijalna sila j sila trenja.6 kmlh .006 N. H "'" . ako je mg:::: Fef. FP=2'51 N .2000 . . Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je o I I njen iznos? 3.2em. G 2::::294.1·10· m' ~~o .2 N. Fcf = 0.78 ~. o = ! -0. 2 _4 3. v = 0.. 3. 3.1·10·4 m 2.163.148.6 em.~6 .9 bara.. c) TB = F!+mg = 2 mg = 19. Astronaut ne pritiskuje podlogu. . . v=4. c) Fp=1 .21. a"" 2. c) Ftr.v=. 3.199 =vt.3. b) Fp=196... Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne sUe? e) Konac.S2=0. Odgovara teret mase m=124 kg.9 pula 3. d' + Fct.0. Pa=101396 Pa=101 .67'10 m 2 . Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.. 3.. Kakvo je sada i$tezanje dinamometra.193. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. strujanja.slra? Pogledaj -:adatak 3..5N.3.d! - I ~ -QV:2. Fi " Ftr "" 0. Fj :. T= 3 N. PF '19500 Pa. ' 2 s s s 110 i. 3.123. . G 2=3.198.v~. b) G 1=5. U sistemu vezanom za saleUt djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze: FN= mg' F"ef.96 N.6 N.122.196 bara. 111 ~ '"" gt2 m m I .157. Voda se Mea proHti akoje Fi?:mg.F2=0. Koliko je sada istezanje dinamom. 3.04 bam.3.3 N. I I ~""Pl=100000 Pa.07'10 S = 84.36 N. =3 cm • 3. pusti tako da dinamometar slobodno pada.2 mis.186.2~.18 ~. b) FN = mg + Fe = 11000 N. • 81. G 1=2G2 .170. 3 .83 m.164.mg = 10000 N.F?10 N. S=6.36 N. d=.: mw2R-= 2. v=18. 5 .a)Q=1. J 2 d 1 3. d) Fp=G 1·G2 . Vidi sliku 127! a} Fet::.96'10 Pa=O.190. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N. a) v2=4 . Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Fel == 0.)V=7.314 .. FN= 0. Sta zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C prama tackl C'.124. '. '.0177 m 4 2 . b) V=669.160.161. ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr.7 bara.153. : --1 . V= .154.191.014 bara.j-=2gh.3.345 mls'.Q=0. Procitaj na skali dinamometra velicinu lstezanja. e. I 84 m UWoa)S=3. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51.. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s place. mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s..200.d2.182. ( S. a) 490. 1.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno gore-dolje . 3. pa=1. 3. b) Fef' Ftr"" 0.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje. 5. Pu=1. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje Ftr~Fcf. 3. p=1.Pl:.. D2 3 -33 SL.0=45 -. b) V=11. s' 3.173. s ~..3.. 2 : ""~. ) 81. 3.2771 Pa. F. 196 bar. a) Za dinamometar je okacen teg..5 N.326 kg.. b) YA = Fi· mg = 0..42 1=9. S2 "" 2 4 A18h.56'10 m. U odnosu na istezanje kada miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? -d~ PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada.165. 1=10SN. ~ 3. h =r.187. F=mg.

F::: 26. 4. 4. a) Pk = AIt = 3500 W. 4.206. Kamen potopi U vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2 . Fa = 400 N. h = 30. A = 0. .=6625 W.50. = F~'s = Ek.48. A::: Ek :::: 800 J. F= 10 kN. a) A=19600J. Gustina (51. v=2 mls.25.9 m. a=:6 m/s:!. 2 v =5m/s. J.1 kW.76.. slobodno smanjuje 3. a) v = 30. 4.213.28.24.9 kW. 3.23. 4.mgh=k>C/2. 4.a. a) E. a = 0.204.odnosu na pod. . 4. 2 2 2 2 . a) F = Ftr. 4.5 N. k '" 900 N/m. CFA m-8l6 kg. 4.Ao = 45 kJ. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. a) 450 J~ b) 750 J. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Ep = 344 J. mv 2 4.19. t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.36. mv~ . Ep =. 4.43. 4. 4.+ mghl=mgh2' vk=4 mls. t = 50 s. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). 4. e) Ep=360J.2 J.60 J: Ez=300J. P = 78. Vaijak istovremeno siobodno pada i rotira.15. + Atr. P = F·v. a) Et /E 2 =1J2. a 4. Rad je pozttivan. 4. Pogledaj zadatak 4. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180". a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. m. E = Ek = 80 J. b) h = 35. A '" 15. hl = 10. b) Ek = aOJ. 52' '" mv B I~ 4. b) Kineticka energija prelazi u elasti&:1u potencijalnu j obmuto. b) F=156 N. F 18 kN.25 J. A = 13. odnosno vodu.d.29.83m1s .25 KWh. A = 31 . Ek= mgh+ -2-. P =40kW. 4.108.24.75. Neka ostane oko 1 em vazduha u svakoj epruveti. Sipaj u epruvetu ulje.60 N. 3. b). Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju. b} ma = F. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom.24. s = 200 m.a) mgh = mv A + lroA .3 m. b) A=7. A=48 J. a) rna:::: mg . J (iii 1080 MWh). Ek = 18000 J. dim sa ubrzava nagora.4 . Ek '" 96. Ek=247. P = 9810 W.33 .54. v= 10 mls. 4.43.37. Mlaz "privlaci" kasiku.5 kWh. 4. lenjirom se izmjeri vislna stoia u . a) v=8m!s. a = 2 m!s2.5 m/s. Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci. F=ma. Fo 4.h = 10 m. h = 1. b) P =80 kW.71... F = 10 kN.24. 4. A = FO'd.47.7 J. Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. F = Ftr = mg. 4. A = Ek ~ Ep= 9.205. h = 0.211. b) A=4. a) 90 kJ.1 m.35.210. v = 4.43 mis.4 J.a Mlaz vadestatlcki.3 mfs.45. Sa desne 5trane rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena.81. 4.a=3m1s 4.10.8 J.61. 4. b)mgh=mg'2R+-. b) Gustina 2 4.72).77. h=8 m.129 4.! Zasto? v = v/2.Ek. A = 800J. A2=144 J. 4. a) mgh : : : .209. a) v=2.6B. a) 4. VA= 3.7 m.+-2 . 2 .1 2 F l. A:::47088J. A = 1181 J. A = k 012.18. b) P=8281 W.43 mis. pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.9.215.9 N.11.9.1 m.1. 4. 4. 4. b) Ftr = 44. vA=4. a+ ~~g h!I..235.57.2 mls . . 4.3.. Za~ta? 3.13. .2 em. m = 80 kg. 4. dinamomeiar zaklapa. 3.= 180 J.49.67 mfs. A = 104900 J.80. A = 474 kJ. s. Vid! sliku 112.Sudar je centralan i neelastican: ffi. te pri odredenoj brztoi . a) A=Pt.Ek = 7i J.1 kW.208. Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case. P = F v. Aa :::: 30 kJ.62. 4. Pk = 3924 W. mgh = ~/2. 4.<:. P=1. v::::' 56.6 J.90 kJ. P = 490S'W.42. Vecoj brzini odgovara manjt pritisak. mgh. c) E~4. m =pV. b) A = 1. E.5. a tijelo vUCes ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? ' 4.. A =. 3. =1010 N. 4.9'10 12 kamena je p=mN.Fa.73. F=5.26.b. 4. a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge. I = h. 2 4.2 J. F =m(g+a).66. b) A =12 J.Atr = Ek.63. Masa kamena je m=G 1{g. s=600 m. 2 4. Ep "" 344. b) h = 80 m.82. Oa. =:4. 4. A=1. V-zapremina kamena. 4. R hl= 0. 3. v. 4. 2 4.65. 4. F = Ftr = 7000 N.S1 =14.8m. a) F=39 N.46. a) v =. A=235440 J..60. F '" 30 N.33 m/s b)V=2. b) Vo= 28 mis.58. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u vrucu vodu da se zagrije. 3.34. A::: 300 J. AIr=.81 mls. F=10 N. ! I I G G1 51. = 180 J. S = 021[ • 't 4 4. a) k = 60 N/m.vs=2.4 kW. ma=F~Ftr. F '" 4196 N. pada te se ubrzava. Ek = 4S0 kJ.44. . SHa potiska je Fp""G 1 -G2 . 3214. E:::: ~p:::: 80 J.' trrills. Vl + m2 V2 = (ffi.6. a) s. c) Es=-= 300J.212. 4.16.5 m. c) mVa2/R ='mg. 112 113 . a zapreminu izracunaj iz obrasca Fp=MV.41J.74. 4. c) Ek = mgh .21. Vidi rjesenje zadataka 4.· + m2) v =1. 4. b) A""E.b.Ulozena snaga u turbinu je P = 47. 4. boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom.207.3 J.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da dinamometar bude u horizontalnom polozaju.8. k = Fix. a) P:::: Fv. ~:4':9 m. 4.2 W. a) Al :::18 J. Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju. Pk =45 MW. Poveeava sa dinamicki pritisak.52. 4. 4. 4. mJ!J2 =k>tl2.' b) F2 . Q=:i.7 N. neki ugao sa ~tolom.41. 4.2. Koliki je rad sile F. A":.30. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. 4. Vazdusni mjehur se br.12.. a) F = Ftr = 3666 N.2. A= O. =2. Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". gdje je: ~-si1a istezanja koju pokazuje dinamometar. 4.78. 4. 4.5 J.43 mIs. P = 235. Puhanjem kroz lijevak (sI.25 m. a=2 m1s .5 ". 3.4.129) kamena je 'p=pn G ~G .67.Ftr.40. c) Otpor bi bia dVa puta veti. Energija i rad 4.4. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). 1962 J. 4.5 mls2• 4'. s = ae~2.1 N. 4. To znaci da kaeficijent viskoznosti tecnos~ opada sa temperaturom 3 4.. v = 6 mis. b) Ek=240J: Ep".64. 4. 3. S = 10. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo. Ep = l00J. 4.56. 4.65 mis. a) vo=40 mls..20.1 F=kx. V2 = vl+at:::: 7.27. A = Ek = 1.71). Ek=16J. te ce se valjak pokrenutu ulijevo.. Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51. )l=0.a) E\::::mgh=300J.6 m/S. b) mgh = mg '2R + mvr/I2~:ve= 3. Strujanje mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod. 4.4 kg. A = 3. 4.2 4. v = sit.59. gdje js P<I-Qustina vode. a sa lijeve povetana. posta se dlte sporo. F". 4.Ek.1 J. a) F=4. A.55. b) A=F· h. Ek =: 7. a kolikj site trenja? c) Hoee Ii dinamometar pokazati lsto istezanje ako. b) P = 4. a. b) S2 . laminarno strujanje prelaz! u turbulentno.4 J..b) E1/E2 = 2. a) p=7848 Pa. 4.22 Ek = 120000 J: 4. b))l= 0. 4. Zakaci oprugu za statak ill st~.31.4.= AU'. m:::: 7142 kg.5 m. Q=Sv' . Vai:dusni mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. a) P. A=20600 J.". b) s = 4. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.38. 20.2MW.24. X· velicina istezanja opruge.39. 4. d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku.7. b) F=pS=15. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe G . PI< = 7357 W.31. Ep = 198 J. h=0.67 kN. c) F3 i F4 . v =17. A = .51.47.2 J. Korisna snaga turbineje 32.6.79.2 m/s.11E = A =mg (H + d).5 J.17. F=Ftr. 4.6 m. 4. A = Ek.70.ze podlze· u epruveti sa vodom nego sa uljem. 3.e.1 m. 3. 4.1424 J.6. Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea.9 mls.4. m = 23. Ek = 456 J. a) mgh "" m~l2.53. 4. 4.32.72. 4. Pri napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija).14.~. Usljed potiska cd strane hladnog vazduha. i zacepi. k=20 N/m.4S.6~ m.

