dr Ahmed Colic

Bego Mehuric

ZADACI I OGLED!

ZA 1. RAZRED TEHNICKIH I SRODNIH

SKOLA

'! Tuzla, 2000.

i1

I
Reeenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla

.Izdavac
Behram-begova medresa, Tuzla

PREDGOVOR
Stampa
Harlo-graf, Tuzla
Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola,
a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike
za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih
zadataka.

Za stampariju Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi i

eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i
Safet Pasi6 jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki
demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova
za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.

Autori

Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta, broj: 1O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine

Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08.
'1999. godine
 Sadriaj 1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju

1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5 SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne
jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan
I. MEHANIKA (skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori
2. Kinemallka jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a
izvedene jedinice: m , kglm ... Prilikom izracunavanja najsigurnije j~ deeimalne i
3
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11
mjesovite zakonske jediniee ~retvoriti u polazne SI jedinice .•Npr: 2nm. = 2·10· m;
9
2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15 3 3
6 em'= 6'10" m'; 2cm =2'10' m ; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21 dobije takode u SI jedinieama.
3. Dinamika. Slatika.
Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna
3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23 vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):
3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29
3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40
3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................46
3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49
3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52
4. Energija i rad .........................................................................59
4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59
4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68 ~I
5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73 II
1:1
5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73
ii +
c""a+b,
+ +
c<a+b
5.2. Mehanicki talasi. ......................................................................77
6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80
II MOlEKULARNA FIZIKA
~
,j]

,
SI.1.

-----_._-- -
F

7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82

!1'
ii, ii, F=Jp;2 +;Fz1
8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90 II ) ;.
9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96
Rjesenja ....................................................................................104
II V:::::Vj +V2
V=V1 + Vz(izoos vekt.ora v)
1. Uvod ....................................................................................104
2. Kinematika ........................................................................... 104 81.2.
3. Dinamika. Statika ................................................................... 105 Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):
4. Energija i rad ........................................................................ 112
(sinus): sinn""!., sin 2o:+cos 2 o.=1
5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114 c
6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115 (kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa
7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116 c
, b
8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118 (tangens): tga=b' (kotangens): ctgo:=~
9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119 b
S1.3.
Dodatak ............................ : .................................................... 122
Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom
koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao

5
 X=nA
.. Apsolutna greska .svako9, pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj
gdje je: X - mjerena velicina, n - brajna vrijednost, A - jedinica mjere. Na primjer, vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja:
duzina ucionice je 10m. Pisemo:
~x,=lx-x,l; ~x2=lx-X21,itd.
1= 10 m, Velielna
pri cemu je: 1- mjerena velieina, 10 - brajna vrijednost, m (metar) - jediniea mjere.
Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju
cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.
Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo zove se srednja apsolutna greska mjerenja. Rezultate mjerenja zapisujemo u
veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno, obllku
pomoeu potenei]e bra]a 10. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu, x=xil\x
e = 300000 km/s =3'105 km/s =
3'10' m/s ; sredn]i poluprecnlk Zeml]e,
Relativna g~eska mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti
R = 6370 km = 6,37'106 m ; nabo] tl]ela, q = 0,0000000012 C = 1,2'10'9 C ;
mJerene velleJne,
normalni atmosferskl·pritisak, p = 101300 Pa = 1,013'105 Pa. .
Znacajne cifre pri racunanju. Kada u zadacima racunamo s mjernim
podacima, tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih x
(pouzdanih) mjesta sto.ih imaju podael. Ona je neimenova~ broj i obicno se izrazava u procentima:
Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara ~x
koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. Na prim]er: £=-·100%
x
0,146 + 2,1 + 0,56 = 2,806 = 2,8.
Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja
Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara dutlne olovke I dobill vrijednosti: d, = 10,12 em; d2= 10,15 em; d3= 10,13 em;
koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara. Na prlmjer: d4= 10,11 em; d 5= 10,14 em. Srednja vrijednost mjerene velielne je
5,63 '0,8 = 4,504=4,5. d 10,12 em + 10,15 em + 10,13 em + 10,11 em + 10,14 em
Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno
5 1003=
onoiiko eifara koliko ima u osnovi. Na primjer: Apsolutne greske pojedinih mjerenja su:
2
3,28 = 10,7854=10,8 .. M, = 110,13 -10,121 em = 0,01 em
Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. Na primjer:
M, =110,13-10,15Iem=0,02em
.,f86 = 9,273= 9,3. M, =110,13-10,131 em = 0,00 em
U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva. Ono se vrsl u M, = 110,13-10,111 em = 0,02 em
proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna, a takvi su svi
rezultatl mjerenja. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5 M, = 110,13 --10,141 em = 0,01 em
posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. Ako je prva od odbacenih cifara Srednja vrijednost apsolutne greske je:
manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. Na primjer:
~d 0,01 em + 0,02 em + 0,00 em + 0,02 em + 0,01 em
36,7374 = 36,74 5 . ._-= 0,01 em
36,7334 =36,73
Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku
Srednja vrijednost mjerene velicine. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine
x I dobili vlrjednos!1 x" X2, ... x,. Tada je srednja vrljednost d = (10,13 ± 0,01) em
Relativna greska je:

0,01 em = 0.00098 = 0,001

Potrebno je, izvrsitr najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najbliza pravoj
10,13 em
vrijednosU: . £::;; 0,1 %

6
7
 Greske indirektnlh mjerenja. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti, vrSi se F
posredno (indirektno) mjerenje. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se !'=-
sljedecim pravilima: mg
€=-
~,
Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi, preko dinamometra, s\,!inom brzinom,
x ""'n±b
X uz jednako izvuceni dinamometar. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar
Lla Llb izmjeri nekoliko puta. Podatke unesi u tabelu:
x =a·b Llx "" alI.b + b.6.a E=-+-
, b

~: I m (kg) I F (N) I
a Lla .6.b
x=- E=-+- Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja
b , b
Lla iT )11 + ,",,2 + )1:; ;
£=2
, 3
Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom, voltmetrom je izmjerena vrijednost
napona U= 1,82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0,250 A. Najmanji podiok skale voltmetra je 0,04 V, a Relativna greska mj~renja je:
najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0,01A). Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu
gresku mjerenja. €",A)l""b.F+t..m
~ F m
Rjesenje: Elektri~ni otpor je: R=~=-~=7,28.Q
I 0,250A gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar, m-srednja vrijedhost mase kvadra,
Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu) ilm·najmanja masa tega na vagi, .6.F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Rezultat
mjerenja zapisujemo u obliku
.6.R LlU M
,"-=.-+-
R U I
Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela gdjeje: b.)l""€:jI
skale. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona
ilU = 0.02 V
T
Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je
M=O,OO5A 1.1.lzrazl pomocu potencije breja 10, u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji
= 0,02 V + 0,005 A "" 0,011 +0,02
€ "" IlR
preenik Zemlje koji iznosi 12740 km; b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja
R 1,82 V 0,250 A iznosl.150 miliona kilometara; e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi
E "" 0,031 iii 3,1 % 384000 km,
Apsolutna greska mjerenja je: 1.2. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm, Izrazi je u osnovnoj SI
ilR =€·R ==7,28Q ·0,031 jediniei poteneijom od 10,
IlR =0,23 l.3.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi, potencijom od 10, upolaznim SI
R=R±AR jedinieama:
R "" (7,28± 0,23)9: ,
a) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF,
Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i b) jaeinu eiektricne struje od 3,2 flA
2
povrsine stoia. c) povrsinu lima od 6,4 cm ,
Pribor: Vaga, drveni kvadar, dinamometar (2N), d) zapreminu vode od 2,5 ml,
e) snagu termoeleklrane od 800 MW,
Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi, sila trenja ima suprotan smjer ad 3
smjera kretanja tijela i iznosi: 1.4. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7,8 g/em ,
D b) brzinu automobila 45 km/h,
Ftr = J..lFN
gdje je: !'- koeficijent Irenja, 1.5. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10,
FN- sila kojom tijelo okomito N 1.6.Pomnozi ove brejeve, pazeci na pouzdana mjesta: a) 2,21'0;3; b) 2,02' 4,113,
priliskuje podlogu, S1.4.
Ako lijelo vueemo 1.7. Odredi kolicnik ovih brojeva, pazeci na pouzdana mjesta; a) 0,032 ; 0,004;
stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja b) 97,52 ; 2,54,
tijela onda je F= Ftc i FN= mg (sl. 4), Koefieijent trenja je: 1.8. Saberi zadane podatke, pazeci na pouzdana mjesta; 26,2 em+6 mm+0,26 mm,
1.9.0duzmi 0,34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta,

8 9
1.10. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12,0 mm i
12,00 mm. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak, a .,Aka se leorija i eksperiment
razilaze. znaCi da teorija nije dobra"
koliki zadrugi podatak? Feynman

1.11. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5,732; 2,387; 1,244;
7,475.

1.12t Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta:
'32,5 ml; 32,0 ml; 32,5 ml; 33,0 ml; 32,5 ml. Odredi srednju vrijednost mjerene
zapremine, te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.

1.13. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei

I MEHANIKA
'Jpodaci: 1,= 2,51 mm; b= 2,53 mm; 1,= 2,55 mm; 14= 2,51 mm; 15= 2,50 mm.
Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee, te srednju vrijednost apsolutne 2. Kinematika
9 reske mjerenja. :
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
1.14. Na vagi pise ±2%. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg, kolika ce
biti maksimalna apsolutna greska mjerenja? Iznos srednje brzine definise se relacijom
_ lis
1. J:;. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g, a zlatar 7 9 zlata sa V=-
\I greskom od 0,1 g. Koje mjerenje je tacnije? lit'
gdje je lis predeni put za vremenski interval At.
1.16. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em', a jedan podiok termometra
0,5°C. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60 Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja,
em'; b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C? v::::::const; S:::::: v· t
1.17. Relativna gr~ska pri mjerenju jacine struje od 50 mA, pomoeu ampermetra, SI jedinica za brzinu je m/s.
iznosi 2%. Pri mjerenju napona .od 12V. pomocu voltmetra, greska iznosi
1,67%. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra, a koliko volti ima Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h. Zakoje vrijeme oe
jedan podiok voltmetra? preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m?
Rjesenje:
1.18. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1= (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0.. Odredi relativnu gresku
mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl. v=54 Ian ~54. 1000 m ~15 m
3 3
h 3600s "
1.19. Potrebno nam je odmjeriti 300 em vode, a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em Jedan
3
5=150 m
podiok menzure iznosl 2 cm . a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo t-?
100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300
ems vode?
Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. Srzina autobusa je: v = ~
1.20. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija t
koje je iznosilo 39,2 s. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0,2 s. Odredi a vrijeme kretanja t~~= 150m =10,
apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija; b) jedne oscHacije (perioda v 15m
oscilovanja).
~ ,
Primjer tGI Na slici 5. je grafikon puta u s(m)
1.21. Koliki je otpor proyodnika, ako je na njegoYim krajevima napon U",,(6,2 ± 0,1) V, a kroz njega tece p
slruja I:: (0,25 ± 0,01) A Qvisnosti od vremena La: automobil-A, bicikl - S,
pjesaka-P. Odredi: a)brzine kretanja automobila,
1.22. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja, sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu, stalnom
brzinom, lznosi 1,6 N. Masa tijela je 500 g. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska
bicikla i pjesaka , b) put koji su preci za prve tri
sekunde od pOGetka kretanja.
°
mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0,1 N, a najmanji teg
na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 g.
Rjesenje: a) Na slici 5, kretanJa
autQmobila, bicikla j pjesaka prikazana. su
pravom linijom na sot dijagramu, sto znac; da se
S1.5.

10 11
 /(
//
kre6u ravnomjerno pravolinijski. Brzina aulomobila je ". ~ [ T
V ::=~= 6m=6~
;~~
.', • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9,83 s, au trci na 1500 m 3 min i 12 s.
Is s
i~'
A til.
'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h?
Brzina bicikliste je: .\ 'v.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh, a biciklista 13 m/s. Koje vozilo
\~ ima ve6u brzinu?
\~ Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva, duzine 130 km, za 2 h i 45 min.
Brzina pjesaka je , Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? ,
_"'s_6m-2m 133.'!:'. / (:f.4:-,za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km,
. vp - .6.t - 3s ' s ',,/ C'ako se krete prosjeenom brzinom 28,8 km/h?

Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ~bila ima najve6i nagib. (fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za
\../ brzinu zvuka uzeti 333 m/s ..
" .
b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je
~ Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. a) Kolika je srednja
m' brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km?
SA =V A ·t=6-·3s=.18m ..
Bicikl prede put
s @ kretala
Ledena santa prede 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se
santa? .
Sa =Vp
s
m
·t=2-·3s=6m ® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku
.' 0,5 s. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h?
Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0, onda je predeni pul pjesaka za tri
sekunde (:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A, A 20 min B 40 min C
m
~eko B do C (sl. 7). Kolika je srednja brzina .. .. ..
sp::= vp ·t=1,33-·3s=4m auta na pulu AB, BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. 4D km 20 km
s
2.10. Kolika je brzina automobila A i B (sI.8) Brzinu S1.7.
Ukupan predeni put pjesaka, do trenutka I = ~ s, je zbir predenog pula do izraziti u km/h i m/s.
1=0 (Ij. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s,
_ suk =so' +sp. =2m+4m=6m v (mi,)

primje/~A<retanje ucenika od k~6e 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. a) Kolik! je ueenik

prasao put? b)'KbIU::i je pomak? J /

y{km) Rjesenje: a) Put se mjeri dul. putanje kojom se tljelo krece. Iznos puta
je(sl. 6):
t (s;
1,5 ---------- B
g=SOA. +sAB
o 2 o 1 2 3
SOl. =~r(1-km-)-;-'-+-(O-.5-km-)-;-2 =l,12km S1.8. 81.9.

SAD ""lkm 2.11. Sta predstavlja sralirana povrsina na v, t ' dijagramu (sI.9J? a) Koliki je
0,5 - ------- A s ",1,12km + 1 km =2,12 kID predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde
kretanja?
o 1 x(km)
b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku. Iznos
S1.6. 2.1~. Pjesak ueini 120 koraka za 1 min. Ako je dutina koraka70 cm, kolika je
pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela:
-W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h?
2.13. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma
prolekne 68. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu
zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.
2.14, Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Kolika je sirina kanjona?
c= 340 m/s.

12 13

2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju?
c=340 m/s.
2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta
pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina
zvuka 340 m/s.
!
~. Ova djecaka ist~vremeno krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom.
U~aljenost mjest~. je d ~ 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od
mjesta A?
2.30. B':2ina. rljek~ u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s
K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'
~'f aka ~hva okomlto na to~ ri~~ke (51.11 .)? ' ,

2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
~~t iIAotoml eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom ~ mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna
\....1:,:;V amea U odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s. " snagu.

2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za (2.~liva~ pr~lazi rijeku okomito oa njen ,tok brzinom v!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1' 1 mls.
,ada Ie 5tl9aO oa suprotnu stranu rijeke vada 9a je odnijela 12 m
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa nlzvodno. Koliko je siroka rijeka? v,
300000 km/s? I G§ Cam~: je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu ------------------
2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
I r 18 m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?
I
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost ~ Avian je podi:re stainom ~rzinom ~= 576 kmfh pod uglom 30 Q u
svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena? 1 Od~osu .n~ honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na
2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim .!
I kohku VISIO~ ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se
kre6e u honzontalnom pr~vcu j koliki ce preci put za 8 s7
a
81.11
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko I
kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.

II
E
2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona
cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min 2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
kretanja. koslnu.
2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole S Ii P ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje
produii do prodavnice P, a zatim se vrati u
skolu (sl. 9.a).
..K
------------~.-----..
P 1 m.
2km O,Skm
a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak? S1.9.a 2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u
2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km, susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
potreban.
i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak? J
··!.··I

2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka? ~ 2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za
2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi
II,1 blretu (III cljev), metranom, podmetac.
voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju,
v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina
2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv!
automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m. . Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je"
srednje ubrzanJe '
d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?
_ av
2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu a=--
u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh? at
2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi 81 jedinica za ubrzanje je ~ .
djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije s
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog?

14
 Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je
a=const,
U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0,
v==vo±at O=vo -at;at=v o
at'
s=vot±- sm
2 Vo s m
a=-=--=1-
v 2 =v~ ±2as t 5S S2

gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje, . _ Predeni put koji ~e automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put)
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama Izracunavamo IZ Jednacm8
uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
v =v~ -2as.
2 15
Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je

v=at; s=-;
ae v 2 :;:;::2a8 Posto je krajnja brzina v ~ 0 to j'e 2as ~ y"

primje~;~~utomobil
2
se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina
se ravnomje"rh6 ~~ve6a na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila;
2
Vo
W'
ill
5-
S
, 1 0' o

b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u 81 =2a
-= . m =125m
' .
trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se 2·1-
ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja? s'
Rjesenje: . P' ' ' ';P,
rimJer(2: Na V,I- dijagramu (slika 12)
IOOOm
km m pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B 81.12.
Vo ~18-~18·---~5- a) Odredi ubrzanje bicikla '
h 3600$ S
b) Odredi ubrzanje automobila
km m
y~54-~IS- c) Grafi~ki odredi predeni put bicikla za prvih 6 s.
h S
d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s,
t~5s

brzinu ~j:s3enmlje: a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme (t~O) :oba Wela imaju
a)a-?, b)s-? e)s",
o S.
a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom. Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.
Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:
15.1ll- 5 .1ll Vo= const; t1v = 0; a = O.
a= V-Yo
t b) Ubrzanje automoblla je
.6.v v- _
_ Vo
Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: . a'=-~

s .l.t t
gdje je: .l.t~t - O~t; v~15 m/s
b) Predeni put nakon 5 s kretanja je: m
m , 15 _3 m
, 2,.(5s) a- s s 2m
at m s . 68 S2
s~vot+-~S-·Ss+-"--::-- 50m
2 s 2 rave ~ ~n:denl p~t u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t)
~o~ 3 ~/s. asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t ~ t ~ 6 s i visine
e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja.
Koristimo jednac;inu: m
SE =v ot=3-·6s=18m
, _ . s
d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:

16
17
 /'
2.40, ~nke se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule
tJ.v· t ". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s.
s A =v 0 t + - 2- (~. Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s2 . Za koje ,
'.j vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?
Posta js Av = aAt i lit = t, to je ~2. Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije
at' predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?
SA =Vot+2'
_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po
- pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno
2':".. (6S)2 ubrzano.
SA =3~.
m 6
s+
S2
2
18m+36m=54m
II G4. KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve
kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49
Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno 'I1,'\ (g= 9,81 m/s')?
ubrzanog pravoflnijskog kretanja. ~ ~. Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e
A70

motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7.

a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se2 krece ,IZ mj~sta (j'
t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi
primj~~¥DVa ~otoCikli.sta ($\:.. 13J ~~~r~c~r:6:uss:ra~enomjerno usporeno sa uspore,njem
B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem o
, t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena
ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme ~ mJes a
I.~ ~ ~.
pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s 2 postigao brzinu tri puta vecu od
, poeelne brzine? .
Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s
qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja?
6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?
@. Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m
primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno
Rjesenje: mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s 2 • Da Ii ce udariti u stljenu?
vo,= 72 km/h = 20 m/s .t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s 2
•
Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls \~) Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s
a= 2 mfs2 kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do
d_ 300 m
zaustavljanja?
'~AUIObUS
S1.13.
Za vrijeme 't prv! motociklista prede put
se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred
at 2 .
semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s.
51 =VOlt--, adrugl, Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.
2
Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI + 52) . 2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva
/ Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02 t
,, __
d_,,-,105 v(m1s)
VOl + v02
c 2
Prv! motociklista prete za to vrijeme put
: '(s)

1 ,
".) o 2 3
S1.14. 81.15.
T
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko 2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki
\ ~.38) Autobus, iz stanja ~irovanja, za po a put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne

~
-~':JznOSi srednje ubrzanje?, . dvije sekunde kretanja?
I d 144 km/h za 4 S. ,Odredl
",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nu e o ,
1i<, .
., .'
~,~~)ubrzanje motocikliste i predeni put za to Vrljeme,

19
18
 · . 16? Po c'emu su istoVj'etna?
2.52. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na sIICI '. 2.60. Kolica A sustignu kolica B u tacki C
NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja. (slika 22). Kaliko je bilo poeetno
rastojanje kolica ako su kalica
v( • ....,;,.)
v(m/s) istovremeno krenula iz stanja
__ .,. _________ ,I
4 mirovanja.
H
po 81.22.

%0
,, 2 'n
2.61. Dva tijela zapocnu istovremeno da
se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. Jedno tijelo se krece
I ,,
'"
... I

S1.16.
tt;')
0 4
S1.17.
'.
8
t(8)
ravnom!erno brzinom 3 mis, a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom
0,5 m/s . Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo?

E
2.53. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za
svaku vrstu ktetanja. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.
2.62. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu. b) Odredi srednju
brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. svake dvije
2.54. Odredi grafieki predeni put tijela, na sliei 18, v(m/S) sekunde). c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano?
za prve dvije sekunde kretanja. 12 •..•...•..•• -. d) Odredi ubrzanje kuglice.
2.55. Dva tijela su u istam trenutku krenula .~z
istog polazaja u istam smjeru (sI.19). a) O~ISI Prlbor:Kuglica, daska sa zljebam duga najmanje 1 m, staperica (iii metronom),
njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna 6 mjerna traka, podmetac za dasku, papirne trake (sl. 20) .
taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj
udaljenosti 6e doci do novog susreta? t(s)

o 1 2
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruznici.
v(mlo) S1.18.
Centripetalno ubrzanje.
2
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no
ubrzanje. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet:
t(.)
y'
o 2 4 6 a c =-
81.19. r
2.56. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p,,;,e eetiri sekunde. kretanja niz gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. 23).
kosinu. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :,m. a) Izracunaj srednju
brzinu kuglice. b) Odredi ubrzanje kuglice, c) DokaZl da je kretanja ravno· Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici;
mjerno ubrzano. . _ . T= 2m
2.57. Nacrtaj v,t _ dijagram ravnomjern~ ubrzan,pg kretanj~ bez ~ocetne br~~~k~~ y
tri tijela cija su ubrzanja: 0,5 mis, 1 mis, 1,5 m/s . Po cemu se j Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena,
, grafici?
2.58. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti. ubrzanja 'i's<m1S'l
tl
•
f=N=.!..
t T
materijalne tacke od vremena. a) Nacrtaj grafiko.n gdje je N - broj obrtaja za vrijeme t.
brzine za prvih 5 s kretanja; b) Kolika je brzlna poshje 1 I
I Primjer 1: Malo tijelo je vezano.za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se
5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s? I obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. Odredi: a) frekvenciju
2.59. Tijelo se poene kretati iz sta~ja mirovanj~, I
obrtanja i period obrtanja, b) periferijsku brzinu tijela, c) centripetalno ubrzanje
ravnomjerno ubrzano, sa akceleracljom 0,4 mls. 5 lijela. ..
Koliki put prede u petoj sekundi kretanja? 81.21

21
20
 tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos
centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji
Rjesenje: tocka?
r= 80 em = 0,8 m - - -;; - - - nO--=.-.;!J
N= 150 ob 2.69. Cemu je jednak period obrtanja sekundne F, m

t-1 min ~ 60 s minutn:, i satne kazaljke? Ako minutna kazaljk~

a)l=?, T"?, b) v''?, e)a,=? Ima duzlnu 1,7 em, kojom se brzinom krece vrh
kazaljke?
a) Frekveneija obrtanja je:
f= N = 1500b =2,5 0b S1.23.
2.70. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0Af9 = f,
uee s avionom u kruznu putanju precnika 51.24.
t 60s s
18.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine
Period obrtanja je: teze, g=9,81 m/s'.
1 1
T=-=--=04s
f 250b ' 2.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365,24 dana, a srednje rastojanje
11
s Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1,49-10 m: Kolikom brzinom s, e krece Zem!J'a
oko Sunea?
b) Periferijska brzina tijelaje:
2m 2·0,8m·3,14 12,56 -
m,
V=-
T 0,48 S
E
e) Centripetalno ubrzanje je:
, 2.72.Za.dataK Odredi period i frek~e~eiju ravnomjernog kretanja gumenog cepa po
kruznlci slika 2~. a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i
v
,
a c :=-=
r
.
12,56-
s
O,8m
~
m '
m
=197,2 1 ,-
s
iI 30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji. b) Sta se dogada kad konae ispusti;; iz
ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa.
I Pribor. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do
i 100 em, gumeni esp, staklena cijev duga 20-tak em, stoperica)
T I
2.63, Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno
ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se
centlpetalno ubrzanje, ac Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno
> 3. Dinamika. Statika
ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja, b) ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja, e) ravnomjernog kruznog kretanja. 3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Od..zanje impulsa.
2.64. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja.
Kolicina kretanja (impuls) tijela je
2.65. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S, na slie! 23. Kakav je
njegov smjer? p=mv, p=mv
2.66. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake Drugi Newlonov zakon:
minute. Kolika je lrekveneija i period obrtanja?
- "p
F=- F-- "P
2.,67. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom
31,4 m/s. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja? Odnos sile, mase i ubrzanja:
"t ' "t
2.68.a. Gumeni cep na slie! 24. ucini 20 obrtaja za 15 s. a) Odredi period i F=ma, F=ma
lrekvenciju abrtanja. b) Odredi linijsku brzinu, ako je duzina kanapa 30 em. Jedinica za silu je njutn (N):
2.~? Rotor masine, precnika 40 em, ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u
minut!. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?, b) Kolika je periferijska brzina N=kg'-".:.
"
23
22
 e) Predeni putje:
SHa Zemljine teze:
2 5~.(2s)2
Fg=mg; Fg;:;;:mg, at S2
s=v ot+-=6m·2s+--"--,,-- s=22m.
gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze, g= 9,81 m/s2 na geografskoj sirini 45
2
•
2 2
Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'; podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.
sliel 30. Koliki je njen iznos?
Tre6i Newtonov zakon: FI,2 = -Fl,,; F,,2 = Fl" Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa
Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I
Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja) ,r podlogu, a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. Tijelo miruje, Ie je ,a= 0, i
Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan, prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. 25) ,

(mv)"" = cons! .

iii: ukupan impuls ,zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom

impulsu poslije medudjelovanja.
Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g, kojal'se krec~ stalnorn brzlnom Vo= 6m/s:
poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta,nja. DJelo::~nJe slle tr~Je ,2s. Odredl.:
a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle, b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1
•• S1.25.
rug
,
N+mg=O
Projekeija ove vektorske jednaclne na vertik~lni pravac daje:
N -mg=O
m
N =mg=lkg .9,81 2 =9,811'1
s
Iznos sHe rekcije podloge je 9,81 N, a iznos sile kojom tijelo pkomito
ima poslije 2 s, e) predeni put u toku 2s. pritiskuje podlogu je takode 9,81 N; N = -FN; FN=N=9,81 N.
Rjesenje:
Prlmjer 3. Iz topa cija je masa m,=3 t ;spali se granata eija je masa m2=14kg
m= 800 9 = 0,8 kg brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
t=2 s
Rjesenje:
F=4N
m,=3 1=3000 kg
)(0 - 6 m/s
m2=14 kg
a) v=?, b) p=?; e)s=?
v,=500 m/s
a) Kretanje tijela, od trenutka djelovanja sile, je ravnomjerno ubrzano V1=?
sa pocetnom brzinom,
Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate, prije ispaljivanja,
v=vo+at
jednaka je nuli. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja
Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile, mase i ubrzanja. IDIV 1 +m 2 v 2 • Prema zakonu od~anja kolicine kretanja O=m1v 1 +ID 2 V1 • odnosno
Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi: m l V1 = -m zV 2. Vektori koliGina kretanja. cijevi i gran ate imaju suprotne. smjerove.
kgm Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m zV2; pa js brzina trzaja cijevi
4 J

F 4N S2 m
m
a=-=--=--=5-
m 0,8 kg 0,8 kg s' 14kg·500-
V!=ID 2 V Z = s 2,3 ffi
Brzina koju tijelo dobije je: m, 3000 kg 5

m m m
v=6-+5-·25=16-.
s S2 S
T

~
b) Kolicina kretanja je: 3.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne, b) posklizne?

m m
. Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od 2,';' N. Koliko q ubrzanje dobiti
p=mv=0,8kg·16-=12,8kg- . tijelo? ..
s 5
@ brzina
Kamion mase 4 t krece se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s', Pri tome mu se
poveca od 2 m/s do 10 m/s. Kol;ka slla za to vrijeme djeluje n,a kamion?