1. 5.~.93.25 em. 6. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje.29'106 mfs.. 4.26. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa. Vidi zadatak 4.. 5.=1. a) f=3 Hz. 3.29. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina.= mg . Energija oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. a tamna dolje. d) Mij!3nja. d) Ek = 10. b) e=3 em/s.44g. 5. m =2 mo.997 m@.k(x~ . F=mg. b) T =0. WT=0. Eo = moc . Konstantu opruge mazes izracunati i na ° ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj pOsJije odbijanja.89.2 god.71 rad/s.2 s.31.6.&-rad/s. a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. Promjena talasne duzine moze se uociti i bez mjerenja.. Ek'= 96J.52'10. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je nEg ::= 6Eel. 5. h < hl' odnosno E<E 1• . vl==15 mls. f=1. IlEe! Jf .17.314 s. ObUjepi jednu kulgicu sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). . e) E o=1.~ Tm=2.25. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega.96. b) Sudar je neelasticanje 5.4 Hz.-Fo=O.=2 m. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina.106 Hz. Q=0.25 cm.. Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. T::::0. 4.79 m/s2.6 rad/s@T=2S.1:4. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u po!oiaju 0.90. Konac pricvrsti u tacki na jedan kraj table (iii stalak). "" D. 5. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1. 4.36.10-4J). kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. v = 2. t::::o.8 N1m:.=2 m.83. Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa. Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju. %. 2 2 4. 5. 6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike 6. gdje js m masa tega.4. lzmjeri vrijeme trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. a) F=ky. 4.44g. b) toE = 1250 J.35..::::2. 5. 115 . 165 s.16.11. 1\. fp=o'0.23 s. Uporedi dobivene rezultate. nElE1 "" nhlh1 =.2 m.120[ hF 1.106 mis.36 '10. 5.3 mls. Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva ' polozaja opruge. 2. a) ~125.7. 1. 64%.75 cm.10-4J . radlS.95.28. 2 . }. b) Ek== 194J. T=O. . Blizanac koji je ostao na Zem!ji imat 6e 70.24.5 J "" 1247. f=O.22.18.b) zakon odrfanja 3. Oio mehanicke energije kojije preko u unutrasnju je =2.. a) Eo = 1.4.x'" I I. v = 3 mls. 1=50 Hz.88. 5. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. 2 14 30 13 6. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla odbijanja od upadnog ugla. c=5 cm/s.24 m.f=0. Da bj sudar kuglica bio centralan.49 m. v:F2·10" mls. T:::2 S. T==1. F=45 N. ~=0. a rezonator prima energiju oscUovanja. Konstanta opruge je: k =1:.39. h = 5 em.15.19. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.33 s.45 s.27. 6. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena.istezanje opruge kad okacimo teg. 1040 kHz.2. 5. f:::5 Hz.33. m =mo+ tom = 1. svijetla .39. At = 50. 5. a bUzanae koji se vratio 30 god. V =0..38.4 . T =1. 6.4 mls.8 m.78'10'10 J. frekvenciju oseilovanja. ~ o • '1' ) f=50 Hz. 5.10 J. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje.'T=1. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n 4.5HZ.15 mls. E. fii. 4.63 N. f=10 Hz. h =1. J.5 m/s. a) 6. v -= 0. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode. 5. k=9. tj. Sta zapazas? Koje klatno sporije oseiluje. At' = 6 god.82! 5. b) I=IJ2. 1.45'10.4. 5.235 mis. c=0.S Hi 50%.5 s.94. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod polozaja 0 (Xo). Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period oscilovanja.84. a za proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91. 5.39. b) <0=314 f=0. . a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. b) Ista! 5. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL 4.).56 m.25 iii 25%. mgh =~+--'2. m. vezu se kao na slici 130. 12 J.5 s. c=3 mls.mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa.9. 6.S. Centri masa kugUea moraju bin na istoj visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije sudara. lamn. i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo. 5. rezonancija. Pri tome je F==kx. 5.~5 . k=15. 5. a zatim pusti. a) v=~8 mis. T=0. k=20 N/m. 4. Podigni kuglicu do tacke A. " ' . 5. c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena.0126J. m=27. a) c=5 em/s. 1.a l!l~esta)e talasna duzina talasa.20. 4. 4.21.. b) KugHca ce se podici do isle visine. c=0.6 s. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. f=2 .. b) Eko=1 .10 J. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja.::1. e=80 mls.92.2. Eo = B.14. 5. -. Za nijerenje talas~e d~:line P?stoje po~ebni postupcj.9 cm.13.23. 5.-_- 5.E! "" h:h 1 • UkoHko je hl=h. a) c=297 mis. e2=20 m/s. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje.I=63. ).37.5 J.2 IDlvl 2 = mv] 2 + mV2 2 2 . a) 1.MV2 = 0.87. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv. Pravac I smjer talasa predstavljen je streiicom (zrak). ro=4.12. b) Elasticna sredina. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/.2 Hz. preiamanje talasa.34.=1.3.xl). b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. a) vpooA=0.6'106 mls. A. b) m = 2. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.svljetla ili. 4. f=297 Hz.2 god. Rastojanje izmedu dva-susj7dna. Drugo klatno poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. 5. 5.2 m 2 x x x. boA dJ::vI /r. kg. jednake . 1.2 god. Ta pojava se naziva rezonancija. b) E = 1.1 s.7 m. 5.04 MHz. a) v == 1 mls.5.B5.13O. c) v =.~ 1=4. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).43 C'" 1. b) T=0.ID2 • m2 +m] 2 M 2 . a) Vl= 5.86.=6 m. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2. 19. T=4 s. 6. Oscilacije i talasi.04. "" VI m2 .4 s.67 em. f=0.V2 == 1.h.1. Istezanja X. T :::0.32.67 Hz. ~ '2--SI. Te po!ozaje zabiljezi na stalku.97... . !=8.80 N/m.6.33 s. liEg =. b)Eo=1/2kA 2=0.5'10. Povuci kredom horizontalnu liniju kOja prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju). odnosno F=mg. 1. 1. mg(x2-xl). P~sti teg.25 Hz.4 m. 6.t =3. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije usporile? 5.992 H~ g=9.87 i 4. c) Ek::= E ~ Eo = 5.• lc=O.Tijelo pada s~ visine h i odblje se oa visinu hI. J. KugUce ce se poslije sudara nastavlti zajedno kretati. Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije.am= Eklc2 = 0. 4.=0. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.75 Hz. 4. b) I = 6. 6EJE .1 = 90% I'.0.30.91. ~o- '-..

2ag/mol.5 dm3• 7. 7. Ellminisanjem 21 . 7.0357 mot. pV = MAT: m = 3. 7.13. 7.041 moL 7. N=4.9. 7.37. p=21. EK=3. 7.55.132.t1)..99·10·26 kg. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0 zidove suda. P2= 4 bara. 404K.l36). 7.18.8 J. kg. Mozes Ii lzvesti zak!jueak da se smanjenjem zapremine.6 mol.Pt=PIl' 7. p=2.22 kg/m s.1. P2". 7. Pregradi okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. a::::~. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce istom brzin'om (simuliranje iste temperature). T=360 K 7. T=629 K"b) vn=571 m/s. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2 • Treba. 151. • 7.64•. b) 225 cms. alp i V.2 bara..30.6·10· J.27. pritisak povecao? 7. 7.pV=const.96·10 • 7.. m=258. 7.21 Pa. p=o...21. Pri stalnoj zapremini. N=2. kg. p=:18. U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi U cijev u vad. a} 4 bara.m=Nm.39.=34. 1 1 g. T Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i' manometru.5 em2 7. a) Lagano pokreCi okvir. S1. 129.45. cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa.35·10.2. \ 116 117 . 7. 5. 273 ·c onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost .133.34. 7. pri !stoj temperaturi. p=:1.t tL"~. Dobio 51 zatvoreni zivin manometar (sI.8.17.. 7. P1V] = P2 Vz . b) P2=Po~pgh2=O. a)pl=Po(1+o. p=O. V2=25 I. Vm. a) 72600 K. 7. T 81. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. 22 7. b} v=1845 m/s. P2=320 kPa.1.16.24 Tl Tz 24 mol.. V 7. 7. N=9.15'1<f2". 7.11. a) 270 cm2.a.96. Vicfl sliku 1321 81. V=1120 I. 7.6 K. Vidi sliku 134! 7 . SI.8 K. c) kao pod a) i b).14. sto odgovara ve6em pritisku."i cap. t=const. b) P i IN.3 bara.LL.i: taka da bUde sk~~o ~o vrha u vodi.29'10-3 g.1. N=2.stoj temperaturi je Pl>P2. N=5.10.61. V~5.1. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce.46.13.38. 7.8 kglm 3 . U=5515. n:"A. Molekularna fizika 7. V=O. 7. ~. m". 7.P2=4Pl' 7.2. t=141. 409 K. 7. U stak!enu U cijev sipaj zivu.74 m3 . a) v=1468 m/s. b. 7. p=4·10·12 Pa.33b. b)n:::::Q. N=2.65. ~const.Vldi primjer3! M=22 gimo!.162 kPa. n=1. Vidi sliku 1351 7.69-10 .02.47. 7. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom.4~. p=f~m.L. 285 kPa. 7. Da bi proces bio S1.67. p=l .105 Pa.4. P2=Pa+pgh.53.0=0.36. 67.26 kPa. p:::Q. T-=577. 7.~.P2=5 bara. '~ 7. Molekularno kineticka teorija 7.41.63. Spojl posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu.49. 71 g/mol. P2=Po{1+crt2 ). 7.2 L 7. V. 28 g/mol. b) 145919 K. 7. normiranog prltiska Po. U=Ek=NE~l.5 gIl.).24. 0=2 mol. 7. b) m=1.6 kg .35 bar.47'1<f2. Na temperaturi T'. pztz ~ Pltl gdje je Pl=Pa.4 Vmol.26 bar. 7. sto znaa da je V 1<V2 • [lohor! 217. t=21°C.19 J.6 kg. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru.7. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\ staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to prievrstiti za dasku. 1805 K. n=0. 7. 57.58. t:r-2732C. V t=50'O. "------.8 m3 . Plutani eep se pokre6e.20.15 I. 7. Vidi sluku 133! ? .66. 7.57.a. a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a zidove okvira.41·1021 • 7. 32g/moL 7. b) 2.16 kglm3 • 7.56. 7.. b)!mo pod a). 7.9.84 bar. V2=O.10'21 J.65. m=O. m=1. m .15. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. n=8. 340 K.1>V2.78·10 5pa: 7.13. p=3 MPa.22. M. V. 7.32.87 kglm3 • 7.=15 I.II.38 mol.b. 7. 7. m=pV=o.51..oa k. Pt=l bar.69·1019 • 7. porastom temperature (karla je sijalica upaJjena ) pritisak se poveca. Ocitaj temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. 7. Vo=914 I. 7. 7. a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom.127. Vidi sliku 131.54. EK1 =1.27 I. 7. 0=4.31.36Q'2C. Na . M=34 g1mol. T:::294 K. ~"LL. 20.7 kPa.. T1=328 K.131.3. dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska.0156 mol.23.19.2·lcr • 7. 7.36I. m=40.25.5. 12./' vrr= const.42. 7.35. Sta odgovara molekuUma. Ocitaj temperaturu tl na termometru.5 mol.~. 7.1 2 cm .52. 8 g. Brej udaraca kuglice se poveeaD.:22.4 puta.21 mol. a} Pl=Po+pgh 1=1.468. b) Aka znamo vrljednost atmosfe~kog prltiska a=_l_. stay! 2a-tak kuglica (moie i olovna saema).27.797 mis.48.60.12.a. pNl=pN2..62.17. n=8928.a.33.26.34.6. Izmedu kugUca stavi pluta.37·1027 • 4 7. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2! 7.135. izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl. 320 K. 7. N=l .136.28. 1. 2. 108.46-10. 1.27 kPa.3.50.59.5°. 7.2.8.67'10~7k9. 13.v2. U okvir sa staklenim dnom. kao na sUet 136.