24
 ~ljelO se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1,2 N. Izraeunaj kolielnU v(mls)
kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. ' 3.16. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine ----------------
24
@ Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Smatrajucl da je tljelo
~d vremena za tijela mase 1 kg. a) Na kOje
tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je 2
"1 mlrovalo prlje djelovanja sile, odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo, b) brzinu
preslo svako tijelo za 4 s? 12 ------- -------
"""~'tnakon 3 s kretanja, c) predenl put nakon 3 s kretanja.
,
3.5.a. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Kolika je
3.17. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na
sliel 28. U trenu!ku t= 0, vo= O. Koliki te
v masa tijela? preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl 0 2 4t(s)
3.S.b. Na tijelo mase 2,5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od taean odgovor: A) 15 m; B) 20 m; C)45 m. 81.27.
v 8 m za 2 s. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? .
3.6. Sila kOja iznosi 1,5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g, 500 g, 750 g.
(:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je 3
F(N)

~rece brzlnom 54 km/h?

va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci
svako tijelo ,za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od 3.19. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l:
vremena za sv!'ko tijelo, u istom koordinatnom slstemu. a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom 0 2 4 tIs)
sistemu; b) ukupan impuls sistema? 81.28.
;1,7. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj brzlnu 15 m/s. Ako je djelovanje 3.20. Na koji se nacin kosmonaut, 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti
''''\Ina loptu trajalo 0,21 s, kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu? na brod, bez pomoei drugih kosmonauta? '

!
3.S. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina 3.21. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. Led je toliko
k~zav da se. n:, moze ni pomjerit!. Da bi dosao do obale, koja je udaljena
Vpovecala od 5 m/s na 25,2 km/h, za 4 s.
s-30 m, ~ael e~pelu mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale, brzlnom v, = 20
/~' 3.9. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2 m/s. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale?
c~
/ V m, krecuci se ravnomjemo ubrzano. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo? .!'.,

1
,
'~' ~.22. Iz ,ruSk,: mase ~ kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. Koliku brzlnu
Q'<:u dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka?
3.10. Pod uticajem sile od 2,4 N lljelo mase 0,6 kg, Iz stanja mirovanja, dobilo je II. ~~. Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase
vt>rzinu 18 km/h.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku?
< 210 kg. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu
3.11. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s, presavsi prl tome brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl
rastojanje o.d 25 m. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili, eamac i u kojem smjeru (sI.29)? Za kOje
vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode
b) silu kocenja.
zanefTlariti.
3.12. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Ispred • 3:24. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.29.
semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti T brzlnom v,= 2,5 m/~, po glatkoj horizontalnoj podlozl, stavi se teg mase 100 g.
stalnom silom koeenja 11,2 kN. HoCe Ii se zaustaviti ispred S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?,
, .3.25. Iz rakete, eija je masa z~jedno s gorivom M= 4 kg, Izade gOrivo'mase m=1kg
semafora?

3.13. Tijelo mase 300 9 objeseno je 0 konac (sl. 26). a) Kolika je sila "'" :l-I brzlnom v,= 120 miS, vertlkalno naniie, Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor
zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? S1.26. vazduha zanemarit!. g = 10 mls'. .
3.26: Raketa mase m =.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. U
3.14. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. a) Kolikom Je~nom trenutku. ad nJe s~ odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom

I
silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge?
3.14.8. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje
silu od 29,43 N. Kolika je masa jednogtega?
3.15. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19,62 N. Na
tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. Odredl: a) ubrzanje koje ce
'~dobiti tijelo, b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje, c) put kojl te pretl
poslije 3 s kretanja." '
v,- 900 m/s u Istom sm)eru. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka
rakete.
3.27. D~eeak mase m,= 60, kg trei brzlnom v,= 8 km/h I stigne kolica mase
m,~80 kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2,9 km/h I uskoel u njih. a) Kollkom
brZ:lnom c~ :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala
koll(~a sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.et kolicima i skoeio u njih? '

27
26
3.28. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka
je m,= 40 kg, a drugog m2 = 50 kg. Prv; djeeek baei drugom paket mase
m=5 kg u hor;zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. Koliku
6e brzinu imati prv; djecak poslije izbaeivanja, a koliku drug; djeeak poslije
primanja paketa? Trenje zanemariti.
3.29, Stoje6; na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0,5 kg brz;nom
v=20 m/s. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju
ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja
0,01?
3.30, Tijelo mase m,= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. U to tijelo ulijece zrno
mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i
usmjerena je horizontal no. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0,05?
E Ako je
3.2.Slaganje i razlaganje sila. Sila trenja. EI~sticna sila.
~ko ~a ma~~rija!nu !acku djeluje istovremeno vise :sila onda ceme
rezultuJu6~ sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.2.). Pom06u pravila 0
sablra~Ju I ~u7ImanJu. ve~tora mozema silu razloziti na komponente. Princip
nezavisnosil dJ~lovanla s.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila, onda one
djeluju neovlsno Jedna od druge.
Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela, F. = fLN gdje je:
fL- k~efieijent trenja, N - sila reakcije podlog~ (sila, kojom podloga okomito djeluje
na tljelo) .• On". je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu
(N = FN , N=-FN ).
Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila, onda je: F) + F, + ... + F, = rna .
v= const. (it = 0), anda je u ravnotezi: Ako je v=o, onda je

3.31. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela, ubrzanja i sile. a) m=cons!. Vuei materijalna tacka u statickoj ravnotezi.
koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx, gdje je: x -izduzenje opruge,
dinamometra bude stalno. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. Sta k - krutost opruge.
zapaza,,? b) F=consl. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea)
priblizno dva puta i ponovi ogled. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u " Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i
ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase, sUe i ubrzanja, bez duzln~ 2 m. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. b) Razlozi
mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na silu te::e na. ~vlJe normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan.
asnovu jednog mjerenja? c) izra~unaj IZnas komponenti F i FN • 9=10 m/s2,
Pribor: Dinamometar, koliea, tegovi priblizne mase kao i koliea, sto (iii daska Rjesenje:
duga najmanje 1 m). m=200 g=0,2 kg
h=1 m c
3.32. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra; Q=2 m
b) pomocu dvije magnetne sipke. '
Pribor:Dva dinamometra, stalak, dv;je magnetne sipke, dvije dasc;ee, posuda
svodom.
a)
h
e=?, mg=?, e) F=?; FN=? h

a) Uspon strme ravni je ~;,.­

3.33. Zadatak:Napuhani balon, iz kojeg poene da izlazi zrak, pusti. a) U kojem h 1m
-=-=05m ili50~­
e 2m' 7'
At
At~--------hb~~----~
U't;
smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled B
matematicki. Sl.31.
Prlbor:Balon djeeiji.
".
Sila tete koja djeluje na tijelo je Fg=mg=0,2 kg·l0 ~ =2 N.
:l--c:::l s
3.34, Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati /

da je ukupan impuls sistema konstantan. I

I b) ~zlaganje sile teze mg na dvijenormalne, komponente prikazano je na
Pribor:Balistieki pistolj, stalak, mjerna traka I sllCi 3.1. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan, komponenta FN je
okomlta na podlogu.
(sl. 30).
e) Iz slicnosti trouglova (slika 31), ABC i A"B"C" slijedi daja
S1.30.
F h, FN b
-=- 1-=-
mg e mg e
h b
F=mg-; FN =mg-
t e
28
29
 Iznos komponente F je, F=2 N·D,S=l N.
F:mg=h:e: FN :mg=b:e,
Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.
2 2 2 h
Prema Pitagorinoj teoremi b2=C _h =(2 m)2 - (1 m)2=3 m . odakle je F=mg-
e
b=1,73 m
3rn 8'
FN = 2N 1.7 =l,73N
2m A II,
S1.34.
• Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo
okomlto pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja Ie
primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na js:
sliei b, c, d. (sI.32) Koliki je njen iznos?

~ ~'2N ~~h-1m b
N=FN ""mg-
, ~ila kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8,48 N, a to!iko
a) b) c) d) b=~R2_h2 =1,73m !znosi i s11a reakcije podloge.
S1.32.
m I,73m
b) Tijelo miruje na podlozi te je, prema Drugom Newtonovom zakonu N =lkg .9,81-r.--=8,84N
s 2m .
(sl. 32.a.)
SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila
N+F+mg=D teze mg kao aktivna sila, te sila reakcije podJoge N.

Rezultujuca sila je F (51. 35).

Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje:
N -F-mg=O Za one koji z~aju trigonometriju (51. 35):

N = F+ mg =2N +9,8lN=1l,8lN :1 Sill a: '" T; F -== mg sina:

b
Iznos sile reakcije podloge je 11,81 N, a iznos sile kojom cosa = J; ~ "" mgcosa
SI.32.a. tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11,81 N. 1
·]1
S1.35.

c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F, I p.~lmjer.~: Dva ~]je!a masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa
zanemarlJlv8. Kohkom silom treba vue] nit, koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne
vertikalnu F2 • (sl. 36)? Trenja zanemaritL '
Za ugao 45 0 (sI.33.) je Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na
FI =Fz drugo 11jelo. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila
zatezanja iii napetost nm T. Na tijeJo m2 djeluje sila
m,
i p1 ;:::F
2
+F~ =2F; II ml zatezanja nit! T 1, a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2 . Ako

F, =
1

F
.J2 =l,41N
o T T
;>( o je ~it neistegljiva, anda je T 1= T2 = T. Jednacine kretanja u
honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su:

N S1.36.

mg Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja, te je Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila
81.33. prema 2. Newtonovom zakonu N + F2 - mg = 0

N =mg-F, =9,SlN -l,4lN=S,4 N

Dokazi da, aka vucna sila djeluje na tijela ml. njena vrijednost iznosi 7,5 N.
d) Na tijelo (sl. 34) djeluje sila teze mg. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente, F i FN •
Tijelo se,kre6e pod dJelovanjem sile F, dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. lz slicnosti Irouglova ABC
i A'B'C' sHjedi:

31
30
 Primjer 4. Tijelo mase 2 kg lezi na
harizantalnoj padlazi. Na tijelo djeluja silaF~ 3 N, N odnosno

S'9:a'
kao na slid 37. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I
pod loge je 0,1. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo
kretati. h I b J3. m
- = - i - = - , te)9a",,2,4-:;-.
, 2 R 3 s~ /i
Rjesenje: m~ 2 kg; F~ 3 N; ~~ 0,1 a~? S1.37. /f
Za one koji znaju triganometriju:

Na tijelo djeluje vucna sila F, sila Irenja F,,, sila te~e mg i sila reakeije h b.
sina=-; cosa:=-,tej6
)
pod loge N. U vertikalnom praveu nema kretanJa, a~ O. Jednaeme kretanJa suo I ,
a"" g(sina -IlCOSO;)
horizontalan pravae: F-Ftr=ma (1 )
Ako je trenje zanemarljivo, Il=' 0, onda je '
a::g sinn
vertikalan pravae: N-mg=O (2)
Ako je ravan horizontalna (a--Q), onda je

Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je:

Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst, a= 0 ), anda je
a= F-Ftr
h
m sino: ")..tcoso:=O, Il=t ga="b'

Iznos sile trenja je Ftr= ~, a iz jednacine (2) je N~mg.

T
m m
3N -0,1·2kg ·9,81, 3N-l,96kg,
F-~g s s m
0,52,.
,:6@ Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. Odredi smjer i veliCinu
a C7,ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru, b) sile djeluju u suprotnom
m 2kg 2kg s
Za one kojl iele vise znati:
j .
,/
smjeru, c) slle djeluju pod uglom 90°.
'3.36. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da
Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi
niz strmu ravan nagiba 30°. Koeficijent trenja I ./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N, b) 1,4 N, e) O? . ;;'2]...
. F_
izmedu tije!a i.strme ra'{ni lzn051 0,3. (SI.38) !3.37.)Na sliei 39 intenzitet sile F~5 N.Kolike su
RjeSenje: I .......i{omponentne sile F, I F, ako je ugao a: a) 30°, b) 45°,
a= 30"
ll::: 0,3
tL I "..e) 60"?
~. 3.38. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N i 8 N pod
a
81.39.
'l
8=?
Na tljelo djeluje sUa teie mg, 511a reakcije /.;0 '!,-.~avlm uglom. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo?
..J,_.'

podloge Ni slla tranja Ftc. Prema 2. Newtonovom \j \'3.39·1 Na sllei 39 Iznos sile F~12 N, a ugao a~45°. Odredi komponentne sile F, i
S1.38. '; \-" " ?
\V ;,'~~, 2,
zakonu Je: mg +. N + FIr::: rna Projekcije ove
vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju:
'v r 3.40.) Na tijelo mase 250 9 (sI.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom, od 3 N i 4 N.
\....A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo, b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s
x: F-Ftr""ma (1) kretanja.
3.40.a. Na slie! 31, visina strme ravni je 80 em, duzina 1,5 m, amasa tijela 150 g.
Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo, b) iznos
Posta je F,,= ~N; N:::FN"" mg 7; F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34), jednacinu (1) mazema komponenti F I FN • g~10 m/s'.

pisatl U obliku:
3.40.b. Na slrmoj ravni, na slie! 31, nalazl se lljelo mase 700 g, pri cemu je
h=b~60 em. Izracunaj komponentne sile F i FN•
h b
e
mg-~Ilmg-=ma
,

32 33
3.41. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. a) Koliki je otpor vazduha?
b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3.2 m/s'?
3.42. Koliea mase 0,5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da
dinamometar zaklapa ugao 45 sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N.
0
Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi; b) silu
reakeije podloge. Trenje je zanemarljivo.
3.43. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m, nalazi se tijelo mase
600 g. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan, b) silu kojom tijelo
pritiskuje podlogu, c) silu reakeije podloge, d) najmanju silu koja moze drzati
tijelo u ravnotezi, e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan.
3.44. Uz dasku, koja je nagnuta pod uglom 450 i duga 10m, guramo koliea mase
80 kg. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo
djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom
silom pritiskuju kolica strmu ravan?
3.45. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Koliki je potreban intenzitet sile
da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom, b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'?
3.46. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). F= 3 N. Trenje je zanemarljivo.
3.47. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi: a) iznos sile kojom
tijelo pritiskuje podlogu, b) iznos sile reakeije podloge, c) najmanju silu koja
moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu, ako je koeficiJent trenJa klizanja
0,3. g=10 m/s'.
3.48. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi
izno.i 0,8 N. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge.
3.49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja rimze
pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1,2 N. Kolika je masa tljela?
3.50. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine
rml~R-:
kretanja na njega djeluje sila trenja od
7500 N. Kolika je vucna sila motora ako se
I.
kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski,
b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 ,5 m/s .
.;~
~ klizanja.
3.51. Kolika najmanja sila moze pokrenuti
tljelo mase 600 g koje se nalazl na
II.
horlzontalnoj podlozi. Koefleijent trenja $140"
izmedu lijela i podloge je 0,25. Sila djeluje
horlzontalno.
3.52. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom, ukupne mase 70 kg.
Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. a) Koliki je koefieijent
Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila
45 N? Sila dljeluje horlzontalno.
3.53. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Koefieijent trenja Izmedu
sanki I leda je 0,1. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke:
"a) stalnom brzinom, b) ravnomjerno .ubrzano sa a= 1 m/s'?"
34
3.54. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h, po
horizontalnoj eesti, za vrljeme od 10 $, aka je: a) trenje zanemarljlvo,
b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0,02?
3.55. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za
x = 10 em. Kollka je krutost opruge?
3.56. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. Kada
okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. a) Kolika je masa
tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara
jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli
brojevi. 9 = 10 m/s'. a 0
3.57. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. Kollkl
je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo c
navlse: a) stalnom brzlnom, b) stalnim ubrzanjem
4 m/s'?
3.58. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei
41. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O,4 m I e=0,5 m. SIAL
Kollkom sllom djeluje teret na slpku?
E
3.59. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na
oprugu. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga
neopterecena, b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od
50 g, 100 g, 150 g, 200 9 I 250 g. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku
skale. d) Nacrtaj F,x - dljagram. Kako zavlsl Istezanje x od sile F.
Pribor:Elasticna opruga, tegovl od 50 g, stalak, milimetarskl papir, kazaljka
od debljeg paplra. . 1'1
3.60. Zadatak: Odredl koefleljent trenja F:, ,4--,.
klizanja. "
Pribor: Prlbor kao na sliei 42.
-==t~
M'l'
)
81.42.
3.61. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja
Pribor: Ravna daska (iii knjiga), rnetalnl novcle iii komadic krede.
3.3. Centipetalna sila. Gravitaciono polje
Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja
tije!a. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos
mv'
Fc=--
r
Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka
Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:;'nete:
35
 T' Tr~ca kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo
-=const Suncev planetni sistem. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16,3 km/s.
R'
Cetvrta kosmlcka brzina je na.jmanja brzina ~9i.om..trebaizbaCm··tijelo-sa·ZemlJ~fda-6f~~
Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme,du dva obtast djelovanja nase galaksije; Y4=:.?90 ..kmls·;···" ., .. "- \
tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa, a obmuto proporclonalna ~Kc)fika-j~·-centripetalna sila potrebna da atleticar zavitla kladivo "
kvadratu njihovih rastojanja (sl. 43): mase 1k~ po kruznoj pulanji poluprecnika 2,0 m sa 120 ob/min .
.l.c~c"Rjesenje:
o,p-f' m~ 1,0 kg
11 r= 2,0 m
y- gravitaciona konstanta,
y= 6,67·10· 11 Nmlkg' I·
r .. , 1-120 ob/min -120 ob/60 s- 2,0 obis
.
.... I Fc- ?
,
F, '1.
Iznos jacine gravitacionog polja:
F M
' .. Eb Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila Fc=~
r
J=-=y- mz
m r' S1.43. Perilerijska brzina kladiva je v ~ 2m a period kruzenja
T
gdje je: y- gravitaciona sila, m - masa tijela na . . . '.1.

';1 1 1
koje djeluje polje, M - masa izvora polla, r - udallenost od Izvora polja. T=-=--=05s
f 28-[ ,
SHa Zemljine teze: ,
:1
v
2·2m·3,14
25,l
m
Fg =mg; Fg =mg 'I O,5s s
g-ubl2anje Zemljine teze. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je: I Fe 315N
lkg·(25,lm/s)'
/
go= 9,81 mls'.
2m
Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg. ~ acu j
Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje:
gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa Ije
M R' M=5,96·1 0 kg i poluprecnik R=6370 km. b) Koli~a sila feze djeluje na log covjeka
24

g=\R+h)' go (R+h)" ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9,81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje
gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje, R-poluprecnik Zemlje, h-visina iznad Zemljine lezena poveSini Zemlje, g=9,81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km,
povrSine Zemlje, g-ubl2anje Zemljine leze na visini h. izracunaj masu Zemlje,
Rjesenje:
a) m=80 kg b) g=9,81 mis'
Kosmicke brzine M~5 ,96·1 0 kg
24
m-80 kg
Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka
R-6370km-6,37·10· m, Fg::::?
zemlje, F=? c) g~9,81 mis'
R-6,37·10· m
Vl.P!.,r.; M=?
gdje je :M·masa Zemlje, rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje. a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m l . m 2 .
km . ,2
Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7,9 - .
S 24
Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
U na3em primjeru je (sI.44) F=y ill' M = 6,67.10-11 Nm' . 80 kg . 5,96· !0 kg
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja, kg'r' (6,37·10 6 m),

V2.J<.~
F=783,8 N
b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF,=80 kg·9,81 mis'
km F~784,8 N
Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje, v:I';::11,2 - .
.- 8-' Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka za'y i g .

36
 3.65. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj
c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su
ravni. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja
mM M R' 750b/min.
jednake F=Fg , te je r--=mg, odnosno g = r - . Odatle je M = g - .
R' R' r 3.66. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je
6 50 em od osovine. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na
M = g R' 9,81 mls'· (6,37. 10 m)' 5,96.1Q 24 kg.
lopatieu?
y 6,67.10 llNm 2 /kg 2
3.67. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m, brzinom 36 km/h.
Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos?
aka Zemlje. Na koji nacin? 3.68. Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu
Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu
Mjesee identicna sa silom teze, anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 45). SHa teze kojom Zemlja djeluje oa
lockova i eeste je 0,2.( sl. 46).
Mjesee je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo
Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja:
~Dva .tijela mas~. ml, ~ '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F. 0
Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo
mg - 1/<', tj,
mg o r2 1";::': dva puta, b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta?
~~ze~lj~ gravi~acionom
(1)
mg "" R,"2 i Mjesec se, priv!ace si!om" Masa
S druge strane 5ila teze koja djeluje na Mjesec jednaka je Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta 81.46.
centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje: veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom
;jMjeSeC djeluje naZemlju? . •
~lr Tljela
my'
mg""T (2)
na Zemljl se medusobno pnvlaee, ZaMo se ne kreeu jedno prema
R' .l--~drugom?
Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t, a
2
(3)
81.45.
Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v ""
,
go- ~J.ldaljenost eentara masa 2 m. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom?

Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2; \3.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini
~emlje. Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.81 m/s'). b) pomoeu
,. ~_ obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km, M = 5,94·1024 kg).
gdje je T~ period cibHatenja Mjeseca oko Zemlje, te je: T: = 4n~ 2 odnosno 1,3.71 U~rzanje Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na Mjesee smo
r goR
,~",jeh dlnamometar I teg od 1 kg, a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu
Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz
6 kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na
6
za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3,84'10 m; A=6,37·10 m;
T=27,4 d=2,37·10, S, dobivamo
, 3f\
I~-
mlji ? '
go ",,9,9 m/s2.. "\ 3.74. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km, ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje
\--oje 9,81 mls'. Izracunaj: a) masu Zemlje; b) srednju gust!nu Zemlje,
Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje 0 oPSoj
gravitaciji. 3.75. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini
(h=8888 m). 90= 9,81 mls'; R = 6370 km.
3.76. Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego
T na povrsini Zemlje, b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje?

3.62. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni,
pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei, b) kretanje planeta eko Sunca,
c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma, d) komadie krede koji se nalazi na
kruznoj ploci koja se obrce?
3.63. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po
horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s?
3.77. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku
Zemlje?
3.78. Koliko je ubrzanje teze ~a poveSini Mjeseea? Rz= 3,7 RM ; Mz = 81 MM;
9z= 9,81 m/s2 . a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca, ako na
Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na
povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1,5 m?

3.64. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u 3.79. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. po
horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m, iznosi 36 N. KoliKi je period _ priblizno kruznoj putanji. Odredi: a) brzinu kretanja satelita. b) vrijeme jednog
kruzenja kugle? obilaska oko Zemlje.

39
38
3.80. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km, amasa Hitae uvis Hitac nanize
Zemlje je M = 5,96'1024 kg. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko v=vo-gt v=vo+gt
Zemlje, b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje. gt'
gt' s=vot+-.-
3.81. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27,4 d, a udaljenost h=vt--
o 2 2
384 000 km. Odredi masu Zemlje.
v
2
::::: v~ -2gh v2=v~+2gs
3.82. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J.Gagarin) kretao se oka Zemlje za
90 min. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit? ,
Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :;:: ~ , gdje je
3.83. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od I 2g
povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje.
6
Vo pocetna brzina.
3.84. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. Poluprecnik mjeseca je 1,73'10 m,
22 Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'- .
masa Mieseea 7,37'10 kg. P g
3.85. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Masa
satelita je m od. 1,2 t. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje, b) kineticku energiju
satelita. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.
I Horizontalni hitac (sl. 47)

gt'
3.86. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita?
1 x=vot; Y='--
3.87. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje
1 2
I Vx =v o ; Vy =gt SI,47.
Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1,62 mis', a poluprecnik Mjeseea
R =1,73·106 m. '1i~IjjeIO slobodno pada sa visine 30 m. a) Za koje vrijeme ce pasti na
- Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu
puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi
padanja?
E
I Rjesenje:
3.88. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela. i h-s-30 m
a) t=?, b) v=?, e) 1, =?, d) I,=?, e) s,=? (sl. 48)
Rezultata mjerenja prikazi graficki
I a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h
,
Pribor:Pogledaj sliku 24. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g.
izracunavamo [z jednacine h ::::: L
2
Tjt
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac
Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const, ti. na nasoj
t=
fi
(2h = 2·30m =2.475.
, m,
981

b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo

IZ jednacine:
5

lT
geografskoj sirini 9 = 9,81 m/s'. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.

Siobodan pad (a = g, Vo= 0):

v=~2gh= 12.9,81~.30m=24,3m
V s
c) Iznos prve polovine puta je h i =.1'=15 m. Vrijeme za koje tijelo
5
ill
SIA8.
2
2

v=gt
gt'
s=- v'=2gs prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = ~ , odakle je
2 2
gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada. 2·15m =1755
m ' .
9,81,

I.
· ~·
s

40
j:
 d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je:
Pogledaj sllku 47.
t2::: t-tJ= 2,47 s -1,75 s::: 0,72 s a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u
e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje sekun~e padanja iZnosi: horizontalnom praveu, kao i avion. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme
2
s(I "" ~(2.47 S_lS)l = 1O,6m padanjaje, iz H=~,
2
U posljednjoj sekundi tljelo prede put t= f2H = 2·200m =20,
~ sJ=h-su""30m-1O,6m= 19,4m fg- 1OE2.
~~,;;~ijeIO se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. Odredi:
a) brzirll1';;;la posHje 2 s kretanja, b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s " /
b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put
kretanja, c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.
Rjesenje: m
x =vot= 200-·20s=4000m
lOOOm ill 5
vo=108 km/h=108--=30-
. 36005 5 c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe
1-2 s na visini 2 km (sI.47).
a)v-?, b)h-?, e)H_? d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. 47):
51.49.
a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je,
200E:)' +(10~.20s12 ""282,8~
m ill
Y:::::Yo -gt=30--9,81
s z
5
,2s ( S SIS

m
v=IO,38- e) Vrijeme tempiranja bombe je
s 1
b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je,
9,811~ .(25)'
!
gt 2 ill S
h=Yot--=30~'2s
gdje je Yl::= H - hl= 1900 m put koji prade bomba, slobodno padajuci sa vislne h.
2 s 2
h = 40,38 m
c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz T
ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB, tj. v=Q. Iz relacije V4:;::V02_2gh,
izracunavamo da je vo 2=2gH, odnosno maksimalna visina je \
1
~\ Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. Koliko dugo 6e padati?
~\Qlikom brzinom ce pasti?
m
v2 (30 , ]' i (3.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65,8 kmlh. Kolika je visina tomja?
H =--'L= =45,87 m
2g 2.981 m i ~ Na jed nom mjestu, na povrsini Zemlje, tijelo prede, pri slobodnom padu,
, ,2 , r~stojanje 11 m za 1,5 s. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu?
Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh, po pravoj i horlzontalnoj putanji, na @KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu
visini 2 km. Iz aviona se ispusti bomba. a) Poslije koliko vremena ce bomba past! 57,6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda?
na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu, od mjesta 3.93. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine
izbaeivanja,oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada h, = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0
bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe Zemlju?
da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s2 •
Rjesenje: ~'sa kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize, pocetnom brzinom
H=y=2 km=2000 m 7 mis, da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis?
Va - 720 km/h - 200 m/s G.9s)}njelo se baci vertikalno uvis, sa povrsine -?emlje, pocetnom brzinom 40 m/s.
a) i-?, b) x=? e) ha -?, Xa- ?, d) v=?, e) t,=?, y,~ H-h,~ 1900m. ,Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja?
~ . - -
 3.96.' Koliku bi najve6u visinu, iznad Zemljine povrsine, dostigla granata ispaljena 3.107. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored
wis pocetnom brzinom 400 mIs, ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika posmatraca na prozoru, a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se
~i vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja?
3.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s'.
1 nalazi 15 m nite. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca?