je A=0'2S=O'2Ix.37 mm..5. . 8.16 N. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma. b) 2.08'10 8.067 N.S=0. a=8.om=O. e) E=4.44 mm.41.7'10. m-. Ep "" k ill 6. V=SI.:::.1 2 ".5.().2 . 3 3 f1=1 . h2 '" 0'2 £1. F/S=1. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa dijagrama odredi modul elasticnosti 8.95 GPa. . r. pregradu.1·10· m 3 8. a) F=40 N. Broj molekula u toj zapremini je 8. vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S.25. 8.51. a "". hk-::06.2 mm. SHa istezanja je Fj.0..231 F=mg+(d. 0'=0.109 Pa. 1=5 m. . B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl". == 2. Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m.=5. M=18 g/moL 25 22 2Z . 8. 8.26. b) 0. F=mg+Fpn.2. Vz.022 N/m.016 kg.005 g.'" 19620Pa.a.022 N/m.:::.:::. dl!=l. N=41 0 N. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana. b) i e) .4.42. b)1.1).3·10·re kg. F=45 N.3. 8. 8.12: 8..2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine).7cm. O'k= 5 N/mml!. Vidl zadatak 8.107 Pa.0. m2.92 g.023 ems. m.023 g.5'10'" ems. 8.48.5·1(f'.a zatim ponovno dopuni alkoholom do 100 ems.47. 8. b) 2.6 em. Kuglice treba da imaJu precnik do 0. 8. Izmjeri dui.I2. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude jednak: F.inu trake I i presjek S. 8.21. 0'2=0. w S. m.0. e)E=3. c) k "" 4 i.1. 8.S J. F=0. N= 7 . b) 776 g.38.49. 8.11. S-izmjerena povrsina masne mrlje.5 mfs2 8..irln:.04.. 8.J.0. e)ma=Fmax-Frr. U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je.3 nm. ' lJ.28. 8. ~ . ~ 1t.9. d.13. 0=260 kapl.7 em .20. 2S 8. N=3.068 N/m. tlls. l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn. A=O.26 em.5 em. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea.:::. A=38)J. 23J 8.68. a) F=mg. Treba ih prekritl staklenom plocom kako kugJiee ne' bi ispadale. 16 mJ. m"4.8.68 mm.J.23. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao zategnuta apna.078 N.F. onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V1 = molekula.1 d F 1egovlma ml. a) 1. 8.l. Neeel 8.45.29.098%. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti.23·10 6 Pa.=::mg.7 mm.60. 8. 8.(rad). Gomj! dio opne se skuplja (sI.50. 8. . a zatim do 100 ems alkoholom.1.334 dm3 • To iznos! 33.05. b) 2 E=200 GPa . ms . 8. j biljeti lzduzenja al"lJ. Ako pretpostavimo da se formira monomolekulski s!oj oleinske kiseline.S. 0'::::25 MPa. b) 4. m". patone. 8.43.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems.c. V=h(S2-S.97.0. R e = 2~V .moll. Optereti traku ..38. 8. Ah AI aT .105). Ll.32.34-10 (vidi zadatak 8.<lS. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama.+d2 )ncr.97MPa 8. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi F~= mg·Fp . Vidi primjer 2! 0.:e.1 ' m 2 -F6.. 8. F2=mg+rna. B. nesto duzi od precnika. E "'" 2.106 Pa.31.27.. 1=180 m. if=2as. gdje je d~precnik jednog molekula.). To je slucajan dogadaj. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.9 ). onda je zapremina V::::S'd. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak ana maze past! u bilo koju.40.1S. i 8. 8.78 eml!.2 em. Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.54 g.mgsina.71lffi. V=dS. f. onda zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe.01J. N .1019 B. a) m. F"" 1<6.61 mm. if. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. gdje je tI V L 118 119 . Podatke mjerenja unesi u tabelu.J 7. U donjem dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. $=1/2.=500 N. 8.10-29 m3 .B g.34'10 molekula. . Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS. A=cr.1. gdje ie sila povrSinskog napona F. b) ErO. a) 2. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru.4 mJ. N".:::. b) A=a2h.b.23'10 . hv=14.6 kg. Neka je zapremina vade 1 dm3• Tada je masa m=1 kg.1 kg. d~2.4nr. a) Koji mode! odgovara kristalu. 8. (£. m". h1 0'1 P2 8. S. .39.056 em. V kaji pretinac je pala najvise kuglica? Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom. d" .5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto nesta praha krede. b)3. Kada papir upije vodu. Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru. Zapremina svih molekula je V=NV1=O. sa obje strane akvira.2gh.073 N/m.zpV.:::. S1=100'41tr/.:. m=4.37. V 1=0. Vidi rjesenje zadatka 8.17.=O. 8. 8. a zatlm ukloni manji (s!.7. e} 9..5 mol.3·10·l!5 kg. 2 d=7. m=100ml. 0'=0. 5 ..45. a Igla ostane na povrSini vade.·. 8. b) Fmwr9000 N.:. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. pod djalovanjem molekulskih slla.6 MPa. Ako pustis veliki braj kuglica.6.35 . Donj! eilindar ostaje priljubljen uz gornji. a) S=2.::o E ~l. 8. aka se postave u vertikalni poJozaj. a} 0.46. Pagledaj primjer 2.4.44.30. Ogledom se dokazuje postojanje slla 'Izmedu mole kula. 8. 0.15.19. ht =7 em. Od tog rastvora pipetom odmjeri 0.59 mm.22.8.S=Sj"S.. d='3'1Q-. -2-"-2-.005. F""O. gdJe je Fi<?O'~$.b). a)0. 0..F j .39.106 . 0=12. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.. rl=5. as=Sl S. veel okvlr. S=4. F. a zatim sve na povrsinu vade. 8. d) A"" - .:::...1 P'9 em. 8. A=0. a) 40 MPa. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah. S I 8.o.34. vrtikalno navise. ~1t (%y '" 1. m=O. 8.14. m=pV.33.102.1.92'10 Pa. 0=0. 8. 8. B. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 1004 em 3 oleinske kiseline. a=49 m/s2..iretL . Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena. d=0. Kondenzirano stanje tvari n~5. b) F=mg.4% ukupne zapremine. Iglu stay! na komadic papira.m=crl..S!z.3. 2 "" 8Ji a) F S jednog od njlh staYI treei. S=4nr. a u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa? 98. Lagano lupkaj po okYirima. mv 2 kt.24.!.:::. h = 8. 0=0.0. pi r3n '" p.5. ~J I AT poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala.18.36. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi opna bila CvrSCa.:::.:::. S:.12. Oko . 6!.)./~o. d:::: f' gdje je V=O.078 N/m. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n.1 MPa. a) V=1O-sm 3 . SHjedi da je 1=10400 m.9.

9.86. Pogledaj zadatak 9.110). T 1:::420 K. 0.34.a1 C:!=476 JlkgOC 9. 0=15894 J. se podife.33. Q=mc(t2-t.78 MJ.+~{ft-ts). Mijesanjem tople i hladne vade smjesa ¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.8·10·51f<'C.2 cm .036 m.28.59. 9. Uporedi doboveni reiultat sa tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode.12 .56 kJ.26.U ""2'nR. Treba izmjeriti visinu stuba five h.I37.50.40. a) Vidi primjer 11 A=997 J.t=11. Stavi posudu u hladnu vodu. 9. dN=Nlt-N\=9.6°C. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj vodom.=28. .Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335. 9.y=V1Y~!' gd. b) 1:=52. AV=I:Nt"t:Ns=3. tlVs =Voy.5 min. 0=1915.1.Q.30=60 m. Po=O. provuci pipetu i teimometar (51..a.te. 5 kJ. 8.71.19 .111). 9.Vidi primjer 3! 0"=38. V2=7. Stub zive.. 9.4'10-41f<'C.33. Pk=O.11=!o(1+uh). 0. 130"'60. 0 4=2260 kJ.127 M\fo/. t=382"C. Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.17.-t)+mq.=mle(f&-t. Voda prima toplotu: 0. 32.5 kJ+1008 kJ+125. 1650J. koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi. Ako se zanema~e gubici O2=01.36.6 kJ.31. AU=336 kJ.=1. Skini posudu sa resoa i dobra zaeepi.76. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.1 .74.43.58. MJ. 6V". 8. Radno tijelo je vazduh u epruveti.6.33.8 kJ.70. 0=mc"i. Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on potone~ Da bl se epruveta statno kretala potrebno je odrZava~i stalnu razliku temperatura. 06.47.al t. 8._.).39.b.je topli a s18 hladni rezervoar? 9.6'C. okrenuta 9tvorom nadole. A = 0. Sipaj u posudu nesto vode i ..79.005 m.. So=8400cm . a) tlV:.. 9. 9.0.68.387 kg .Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1 =17581 J. O=mQt.62. O=mc(it-h)+mQl.45.g. A=28 kJ.:16 cm 3 . Vidi zadatak 8.je masa five 52 g. 1 kg. AV=S& d!=20 cm.] kJ=1165 kJ.6 g/cm3te. visine h. 9. ts=6. b) 119.8 cm z. a) a""S. a} !=. T1 V ' 1 .1641.=10.24 glem 3.33. 8. Q 3=419 kJ.60. S.). 0= 26 GJ. "t=44. V::=45! b) Tz = Vz.~83 K. Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t . AV=Voytlt. tlV=3·10""m 3 • mz "" O2 = 0. s = 684 km. t = 11. m=1.. 9. Gu~tina zwe je 13. 0:<". 8. T:<. c) O2=143. 8.=1.54. Glovo otpusta toplotu: Oo=moq. 0. 1 =12.8'10~ 11'C. 1.038 9. A=646 J. t=56.0110.63. V 1=12. dV=1635 cm 3 . t=415. na datoj temperaturi. 9.e u U cijevi.. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi nekoliko puta. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?. 8. t2=100°C. jer je p omJena zapremlne pn toplJenJu zane~arljiva.84. a) V 1=3!. Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. 9.. Q2"'33.8 kJ.6. 8.35. yt=O.8 kJ" b) 31. Q2=33600 kJ. V.8"C. ..gdje js r =: -::. 9. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. V.se smani. 8.10.0.46. 8. podize se. O.S=29.B.42. O=mcdt=epVoAt.• t.061 2 m. a) A=1800J. trenutku otkidanja prstena. O=me(4.:":=-~=""'-=:-=-~'::':. i 12 (prlje i posHje zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi.5 kJ.3 MJ..16. 0=5. b) t=1490C S. 8.65. 9. O=P"t.t:::3480 J.72.0306 m. Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.5°C 9.8 cm z.67 glcma.0003 m.M=~3. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. Visina se raeuna u odnosu na mvo tecnosti u Casi. 8.. 9.(ktJ. 9. SI.38. a) 419.S3•.15.hzno t. b) 13. 9. A=7200 J. 1 t. Vazdusni stub.421 a) Q=1574.. t.51.54. 9.24. 9.6ob.c. Pog!edaj zadatak 9. d=do=(1+o. 9. r2 ::. ~=m?. t=641°C. M=O. 4.8%. 2 z 8. 9. 0.vpdena para te . 8..5"'C.52. Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok s~ v~a u pipeti na pre~ta~e podizatl. 