I
/ a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj S8 VISlni nalazi kamen u
E
.' tom trenutku?
'@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h. a) Koliku 6e visinu 3.10B. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod. Da Ii je to vrijeme
. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku? moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji..tije pribor potreban?
@ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju 3.109. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz em
od pocetne. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi tablu. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda, prolaze6i kroz nju,
tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'. imati tu srednju brzinu. • 0
3.100. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. U Pribor: Kreda i lenjir. Tabla. • 5
kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji, b) ako se 3.110. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije.
kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca Pribor: Lenjir, kreda. • 20
u vagonu, a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)?
3.111. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada
3.101. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis, na visini 3 km ispadne J kuglice. Snimani su polozaji kugliee svakih 0,1 s. Odredi ubrzanje
paket. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu, a kako u slobodnog pada. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog
odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Koliko vremena 6e padati paket za kretanja. • 45
posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj
3.112. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti S1.51.
horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket, u trenutku pada na Zemlju, U
odnosu na posmatraca u avionu, a na kolikoj U odnosu na posmatraca na
Zemlji. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad
kretanja.
Pribor: Dvije jednake .,
posmatraca na Zemlji.
kuglice (iii metalna novci6a).
lenjir (kao na sliei 52).
&)
3.102. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1,2 m iznad tla, istice voda i pada na tlo Odredi pocetnu brzinu
na udaljenosti 3 m. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja? kuglice B.
3.103. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.
a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme
3.113. Zadatak:Odredi pOCetnu
brzinu mlaza vode iz
A

v. ,,-)

68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s? $1.52.

dje.cijeg pistolja koji je
3.104. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je usmjeren horizontalno.
udaljena 100 m. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. U kojem slutaju oe Pribor:Djeciji pistolj sa vodom (iii balisticki
metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna, b) ako se pistolj) pricvrseen na jed nom kraju table,
jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka? lenjir, kreda.
3.105. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno 3.114. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i
pocetnom brzinom 15 mis, za prve 4 s kretanja. Podatke domet mlaza vode u horizontalnom pravcu.
unesi u tabelu. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj),
uzmi stranicu jedne kockice u svesci. 9=10 m/s2, uglomjer.
, ,,

;f:~.[
3.106. Malo tijelo, vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m, 3.115. Zadatak: Dokazi, bez primjene trfgonometrije, da je
domet 06 (sl. 53) kod kosog hica, za ugao 45°, jednak
ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom
T=O,5 s. Centar kruzne putanje nalazi se na visini
h=6 m (sI.50). Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko
d= v~
g
. .'" . "I
45. ..

vremena 6e pasti na tID aka se konac. prekine u tacki: o ~ d B

a) A, b) B, c) C, d) D?
$1.50.
51.53.

44 45
 Rjesenje:
3.5. Rotacija m =0,8 kg
r = 0,2 m
Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. tijela opisuju.koncentricne F-2 N
kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela. a) M=?, b) I=?; e) a=?; d) w=?; t = 4 S.
8CP a) Iznos momenta sile je M = Pd. U nasem primjeru je:
Ugaona brzina je m=M'
M =P·r= 2N ·0,2m=0,4Nm
gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t. b) Moment inercije diska je:
27< 1 1
m = - = 27tf I =_mr 2 =-0,8kg' (0,2 m)2 =0.016 kgm'
T b' . 2 2 /
gdje je: T- period obrtanja, f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je
M O.4Nm
rad/s; ob = 2nrad. c) IT
I
25 rad.
s
, .
Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine,
v=ro·r, d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je:
gdje je r- poluprecnik kruznice. 0.= ffi-W o
Ugaono ubrzaryje je 1
l>ro
a=-,
," U n,asem primjeru je 0J0= 0, Ie je:
rad rad
gdje je: ~oo-prcimjena ugaone brzine u vremenskom intervalu At. m=ITt =25-·4s=100-.
s' s
Ked ravnomjemog obrtanja, OJ= canst.
Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja, a.= const:
T
at' z
(])=U)o ± at: tp= cot'
0 IT' o.l=ro ,±200:p 3.116. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s.
3.117. Ugaona brzina lockaje 31,4 rad/s. Kolikaje frekvencija obrtanja?
Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. .. •
Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je 3.118. Rotor masine cini 1200 ob/min. Kolika je: a) frekvencija obrtanja, b) period
obrtanja, c) ugaona brzina obrtanja?
I=m.r'
~ 2 2 d" ! 3.1'19. Ma!o,tijelb, vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.
Moment inercije diska je I"'~, a lepta r",,_mr2. Stajnerov obrazac: !=!o+md , 9 j8 J6 o·
2 5 _ . a) Kolika je ta brzina ako kanap.obide ugao od 288 0 za 0,5 s? b) Kolika je
moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase, d-udaijenost paralelnlh osa. linljska brzlna tijela, ako je duzina kanapa 0,3 m? .

a;=-=-.
M LI.L 3.120. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Poluprecnik tocka je 30 cm. Kolika je
Osnovni zakon rotacije: ----mzina automobila?
I 81
M = F·d, gdje je: M _ moment sile; d - krak sile, tj. najkraea udaljenost ose 3.121. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.
Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s?
rotaeije od pravea djelovanja sile. 'f
.. I t 3.122. Centripetalno ubrzanje tijela, koje se kreee po krugu poluprecni.ka 0,5 m,
L=!m, gdje je: L - moment impulsa t'Je a.
Iznosl ac= 8 m/s'. Kolika je ugaona brzina !ijela?
Zakon odr.zanja momenta imulsa 3.123, Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu
Ukupan moment impulsa tijela ~vanog sistema je konstantan, poluprecnika 20 em. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo?
(Iiil)uk "" const • 3.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na
Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm 125 rad/s u toku pola minute. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.
tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. 54) .. Odredl: a) moment SI.54:_ 3.125.' Tocak otpocne .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. ugaonim ubrzaniem·
sile kojidjeluje na disk, b) moment inerelle dlska, e)ugaono _ ... 2 rad/s'. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je
ubrzanje koje d6bije disk, d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa. opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme?

47
46
 3.126. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. Koliko je ugaono 3.141. Covjek rasJrenih ruku stoj]

g rzanje rotora?
3.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23,9
obrtaja. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka?
na sredln] platforme koja se
obree sa periodom T2""2 s.
Covjek _pri tome dril sa
rasirenim rukama tegove
(s1.q6). Ukupan moment
3.128. Na balkonu eiji je ispust d ; 1 m seta se Covjek mase m ; 80 kg. Kolikim inercije Covjeka i tegova je
'.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona? 2
b=-4 kgm • Odred] ugaonu
brzinu obrtanja platforme sa
3.1)29. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1;30 em (duzina covjekom aka on spusti ruke,
V kljuca). Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na pri cemu se moment inercije /
kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A ~--------, smanji na k=2 kgm 2. Trenje
zanemariti. S1.56. 81.57.
M;60 Nm?
<L/~3.130. Da bi se pokrenula maliea potreban je moment h 3.137. Na sHe! 57. Kuglica mase m namotava se na statlv, pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne
,y~ ..Jsile ad 31,25 Nm, Mehaniear maze djelovati sllom B putanje. Kada je poluprecnlk r1=15 em, onda je ugaona brzina 0),=2 rad/s. KoUka Ce biti ugaona
~ ad 125 N. Kolika je potrebna duzina kljuca? In brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. I=mr.

3.131. Kolikim momentom sile otvaramo vrata, ako S1.55.

,~jelujemo sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase
obrtanja?
3.132. Masa sanduka, na sliei 55, Iznosi 50 kg, a straniea a;60 em. Koliki je 3.6. Inercijalne slle. Centrifugaln; efekal
moment sile teze U odnosu na tacku O?
Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem .koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u
3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h;2 m ima dno oblika kvadrata straniee a;l m odnosu na Zemlju. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. U takvom sistemu vaze Newtonovi
. i ~alazi se na ravnoj podlozi (sI.55.). Kolikom najmanjom silotreba djelovati u zakoni dinamike. .

tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O? Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) j~_svaki sistem koji se krece ubrLano u odnosu na
2 inercijalni sistem refereneije. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. 58.)
3.134. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm • Na
periferiji tocka, u praveu tangente, djeluje stalna sila od 800 N. Kol.ko Je
ugaono ubrzanje tocka?
3.135. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu gdje je: ao· ubrzanje sistema. Inercijalna
sila u rotirajucem sistemu naziva se
poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu
. , centrifugalna sila (s!.78b);;

brzinu za 5 radls u toku 2s. Moment inereije osovine je rn;' . - mv 1

,
Flo. = Fer = - -.
CL) S1.58.
.foJ
3.136. Na homogenu kuglu, koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen
eentar mase, djeluje moment sile ad 2,5 Nm. Koliku masu mora imati kugla da Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se
2
bi dobila ugaono ubrzanje 12,5 radls ? Poluprecnik kugle je 0,5 m, a moment lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls2: a) u inercijalnom sistemu referancije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. 9 =-10 mJs2. .

inercije3. mr 2 Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na

5 tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Newtonovom
3.137. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M ; 40 Nm i za 3 s poveea brzinu zakonu je {sl. 59},

rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Koliki je moment inereije rotora?

2
N-mg=ma o
3.138. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0,04 kgml! i moment impulsa 0,5 kgm U odnosu na istu
N "'" m(g+a o)::::: 80kg(lO~+2!T) =960N
osu. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina? , ,
3.139. Odredi moment impulsa: a) rotora masine, oblika diska, masa 1 kg, poluprecnika 20 em, a koji
rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s; b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. "" -N;
poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.

3.140. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose, rasirenim rukama, sa ugaonorn brzlnom ro,=4 rad/s.
KoUka Ce- bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri !~l}1e se moment inardje smanji tri puta? ~ S1.59.
Sistem smatrat] izolovanjm.

48 49
 b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri
sile: sila teze mg, inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N, Tijelo U odnosu
na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli; mg + N+ Fi = 0 '
Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. 60):
N-mg-F, =0
N=mg+F;=mg+mao
N ""ro'(g+a o) =960N
t-mg
.It
Primjer 2:: Kuglica, abjesena 0 uze duzine ! = 60 em, kruzi u F;
horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s, Koliki je ugao S1.60.
izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom S1.63.
sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu refe.rencije,
RjeSenje: 3.147. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju, Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e:
1=60 cm=0,6 m a) ravnomjemo pravolinijski, b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski), c) ravnomjerno uspareno,
T-1 5 s, d) na krivini? /
a= ? 3.148. Na uzetu visl teg mase 2 kg, Sistem teg~uze. podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s 2 . Kolika ce biti sila
a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije),
G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta b) vezanom za teg (NSR),
te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. 61) j ta rezultanta Ima ulogu
centripetalne sile: 3.149. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze
maze izdrZati silu zatezanja od 70 N?

F - - v'
m'
I 3.150. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta?
tga=-E...=-'-~- 3.151. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g, KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se:
mg mg rg :1 a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1,2 m, b) slobodno pada? 9 = 10 m/s 2 •
11 3.152. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala
8\.61. " dinamometra pokazuje: a) 0,6.N; b) 0,4 N; c) 0,5 N; d) 0 N?
',I

Periferijska brzina je V"" 2; i r "" (sinn, te je:

'I
;1
3.153. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0,3.
Koliko ubrzanje, u horlzontalnom smjeru, lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne
T' g sa nje?
cosa "" 41&2 . , "" 0,932
:1 3.154. a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj
a= 21,1·,
sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno
b) U sistemu refereneije vezanom za kuglicu (NSR, rotirajuci ponlslavaju? .
sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze G = mg i centrifugalna
S1.62. 3.155. Na kruznoj ploci, koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min, nalazi sa komadl6
sila Fcf (51. 62).
F v' krede mase 5 g, na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. a) Kolika eenlrlfugalna
Sa sUke vidimo da je: tgo;=...sL",,-.lstim postupkom, 1<80 pod a) nalazimo daje a=21,1". sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako
mg rg
je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.2?
3.156. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.
Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima:
T a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m; b) obllk udubljenog
luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s 2 •
3.145. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr2ece ravnamjemo
pravolinijski, b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2; c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs, d) lift se spusta
2
3.157. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0,5 m I kruzl
ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. g=10 m1s • jednoliko u vertikalnoj ravni. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e
prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. prl loj brzlni. u najvlsoj
3.146. Na slicl 63,b, covjek, pas j kugla okacena a djnamometa~, nalaze se u liftu koji miruje. a) Kako se lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki?
kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa
slike 63.a i 63,c? 3.158. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.
Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.
tacki? .

50 51
3.159. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u
vertikalnoj r~vnL ~Qijka je sila pritiska ;¢,jom ~ilPt djeluje na sjediste u najnizoj
taeki, ako mU.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. sile teze koja
djeluje na pilota?
3.160. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika
120 m? Cesta je horizontalna, a koefieijent trenja 0,3.
3.161. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. Premjestimo teg u horizontalni
polozaj i puslimo. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u
ravnoteinom polozaju?
3.162. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h, te na sva tijela na
povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. Kolika je eentrifugalna sila koja
djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru, b) polu? e) za koliko je sila
kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.
3.163. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste
ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km.
3.164. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu, koji S6 okre6e aka
Zemlje u bestezinskom stanju
E Q=-=Sv
3.165. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i
spustanju.
Pribor: Dinamometar, teg. a Jednacina kontinuiteta. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad
mjesta na kojem se mjeri.
p= pgh
Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane
podjednako.
Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.
Fp =PogV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, po-gustina tecnoslL
Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je
G 1 =G-F,
gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu)
Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove. Slrujanje je stacionarno ako se
brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. Fluid je idealan. ako se moze
zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost).
Zapreminski protok fluida je
IlV
. Ilt
gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I, S-povrsina
presjeka strujne cijevi, v-brzina strujanj~ fluida.

~:
3.166. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.165 provjeri pomocu pribora na konstantan, Q=Sv=const; StVt ::;Szv 2
sliei64.
c
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.65.) vazi
Pribor: Kao na sliei 64. konae sa uevrsti u taekama A i B i na
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.
slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T. ,,
pv'
3.167. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine A 'C' p +--= const.
2
kretanja lijela po krZnoj putanji. , 2
Pribor: Dinamometar, teg. S1.64. PVl PV
odnosno P, +--=Pz + -2- 81.65.
2 2
,
gdje je: p-slaticki pritisak, pv -dinamicki pritisak.
2
3.7. Mehanika fluida . ,
Ako eijev nije horizontalna, onda je p + pv + pgh = cons!. gdje je;
Pritisak je 2
pgh-visinski pritisak, h~visina posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.
p=sF Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora, v = ~2gh gdje je h-visina stuba
gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S. lecnosli u sudu iznad olvora (sI.67.) .

SI jediniea za pritisak je paskal (Pa). Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida
/Ix.
koji sa taru, 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti, 8v -gradijent brzine. SI jediniea za
Pa = N,; bar = lQ'Pa Ilt
ffi-
dinamicku xiskoznosl je Pa's ..

52 53
 Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka
1 , d' (0 02m) ,
F=-pCxSv ~ S=-lt ' ,314=314.IO--4 m '
2 4 4 " .
gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete, S-eeona povrsina lijela, 3
Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela, v-brzina tijela, Q = 3,14 '1O~'m2 .5,42 m ~1,7 ·10~3!!':... = 1,7!.
2 s - s s
Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika, eija je povrSina dna 25 em , nalazi se
3
1,5 I vode, Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m , c) Zapreminski prolok je Q = V, odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade
b) pritisak vode na dno, e) visinu stuba vode? t
Rjesenje: t=Y..""~=58,8S
Q 1,7 lis
S=25 ern 2=25,10-4 m 2
V=1,51=1,5,10·3 rn 3 d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl. a brzina isticanja V2=V.
3
p-1000 kg/rn
'd
PremaJe " . konInUleaS!v1=Slv2
naCln1 I' '1 t .
gdJejeS D'
=-niS d'
=-n.
a) m=?, b) p,,?, c)h=? 1 4 2 4
a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo
m~pV=IOOO~' 1,5· 10-' m' d' =5,42-·
m (0,02m)' m
m' SI.66
VI =v,-,
D s
- - ~0,0135-
DArn s
m=I,5 kg
b) Sila priliska na dno je F=mg, Ie je pritisak Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja,

F mg 1,5 kg, 9,81 mis' Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv.

p=-= Venturijevu cljev, prikazanu na slici 68. Precnik
S S 25.10 4 m 2
sireg dijela cijevi je D,=10 em, a uzeg DF5 ein,
p=5886Pa dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B, h;'20
em. Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i
e), Zapremina cilindra je V=S,h, Ie je visina sluba tecnosli uzem dljelu djevi, b) brzinu vode u sirem i uzem
V 1,5·lO-'m' dijelu cijevi, c) zapreminski protok vode.
h Rjesenje: D2
S 25·lO-4 m 2 D,=10 Crn=O,1 m :;;;==="-
~= 5 cm=O,05 m
h=0,6m H=20 em-Q,2 m S1.68.
Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije a) P'-P2=?, b) V,=?, 'IF? c) O=?
kg kg
p= pgh=lOOO-·9,8I" 0,6m = 5886Pa . a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" pgh l ' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce
m' s B, P2 "'" pgh 2 · Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B, onda je hl=h, h2=O,
~~ .
Primjer 2: Na dubini 1,5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor
precnika d=2 em (sl. 67). Odredi: a) brzinu istieanja vode, b) zapreminski prolok
vode kroz olvor, c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade, d) dokazi da je brzina
spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja, Sud je , ,
valjkastog oblika, precnika D=40 em. b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +.f:L;;:o Pl +~ odnosno
2 2
Rjesenje:
h=1,5 m PI -Pz =p
-(
2
'
Y2 -VI') . IzJe
. d nacme
.. kontmUlteta,
. . slv! -- . P -p
=S2VZ shJedl
I 2
=-Y
2 I
s'
p ,[ -1--1
S~
1
d=2r=2 cm=O,02 m
D=2R-40 em-O,4m odak!eje Vj ",,;O,26~ i Y2 =~Yl =1,07~, pricemuje.§..= Df =4 <

a) v=?" b)Q=?, e)I=? s S2 S S2 Di

a) Brzina islieanja vade kroz otvor, na

c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2,1-10- 3 ~3 .
dubini h ispod povrsine vade, je

v=.fiih = 12 . 9,81!!':..1,5m = 5,42 m 51.67.

V 52 - S

54 55
 vt!:ll4. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Kolikom sllom mozemo driati
___ l<amen: a) u vazduhu, b) u vodi.
.... J:.... ;r~r-<"; ; T \ 3~Kada se neka tijelo okacl 0 dlnamometar, na njegovoj skali se oeltava Iznos
13.~CilindriCna posuda ima ,precnik D=20 em i visinu h=30 em. Odredi:
2 3 3
sile F,=3,2 N, a kada se potopl u vodu F,=2,5 N. Odredl: .a) rfJasu tijela, b) sllu
a) povrsinu dna posude u em i m , b) zapreminu posude u em i m . potlska koja djeluje na tijelo, cj zapremlnu tljela, d) guslinu tlje,la.

3.169. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. Koliki je pri!isak
teenosti u Pa, kPa i barima?
~ '[3.17il.lilindriena posuda, koja miruje na horizontalnoj podlozi, ima preenik 15 em i
ukupnu masu 5 kg. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu?
v \3:171. ~olika je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip
c.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara?
3.172. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj
potpetici pavrsine 10 em'?
~
. 6. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. Kolika ml je gustlna?
3.18 . Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1,2 em', istlce voda brzinom 1,6 m/s.
) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za
jednu minitu?
)1 fl~ Odredi unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za
Je'dnu mlnutu, brzlnom 1m/s.
~a? Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em, a brzlna strujanja 60 em/s.
J -Odredl: a) zapremlnskl protok vade, b) kollka litara vade protekne za 1 h?

(,J:i
V
»,'3.173. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je
napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak
1 bar? Izraziti ga u Pa, kPa, MPa i barima.
3.173.a. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p,=13600kg/m'.
L l ~o koje visine je napunjena posuda vodom, ako je hidrostaticki pritisak na
II, @.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. KoUka je brzina Istleanja ako je
unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL
J'-191. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.::3Q em/s. KoUka je
brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl?
I ( 3it9Z;; Iz gumenog erljeva Istlce voda brzlnom 5m/s. Kolika 6e. bltl brzlna Istleanja
o

dna 3 kPa? a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta?
3.175. Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. Koliki je ukupni pritisak u ~orlto rljeke ima presjek obllka pravougaonlka, straniea a=15 m ; b=1 m.
v boei? Atmosferski pritisak iznosi 105 Pa. Brzlna rijeke je 10,8 kmlh. Odredl zapremlnski protok vode.
'~a dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2,8 bara. Kollkl je 3.194. Voda u rljeei, eljl je presjek 80 m', strujl brzlnom 1,2 m/s. Kolika 6e blti
atmosferskl prltisak? brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'?
3.177. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. a) Kolikl je pritlsak u kPa?
b) Kollka je vlslna zlvinog stuba?
@ Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j?
3.196. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I
3.178. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0,85 m'? Podmorniea se Izbaeuje 2,4 m' vazduha svake minute.
nalazi na dubinl 70 m, a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. Za Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator?
gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'. 3.197. Na sliei 69 je Mariotova boea koja
u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne omogucava da, voda istiee stalnom brzinom
"--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill? kroz bocnl olvor. Ako jeh=12 em, a precnlk
v 3.180. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5,=2000 em' I na njemu se nalazl 'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode, ). I~Q=7::
kamlon mase lOt. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll '\!/ b) zapreminskl protok, e) Isteklu zapreminu
h
::::.. .::!..E:."';:...__
----.---.---
J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F,=10 N? (5~' ~ode za 1 min.
, ~1'811 Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em, a ve6eg 10 em. Kolika je ~1 . Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika
em. Prolok vode kroz olvor je 6 lis. Na kojoj
nilnlmalna sila, koja djeluje na manjl kllp, potrebna za podlzanje automobila od
"",dubinl se nalazi olvor? • S1.69.
, .•..)QOO kg na ve6em klipu?
{3.182.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda, mase 2 kg I gustine 13.199. Na stolu vlsine H=1,2 m, nalazi se sud sa vodom. Na dnu suda na boenoj
.,=1'800 kg/m', kada se potopl u vodu? "-./stranl nalaz; se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na
, . udaljenosti x=2 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu?
'~183! Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2,7 g/em'. Odredl: a) zapremlnu
0

"alumlnlj,a, b) tezlnu alumlnlja u vazduhu, e) silu potlska koja djeluje na alumlnij ~:too. Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra, pracnlka D,=2' em, strujl voda
u vodi, d) tezlmraluminlja u vooL ~'~bf'zmom v1=1 mis. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .gio cijevi precnika

56
 D2=1 em, b) protok vode, e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu 3.214. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada
-= eijevi. p=1000 kg/m 3. se okrene ispupcenom stranom i za~to "izvlaci" jaje iz case?
~1. U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v,=8 mis, a u uzem Pribor: Kaslka, mlaz vode Iz cesme. jaje, Casa.
. dijelu brzinom v2=15 m/s. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u
",,,~o !iirem dijelu eljevl P1=1 bar? 3.215. Zadatak:Pokazi da .koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti
'V:~l 2
Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S,=20 em i uzl dlo ciji je presjek
zavisl ad vrste tecnosli I temperature.
} / ~S2=10 2 Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje, a u treeoj voda).
em . Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi
stalak za epruvete, Casa vruee vOde.(sI.73).
,,," P1-P2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja vode u skem, a kolika u uiem dijelu
Y cijevi?
2 3
3.203. Kada mlaz vode curl iz slavine, onda do!azi do njegovog suzavanja. Zasto? S1.73.
3.204. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u
vrtlog. Zasto?
3.205. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0,1 mm nalaz! se mas'insko
ulje elji je koeficijent viskoznosti 0,1 Pa·s. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu 4.Energija i rad
pokrecemo brzinom 10 mls?
2
3.206. Automobil teene povrsine S=2 m i aerodinamickog koeficijenta 0,3 kre6e se brzinom 36 kmfh.
a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1,3 kglm 3? b) Kolika 6e bitl
4.1. Rad i energija. Snaga
sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila
einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0,6? . Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile F na putu s dellnisan je
2
Izrazom (sI.74.):
3.207. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0,2 m , stalnom brzinom v=0,5 m/s. lzmedu ploce i
padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0,102 Pa·s. Kollkom tangenCijalnom
A=F..
sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.ad sa ulje zagrije? SI jedinica za rad je dzul (J)
J=Nm
3.208. U cisterni, koja je do vrha napunjena vodom, na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine
2
20 cm • a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na S1.74.
zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade?
Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl. 75.) .
E I A=F!'s
Za one kaji znaju trigometriju:
I

:::~:=:~!:=~::::.;, 1Jr-1
s!avine.
Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom, posuda od ~
S1.70.
Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju
sile teZe je
A=mgh,
.

gdje je: h- vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke.

S

81.75.
_ _..-1 8

21, nonijus (kljunasto mjerilo). -;;... Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je
3.211.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. ~ ,I
A=!kx'
Pribor: Dvalista paplra.(sI.70) . 2
3.212. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca 81.71. gdje je: X - istezanje opruge, k - konstanta opruge.
povija, ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu?
Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je:
Pribor: Lijevak, upaljac (Iii svije6a). (sI.71)
3.213. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!. (1
A~Y'MI---
l r2
1]
r)
Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca, prazna
.. cigaretil..(sI.72) gdje su: rl.i r2 -udaljenosti tacaKa ad ~ntra Zemlj.e; M-masa Zem!je.

\
51.72
58
59
 Rad gravitacione sile ne zavisi od Ob~ika putanje ,~ego sarno od poeetne i kraj~~~ Udalje,nosti ,od
centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. NJlhov rad na zatvo,renoj P,~~~Jllednak)e ~uh. w=~
Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8, jednak nuh, s
Rad pri obrtnom kretanju je Aka je stepen korisnog djelovanja masine k, ulozeni rad A, onda je korisni
rad

gdje je: M - moment slle, q> opisani ugao.

A, =k·A
Odnosno korisna snaga
Kineticka energija tijela mase m i brzine V j~~
,
EK_mY
- -- -8naga pri obrtnom kretanJu tijela je:
2
P=M'ro
U polju sHe tete, tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju, na
gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje, orugaona brzlna tijeJa.
visini h u odnosu na odredeni nivo
Ep;mgh, Primjellj/.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne
gdje je: 9 - ubrzanje sile teze. djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru. a) Koliki rad izvr"i sila na putu
3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati
Elasticna potencijalna energija je tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.
E;.!:.kx' . Rjesenje: a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava
2
Ukupna mehanicka energija sistema je m;0,5 kg kineticku energije tijela, sto znaci da je rad
F;3 N slle pozitivan. Rad sile je:
E=Ek+Ep s-3m A;F.s=3N.3m;9Nm
Energija se izrazava jedinicama za rad. a) A;?; b) Ek;?, c) v;? A=9J
Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T, u gravitacionom polju
Zem!je, b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile. Posta je
mM tijelo prije djelovanja sile mirovalo, to je:
, ,
E ""--y--.
Ek;A;9J
Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja
c) Kineticka energija tijela je
V:=:_yM
:1
, mv'
Ek = - -
Kineticka energija pri rotaciji tljela je
2

Iu/ . b'
te Je rZlna k' .. Ia d"
oJu tlJe oblJe na k ' pu ta v = - - = - -
raJu ~E,~.
9J ; 6 _m
Ek"'T' m O,Skg s
gdje je: ! - moment Inarcije tijela, ro - ugaona brzina. Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da
Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa, odnosno smjerom kretanja.
sistem, Koliki je rad sile na putu 1,5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N?
A;L'.E Rjesenje:
Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. R~d sile je negativan
F,,2N
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan. 0.= 45°
s; 1,5 m
8rednja snaga je delinisana izrazom: A;?
P;~;F'v Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i
t predenog puta s. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F, (vidi
gdje je: v - srednja brzina, F - sila koja ima smjer kre~anja tijela. silku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F, je okomita n~ smjar kretanja i
ne utice na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
81 jedinica za snagu je vat (W) kretanja

60
 Za ugao "",45 0 je F,=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. 75) nalazimo a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savladivanJe sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negatlvan, tJ. smanjuje energiju sistema. Stoga mozemo
daje pisati:
p2 =F,2 +F; =2F,2
A=A 1r + Ek
F
FI = J2 =1,41N my'
A:; Fu- 's+-2-
Rad sile je:
A=I,41N ·1,5m=2,1 Nm
A=2,lJ
primie~a': Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 c~: a) KOliki. je b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je;
rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K;>hka - A
je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kohka je ulozena p=-
,
snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%. gdje je; A - izvrseni rad, t - vrijeme kretanja. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez pocetne brzlne, te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina:
Rjesenje: .
m=250 g=0,25 kg v=at; v 2 :2as
h=80 em=0,8 m
1=0,8 s
k-75 %-0,75
I odakle je:
v2 In v
a:-=0,27 2 , odnosno t=-=60s.
2s s a
p~ 7,58.105 J
a) A=?, b) Ep=?, c) P,=?, P=? 60,
a) Rad koji izvrsi djecak je P=12633W = 12,63kW
m
A = l1lgh = 0,25 kg ·9,81,' 0,6m I
s I T
A=I,96m
1 4.1. Pod djelovanjem sile F, koja ima isti smjer kao i smjer kretanja, tijelo prede pUI
s, Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece
b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je, ubrzano na tom putu?
A=Ep =mgh
4.2. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona
Ep =1,96J djeluje u smjeru krelanja?
c) Korisn" snaga je 4.3. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na
P = A = 1,96J = 2,45 W visinu 15 m?
, t 0,8s
4.4. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg, u toku 5 min. Koliki je rad izvrsio covjek?
d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P, Ij. 4.5. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine
60 em?
P= Pk = 2,45W =3,27W
k 0,75 @ Oizalica podigne lerel mase 1,5 I i pri lome izvrsi rad od 117,72 kJ. Na koju
visinu je dizaliea podigla lere!?
Primjer,-"4,.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.lije p're?en~ pnuta od. 480 wm i~a ~rzi~u
57,6 km/h. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od ~lle leze ko~a dJel~~e ;4.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje
na automobii. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8
,----_., 1,5m/s'. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m. Trenje S9
motor autobusa u toku kretanja.
zanemaruje, a sila i pomjeranje imaju isti smjer. F3 ---?-- v
Rjesenje: 4.8. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e
m=5 t=50oo kg
s",,480m ravnomjerno ubrzano, po horizonlalnoj podlozi, F, FI
v =57,6 kmlh =16 mJs pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s
Ft , 0,05 m'a =2452 5 N pomjeri za 12 m. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? F4
a) A",,?, b) p=? 4.9. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje
S1.76.
vise sila (sl. 76). KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad,
b) negativan rad, c) rad jednak nuli?

62 63

4.10. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine. Koliki je rad sile
leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada, F(N)
b) u loku druge sekunde? 3~-~----~
4.11. Na sllel 77. je prlkazan dljagram sHa-put. a)
Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m. A tr
b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl s(
je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra
puta?
o 2 4 6
81.77.
4.12. Rad sHe na Istezanju elastlcne. opruge
F(N)
prlkazan je na dljagramu (sl. 78). Odredl grafickl
2 -------------
konstantu opruge I rad sile.
4.13. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod
djelovanjem slle od 12 N., a) Kolika je konstanta
opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju?
4.14. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0 ~
premjeslanje Iljela mase 200 kg, po horizontalnoj . ,1.78.
podlozl, na raslojanje 50 m. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja
Iljela. Koefleljenl trenja je 0,02.
4.15. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .36 km/h. KOlikl..rad
izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t, a koeflcl}ent
trenja 0,01?
4.16. Tljelo mase 500 9 vucemo po horlzontaln~j ,Podlozl. stalnom b~lnom I prl
tome sHa Izvrsl rad od 1,5 J na putu 1,5 m. Kohkl je koefleljent trenja.
4.17. Dizaliea podize teret mase 100 kg. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad
izveSl motor dlzaliee ako se teret podl;;e: a) stalnom brllnom; b) ravnomjerno
ubrzano sa a = 0,5 rnls2?
4.18, 'Teret se podlze vertlkalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg! vlslna
na koju je podlgnut 10 m, a Izvrsenl rad 240 J. Sa kohklm ubrzanjem se
podlzao teret?
~.19. Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i vucemo.~o horizont~lnoj podlozi.
\.....--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0,3. Kohkl rad obavlmo na yutu
1,5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom, b) dtnamometarvucemo
stalnim ubrzanjem a = 0,5 rn/s2?
4.20. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa
a=2m/s2 , u toku 5 ~, po horlzontalno.m putu. Koeflclje~t trenja Iznosl 0,01. Kohkl
rad Izvrsl motor automoblla za .to vrljeme? 9 = 10 m/s .
4.21. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na
vlsinu 20 m u loku 10 s. Odredl vellclnu Izvrsenog rada.
4.22. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se
krece brzlnom 72 km/h?
4.23. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je .klnetlcka energija 100Q J?
64
~.
l: ' : :'elo mase 1,05 kg Ima kinellcku energlju 2,1 J. Kojom brzlnpm se kreoe?
, .2 /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima kj~eti6ku energiiu
, 112J? .
(\/J '
, r.:¢lIf.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. a) Kolikom silom smo
/tr,fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome
iI~I rSen ? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje?
1''1
;<I. Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h. a) Kolika mu je klneVcka
;energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a,
lakO se auto zaustavi na putu 5 m?
I
'.21/. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s
~~J~--ra,cunati vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi.
/~A,.utomobll
masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'. Kollkom
q~ 'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja?
, koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu
(;:~>",._ tencijalnu energiju od 3 J? .
4:27. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1,5 m. Kollka mu je
gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7,8 kg/dm'.
4.28. Tljelo mase 1 kg bad .se uvls brzlnom 40 m/s. Kolika mu je: a) klneti6ka
energlja poslije 1 s kretanja; b) poteneljalna energlja (1) (2)
poslije 1 s kretanja?
4.29. Kamen masa 2 kg. slobodno pada sa vlslne od 15
Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve
rn: --rll]------t llL
sekunde slobodnog padanja, b) poteneljalna energija ~ 2v v
poslije prve sekunde slebcidnog padanja?
4.30. Na sllei 79, dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge.
Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje
tijela, b) klneticke energije tljela?
::::===:::IJ
C::::·
4.31. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t SI. 79.
ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m,= 10 kg kojl se krece
brzlnom V2= 800 m/s?
4.32. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano, a
poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.
4.33. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 ,5 m/s2 • Kolika 6e mu
bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m?
4.34. Niz glatku strmu ravan, vlsine 2 m i duzlne 10m, otpocne da klizl tljelo mase
1 kg. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja?
/~~,
i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane?
uYcc<l':~ se zablje u drvo duboko 3 em, kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na
~tah¢?
4f.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela, mase 12 kg, paveca a.d: a) 5 m/s do
~'O m/s; b) 10 mls do 15 m/s?
65
 /A.3tt TijeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v,=5 m/s.
(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja, 4.52. Snaga .termoelektrane je 50 MW, a koeficijent korisnog djelovanja 90%. Koliki
rad Izvrs, termoelektrana za 1 dan?
•. . u toku 5s. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje?
4.53. Pumpa podigne 1,2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Kolika je snaga pumpe
4.38. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i
ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%?
poene kocititako da sila ko6enja iznosi Fk=10 kN. Koliki put te pre6i automobil
do zaustavljanja? 4.54. Automobil mase 1,2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom
54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. Odredi: a) sHu trenja, b) koelicijsnt
4.39. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis, a zatim se
trenja.
iskljuei motor. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent
trenja 0,1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja? 4.55. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW, po
honzontalnoJ cest, stalnom brzinom 36 km/h. Koelicijent trenja je 0,1.
4.40. Puscano zrno mase 10 g, pri brzini 500 mis, probilo je dasku debljine ,8 cm.
Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri 4.56. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad
probijanju, daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske? 25 m .. a) Kohku sre?nju snagu r~zvija molar autobusa u loku 5 s kretanja?
b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.
4.41. Tijelo mas? 0,3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu
16 m/s. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha? 4.57. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu
216, km/h. Duiina piste i~nosi 600 m. Kolika je polrebna snaga motora za
4.42. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona
ushJ~t~nJe aVlona? ~retanJe aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. Koeficijent
dostigne visinu 18 m. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora
trenjaJe 0,2. 9=10 m/s'.
vazduha?
4.58. ~jjelo mase 0,5 kg s!o~odno pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.
4.43. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne Pn tome se opruga sabije za 20 em. Sa koje visine je palo tljelo?
mase 50 kg. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s. Odredi: a) radslle
!renja, b) silu trenja koja je djelovala na sanke? 4.59. Na horizontalno~ dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg
kreee se ravnoITiJemo ubrzano, iz stanja mirovanja, sa srednjom Ii., •,,,
4.43.a. Korisna snaga masine iznosi 2,5 kW. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola brzinom 15 mls. Koliki je rad vucne sile automobila, aka je koeficijent ; ,,
trenja 0,04? ;
sata, b) 3 sata? Red izrazi u kWh.
,!H :,
4.43.b. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m. 4.60. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. Odredi; ,,
a) veliCinu sHe otpora vazduha, b) rad sile otpora vazduha c) kineticku
a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%?
energiju tijela pri padu. 9 = 10 m/s2, ' •,,,
g=iOm/s'.
4.44. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9,8 s. 4.61. Tijelo mase 1 kg pada, iz stanJa mirovanja, sa visine H = 20 m i zabije
*D
'jI
--'L--,,-,c
•
u pijesa~ na dubinu d=20 em (sI.80.). Odredi srednju vrijednost sUe SL80.
a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je 2
otpora pljeska. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls •
koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
4.45. Covjek mase 80 kg penje se UZ, stepenice i u svakoj sekundi prede dva
stepenika. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15
em. E
4.46. Snaga elektromotora je 150 W.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7,5 kJ?
4.62. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1m.
4.47. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu, akoje korisna Prlbor: Dinamometar, prizmatieno tijelo sa kukieom, lenjir (iii mjerna traka).
snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'.
4.63. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.
3 Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka), dinamometar, stalak.
4.48. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m
vade. 4.64. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu, u
odnosu na pod.
4.49. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Snaga koju razvija traktor Iznosi
Pribor: Knjiga poznate mase, lenji ..
25 kW. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug?
4.65. Zadatak: Odred; srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu
4.50. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. Kalika je
stalnom brzinom. '
snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.
Pribor: Neko tijelo sa kukicom, dinamometar, jenjir, stoperica iii sat sa
4.51. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan sekundnom kazaljkom. .. .. '
korisnog djelovanja turbine je 70%. Kolika jesnaga lurbine?

66 .67
 Visina u odnosu na tacku izbacivanja je,
Zakon odrianja mehanicke energije
gt'
h=vot--
U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora) 2 '
ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena, m ,
I O-·(3s)
E= Ek+ Ep= const. h =50m·3s s' 105m
Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u 2

0'lkg{20~r
unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse.
m
Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju
nepromijenjeni.
2 + 0,1 kg .10-;- ·105 m
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav Eo =201 +1051=1251
sudar naziva frontaln; (ceoni, centralni).
. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija
Opsti zaki:>n odrZanja energije. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti, Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki,
ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\.
!=M:=EpM=mghm
Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom gdje je-h m - maksimalna visiha:
vo=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(tacka A), b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja
(tacka B), c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).
=~
, (50~J
Otpor vazduha zanemariti; g=10 m/s'.
Rjesenje: u
"j" ....,,'J
I1E P:£,.,
h
In 2g
2.102".
s'
125m

m=100 g=0,1 kg m
vo=40 mls EM =O,lkg·l0 2 ·125m=125J
s
t-3 s
Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki
jednaka:
Ukupna mehanickaenergija tijela je EA=EB=EM .
E = Ek + Ep.
Primie.r~Dvije kugle masa m,=2,5 k~ i m,=1,5 kg kre6u se ususret jedna
a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki drugoJ sa brzIOama V,= 6 m1s i v,= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii, jer se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu, b) kineticku energiju kugli prije i poslije
je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka A sudara, c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.
nuli; Rjesenje:
S1.81.
m,= 2,5 kg
m,= 1,5 kg
v,;' 6 m/s ,
v2=2 m/s S1.82. I
2
Sudar je neelastican i frontalan.
b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. U toj tacki raspolaze
kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB , te je . a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo
ukupna mehanicka energija (sl. 81), sablrali algebarskl. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa, tj.
mv' ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl. 82).
En =. EKB + EpB = -2- + mgh.
mlv l -m:zv 2 =(m1 +.m 2 )v
Brzina V u toj tacki ie,
pri cemu smo smjer kretanja prve kugle, uzeli za pozitivan ..
ill III ill
V =Vo - gt = 50- -10..,-· 3s = 20-
- s S2 S

69
 m ill
4.69. Na nit dugu 1 m vezana je kugla. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti
2,5 kg· 6~ -1,5 kg· 2-·- kugli da bi zauzela horizontalan polozaj?
s s 3m
2,5kg+l,5kg s ,~jelO mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku. a) KOI)~ je
"~I'Il~hanicka energija u trenutku pada na Zemlju? b) Kolika\\~e m~icka
b) Kineticka energija kugli prije sudara je energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'. '\:vP
m!v~ m 2 vi 4)1. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju
E=--+- -
2 2 32 J. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno?

E
2,5 kg -(
2
6~J
+
1,5 kg -(
2
3~- J 48J " ,~
c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.
(:::::.',:,;;~~;''''MjeIO mase lT~=50? 9 ~aci.~e vertikal~o ~ani~e brzinom vo=20 mis, sa visine
= 30 m. Kohku ce k,nellcku energ'Ju ,mat, neposredno pred pad? Otpor
vazduha zanemariti.
a poslije sudara je
(m l +m 2 ) 2 ,,,,,<~~kOlikU kineticku energiju treba saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na
E' v , ~'~;~;:~VISInU 80 m?
2

2
E'
(2,5kg+l,5kg)
s )
=18J. .(3 m,' 4.74. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta
k=1000 N/m. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Sa kolike visine je palo
tljelo? '
~
c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je
li,"'~""
i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je
L'.E=E - E' = 30 J '~le za 1 em. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada
sa visine 4 h?
Relativni gubitak kineticke energ"je je
/:;'i~~iTijelo mase 1kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se
t;E = 30J :0,62 ili 62% '~;&:' sabije za 10 cm. Kolika je konstanta opruge?
E 48.1
4.77. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N.
Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .kada se istegne za 8 em?
T o
B
4,66, Opisi pro';"jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.

h
"
"
I \
I \
I'
I
I \
I \
I \ SI.84.
I l. J S1.85.
..... -@..._/
a) 6) 0) d) I
4.78. Kolikom brzinom V K je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L
(sl. 84). Trenje se zanemaruje. g=lO m/s'. Kolika je k'meticka energija tijela u
S1.83.
tack! K?
4,67, Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo,=6D m/s. a) K.olika je. ukup;a (~~I Tijel? m~se ~ po~ne ~~ klizi lz ~a~ke 0 (slik~ 85), k~j? se .nala.~j na visini .1m.
mehanicka' energija kamena U trenutku ,zbaC'Vanj8. b) KoliK8 je k,netlc. a. ~: a) Kolika ce b,t, brLma t'jela u tack' A. b) Kolika ce b,lI brz,na tljela u tackl B?
potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa? 'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju
C·9=10m/s'. poluprecnika R ;;; 0,2 m? Trenje zanemariti:
~~dZ helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo m.~se 0,3 kg .. A,ko 4.80. Na slici 85. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Kotrljanje se vrsi bez
~~'e otpor vazduha zanemari, odredi ukupnu meha'!icku,- energIJ~: a) u naJvIS?J proklizavanja. ~om~nt inerCije valjka je I =1/2·mr. a) Koliku ce imati brzinu u
tacki.'b) poslije 4 s kretanja, c) neposredno pred pad. 9 - 10.m/s .

71
70
 tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? Visina kosine je h ~ 1 m, a
poluprecnik kruzne petlje R:::; 0,2 m. 9 = 10 m/s 2 . 4.93. Na klin mase M~l kg. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu, padne
4.81. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten, b} kugHca; pri cemu kugltca mase m = 0,2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.
se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni? Koltka je brzina. klina poslije udara kuglice, ako Je ova) udar bio elastican.
Za prsten je I~mr", a .za kuglicu 1~2·mr/5. Otpor kretanju je zanemarljiv. TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. g=1 0 m/s .
g~10m/s2. .
4.82. Vagon mase m,~ 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1,5 m/s i udari u
drugi vagon mase m2~2 t koji se ispred njega krece brzinom v2~1 mis u istom E
smjeru, te nastave zajedno kretati se. Kolika je brzina vaQona nakan sudara?
4.94. Zadatak Provjeri zakon odr.1anja
4.83, Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom v,~ 10 mls i sudari s drugim tijelom mehanicke energije, pomocu
mase m2~ 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis, te nastave da matematickog klatna (sI.87.) Izvuci kuglicu
se kre6u zajedno. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke do tacke A i pusti. Do koje ce se visine
energije tijela prije i poslije sudara? podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u
4.84. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta tacku C. Do koje 6e se visine podi6i
manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s. KoUka je bila kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav
brzina prvog tijela prije sudara? zakljucak te navodi rezultat ogleda?
d) Zasto se klatno nakon neliog vremena
4.85. Tijelo mase m krece se brzinorn v, = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase ipak zaustavi?
te se nastave kretati u istom smjeru. Odredi koji dio mehanicke energije je
presao u unutrasnju energiju?
1 Pribor:Kuglica, konac, tabla.
6
4.86. Proton se kre6e brzinom v1=5'10 m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e
ususret njemu brzinom V2. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja
se kre6e brzinom v~1,5'106 mls u smjeru kretanja
I 4.95. Zadatak:Provjeri zakon odr.1anja
'mehanicke energije pomo6u elasticne
opruge. 81.87.

I
C " ,

protona. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. .I I Pribor: Stalak, elasticna opruga, teg od
Delekt mase zanemariti. Kolika je brzina neutrona? 50 9 iii 100 g, lenjir.
I
4.87. Naslici 86. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih 4.96. Z~datak: Od'.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju
masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju. Prva kugla pnhkom pada tlJela na podlogu. Kada bi sudar bio elastiCan?
se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h,=- 5 em j Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis), komadi6 krede, sipka iii letva
pusti. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se duga najmanje 1 m, lenjir.
kre6u brzinom v. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti
nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan? 4.97. Zadatak: Provjeri zakon odr.1anja impulsa.
g=10 m/s'. . S1.86. Pribor:Dvije kuglice istih masa, vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86).
4.88. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h ~ 80 cm i odbila S8 na
visinu h1= 60 em. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
<":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom v,~5 m/s,a odbije S8 brzinom V2~ 4 m/s.
o,.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
5. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)
4.90. Kuglica padne sa visine h,=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje
mehanicke energije. Na koju visinu hz 6e se odbiti? 5.1. Oscilacije
4.91. Melak mase m ~10 9 leti brzinom v,~
500 mis i udari u nepokretnu metu
mase M = 5 kg, koja visi na niti. Metak ostane u meti. a) Na koju visinu 6e se Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u
popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju? praveu y-ose) Je
g=10 mis'. F~-k·y

4.92. Tij"lo mase m, krece se brzinom v, i udari u tijelo mase m, kOje miruje. gdje je: y - elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja), k - konstanta
Sudar je centralan "i elastiCan. Kako se odnose brzine tijela m, prije i poslije proporcionalnosti (k=mro'). Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom
sudara? C polozaju. . .

72
73
 Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda - A.
Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena, Rjesenje:
N=20
f= N
t 1=40 s t
gdje je: N - broj oscilacija, 1 - vrijeme Irajanja oscilacija. Jedinica za frekvenciju je 1=1 m
a) I=?, b) T =?, c) g=?
here (Hz=s·').
Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj Period oscilovanja je vrijeme za koje
kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju. Na
A.·---' ---- - +. ------- --7 B
vrijednosti frekvencije.
slici 88. to je, npr., vrijeme za koje kuglica dode
1
T=- iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. S1.88.
f
a) Fekvencija oscilovanja klatna je
Kruzna frekvencija je data izrazom N 20
f=-=-=05,' =05Hz
211: t 40s' ,
(D=-=2"f
T b) Period oscilovanja je
Period sopstvenih oscilacija je ] t 40s
T=-=-=-=2s
f N 20
T=2nff c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz
gdje je m -'- masa oscilatora. "
re IaCIJe T =
[l '
2nfi
Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv
konac zanemarljive mase. Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period 4,,'] 4·(3,14)' ·lm =986 m
g="T' (2,)' ',' .
T=Z,,/f
d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je
gdje je: 1- duzina klatna, 9 - ubrz'!nje Zemljine teze. ",g=lg-gol=19,86~
5
-9,81 ~1=0,05~
5 52
1
Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv , a potencijalna Ep :::;..!. ky 2. Ukupna Relativna greska mjerenja je
2 2 m
energija oscilatora je '" 0,05,
1 ~ 1 2 c =.Jl. = - - ' - = 0,0051 iJi 0,51 %
E=Ek+Ep=-kA' =-mv o go 981~
2 2 , s'
gdje je maksimalna brzina vo=roA. . Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i
an:'pht~d~m 3 em. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju , b} maksimalnu povratnu sHu
Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze, jednaCina koja opisuje oscilovanje je kOJa djeluJe na kuglleu, c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju,
y=Asinwt . RjeSenje:
Brzina taoke koja harmonijski osciluje je m::::10g:::: 0,01 kg
T= 2 s
A- 3 em:::: 0,03 m
a) vo-?, b) Fo=?, c) EO"'?
a ubrzanje
a = -o~ly. a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj:
2n 6,28 m
Primjer 1: Matematicko klatno (sL88), cija je duzina 1 m, izvrsi 20 oscilacija Vo =roA ="TA ",,~.O,03m""O.0947'
za 40 s. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna, b) period oscilovanja klatna, b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Sita je maksimalna
c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolulna i kada je y=A. Posta je k =.mul, to je iznos sile
2
relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9,806 m/s •
Fo=kA=1~rA

74 75
 c)
Po = 0,01 kg( 6~2S8
Maksima!na klneticka energija kuglice je
r
·0,03 m "" 2,96· W
3
N.
5.16. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na
drugo kad imaju ......... frekvencije. Ta pojava se naziva ................... .
5.17. a) Sta je osciltor, a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje
2 0,01 kg (O,094~)2 energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna, na slici 89., je
Eko mvo s 4,4'1~-5J. moguca rezonancija?
2 2
5.18. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je
!
n·n
_..;r'n/ .",' -
, 1 ....( '
T kruzna frekvencija 4,18 rad/s. Kolika je duzina klatna? , .
t::J P ---.::>
5.19. Na slici 89, klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzlna klatna 3, aka
v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0,02 s. Kolika mu je: a) frekvencija, je ono u rezonanciji sa klatnom 1?
b) kruzna frekveneija?
5.20. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz, a drugl 960 kHz. Kolika je razlika
5.2. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. Odredi njegovu frekvenciju, period frekvenclja? Izrazi je u MHz, kHz i Hz.
osci!ovanja i kruznu frekvenciju,
5.3. Klatno prode ~vake sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kolika je frekvencija, a
koliki period oseilovanja? E
,;J" 5.4. Kuglica klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s. Kolika ja frekvencija oscilovanja, 5.21. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna.
V period i kruzna frekvencija? Pribor: Celiena kuglica, neistegljlv konac, hronometar, magnetna sipka.
/ @.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje iznosi 12,56 rad/s. Odredi period 5.22. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu
oscilovanja I frekvenciju oscilovanja. matematiekog klatna.
e. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1,8 s. Koliko je
ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje?
Pribor: Kugliea, neistegljiv konac, mjerna traka,
staperlca. (sI.88.)
5.7. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s. Kolika je duzina sekundnog 5.23. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.

~:t::h:a ;~::~or~~r:;:Ii~:anc:~:I~;I::: ~:=~~::~~~ig;;;~~8~:~s:sciIUje sa

Pribor: Elastlcna opruga, teg poznate rnase,
. ):'8. hronometar. '
2
! periodom T=8 s. Kolika je duzina uzeta? g=9,81 m/s'. 5.24. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.
5.9. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T,=1 s. Kolikl bi blo
Pribor: Tri klatna, od kojih dva Imaju Istu duzlnu 3
(sI.89:), lelva 0 koju se okace klatna. S\.89.
period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g,=6 gm'
GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10,5 rad/s. Kolika
~. je duzina klatna?
5.11. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1:2. Kako se odnose njlhove
duzine? 5.2. Mehanicki talasi.
5.12. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa
perlodom T=1 s. Kolika je kons!an!a opruge? . Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo
o~clluje. Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog
5.13. Elastlcna opruga se produzl za 2,5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g. mJe~ta na drugo, Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac
Odrdl: a) kons!antu opruge, b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz osellovanja djellca, a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja.
ravnoteznog po!ozaja.
. Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl
5.14. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0,8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl: oscllovanJa,
a) maksimalnu brzlnu osellovanja, b) makslmalnu klnetlcku energiju pri
oscllovanju, c) ukupnu energljuoscilatora. J..=.".
f
5.15. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I gdje je: c • brzina slrenja talasa, f - frekvenclja talasa.
amplltudom 4 em. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje,
b) maksimalnu energiju .. Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18

76 77
 ,~r

C~ll 5.;;l. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1,2 m. Usldredni camae se
·Jkrece gore·dolje svake 4 s. Kolika je lalasna duzina, period. frekveneija I brzina
gdje je: F - sila zatezanja ziee. I - duzina zlee. m - masa ziee. talasa?
JednaCina progresivnog t81asa jma obHk: ~9. Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. Najmanje rastojanje izmeClu
Y~ASin( cut- :x) tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m. Odredl frekvenelju I period
talasa.
gdje je y elongaf,(ija tacke o"!. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58;
5,30. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Kollka je
,~. \.J~
Primjer 1: Na sliei 90 je graficki prikaz talasa na povrsl", vo e 0)1 se sin
." d k" •.. brzlna ;;Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz?
brzinom 6 m/s. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. a na vertlkalnoj 5.31, Pored nepokretnog posmatraca, kojl stojl na obali jezera, za 6 s prosla su 4
osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja. a) Koje tacke su u istoj fazl grebena lalasa, Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m. Odredl
oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna brzinu talasa, talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.
duzlna talasa? d) Kolikl je period I
5.32. T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1.,=30 em I prostlre se brzlnom
frekveneija talasa? e) Kollka je
A E e,=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1.2=7,5 em,
ampliluda lalasa?
. Kollka je brzlna talasa u plltkoj, vodl?
Rjesenje: a) Cesllee koje su u O.
5.33, Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Izvor talasa
Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0
prolzvede 12 talasa za 4 S. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja
I D. A I E. B. IF ... b) Cestlee u
udaljena 20 em od Izvora lalasa, a) Odredl brzlnu lalasa, frekveneiju I talasnu
suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. A I
duzlnu. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke?
C. B I D... c) Talasna duzina je
udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0, 5.34. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz. Pratlmo
fazi oseilovanja. Na sliei 90 to je npr.
c jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Kada talas nalde na plltku
S1.90.
udaljenost A i E iii 0 I D. koja Iznosl vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj
A~2m. vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl?
d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda. 5.35. Prazna boca, povucena u vodu i prepustena sarna sebi, pocinje da osciluj~ te
A~c·T . uzrokuje nastanak lalasa. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od
A 2m formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau
T~-~--~O,33s
c 6m1s f.. njlh 4 m, Kollka je talasna duilna. brzlna I frekvenelja tog talasa?
Frekveneija oseilovanja je
~ Metalna ilea Ima duzlnu 50 em I masu 0.5 g. Zlea je zategnuta silom od
f==~= 6m/s =3s·1 =3Hz. 88.2 N. Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako
A 2m se na tiei duzine ! formira polutaias?
e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog @. Kolikom silom je zategnula zlea duzine 60 em I mase 1,2 g. ako je brzlna
polozaja I 10 su amplilude talasa. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s?
Iznosi 0,3 m. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi - 0.3 m.
f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. a brzlna 3·10' mls. Kollka je talasna
~uzina?
T
~~25~alas na vodi slri se brzlnom 5 m/s. Talasna dutina lalasa je 50 em. Kolika je E
k1fekvencija talasa i period?
\cl Kroz .elasticnu sredlnu siri se lalas. brzinom 5 mis. Svaki djelit izvrSi jednu
oseilael)u za 0.2 s. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa?
5.78. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. a zatlm rayne talase na vodl
(SI.91). Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. bez mjerenja,
5,27. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. 0 i B. promjenu taiasne duzine talasa?
o I A? b) Ako je period la;asa T~0.33 s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.
tacke A-do tacke E, a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C? staklenu plocu) . .P.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je:

78 79
 U specijalnoj teoriji re!ativnosti je
okreni pod nekim uglom.
Pracjeni ugao pod kojim talasi E=m~.
nailaze na prepreku i ugao gdje je: E-ukupna energija tijela, m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju).
odbijanja. Primje6ujes Ii neku
pravilnost? Iskazi je rijecima.
c) Ispitaj 51a se mijenja kad ..~
talas prelazi iz dublje u plleu
vodu. Na dno posude, u gdje je: v - brzina tijeta, ml> masa mirovanja.
njenom udaljenijem dijelu, stavi S191 Kineticka energija tijela je
staklenu plocu tako da se u. . . •. ? Ek= ll.mcl = (m-ll1{I) c2= E-Eo
tom dijelu smanji dubina vode. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa. Sta
gdjeje: E = mc 2 ukupna energija lijeia,
je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa? Eo = moe z, energija mirovanja,
d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer;a i p?tp~no m-relativisticka masa,
n~r masa mirovanja.
potopliena) taka da ravn; talas pod neklm uglom n~lde na rub ploce. MI]en]a Ii
se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu?
T
Pribor: Grafoskop, posuda sa staklenim dnom, slaklena ploca, voda, olovka,
letvica.
6.1. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju
iznosio je t.t==10 god. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Koliko je iznosio vremensld
interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu?

6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike.
Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu, taka da je ona .~porediva s~ brzlnom svjeUostl (c = 300
000 km/s:::: 3-108 m/s), onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke.
Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti, mehanicke P?i.8ve se .?esav,ajU, na ist! naci~ i svim
inercijalnom sistemima referencije. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve
pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).
Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni ~ako~i, pri p~elasku
iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). 2) P~lnclp ..k~n~tantnostl brzme sVletlosti
(brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka).
Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata:
Dilatacija vremena. Aka se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda
je
6.2. Raketa se krece brzinom v = Q,95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!. a) Ako je za
posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na
Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m, kolika je duzina rakete, u pravcu
kretanja, za posmatraea na Zemlji?
6.3. ZamisH da jedan od braCe blizanaca, kada napune 20 godina, krene ~vemirskim brodom Gija je
brzina v=O,98c, te se vrati nakon ;.\1' = 10 godina. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na
Zemlji, u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa?
6.4. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja, za
posmatraca na.zeml~, bila za 10% kraca nego za posmatraea u kosmi~kom brodu?
6.5. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9,1 ,1 0.31 kg.
6.6. Elektron sa krece brzinom v == a,ac. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa, b) ukupna anergija,
c) klneticka energija?
6.7. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Kojom brzinom se kre6e?

gdje je t.t*vremenski interva! u sistemu S', t.t-vremenski interval u sis1emu S.
Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.
SHjedi t.t>bt'.
Kontrakcija duzine. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S, onda je
6.B. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.1013J. Kolika je relativisticka masa
cestlee?
j
6.9. Ukupna energija protona, koji sa kre6e velikom blZinom, iznO$i E=2,5·10· oJ. Masa mirovanja
27
protona je 1,67'10. kg. Odredi: a) energiju mirovanja protona, b) relativisticku masu protona,
c) brzinu kratanja protona, d) kineticku energiju protona.

~=Q' ~l- ::
gdje je:~'-duzina $tapa u sistemu S', i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S
Q <r'.

80 81
 "Genije- toje 10 % nadahnuca
i 90 % zlIallja u radu" Osnovna jednacina kineticke teorije gasova:
Edison (1847 -1931)
1 -2
p=-pv
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, p = ~ -gustina gasa, V-zapremina gasa, m-masa
gasa, ,,2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina).
Jednacina gasnog stanja,
IIoMolekularna fizika pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/mol·K
7. Molekularno-kineticka teorija gasova. Izo procesi:
Relativna atomska masa nekog atoma, A, (odnosno molekula, M,) jednaka je T :::const. (izotermicki proces): pV=const; plV !=pzVz;
broju uniliciranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma p=const. (izobarski proces) : ,v = const; ~ = ~ ;
T Vz Tz
ugljika -12:
u = ~ m(C 12 ); u == 1,66 .10-27 kg V=consl: (izohorski proces): 1'. = const;1'L =.!J...
12 T p, T,
Masa jednog atoma je: m.=A,.u Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je,
Masa jednog molekula je: mm=M,.u
U=.'l.nRT
Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola: 2
Kineticka energija jed nag moleku!a gasa:
M=M .-'L=A .-'L
r mol r. mol 3
Ekl=-kT
Veza izmedu termodinami6ke temperature T, izrazene u kelvinima (K) i 2
gdje je Boltzmanova konstanta k",,1 ,38'10,23 J/K.
temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je:
KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je
T=T.+t, gdje je To=273,15 K.
3
Ek = NEkl = -fiRT
Kolicina'tvari je n= m =~=~, gdje je: m-masa tvari; M-molarna masa; 2
M NA Vm
Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" "".f?i "" ~3RT
N-broj jedinki' (atoma, molekula, jona ... ); NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u M

jednom molu); V-zapreminatvari; Vm-molarna zapremina. Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO2 ; b) masu jednog
I"
23
NA=6,022' 10 mo. . molekula gasa; c) molamu masu gasa; d) brej molekula gasa u 1 g gasa; e) brej
molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima.
Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa,
To=273,15 K) iznosi V m=22,4l1mol. Rjesenje: a) M,(C02 )=?, b) m(C02 )=?, c) M(COzl=?, d)m=1 g; N=?, e) V=1 I,
N=? .
Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih
masa atoma od kojih je sastavljen molekul. Podatke uzimamo iz tablice periodnog
kelvinima je jednaka. sistema e!emenata:
M,(CO,)=I'A,(C)+2'A,(O)=1'12+2'16=44
. b) Masa jednog mole kula je
ffi m(C0 2)=M,(CO,)'u=44'1 ,66' 1O'''kg=7 ,31, 1O.26 kg

82
83
 1,Ol3.1O'Pa.29.lQ,3 kg
pM _ _ _~_ _ _-"m""ol = 1.29 k~ .
c) Molarna rnasa gasa Tadaje p= RT
g J
M=M (CO ).-'L=44.-- · 8,31_-·273,15 K m
1 2 mol mol molK

d) Kolicina gasa je n =~ =~, odakle je

M NA (/~~ posudi zapremine 20 I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom
150 bara ; na tempera!ur; 20·C. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi
N = m .N A =_1L. 6,022· 10" mol" M=28 g/mo!.
M 44-'L
mol Rlesenje:
V=20 1=20·10"'m3
N = 1,37 ·10"
p=150 bar=150·10 5 Pa
N V. I. T -(273+20)K-293 K
e)Posto n = - = - I V m =22.4-,toJe
.N A Vrn mol n_?,m_?
V 11 23 1-1 Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT, kolicina gasa je,
N = V m • N A'= 22,4._1_. 6.022 . 10 . mo
pV 150·IO'Pa· 20 .10.3 m 3
mol n=-
RT J
N = 2,69 ·10" 831--.293K
, molK
n = 123,2 mol
Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izve~i izraz k~ji povetZUj:fe~~~~~ i ~~~i~~~
gasa. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja mo!eku!~ vazduha pn norma nom a rno Masa gasa je (pogledaj uvod)
p=1,013-10 5 Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kgfm .
Rjesenje:
5
p=1,013'10 Pa
I m=nM=123,2 mol-2S g/mo1
m=3450 g
o 1 29 kg/m 3
V=?
. '. . 1 Nm,yl
Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::; '3-y- 'tL..-... /t"~Y T
. m 1 -z
Ukupna masa gasa je m=N'm!, a gustma gasa p == V.' te je p "" '3 pv , 7.1.0dredi molarnu masu gasa: CO, CI" N2 , 0,. Potrebne konstante uzmi iz
tablice period;cnog sistema.
_ f3P
!zracunavamo:v""Vp"" ~kg
3.l,013·loSPa m
=485-;
7.2. Odred; masu jednog molekula gasa: vodika H2 , vodene pare H2 0.

m3
&:;)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N2 ), b) S 0 2'

.~,r; A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ,vedi izr~z za i=racun~v~nje 7.3.a. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,64·10'4. Kolika je masa
vazduha? M=29 gimol
V gustine gasa. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 ,013 10 Pa
T o=273;15 K). Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!. @. Masa nitrogena iznos; 56 g. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!.
Rjesenje: @OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em 3 vazduha pri standardnim
Po=1 ,013'10' Pa uslovima? M=29 g/mo!.
To=273,15 K ~ celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3,01'1025 molekula kisika.
M-29 g/mol-29·1O·3 kg/mol Odredi: a) zapreminu kisika, b) masu kis;ka. •
p=?
&apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m3 • Kolika
Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = ~RT, odnosno je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!.
WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H,.
p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa).
. V M . M V '. g;a. Koliki je pritisak gasau..sudu zapremine 3 dm 3, ako je masa gasa 10 g, a
srednja bizina kretanja molekula 500 mis? .

85
 7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. Koliko se puta
poveca srednja brzina kretanja molekula gasa?
7.22. Na slici 92. su prikazana dva
~. Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji Oznaei

~~
izotermicka procesa.
, zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara? njihove koordinatne ose.
O. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. U zatvorenoj posudi
zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa. Koliki je pritisak?
7.23. Grafickj prikazi izotermne
promjene stanja u: p-V;p-T i V-T
7.12. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas dijagramu.
cija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa, ~J' Dopuni tabelul p=const. a)
51. 92.
b)
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1,5 mol, a " V""~50=cm::r''-;:18:;;-0c-"'m'-',-o:?-----"
temperatura 22'C? ' T , 293 K ? - 30g C
+. I

7.13.a. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a koliCina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?
~.zapremina idealnog gasa na temperaturi T,=273 K iznosi 20 dm'. Kolika ce
bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C, ako se prj tome ne mijenja pritjsak?
7.13.b. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4,5 kJ, a
7.26. Gas ima zapremi.nu 12,3 I. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova
temperatura 25°C? 3
zapremrna se sman)1 na 10,5 dm . Kolika mu je bila pocetna temperatura ako
@.Dopuni tabelul T=eons~t__'_~_ _~~_==_r--;'---' ", Je pnllsak blo stalan? '

~1l'1- j='1L(o.C~, I, Vp 1 101 ,3kPa I 150kPa I ? I ~. Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Koliku zapreminu 6e imati ista masa
-' ~ , 100 em', ? , 500 em' , g~~a ako se temperatura: a) pove6a na 51°C; b) snizi na -30C? Smatrati
pntlsak konstantnim.
'!~ Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V,=2 I kod pritiska 1 bar. Pri kojem ?lTsi1.! C5L:lO
"-.,;;;:;~<~-'l)ritisku ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja. ~edni,:" udisajem pluCa uau 2 I hl~dnog zraka temperature 15°C. Kolika jR'
9. ~-
U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p,=0,1 MPa ide:,.lan
gas, Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm
sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine?
e· apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku?
Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova
,~apremlna postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C?
r.1 "1-.pritiskom101,3
C

Aerostat zapremine 12 m 3
, napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim
~ vazd~h na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1,29 kg/ma
Y kPa, penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar. Kolika ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C, aka se pritisak nije promijenio?
mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila.
mil 'Zapremina gasa kod pritiska 980
~premina na pritisku 80 kPa? T=const.
mbara, iznosi 10 I. Kolika 6e biti
7.31. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V, p-T i V-T dijagramom.
7.32. Koja izobara. na sliei 93. , odgovara ve6em pritisku? v

7.18. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom
@ Dopuni tabelul V=const.
2
zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki 6e biti krajnj; pritisak?
Proces je izotermicki. 101,3kPa
273 K
7.19. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz
kOjeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.
Kolika je zapremina prvog suda?
7.20. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina gasa
-
.3~ .Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom
pntlsku?
-.
T' T

iznosi V,,;,0,7 I. a pritisak p,=1, 1 bar. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on 3 Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je , emp?raturi 15°C. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak
stalna. ~.poveca na 1,1 bar? '
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom .34':;;, zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi

~
pumpanju ubaci 0,15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>,=1 bar. Koliki 6e
biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost
{l6 KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C, b) ohladido 00C.
lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna. .3 G~s- se . ~al~~1 u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa:
" ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K?
86
 7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (Po=101,3 kPa; To=273.15 K),
7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na
iznosi 0,99 kg/m'. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku
1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C? 98 kPa.
/';.'- ...
7.37. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: p-V, ~2. U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku
poT, i V-T dijagramu. f 100 bara. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi?
7.38. Na slici 94. je graficki prikaz dva izohorna proeesa. M=2 g/mo!.
Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina? 7.53. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa,u p-V dijagramu.
""" Popunitabelu! PV =consl.
~ 7.54. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohomu promjenu stanja. gasa u V-T dijagramlJ.
T 81.94.
7.55. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu, a
i . I'
.C-",.1 ...J
tll··' ... zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Je Ii se promjenio pritisak gasa?
p
V
98kPa
2m
101 kPa
2,2 m
120 kPa
?
?
0,8m @. Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5,98 J, na temperaturi
15°C? M=32 g/mo!. .
T 300 K ? 320 K 350K
((W. Kolikaje gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1,5 MPa i na
• Za cuvanje gasa CO2 upotrebljavaju se celicne posude. Kolika je masa tog \\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. .
u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!. 7.58. Kolika je kolicina,gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I, pod
.4 . U balonu zapre 'ne 25,6 I nalazi se 1,04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara. pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C?
rditi tem eratum gasa. M=28 g/mo!. L~ (J'~,",.;
. r
olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku
W U posudi zapremine 1,5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3,02.10
-'idealnog gasa. Kolika je temperatura gasa?
25
molekula

U.~~50 kPa? M=29 g/mo!.
. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 I nalazi se 90 9 vode. Zid~vi posu.de
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje te;nperature se moze zagnjatl
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. M=18 g/mo!.
7.44. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm' tog
gasa, pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0,748 g.
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i
pritisku od jednog bara?
NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz ~~ke po;ude .~~o
,:/i'Q.
l.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em . Kohkl je
~ pritisak u posudi? V . .. . .
(~KOlikU zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku
i ~15 kPa? M=58 g/mol.
7.60. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. Kolika je kineticka
energija jednog molekula gasa, ako se u posudi nalazi N=1021 molekula?
7.61. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog
kretanja jednog molekula, na temperaturi: a) -100°C; b) DOC; c) 100o e.
M=2g/mol.
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a) temperatura gasa,? M=32 g/mol.
7.63. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila
jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7,9 km/s); b) drugoj kosmiekoj
brzini za Zemlju (11,2 km/s)? M=29 g/mo!.
7.64. Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). Koliki je
°
3
pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. Gustina iive j6 13600 kgfm •
p,

'~Gas metan, cija je masa 19,4 kg, nalazi se u posudi zapremine 1 m' na
. .. mperaturi 25"C. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!. .
• 7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,41 kod priti::ka
3 MPa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Kohke su 1m termadlnamlcke
temperature? p,

7.50. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni pritisak
kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?

f' / fY'{ .. v0.

a)
81.95.
b)

88
89
 E Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu:

h=~
7.65.Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama,
t . prg

lI
na sliei 95.a., simulirao: a) Braunovo kretanje, b) izohorni gdje je: r~poluprecnik kapHar,ne cijevi, p~gustina tecnosti, O"Hkoeficijent povrSinskog napona.
proees, c) izotermicki proees. ~ 0 0 0 0 ° Zakon Hneamog termickog sirenla, I = 10 (l + at) , gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC;
Pribor: Okvir od kartona (iii
°
o 0 ® ° ]-duzina stapa na tOC; uHtermicki koeficijent sirenja.
drveta), kugliee, plutani cep,
grafoskop.
0
0 0 0 °
o
S1.95.a.
0v Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) , gdje je ; /3=2u, termicki koefidjent povrsinskog sirenja.

Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt), gdje je y=3u, termicki koeficijent zapreminskog sirenja.

7.66.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa Promjena gustine sa temperaturom:
SI. 96.
(V=eonst). b) Odredi atmosferski pritisak. - p.
Pribor:Staklena posuda od 150 em3 do 250 em', P-l+yt'
manometar sa, vodom, termometar. gdje ie po"gustina na OOC; p-na tOC.

X
o
7.67.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96, prevjeri Primjer 1., Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. Duzina uzeta
jednacinu gasnog stanja. je 15 m, povrsina poprecnog presjeka 2 em', a modul elasti6nosti 220 GPa. Koliko
Pribor:Staklena U cijev, ziva, peeatni vosak , posuda sa .....
~ • 0

~
..

je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta?

vodom, termometar, elektricni reso, lenjir. " " .. 0

Rjesenje:
AI=4 mm=4·10·3 m
7.68.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81.97) b) Simuliraj
Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama. 1=15 m
4
Pribor: Daska~ ekseri. kuglica, staklena plcCa, Ujevak. S=2 em'=2·10· m'
81.97.
E-220 GPa-2.2·10" Pa
m-?
.. eIas t··
U pod ruCJu •. HUkov za kon, -F == E-
Icnost'J vazi Al
S I
Za data istezanje uzeta sila naprezanja je:
8. Kondenzirano stanje tvari
F=ES
AI
=2,2'1O"~.2.!O-4m" 4·IO-'m 11733N
Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Normalni napon je odnas 1 m2 15m
izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine, Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta),
F 11733 kgm
0'=-.
S m=-=
F _ _2-_ " 1198 kg
Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i g 9,81 ~
s
velicine te povrsine, t =!: .
s Primjer 2. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta
(sI.98). U biretu se sipa voda, cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj
Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj temperaturi poznata i iznosi 0"1=0,073 N/m, Slavina se otvori i voda kaplje
deformaeiji." Npr.za istezanje iii sabijanje stapa, tako da izade zapremina vode V=2 ems, !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada
se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j
F Al zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. Odredi koefioiient
a=-=E-,
S I povrSinskog napons'alkohola. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m s , a za gus1inu
alkoho[a 790 kg/m 3 ,
gdje je: I-prvobitna duzina, AI-promjena duzine, AIA-relativna deformaeija,E- Rjesenje:
Youngov modul elasticnosti. cr=0,073 N1m Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn
nj=50 povrsinskog napona,
Koeficijent povrSinskog napona tecnosti,
nr 130 F", 2mO' ""- mg odak!e je cr "" mg 0)
M F Pv=1000 kg/m 3 2m
0=-'--""-,
AS -1 Q?",,790-kglm3 pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi- iz koje - izlazi ~api, m¥
gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS; F-sila povrsinskog cr2-? - masa jedne kapi, (j¥konstanta povrsinskog napona. -
napona ; l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL

90 91
 c~

I~~' Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.'. kPa, a povrsina
Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude, onda je .£1.. =.!!2. (2)
~reSjeka fice 0,8 mm'. Kolika je masa tega? .
8.S.c. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg mas~ 5 kg. Pri tome se
a l
m l

U na5em primjeru, ukupna masa svlh kapi je M=n,m, gdje je n~broj kapi. Takode, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tecnosti V; M=pV. PoSta je zapremina bila ista to je:
iiea izduiila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elasticnosti zice.
M2 =n.m2 ",,£2.,(3) odakleje ~=£.L.!.:L (4)
Mj "1m! PI ,0'1 PI n 2 8.6, Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
odnosno a=O,022 N/m . pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v;eonst
Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. 99), KoUko ce bitl naprezanje 8, . ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm', a njen presjek
stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je ukljesten~ S=15 mm', Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa
Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm 2 , modul elasticnosti stapa je 200 GPa, temperatuml
5 ~,gh~e gskine?
koeficijent linearnog sirenja 0.=1 ,4'10. 1/"C.
RjeSenje: " :tj~~IiGno uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1;10 m I povriiinu poprecnog
L\t=20"C ;\'l A B);'{ presjeka S;1 em'. Sa njim se dite teret mase 1 I. Izracunaj: a) normalni napon
S=10cm'=10·10'm'
E=200 Gpa=2·10'11 N/m2
u-1 4·10· 5 1/"C
~.;'.'
". S
,~,{,
II.,
!&,'.• . •.
u uietu, b) relativno istezanje uzeta, e) elasticnu potencijalnu energiju
istegnutog uieta. E;210 GPa, .
a) cr=? b) F = ? ! 1 >1' {S:S,Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N, metalna .ipka duga 5 m i poprecnog
'-... "presjeka 2,5 mm'. izduii se za 1 mm, a) Kolikim je normalnim naponom
Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI. 99, .,.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee?
,,-.! -"-
duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno:
h..l = lat.t gdje je I~prvobitna dufina. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca, koje sprecavaju
(8.10, :Zeljezno ute duzine 1,5 m, optereceno sa 5000 N, ne s",ije se izduziti vise
promjenu duzine, onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva \ od 0,3 mm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E;196 GPa,
/~-
skra6enje duzine za 61. Prema Hukovom zakonu je; (~, ,/;, Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1mm pod d.jeloVanjem sile od
0- "" E £0.1 "" EMt. :\:(100 N? Presjek 21ee je 2,5 mm', a modul elasticnosti 2·10" Pa,
1
~:1.' Zeljezna sipka tr:>ba ds. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi
a)0-=2.1Ol! ~ .1,4.10- 5
.~ ·20°C=5,6·10 7
Pa . 180 MPa. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno
b) Na ploce Stap djeluje sHam izduzenje?
8.13, Gumena traka ima duzinu 1;40 em, Kada se optereti tegom od 100 9 izduii
se za 2 em, Presjek trake S;0,5 em', Odredi: a) relativnu deformaciju,
b) normalni napon, c) modul elasticnosti trake, d) rad izvrsen na istezanje
trake, Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.
8,14, Krutost opruge iznosi k;1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu
Cvrsto tijelo i tecnost. Elasticnost. Povrsinski napon.
ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu
/? Sn'>-efv{ ima pri tome opruga?
&. n y..>{ 11 , " T 8.15. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine
8,1. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode? pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.ice iznosi 20 MPa, a
8,2,Odredi broj atoma u 1 g: a)AI, b)Fe, e)Cu, Podatke za relativne atomske mase gustina 11300 kg/m',
~,
uzeti iz tablica. \S.1flt M~ksimalna, duzina bakarne zice koja moze da visi, a da se pri tome ne
8.3, Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma, Kolika je masa prstena? _/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine, iznosi 1;59,5 m, Koliki je napon
kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .
8.4.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4,3'10" atoma, b) komad
S.17.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina
kuhinjske soli koji sadrZi 8'1024 molekula? ma~jih kapi t~dnak je pav.rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece
B.5,lzracunaj masu jednog molekula: a) vode, b) iive, kapI, c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi?
.~ 8.1B.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta
~s.,~, Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u povrsinskog napona iznosi 0=0,04 NJm.
uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) 0,2.~m2, b) 12 mm'.? .

92 93

~. :E=
 8.19.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.1J.
Kolika je ko~stanta povrsinskog napona vode?
B.20.lz ~ir~te isti~e voda u obliku kapljica Glja je masa m=0,01 g. Unutrasnji
prec~.lk donjeg otvora pipete iznosl d=O,4 mm. KoUka ]e konstanta
povrslnskog napona vade?
8.21.~oliko treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1,0 mm, da
bl se napunila Qocica od 6 cm 3? Za vodu je p=1 glcm3, IT =0,073 N/m.
8.22.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem. Unutrasnji precnik otvora pipete je
0,6 mm a konstanta povrsinskog napona 0,026 Nlm. koUka je masa jadna
kapi?
B.23.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je
d!namometar .~ aluminijski prsten (sl. 100). Masa prslena ]e m=5,7 g, a
nJegov . sr~dnJI precnik d=20 cm. Oinamometar pri o!kidanju prstena
pokazuJe Sllu ad 0,15 N. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.
8.24.Kolika j:. sUa: ~otr?bna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg precnika d=8 cm,
od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
B.25.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika
0,15 mm. Alkohol sa podigne na visinu 7,6 cm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona
alkohoJa na tOj temp,eratu!i? p= 790 kg/ma.
8.2S.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0,20 mm. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada, b) kerozin,
c) fiva? crv=O,072 NJm; O'k=O,024 N/m; CJF0,470 N/m; p..=1000 kg/m 3 ; Pk=800 kg/rna;
pt=13600 kg/ms.
8.27.lzracu~aj precnik kapilarnih cijevi aka je poznato, da se vada na
sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2,5 em; 5 em; 8 cm;
0=0,072 N/m.
B.28.~ ~irem kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm, a uzem na
vismu hz=20- mm. Koliki je precnik slreg, a koliki uzeg dijela?
Koeficijent povrs.inSkog napona vade js 0,072 N/m. (s!.101) _h-i'r-+_ _- t t -
S.29.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. U istoj cijevi sa
alkohol podize na vislnu 24 mm. Koliki je koeficijent povrsinskog
napona alkoho!a? Koeficijent povrs.inskog napana vode je
0'1=0,072 N/m, gustina vade je P1=1000 kg/m 3 , a alkohala
p2""790 kg/rna,
8.30.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.
0'=0,024 N/m; p:::800 kg/rna.
E
B.31. Zadatak: Na mehanickom
modelu prikazi razliku izmedu
strukture kristala i tecnosti.
Pribor: Tfi okvira od kartona
oblika jednakostranicnog
trougla, (dva straniea 10cm a a)
treti. 11 em) , olovna sac~a, 81.102.
grafoskop (sl. 102).
94
8.32. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u
evrstim tijelima o
Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim
uglacanim povrsinama (sl.103), teg od 100 g.
8.33. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake.
Pribor: Gumena traka, tegovi od 50 g, stalak, lenjir
(s\.104).
8,34. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila
kod tecnosti.
Pribor: Okvir od fiee, sapuniea (sl. 105) mg
S1.1OO.
81.103. 81.104.
8.35. Zadatak: Pokazi da igla, kada se pazljivo stavi na
povrsinu vode, ne patane.
Pribor: Igla, cigaret (iii novinski) papir, Casa sa
vodom.
a.36. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske
kiseline.
Pribor: Pipeta od 1 em', oleinska kiselina; dvije
menzure od 100 em', alkohol, prah od krede, plitka
posuda slraniea najmanje 40 em, lenjir.
S1.105.
8.37. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona
h, alkohola metodom otkidanja kapi.
Pribor: Sireta, voda, alkohol, casa.
S.38. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja
- t-- prstena.
Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em, dinamometar do 1 N.
SLIO!.
8.39. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare.·
Pribor: kapilarna eijev, alkohol, voda.
2",
"'.0. "l--t""j
!' L'_~
Termicko sirenje
.
~.celicna konstrukdja ima, na temperaturi O°C, duzinu 10==75,00 m. Odredl; a) duzinu konstrukcije na
temperaturl 4O"C, b)~35°C. KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0;=1,2'10.5 l/"C
.s:iRNa. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1,=12 m. KoUka 6e biti duzina sine na
~ temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8.54.
~.Izmedu dva elektricna stuba, koja su upa!jena 60 m, treba razapeti bakarnu zicu. KoUka treba da
~l bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 11=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi, kad
/ bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1,7·10·5 1/oC.
8.43.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u
odnosu na duzinu na O"C? w=2,4·10..s 1/oC
b)
8.44.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79,5 em, a zeljezne 80 em. Na kojoj
temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100,00 em, oa temperaturi
klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100,.18 cm. Kaliki je temperaturski koeficijent,!inearnog
sirenja mesinga?
95
 8.46.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a;;:1,4'10's 1f\!C. Koliki je odgovaraju6i Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl.):
temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata?
A=pLl.V,
8.47.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em2 , KoUka ce ~iti povrSina ploCe na
temperaturi t,=-20 IlC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42, gdje je: p-pritisak gasa; Ll.V-promjrna zapremine (llV=V2 -V, ),
~Na temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em 2
). KoUka ce sa povecati povrSina
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je
(l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2,g·10·5 1f1C.
~a DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm2 a kad sa zagrije 670 cm2. Do kOja 1emperature je U=2nRT
Q~~grjjana ploca?
~a temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems, IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C.
2
'i~
, T,

Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine, . A

It.Si';>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. KoUka ce mu biti zapremina na: koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI.106.a.) 4 T, :>
V'ai 30"C, b) -2S"C. a=1,g·1Q- 5 11"C.
8.52.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5,00 em. Koeka je zatim zagrijana do
11=~= Q, -Q, T, -T, v
SU06.a.
5
temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Za matefijal kocke je a=2-10- 1/"C. Odredi: Q, Q, T,
a} povecanje d~zjne kocke pri zagrijavanju, b) promjenu povrSine,
e) promjenu zaapremine kocke. gdje je : T , -temperatura toplog rezervoara, T 2-temperatura hladnog rezervoara,
a.53.posuda ima zapreminu 250 cm3 , na temperaturi O°C, j napunjena je A-korisni rad masine, Q1~utrosena kolicina toplote, Q2"'neiskoristeria kolicina
do vrha vodom. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje toplote.
izade ~,5 em vade. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja
3
Promjena entropije pri. izotermnom proeesu je
vade. Sirenje posuda zanemariti.
8.54.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em, na temperaturi DOC. Kade 6.$ "" 6.Q
se zagrije do 100c C zapremina koeke je 1005,1 ems. Odredi T
koeficijent linearnog sirenja memla.
gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces, AQ~kollcin'aioplote koju primi gas. Entroplja sistema je
mjera za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.
E Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja, povezane su relacijom
8.55.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade. S=klnW, gdje je k·Boltzmanava konstanta.
Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. plpeta od 1 ml, SL.106.
termometar (sl. 106). Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2,5 I i pod pritiskom
t,5 bar;;,. Povrsina klipa eilindra je 25 em2 • Odredi:a) rad koji izvrs; gas, aka mu se
pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em, b) rad koji izvr"i gas ako se
termodinamicka temperatura poveca dva puta, a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom
pritisku.
9. Termodinamika. Fazni prelazi. Rjesenje:
p=l,5 bar=l,5·10' Pa
Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi, odnosno hladenjem V , =2,5 1=2,5.10·' m'
otpusti, jednaka je S=25 em2-25.1 0.4 m2
Q=cmLl.t a) Ll.1=O,15 m, A=?, b) T 2=2T A=?
"
gdje je: m-masa tijela, c-specificni toplotni kapaeitet tijela, Ll.t-promjena temperature a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl.V, pri cemu je promjena
tljela. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J). zapremine Ll. V=SLl.I.
Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m, na temperaturi faznog A=pSM=l,5.lO'Pa·2,5.1O-'m 2 ·O,15m
prelaza, data je izrazom A = 56,25 J
Q=mqi
gdje je Q,-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja ... ). b) Za izobarski proees vazi V 2 = T2 ,odakle je V2=2V , . Rad gasa pri
V, T,
Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz); izobarskom sirenju je
Q=W+A A=p(V2 -V,)=pV,

gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu, Ll.U-pove6anje unutrasnje energije ·A = 1,5"·IO'ra· 2,5 ·w-3 m 3 =375J
sistema, A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. _ .. --

96 97
 Prlmjer 2: Gas klslk, clja je masa 8 g I temperatura 25'C, zagrljava se pri Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t,= ·10'C.
5talnom pritisku do temperature 10Q'C. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t2=20°C.
je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote Tacka topljenja ledaiznosi O°C, speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg,
675,8 J? specificna toplota topljenja ledaq,=0,336 MJ/kg, specificni loplolni kapacitet vode
Rjesenje: cv=4 i 90 J/kgK.
m=89 Rjesenje:
M=32 g/mol m=100 g=0,1 kg t2 ____________________________ _
T,=273+25=298 K
1,= ·10'C
T,=273+ 100=373 K
t,-20'C
Q-675.8 J
a) A=?, b) Ll,U=? II=O'C
cl=2100 J/kgOC ,, Q
a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V,.v,) gdje je :V,-pocetna
cv=4190 J/kgK
I
I
I
,
I ,,
zapremina gasa, V2.krajnja zapremina gasa. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa I
I Q, I Q3
geO.336 MJlkg-3,36'10' Jlkg tl I
mozemo nac! i~ jednacine gasn09 stanja: P1V\;;:nRT, i pV2 =nRTz. Oduzimanjem tih
Q=? 1< :;O!E ;'1
I
jednacina dobivamo p(V,·VI)=nR(T,·TI).lzvrSeni rad gasaje SI.107.

m 8g J Za zagrijavanje leda od temperalure I, do lacke topljenja, potrebno je dovesti

A=-R(T2 -TI )=--·8,31--(373- 298)K kolicinu toplote
M 32..lL molK
mol Q, =mcL(t, -t,)=O,lkg.2100~(0+1OrC
A=lS5,8J kg C
b) Porast unutrasnje energije gasa je QI = 2100J
Za topljenje leda, na tacki topljenja, potrebno je dovesti kolicinu loplote
Ll,U=Q-A=520J
Q, =mq, =0,lkg·3,38·10 , -=3,3
J 6 ·10 4 J
Primjer 3: Temperetura vode u kotlu pame masine, koja radi po kg
Carnotovom ciklusu, iznosi 210'C, a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C. Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu
a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. b) Koliko kilograma uglja; cija je toplote
specificna toplota sagorijevanja q,=13 MJ/kg, treba utoslt! da masina izvrsi rad
A=100 MJ? Q 3 = mc v (t, - t , ) =0,1 kg ·4190 k:'C (20- orc
Rjesenje:
T,=(273+210)K=383 K Q, =8380J
T,=(273+55) K=328 K Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q, + Q, + Q3 = 44080J .
q,=13 MJ/kg=13·10· Jlkg
A=100 MJ-HO' J
m=?
j'r' ,c-cn.j,;:;,(r".\; T
a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije
@Idealan gas, u nekom sUdu sa pokretnim. klipom, primi. kolici~u loplote od 2.kJ i
T,-T2 383K-328K 0144 pri lome izvrsi rad ad 350 J. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa
o

Tl=--r;- 383K .' energija?

b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.!:.. (9.2. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz p(bar)
QI '- konstantan pritisak od 101 kPa poveea
zapremina od 1 J do 12 I? 2
odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote QI = A = mq,.
. Tl @).Rad koji izvrsi klip cilindra, povrsine 50 cm' na
-- putu 12 em, iznosi 180 J. Koliki je pritisak pare?
Potrebna masa gasa iznosi m :::: ~. m
IO'J o _VO)
53,4 kg @:.Izracunaj rada gasa na slici 108. Pocetna 2 6
Tlq, 0)44·13·10' ~ zapremiQa gasa je 2 11 . . 51.108:
kg

98 99

L

G.~ KO!iki rad izvrsi gassiree! se
pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra
~/povrslne
p--'%
0,025 m pomjeri se za 60 cm. . 25'C?
(9.4}. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom
~ 10Q,kPa, poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Koliki rad izvrsi gas?
9.5. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom
200 kPa .. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.
a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa
unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol.
9.6. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom
1 bar. Gas se zagrija i siri, pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J.
a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa
nakon sirenja?
9.7.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C, pri
stalnom pnbsku. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas, b) kolicinu toplote koja je
dovedena gasu, aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
c,=14500 J/kgK, c) promjenu unutrasnje energije. M=2 g/mol.
~. U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara. Koliki je izvi'Seni
rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.
@':J.U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4,2 bara. Do
kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio
35 kJ? M=32 g/mol.
,e:)vazduh s~ zagrjje za 100'C, prj stalnom pritisku, i prj tome se izvrs!rad ad
4155 J. Kohkaje bila masa~vazduha? M=29 g/mol.
9.11. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrasnJe energije gasa?
9.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji, u
zadatku 9.11., aka je kolicina gasa n=3 mala?
9.13. Gas oksigen, eija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
temper~tun 18°C. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima
zapremlnu 16,4 I. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.
/9.14. U posudi se.. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. Pri
,I _.~. ~onstantnom pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre';ena kolicina ·toplote pri
i x
10:::,-.·J:l mu se zapremina utrostruci. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol.
\ ! r/9:15. Q) cilindr~ sa pokretnim klipom, nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i
V "'-~mperatun 90'C. Odredi: a)kolieinu gasa, b) zapreminu gasa ako mu se
,!J>dI\/f-d~vede odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J, pri stalnom
, f p~ tl.1 \ pntlsku. . temperature -8'e, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
V q~. ~ U toplotnoj masini kala radi po Carnotovom ciklusu, grijac preda gasu
~ohclnu toplote 1,3 kJ. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. Koliku kolieinu toplote
I,;t, prima hladni rezervoar?
\f\
'J'"
j~~
@J7. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora, koji radi na principu
Camotovog ciklusa, ako je temperatura grijaca 250"C, a hladnog rezervoara
if
rU,\!. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0,33, a temperatura hladnog
L./rezervoara 20'C. Kolika je temperatura toplog rezervoara?
t9.1'9. Kolika bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent
V korisnog djelovanja toplotne masine, .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio
100%?
@
..:2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. kJ. Tempe.ratura grijaea je
"""""180'C, a temperatura hladnjaka 18'C. Odredc a) koeflcljent konsnog
djelovanja, b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea, c) kolieinu toplote
koja ostaje neiskoristena?
@.1ltoplote
Topliji rezervoar toplotne masine ima temperaturu 200'C. Na svakih 4190 J
primljene ad toplog rezervoara masina izvrsi rad ad 1680 J. Kolika je
,r. . . . temperatura hladnog rezervoara?
~2~ Idealan gas, 2/3 kdlicine toplote 0koju je dobio ad toplog rezervoara, preda
"
'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. Odredi temperaturu toplijeg
rezervoara?
rn"
~.9. Temperatura toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad
temperature hladnog rezervoara. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote
.._. 42 kJ. Koliki rad izvrsi gas?
(9.2o/ldealan gas, koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog razervoara
'.,~. kolieinu toplote 4,2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliko je puta temperatura toplog
rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara?
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine, ako se u toku jednog
ciklusa utrosi kolieina toplote 0 , =42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku, eija je
masa m=4 kg, zagrije za 2'e. cv=4190 J/kgk.
9.25.a.ldealna toplotna masina, koja radi po Carnotovom ciklusu, trasi u toku
jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja
29 MJ/kg. Temperatura vade u kotlu je 200'C, a izlazne pare 50'C. Kolika je
korisna snaga masine?
Fazni prelazi U ,Lft:'o"; /
~. Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda
U'iste temperature?
9.27. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .se komad leda mase 200 g,
9.28. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. Koliku kolieinu
toplote treb.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t2 =95'C?
proces prikazi grafieki. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.
101
(9~ Komad olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Koliku kolieinu
- toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na
kraju knjige.
~Komad aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja, a zatlm se ohladl
do temperature 25°C. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante
uzetl iz labliea.
/~ posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. Noeu se temperatura snizi
do -6'C i voda se smrzne. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne
konstante uzmi iz tablica?
~ Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C
dobije voda temperature 20°C, b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda
temperature 10°C?
9.aa,a.U vodu ·mase m,=8 kg i temperature t,=30°C dodamo toplu vodu mase
. m,=2 kg I temperature t,=80°C. Odredl lemperaturu smjese.
9.33.b.Aluminijski teg mase m,=200 9 i temperature t,= 120'C stavi se u m,=500 9
vade temperature t,=21 'C. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke
za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju
knjlge.
9.33.e.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m,=1 kg i temperature
t,=18'C. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m,=220 9 eija je
temperatura t,=1 OO'C, temperatura vode poraste .do t,=20°C. Odredi speeificni
lopiotn; kapaeitet zeljeza.
9.33. Rastopljeno olovo. mase 100 9 i temperature 327'C, stavi se u 1 kg vode
temperature 20°C. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja
toplotne ravnoteze?
9.34. U vodu mase mv=200 9 i temperaturetv=28°C ubaei se komad leda mase
mL=50 9 i temperature tL=O'C. Do koje 6e se temperature voda ohladiti?
9.35. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od
25'C do 15'C. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima
masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC?
9.36. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije
led temperature -2°C. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees
predstavi graficki.
9.37. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC?
9.38. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature
20'C prevede u paru na tacki kljueanja .
tee)
9.39. Od zasieene pare mase 0,4 kg dobije se ista masa 100 --;;-l'---.,
vade temperature 20'C. Kolika se kolicina toplote
oslobodi? . :"'..-....-..-.o,-..-::.,.J->- Q
"L4f,"':::.='.,
9.40. U otvorenom- sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n SLl09.
temperature t,=15'C. Kolika je kolieina toplate potrebna
102
da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.109.)?
9.41. Odred; koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C,
pretvori u paru na tacki kljucanja. pri standardnom pritisku.
9.42. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode, elektricnom grijalieom snage 1 kW da
bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. Vzeti da je iskoristenje
grijalice 100%.
9.43. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. Odredi:
a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. b) vrijeme za koje 6e sav
alkohol ispariti. ako je snaga grijaea 500 W. Potrebne konstante uzeti iz tabliea
na kraju knjige.
9.44. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature
100 o e. Do koje 6e se temperature voda zagrijati?
9.45. V kalorimetarskom sudu nalaz; se 300 9 vade na temperaturl 20'C. V taj sud
se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C, pri standardnom pritisku.
Kolika ce biti krajnja temperatura?
9.46. Masi vade od 1 kg. tempereture 15"C, dovede S9 pri standardnom pritisku
kolieina toplote od 1210,8 kJ. Koliko 6e vade ispar'41?
9.47. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja?
Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg.
9.48. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature
20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno, q,=15 MJ/kg.
9.49. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 kmlh, lokomotiva razvije
srednju snagu 3000 kW. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. ako
je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q,=44 MJ/kg.
E
9.50.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad,
Pribor. Posuda od (15~250) ml, U eijev precnika (1·2)cm, plutani cep,
dvije case (sa liladnom i toplom vOdom). 51.110,
9.51.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu, a) zaStosmatramo. da je
pritisak gasa u cijevi (sI.111.) os18o. nepromjenjen? b) Kako mazema
izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi
stalno gore<lOlje?
Pribor: Dvlje case, sa hladno.m i toplom vodom, termomelar i posuda kao
na slid 111, Meldeova cijev .
9.52.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja
rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.
Prlbor;Posuda sa vodorn zaprem'lne 11, mala epruveta,
grijalica sa azbestnom mreficom (sL112,)
/'
9.53.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi.
Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija, paree vate.
vada i alkohol.
9._54.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka
.- _kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.
Pribor: Posuda k.ao na sliei 110 , voda reso. SLl 12.
SI.111.
103
 Rjesenja 2.36. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice:
a) Vmj=Vj+V2, b) Vre!>= Vl - VE.
1. Uvod 2.37. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. lzmjeri
1.1. a) 1,274 '107m, b) 1, 5'1011m; 3,84-1(fm. 1.2. 5,82-10.7 m. puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. npr. svake 2 s. Obiljezi polozaje mjehura
12 2 papimom trakom. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.t - dijagram. e) Ogled ponovi sa ve6im
1.3. a) 7'10. F, b) 3,2-10-6 A, c) 6,4,10.4 m , d) 2,5-10-6 m 3 , e) 8 -106 W. nagibom cijevL
3 3 1
1.4.a) 7,8'10 kg/m , b) 12,5 mls. 1.5.3,15-10 s. 2.38.0,5 mM. 2.39. a = 1 m/s2;·s = 8 m. 2.40. a) 2 mfs,_b) s = 5 m.
1. 6.a) 0,7, b)B,31.1.7a)8,O; b) 38,4.1.8.268mm. 1.9.250 g. 1.10. 0,' mm;O,Ol mm. 2.41. t = 3 s. 2.42. a '" 1 m/s 2 • 2.43. s = 500 m. 2.44.b. 201,3 s.2.45. v '" 3 vo, t =_ 8 s. 2.46. a == 1,6 m/s2;
1.11. 5,73; 2,39; 1,24; 7,48. 1.12. V =: ~2,5 mt; AV =0,2 m!; E= 0,6 %. s = 30 m..2.47. y'l-:::;: VOE ~ 2 as, v = O. Zaustavni put s = "14,3 m. Nete1.

1.13.1 ::: (2,52 ± 0,02) mm 1.14. Am::: 0,02-' 'kg =0,02 kg. 2.48.a) v = 14 mis, b) 58 m, e) t:= 60 s, d) Sj = 450 m.

1.15.Relatlvria greska mjerenja~povrta je 1,25%, a z!ata 1,43%. Mjerenje povrca je ta6nije. 2.49. a = 2,5 m/52; s "'" 31 ,25 m. PrOsao je kroz semafor.
2 2
1.l6.a} 1 ems i 1,7%, b) O,25 2C i 1,2 %. 2.50. a) A: 4 mls , B: 2 mls , C: 1 mls'l, b) A: 8 m, 8: 4 m, C: 2 rn. 2.51. b) 1 m, c) 4 m.

1.17. AI= 1 m A, jadan podiok ima2mA; AU =O,2V, jedan podiok lma 0,4 V. 2.52. Ista ubrzanja, a razlicite pocetne brzine.!; v = 10 t, s = 5 f; II: v::: 20 + -10 t, s = 20 t + 5 t2 ,
2.53. a) I: -ravnomjemo ubrzano, II: jednoHko, III: ravnomjerno usporeno. b) 1: 0,25 m/sl.\ II: 0,
1.18. R=R,+R,F280Q,AR=6.Rj+6.R2 =20:, £=0,7%
1.19. a) 1 ems; 1 %, b)3' 1 cm =3cm ; 1 % 3 3 III: ~02,5 mls 2 • c) I: 24 m, II: 16 m, 111: 8 m. 2.54. s = 12 m + 6 m:::: 18 m.

1.20. a) t= (39.2 .0.1) s; 0.25 %, b)h(3,92 .0,01) s; 0,25% 2.55. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine, c) 8:::: 0,33 m/s2, t = 12 $, S = 24 m.

1.21. E= 5,6 %; AR "" 1,4 Q; R =24, 8 Q: R", (24,8 ± 1,4) Q,
1.22, F:::: Ftr '" 1,6 N: Ftr "" j.lfl1g; j1= 0,33; Am"" 10
g; AF = 0,05 N; E "" 5,1%; 6!J.= 0,02; J,t=O,33
2.56. a) Y "" sIt == 20cm/s, b) 5:::; ar/2, a = 10 emls2, c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana, andaje
=t/:t{. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.
$1:S:!
± 0,02.
2.57. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1,5 mIsE

2. Kinematika 2.58.-b) v = 50 mis, e) 625 m. 2;59. S5 - S4:::: -1.8 m. 2.60. d = 100 m.

2
at
2.1.10.2 mls i 36,6 kmJh; 7.81 mls 128,1 km/h. 2.61. s=vt; s =- 2; t= 12 s.
2.2.va.= 13.9 mis, Auto.mobil! 2.3.47,3 kmlh i 13,1 mls. 2.4, 25 min. 2.5.59,94 km.
2.62. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em
2.6. a) 16,8 mls i 60,5 kmlh; b) 53,5 min.2.7,Q,57 kmlh iii 0,158 m/s.2.S. 8,3 m.
prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0,5 em, 2) dvije metalne sipke mdvije staklene djevi
2.9. VAfF 120 k~h; vee = 30 kmlh; VA(;= 60. kmlh. pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja
2.10. VA= 120 kmJh; :::: 33,3 mls; vv=-60 kmlh". 16,7 mis, kugHce, v::::: sIt. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice
(vidi zadatak 2.56 i 5liku 20). c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/; t/, d) a:::: 2 sir,
2.11. Predeni put! a) 6 m, b) 4 m. 2.12.1.4 mls; 5,04 kmlh,
2.63. a) 8t= 0, 6c::::: 0, b) at': /;o,.v/At, a,,:::: 0, e) at::::: 0, a,,::::: ,fIr.
2.13.2040 m. 2.14. s = 1020 m, d=s/h510 m.
2,65. Ka eentru kruzne putanje (51. 113). 2.66.f = 0,7 obIs; T = 1,33 s.
2.15.0,64 s; 1,32 s. 2.16. fgr= 16,67 S;-ta.= 11,76-s; t", 4,9 s.
2.67. T = 0,2 s; f = 5 obIs, 2.Sa.a. T =0,75 s; f=1,33 obis, v=5 m/s.
2.17.5005=8,33min. 2.18. 384000km. 2.19. 20.109 godina.
7 12 2.68. a) f =- 50 obis; T = 0,02 s, b) v:::: 62,8 mis, e) 19719 m/s2,
2.20.t = 3,15 '10 5; S:::: 9,46·10 km. 2.21,35 km; 20 km. 2.22. a) 3 km, b) 2 km
2.69.60 s, 3600 s, 43200 5; v = 2,96 '10·$ em/s. 2.70. 94 mls.
2.23. Put! !znos puta je 6 km, a iznos pomaka je jednak nuli. 2.71. 29,6 kmls.

2.24.5 km. 2.25. t "" II + 12 "" 9 s 2.72.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev. Na jednom kraju konca
v vezan je cap mase m, a na drugom teg mase M (sl. 34). Da bi
potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.
31 stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju. Za ovaj dio ogleda
2.26. a) v, -V'l:::: 18 kmlh, b) V,+W=90 km/h, cJ t=--=- 1,28 d) t=O,24 s..
VI -v 2 umjesto tega M konac drfimo rukom, dok drugom rukom driimo sun
stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. a) Period obrtanja je T=tlN, .
2.27. t = 6 s. 2.28. Pogledaj zadatak2.26! t = 66,7 s. gdje je N broj obrtaja za vj~eme t. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat. f=1fT.
2.29. d = 5,+S2, $,= v . t, ~ V2' t; t =0,2 h; s, = 1,2 km. b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v, ti. u praveu tangente na kruznicu.
2.30. a) 3 mIs, b) ~1 mls (kre6e se nizrijeku), e)'; = V,2 + v/; V = 2,24 m/s.
2.31.v~+vv = 5 mis, Ve~Vv= 3 mis, a) ve'" 4 mis, b) Vv= 1 m/s. 3. Dinamika. Statika
2.32. t = s/v,= 10,~ s; d = 19,6 m. 2.33. 0.12 mls. 3.1. a)_ Naprijed, ier gomji dio tijela nastavi da se krete. b) Nazad, jer donj! dio poqe naprijed.
2
2.34. a) VF v sina:::: 288 kmlh, Y'" 640 m, b) Vj= v cosct: 499 kmlh; x:::;: 1108 m! ~ 3,2. 8=6 m/s , 3.3. 8=1 mls2 ; F;=4000 N-.3.4._Ft = mv, p = 72 kg mls.
=
2.35. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. v sIt. lzmjeri vrijeme kretanja stope~icom, a duzinu daske 3.5. a) a == 4 m/s2, b) v = 12 mis. c) s _= 18 m. 3.5.a.8=4 m/52; m=1 ,5 -kg. 3.S.h. 8=4 mls2 ; F=10 N
"jenjlr~m. Pust! dvlje kuglice jednu iza druge. Izracunaj njihove srednje brzine. Kollka je-relatlvna brziria 3.6. a) 15 m/s; 9 m7s;'-a mIs, b) 22,5 m;'.13:S_m; 9 m.
je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'-
3.7.> mv= 10,8 kg mfs; F=51,4 N, 3.B. a) ='0,5 m/s2; F =0,175 N.

104 105
 3.9, a == 0,25 mls"; F "" 0,125 N. 3.10. a = 4 mls" s = 3 12 m
3.11. V2 = vo" "2 ~s a) v = 0, a:::: 2 m/s2, Vo= 10 ~s, b)' F = 2~OO N.
l

3.12. S::: Vo2/2a, Vo"" 12,5 mfs, S ::: 13,9 m, Hote!

3.13. a) mg - T = 0; T= 2,94 N, b) T= 29,4 N. • oj

3.14. a) FN = 1,03 N, b) N =- 1,03 N, Vldi sliku 25. 3.14.a. 1,5 kg

S1.1l6
3.15. m=2 kg, a) a=3 rnls2, b)V=9 miS, c) $",13,5 rn,
3.16. a) F, = 6 N, b) F2 = 3 N, b) $1:::: 45 m, $2='24 m,
3.42. Vidi sliku 41.c! a) F, = 3,55 N; a'=' 7,1 m/s? b) N = 1,35 N.
3.17.c) 3.18. p= mv= 0,75 kg mls. 3.19. a) Oa! b) Ne!
'3.43. Pogledaj sliku 42! a) F=4,7 N b) ~N=3,5 N, c) N=3,5 N, d) Fl'=4,7 N, SL 117
3.20. Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda. 2
e) a",,7,8 mls , b=0,6 m. 3.44. Pogledaj sHku 42! a) h = b, h ::, 7,1 m; h/I = 0,71, b) F "" 557 N,
3.21.0 == mv, -MV2; V2= 0,4 = mls; t ::: 75 s. 3.22. 1,75 mls. c) FN'" 557 N. 3.45. a) F::: mg::: 9,81 N. b) Vidi sliku 1171 ma= F ~ mg; F", 13,81 N.

3.23. V2"" 1 mis; t = 17 s. 3.24. m, VI ::: (m, + m2l V2; Vl ::: 2,1 m/s. 3.46. I: 1N; II: 2N. Vidi primjer 3) 3.47. a) FN=mg::,4,S N, b) N=FN:::4,5 N, c) F:::F\,::::~N=1,35 N.
3.25. mv, ::: (M" m) v: hm= 80 m. 3.26. mv = m, v, + (m - ffij )V2; Vt= -300 mIs, 3.48. N==3,43 N; 11=0,23. 3.49. m",,0,81 kg. 3.50.a) F::.: Ftr == 7500 N, b) rna::: F~Ftr; F"" 15000 N
3.27. a) 5,1 kmlh, b). 1,8 km/h. 3.S1.N := mg, F = Ftr::, 1,47 N. 3.52. a) Ftr ::: p.N; ~= 0,05; b) Ubrzana!
2
a'" 0,16 m/s • Vidi prlmjer 4. 3.53.a) 39,2 N, b) 79,2 N. Vidi primjer 4.
3.28. f: mv::: m, v,; v,= 0,625 mls; II: mv "" (ml + rn) V2; Vz= 0,45 mis,
3.54. a) F:::: ma::: 4000 N, b) ma ::: F~FIf; F ::: 4400 N.
3.29.a)v, =0,167 mis, b) a=~~g; s::: 1,4 m, 3.30. v::, 7 mls; s=50 m.
3.5S.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.56. F = mg::: kx, a)200 g, b) 0,02 N.
f,31.~r~a.iz~Od~nj.a .ogleda uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno. U
om s ~caJu. ra .n}e 1e ravno~Jetno ubrzano te je a ::: 2s/r, Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti 3.57. a) 9,81 N, b) F=m{g+a)=14 N
b(pe7~J~renJat)pr~ ta~e se vr~1 uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase
n 3.58. b=O,3 m. Iz slicnastl touglova (sl. 118): !:"" Fn ; Fa=80 N, Fr iDO N.
-:- CObOS ', ;;.,to Je kretanJe kraee, ubrzanje je ve6e. a) Prj F = const veto; masi odgovara ma. nje
UbrzanJe. ) p n m = const, veCoj sill d . b' ' c F, 81.118.
mase j ubrzanja potrebn . . v.. ~ go~ara vece u rzanja. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile,
o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b). 3.59. Jadan kraj opruge okaci na staiak, a na drug! zakaci kazaljku. Na
3.32, a) Zakaci dinamometre jedan za osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. Podatke
drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje za silu F i istezanje x unesi u tabelu, Nacrtaj F,x ~dijagram. Sa dijagrama odredi konstantu opruge:
prvl" a koliko drugi dinamometar k = FIx.
(sl.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan
dinamometar zakaclS na stalak i tablu 3.60•. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir; F ::,mg;
8 dru~1 ..vuces. Kolika istezanj~ Ftr;;: ~Mg; ~= m/M. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. 4).
pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b) 3.61. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. U tom trenutku je /L= hlb.
Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1.114. Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).
~r~3=~·::~~::toi~e~im po~ovima, a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. 114). 3.62.a) Sil;3. kojom ruka dijeluje ns kamen. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.
'Dokaii d! J'e g I _ zat~m Ih ~usb. ~k~ se krecu magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude? c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.
. a1 ~ - m2'mt, tJ. da ce tlJelo manje mase dobifi veCe
ubrzanJe. 3.63. Fe= 12,5 N. 3.64. v "" 6 mis, T = 1,05 s. 3.65. T::: 0,85; Fe::: 1,23 N. 3,66. Fc!mg=5025.
3.33. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka 3.67. Prl ulasku u krivivinu, ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge, automobi! bi nastavia da
b) mN, -mZv2 = O. Viti sliku 115! . se kreee u smjeru brzine v (51. 46). UkaHko postoji trenje, onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja:
Fir"'" Fe; Fe = mv2./r; Fl , = 350 N.
3.34.a.pisiolj, po~.tavljen horizontalno, prievrsti se na vlsinu h izbnad
poda. K.ada o~koclm~ mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod 3,68.Pogledaj rjesenje zadatka 3.67! ~mg = mv2/r. Ako se poveea brzina automobila, cnda izraz na
na udaIJ~mostlm~ Xl I ~2' Pr.e~a zakanu odrZanja impulsa vazi: m,v,::: desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu
ffi2Vl.P~sto padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" Xh . S1.115. VmaF' 17,1 mls "" 61,7 km/h.3.69. a) Povecati dva puta, b) smanjiti devet puta.
V'F xii, m,Xt=m2X2 • Treba izmjeriti mase m, i m2 i udaljenost x~ i x;, ' 3.70. SHe su jednake po lntenzitetu, a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).
3.35,a) F=F,+F2=6 N, b) F=F, - F2=O c) F= J11 +~
2 =: 4,2 N (SI.116.) 3.71. F = 1,67' 10.5 N; m = FIg = 1,7 _10. 6 kg. 3.12, a) F = mg = 735,7 N; b} F ::: 737,2 N.
3.73. a) Da, b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.
3,36. a) u islam smjeru, b) pOd pravi uglom, c) u suprotnom smjeru.
p=~; V :::"±R 3n; 9 ::::iynRp
3.37. a) F = ~ F =4,3 N;F, =f= 2,5 N;b)~ = f\ = ,1222 F= 3.5 N;c)~ =E.2 = 2.5N;f\ = ,f32 F=4,3N. 3.74.a) g=-y M, M=5,97 '1024 kg, b)
R V 3 3
; 0::: 5500 kglm 3 •
.
2
3.75.9,78 mJs • 3.76. a) g = 9012; h = 2612 km; b) h = 7874 km.
3.38.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F - ,
s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s . . . j= 2; 1=8,5 N. 3.40. a) F=5N; 8=20 m/sz; b) v=80 mls;' 3.77. g= gJ4 = 2,45 m/s2• 3.78.gM -", 1,66 mls2 , a) 295 kg, b) 8,8 m.
F--49 N' 3' 41' ~) Fo'- ' mg= ,5 N, b) F",O,79 N; b=1,27m; FN=1,27 N. 3,40. b, 'Q=O,85 m; F=4,9 N;
- mg = 686,7 N: b) mg -Fa, '=' rna; Fa,'=' 462,7 N.(SL 117)
3.79_~ =JY~ b)T=96,5mjn.3.~O.a) V=1,O~k_mJS,b)T=2!,4d.
11-, '"
;r=R+H; a) v=7,6 kmfs,
:)s. '~igl'1C
-,"---
:a.81.M = 5,97 _10 24 kg. 3.82. r = R + H; A = 6370 km; H = 280 km.3.83.H == A; T", 4 h .•. _.
1,"'-&3
106 C.J "7._
,~(.
;t-{ ( 107
~\ ~'1 '7
,/:t.~ .
 3.84. 1,7 kmls. 3.85. a) 1,28 '107 m; h=6400km, b) Ex: 1,4-104 MJ.
3.115.Za ugao 45°, vo2= 2 V,2; 08 = d; d:: Vlt; AS "" gr/2; d "" vr}lg!
V= f=

Mm EpJEk =2. 3.87.V2= ~~M

3.a6.Ep=~y--; M
- - ; 9 ='Y-;v2=2Akmls. 3.116.50 obIs, 314 rad/s. 3.117. f = 5 obIs. 3.11'8. a) f = 20 obIs, b) T "" 0,05 s, c) w= '125,6 rad/s.
r r r2 3.119. a) 10 rad/s, b) v: 3 m/s. 3,120.18,8 radls; v == 5,65 m/s.
3.88. Fe:;: mv /r, gdje je m ~ masa Cepa, r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u
2

toku og!eda (vidi zadafak 2.72). Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 24) izracunaj period kruzenja T! 3,121.00= 14,3 rad/s; cp= oot == 214,5 rad; N =.!n = 34,1 ob.
2
brzinu kruzerya v;::: 2 mIT. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe, ..; dijagram, tj. na osu apscisa unesl
podatke za 1/, a na ordinatu Fe. 3.122.v = 2 m/s; 00= 4 rad/s. 3.123.Fc == m002r== 8 N.
3.89. t=3,19s; v=31,3mJs, 3.90. h= 16,Sm. 3.91. g= 9,78 mis2 ,3.92. h "" 13m; 8 mis, 3.124.3 rad/s2 • 3.125.a) 120 rad/s, b)1p: 3600 rad, c) N = 573,2 ob.
3.93. Vo = 56,2 mls; v "" 24,8 mfs.3.94. h :;: 22 m, 3.95. v"" 20,45 m/s; h = 60,4 m, 3.126, Ijl= 30 ob == 188,4 rad; ql= ar/2; u= 10,4 rad/5 •
2

3.96.h max =8155m;tp =40,8s.3.97. a) vo=49m/s,b) h=117,6m, 3.127. cp== 150 rad; a= 3 rad/5 2. 3.128. M "" 784,8 Nm. 3.129. F=200 N. 3.130. r=25 em.
3.98. a) h '" 10 m, b) t:;: 2 v,jg =- 2,85 s.3.99.a) Vo =- 3v; Vo:;: 30 mis, b) h:= 40 m, c) h ma .::: 45 m. Neee! 3.131. M=2,4 Nm, 3.132. M=mg·a!2=147,1 Nm. 3.133. FA=250 N; Fe=500 N.
3.100.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja, novcle slobodno pada, neovisno 0 tome kako se vagon
3.134. a= 0,48 rad/s2, 3.135.! = 0,0016 kg m2; M = 0,004 Nm.
kre6e. Padne istovremeno U oba slucaja. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Za posmatraca u vagonu
putanja je vertikalna Ii~ija, a za posmatraea n9 peronu parabola. 3.136.! == 0,2 kg m 2 ; m = 2 kg. 3.137, a= 4,18 rad/s 2; I == 9,5 kg m2,

3.101. a) Kao u zadatku 3.100. b) Isto vrijeme, t::: Ji!I: 17,3 s, c) Xa "" 0; Xz::: Vo"" 4325 m.
3,138. r=O,l m~ W=: 12,5 rad/s.

3.102. t",,0,49 s; vo=S,1 m1s. 3.103.a)1=4,SS, b)1:4,6s.
3.104.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .ispod nje na udaljenasti
y = ge/2; t = yJvo = 0,167 s; y = 0,136 m. b) Metak 6e pagoditi jabukul
3,106., Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12,56 mls. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis. Do neke najvise
tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1,3 s. Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m. Visina u odnosu na
3.139. a) I = .!.. tilr; L = 100= 0,2 kgm2/ 5, b) I == mr; L == mvr:::: 3'1005 kg m2/s.
2
3.140.1,001=bill2: OJ:! = 12 rad/s. 3.141. 001= 7 rad/s. 3,142. W:2= 18 rad/s.
3.143. Kuglicu, okaeenu 0 konac, veti za stativ. Zarotiraj kuglicu oko stativa. Konac se namotava.i pri
tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje, odnosno moment inercije. !stovremeno se po~ecav~
ugaona brzina obrtanja. Pri odmotavanju je obmuto. Vizuelno se uocava smanjenje uga~ne .brzme pn

podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1,7 s. Ukupno vrijeme
poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. Pri tome je lro;: canst. PriHkom poveeanJa ugaone
brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.
3.144. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. prepusti ga samome sebi. Do~ c~p
kretanja t = 3 s, b) Ako se konac prekine u tacki S, tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje. UoCava~o povecan~e

bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ ,gdje je y = h + I : 7 m; t : 1,2 s. c} Hitac. naniie; t = 0,4 s,

ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.a t~ Je
njen .rad jednak null. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. SmanJenjem
polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie, a poveCa ugaona brzina.
3.145. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N, b) N",mg ~ Fi=O; N = mg + rna = 550 N.
d)Horizontalni hitac; t = 1,01 s. 3.107, vo2 == 2 gh; 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 ; h=5,2 m.
2 c) N + Fi ~'mg "" 0; N = 450 N; d) N - mg ~ Fi: 0; N:::; 550 N (sl..120).
3.108. Lenjirl h::, gf/2. Troba izmjeriti visinu stoIa. Vrijeme padanjaje manje ad 0,5 s te se ne maze

C§J ~ ~.~9 la~La

izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0,2 s.

3.109. v::::f= J2f, gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=,J2ih; h==Hl4. N 0 NF'" t

3.110. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je
to podiok. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru.
Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira, s:: gr/2.
(1.,rn 9 ~9 i.) :9 oJ.

S1.120.
d)
.
~i T T it
3.111. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je St. $2;:: t12: t22: g;;:;: 2 s/12. Podatke unes] u tabelu.
3.112. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. Kuglica A ce slabodno padali, a kuglica B ce imati putanju 3.146. a) ubrzano navise, b) ubrzano naniie, c) ubrzanje lifta je

horizonlalnog hiea. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::;: d J¥ Treba
a:::; 2 mis2 ,
3.147. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje. b) Pritiskivat
~mo nasionjac. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. d) Pokrenut cerna se u
mg

E'
•
izmjeriti H j d (slika 52.b). 81.121.
smjeru centrifugalne sile, tj. u smjeru suprotnom ad centra krivine.
3.113. Nacrtaj putanju mlaza vade. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza
kao u zadatku 3.112. 3.148. a) Vidi sliku 121! T ~ mg == rna; T = 26 N. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg~uze, teg miruje i
djeluje inercijalna sUa: T ~ mg ~ Fi == 0; T == 26 N. 3.149. Tmax: m (g+a); 'R = 4 mJs2:, .
3.114. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.
3~150.Vidi zadatak 3.145! N = mg ~ ma. Potrebno je da bude N == 0, odnosno a = g. Lift bi trebao
Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl. 119) Izmjeri ugao pod
kojim mJaz ima najvesi domet slobodno padati. 3.151. a) a == 2,4 m/s2; T = 12,4 N, b) T = O.
51.119
;3,152.a) ubrzano navi~e sa a ":'2 m/s2~, b) ubrzano naniie sa a ;:'-2 mjs2, c) ra~nomjemo pra,!olinijskf,-
_d) slobodan pad. .

108 109
3.153. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51. 122) na 3.166. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64), Sta o
teg djeluje inareijalna sila j sila trenja; Fi " Ftr "" 0; a"" 2,94 mls 2•
3.154. a} Nef NEi mozemo crtati na i~toj slici ana 5tO se vid! iz
F,
• zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C
prama tackl C'. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne
sUe? e) Konac, u tack! C', pusti tako da dinamometar slobodno pada.
I
I
I
dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom 81.122.
Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je I
referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila.
njen iznos? I
3.155. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila, ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr; 3.167. a) Za dinamometar je okacen teg. Procitaj na skali dinamometra I
v =OJr = 0,345 mls', Fcf = 0,006 N. b) Fef' Ftr"" 0; FI2 =J.lffig; v = 0,44 mls. Kako se povecava brzina
pove6ava sa i centrifuga1na sila. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s
velicinu lstezanja. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog ',~ 1_<,_~_1!.
polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. 128). Proci1aj istezanje

k
place. dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem
polozaju. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa

y~ /j'.
tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati. KoUka je istezanje
( dinamometra u najnizem poJozaju?
81.128.
i r _ S. K
ol-----fi-- ...;
V•
/
~
I
I . mr 0: it Mehanika fluida
I .
I
I c)
..... D2 2 2
) S = -11:' S=314 em =3, 14'10,2 m , b) V=S'h; V=9420 em =9,42 1=9,42·10 m.
3 -33
a) ) 4 '
SL.123. 81.124.
<;oro:"" :=:2'10~2Pa=2Q kPa=O~2 bara. 3.170. F=mg; S=0,0177
2
m , p:;;2771 Pa.
4
=3 cm • 3.172., p=S,9 bara. 3.173. p=1,96'10 Pa=O,196 bara; Pu=1, 196 bar.
3.156. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N, b) FN = mg + Fe = 11000 N, c) Ftr- mg = 10000 N.
.17 B. p=pgh; Pa=101396 Pa=101 ,396 kPa=0,1014 MPa=1 ,014 bara. 3.174. h=30,6 em.
3.157. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Voda se
.175.7 bara. 3.176. pa=1,04 bam. 3.177. a) 98 kPa, b)73,45 em. 3.178. F=5,95·11f N.
Mea proHti akoje Fi?:mg;v~,2 mis, b) YA = Fi· mg = 0, c) TB = F!+mg = 2 mg = 19,5N.
.17 F:;;1215,6 N. Odgovara teret mase m=124 kg.
3.158. Fj :;; mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. 3.159. Ftr- mg + Fel"" 4625 N; 5,9 pula
3.160. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje Ftr~Fcf, v=18,8 m/s = 67,6 kmlh
'OF
A18h.. 2
1=10SN;Pl:;;P2;S2=0,2em.3.181.F?10 N;F j =400N; S2 ""
4 S1 (d 1J .
d
1
2
2
3.182. V= ,56'10 m,
_4 3.

2
1, ,

~,18 .
FP=2'51 N .
<-',:>
A . a}V=200 em 2, b) G 1=5,3 N, c) Fp=1 ,96 N, d) Fp=G 1·G2 ; G 2=3,34 N.
5
a) 490,5 N, b) Fp=196,2 N; G 2::::294,3 N. 3.185. a) m=0,326 kg, b) Fp=F1 ,F2=0,7 N, e.)V=7,1·10·
: ""~. m'
3
kg kg 4m !
d)p=4592 -.3.186.2000 - ; G 1=2G2 .3.187.a)Q=1,92·10 -=0,192 -, b) V=11,4 I.
~~o, m3 m3 s s

t:~::c.. d'
~L.I=6,67'10-4:
" 3 4 2
Sl.126 ; S=6,67'10 m ; S '"'41t; d=.0,029 m=2,9 em.
I 3.161. T::::rng + Fct; ,j-=2gh; h =r; T= 3 N. ~.... I b) V=669,6 1.3.190. o = !s;v=, m 3.191.V2=1,2~.
84 s'
UWoa)S=3,1·10·4 m 2,Q=0,186 s; -0,667 s
3.162. Vidi sliku 127! a} Fet::;: mw2R-= 2,36 N. b) Udaljenost tataka
na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. c) Za 2,36 N. r)m m3 m
3 ~.15 -.3.193.0=45 -.3.194.8-.
3.163. Vidi sliku 127! FN = mg, Fel == 0; T:;; 5,07'10 S = 84,5 min. ',r')S s s
. ~
3.164. Astronaut ne pritiskuje podlogu. U sistemu vezanom za saleUt :f.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje, kroz stan se poveea brzina strujanja,
djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze:
~. 3.197. a) v=1,53 .!!!., b) Q=O,12!, c) V=7,21. 3.198. v=4.78 ~; h=1,16 m.
81.125.
FN= mg' F"ef, FN= 0, ako je mg:::: Fef. -QV:2,26

I
3.165. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.148.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno
5 s s S

gore-dolje . .Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. b) Naglo povuci dinamome~ar
~
' '"" gt2 m m I
na gore. Je Ii se j~tezanje dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema, a kakav smJer .199 =vt; H "'" - ; v=4,Q4 - ; h=O,83 m. 3.200. a) v2=4 - : b) 0,314 - , e) Pl'P2=7500 Pa.
inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. c) Naglo pokreni 2 s s s
I
, ~""Pl=100000 Pa; PF '19500 Pa. 3.202. v,d2,58 -.;~ V;F5,~6 .r:;.
dinamometar sa tegom na dole, Kakvo je sada i$tezanje dinamometra, U odnosu na istezanje kada ~

miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? -d~ PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada. Koliko je
sada istezanje dinamom.slra? Pogledaj -:adatak 3.14S,d! - I

110 i, 111
:
--1
~.a Mlaz vade slobodno pada te se ubrzava, Poveeava sa dinamicki pritisak,
4.37. V2 = vl+at:::: 7,5 m/s; A = 31 ,25 J. 4.38. A,., = F~'s = Ek; S = 10,1 m.
smanjuje statlcki.
3.204. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo, posta se dlte sporo.
Usljed potiska cd strane hladnog vazduha, dim sa ubrzava nagora, te pri
!I 4.39.Atr = Ek; s = 200 m. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju.
4.40. A =.6.Ek; A = 800J; F= 10 kN. 4.41. 20,5 J. 4.42. A = Ek ~ Ep= 9,8 J.
odredenoj brztoi , laminarno strujanje prelaz! u turbulentno. I . mv 2
3.205. F=10 N. 3.206. a) F=39 N, b) F=156 N, c) Otpor bi bia dVa puta veti. 4.43. a) mgh : : : - = AU'; AIr=- 1424 J, b) Ftr = 44,5 N. 4.43.a. a) A=Pt; A=1,25 KWh; b) A=7,5 kWh.
2
3.207. F=5,1 N. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom.. 4.4S.b, a) P,=6625 W, b) P=8281 W, 4,44, a) Pk = AIt = 3500 W, b) P = 4,1 kW,
3.208. a) p=7848 Pa, b) F=pS=15,7 N.
G 4.45. h = 0,3 m; P = 235,2 W. 4.46. t = 50 s. 4.47. m =pV; h = 30,6 m.
3.209. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. Kamen potopi U G1
4.48. Pogledaj zadatak 4.47. P = 78,4 kW. 4.49. P = F·v; F = 10 kN. 4.50. PI< = 7357 W; P = 9810 W.
vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2 . SHa potiska je Fp""G 1 -G2 ,. b) Gustina 51.129
kamena je p=mN. Masa kamena je m=G 1{g, a zapreminu izracunaj iz 4.51.Ulozena snaga u turbinu je P = 47,1 kW. Korisna snaga turbineje 32,9 kW.
obrasca Fp=MV, gdje js P<I-Qustina vode, V-zapremina kamena. Gustina (51.129) kamena je 12
4.52. Pk =45 MW; A = 3,9'10 J (iii 1080 MWh). 4.53. Pk = 3924 W; P = 490S'W.
G .
G ~G . Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. 3.210. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe 4.54. a) F = Ftr = 3666 N, b))l= 0,31, 4.55. F = Ftr = 7000 N; m:::: 7142 kg.
'p=pn
, , 2
4.56. a=2 m1s ; v= 10 mls; v =5m/s, a) P:::: Fv; F=ma; P =40kW, b) P =80 kW,
boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. Q=Sv'
,
Q=:i. ; S = 021[
't 4
•
4.57.a=3m1s
2
; ma=F~Ftr; P=1,2MW. 4.58.mgh=k>C/2; h=0,8m,

3.211. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju. Za~ta? 4.59. v = v/2; A = Ek, + Atr; Ek = 4S0 kJ; A = 474 kJ.

3.212. Puhanjem kroz lijevak (sI.71), pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska,
t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.
3.213. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.72). Pri
napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). Vaijak
istovremeno siobodno pada i rotira. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Sa desne 5trane
rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena, a sa lijeve povetana. Vecoj
brzini odgovara manjt pritisak, te ce se valjak pokrenutu ulijevo.
3214. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. Mlaz "privlaci" kasiku. Strujanje
mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod,e.
Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case.! Zasto?
3
3.215. Sipaj u epruvetu ulje, odnosno vodu, i zacepi. Neka ostane oko 1 em vazduha u svakoj epruveti.
Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". Vazdusni mjehur se br.ze podlze· u epruveti sa vodom
nego sa uljem, Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u
vrucu vodu da se zagrije. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180", Vai:dusni
mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. To znaci da kaeficijent viskoznosti tecnos~ opada
sa temperaturom
4.60.. a) rna:::: mg - Fa; s = ae~2; Fa = 400 N, b), Aa :::: 30 kJ, c) Ek = mgh - Ao = 45 kJ.
4.61.11E = A =mg (H + d); A = FO'd; Fo =1010 N.
4.62.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da
dinamometar bude u horizontalnom polozaju. Koliki je rad sile F, a kolikj site trenja? c) Hoee Ii
dinamometar pokazati lsto istezanje ako. dinamomeiar zaklapa. neki ugao sa ~tolom. a tijelo vUCes
ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? '
4.63. Zakaci oprugu za statak ill st~. Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci; k = Fix; gdje je:
~-si1a istezanja koju pokazuje dinamometar, X· velicina istezanja opruge. A = k 012.
4.64. Ep =. mgh; lenjirom se izmjeri vislna stoia u ,odnosu na pod.
4.65. P = F v; v = sit. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.
4.66. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. b) Kineticka energija prelazi u
elasti&:1u potencijalnu j obmuto. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.
d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku, a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija
prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge.
4.67. a) E,= 180 J, b) Ek = aOJ, Ep = l00J; E, = 180 J.

4. Energija i rad 4.6B.a) E\::::mgh=300J. b) Ek=240J: Ep",,60 J: Ez=300J, c) Es=-= 300J.

m,'
2
4.1. Oa.4.2.. F",60 N. 4.3. A:::47088J. 4.4. A= O. 4.5. =:4,41J. 4.6. h=8 m.
4.6~ I = h; v = 4,43 mis, 4.70. a) vo=40 mls; E = Ek = 80 J, b) h = 80 m, E:::: ~p:::: 80 J,
4.7. F '" 30 N; A::: 300 J. 3.8. a=:6 m/s:!, 4.9. Vid! sliku 112. a) F l, b) F2 , c) F3 i F4 .
m,2
4.10. Rad je pozttivan. a) s, ~:4':9 m; A=48 J, b) S2 - S1 =14,7 m; A2=144 J. 4.11. a) Al :::18 J, b) A =12 J. 4.71. a) v=8m!s, b) Vo= 28 mis, e) Ep=360J.4.72. Ek= mgh+ -2-; Ek=247;1 J.
4.12. k=20 N/m; A = 0,1 J. 4.13. a) k = 60 N/m; b) A = 1,2 J. 4.14. F = Ftr = mg; A":;; 1962 J.
4.73.235,4 J. 4.74. mgh = ~/2;h = 10 m. 4.75.2 em. 4.76. mJ!J2 =k>tl2; k '" 900 N/m.
4.15. s=600 m; F=Ftr; A=235440 J. 4.16. )l=0,2. 4.17. a) A=19600J, b) A=F· h, F =m(g+a); A=20600 J.
2
4.18. a =2,2 mls . 4.19. a) F = Ftr; A = 13,2 J, b} ma = F.Ftr, A '" 15,5 J. mv~ .
4.77. Vidi rjesenje zadataka 4.108.1 F=kx; v =17,9 mls. 4.78. - - + mghl=mgh2' vk=4 mls; Ek=16J.
4.20.5 ",25 m; F '" 4196 N; A = 104900 J. 4.21. a = 2 m!s2; A = 1181 J. 4.22 Ek = 120000 J: 2
4.23. m = 80 kg. 4.24. A = Ek = 1,6 J. 4.24. a. v=2 mls. 4.24.b. m-8l6 kg. 4.24.<:. a) F=4,9 N, 4.79. a) mgh "" m~l2; vA=4,43 mIs, b) mgh = mg '2R + mvr/I2~:ve= 3,43 mis, c) mVa2/R ='mg;
b) A=4,4 J, c) E~4.24.d. a) 90 kJ, b) A""E.",,90 kJ, CFA s; F 18 kN.
hl=
R
52' '"0,5 m.
4.25. v = 6 mis, Ek = 18000 J.4.26. h = 1,5 m.
4.27. m = 23,4 kg; Ep "" 344,3 J. 4.28. a) v = 30,2 m/s; Ek = 456 J; b) h = 35,1 m; Ep = 344 J. 2 ,
mv B I~ 2
4.80.a) mgh = mv A + lroA ; VA= 3,65 mis, b)mgh=mg'2R+-- +-2 ;vs=2,83m1s
4.29. a) v =,9,81 mls; Ek '" 96,2 J, b) s = 4,9 m; hl = 10,1 m; Ep = 198 J. 2 2 . 2
4.30. a) Et /E 2 =1J2,b) E1/E2 = 2. 4.31. v::::' 56,6 m/S.4 ..32. v;' trrills; a = 0,5 mls2• 4'.33 ..Ek = 7i J. 4.81. a) v=2,33 m/s b)V=2,67 mfs.
4.34. a+ ~~g h!I; Ek =: 7,7 J. 4.35. A::: Ek :::: 800 J; F::: 26,67 kN. 4.36. A = .6.Ek, a) 450 J~ b) 750 J. 4.82.Sudar je centralan i neelastican: ffi, Vl + m2 V2 = (ffi,· + m2) v =1,3 mfs.

112 113
 4.83. a) v=~8 mis, b) Ek== 194J; Ek'= 96J; 4.84. vl==15 mls.
5.16. . .. jednake ..... rezonancija. 5.17. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja, a rezonator prima
4.B5. v = 3 mls; 6EJE , "" D,S Hi 50%. 4.86. v:F2·10" mls. energiju oscUovanja. b) Elasticna sredina. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.

4.87. a) Vl= fii,h; ; V =0,5 m/s; h =1,25 em, b) Sudar je neelasticanje h < hl' odnosno E<E 1• 5.18. T =1,5 s; ~=0,56 m. 5.19.'T=1,4 s; Q=0,49 m. 5.20. 1,04 MHz; 1040 kHz; 1,04.106 Hz.
5.21. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina. Sta zapazas? Koje klatno sporije
4.88. nElE1 "" nhlh1 =- 0,25 iii 25%. 4.89. 64%. 4.90. Vidi zadatak 4.120[ hF 1,8 m, oseiluje, kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio
4.91. a) v == 1 mls; h = 5 em, b) toE = 1250 J. 2,5 J "" 1247,5 J. period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije
usporile?
2 .2 2
4.92. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: IDlvl = mv] + mV2 ;b) zakon odrfanja 5.22. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. lzmjeri vrijeme
2 2 2 trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja
u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).
impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2; 3. "" m2 - ID2 •
VI m2 +m] 5.23. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period

4.93. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv, - MV2 = 0; mgh =~+--'2.V2 == 1,15 mls.
2 2
2 M 2 . oscilovanja. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n Jf . Konstantu opruge mazes izracunati i na

ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. Pri tome je F==kx, odnosno
4.94. Konac pricvrsti u tacki °
na jedan kraj table (iii stalak). Povuci kredom horizontalnu liniju kOja
prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju), Podigni kuglicu do tacke A, a zatim
F=mg. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega. Uporedi dobivene rezultate.
5.24. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. Drugo klatno
pusti. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. b) KugHca ce se podici do isle visine. poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. Energija
c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha. oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. frekvenciju oseilovanja. Ta
Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.
pojava se naziva rezonancija. -.
4.95. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u
5.25. f=10 Hz; T::::0,1 s. 5.26. T :::0,2 s; f:::5 Hz; 1..::::2,4 m. 5.27. a) 1; %; 1,4 , b) T =0,33 s; t::::o, 165 s.
po!oiaju 0. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod
polozaja 0 (Xo), P~sti teg. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. Te 5.28.1...::1,2 m; T=4 s; c=0,3 mls; f=0,25 Hz, 5.29. ),,=2 m; 1=50 Hz. 5.30. e=80 mls.
po!ozaje zabiljezi na stalku. Istezanja X, i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo.
~o- '-..-_- 5.31. 1\.=6 m; c=3 mls; T:::2 S. 5.32. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2; e2=20 m/s.
Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva
polozaja opruge, liEg =, mg(x2-xl). ' 5.33. a) f=3 Hz; c=5 cm/s; 1.=1,67 em, b) Ista!
Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije, IlEe! 5.34. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena. a) c=5 em/s; 1.=1,25 cm, b) e=3 em/s; },,=0,75 cm.

=2..k(x~ - xl). Konstanta opruge je: k =1:.= mg , gdje js m masa tega, ~ 5.35. A.=2 m; c=0,4 mls; f=O,2 Hz. 5.36. a) c=297 mis, b) I=IJ2; f=297 Hz.
2 x x
5.37. F=45 N. 5.38. 3,2 m
x- istezanje opruge kad okacimo teg. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je
nEg ::= 6Eel. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL '2--- 5.39. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode, a za
proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.). Za nijerenje talas~e d~:line P?stoje po~ebni postupcj.
4.96.Tijelo pada s~ visine h i odblje se oa visinu hI. Oio mehanicke Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa.
energije kojije preko u unutrasnju je E;E! "" h:h 1 • UkoHko je hl=h, SI,13O. svijetla ,mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa. a tamna dolje. Pravac I smjer talasa
predstavljen je streiicom (zrak). Rastojanje izmedu dva-susj7dna.svljetla ili. lamn,a l!l~esta)e talasna
onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj duzina talasa. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla
pOsJije odbijanja. odbijanja od upadnog ugla. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. Promjena talasne
duzine moze se uociti i bez mjerenja. d) Mij!3nja. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.
4.97. Da bj sudar kuglica bio centralan, vezu se kao na slici 130. Centri masa kugUea moraju bin na istoj Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa, tj. preiamanje talasa.
visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije
sudara, a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. ObUjepi jednu kulgicu
sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). KugUce ce se poslije sudara nastavlti
zajedno kretati. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.87 i 4.82!
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike
5. Oscilacije i talasi. I, " ' ,
boA dJ::vI /r; ,x'" I 6.1. At' = 6 god. 6.2. a) 6.t =3,2 god. b) I = 6,24 m. 6.3. At = 50,2 god. Blizanac koji je ostao

~
'1' ) f=50 Hz, b) <0=314 radlS.~ 1=4,4 Hz; T=O,23 s; m=27,6 rad/s@T=2S;f=0,5HZ. na Zem!ji imat 6e 70,2 god, a bUzanae koji se vratio 30 god.6.4.1 = 90% I'; v -= 0,43 C'" 1,29'106 mfs.
2 14 30 13
o • H~ g=9,79 m/s2.
f=0,75 Hz; T==1,33 s; ro=4,71 rad/s. WT=0,5 s; f=2 6.5. Eo = moc ; Eo = B, 19. J. 6.6. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1,52'10. kg, b) E = 1,36 '10. J,
c) Ek::= E ~ Eo = 5,45'10. 12 J.
,~5 .• lc=O,992 m; fp=o'0,997 m@.I=63,7 m.~ Tm=2,45 s.~. f=1,67 Hz; T=0,6 s; !=8,9 cm. 5.11.1:4.
6.7. m =2 mo; v = 2,6'106 mls. 6.S.am= Eklc2 = 0,44g; m =mo+ tom = 1,44g.
5.12. k=9,80 N/m. 5.13. a) F=ky; F=mg; k=20 N/m, b) T=0,314 s.
6.9. a) Eo = 1,5'10.10 J, b) m = 2,78'10'10 J, c) v =- 2,4,106 mis, d) Ek = 10.10 J.
5.14. a) vpooA=0,235 mis, b) Eko=1 ,39.10-4J , e) E o=1,39.10-4J).
5.15. a) ~125,&-rad/s; k=15,8 N1m:,-Fo=O,63 N, b)Eo=1/2kA 2=0,0126J.

115
 1 7.48. p=3 MPa. 7.49. 1805 K; 409 K. 7.50. p=O,21 Pa; p=21,27 kPa.
II. Molekularna fizika
7.51.Vldi primjer3! M=22 gimo!; p=o,87 kglm3 • 7.52. m=40, 8 g; Vo=914 I. 7.53. Vidi sliku 134!
7. Molekularno kineticka teorija
7.1. 28 g/mol; 71 g/mol; 2ag/mol; 32g/moL 7.2. 1,67'10~7k9; 2,99·10·26 kg.
7.3.0=0,0357 mot; N=2,15'1<f2"; b)n:::::Q,0156 mol; N=9,41·1021 • 7.3.a. n:"A,38 mol, m",,127, 1 g.
4
7 .a.b. 0=2 mol, N=l ,2·lcr • 7.4. Vm;;:22,4 Vmol; 0=4,46-10.5 mol; m=1,29'10-3 g; N=2,69·1019 •
•
7.5. V=1120 I; b) m=1.6 kg. 7.6. n=8928,6 mol; m=258,9, kg; N=5,37·1027 •

22
7.7.2,69-10 , b)!mo pod a), c) kao pod a) i b). 7.8, p=f~m,v2;m=Nm,; p=2,78·10 5pa:
7.54. Vidi sliku 1351 7.55. P1V] = P2 Vz ;P2=4Pl' 7.56. p=l ,02.105 Pa. 7.57.1,22 kg/m s, 7.58. n=8,24
Tl Tz
7.9.1,4 puta. 7.10,797 mis. 7.11. p=:1,26 bar. 7.12. p:::Q,8 kglm 3 ; m=pV=o,oa k. 7.13. U=5515,8 J.
mol; N=4,96·10 • 7.59. T=360 K 7.60. U=Ek=NE~l; EK1 =1,35·10,19 J.
24
7.13.8. t=141,5°, 7.13. b. n=1,21 mol, 7.14.pV=const; pNl=pN2; 20,26 kPa; 67,5 em2
'~ 7.15,P2=5 bara. 7.16. P2= 4 bara. 7.17. 13,8 m3 . 7.17.a. 12,2 L 7.18. P2=320 kPa. 7.19. V,=15 I. V

~const.
7.20. V2=O,27 I. p=:18,5 gIl. 7.21. Pt=l bar; V t=50'O, 151; V2=25 I; P2",,3 bara.
7.22. alp i V, b) P i IN. 7.23. Vidi sliku 131.

~"LL,LL,
.,/'
"------.,,,. T
81.135.

7.61. a) v=1468 m/s; EK=3,6·10·21 J, b} v=1845 m/s; 5,65.10'21 J. 7.62. T=629 K"b) vn=571 m/s.
S1.131. 7.63. a) 72600 K, b) 145919 K. 7.64•. a} Pl=Po+pgh 1=1,35 bar; b) P2=Po~pgh2=O,84 bar.

7.24.468,8 K; 57,1
2
cm ; vrr= const. 7.25. V~5,5 dm3• 7.26. T1=328 K. 7.27. a) 270 cm2, b) 225 cms. 7.65. U okvir sa staklenim dnom, cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa, stay! 2a-tak
kuglica (moie i olovna saema). Izmedu kugUca stavi pluta."i cap. a) Lagano pokreCi okvir. Plutani eep se
7.28.2,15 I. 129. t:r-2732C. 7.30.1,16 kglm3 • 7.31. Vicfl sliku 1321 pokre6e. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Sta
odgovara molekuUma, a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a
zidove okvira. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0
zidove suda, sto odgovara ve6em pritisku. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce. Pregradi
okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce
istom brzin'om (simuliranje iste temperature). Brej udaraca kuglice se poveeaD.. Mozes Ii lzvesti
zak!jueak da se smanjenjem zapremine, pri !stoj temperaturi, pritisak povecao?
7.66. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom, kao na sUet 136. T
81.132. Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i'
manometru. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\
7.32. Na temperaturi T', V.1>V2. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2! staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to ?
prievrstiti za dasku. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. Spojl .t
posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u
7.33. t=const; 404K; 108,7 kPa. 7.33b. Pri stalnoj zapremini, porastom temperature (karla je oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. Ocitaj temperaturu tl na
termometru. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne
sijalica upaJjena ) pritisak se poveca. prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Ocitaj
7.34.36Q'2C. 7.34.a. a} 4 bara, b) 2,2 bara. 7.35.162 kPa. 7.36. 320 K. 7.37. Vidi sluku 133! temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. Da bi proces bio S1.136.
izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom

tL"~,L,
kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl.l36). a)pl=Po(1+o.t1); P2=Po{1+crt2 ). Ellminisanjem

normiranog prltiska Po, dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska, a::::~, gdje je Pl=Pa,
pztz ~ Pltl

P2=Pa+pgh. b) Aka znamo vrljednost a=_l_.~, onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost
SI.133. 273 ·c
atmosfe~kog prltiska ,Pt=PIl'
7.38. Na ,stoj temperaturi je Pl>P2, sto znaa da je V 1<V2 • [lohor! 217.39. 285 kPa; 1,74 m3 , 340 K. 7.67. U stak!enu U cijev sipaj zivu, a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. Dobio 51 zatvoreni zivin
m . manometar (sI.96.). U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi
7.4~. pV = MAT: m = 3,6 kg . 7.41. T:::294 K; t=21°C. 7.42. m=O,27, kg. 7.~. T-=577,6 K. U cijev u vad.i: taka da bUde sk~~o ~o vrha u vodi. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2 • Treba.

~. M=34 g1mol; M..=34. 7.45. N=2,47'1<f2; n=0,041 moL 7.46. p=4·10·12 Pa. 7.47. V=O,36I.
\
116 117
 8.37. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS, vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S, vrtikalno
navise. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi F~= mg·Fp , gdJe je Fi<?O'~$. SHjedi da je
1=10400 m.
Ah AI aT ,
Vz;:::;S!z. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah, ~J I AT 8.38. A=cr.<lS; as=Sl S;
w
S;:::;4nr, Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m,;

poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. Podatke mjerenja unesi u pi r3n '" p.2 .irln:; f1=1 ,59 mm; A=0,9 ).J.J
tabelu.
3 3

7.68. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.97.). U donjem 8.39. Ll.S=Sj"S; S=4nr; S1=100'41tr/; m=100ml; r;:::;0,26 em; f,;:::;0,056 em; A=38)J.J.
dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Treba ih prekritl staklenom plocom 8.40. Vidi rjesenje zadatka 8.38. i 8.39. rl=5,71lffi;
kako kugJiee ne' bi ispadale, Kuglice treba da imaJu precnik do 0,5 em. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak
ana maze past! u bilo koju. pregradu. To je slucajan dogadaj. Ako pustis veliki braj kuglica, onda 8.41. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana, sa obje strane
zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe. V kaji pretinac je pala najvise kuglica? akvira, je A=0'2S=O'2Ix; m=O,B g. b) A=a2h.S=0, 16 mJ.
Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom. 8.42. Vidl zadatak 8.231 F=mg+(d,+d2 )ncr; m=pV; V=h(S2-S,); F""O.067 N.
8.43. Neka je zapremina vade 1 dm3• Tada je masa m=1 kg. Broj molekula u toj zapremini je
2S
N",,3,34-10 (vidi zadatak 8.1). Zapremina svih molekula je V=NV1=O,334 dm3 • To iznos! 33,4%
8. Kondenzirano stanje tvari ukupne zapremine.
8.44. a) V=1O-sm 3 ; V=dS; d='3'1Q-,om=O,3 nm. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl",
n~5,5 mol; N=3,34'10 molekula. 8.2. a) 2,23'10 , b)1,08'10
~1t (%y '" 1,4.10-29 m3 ; N= 7 .1019
25 22 2Z
8.1. M=18 g/moL , e} 9,5·1(f'.
onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V1 =
8.3. m,,;:e,54 g. 8.4. a) 1,92 g, b) 776 g. 8.5. a) m;:::;3·10·re kg, b)3,3·10·l!5 kg.
B.S.a. a) F=mg; F/S=1,23·10 6 Pa. b) 2,04.106 Pa. 8.5.b. F=0,16 N; m",,0,016 kg. molekula.
8.45. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. Oko
8.5.c. a} 0,005, b) 2,45.107 Pa, e) E=4,9.109 Pa. 8.6. S:;:; ~ 1t, S=4,1·10· m 3 2
; d=7,2 em. jednog od njlh staYI treei, veel okvlr, a zatlm ukloni manji (s!.102.b). Lagano lupkaj po okYirima. a)
Koji mode! odgovara kristalu, a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. a
u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa?
8.7. F=45 N; m=4,6 kg. 8Ji a) 4
98,1 MPa, b) 4,7'10. ; c) k "" i.
6.1
6
== 2,1.10 .!;:; Ep "" k ill
' m 2
2
"" 23J 8.46. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. Donj!
eilindar ostaje priljubljen uz gornji, aka se postave u vertikalni poJozaj. Ogledom se dokazuje
2
8.9. a) 40 MPa, b) E=200 GPa ../~o. $=1/2.7 em . 8.11. 1=5 m. 8.12. a) S=2,78 eml!, b) 0,098%, postojanje slla 'Izmedu mole kula. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog
djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.
, F 5 -F6.1
8.13. a)0,05, b) F=mg; - '" 19620Pa, e)E=3,92'10 Pa, d) A"" - ",,0,01J, 8.47. Izmjeri dui,inu trake I i presjek S. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. Optereti traku
. S 2
, . N . d" . ' lJ.1 d F
B.14. a) F=40 N; m"4,1 kg, b) ErO,S J, 8.15. m-,.,zpV, V=SI, 1=180 m, 8.1S. O'k= 5 N/mml!. 1egovlma ml, m2., ms ... j biljeti lzduzenja al"lJ.I2., tlls,·. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa

8.17. b) i e) . B.18. S;:::;2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). A=O,4 mJ. 8.19. 0=0,073 N/m.
dijagrama odredi modul elasticnosti (£.::o E ~l.
8.20. Vidi primjer 2! 0,078 N/m. 8.21. m,=O,023 g; V 1=0,023 ems; 0=260 kapl. 8.22. m",,0,005 g. . S I
8.23, U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je, F=mg+Fpn, gdje ie sila 8.48. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi
povrSinskog napona F;m=crl; l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn. opna bila CvrSCa. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea, nesto duzi od precnika. Gomj! dio opne
Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena. 0'=0,068 N/m. se skuplja (sI.105), pod djalovanjem molekulskih slla.

8.24.0,078 N. 8.25. h = ~ , 0=0,022 N/m. 8.26. hv=14,6 em; hk-::06,1 em; ht =7 em.
8.49. Iglu stay! na komadic papira, a zatim sve na povrsinu vade. Kada papir upije vodu, patone, a Igla
ostane na povrSini vade. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao
P'9
zategnuta apna.
8.27.1,2 mm; 0;60; 0,37 mm. 8.28. d,=5,7 mm; dl!=l,44 mm. 8.29. h2 '" 0'2 £1; 0'2=0,022 N/m. 8.50. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru, a zatim do 100 ems alkoholom.
h1 0'1 P2 Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru,a zatim ponovno dopuni
alkoholom do 100 ems. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 1004 em 3 oleinske kiseline.
8.30. d=0,61 mm. 8.31. F;:::;moll; 0'=0,95 GPa. 8.32. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude Od tog rastvora pipetom odmjeri 0,5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto
mv 2 kt.12: nesta praha krede. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. Ako pretpostavimo da se formira
jednak: F,=::mg; F2=mg+rna; d~2,7cm.8.33. -2-"-2-; F"" 1<6.1; E "'" 2,97MPa monomolekulski s!oj oleinske kiseline, onda je zapremina V::::S'd, gdje je d~precnik jednog

8.34.F;:::;F j ,=500 N, 0'::::25 MPa, b) Fmwr9000 N, e)ma=Fmax-Frr; a=8,5 mfs2 molekula. d:::: f' gdje je V=O,5'10'" ems, S-izmjerena povrsina masne mrlje.
8.35 .. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma; if=2as; if;:::;2gh; a=49 m/s2; N=41 0 N; 0=12,6 MPa. Neeel
8.51. Pagledaj primjer 2.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n,.
8.36. SHa istezanja je Fj;:::;mgsina; a "",l.(rad); 6!;o,(),68 mm.
. . . R Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi e = 2~V , gdje je tI V

poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.iretL

L
118 119
 8.52. Vldi zadatak 8.23 i sliku 18. 0 '" F;;;g. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u 9.28. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.01=1050 J; Q2"'33,6 kJ; 0,= 39805 J; 0=74455 J.
9.29. O=mc(it-h)+mQl; 0=15894 J. 9.30. 0=772,8 kJ+ 1143 kJ; 0=1915,8 kJ.
trenutku otkidanja prstena, masu prstana m i srednji precnlk prstana d.
9.31. m=loo kg; 0 1=7123 kJ; Q2=33600 kJ; 0 3=1260 kJ; 0=41983 kJ.
8.53. Vidi zadatak 8.29. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari, a zatim visinu alkohola hz . Voda i alkoho!
s~ nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Visina se raeuna u odnosu na 9.32. a) 419,8 kJ" b) 31,5 kJ+1008 kJ+125,] kJ=1165 kJ, 9.33.a. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa
mvo tecnosti u Casi. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica. ¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. Toplija voda otpusta toplotu O:<.=m~(tz-t.). Hladnija vada' prima
toplotu Q,=mle(f&-t,). Ako se zanema~e gubici O2=01; t.=43,6°C. 4.33.b. Vidi zadatak 9.33.al t.=28,8"C.
8.54. a} !=.75,036 m, b) 1=74,968 m; 06.1=6,8 em.
9.33.c. Vidi zadatak 9.33.a1 C:!=476 JlkgOC
8.55.11=!o(1+uh); 10=11,998 m; I~ lo(l+ut;J; 12=12,005 m. 8.56. 1.30=60 m; 10=60,0306 m; 130"'60,061 m. 9.33.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze, smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. Glovo
8.57.1=1.0110; t=415.6'C. 8.58. t=530'C. 8.59. <:<=1 ,8'10~ 11'C. otpusta toplotu: Oo=moq,,+~{ft-ts). Voda prima toplotu: 0.= mvCv(t.-tv); Qo=Qv;Js=21,5°C
8.60. ~2a.=2,8·10·51f<'C; y=3a=4,2·10-'&1J<'C. 8.61. 80=9989,8 cm z. 5 1=9983 cmz, 9.34. mvCv(t,,-t,.)=mLQt.+mLc.(ktJ; ts=6,4°C.
z
8.62. So=8400cm ; o6.S=29,2 cm . 8.63. t=641°C. 8.64. '1=30.; V",,80S,8 cm z.
2
9.35. tr15°C; m=1oog; n=10 kockica
t,
8.65.a) 120,21; b) 119,B I. 8.66. a) a""S,01 em; M=O,01 em; b) .1S=O,6emz; c) tN",,0,75 cm 3 , 9.36.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1=17581 J;
0::=67200J; 0:<",840 J; 0=84781 J.
8.67. 6V",,3.5 ems; y=1,4'10-41f<'C. 8.68. 0.=1 ,7·10--51f'C. 8.69. AV::N kwV"",,0,1641.
9.37.tg =0"C; OL=QV; t v=80"C. 9.38. t2=100°C;
06 .
V. "" Va + 1~ Va; glcm 3 ; p=0,778 glcms. 8.72.7662 kg/ms. Q=mc(t2-t,)+mql; 0=5,19 MJ. 9.39. 0=1,038 MJ.
8.70. 1=105°C. 8.71. Po=O,8
9.40.0,=1,78 MJ; Q;t=11,3 MJ; 0=13,1 MJ.
o , !, ,
8.73. a)13,60 g/em 3 ; b) 13,24 glem 3, c) 13,67 glcma.
9.41.Q,=10,5 kJ; O2=336 kJ; Q 3=419 kJ; 0 4=2260 kJ. t1 -::.:::;.::-.;:!-:.;r,:":=-~=""'-=:-=-~'::':;"
Q! ' 02 ' Q3 '
8.74. t=56,1"C. S.75.Vidi primjer 3! 0"=38,4 MPa. 8.76. 73,5"'C. 8,77. F=4-10 N. 0=3025,5 kJ. SI.I37.

S.78. io=2rort=don:; !=dn:; d=do=(1+o.t). 8.79. d::;;1311 mm, Moze! 8.80. M=362"C; t=382"C, 9.42. O=P"t; P=1000 W; O=me(4.-t)+mq;; "t=44,6 min.
9.43. Pogledaj zadatak 9.421 a) Q=1574,3 kJ, b) 1:=52,5 min.
8.81. Broj obrtaja je N "" 2:r ,gdje js r =: ra(1 +at); r1 "" 1.0003 m; r2 ::;; 0,9997 m; dN=Nlt-N\=9,6ob.
9.44. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c,,(t.-tv) ts=28,4°C, 9.45. Pog!edaj zadatak 9,44! t.=60°C.
8.82. t:Nt::;;VoYttlt; tlVs =Voy.,6.t; AV=I:Nt"t:Ns=3,B2 em'. Gu~tina zwe je 13,6 g/cm3te.je masa five 52 g. 9.46.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335,8 kJ. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ
S.S3•. Vidi rjesenje zadatka·S.82! AV=O,735 cm'; V0=50 cm3 ; 0.=1,1'10.5 1/0C. pretvorice u paru masu od mz "" O2 = 0,387 kg .9.47. 0= 26 GJ. 9.48. Qs=mqs; m=1, 1 kg.
q;
8.84. 32,7"C, 8.85. AV=Voytlt; O=mcdt=epVoAt; tlV=3·10""m 3 • 8.86. a) tlV:;:16 cm 3 , b) t=1490C
8,87. dV=1635 cm 3 ; AV=S& d!=20 cm. A
9.49. p:::: T; A = 0,28mqs; t = 11,4 h; s = 684 km.
8.88. K~~ gu~e~i ~p. provuci pipetu i teimometar (51.106). Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije
zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t , . Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok 9.50. Stavi posudu u toplu vodu (51.110). Plutan! esp, koji se nalazl na povrSlni vod.e u U cijevi, podize
s~ v~a u pipeti na pre~ta~e podizatl. Procitaj t~mperaturu t2 i promjenu zapremlne dV. prj tome]e se. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. Stavi posudu u hladnu vodu. Cep
PDb.hzno t..y=V1Y~!' gd,s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Uporedi doboveni reiultat sa se krece, Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.je topli a s18 hladni rezervoar?
tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode, na datoj temperaturi. 9.51. Vazdusni stub, koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi, stavi u toplu vodu (sI.111). Stub zive, visine h,
se podife. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. b) Rad'gasa je
A=p(Vz-V,J,=pS(I;l-h). Treba izmjeriti visinu stuba five h, duzine vazdusnih stubova I, i 12 (prlje i posHje
9. Termodinamika. Fazni prelazi. zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi, Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u
toplu i hladnu vodu, stub zive se kre6e gore dole. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.
9.1. 1650J, 9.2, 808J. 9.3.IW=B·10-4 m3; p=300 kPa. 9.4. 80QJ,
9.52. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da, okrenuta 9tvorom nadole, lebdi b!izu dna (slika
9.4:a. A=18000 J. 9.4.b. Pogladaj primjer 1l A=600 J. 112). Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi
nekoliko puta. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju, istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.
9.5. pV,=nRT1; V,= 31, a) A=1800J, b)0=4800J. 9.B. a) V 1=3!; V::=45! b) Tz = Vz. T:<.=409 5 K Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on potone~ Da bl se epruveta
, , T1 V ' ,. statno kretala potrebno je odrZava~i stalnu razliku temperatura., Radno tijelo je vazduh u epruveti.
1
9.7. a) Vidi primjer 11 A=997 J, b) q=mc.6.t:::3480 J, c} AU=2483 J. 9.8. A=61 ,8 kJ, 9.9.1010C. 9.53. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj
i vodom. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?, Koja
9.10. m=145 g. 9.11. PM adijabatskom procesu 0:::0, A::"-liU=w650 J. Gas se ohladio! tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi?
3
9.12 .• t..U ""2'nR.6.T; 52, 1°C. 9.13. V 1=12, 1 t; A=646 J. 9.14. V j =18 t; A=7200 J, 9.54. Sipaj u posudu nesto vode i , bez zapusaca, stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. Skini posudu sa
resoa i dobra zaeepi. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. Voda u posudi ce
pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje,vpdena para te .te.se smani.~i pritisak i.zna~ ~~El~nosti.
9.15. a) n=O,B mol, V2=7,51. 9.16.. 850 J. 9.17.. Tf=0,4:i~.T1=437 K. 9.19 .. Tz= 0 K. Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.
9.20.. a) 35,8%, b) Ql=223, 5 kJ, c) O2=143,5 kJ. O.21.~83 K. 9.22. T 1:::420 K. 9.23. A=28 kJ.
9;24._.1 ,lB. 9.25. ~=m?,M=~3.~ kJ; yt=0,202. 9.25.3. yt=O,317;5r-mq;
Pk=O,127 M\fo/. 9.26. bU=O, jer je
p omJena zapremlne pn toplJenJu zane~arljiva. O=mQt; AU=336 kJ. 9.27. 0=mc"i.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.56 kJ.

120
121
 1. lIIIeaunarodni sistemjedinica Predmeci decimalnih mjernih jedinica

Osnovne jediriice 10" d decl 10 da deka

10" c centi 10' h heklo
Velicina Oinaka~ Jedinica Oznaka 10'" m mili 10 k kilo
duljina I metar m 10" mlkro 10' M mega
u
masa .
m kilogram kg 10" n nano 10' G giga
vrioeme , . t sekunda s 10'" p piko 10" T tera
termodinamicka lemoeratura T kelvin K 10'" f femto 10 00 P peta
iakost elektricne slruie I amper A 10'" a ato 10'· E eksa
svietlosnaTakost J kandela cd
kolicina tvan (mnozina\ n mol mol Vaznije fizicke konstante

Neke izvedene jedinice brzina svjetlosti u vakuumu c=299 792 458 mls
gravitaciona konstanta y=6,6726'10~" Nm'/ka'
Velicina Naziv Oznaka ubrzanie slobodnoq pada I g~9,806 mis'
kg Avoaadrova konstanta NA=6,022' 10·' mor
gustina kilogram po kubnom metru
rn' permeabilnast vakliuma I Uo=4,,· 10.7 Him
I povrsina kvadratni metar m' permitivnost vakuuma 80_8,854'10.12 F/m
zaoremina (volumen) kubni metar m" masa mirovania elektrona m,-9,109'10' kg
m,=1 ,672'10' i<fL
u
rn masa mirovania protona
brzina •
metar u sekundi - mn_1,674'10'u kQ
s masa mirovanja neulrona
sila niuln (newton) N atomska iedinica mase u-l,66057'10' kg
oritisak inaorezanie\ I paskal (pascal) Pa Plankova konstanta h-6,626'1 O~ Js
Eneraiia, rad, Idplina diu I (ioul J standardna temoeratura To=273,15 K
. snaga, toplolni fluks val (watt W standardni ontisak ~ I Po-l01325 Pa
,
J elementami naboi e-l,602'10'''C
specificni loplolni kapacilel diul po kilogramu po kelvinu -- malama gasna kanstanta R-8,314 J/mal·K
kgK

Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati Gustina (kg/m 3)

.
VrijednoSlis!<azana osnovnim .
Velicina Jedinica·
jedinicama .
. aluminii
bakar
2700
8'900
Suho drvo
led (O'CL
700
920
morska milia 1 morska milia=1852 m ieljeza 7800 voda(20'C) 988
duljina
ast(onomska jedinica 1 astron. ied.=1,495978·10" m cink 7100 voda(4'C\ 1000
lona (I) 1 t_10"kg nikl 8900 alkohol(20'C) 790
masa
atomska iedinica mase (u) 1 u=1 ,66057.10.27 kg olovo 11300 benzin(20') 700
minuta (min) 1 min=60 s platina 21440 morska voda 1030
vrijeme sat (h) 1 h_3600 s srellro 10500 nalta 760
dan {d\ 1d 86400 s zlata 19300 u/ie (20'C) 900
I~pritisak 1 bar 1 bar-l0' Pa volfram 19200 ziva (20'C) 13600
eneraiia elektronvolt (eV) 1 eV-l,602'10~ J oorculan 2300 vazduh IO'C) i 1,013 bar 1,29
staklo 2500 vodena para JO'C) i 1,013 bar 0,88
!~

122 123
~: i
-g
'~'IC"I!:iI~
'·(f)PlPlroCI»
c;~o0"3'"
N.... as'~.-_: l:t ;;;t
3 ~ ~! 0"~, ~~ ~
'"
<DE?

0> f N, 0"0>
~
~
c

1
~c
o 0> Q. 3i '"
IC
?lc '" ~
03
2. :J :r ~
.... ...
F' 3
~1~lgl~I~~
il iil 1\)1\) S o
"'~
~ ~ ~
."
~ S ~~ .... 0 oeo Co
=.
~ '" '" ..
c owwoco 00 00 1\)0 0
",
0> "T 00" N, 0>

- -g"'" a. iii
I.e
~. '~
-'"~ ~ c3 '"0" i:f@
o~"
",0 l!l
~ a -g _f ''""
<D ~
~ s· =~
~
"' 1\)->. ....... w!:::.
-...J-.....jO')coro;:tl'\
3
"
~~
'2' "'0
~~
...... (j)o,)COo)fO
"
",3i o:p..o:p..~-
",3i "
c::: iN o~
:""1-v
.!!!
"' ""
~

"" "'" eo
l
tnO ~ 80 lS
~'"
1\)",
I\)
"!:
~
.r-g~ I ~
~

~
~
colo ~I§I~I~~ a.
-;=
~1~1~1i:' I~~ ~I~I~R ~I~
a. "

~~
0>

~I~ ::ltnll\)I·~·
!~,
o·
S"Jlfl~'I~I~ I~
",
Ii o.lQQ
!q
~ ~
JI~ Gl
~

~
;~~ ~~fue
'\ ?e> ~.~.~ r:1~ Ij lfil€ I~ I~ ~I~ ;:"
~ '-..>' ~
/;'
l'
"'~
,! I]I'T"IJI§ li·181~W~Je. ~

Period ni sustav- elemenata

Broj grope'
Izmijenjeno IA IIA IllB IVB VB VIB VIIB VIII IB lIB IlIA IVA VA VIA VIlA 0
Povijesno IA IIA lIlA IVA VA VIA VIlA VIII III lIB IlIB IVB VB VIB VIIB 0
.......--------
Novo 2 3 4 5 6' 7 8 9 10 II IZ 13 14 15 16 17 18
..--
H
-,-
He
,
1.0OS0
4 • 5 6 7 8 , 4.00Z60
10
Li Be B C N 0 F Ne
6.941
II
9.01218

Mg
12
10.81
I! ..
It.Oll 14.0061
15
15.9994 1,8.9984

" 17
ZO.179 i
" ,
Na
Zl.9898 24.305 E"" d , AI26.9815
Si
28.086
P
30.9738
S
32.06
CI
35.453
Ar
' 39.948

"
K
20
Ca "
Se "
Ti "
V " Mn
Cr " "
Fe
!7
Co
Z8
Ni Cu
29 30
Zn
31
Ga "
Ge "
As
34
Se
3S
Br
36
Kr
39.102 '<).08 44.9559
.,
47.90 5OMI4 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.546 65.37
.,
69.n ]2.59 74.9116 78.96 79.91)4 83.80

"
" Mo 43 44 45 48
" " "I "
37 38 39 46 47 5<)

Rb Sr Y Zr Nb Te Ru Rh Pd Ag Cd In Sn Sb Te Xe
85.4678
55
Cs
87.62
56
Ba
88.9059
57
La
91.22
n
Hf
92.9064

"
Ta
95.94
14
W
98.9062

Re
75
101.07

"
Os
102.905S
71
Ir
10M
78
Pt
107.868

"
Au
112.40
.,
Hg
114.82
8l
TI
118.69

"
Pb
121.75

"
Bi
..
127.60

Po
126.9045
85
At
13J.JO
86
Rn
132.9055 137.:>4 138.9055 J78.49 180.9479 183.85 18&2 190.2 19Z.U J95.09 196.9665 200.59 204.37 W7.Z 208.9806 (210) (210) (222)
104 105 106
87
Fr
88
Ra " Wnq Unp Unh
Ae
I
_~223)

+--,-
226.025 (227) {2M} (262) (263)
-
. p •
•

f -->-