8. 120 121 .VoYttlt.r.. ! . io=2rort=don:.52.44.64.27.1"C. F=4-10 N.29.tg =0"C.. q. A::"-liU=w650 J. 9.87.= 31.:!-:.9997 m. Vidi zadatak 9. m=loo kg.:::. bez zapusaca. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c.. ~2a." Q! ' 02 ' Q3 ' ra(1 +at).=60°C. i 9. 8.J.1'10. Broj obrtaja je N "" 2:r ..82! AV=O.25.3. y=3a=4. a) 35. I~ lo(l+ut.(t.B mol.=409 5 K .53. 0=772.88. 8.2. 8. 9...7662 kg/ms. O2=336 kJ.-tv) ts=28.735 cm'. V".80S.=2. t:Nt::. 8.840 J. 0=3025.22.lB. 8. b) q=mc.. M=362"C.23 i sliku 18.3. koji se nalazl na povrSlni vod. 8. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu.2·10-'&1J<'C. bU=O.19 MJ. Cep se krece. 8. 850 J.4:i~. 06 . Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ pretvorice u paru masu od 8. b)0=4800J. t v=80"C.)+mql..67. 9.7"C. m=1oog.8. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.32. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze. pV.81.75.8 glcm 3 . p=300 kPa.80.zna~ ~~El~nosti. Termodinamika. 8. 10=60. P=1000 W. 9. "" Va + 1~ Va. 9. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari. 9. .9. K~~ gu~e~i ~p.55.998 m.778 glcms.41. r1 "" 1. Plutan! esp. 8. o t1 .~i pritisak i.= mvCv(t. 9.8 em. 1=105°C. t=530'C.7. 9.202.. 9.21.Js=21.6emz. a)13.01=1050 J.0. Hladnija vada' prima toplotu Q.53. b) Rad'gasa je A=p(Vz-V.t).-tv).75. c) tN". '1=30. 73. 9. Moze! 8. masu prstana m i srednji precnlk prstana d. d::. 9. 9..56. 8. Qs=mqs. Vidi zadatak 9.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.48.4°C.7·10--51f'C.20.75 cm 3 .66.1=6. 9.5 kJ. Voda i alkoho! s~ nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev.51.33.1010C. 9.5 kJ. 9.73. c) 13. 9. b) . 0=84781 J.106).3. !=dn:. 80=9989.J.=m~(tz-t. 9.1 MJ. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom.1311 mm.4:a.T. 9. 8.25.4°C.s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Koja tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi? 9..IW=B·10-4 m3..82..5 1/0C.85. Toplija voda otpusta toplotu O:<. istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.=43.b. a zatim visinu alkohola hz . yt=0. p=0. 3 Tf=0. 10=11.5 ems. duzine vazdusnih stubova I. Q.6. Stavi posudu u toplu vodu (51. p:::: A T. A=18000 J.13.-t.B I.57.44! t.01 em.4 MPa. 9.49.61. 9. 0=41983 kJ.1S=O. 9. 52. Voda u posudi ce pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje.69.4.~ kJ.. 0 1=7123 kJ. 0 '" F.=1 . 8. Qo=Qv.33. 808J.60 g/em 3 .77. V j =18 t. 5 1=9983 cmz.37. 0::=67200J.= 39805 J.8 kJ+ 1143 kJ.T1=437 K.29.=pS(I.::-.=nRT1. 0=13.8. c} AU=2483 J. lebdi b!izu dna (slika 112).)=mLQt. 0=74455 J.28mqs. 9. Vidi rjesenje zadatka·S. y=1. m=145 g.78. Procitaj t~mperaturu t2 i promjenu zapremlne dV.317. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju.11.21. 8. stavi na grijalicu dok ne prokljuCa.8 kJ.4. Fazni prelazi. V0=50 cm3 .6 min. 9. Pogladaj primjer 1l A=600 J. <:<=1 . stavi u toplu vodu (sI. 1°C. tr15°C.B2 em'. 80QJ. t. PM adijabatskom procesu 0:::0. 9.+mLc. 9. Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u toplu i hladnu vodu. stub zive se kre6e gore dole. 0=1. 8.4 h.5. 9..1=1. Tz= 0 K.a) 120. 8. n=10 kockica 9. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u 9.9. OL=QV. Gas se ohladio! 9.30. o6.968 m. a) n=O.14. S. 9. 0 3=1260 kJ. b) 1=74.5r-mq.l-h). smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. mvCv(t. AV::N kwV"". b) Ql=223.01 em. prj tome]e PDb. 8. Vldi zadatak 8.23. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate.t. A=61 .3 kJ.

66057'10' kg h-6.854'10.602'10'''C R-8.7 Him 80_8.013 bar vodena para JO'C) i 1. rad. lIIIeaunarodni sistemjedinica Osnovne jediriice Velicina duljina Oinaka~ Predmeci decimalnih mjernih jedinica I . toplolni fluks .013 bar 700 920 988 1000 790 700 1030 760 900 13600 1.10.15 K I Po-l01325 Pa e-l.602'10~ J .806 mis' NA=6.672'10' i<fL mn_1.29 0..1. .· 10.109'10' kg u m. jedinicama 1 morska milia= 1852 m 1 astron.27 kg 1 min=60 s 1 h_3600 s 1d 86400 s 1 bar-l0' Pa 1 eV-l. snaga.674'10'u kQ u-l.=1.6726'10~" Nm'/ka' Naziv kilogram po kubnom metru kvadratni metar kubni metar metar u sekundi niuln (newton) gustina I povrsina zaoremina (volumen) Oznaka kg I g~9.022' 10·' mor rn' m' m" I Uo=4.314 J/mal·K brzina • s rn sila oritisak inaorezanie\ Eneraiia. m t termodinamicka lemoeratura iakost elektricne slruie svietlosnaTakost kolicina tvan (mnozina\ Neke izvedene jedinice Velicina T I J n 10" 10" 10'" 10" 10" 10'" 10'" 10'" d c m u n p f a decl centi mili mlkro nano piko femto ato 10 10' 10 10' 10' 10" 10 00 10'· da h k M G T P E deka heklo kilo mega giga tera peta eksa Vaznije fizicke konstante brzina svjetlosti u vakuumu gravitaciona konstanta ubrzanie slobodnoq pada Avoaadrova konstanta permeabilnast vakliuma permitivnost vakuuma masa mirovania elektrona masa mirovania protona masa mirovanja neulrona atomska iedinica mase Plankova konstanta standardna temoeratura standardni ontisak ~ elementami naboi malama gasna kanstanta Gustina (kg/m 3) c=299 792 458 mls y=6. Idplina . .-9.495978·10" m 1 t_10"kg 1 u=1 . aluminii bakar ieljeza cink nikl olovo platina srellro zlata volfram oorculan staklo !~ 2700 8'900 7800 7100 8900 11300 21440 10500 19300 19200 2300 2500 Suho drvo led (O'CL voda(20'C) voda(4'C\ alkohol(20'C) benzin(20') morska voda nalta u/ie (20'C) ziva (20'C) vazduh IO'C) i 1. Velicina Jedinica· morska milia ast(onomska jedinica lona (I) atomska iedinica mase (u) minuta (min) sat (h) dan {d\ 1 bar elektronvolt (eV) duljina masa vrijeme I~pritisak eneraiia VrijednoSlis!<azana osnovnim . ied. I paskal (pascal) diu I (ioul val (watt diul po kilogramu po kelvinu N Pa J W -kgK J specificni loplolni kapacilel Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati .66057.=1 .626'1 O~ Js To=273.88 122 123 . Jedinica metar kilogram sekunda kelvin amper kandela mol Oznaka m kg s K A cd mol masa vrioeme .12 F/m m.

9064 Te 98. " ~.0OS0 3 6' 7 . I p • • r f -->- .9059 Zr 91. AI Si 28. 8l " Ge ]2.-------8 9 VIII VIII IB III II lIB 10 lIB IZ IlIA IlIB 13 IVA IVB 14 VA VB 15 VIA VIlA VIB VIIB 16 0 0 17 -.08 " Se 44..~1\)->.59 5<) " As 74.91)4 Br Kr 83...~: i -g il 0> '·(f)PlPlroCI» ?l c '~'IC"I!:iI~ ~.941 II Be 9.. 0> ~ a..9380 43 " Fe 55. _f ''"" ~~ l!l iii o~ =. .~..453 3S 26.9994 1.01218 12 • E"" 8 .!!! ~ "!: ~ ~1~1~1i:' I~~ ~I~I~R ~I~ ".00Z60 10 ZO.62 38 " .09 " Au 196.71 63.9738 4.J-..75 " Sb " Bi " Te 127. " " 3 ~~ c::: " eo ~'" l tnO ~ 80 lS 1\)".0061 15 30.9984 17 P " S 34 CI 35. '" " 3 ~...9062 75 Ru 101.60 (210) Hg 200. 114..lQQ !q ~ ~ JI~ Gl ~ "'~ ..Z " Po .~~ ~I~ ~~fue ::ltnll\)I·~· S"Jlfl~'I~I~ I~ Ii o. ..9116 ' 39.9055 Ba 137.- - .o:p.546 47 Cu Ag Zn 65.~o0"3'" as' o _: N. 0"0> :J ~c 03 :r IC S F' ~ 3 o '" c ~ ~ .305 d .U Cd 112.96 Se 79.. 0> colo ~I§I~I~~ !~. F B 10. ". 4 Li 6..086 .90 37 Rb 85.22 " " Nb Mo 92..868 78 Pt J95. ~ ~ Period ni sustav.e '~ 1 " T a....996 54... 126..' l' ?e> '-.94 14 W 183. owwoco ~1~lgl~I~~ I.elemenata Broj grope' Izmijenjeno Povijesno IA IA IIA IIA 2 IllB lIlA IVB IVA 4 VB VA 5 VIB VIIB VIA VIlA Novo .-H 1.-g"'" " ~ -.: ~ '\ ~ ~~ /. I\) a i:f -g ~ 1\)0 0 ".8. (j)o. 0 oeo 00 00 1\)1\) ..9898 Mg 24..81 I! C It.. " V 5OMI4 " " Cr Mn 51.n Ga Y 88.l:t c.. ~ '" 2.9045 85 " I " Xe 13J.37 48 69. " " ~ ~ ..06 " K 39.2 102..847 44 !7 58.9665 .4678 55 Sr 87. ~ 3i ~ N.. 78.~ r:1~ Ij lfil€ I~ I~ ~I~ .07 Pd 10M 46 ..59 TI 204...905S 71 19Z." iil S ~ ~ ~~ "'~ . -.40 107....948 36 Ar " . o· I a..r -g ~ "' ~ 3i ".9559 39 Ti 47.0 <D ~ "'0 =~ '" '" .9055 Cs 132.82 In Sn 118.69 121.49 180.025 " Ae Wnq Unp Unh (227) {2M} J78.179 i He Ne 0 15...9815 32.JO 86 At (210) Rn (222) Fr _~223) 87 Ra 226..:tl'\ w!:::.85 106 (263) Re 18&2 " Os 190.t ~ c ~... . 3i ". ~ ~! 0" ~~ ~ <DE? '" 0> 0> Q..9479 104 105 208.)COo)fO o:p.37 Pb W7.>' . Co iN "' "" :""1-v .Oll Na Zl....102 20 Ca '<).jO')coro.. f ..! I]I'T"IJI§ li·181~W~Je. . N 14.:>4 88 La n Hf " Ta (262) 95..9806 +--.9332 45 Z8 29 30 31 Co Rh Ir Ni 58.80 56 57 138.= '" -'" c @ ~" o ~ ~ 3 0" ~ '2' s· 00" N.5 6 7 18 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful