P. 1
Zbirka Iz Fizike 1. Razred

Zbirka Iz Fizike 1. Razred

5.0

|Views: 26,776|Likes:
Published by Wendy Darling

More info:

Published by: Wendy Darling on Dec 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/23/2015

pdf

text

original

'!

i
1
I
dr Ahmed Colic
Bego Mehuric
ZADACI I OGLED!
ZA 1. RAZRED TEHNICKIH I SRODNIH
SKOLA
Tuzla, 2000.
Reeenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla
.Izdavac
Behram-begova medresa, Tuzla
Stampa
Harlo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safet Pasi6
Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta, broj: 1 O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine
Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08.
'1999. godine
PREDGOVOR
Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola,
a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike
za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih
zadataka.
Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi i
eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i
jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki
demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova
za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori
Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA
2. Kinemallka
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11
2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21
3. Dinamika. Slatika.
3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23
3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29
3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40
3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................ 46
3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49
3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52
4. Energija i rad ......................................................................... 59
4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59
4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68
5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73
5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73
5.2. Mehanicki talasi. ...................................................................... 77
6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80
II MOlEKULARNA FIZIKA
7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82
8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90
9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96
Rjesenja .................................................................................... 104
1. Uvod .................................................................................... 104
2. Kinematika ........................................................................... 104
3. Dinamika. Statika ................................................................... 1 05
4. Energija i rad ........................................................................ 112
5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114
6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115
7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116
8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118
9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119
Dodatak ............................ : .................................................... 122

II
1:1
ii

,j]
!1' ,
II
II
1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne
jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan
(skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori
jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a
izvedene jedinice: m , kglm
3
... Prilikom izracunavanja najsigurnije deeimalne i
mjesovite zakonske jediniee u polazne SI jedinice .• Npr: 2nm. = 2·10·
9
m;
6 em'= 6'10" m'; 2cm
3
=2'10' m
3
; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se
dobije takode u SI jedinieama.
Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna
vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):
+ + +
c""a+b, c<a+b
ii,
)
V :::::Vj +V2
ii,
;.
SI.1.
-----_._-- -
F
F=Jp;2 +;Fz
1
V=V
1
+ Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):
b
S1.3.
(sinus): sinn""!., sin
2
o:+cos
2
o.=1
c
(kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa
c
, b
(tangens): tga=b' (kotangens):
Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom
koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao
5
X=nA
gdje je: X - mjerena velicina, n - brajna vrijednost, A - jedinica mjere. Na primjer,
duzina ucionice je 10m. Pisemo:
1= 10 m,
pri cemu je: 1- mjerena velieina, 10 - brajna vrijednost, m (metar) - jediniea mjere.
Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju
cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.
Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo
veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno,
pomoeu potenei]e bra]a 10. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu,
e = 300000 km/s = 3'10
5
km/s = 3'10' m/s ; sredn]i poluprecnlk Zeml]e,
R = 6370 km = 6,37'10
6
m ; nabo] tl]ela, q = 0,0000000012 C = 1,2'10'
9
C ;
normalni atmosferskl·pritisak, p = 101300 Pa = 1,013'10
5
Pa. .
Znacajne cifre pri racunanju. Kada u zadacima racunamo s mjernim
podacima, tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih
(pouzdanih) mjesta sto.ih imaju podael.
Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara
koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. Na prim]er:
0,146 + 2,1 + 0,56 = 2,806 = 2,8.
Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara
koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara. Na prlmjer:
5,63 '0,8 = 4,504=4,5.
Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno
onoiiko eifara koliko ima u osnovi. Na primjer:
3,28
2
= 10,7854=10,8 ..
Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. Na primjer:
.,f86 = 9,273= 9,3.
U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva. Ono se vrsl u
proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna, a takvi su svi
rezultatl mjerenja. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5
posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. Ako je prva od odbacenih cifara
manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. Na primjer:
36,7374 = 36,74
36,7334 =36,73
Srednja vrijednost mjerene velicine. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine
x I dobili vlrjednos!1 x" X2, ... x,. Tada je srednja vrljednost
Potrebno je, izvrsitr najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najbliza pravoj
vrijednosU: .
6
.. Apsolutna greska .svako9, pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj
vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja:

Velielna
zove se srednja apsolutna greska mjerenja. Rezultate mjerenja zapisujemo u
obllku
x=xil\x
Relativna mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti
mJerene velleJne,
x
Ona je broj i obicno se izrazava u procentima:

£=-·100%
x
Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja
dutlne olovke I dobill vrijednosti: d, = 10,12 em; d
2
= 10,15 em; d
3
= 10,13 em;
d4= 10,11 em; d5= 10,14 em. Srednja vrijednost mjerene velielne je
d 10,12 em + 10,15 em + 10,13 em + 10,11 em + 10,14 em
5 1003=
Apsolutne greske pojedinih mjerenja su:
M, = 110,13 -10,121 em = 0,01 em
M, =110,13-10,15Iem=0,02em
M, =110,13-10,131 em = 0,00 em
M, = 110,13-10,111 em = 0,02 em
M, = 110,13 --10,141 em = 0,01 em
Srednja vrijednost apsolutne greske je:
0,01 em + 0,02 em + 0,00 em + 0,02 em + 0,01 em
5 . ._-= 0,01 em
Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku
Relativna greska je:
d = (10,13 ± 0,01) em
0,01 em = 0.00098 = 0,001
10,13 em
£::;; 0,1 %
7
Greske indirektnlh mjerenja. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti, vrSi se
posredno (indirektno) mjerenje. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se
sljedecim pravilima:
x ""'n±b

€=-
X
x =a·b Llx "" alI.b + b.6.a
Lla Llb
E=-+-
a
x=-
b
, b
Lla .6.b
E=-+-
, b
£=2
Lla
,
Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom, voltmetrom je izmjerena vrijednost
napona U= 1,82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0,250 A. Najmanji podiok skale voltmetra je 0,04 V, a
najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0,01A). Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu
gresku mjerenja.
Rjesenje: otpor je:
I 0,250A
Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu)
.6.R LlU M
,"-=.-+-
R U I
Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela
skale. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona
ilU = 0.02 V
Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je
M=O,OO5A
€ "" IlR = 0,02 V + 0,005 A "" 0,011 +0,02
R 1,82 V 0,250 A
Apsolutna greska mjerenja je:
E "" 0,031 iii 3,1 %
ilR =€·R ==7,28Q ·0,031
IlR =0,23
R=R±AR
R "" (7,28± 0,23)9:
Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i
povrsine stoia.
Pribor: Vaga, drveni kvadar, dinamometar (2N),
Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi, sila trenja ima suprotan smjer ad
smjera kretanja tijela i iznosi:
F
tr
= J..lF
N
gdje je: !'- koeficijent Irenja,
F
N
- sila kojom tijelo okomito
priliskuje podlogu,
Ako lijelo vueemo
D
N
S1.4.
stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja
tijela onda je F= Ftc i F
N
= mg (sl. 4), Koefieijent trenja je:
8
F
!'=-
mg
Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi, preko dinamometra, s\,!inom brzinom,
uz jednako izvuceni dinamometar. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar
izmjeri nekoliko puta. Podatke unesi u tabelu:
I m (kg) I F (N) I
Relativna greska je:
Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja
iT )11 + ,",,2 + )1:; ;
3
€",A)l""b.F+t..m
F m
gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar, m-srednja vrijedhost mase kvadra,
ilm·najmanja masa tega na vagi, .6.F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Rezultat
mjerenja zapisujemo u obliku
gdjeje: b.)l""€:jI
T
1.1.lzrazl pomocu potencije breja 10, u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji
preenik Zemlje koji iznosi 12740 km; b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja
iznosl.150 miliona kilometara; e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi
384000 km,
1.2. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm, Izrazi je u osnovnoj SI
jediniei poteneijom od 10,
l.3.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi, potencijom od 10, upolaznim SI
jedinieama:
,
a) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF,
b) jaeinu eiektricne struje od 3,2 flA
c) povrsinu lima od 6,4 cm
2
,
d) zapreminu vode od 2,5 ml,
e) snagu termoeleklrane od 800 MW,
1.4. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7,8 g/em
3
,
b) brzinu automobila 45 km/h,
1.5. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10,
1.6.Pomnozi ove brejeve, pazeci na pouzdana mjesta: a) 2,21'0;3; b) 2,02' 4,113,
1.7. Odredi kolicnik ovih brojeva, pazeci na pouzdana mjesta; a) 0,032 ; 0,004;
b) 97,52 ; 2,54,
1.8. Saberi zadane podatke, pazeci na pouzdana mjesta; 26,2 em+6 mm+0,26 mm,
1.9.0duzmi 0,34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta,
9
1.10. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12,0 mm i
12,00 mm. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak, a
koliki zadrugi podatak?
1.11. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5,732; 2,387; 1,244;
7,475.
1.12
t
Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta:
'32,5 ml; 32,0 ml; 32,5 ml; 33,0 ml; 32,5 ml. Odredi srednju vrijednost mjerene
zapremine, te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.
1.13. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei
'Jpodaci: 1,= 2,51 mm; b= 2,53 mm; 1,= 2,55 mm; 14= 2,51 mm; 15= 2,50 mm.
Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee, te srednju vrijednost apsolutne
9 reske mjerenja. :
1.14. Na vagi pise ±2%. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg, kolika ce
biti maksimalna apsolutna greska mjerenja?
1. J:;. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g, a zlatar 7 9 zlata sa
\I greskom od 0,1 g. Koje mjerenje je tacnije?
1.16. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em', a jedan podiok termometra
0,5°C. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60
em'; b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C?
1.17. Relativna pri mjerenju jacine struje od 50 mA, pomoeu ampermetra,
iznosi 2%. Pri mjerenju napona .od 12V. pomocu voltmetra, greska iznosi
1,67%. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra, a koliko volti ima
jedan podiok voltmetra?
1.18. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1= (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0.. Odredi relativnu gresku
mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl.
1.19. Potrebno nam je odmjeriti 300 em
3
vode, a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em
3
Jedan
podiok menzure iznosl 2 cm
3
. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo
100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300
ems vode?
1.20. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija
koje je iznosilo 39,2 s. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0,2 s. Odredi
apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija; b) jedne oscHacije (perioda
oscilovanja).
1.21. Koliki je otpor proyodnika, ako je na njegoYim krajevima napon U",,(6,2 ± 0,1) V, a kroz njega tece
slruja I:: (0,25 ± 0,01) A
1.22. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja, sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu, stalnom
brzinom, lznosi 1,6 N. Masa tijela je 500 g. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska
mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0,1 N, a najmanji teg
na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 ° g.
10
.,Aka se leorija i eksperiment
razilaze. znaCi da teorija nije dobra"
Feynman
I MEHANIKA
2. Kinematika
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
Iznos srednje brzine definise se relacijom
_ lis
V=-
lit'
gdje je lis predeni put za vremenski interval At.
Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja,
v::::::const; S:::::: v· t
SI jedinica za brzinu je m/s.
Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h. Zakoje vrijeme oe
preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m?
Rjesenje:
v=54 Ian 1000 m m
h 3600s "
5=150 m
t-?
Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. Srzina autobusa je: v =
t
a vrijeme kretanja 150m =10,
v 15m
,
Primjer tGI Na slici 5. je grafikon puta u
Qvisnosti od vremena La: automobil-A, bicikl - S,
pjesaka-P. Odredi: a)brzine kretanja automobila,
bicikla i pjesaka , b) put koji su preci za prve tri
sekunde od pOGetka kretanja.
Rjesenje: a) Na slici 5, kretanJa
autQmobila, bicikla j pjesaka prikazana. su
pravom linijom na sot dijagramu, sto znac; da se
s(m)
S1.5.
p
11
kre6u ravnomjerno pravolinijski. Brzina aulomobila je ".
V
A til. Is s
Brzina bicikliste je:
Brzina pjesaka je
_"'s_6m-2m 133.'!:'. /
. vp - .6.t - 3s 's ',,/
Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ima najve6i nagib.
b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je
Bicikl prede put
m'
SA =V A ·t=6-·3s=.18m ..
s
m
Sa =Vp ·t=2-·3s=6m
s
Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0, onda je predeni pul pjesaka za tri
sekunde
m
sp::= vp ·t=1,33-·3s=4m
s
Ukupan predeni put pjesaka, do trenutka I = s, je zbir predenog pula do
1=0 (Ij. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s,
_ suk =so' +sp. =2m+4m=6m
ucenika od 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. a) Kolik! je ueenik
prasao put? b)'KbIU::i je pomak? J /
y{km)
1,5 ---------- B
0,5 - ------- A
o 1 x(km)
S1.6.
12
Rjesenje: a) Put se mjeri dul. putanje kojom se tljelo krece. Iznos puta
je(sl. 6):
g=SOA. +sAB
SOl. =l,12km
SAD ""lkm
s ",1,12km + 1 km =2,12 kID
b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku. Iznos
pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela:
/(
//
[ T

.', • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9,83 s, au trci na 1500 m 3 min i 12 s.
'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h?
.\ 'v.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh, a biciklista 13 m/s. Koje vozilo
ima ve6u brzinu?
Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva, duzine 130 km, za 2 h i 45 min.
, Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? ,
(:f.4:-,za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km,
C'ako se krete prosjeenom brzinom 28,8 km/h?
(fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za
\../ brzinu zvuka uzeti 333 m/s ..
" .
Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. a) Kolika je srednja
brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km?
@ Ledena santa prede 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se
kretala santa? .
® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku
.' 0,5 s. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h?
(:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A, A 20 min B 40 min C
B do C (sl. 7). Kolika je srednja brzina .. .. ..
auta na pulu AB, BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. 4D km 20 km
2.10. Kolika je brzina automobila A i B (sI.8) Brzinu S1.7.
izraziti u km/h i m/s.
o 2
S1.8.
v (mi,)
o 1 2
81.9.
3
t (s;
2.11. Sta predstavlja sralirana povrsina na v, t ' dijagramu (sI.9J? a) Koliki je
predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde
kretanja?
Pjesak ueini 120 koraka za 1 min. Ako je dutina koraka70 cm, kolika je
-W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h?
2.13. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma
prolekne 68. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu
zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.
2.14, Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Kolika je sirina kanjona?
c= 340 m/s.
13
2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju?
c=340 m/s.
2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta
pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina
zvuka 340 m/s.
2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.
2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa
300000 km/s?
2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost
svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?
2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko
kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.
2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona
cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.
2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole S
produii do prodavnice P, a zatim se vrati u
skolu (sl. 9.a).
a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?
K Ii P
..
2km O,Skm
S1.9.a
2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km,
i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak?
2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?
2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi
voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju,
v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina
automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv!
automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m.
d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?
2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu
u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh?
2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi
djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog?
14
I
I
I
1
I
.!
I
I
I
··!.··I
J

II
,1
!
Ova djecaka krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom.
je d 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od
mjesta A?
2.30. B':2ina. u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s
K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'
aka okomlto na (51.11 .)? ' ,
iIAotoml eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna
\....1:,:;V amea U odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu
" snagu.
rijeku okomito oa njen ,tok brzinom v!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1 1 mls
,ada Ie 5tl9aO oa suprotnu stranu rijeke vada 9a je odnijela 12 m ' .
nlzvodno. Koliko je siroka rijeka? v,
G§ je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu ------------------
r 18 m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?
Avian je podi:re stainom 576 kmfh pod uglom 30Q u
. honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na
kohku ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se
kre6e u honzontalnom j koliki ce preci put za 8 s7
E
a
81.11
2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu.
P
1
ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje
m.
2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u
susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
potreban.
2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za
blretu (III cljev), metranom, podmetac.
2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je"
srednje ubrzanJe '
81 jedinica za ubrzanje je .
s
_ av
a=--
at
Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je
a=const,
v==vo±at
at'
s=vot±-
2
v
2
±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama
uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je
ae
v=at; s=-; v
2
:;:;::2a8
2
se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina
se ravnomje"rh6 na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila;
b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u
trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se
ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja?
Rjesenje:
km IOOOm m
Vo
h 3600$ S
km m

h S

a)a-?, b)s-? e)s",
a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom.
Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:
15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo
t
Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .
s
b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
m ,
, 2,.(5s)
at m s
50m
2 s 2
e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja.
Koristimo jednac;inu:
16
U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0,
O=vo -at;at=v
o
sm
Vo s m
a=-=--=1-
t 5 S S2
. _ Predeni put koji automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put)
Izracunavamo IZ Jednacm8
v
2
-2as.
15
Posto je krajnja brzina v 0 to j'e 2as y"
, 1 0'
o
W
' ill
2 5-
Vo S
81 =-= =125m
2a . m ' .
2·1-
s'
P' J ''''';P, . rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12)
pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B 81.12.
a) Odredi ubrzanje bicikla '
b) Odredi ubrzanje automobila
c) odredi predeni put bicikla za prvih 6 s.
d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s,
brzinu a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme oba Wela imaju
o S. :
Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.
Vo= const; t1v = 0; a = O.
b) Ubrzanje automoblla je
.6.v v- Vo
__
gdje je: - m/s
.l.t t
15
m
_3
m
a- s s 2m
. 68 S2
rave u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t)
3 asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t t 6 s i visine
m
SE =v
o
t=3-·6s=18m
, _ . s
d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:
17
Posta js
tJ.v· t
s =v t+--
A 0 2
Av = aAt i lit = t, to je
at'
SA =Vot+2'
2':".. (6S)2
m 6 S2 18m+36m=54m
SA s+ 2
Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno
ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
A70 t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi
($\:.. 13J usporeno sa uspore,njem
motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem
o
a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se
2
krece ,IZ (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena
ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme mJes a
6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?
Rjesenje:
vo,= 72 km/h = 20 m/s
Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2
d_ 300 m
Za vrijeme 't prv! motociklista prede put
at
2
.
51 =VOlt--, adrugl,
2
Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI + 52) .
/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02
t
,, __ d_,,-,105
VOl + v02
Prv! motociklista prete za to vrijeme put
T
S1.13.
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko
\ Autobus, iz stanja za po a

srednje ubrzanje?, .
1i<, . I d 144 km/h za 4 S. ,Odredl
",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nu eo, ., .'
motocikliste i predeni put za to Vrljeme,
18
II
1,'\
'I

I

/'
2.40, se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule
". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s.
Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s
2
. Za koje ,
'.j vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?
Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije
predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?
_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po
- pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno
ubrzano.
G4. KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve
kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49
(g= 9,81 m/s')?
Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e
pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s
2
postigao brzinu tri puta vecu od
, poeelne brzine? .
Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s
qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja?
@. Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m
primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno
mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s
2
• Da Ii ce udariti u stljenu?
.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
2

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s
kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do
zaustavljanja?
se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred
semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s.
Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.
2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva
Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.
1 ,
S1.14.
c
".)
2
o
v(m1s)
: '(s)
2 3
81.15.
2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki
put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne
dvije sekunde kretanja?
19
I
· . 16? Po c'emu su istoVj'etna?
2.52. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na s ICI '.
NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja.
v( • ....,;,.)
v(m/s)
H
4
__ .,. _________ ,I
po
,
%0
,
2
'n
I
I
,
'"
...
,
t(8)
'.
tt;')
0
4 8
S1.16.
S1.17.
2.53. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za
svaku vrstu ktetanja. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.
2.54. Odredi grafieki predeni put tijela, na sliei 18, v(m/S)
za prve dvije sekunde kretanja. 12 •..•...•..•• -.
2.55. Dva tijela su u istam trenutku krenula
istog polazaja u istam smjeru (sI.19). a)
njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna
taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj
udaljenosti 6e doci do novog susreta?
v(mlo)
2
t(.)
6
2 4
81.19.
o
6
o 1
S1.18.
t(s)
2
2.56. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p,,;,e eetiri sekunde. kretanja
d
niz
kosinu. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :,m. a) Izracunaj sre nju
brzinu kuglice. b) Odredi ubrzanje kuglice, c) DokaZl da je kretanja ravno·
mjerno ubrzano. . _ .
2.57. Nacrtaj v,t _ dijagram ubrzan,pg bez
tri tijela cija su ubrzanja: 0,5 mis, 1 mis, 1,5 m/s . Po cemu se j
, grafici?
2.58. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti. ubrzanja 'i's<m1S'l
materijalne tacke od vremena. a) Nacrtaj grafiko.n
brzine za prvih 5 s kretanja; b) Kolika je brzlna poshje 1
5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s?
2.59. Tijelo se poene kretati iz
ravnomjerno ubrzano, sa akceleracljom 0,4 mls.
Koliki put prede u petoj sekundi kretanja?
20
81.21
I
I
I
I
5
2.60. Kolica A sustignu kolica B u tacki C
(slika 22). Kaliko je bilo poeetno
rastojanje kolica ako su kalica
istovremeno krenula iz stanja
mirovanja.
2.61. Dva tijela zapocnu istovremeno da
81.22.
se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. Jedno tijelo se krece
ravnom!erno brzinom 3 mis, a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom
0,5 m/s . Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo?
E
2.62. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu. b) Odredi srednju
brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. svake dvije
sekunde). c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano?
d) Odredi ubrzanje kuglice.
Prlbor:Kuglica, daska sa zljebam duga najmanje 1 m, staperica (iii metronom),
mjerna traka, podmetac za dasku, papirne trake (sl. 20) .
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruznici.
Centripetalno ubrzanje.
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no
ubrzanje. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet:
y'
a
c
=-
r
gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. 23).
Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici;
T= 2m
y
Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena,
tl f=N=.!..
• t T
gdje je N - broj obrtaja za vrijeme t.
Primjer 1: Malo tijelo je vezano.za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se
obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. Odredi: a) frekvenciju
obrtanja i period obrtanja, b) periferijsku brzinu tijela, c) centripetalno ubrzanje
lijela. ..
21
Rjesenje:
r= 80 em = 0,8 m
N= 150 ob
t-1 min 60 s
a)l=?, T"?, b) v''?, e)a,=?
a) Frekveneija obrtanja je:
f= N = 1500b =2,5
0b
t 60s s
Period obrtanja je:
1 1
T=-=--=04s
f 250b '
b) Periferijska brzina tijelaje:
2m
V=-
T
e) Centripetalno ubrzanje je:
s
2·0,8m·3,14 6 m
12,5 -,
0,48 S
. m

, 12,56-
v s m
a
c
:=-= =197,2
1
,-
r O,8m s
T
S1.23.
2.63, Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno
ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se
centlpetalno ubrzanje, a
c
> Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno
ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja, b) ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja, e) ravnomjernog kruznog kretanja.
2.64. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja.
2.65. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S, na slie! 23. Kakav je
njegov smjer?
2.66. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake
minute. Kolika je lrekveneija i period obrtanja?
2.,67. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom
31,4 m/s. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja?
2.68.a. Gumeni cep na slie! 24. ucini 20 obrtaja za 15 s. a) Odredi period i
lrekvenciju abrtanja. b) Odredi linijsku brzinu, ako je duzina kanapa 30 em.
Rotor masine, precnika 40 em, ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u
minut!. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?, b) Kolika je periferijska brzina
22
,
i
I
I
i
I
tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos
centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji
tocka?
2.69. Cemu je jednak period obrtanja sekundne
minutn:, i satne kazaljke? Ako minutna
Ima duzlnu 1,7 em, kojom se brzinom krece vrh
- - -;; - - - nO--=.-.;!J
F, m
kazaljke?
2.70. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0 Af9 = f,
uee s avionom u kruznu putanju precnika 51.24.
18.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine
teze, g=9,81 m/s'.
2.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365,24 dana, a srednje rastojanje
Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1,49-10
11
m: Kolikom brzinom s, e krece Zem!J'a
oko Sunea?
E
2.72.Za.dataK Odredi period i ravnomjernog kretanja gumenog cepa po
kruznlci slika a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i
30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji. b) Sta se dogada kad konae ispusti;; iz
ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa.
Pribor. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do
100 em, gumeni esp, staklena cijev duga 20-tak em, stoperica)
3. Dinamika. Statika
3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Od..zanje impulsa.
Kolicina kretanja (impuls) tijela je
p=mv, p=mv
Drugi Newlonov zakon:
- "p F-- "P
F=-
"t ' "t
Odnos sile, mase i ubrzanja:
F=ma, F=ma
Jedinica za silu je njutn (N):
N=kg'-".:.
"
23
SHa Zemljine teze:
Fg=mg; Fg;:;;:mg,
gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze, g= 9,81 m/s2 na geografskoj sirini 45
2

Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.
Tre6i Newtonov zakon: F
I
,2 = -Fl,,; F,,2 = Fl"
Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja)
,r
Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan,
(mv)"" = cons! .
iii: ukupan impuls ,zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom
impulsu poslije medudjelovanja.
Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g, kojal'se stalnorn brzlnom Vo= 6m/s:
poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta,nja. slle ,2s. Odredl.:
a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle, b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1
ima poslije 2 s, e) predeni put u toku 2s.
Rjesenje:
m= 800 9 = 0,8 kg
t=2 s
F=4N
)(0 - 6 m/s
a) v=?, b) p=?; e)s=?
a) Kretanje tijela, od trenutka djelovanja sile, je ravnomjerno ubrzano
sa pocetnom brzinom,
v=vo+at
Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile, mase i ubrzanja.
Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi:
4
kgm
F 4N S2 m
a=-=--=--=5-
m 0,8 kg 0,8 kg s'
Brzina koju tijelo dobije je:
m m m
v=6-+5-·25=16-.
s S2 S
b) Kolicina kretanja je:
m m
p=mv=0,8kg·16-=12,8kg- .
s 5
24
e) Predeni putje:
2
at S2
s=v
o
t+-=6m·2s+--"--,,-- s=22m.
2 2
Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'; podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliel 30. Koliki je njen iznos?
Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa
Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I
podlogu, a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. Tijelo miruje, Ie je ,a= 0, i
prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. 25) ,
N+mg=O
••
Projekeija ove vektorske jednaclne na pravac daje:
rug
S1.25.
N -mg=O
, m
N =mg=lkg .9,81
2
=9,811'1
s
Iznos sHe rekcije podloge je 9,81 N, a iznos sile kojom tijelo pkomito
pritiskuje podlogu je takode 9,81 N; N = -FN; F
N
=N=9,81 N.
Prlmjer 3. Iz topa cija je masa m,=3 t ;spali se granata eija je masa m2=14kg
brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
Rjesenje:
m,=3 1=3000 kg
m2=14 kg
v,=500 m/s
V1=?
Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate, prije ispaljivanja,
jednaka je nuli. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja
IDIV
1
+m
2
v
2
• Prema zakonu kolicine kretanja O=m1v
1
+ID
2
V
1
• odnosno
m
l
V 1 = -m
z
V 2. Vektori koliGina kretanja. cijevi i gran ate imaju suprotne. smjerove.
Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m
z
V 2; J pa js brzina trzaja cijevi
m
14kg·500-
V!=ID
2
V
Z
= s 2,3
ffi
m, 3000 kg 5

T
3.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne, b) posklizne?
. Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od 2,';' N. Koliko q ubrzanje dobiti
tijelo? ..
@ Kamion mase 4 t krece se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s', Pri tome mu se
brzina poveca od 2 m/s do 10 m/s. Kol;ka slla za to vrijeme djeluje n,a kamion?
se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1,2 N. Izraeunaj kolielnU
kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. '
@ Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Smatrajucl da je tljelo
"1 mlrovalo prlje djelovanja sile, odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo, b) brzinu
3 s kretanja, c) predenl put nakon 3 s kretanja.
,
3.5.a. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Kolika je
v masa tijela?
3.S.b. Na tijelo mase 2,5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od
v 8 m za 2 s. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? .
3.6. Sila kOja iznosi 1,5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g, 500 g, 750 g.
va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci
svako tijelo ,za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od
vremena za sv!'ko tijelo, u istom koordinatnom slstemu.
;1,7. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj brzlnu 15 m/s. Ako je djelovanje
''''\Ina loptu trajalo 0,21 s, kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu?
3.S. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina
Vpovecala od 5 m/s na 25,2 km/h, za 4 s.
3.9. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2
/ V m, krecuci se ravnomjemo ubrzano. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo?
3.10. Pod uticajem sile od 2,4 N lljelo mase 0,6 kg, Iz stanja mirovanja, dobilo je
vt>rzinu 18 km/h.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku?
3.11. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s, presavsi prl tome
rastojanje o.d 25 m. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili,
b) silu kocenja.
3.12. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Ispred
semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti T
stalnom silom koeenja 11,2 kN. HoCe Ii se zaustaviti ispred
semafora?
3.13. Tijelo mase 300 9 objeseno je 0 konac (sl. 26). a) Kolika je sila "'"
zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? S1.26.
3.14. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. a) Kolikom
silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge?
3.14.8. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje
silu od 29,43 N. Kolika je masa jednogtega?
3.15. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19,62 N. Na
tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. Odredl: a) ubrzanje koje ce
tijelo, b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje, c) put kojl te pretl
poslije 3 s kretanja." '
26
!
,
.!'.,

1
II
.
:l-I
I
3.16. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine
vremena za tijela mase 1 kg. a) Na kOje
tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je
preslo svako tijelo za 4 s?
3.17. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na
sliel 28. U trenu!ku t= 0, vo= O. Koliki te
preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl
taean odgovor: A) 15 m; B) 20 m; C)45 m.
(:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je
brzlnom 54 km/h?
3.19. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l:
a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom
sistemu; b) ukupan impuls sistema?
24
12
0
3
0
v(mls)
----------------
2
------- -------
2 4t(s)
81.27.
F(N)
2 4 tIs)
81.28.
3.20. Na koji se nacin kosmonaut, 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti
na brod, bez pomoei drugih kosmonauta? '
3.21. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. Led je toliko
da se. n:, moze ni pomjerit!. Da bi dosao do obale, koja je udaljena
s-30 m, mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale, brzlnom v, = 20
m/s. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale?
Iz ,ruSk,: mase kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. Koliku brzlnu
Q'<:u dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka?
Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase
< 210 kg. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu
brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl
eamac i u kojem smjeru (sI.29)? Za kOje
vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode
zanefTlariti.
• 3:24. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.29.
brzlnom v,= 2,5 po glatkoj horizontalnoj podlozl, stavi se teg mase 100 g.
S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?,
, .3.25. Iz rakete, eija je masa s gorivom M= 4 kg, Izade gOrivo'mase m=1kg
brzlnom v,= 120 miS, vertlkalno naniie, Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor
vazduha zanemarit!. g = 10 mls'. .
3.26: Raketa mase m =.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. U
trenutku. ad nJe odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom
v,- 900 m/s u Istom sm)eru. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka
rakete.
3.27. mase m,= 60, kg trei brzlnom v,= 8 km/h I stigne kolica mase
kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2,9 km/h I uskoel u njih. a) Kollkom
brZ:lnom :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala
sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.et kolicima i skoeio u njih? '
27
3.28. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka
je m,= 40 kg, a drugog m2 = 50 kg. Prv; djeeek baei drugom paket mase
m=5 kg u hor;zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. Koliku
6e brzinu imati prv; djecak poslije izbaeivanja, a koliku drug; djeeak poslije
primanja paketa? Trenje zanemariti.
3.29, Stoje6; na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0,5 kg brz;nom
v=20 m/s. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju
ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja
0,01?
3.30, Tijelo mase m,= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. U to tijelo ulijece zrno
mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i
usmjerena je horizontal no. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0,05?
E
3.31. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela, ubrzanja i sile. a) m=cons!. Vuei
koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje
dinamometra bude stalno. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. Sta
zapaza,,? b) F=consl. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea)
priblizno dva puta i ponovi ogled. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u
ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase, sUe i ubrzanja, bez
mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na
asnovu jednog mjerenja?
Pribor: Dinamometar, koliea, tegovi priblizne mase kao i koliea, sto (iii daska
duga najmanje 1 m).
3.32. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra;
b) pomocu dvije magnetne sipke. '
Pribor:Dva dinamometra, stalak, dv;je magnetne sipke, dvije dasc;ee, posuda
svodom.
3.33. Zadatak:Napuhani balon, iz kojeg poene da izlazi zrak, pusti. a) U kojem
smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled
matematicki.
Prlbor:Balon djeeiji.
3.34, Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati
da je ukupan impuls sistema konstantan.
Pribor:Balistieki pistolj, stalak, mjerna traka
(sl. 30).
28
/
I
I
I
".
:l--c:::l
S1.30.
3.2.Slaganje i razlaganje sila. Sila trenja. sila.
!acku djeluje istovremeno vise : sila onda ceme
sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.2.). Pom06u pravila 0
I mozema silu razloziti na komponente. Princip
nezavisnosil s.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila, onda one
djeluju neovlsno Jedna od druge.
Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela, F. = fLN gdje je:
fL- trenja, N - sila reakcije (sila, kojom podloga okomito djeluje
na tljelo) .• On". je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu
(N = FN, N=-F
N
).
Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila, onda je: F) + F, + ... + F, = rna .
Ako je v = const. (it = 0), anda je u ravnotezi:
Ako je v=o, onda je
materijalna tacka u statickoj ravnotezi.
Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx, gdje je: x -izduzenje opruge,
k - krutost opruge.
" Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i
2 m. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. b) Razlozi
silu te::e na. normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan.
c) IZnas komponenti F i F
N
• 9=10 m/s2,
Rjesenje:
m=200 g=0,2 kg
h=1 m
Q=2 m
h
a) e =?, mg=?, e) F=?; FN=?
a) Uspon strme ravni je
h 1m
-=-=05m
e 2m' 7'
c
h

At U't;

B
Sl.31.
Sila tete koja djeluje na tijelo je F
g
=mg=0,2 kg·l0 =2 N.
s
b) sile teze mg na dvijenormalne, komponente prikazano je na
sllCi 3.1. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan, komponenta FN je
okomlta na podlogu.
e) Iz slicnosti trouglova (slika 31), ABC i A"B"C" slijedi daja
F h, FN b
-=- 1-=-
mg e mg e
h b
F=mg-; FN =mg-
t e
29
Iznos komponente F je, F=2 N·D,S=l N.
Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.
Prema Pitagorinoj teoremi b
2
=C
2
_h
2
=(2 m)2 - (1 m)2=3 m
2
.
b=1,73 m
FN = 2N1.7
3rn
=l,73N
2m
primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliei b, c, d. (sI.32) Koliki je njen iznos?

a) b) c) d)
S1.32.
b) Tijelo miruje na podlozi te je, prema Drugom Newtonovom zakonu
(sl. 32.a.)
SI.32.a.
N+F+mg=D
Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje:
N -F-mg=O
N = F+ mg =2N +9,8lN=1l,8lN
Iznos sile reakcije podloge je 11,81 N, a iznos sile kojom
tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11,81 N.
c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F, I
vertikalnu F2•
N
Za ugao 45
0
(sI.33.) je
mg
81.33.
FI =F
z
i p1 ;:::F
1
2
=2F;
F
F, = .J2 =l,41N
Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja, te je
prema 2. Newtonovom zakonu N + F2 - mg = 0
N =mg-F, =9,SlN -l,4lN=S,4 N
d) Na tijelo (sl. 34) djeluje sila teze mg. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente, F i F
N

Tijelo se,kre6e pod dJelovanjem sile F, dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. lz slicnosti Irouglova ABC
i A'B'C' sHjedi:
30
:1
1
·]1
II
A
8'
II,
S1.34.
b
N=FN ""mg-
,

F:mg=h:e: FN :mg=b:e,
odakle je
h
F=mg-
e
Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo
okomlto pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja Ie
js:
kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8,48 N, a to!iko
!znosi i s11a reakcije podloge.
=1,73m
m I,73m
N =lkg .9,81-r.--=8,84N
s 2m .
SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila
teze mg kao aktivna sila, te sila reakcije podJoge N.
Rezultujuca sila je F (51. 35).
Za one koji trigonometriju (51. 35):
Sill a: '" T; F -== mg sina:
b
cosa = J; "" mgcosa
S1.35.
Dva masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa
zanemarlJlv8. Kohkom silom treba vue] nit, koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne
(sl. 36)? Trenja zanemaritL '
Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na
drugo 11jelo. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila
ml
m,
o
T T
;>(
o
zatezanja iii napetost nm T. Na tijeJo m2 djeluje sila
zatezanja nit! T1, a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2. Ako
je neistegljiva, anda je T1= T2= T. Jednacine kretanja u
honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su:
S1.36.
Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila
Dokazi da, aka vucna sila djeluje na tijela ml. njena vrijednost iznosi 7,5 N.
31
N
Primjer 4. Tijelo mase 2 kg lezi na
harizantalnoj padlazi. Na tijelo djeluja 3 N,
kao na slid 37. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I
pod loge je 0,1. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo
kretati.
Rjesenje: 2 kg; 3 N; 0,1
S'9:a'
S1.37.
Na tijelo djeluje vucna sila F, sila Irenja F,,, sila mg i sila reakeije
pod loge N. U vertikalnom praveu nema kretanJa, O. Jednaeme kretanJa suo
horizontalan pravae: F-Ftr=ma (1 )
vertikalan pravae: N-mg=O (2)
Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je:
a= F-Ftr
m
Iznos sile trenja je Ftr= a iz jednacine (2) je
a

m
m
3N -0,1·2kg ·9,81,
s
2kg
Za one kojl iele vise znati:
Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi
niz strmu ravan nagiba 30°. Koeficijent trenja
izmedu tije!a i.strme ra'{ni lzn051 0,3. (SI.38)
RjeSenje:
a= 30" tL
ll::: 0,3
8=?
Na tljelo djeluje sUa teie mg, 511a reakcije
podloge N i slla tranja Ftc. Prema 2. Newtonovom
zakonu Je: mg +. N + FIr::: rna Projekcije ove
vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju:
x: F-Ftr""ma
m
3N-l,96kg,
s
2kg
S1.38.
(1)
m
0,52,.
s
Posta je F,,= N:::FN"" mg 7; F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34), jednacinu (1) mazema
pisatl U obliku:
h b

e ,
32
j
I
I
I
odnosno
Za one koji znaju triganometriju:
h I
-=- i
b J3. m
-=-, te)9a",,2,4-:;-.
, 2 R 3
h b.
sina=-; cosa:=-,tej6
)
I ,
a"" g(sina -IlCOSO;)
Ako je trenje zanemarljivo, Il=' 0, onda je '
a::g sinn
Ako je ravan horizontalna (a--Q), onda je
Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst, a= 0 ), anda je
h
sino: ")..tcoso:=O, Il=tga="b'
T
,:6@ Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. Odredi smjer i veliCinu
C7,ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru, b) sile djeluju u suprotnom
. smjeru, c) slle djeluju pod uglom 90°.
,/
'3.36. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da
./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N, b) 1,4 N, e) O? . ;;'2]... . F_
!3.37.)Na sliei 39 intenzitet sile N.Kolike su
...... .i{omponentne sile F, I F, ako je ugao a: a) 30°, b) 45°,
.e) 60"? a 'l
".
3.38. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N i 8 N pod
/.;0 uglom. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo?
81.39.
..J,_.'
\j \'3.39·1 Na sllei 39 Iznos sile N, a ugao Odredi komponentne sile F, i
'; \-" " ?
\V 2,
'v r 3.40.) Na tijelo mase 250 9 (sI.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom, od 3 N i 4 N.
\....A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo, b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s
kretanja.
3.40.a. Na slie! 31, visina strme ravni je 80 em, duzina 1,5 m, amasa tijela 150 g.
Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo, b) iznos
komponenti F I F
N
• m/s'.
3.40.b. Na slrmoj ravni, na slie! 31, nalazl se lljelo mase 700 g, pri cemu je
em. Izracunaj komponentne sile F i F
N

33
/i
/f
3.41. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. a) Koliki je otpor vazduha?
b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3.2 m/s'?
3.42. Koliea mase 0,5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da
dinamometar zaklapa ugao 45
0
sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N.
Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi; b) silu
reakeije podloge. Trenje je zanemarljivo.
3.43. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m, nalazi se tijelo mase
600 g. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan, b) silu kojom tijelo
pritiskuje podlogu, c) silu reakeije podloge, d) najmanju silu koja moze drzati
tijelo u ravnotezi, e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan.
3.44. Uz dasku, koja je nagnuta pod uglom 45
0
i duga 10m, guramo koliea mase
80 kg. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo
djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom
silom pritiskuju kolica strmu ravan?
3.45. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Koliki je potreban intenzitet sile
da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom, b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'?
3.46. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). F= 3 N. Trenje je zanemarljivo.
3.47. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi: a) iznos sile kojom
tijelo pritiskuje podlogu, b) iznos sile reakeije podloge, c) najmanju silu koja
moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu, ako je koeficiJent trenJa klizanja
0,3. g=10 m/s'.
3.48. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi
izno.i 0,8 N. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge.
3.49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja rimze
pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1,2 N. Kolika je masa tljela?
3.50. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine
kretanja na njega djeluje sila trenja od
7500 N. Kolika je vucna sila motora ako se
kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski,
b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 ,5 m/s .
3.51. Kolika najmanja sila moze pokrenuti
tljelo mase 600 g koje se nalazl na
horlzontalnoj podlozi. Koefleijent trenja
izmedu lijela i podloge je 0,25. Sila djeluje
horlzontalno.


I.

II.
$140"
3.52. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom, ukupne mase 70 kg.
Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. a) Koliki je koefieijent
Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila
45 N? Sila dljeluje horlzontalno.
3.53. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Koefieijent trenja Izmedu
sanki I leda je 0,1. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke:
"a) stalnom brzinom, b) ravnomjerno .ubrzano sa a= 1 m/s'?"
34
3.54. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h, po
horizontalnoj eesti, za vrljeme od 10 $, aka je: a) trenje zanemarljlvo,
b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0,02?
3.55. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za
x = 10 em. Kollka je krutost opruge?
3.56. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. Kada
okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. a) Kolika je masa
tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara
jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli
brojevi. 9 = 10 m/s'. a 0
3.57. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. Kollkl
je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo
navlse: a) stalnom brzlnom, b) stalnim ubrzanjem
4 m/s'?
3.58. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei
41. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O,4 m I e=0,5 m.
Kollkom sllom djeluje teret na slpku?
E
c
SIAL
3.59. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na
oprugu. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga
neopterecena, b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od
50 g, 100 g, 150 g, 200 9 I 250 g. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku
skale. d) Nacrtaj F,x - dljagram. Kako zavlsl Istezanje x od sile F.
Pribor:Elasticna opruga, tegovl od 50 g, stalak, milimetarskl papir, kazaljka
od debljeg paplra. . 1'1
3.60. Zadatak: Odredl koefleljent trenja
klizanja. "
Pribor: Prlbor kao na sliei 42.
3.61. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja
klizanja.
F:, ,4--,.
)
M'l'
81.42.
Pribor: Ravna daska (iii knjiga), rnetalnl novcle iii komadic krede.
3.3. Centipetalna sila. Gravitaciono polje
Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja
tije!a. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos
mv'
Fc=--
r
Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka
Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:;'nete:
35
T'
-=const
R'
Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme,du dva
tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa, a obmuto proporclonalna
kvadratu njihovih rastojanja (sl. 43):
y- gravitaciona konstanta,
y= 6,67·10·
11
Nmlkg' .
Iznos jacine gravitacionog polja:
F M
J=-=y-
m r'

r
....
F, '1.
' ..
S1.43.
gdje je: y- gravitaciona sila, m - masa tijela na . . .
koje djeluje polje, M - masa izvora polla, r - udallenost od Izvora polja.
SHa Zemljine teze:
Fg =mg; Fg =mg
.. ,
I
Eb
mz
g-ubl2anje Zemljine teze. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je:
go= 9,81 mls'.
Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje:
M R'
g=\R+h)' go (R+h)"
gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje, R-poluprecnik Zemlje, h-visina iznad
povrSine Zemlje, g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.
Kosmicke brzine
Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka
zemlje,
Vl.P!.,r.;
gdje je :M·masa Zemlje, rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.
km
Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7,9 -.
S
Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
36

km
Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje, v:I';::11,2 -.
. - 8-'
11
'.1.
';1
:1
,
'I
I
kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo
Suncev planetni sistem. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16,3 km/s.
Cetvrta kosmlcka brzina je na. jmanja brzina
obtast djelovanja nase galaksije; Y4=:.?90 ..kmls·;···" ., .. "- \
sila potrebna da atleticar zavitla kladivo "
mase 1 po kruznoj pulanji poluprecnika 2,0 m sa 120 ob/min .

o,p-f' 1,0 kg
r= 2,0 m
1-120 ob/min -120 ob/60 s- 2,0 obis
Fc- ?
,
Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila
r
Perilerijska brzina kladiva je v 2m a period kruzenja
T
v
1 1
T=-=--=05s
f 28-[ ,
2·2m·3,14
O,5s
25,l
m
s
lkg·(25,lm/s)'
Fe 315N /
2m
Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg. acu j
gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa Ije
M=5,96·1 0
24
kg i poluprecnik R=6370 km. b) sila feze djeluje na log covjeka
ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9,81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje
Zemljine lezena poveSini Zemlje, g=9,81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km,
izracunaj masu Zemlje,
Rjesenje:
a) m=80 kg
,96·1 0
24
kg
R-6370km-6,37·10· m,
F=?
b) g=9,81 mis'
m-80 kg
Fg::::?
c) mis'
R-6,37·10· m
M=?
a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m
l
. m
2
.
. ,2
U na3em primjeru je (sI.44) F=y ill' M = 6,67.10-11 Nm' . 80 kg . 5,96· !0
24
kg
r' kg' (6,37·10
6
m),
F=783,8 N
b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF ,=80 kg·9,81 mis'
N
Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka za'y i g .
c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su
mM M R'
jednake F=F
g
, te je r--=mg, odnosno g=r- . Odatle je M =g-.
R' R' r
M = g R' 9,81 mls'· (6,37. 10
6
m)' 5,96.1Q
24
kg.
y 6,67.10 llNm
2
/kg
2
Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca
aka Zemlje. Na koji nacin?
Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na
Mjesee identicna sa silom teze, anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 45). SHa teze kojom Zemlja djeluje oa
Mjesee je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo
Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja:
mg - 1/<', tj,
81.45.
mg
o
r2
mg "" R,"2
(1)
S druge strane 5ila teze koja djeluje na Mjesec jednaka je
centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje:
my'
mg""T
(2)
R'
Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v
2
"" go-
,
(3)
Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2;
gdje je T period cibHatenja Mjeseca oko Zemlje, te je: T: = 2 odnosno
r goR
Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz
za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3,84'10
6
m; A=6,37·10
6
m;
T=27,4 d=2,37·10, S, dobivamo
go ",,9,9 m/s2..
Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje 0 oPSoj
gravitaciji.
T
3.62. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni,
pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei, b) kretanje planeta eko Sunca,
c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma, d) komadie krede koji se nalazi na
kruznoj ploci koja se obrce?
3.63. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po
horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s?
3.64. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u
horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m, iznosi 36 N. KoliKi je period
kruzenja kugle?
38
3.65. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj
ravni. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja
750b/min.
3.66. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je
50 em od osovine. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na
lopatieu?
3.67. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m, brzinom 36 km/h.
Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos?
3.68. Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu
poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu
lockova i eeste je 0,2.( sl. 46).
.tijela ml, '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F. 0
Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo
1";::': dva puta, b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta?
i Mjesec se, priv!ace si!om" Masa
Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta
veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom
81.46.
;jMjeSeC djeluje naZemlju? . •
Tljela na Zemljl se medusobno pnvlaee, ZaMo se ne kreeu jedno prema
Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t, a
eentara masa 2 m. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom?
\3.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini
Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.81 m/s'). b) pomoeu
,. obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km, M = 5,94·10
24
kg).
1,3.71 Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na Mjesee smo
dlnamometar I teg od 1 kg, a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu
kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na
, 3f
mlji
? '
\
"\ 3.74. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km, ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje
\--oje 9,81 mls'. Izracunaj: a) masu Zemlje; b) srednju gust!nu Zemlje,
3.75. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini
(h=8888 m). 90= 9,81 mls'; R = 6370 km.
3.76. Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego
na povrsini Zemlje, b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje?
3.77. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku
Zemlje?
3.78. Koliko je ubrzanje teze poveSini Mjeseea? Rz= 3,7 R
M
; Mz = 81 MM;
9z= 9,81 m/s
2
. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca, ako na
Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na
povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1,5 m?
3.79. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. po
_ priblizno kruznoj putanji. Odredi: a) brzinu kretanja satelita. b) vrijeme jednog
obilaska oko Zemlje.
39
3.80. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km, amasa
Zemlje je M = 5,96'10
24
kg. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko
Zemlje, b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.
3.81. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27,4 d, a udaljenost
384 000 km. Odredi masu Zemlje.
3.82. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J.Gagarin) kretao se oka Zemlje za
90 min. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit?
3.83. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od
povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje.
3.84. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. Poluprecnik mjeseca je 1,73'10
6
m,
masa Mieseea 7,37'10
22
kg.
3.85. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Masa
satelita je m od. 1,2 t. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje, b) kineticku energiju
satelita. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.
3.86. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita?
3.87. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje
Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1,62 mis', a poluprecnik Mjeseea
R =1,73·10
6
m.
E
3.88. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela.
Rezultata mjerenja prikazi graficki
Pribor:Pogledaj sliku 24. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g.
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac
Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const, ti. na nasoj
geografskoj sirini 9 = 9,81 m/s'. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Siobodan pad (a = g, Vo= 0):
gt'
v=gt s=- v'=2gs
2
gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada.
40
I
I
1
1
I
I
i
I


j:
Hitae uvis
v=vo-gt
gt'
h=vt--
o 2
v
2
::::: -2gh
Hitac nanize
v=vo+gt
gt'
s=vot+-. -
2

,
Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :;:: , gdje je
2g
Vo pocetna brzina.
Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'- .
P g
Horizontalni hitac (sl. 47)
gt'
x=vot; Y='--
2
Vx =v
o
; Vy =gt
SI,47.
slobodno pada sa visine 30 m. a) Za koje vrijeme ce pasti na
- Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu
puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi
padanja?
Rjesenje:
h-s-30 m
a) t=?, b) v=?, e) 1, =?, d) I,=?, e) s,=? (sl. 48)
a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h
,
izracunavamo [z jednacine h ::::: L
2
t= (2h = 2·30m =2.475.
fi 981 m
, ,
5
b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo
IZ jednacine:

V s 5
c) Iznos prve polovine puta je h
i
=.1'=15 m. Vrijeme za koje tijelo
2
Tjt
T
l
ill
SIA8.
2
prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = , odakle je
2
2·15m =1755
m ' .
9,81,
s
d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je:
t2::: t-tJ= 2,47 s -1,75 s::: 0,72 s
e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje padanja iZnosi:
s(I "" S _lS)l = 1O,6m
U posljednjoj sekundi tljelo prede put
sJ=h-su""30m-1O,6m= 19,4m
se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. Odredi:
a) brzirll1';;;la posHje 2 s kretanja, b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s
kretanja, c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.
Rjesenje:
lOOOm ill
vo=108 km/h=108--=30-
. 36005 5
1-2 s
a)v-?, b)h-?, e)H_?
a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je,
m ill
Y:::::Yo -gt=30--9,81
z
,2s
s 5
m
v=IO,38-
s
b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je,
gt
2
ill

2 s
h = 40,38 m
.(25)'
S
2
51.49.
c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz
ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB, tj. v=Q. Iz relacije V4:;::V02_2gh,
izracunavamo da je vo
2
=2gH, odnosno maksimalna visina je
(30
m
]'
v
2
,
H =--'L= =45,87 m
2g 2.981 m
, ,2
Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh, po pravoj i horlzontalnoj putanji, na
visini 2 km. Iz aviona se ispusti bomba. a) Poslije koliko vremena ce bomba past!
na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu, od mjesta
izbaeivanja,oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada
bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe
da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s
2

Rjesenje:
H=y=2 km=2000 m
Va - 720 km/h - 200 m/s
a) i-?, b) x=? e) h
a
-?, X
a
- ?, d) v=?, e) t,=?, 1900m.
1
!
Pogledaj sllku 47.
a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u
horizontalnom praveu, kao i avion. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme
2
padanjaje, iz
2
t= f2H = 2·200m =20,
fg- 1OE2.
" /
b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put
m
x =vot= 200-·20s=4000m
5
c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe
na visini 2 km (sI.47).
d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. 47):
(
200E:)'
S SIS
e) Vrijeme tempiranja bombe je
gdje je Yl::= H - hl= 1900 m put koji prade bomba, slobodno padajuci sa vislne h.
T
\ Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. Koliko dugo 6e padati?
1 brzinom ce pasti?
i (3.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65,8 kmlh. Kolika je visina tomja?
i Na jed nom mjestu, na povrsini Zemlje, tijelo prede, pri slobodnom padu,
, 11 m za 1,5 s. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu?
@KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu
57,6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda?
3.93. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine
h, = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0
Zemlju?
kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize, pocetnom brzinom
7 mis, da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis?
G.9s)}njelo se baci vertikalno uvis, sa povrsine -?emlje, pocetnom brzinom 40 m/s.
,Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja?
. - -
3.96.' Koliku bi najve6u visinu, iznad Zemljine povrsine, dostigla granata ispaljena
wis pocetnom brzinom 400 mIs, ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika
vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja?
3.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s'.
/ a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj S8 VISlni nalazi kamen u
.' tom trenutku?
'@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h. a) Koliku 6e visinu
. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku?
@ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju
od pocetne. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi
tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'.
3.100. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. U
kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji, b) ako se
kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca
u vagonu, a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)?
3.101. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis, na visini 3 km ispadne
paket. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu, a kako u
odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Koliko vremena 6e padati paket za
posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj
horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket, u trenutku pada na Zemlju, U
odnosu na posmatraca u avionu, a na kolikoj U odnosu na posmatraca na
Zemlji. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad
posmatraca na Zemlji.
3.102. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1,2 m iznad tla, istice voda i pada na tlo
na udaljenosti 3 m. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja?
3.103. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.
a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme
68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s?
3.104. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je
udaljena 100 m. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. U kojem slutaju oe
metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna, b) ako se
jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka?
3.105. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno
pocetnom brzinom 15 mis, za prve 4 s kretanja. Podatke
unesi u tabelu. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m
uzmi stranicu jedne kockice u svesci. 9=10 m/s2,
3.106. Malo tijelo, vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m,
ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom
T=O,5 s. Centar kruzne putanje nalazi se na visini
h=6 m (sI.50). Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko
vremena 6e pasti na tID aka se konac. prekine u tacki:
a) A, b) B, c) C, d) D?
44
$1.50.
1
I
J
3.107. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored
posmatraca na prozoru, a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se
nalazi 15 m nite. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca?
E
3.10B. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod. Da Ii je to vrijeme
moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji..tije pribor potreban?
3.109. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz
tablu. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda, prolaze6i kroz nju,
imati tu srednju brzinu.
Pribor: Kreda i lenjir. Tabla.
3.110. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije.
Pribor: Lenjir, kreda.
3.111. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada
kuglice. Snimani su polozaji kugliee svakih 0,1 s. Odredi ubrzanje
slobodnog pada. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog
kretanja.
3.112. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti
kretanja.
Pribor: Dvije jednake
kuglice (iii metalna novci6a).
lenjir (kao na sliei 52).
Odredi pocetnu brzinu
kuglice B.
3.113. Zadatak:Odredi pOCetnu
brzinu mlaza vode iz
dje.cijeg pistolja koji je
usmjeren horizontalno.
Pribor:Djeciji pistolj sa vodom
pistolj) pricvrseen na jed nom
lenjir, kreda.
A
v.
(iii balisticki
kraju table,
3.114. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i
domet mlaza vode u horizontalnom pravcu.
Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj),
uglomjer.
. ,
,,-)
$1.52.
em
• 0
• 5
• 20
• 45
S1.51.
&)
,
, ,
3.115. Zadatak: Dokazi, bez primjene trfgonometrije, da je
domet 06 (sl. 53) kod kosog hica, za ugao 45°, jednak
d= .
g

.'" .. "I
45. ..
o d B
51.53.
45
3.5. Rotacija
Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. tijela opisuju.koncentricne
kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela.
8CP
Ugaona brzina je m=M'
gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t.
27<
m = -= 27tf
T b' .
gdje je: T- period obrtanja, f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je
rad/s; ob = 2nrad.
Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine,
v=ro·r,
gdje je r- poluprecnik kruznice.
Ugaono ubrzaryje je
l>ro
a=-,
,"
gdje je: ugaone brzine u vremenskom intervalu At.
Ked ravnomjemog obrtanja, OJ= canst.
Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja, a.= const:
at'
±
cot' o.l=ro
z
,±200:p
(])=U)o at: tp= 0 IT'
Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. .. •
Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je
I=m.r'
2 2 d" !
Moment inercije diska je a lepta r",,_mr2. Stajnerov obrazac: !=!o+md , 9 j8 J6 o·
25_ .
moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase, d-udaijenost paralelnlh osa.
Osnovni zakon rotacije:
M LI.L
a;=-=-.
I 81
M = F·d, gdje je: M _ moment sile; d - krak sile, tj. najkraea udaljenost ose
rotaeije od pravea djelovanja sile. 'f
.. I t
L=!m, gdje je: L - moment impulsa t'Je a.
Zakon odr.zanja momenta imulsa
Ukupan moment impulsa tijela sistema je konstantan,
(Iiil)uk "" const •
Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm
tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. 54) .. Odredl: a) moment SI.54:_
sile kojidjeluje na disk, b) moment inerelle dlska, e)ugaono _ ...
ubrzanje koje d6bije disk, d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa.
46
Rjesenje:
m =0,8 kg
r = 0,2 m
F-2 N
a) M=?, b) I=?; e) a=?; d) w=?; t = 4 S.
a) Iznos momenta sile je M = Pd. U nasem primjeru je:
M =P·r= 2N ·0,2m=0,4Nm
b) Moment inercije diska je:
c)
1 1
I =_mr
2
=-0,8kg' (0,2 m)2 =0.016 kgm'
2 2 /
M O.4Nm
IT
I
25 rad.
, .
s
d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je:
0.= ffi-Wo
1
U n,asem primjeru je 0J0= 0, Ie je:
rad rad
m=ITt =25-·4s=100-.
s' s
T
3.116. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s.
3.117. Ugaona brzina lockaje 31,4 rad/s. Kolikaje frekvencija obrtanja?
3.118. Rotor masine cini 1200 ob/min. Kolika je: a) frekvencija obrtanja, b) period
obrtanja, c) ugaona brzina obrtanja?
3.1'19. Ma!o,tijelb, vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.
a) Kolika je ta brzina ako kanap.obide ugao od 288
0
za 0,5 s? b) Kolika je
linljska brzlna tijela, ako je duzina kanapa 0,3 m? .
3.120. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Poluprecnik tocka je 30 cm. Kolika je
----mzina automobila?
3.121. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.
Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s?
3.122. Centripetalno ubrzanje tijela, koje se kreee po krugu poluprecni.ka 0,5 m,
Iznosl ac= 8 m/s'. Kolika je ugaona brzina !ijela?
3.123, Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu
poluprecnika 20 em. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo?
3.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na
125 rad/s u toku pola minute. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.
3.125.' Tocak otpocne .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. ugaonim ubrzaniem·
2 rad/s'. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je
opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme?
47
3.126. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. Koliko je ugaono
g
rzanje rotora?
3.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23,9
obrtaja. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka?
3.128. Na balkonu eiji je ispust d ; 1 m seta se Covjek mase m ; 80 kg. Kolikim
'.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona?
3.1)29. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1;30 em (duzina
V kljuca). Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na
kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A
M;60 Nm?
Da bi se pokrenula maliea potreban je moment
..Jsile ad 31,25 Nm, Mehaniear maze djelovati sllom B
ad 125 N. Kolika je potrebna duzina kljuca?
3.131. Kolikim momentom sile otvaramo vrata, ako
sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase
obrtanja?
h
In
S1.55.
3.132. Masa sanduka, na sliei 55, Iznosi 50 kg, a straniea a;60 em. Koliki je
moment sile teze U odnosu na tacku O?
3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h;2 m ima dno oblika kvadrata straniee a;l m
. i se na ravnoj podlozi (sI.55.). Kolikom najmanjom silotreba djelovati u
tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O?
3.134. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm
2
• Na
periferiji tocka, u praveu tangente, djeluje stalna sila od 800 N. Kol.ko Je
ugaono ubrzanje tocka?
3.135. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu
poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu
. ,
brzinu za 5 radls u toku 2s. Moment inereije osovine je rn;' .
3.136. Na homogenu kuglu, koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen
eentar mase, djeluje moment sile ad 2,5 Nm. Koliku masu mora imati kugla da
bi dobila ugaono ubrzanje 12,5 radls
2
? Poluprecnik kugle je 0,5 m, a moment
inercije3. mr
2
5
3.137. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M ; 40 Nm i za 3 s poveea brzinu
rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Koliki je moment inereije rotora?
3.138. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0,04 kgml! i moment impulsa 0,5 kgm
2
U odnosu na istu
osu. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina?
3.139. Odredi moment impulsa: a) rotora masine, oblika diska, masa 1 kg, poluprecnika 20 em, a koji
rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s; b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu
poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.
3.140. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose, rasirenim rukama, sa ugaonorn brzlnom ro,=4 rad/s.
KoUka Ce- bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri se moment inardje smanji tri puta?
Sistem smatrat] izolovanjm.
48
3.141. Covjek rasJrenih ruku stoj]
na sredln] platforme koja se
obree sa periodom T 2""2 s.
Covjek _ pri tome dril sa
rasirenim rukama tegove
(s1.q6). Ukupan moment
inercije Covjeka i tegova je
b=-4 kgm
2
• Odred] ugaonu
brzinu obrtanja platforme sa
covjekom aka on spusti ruke,
pri cemu se moment inercije
smanji na k=2 kgm
2
. Trenje
zanemariti. S1.56.
/
81.57.
3.137. Na sHe! 57. Kuglica mase m namotava se na statlv, pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne
putanje. Kada je poluprecnlk r1=15 em, onda je ugaona brzina 0),=2 rad/s. KoUka Ce biti ugaona
brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. I=mr.
3.6. Inercijalne slle. Centrifugaln; efekal
Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem .koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u
odnosu na Zemlju. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. U takvom sistemu vaze Newtonovi
zakoni dinamike. .
Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) sistem koji se krece ubrLano u odnosu na
inercijalni sistem refereneije. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. 58.)
CL)
S1.58.
.foJ
gdje je: ao· ubrzanje sistema. Inercijalna
sila u rotirajucem sistemu naziva se
centrifugalna sila (s!.78b);;
- mv1
Flo. = Fer =--.
,
Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se
lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls
2
: a) u inercijalnom sistemu referancije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. 9 =-10 mJs
2
. .
Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na
tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Newtonovom
zakonu je {sl. 59},
S1.59.
N-mg=ma
o
N "'" m(g+a
o
)::::: =960N
, ,
SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. "" -N;
49
b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri
sile: sila teze mg, inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N, Tijelo U odnosu
na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli; mg + N + Fi = 0 '
Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. 60):
N-mg-F, =0
N=mg+F;=mg+mao
N ""ro'(g+a
o
) =960N
Primjer 2:: Kuglica, abjesena 0 uze duzine ! = 60 em, kruzi u
horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s, Koliki je ugao
izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom
sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu refe.rencije,
RjeSenje:
1=60 cm=0,6 m
T-1 5 s,
a= ?
a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze
G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta
te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. 61) j ta rezultanta Ima ulogu
centripetalne sile:
m'
F -- v'

mg mg rg
t-mg
.It
F;
S1.60.
8\.61.
Periferijska brzina je V"" 2; i r "" (sinn, te je:
S1.62.
Sa sUke vidimo da je:
T' g
cosa "" 41&2 ., "" 0,932
a= 21,1·,
b) U sistemu refereneije vezanom za
sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze
sila Fcf (51. 62).
kuglicu (NSR, rotirajuci
G = mg i centrifugalna
F v'
tgo;=...sL",,-.lstim postupkom, 1<80 pod a) nalazimo daje a=21,1".
mg rg
T
3.145. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr
2
ece ravnamjemo
pravolinijski, b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2; c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs, d) lift se spusta
ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. g=10 m1s
2

3.146. Na slicl 63,b, covjek, pas j kugla okacena a nalaze se u liftu koji miruje. a) Kako se
kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa
slike 63.a i 63,c?
50
I
:1
11
"
',I
'I
;1
:1
S1.63.
3.147. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju, Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e:
a) ravnomjemo pravolinijski, b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski), c) ravnomjerno uspareno,
d) na krivini? /
3.148. Na uzetu visl teg mase 2 kg, Sistem podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s
2
. Kolika ce biti sila
zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije),
b) vezanom za teg (NSR),
3.149. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze
maze izdrZati silu zatezanja od 70 N?
3.150. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta?
3.151. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g, KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se:
a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1,2 m, b) slobodno pada? 9 = 10 m/s
2

3.152. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala
dinamometra pokazuje: a) 0,6.N; b) 0,4 N; c) 0,5 N; d) 0 N?
3.153. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0,3.
Koliko ubrzanje, u horlzontalnom smjeru, lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne
sa nje?
3.154. a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj
sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno
ponlslavaju? .
3.155. Na kruznoj ploci, koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min, nalazi sa komadl6
krede mase 5 g, na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. a) Kolika eenlrlfugalna
sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako
je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.2?
3.156. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.
Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima:
a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m; b) obllk udubljenog
luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s
2

3.157. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0,5 m I kruzl
jednoliko u vertikalnoj ravni. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e
prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. prl loj brzlni. u najvlsoj
lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki?
3.158. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.
Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.
tacki? .
51
3.159. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u
vertikalnoj je sila pritiska ;¢,jom djeluje na sjediste u najnizoj
taeki, ako mU.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. sile teze koja
djeluje na pilota?
3.160. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika
120 m? Cesta je horizontalna, a koefieijent trenja 0,3.
3.161. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. Premjestimo teg u horizontalni
polozaj i puslimo. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u
ravnoteinom polozaju?
3.162. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h, te na sva tijela na
povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. Kolika je eentrifugalna sila koja
djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru, b) polu? e) za koliko je sila
kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.
3.163. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste
ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km.
3.164. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu, koji S6 okre6e aka
Zemlje u bestezinskom stanju
E
3.165. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i
spustanju.
Pribor: Dinamometar, teg.
3.166. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.165 provjeri pomocu pribora na
sliei64.
Pribor: Kao na sliei 64. konae sa uevrsti u taekama A i B i na
slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T.
3.167. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine
kretanja lijela po krZnoj putanji.
Pribor: Dinamometar, teg.
Pritisak je
3.7. Mehanika fluida
F
p=s
gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S.
52
SI jediniea za pritisak je paskal (Pa).
Pa = N,; bar = lQ'Pa
ffi-
a
c

,
,
A 'C'
S1.64.
Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad
mjesta na kojem se mjeri.
p= pgh
Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane
podjednako.
Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.
Fp =PogV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, po-gustina tecnoslL
Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je
G
1
=G-F,
gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu)
Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove. Slrujanje je stacionarno ako se
brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. Fluid je idealan. ako se moze
zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost).
Zapreminski protok fluida je
IlV
Q=-=Sv
. Ilt
gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I, S-povrsina
presjeka strujne cijevi, v-brzina fluida.
Jednacina kontinuiteta. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
konstantan, Q=Sv=const; StVt ::;Szv
2
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.65.) vazi
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.
pv'
p +--= const.
2
odnosno
, 2
PVl PV
2
P, +--=Pz +--
2 2
,
gdje je: p-slaticki pritisak, pv -dinamicki pritisak.
2
81.65.
. ,
Ako eijev nije horizontalna, onda je p + pv + pgh = cons!. gdje je;
2
pgh-visinski pritisak, posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.
Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora, v = gdje je h-visina stuba
lecnosli u sudu iznad olvora (sI.67.) .
Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida
/Ix.
koji sa taru, 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti, 8v -gradijent brzine. SI jediniea za
Ilt
dinamicku xiskoznosl je Pa's ..
53
Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je
1 ,
F=-pCxSv
2
gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete, S-eeona povrsina lijela,
Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela, v-brzina tijela,
Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika, eija je povrSina dna 25 em
2
, nalazi se
1,5 I vode, Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m
3
,
b) pritisak vode na dno, e) visinu stuba vode?
Rjesenje:
S=25 ern
2
=25,10-4 m
2
V=1,51=1,5,10·
3
rn
3
p-1000 kg/rn
3
a) m=?, b) p,,?, c)h=?
a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom
1,5· 10-' m'
m'
m=I,5 kg
b) Sila priliska na dno je F=mg, Ie je pritisak
F mg 1,5 kg, 9,81 mis'
p=-=
S S 25.10 4
m
2
p=5886Pa
e), Zapremina cilindra je V=S,h, Ie je visina sluba tecnosli
V 1,5·lO-'m'
h
S 25·lO-
4
m
2
h=0,6m
Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije
kg kg
p= pgh=lOOO-·9,8I" 0,6m = 5886Pa .
m' s
SI.66
Primjer 2: Na dubini 1,5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor
precnika d=2 em (sl. 67). Odredi: a) brzinu istieanja vode, b) zapreminski prolok
vode kroz olvor, c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade, d) dokazi da je brzina
spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja, Sud je
valjkastog oblika, precnika D=40 em.
54
Rjesenje:
h=1,5 m
d=2r=2 cm=O,02 m
D=2R-40 em-O,4m
a) v=?" b)Q=?, e)I=?
a) Brzina islieanja vade kroz otvor, na
dubini h ispod povrsine vade, je
v =.fiih = 12 . 9,81!!':..1,5m = 5,42 m
V 52 - S
51.67.
b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka
d' (0 02m) ,
S=-lt ' ,314=314.IO--4 m'
4 4 " .
3
Q = 3,14 .5,42 m = 1,7!.
s - s s
c) Zapreminski prolok je Q = V, odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade
t

Q 1,7 lis
d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl. a brzina isticanja V2=V.
P
'd" . k I' '1 t . D' d'
remaJe naCln1 onInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n.
1 4 2 4
Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo
VI =v,-, =5,42-· --
d' m (0,02m)' m
D s DArn s
Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja,
Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv.
Venturijevu cljev, prikazanu na slici 68. Precnik
sireg dijela cijevi je D,=10 em, a uzeg DF5 ein,
dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B, h;'20
em. Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i
uzem dljelu djevi, b) brzinu vode u sirem i uzem
dijelu cijevi, c) zapreminski protok vode.
Rjesenje:
D,=10 Crn=O,1 m
5 cm=O,05 m
H=20 em-Q,2 m
a) P'-P2=?, b) V,=?, 'IF? c) O=?
S1.68.
D2
:;;;==="-
a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" pgh
l
' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce
B, P2 "'" pgh2· Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B, onda je hl=h, h
2
=O,
.
, ,
b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +.f:L;;:o Pl odnosno
2 2
PI -Pz =- Y2 -VI . zJe nacme ontmUlteta, slv! =S2VZ shJedl P -p =-Y -1--1
p (' ') I . d .. k . . -- . p ,[ s' 1
2 I 2 2 I
odak!eje Vj i Y
2
pricemuje.§..= Df =4 <
s S2 S S2 Di
c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2,1-10-
3
.
55
........ J:.... ; T
posuda ima ,precnik D=20 em i visinu h=30 em. Odredi:
a) povrsinu dna posude u em i m
2
, b) zapreminu posude u em
3
i m
3
.
3.169. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. Koliki je pri!isak
teenosti u Pa, kPa i barima?
'[3.17il.lilindriena posuda, koja miruje na horizontalnoj podlozi, ima preenik 15 em i
ukupnu masu 5 kg. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu?
v \3:171. je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip
c.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara?
3.172. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj
potpetici pavrsine 10 em'?
»,'3.173. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je
(,J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak
V 1 bar? Izraziti ga u Pa, kPa, MPa i barima.
3.173.a. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p,=13600kg/m'.
L l koje visine je napunjena posuda vodom, ako je hidrostaticki pritisak na
dna 3 kPa?
3.175. Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. Koliki je ukupni pritisak u
v boei? Atmosferski pritisak iznosi 10
5
Pa.
dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2,8 bara. Kollkl je
atmosferskl prltisak?
3.177. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. a) Kolikl je pritlsak u kPa?
b) Kollka je vlslna zlvinog stuba?
3.178. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0,85 m'? Podmorniea se
nalazi na dubinl 70 m, a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. Za
gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'.
u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne
"--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill?
v 3.180. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5,=2000 em' I na njemu se nalazl
kamlon mase lOt. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll
J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F,=10 N?
, Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em, a ve6eg 10 em. Kolika je
nilnlmalna sila, koja djeluje na manjl kllp, potrebna za podlzanje automobila od
, .•.. )QOO kg na ve6em klipu?
{3.182.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda, mase 2 kg I gustine
.,=1'800 kg/m', kada se potopl u vodu?
Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2,7 g/em'. Odredl: a) zapremlnu
"alumlnlj,a, b) tezlnu alumlnlja u vazduhu, e) silu potlska koja djeluje na alumlnij
u vodi, d) tezlmraluminlja u vooL
56
)1
J
I
I
,
I
vt!:ll4. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Kolikom sllom mozemo driati
___ l<amen: a) u vazduhu, b) u vodi.
\ se neka tijelo okacl 0 dlnamometar, na njegovoj skali se oeltava Iznos
sile F,=3,2 N, a kada se potopl u vodu F,=2,5 N. Odredl: .a) rfJasu tijela, b) sllu
potlska koja djeluje na tijelo, cj zapremlnu tljela, d) guslinu tlje,la.

6. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. Kolika ml je gustlna?
3.18 . Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1,2 em', istlce voda brzinom 1,6 m/s.
) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za
jednu minitu?
Odredi unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za
Je'dnu mlnutu, brzlnom 1 m/s.
Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em, a brzlna strujanja 60 em/s.
-Odredl: a) zapremlnskl protok vade, b) kollka litara vade protekne za 1 h?
@.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. KoUka je brzina Istleanja ako je
unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL
J'-191. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.::3Q em/s. KoUka je
brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl?
( 3it9Z;; Iz gumenog erljeva Istlce voda
o
brzlnom 5m/s. Kolika 6e. bltl brzlna Istleanja
a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta?
rljeke ima presjek obllka pravougaonlka, straniea a=15 m ; b=1 m.
Brzlna rijeke je 10,8 kmlh. Odredl zapremlnski protok vode.
3.194. Voda u rljeei, eljl je presjek 80 m', strujl brzlnom 1,2 m/s. Kolika 6e blti
brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'?
@ Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j?
3.196. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I
Izbaeuje 2,4 m' vazduha svake minute.
Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator?
3.197. Na sliei 69 je Mariotova boea koja
omogucava da, voda istiee stalnom brzinom
kroz bocnl olvor. Ako jeh=12 em, a precnlk
'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode,
'\!/ b) zapreminskl protok, e) Isteklu zapreminu
za 1 min.
h
).
::::.. .::!..E:."';:... __
----.---.---
. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika
em. Prolok vode kroz olvor je 6 lis. Na kojoj
"",dubinl se nalazi olvor? • S1.69.
13.199. Na stolu vlsine H=1,2 m, nalazi se sud sa vodom. Na dnu suda na boenoj
"-./stranl nalaz; se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na
, . udaljenosti x=2 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0
Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra, pracnlka D,=2' em, strujl voda
v1=1 mis. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .gio cijevi precnika
D2=1 em, b) protok vode, e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu
-= eijevi. p=1000 kg/m
3
.
U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v,=8 mis, a u uzem
. dijelu brzinom v2=15 m/s. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u
!iirem dijelu eljevl P1=1 bar?
Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S,=20 em
2
i uzl dlo ciji je presjek
}/ em
2
. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi
,,," P1-P2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja vode u skem, a kolika u uiem dijelu
Y cijevi?
3.203. Kada mlaz vode curl iz slavine, onda do!azi do njegovog suzavanja. Zasto?
3.204. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u
vrtlog. Zasto?
3.205. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0,1 mm nalaz! se mas'insko
ulje elji je koeficijent viskoznosti 0,1 Pa·s. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu
pokrecemo brzinom 10 mls?
3.206. Automobil teene povrsine S=2 m
2
i aerodinamickog koeficijenta 0,3 kre6e se brzinom 36 kmfh.
a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1,3 kglm
3
? b) Kolika 6e bitl
sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila
einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0,6?
3.207. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0,2 m
2
, stalnom brzinom v=0,5 m/s. lzmedu ploce i
padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0,102 Pa·s. Kollkom tangenCijalnom
sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.ad sa ulje zagrije?
3.208. U cisterni, koja je do vrha napunjena vodom, na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine
20 cm
2
• a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na
zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade?
E
1J r-
s!avine. S1.70.
Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom, posuda od 1
21, nonijus (kljunasto mjerilo). -;;...
3.211.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. ,I
Pribor: Dvalista paplra.(sI.70) .
3.212. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca 81.71.
povija, ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu?
Pribor: Lijevak, upaljac (Iii svije6a). (sI.71)
3.213. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!.
Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca, prazna
.. cigaretil..(sI.72)
\
51.72
58
I
I
3.214. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada
se okrene ispupcenom stranom i "izvlaci" jaje iz case?
Pribor: Kaslka, mlaz vode Iz cesme. jaje, Casa.
3.215. Zadatak:Pokazi da .koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti
zavisl ad vrste tecnosli I temperature.
Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje, a u treeoj voda).
stalak za epruvete, Casa vruee vOde.(sI.73).
4.Energija i rad
4.1. Rad i energija. Snaga
2
S1.73.
. Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile F na putu s dellnisan je
Izrazom (sI.74.):
A=F ..
SI jedinica za rad je dzul (J)
J=Nm
S1.74.
3
Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl. 75.) .
A=F!'s
Za one kaji znaju trigometriju:
Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju
sile teZe je .
A=mgh,
gdje je: h- vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke.
S
81.75.
Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je
A=!kx'
2
gdje je: X - istezanje opruge, k - konstanta opruge.
Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je:

(1 1]
l r2 r)
gdje su: rl.i r2 -udaljenosti tacaKa ad Zemlj.e; M-masa Zem!je.
__ ..-1
8
59
Rad gravitacione sile ne zavisi od putanje sarno od poeetne i Udalje,nosti ,od
centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. NJlhov rad na zatvo,renoj
Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8, jednak nuh,
Rad pri obrtnom kretanju je
gdje je: M - moment slle, q> opisani ugao.
Kineticka energija tijela mase m i brzine V
,
E _mY
K--
2
-
U polju sHe tete, tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju, na
visini h u odnosu na odredeni nivo
Ep;mgh,
gdje je: 9 - ubrzanje sile teze.
Elasticna potencijalna energija je
E;.!:.kx' .
2
Ukupna mehanicka energija sistema je
E=Ek+Ep
Energija se izrazava jedinicama za rad.
Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T, u gravitacionom polju
Zem!je,
mM
E ""--y--.
, ,
Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja
V:=:_yM
Kineticka energija pri rotaciji tljela je
,
Iu/
Ek"'T'
gdje je: ! - moment Inarcije tijela, ro - ugaona brzina.
Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na
sistem,
A;L'.E
Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. sile je negativan
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.
60
8rednja snaga je delinisana izrazom:

t
gdje je: v - srednja brzina, F - sila koja ima smjer tijela.
81 jedinica za snagu je vat (W)
:1

s
rad
Aka je stepen korisnog djelovanja masine k, ulozeni rad A, onda je korisni
A, =k·A
Odnosno korisna snaga
-8naga pri obrtnom kretanJu tijela je:
P=M'ro
gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje, orugaona brzlna tijeJa.
Primjellj/.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne
djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru. a) Koliki rad izvr"i sila na putu
3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati
tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.
Rjesenje: a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava
m;0,5 kg kineticku energije tijela, sto znaci da je rad
F;3 N slle pozitivan. Rad sile je:
s-3m A;F.s=3N.3m;9Nm
a) A;?; b) Ek;?, c) v;? A=9J
b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile. Posta je
tijelo prije djelovanja sile mirovalo, to je:
c) Kineticka energija tijela je
Ek;A;9J
mv'
E
k
=--
2
te Je rZlna oJu tlJe a oblJe na raJu pu a v = -- = --; _ . b' k' .. I d" k' t 9J 6 m
m O,Skg s
Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da
dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa, odnosno smjerom kretanja.
Koliki je rad sile na putu 1,5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N?
Rjesenje:
F,,2N
0.= 45°
s; 1,5 m
A;?
Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i
predenog puta s. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F, (vidi
silku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F, je okomita smjar kretanja i
ne utice na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
kretanja
daje
Za ugao "",45
0
je F,=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. 75) nalazimo
Rad sile je:
p2 =F,2 +F; =2F,2
F
FI = J2 =1,41N
A=I,41N ·1,5m=2,1 Nm
A=2,lJ
Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 a) KOliki. je
rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K;>hka
je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kohka je ulozena
snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%.
Rjesenje: .
m=250 g=0,25 kg
h=80 em=0,8 m
1=0,8 s
k-75 %-0,75
a) A=?, b) Ep=?, c) P,=?, P=?
a) Rad koji izvrsi djecak je
m
A = l1lgh = 0,25 kg ·9,81,' 0,6m
s
A=I,96m
b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je,
A=Ep =mgh
Ep =1,96J
c) Korisn" snaga je
P = A = 1,96J = 2,45 W
, t 0,8s
d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P, Ij.
P= Pk = 2,45W =3,27W
k 0,75
Primjer,-"4,.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.lije pnuta od. 480 wm
57,6 km/h. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od leze
na automobii. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8
motor autobusa u toku kretanja.
62
Rjesenje:
m=5 t=50oo kg
s",,480m
v =57,6 kmlh =16 mJs
Ft, 0,05 m'a =2452 5 N
a) A",,?, b) p=?
I
I
I
1
a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savladivanJe sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negatlvan, tJ. smanjuje energiju sistema. Stoga mozemo
pisati:
A=A1r + Ek
my'
A:; Fu- 's+-2-
b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je;
- A
p=-
,
gdje je; A - izvrseni rad, t - vrijeme kretanja. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez pocetne brzlne, te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina:
odakle je:
v=at; v
2
:2as
v
2
In v
a:-=0,27
2
, odnosno t=-=60s.
2s s a
7,58.10
5
J
60,
P=12633W = 12,63kW
T
4.1. Pod djelovanjem sile F, koja ima isti smjer kao i smjer kretanja, tijelo prede pUI
s, Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece
ubrzano na tom putu?
4.2. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona
djeluje u smjeru krelanja?
4.3. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na
visinu 15 m?
4.4. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg, u toku 5 min. Koliki je rad izvrsio covjek?
4.5. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine
60 em?
@ Oizalica podigne lerel mase 1,5 I i pri lome izvrsi rad od 117,72 kJ. Na koju
visinu je dizaliea podigla lere!?
;4.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje
,----_., 1,5m/s'. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m. Trenje S9
zanemaruje, a sila i pomjeranje imaju isti smjer. F3 ---?-- v
4.8. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e
ravnomjerno ubrzano, po horizonlalnoj podlozi, F, FI
pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s
pomjeri za 12 m. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? F4
4.9. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje
vise sila (sl. 76). KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad,
b) negativan rad, c) rad jednak nuli?
S1.76.
63
4.10. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine. Koliki je rad sile
leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada, F(N)
b) u loku druge sekunde?
4.11. Na sllel 77. je prlkazan dljagram sHa-put. a)
Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m.
b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl
je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra
puta?
o
4.12. Rad sHe na Istezanju elastlcne. opruge
prlkazan je na dljagramu (sl. 78). Odredl grafickl
konstantu opruge I rad sile.
4.13. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod
djelovanjem slle od 12 N., a) Kolika je konstanta
opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju?
A
2 4
81.77.
F(N)
2 -------------
4.14. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0
6
s(
premjeslanje Iljela mase 200 kg, po horizontalnoj . ,1.78.
podlozl, na raslojanje 50 m. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja
Iljela. Koefleljenl trenja je 0,02.
4.15. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .36 km/h. KOlikl .. rad
izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t, a koeflcl}ent
trenja 0,01?
4.16. Tljelo mase 500 9 vucemo po ,Podlozl. stalnom I prl
tome sHa Izvrsl rad od 1,5 J na putu 1,5 m. Kohkl je koefleljent trenja.
4.17. Dizaliea podize teret mase 100 kg. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad
izveSl motor dlzaliee ako se teret podl;;e: a) stalnom brllnom; b) ravnomjerno
ubrzano sa a = 0,5 rnls2?
4.18, 'Teret se podlze vertlkalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg! vlslna
na koju je podlgnut 10 m, a Izvrsenl rad 240 J. Sa kohklm ubrzanjem se
podlzao teret?
Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i podlozi.
\.....--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0,3. Kohkl rad obavlmo na yutu
1,5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom, b) dtnamometarvucemo
stalnim ubrzanjem a = 0,5 rn/s2?
4.20. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa
a=2m/s
2
, u toku 5 po horlzontalno.m putu. trenja Iznosl 0,01. Kohkl
rad Izvrsl motor automoblla za .to vrljeme? 9 = 10 m/s .
4.21. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na
vlsinu 20 m u loku 10 s. Odredl vellclnu Izvrsenog rada.
4.22. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se
krece brzlnom 72 km/h?
4.23. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je .klnetlcka energija 100Q J?
64

l: ' : :'elo mase 1,05 kg Ima kinellcku energlju 2,1 J. Kojom brzlnpm se kreoe?
, .2 /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima energiiu
, 112J? .
(\/J '
, r.:¢lIf.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. a) Kolikom silom smo
/tr,fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome
i tr
rSen
? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje?
''1 ;<I. Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h. a) Kolika mu je klneVcka
1 ;energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a,
I
lakO se auto zaustavi na putu 5 m?
'.21/. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s
vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi.
masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'. Kollkom
'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja?
, koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu
tencijalnu energiju od 3 J? .
4:27. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1,5 m. Kollka mu je
gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7,8 kg/dm'.
4.28. Tljelo mase 1 kg bad .se uvls brzlnom 40 m/s. Kolika mu je: a) klneti6ka
energlja poslije 1 s kretanja; b) poteneljalna energlja
poslije 1 s kretanja?
4.29. Kamen masa 2 kg. slobodno pada sa vlslne od 15 rn:
Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve
sekunde slobodnog padanja, b) poteneljalna energija
poslije prve sekunde slebcidnog padanja?
4.30. Na sllei 79, dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge.
(1) (2)
--rll]------t
llL
2v v
Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje C::::·::::===:::IJ
tijela, b) klneticke energije tljela?
4.31. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t SI. 79.
ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m,= 10 kg kojl se krece
brzlnom V2= 800 m/s?
4.32. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano, a
poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.
4.33. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 ,5 m/s
2
• Kolika 6e mu
bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m?
4.34. Niz glatku strmu ravan, vlsine 2 m i duzlne 10m, otpocne da klizl tljelo mase
1 kg. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja?

i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane?
se zablje u drvo duboko 3 em, kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na

4f.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela, mase 12 kg, paveca a.d: a) 5 m/s do
m/s; b) 10 mls do 15 m/s?
65
/A.3tt
Ti
jeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v,=5 m/s.
(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja,
•. . u toku 5s. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje?
4.38. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i
poene kocititako da sila ko6enja iznosi F
k
=10 kN. Koliki put te pre6i automobil
do zaustavljanja?
4.39. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis, a zatim se
iskljuei motor. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent
trenja 0,1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja?
4.40. Puscano zrno mase 10 g, pri brzini 500 mis, probilo je dasku debljine ,8 cm.
Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri
probijanju, daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske?
4.41. Tijelo mas? 0,3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu
16 m/s. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha?
4.42. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona
dostigne visinu 18 m. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora
vazduha?
4.43. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne
mase 50 kg. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s. Odredi: a) radslle
!renja, b) silu trenja koja je djelovala na sanke?
4.43.a. Korisna snaga masine iznosi 2,5 kW. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola
sata, b) 3 sata? Red izrazi u kWh.
4.43.b. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m.
a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%?
g=iOm/s'.
4.44. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9,8 s.
a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je
koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
4.45. Covjek mase 80 kg penje se UZ, stepenice i u svakoj sekundi prede dva
stepenika. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15
em.
4.46. Snaga elektromotora je 150 W.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7,5 kJ?
4.47. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu, akoje korisna
snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'.
4.48. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m
3
vade.
4.49. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Snaga koju razvija traktor Iznosi
25 kW. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug?
4.50. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. Kalika je
snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.
4.51. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan
korisnog djelovanja turbine je 70%. Kolika jesnaga lurbine?
66
4.52. Snaga .termoelektrane je 50 MW, a koeficijent korisnog djelovanja 90%. Koliki
rad Izvrs, termoelektrana za 1 dan?
4.53. Pumpa podigne 1,2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Kolika je snaga pumpe
ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%?
4.54. Automobil mase 1,2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom
54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. Odredi: a) sHu trenja, b) koelicijsnt
trenja.
4.55. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW, po
honzontalnoJ cest, stalnom brzinom 36 km/h. Koelicijent trenja je 0,1.
4.56. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad
25 m .. a) Kohku sre?nju snagu molar autobusa u loku 5 s kretanja?
b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.
4.57. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu
216, km/h. Duiina piste 600 m. Kolika je polrebna snaga motora za
aVlona? aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. Koeficijent
trenjaJe 0,2. 9=10 m/s'.
4.58. mase 0,5 kg pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.
Pn tome se opruga sabije za 20 em. Sa koje visine je palo tljelo?
4.59. Na dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg
kreee se ravnoITiJemo ubrzano, iz stanja mirovanja, sa srednjom
brzinom 15 mls. Koliki je rad vucne sile automobila, aka je koeficijent
trenja 0,04?
4.60. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. Odredi;
a) veliCinu sHe otpora vazduha, b) rad sile otpora vazduha c) kineticku
energiju tijela pri padu. 9 = 10 m/s2, '
Ii. ,
;
;
!H
,
*D
• ,
,
,
,
,
:
,
,
,
• ,
,
4.61. Tijelo mase 1 kg pada, iz stanJa mirovanja, sa visine H = 20 m i zabije
u na dubinu d=20 em (sI.80.). Odredi srednju vrijednost sUe
otpora pljeska. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls
2

'jI
,

--'L--,,-,c
SL80.
E
4.62. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1 m.
Prlbor: Dinamometar, prizmatieno tijelo sa kukieom, lenjir (iii mjerna traka).
4.63. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.
Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka), dinamometar, stalak.
4.64. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu, u
odnosu na pod.
Pribor: Knjiga poznate mase, lenji ..
4.65. Zadatak: Odred; srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu
stalnom brzinom. '
Pribor: Neko tijelo sa kukicom, dinamometar, jenjir, stoperica iii sat sa
sekundnom kazaljkom. .. .. '
.67
Zakon odrianja mehanicke energije
U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora)
ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena,
E= Ek+ Ep= const.
Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u
unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse.
Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju
nepromijenjeni.
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav
sudar naziva frontaln; (ceoni, centralni).
Opsti zaki:>n odrZanja energije. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti,
ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\.
Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom
vo=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(tacka A), b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja
(tacka B), c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).
Otpor vazduha zanemariti; g=10 m/s'. "j" .... ,,'J I1EP:£,.,
Rjesenje: u
m=100 g=0,1 kg
vo=40 mls
t-3 s
Ukupna mehanickaenergija tijela je
E = Ek + Ep.
a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki
izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii, jer
je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka
nuli;
2
A
S1.81.
b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. U toj tacki raspolaze
kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB, te je
ukupna mehanicka energija (sl. 81),
mv'
En =. EKB + EpB = -2- + mgh.
Brzina V u toj tacki ie,
ill III ill
V =Vo - gt = 50- -10..,-· 3s = 20-
- s S 2 S
Visina u odnosu na tacku izbacivanja je,
gt'
h=vot--
2 '
h =50m·3s
O
m ,
I -·(3s)
s'
2
105m
m
2 + 0,1 kg .10-;- ·105 m
Eo =201 +1051=1251
. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija
Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki,
!=M:=EpM=mgh
m
gdje je-hm - maksimalna visiha:
,
h
In 2g

2.102".
s'
125m
m
EM =O,lkg·l0
2
·125m=125J
s
Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki
jednaka:
EA=EB=EM .
kugle masa m,=2,5 i m,=1,5 kg kre6u se ususret jedna
drugoJ sa brzIOama V,= 6 m1s i v,= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu, b) kineticku energiju kugli prije i poslije
sudara, c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.
Rjesenje:
m,= 2,5 kg
m,= 1,5 kg
v,;' 6 m/s
v2=2 m/s
Sudar je neelastican i frontalan.
,
S1.82. I
. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo
sablrali algebarskl. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa, tj.
ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl. 82).
mlv
l
-m:zv
2
=(m
1
+.m
2
)v
pri cemu smo smjer kretanja prve kugle, uzeli za pozitivan ..
69
m ill
2,5 kg· -1,5 kg· 2-·-
s s 3 m
2,5kg+l,5kg s
b) Kineticka energija kugli prije sudara je
m2 vi
E=--+--
2 2
2,5 kg -( 1,5 kg -( J
E 2 + 2
a poslije sudara je
(m
l
+m
2
) 2
E' v
2
48J
E' (2,5kg+l,5kg) .(3 m,' =18J.
2 s )
c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je
L'.E=E - E' = 30 J
Relativni gubitak kineticke energ"je je
t;E = 30J :0,62 ili 62%
E 48.1
T
4,66, Opisi pro';"jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.
"
"
I \
I \
I \
I \
I \
I l.
..... -@..._/
a) 6) 0)
d)
S1.83.
4,67, Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo,=6D m/s. a) K.olika je. ukup;a
mehanicka' energija kamena U trenutku ,zbaC'Vanj8. b) KoliK8 je k,netlc. a.
potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa?
C·9=10m/s'.
helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo 0,3 kg .. A,ko
otpor vazduha zanemari, odredi ukupnu meha'!icku,- a) u naJvIS?J
tacki.'b) poslije 4 s kretanja, c) neposredno pred pad. 9 - 10.m/s .
70
I'
I
J
I
4.69. Na nit dugu 1 m vezana je kugla. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti
kugli da bi zauzela horizontalan polozaj?
mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku. a) je
energija u trenutku pada na Zemlju? b)
energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'. '\:vP
4)1. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju
32 J. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno?
c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.
mase 9 brzinom vo=20 mis, sa visine
" = 30 m. Kohku ce k,nellcku energ'Ju ,mat, neposredno pred pad? Otpor
vazduha zanemariti.
kineticku energiju treba saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na
, 80 m?
4.74. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta
k=1000 N/m. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Sa kolike visine je palo
tljelo? '

i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je
za 1 em. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada
sa visine 4 h?
mase 1 kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se
sabije za 10 cm. Kolika je konstanta opruge?
4.77. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N.
Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .kada se istegne za 8 em?
o
B
h
SI.84.
S1.85.
4.78. Kolikom brzinom V
K
je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L
(sl. 84). Trenje se zanemaruje. g=lO m/s'. Kolika je k'meticka energija tijela u
tack! K?
Tijel? klizi lz 0 85), se na visini .1m.
a) Kolika ce b,t, brLma t'jela u tack' A. b) Kolika ce b,lI brz,na tljela u tackl B?
'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju
poluprecnika R ;;; 0,2 m? Trenje zanemariti:
4.80. Na slici 85. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Kotrljanje se vrsi bez
proklizavanja. inerCije valjka je I =1/2·mr. a) Koliku ce imati brzinu u
71
tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? Visina kosine je h 1 m, a
poluprecnik kruzne petlje R:::; 0,2 m. 9 = 10 m/s
2
.
4.81. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten, b} kugHca; pri cemu
se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni?
Za prsten je a .za kuglicu Otpor kretanju je zanemarljiv.
.
4.82. Vagon mase 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1,5 m/s i udari u
drugi vagon mase t koji se ispred njega krece brzinom mis u istom
smjeru, te nastave zajedno kretati se. Kolika je brzina vaQona nakan sudara?
4.83, Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom 10 mls i sudari s drugim tijelom
mase 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis, te nastave da
se kre6u zajedno. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke
energije tijela prije i poslije sudara?
4.84. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta
manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s. KoUka je bila
brzina prvog tijela prije sudara?
4.85. Tijelo mase m krece se brzinorn v, = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase
te se nastave kretati u istom smjeru. Odredi koji dio mehanicke energije je
presao u unutrasnju energiju?
4.86. Proton se kre6e brzinom v1=5'10
6
m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e
ususret njemu brzinom V2. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja
se kre6e brzinom mls u smjeru kretanja C " ,
protona. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. . I I
Delekt mase zanemariti. Kolika je brzina neutrona?
4.87. Naslici 86. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih
masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju. Prva kugla
se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h,=- 5 em j
pusti. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se
kre6u brzinom v. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti
nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan?
g=10 m/s'. .
S1.86.
4.88. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h 80 cm i odbila S8 na
visinu h1= 60 em. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
<":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom m/s,a odbije S8 brzinom 4 m/s.
o,.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
4.90. Kuglica padne sa visine h,=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje
mehanicke energije. Na koju visinu hz 6e se odbiti?
4.91. Melak mase m 9 leti brzinom 500 mis i udari u nepokretnu metu
mase M = 5 kg, koja visi na niti. Metak ostane u meti. a) Na koju visinu 6e se
popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju?
g=10 mis'.
4.92. Tij"lo mase m, krece se brzinom v, i udari u tijelo mase m, kOje miruje.
Sudar je centralan "i elastiCan. Kako se odnose brzine tijela m, prije i poslije
sudara? C
72
1
I
I
I
4.93. Na klin mase kg. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu, padne
kugltca mase m = 0,2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.
Koltka je brzina. klina poslije udara kuglice, ako Je ova) udar bio elastican.
TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. g=1 0 m/s .
E
4.94. Zadatak Provjeri zakon odr.1anja
mehanicke energije, pomocu
matematickog klatna (sI.87.) Izvuci kuglicu
do tacke A i pusti. Do koje ce se visine
podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u
tacku C. Do koje 6e se visine podi6i
kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav
zakljucak te navodi rezultat ogleda?
d) Zasto se klatno nakon neliog vremena
ipak zaustavi?
Pribor:Kuglica, konac, tabla.
4.95. Zadatak:Provjeri zakon odr.1anja
'mehanicke energije pomo6u elasticne
opruge.
Pribor: Stalak, elasticna opruga, teg od
50 9 iii 100 g, lenjir.
81.87.
4.96. Od'.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju
pnhkom pada tlJela na podlogu. Kada bi sudar bio elastiCan?
Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis), komadi6 krede, sipka iii letva
duga najmanje 1 m, lenjir.
4.97. Zadatak: Provjeri zakon odr.1anja impulsa.
Pribor:Dvije kuglice istih masa, vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86).
5. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)
5.1. Oscilacije
Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u
praveu y-ose) Je

gdje je: y - elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja), k - konstanta
proporcionalnosti (k=mro'). Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom
polozaju. ..
73
Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda - A.
Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena,
f= N
t
gdje je: N - broj oscilacija, 1 - vrijeme Irajanja oscilacija. Jedinica za frekvenciju je
here (Hz=s·').
Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj
vrijednosti frekvencije.
1
T=-
f
Kruzna frekvencija je data izrazom
211:
(D=-=2"f
T
Period sopstvenih oscilacija je
T=2nff
gdje je m -'- masa oscilatora.
Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv
konac zanemarljive mase. Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period
T=Z,,/f
gdje je: 1- duzina klatna, 9 - ubrz'!nje Zemljine teze.
Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv
1
, a potencijalna Ep :::;..!. ky2. Ukupna
2 2
energija oscilatora je
1 1 2
E=Ek+Ep=-kA' =-mv
o
2 2
gdje je maksimalna brzina vo=roA.
Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze, jednaCina koja opisuje oscilovanje je
y=Asinwt .
Brzina taoke koja harmonijski osciluje je
a ubrzanje
a =
Primjer 1: Matematicko klatno (sL88), cija je duzina 1 m, izvrsi 20 oscilacija
za 40 s. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna, b) period oscilovanja klatna,
c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolulna i
relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9,806 m/s
2

74
Rjesenje:
N=20
1=40 s
1=1 m
a) I=?, b) T =?, c) g=?
t
Period oscilovanja je vrijeme za koje
kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju. Na
slici 88. to je, npr., vrijeme za koje kuglica dode
A.·---' ---- - +. ---------7 B
iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. S1.88.
a) Fekvencija oscilovanja klatna je
N 20
f=-=-=05,' =05Hz
t 40s' ,
b) Period oscilovanja je
] t 40s
T=-=-=-=2s
f N 20
c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz
I
" [l
re aCIJe T = 2nfi '
4,,']
g="T'
4·(3,14)' ·lm =986 m
(2,)' ',' .
d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je
-9,81
5 5 52
Relativna greska mjerenja je
m
'" 0,05,
c =.Jl. = --'-= 0,0051 iJi 0,51 %
go
, s'
. Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i
3 em. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju , b} maksimalnu povratnu sHu
kOJa djeluJe na kuglleu, c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju,
RjeSenje:
m::::10g:::: 0,01 kg
T= 2 s
A- 3 em:::: 0,03 m
a) vo-?, b) Fo=?, c) EO"'?
a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj:
2n 6,28 m
Vo =roA ="TA
b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Sita je maksimalna
kada je y=A. Posta je k =.mul, to je iznos sile

75
Po = 0,01 kg( r ·0,03 m "" 2,96· W
3
N.
c) Maksima!na klneticka energija kuglice je
2 0,01 kg
Eko mvo s
2 2
! _..;r'n/ .",' - T
J
n·n ,1 ....('
t::P ---.::>
v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0,02 s. Kolika mu je: a) frekvencija,
b) kruzna frekveneija?
5.2. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. Odredi njegovu frekvenciju, period
osci!ovanja i kruznu frekvenciju,
5.3. Klatno prode sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kolika je frekvencija, a
koliki period oseilovanja?
,;J" 5.4. Kuglica klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s. Kolika ja frekvencija oscilovanja,
V period i kruzna frekvencija?
/ @.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje iznosi 12,56 rad/s. Odredi period
oscilovanja I frekvenciju oscilovanja.
e. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1,8 s. Koliko je
ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje?
5.7. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s. Kolika je duzina sekundnog
.) :'8. sa
! periodom T=8 s. Kolika je duzina uzeta? g=9,81 m/s'.
5.9. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T,=1 s. Kolikl bi blo
period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g,=6 gm'
GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10,5 rad/s. Kolika
je duzina klatna?
5.11. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1 :2. Kako se odnose njlhove
duzine?
5.12. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa
perlodom T =1 s. Kolika je kons!an!a opruge?
5.13. Elastlcna opruga se produzl za 2,5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.
Odrdl: a) kons!antu opruge, b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz
ravnoteznog po!ozaja.
5.14. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0,8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl:
a) maksimalnu brzlnu osellovanja, b) makslmalnu klnetlcku energiju pri
oscllovanju, c) ukupnu energljuoscilatora.
5.15. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I
amplltudom 4 em. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje,
b) maksimalnu energiju ..
76
5.16. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na
drugo kad imaju ......... frekvencije. Ta pojava se naziva ................... .
5.17. a) Sta je osciltor, a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje
energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna, na slici 89., je
moguca rezonancija?
5.18. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je
kruzna frekvencija 4,18 rad/s. Kolika je duzina klatna? , .
5.19. Na slici 89, klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzlna klatna 3, aka
je ono u rezonanciji sa klatnom 1?
5.20. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz, a drugl 960 kHz. Kolika je razlika
frekvenclja? Izrazi je u MHz, kHz i Hz.
E
5.21. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna.
Pribor: Celiena kuglica, neistegljlv konac, hronometar, magnetna sipka.
5.22. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu
matematiekog klatna.
Pribor: Kugliea, neistegljiv konac, mjerna traka,
staperlca. (sI.88.)
5.23. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.
Pribor: Elastlcna opruga, teg poznate rnase,
hronometar. '
5.24. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.
Pribor: Tri klatna, od kojih dva Imaju Istu duzlnu
(sI.89:), lelva 0 koju se okace klatna.
5.2. Mehanicki talasi.
2
S\.89.
3
. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo
Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog
na drugo, Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac
osellovanja djellca, a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja.
. Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl
oscllovanJa,
J..=.".
f
gdje je: c • brzina slrenja talasa, f - frekvenclja talasa.
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18
77

gdje je: F - sila zatezanja ziee. I - duzina zlee. m - masa ziee.
JednaCina progresivnog t81asa jma obHk:
cut- :x)
gdje je y elongaf,(ija tacke o"!. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58;
." d k" •..
Primjer 1: Na sliei 90 je graficki prikaz talasa na povrsl", vo e 0)1 se sin
brzinom 6 m/s. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. a na vertlkalnoj
osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja. a) Koje tacke su u istoj fazl
oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna
duzlna talasa? d) Kolikl je period I
frekveneija talasa? e) Kollka je
ampliluda lalasa?
Rjesenje: a) Cesllee koje su u O.
Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0
I D. A I E. B. IF ... b) Cestlee u
suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. A I
C. B I D... c) Talasna duzina je
udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0,
fazi oseilovanja. Na sliei 90 to je npr.
udaljenost A i E iii 0 I D. koja Iznosl

A E
c
S1.90.
d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda.
.
A 2m

c 6m1s
Frekveneija oseilovanja je
6m/s =3s·
1
=3Hz.
A 2m
e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog
polozaja I 10 su amplilude talasa. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on
Iznosi 0,3 m. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi - 0.3 m.
T
na vodi slri se brzlnom 5 m/s. Talasna dutina lalasa je 50 em. Kolika je
k1fekvencija talasa i period?
\cl Kroz .elasticnu sredlnu siri se lalas. brzinom 5 mis. Svaki djelit izvrSi jednu
oseilael)u za 0.2 s. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa?
5,27. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. 0 i B.
o I A? b) Ako je period la;asa s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od
tacke A-do tacke E, a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C?
78

5.;;l. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1,2 m. Usldredni camae se
·Jkrece gore·dolje svake 4 s. Kolika je lalasna duzina, period. frekveneija I brzina
talasa?
Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. Najmanje rastojanje izmeClu
tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m. Odredl frekvenelju I period
talasa.
5,30. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Kollka je
brzlna ;;Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz?
5.31, Pored nepokretnog posmatraca, kojl stojl na obali jezera, za 6 s prosla su 4
grebena lalasa, Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m. Odredl
brzinu talasa, talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.
5.32. T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1.,=30 em I prostlre se brzlnom
e,=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1.
2
=7,5 em,
. Kollka je brzlna talasa u plltkoj, vodl?
5.33, Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Izvor talasa
prolzvede 12 talasa za 4 S. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja
udaljena 20 em od Izvora lalasa, a) Odredl brzlnu lalasa, frekveneiju I talasnu
duzlnu. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke?
5.34. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz. Pratlmo
jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Kada talas nalde na plltku
vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj
vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl?
5.35. Prazna boca, povucena u vodu i prepustena sarna sebi, pocinje da te
uzrokuje nastanak lalasa. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od
formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau
f.. njlh 4 m, Kollka je talasna duilna. brzlna I frekvenelja tog talasa?
Metalna ilea Ima duzlnu 50 em I masu 0.5 g. Zlea je zategnuta silom od
88.2 N. Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako
se na tiei duzine ! formira polutaias?
@. Kolikom silom je zategnula zlea duzine 60 em I mase 1,2 g. ako je brzlna
transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s?
f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. a brzlna 3·10' mls. Kollka je talasna

E
5.78. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. a zatlm rayne talase na vodl
(SI.91). Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. bez mjerenja,
promjenu taiasne duzine talasa?
b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.
staklenu plocu) . .P.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je:
79
okreni pod nekim uglom.
Pracjeni ugao pod kojim talasi
nailaze na prepreku i ugao
odbijanja. Primje6ujes Ii neku
pravilnost? Iskazi je rijecima.
c) Ispitaj 51a se mijenja kad
talas prelazi iz dublje u plleu
vodu. Na dno posude, u
njenom udaljenijem dijelu, stavi S191

staklenu plocu tako da se u. . . •. ?
tom dijelu smanji dubina vode. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa. Sta
je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa?
d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer;a i
potopliena) taka da ravn; talas pod neklm uglom na rub ploce. MI]en]a Ii
se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu?
Pribor: Grafoskop, posuda sa staklenim dnom, slaklena ploca, voda, olovka,
letvica.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike.
Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu, taka da je ona brzlnom svjeUostl (c = 300
000 km/s:::: 3-10
8
m/s), onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke.
Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti, mehanicke P?i.8ve se .?esav,ajU, na ist! i svim
inercijalnom sistemima referencije. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve
pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).
Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni pri
iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). 2) .. brzme sVletlosti
(brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka).
Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata:
Dilatacija vremena. Aka se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda
je
gdje je t.t*vremenski interva! u sistemu S', t.t-vremenski interval u sis1emu S.
Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.
SHjedi t.t>bt'.
Kontrakcija duzine. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S, onda je
::
gdje $tapa u sistemu S', i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S
Q <r'.
80
U specijalnoj teoriji re!ativnosti je

gdje je: E-ukupna energija tijela, m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju).
gdje je: v - brzina tijeta, ml> masa mirovanja.
Kineticka energija tijela je
gdjeje:
Ek= ll.mc
l
= (m-ll1{I) c
2
= E-Eo
E = mc
2
ukupna energija lijeia,
Eo = moe
z
, energija mirovanja,
m-relativisticka masa,
masa mirovanja.
T
6.1. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju
iznosio je t.t==10 god. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Koliko je iznosio vremensld
interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu?
6.2. Raketa se krece brzinom v = Q,95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!. a) Ako je za
posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na
Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m, kolika je duzina rakete, u pravcu
kretanja, za posmatraea na Zemlji?
6.3. ZamisH da jedan od braCe blizanaca, kada napune 20 godina, krene brodom Gija je
brzina v=O,98c, te se vrati nakon ;.\1' = 10 godina. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na
Zemlji, u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa?
6.4. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja, za
posmatraca bila za 10% kraca nego za posmatraea u brodu?
6.5. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9,1 ,1 0.
31
kg.
6.6. Elektron sa krece brzinom v == a,ac. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa, b) ukupna anergija,
c) klneticka energija?
6.7. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Kojom brzinom se kre6e?
6.B. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.10
13
J. Kolika je relativisticka masa
cestlee?
6.9. Ukupna energija protona, koji sa kre6e velikom blZinom, iznO$i E=2,5·10·
j
oJ. Masa mirovanja
protona je 1,67'10.
27
kg. Odredi: a) energiju mirovanja protona, b) relativisticku masu protona,
c) brzinu kratanja protona, d) kineticku energiju protona.
81
"Genije- toje 10 % nadahnuca
i 90 % zlIallja u radu"
Edison (1847 -1931)
IIoMolekularna fizika
7. Molekularno-kineticka teorija gasova.
Relativna atomska masa nekog atoma, A, (odnosno molekula, M,) jednaka je
broju uniliciranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma
ugljika -12:
u = ~ m(C
12
); u == 1,66 .10-
27
kg
12
Masa jednog atoma je: m.=A,.u
Masa jednog molekula je: mm=M,.u
Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola:
M=M .-'L=A .-'L
r mol r. mol
Veza izmedu termodinami6ke temperature T, izrazene u kelvinima (K) i
temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je:
T=T.+t, gdje je To=273,15 K.
Kolicina'tvari je n= m = ~ = ~ , gdje je: m-masa tvari; M-molarna masa;
M NA Vm
N-broj jedinki' (atoma, molekula, jona ... ); NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u
jednom molu); V-zapreminatvari; Vm-molarna zapremina.
10
23 I" .
N
A
=6,022' mo.
Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa,
T
o
=273,15 K) iznosi V
m
=22,4l1mol.
Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u
kelvinima je jednaka.
82
Osnovna jednacina kineticke teorije gasova:
1 -2
p=-pv
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, p = ~ -gustina gasa, V-zapremina gasa, m-masa
gasa, ,,2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina).
Jednacina gasnog stanja,
pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/mol·K
Izo procesi:
T :::const. (izotermicki proces): pV=const; plV !=pzV
z
;
p=const. (izobarski proces) : ,v = const; ~ = ~ ;
T V
z
T
z
V=consl: (izohorski proces): 1'. = const;1'L =.!J...
T p, T,
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je,
U=.'l.nRT
2
Kineticka energija jed nag moleku!a gasa:
3
Ekl=-kT
2
gdje je Boltzmanova konstanta k",,1 ,38'10,23 J/K.
KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je
3
Ek = NEkl = -fiRT
2
Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" "".f?i "" ~ 3 R T
M
Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO
2
; b) masu jednog
molekula gasa; c) molamu masu gasa; d) brej molekula gasa u 1 g gasa; e) brej
molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima.
Rjesenje: a) M,(C02)=?, b) m(C02)=?, c) M(COzl=?, d)m=1 g; N=?, e) V=1 I,
N=? .
a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih
masa atoma od kojih je sastavljen molekul. Podatke uzimamo iz tablice periodnog
sistema e!emenata:
M,(CO,)=I'A,(C)+2'A,(O)=1'12+2'16=44
. b) Masa jednog mole kula je
ffim(C02)=M,( CO,)'u=44'1 ,66' 1O'''kg= 7 ,31, 1O.
26
kg
83
c) Molarna rnasa gasa
M=M (CO ).-'L=44.-
g

1 2 mol mol
d) Kolicina gasa je n odakle je
M NA
N = m .N
A
=_1 L. 6,022· 10" mol"
M 44-'L
mol
N = 1,37 ·10"
N V. I.
e)Posto n=-=- I V
m
=22.4-,toJe
.N
A
Vrn mol
V 11 23 1-1
N = V m • N A'= 22,4._1_.
6
.
022
.
10
. mo
mol
N = 2,69 ·10"
Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izraz i
gasa. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja vazduha pn norma nom a rno
p=1,013-10
5
Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kgfm .
Rjesenje:
p=1,013'10
5
Pa
o 1 29 kg/m
3
V=?
. '. . 1 Nm,yl
Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::; '3-y-
. m 1 -z
Ukupna masa gasa je m=N'm!, a gustma gasa p == V.' te je p "" '3
pv
,
_ f3P 3.l,013·loSPa m
!zracunavamo:v""Vp"" =485-;
m
3
A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ,vedi za
V gustine gasa. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 ,013 10 Pa
T
o
=273;15 K). Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!.
Rjesenje:
Po=1 ,013'10' Pa
T
o
=273,15 K
M-29 g/mol-29·1O·
3
kg/mol
p=?
Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = odnosno
p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa).
. V M . M V '.
I
pM
Tadaje p= RT
1,Ol3.1O'Pa.29.lQ,3 kg
___ ___ -"m""ol = 1.29 .
8,31_
J
-·273,15 K m
molK
posudi zapremine 20 I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom
150 bara ; na tempera!ur; 20·C. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi
M=28 g/mo!.
Rlesenje:
V=20 1=20·10"'m
3
p=150 bar=150·10
5
Pa
T -(273+20)K -293 K
n_?,m_?
Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT, kolicina gasa je,
pV
n=-
RT
150·IO'Pa· 20 .10.
3
m
3
831-
J
-.293K
, molK
n = 123,2 mol
Masa gasa je (pogledaj uvod)
'tL..-...
m=nM=123,2 mol-2S g/mo1
m=3450 g
T
7.1.0dredi molarnu masu gasa: CO, CI" N
2
, 0,. Potrebne konstante uzmi iz
tablice period;cnog sistema.
7.2. Odred; masu jednog molekula gasa: vodika H
2
, vodene pare H
2
0.
&:;)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N
2
), b) S
0
2'
7.3.a. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,64·10'4. Kolika je masa
vazduha? M=29 gimol
@. Masa nitrogena iznos; 56 g. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!.
@OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em
3
vazduha pri standardnim
uslovima? M=29 g/mo!.
celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3,01'10
25
molekula kisika.
Odredi: a) zapreminu kisika, b) masu kis;ka. •
&apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m
3
• Kolika
je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!.
WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H,.
g;a. Koliki je pritisak gasau .. sudu zapremine 3 dm
3
, ako je masa gasa 10 g, a
srednja bizina kretanja molekula 500 mis? .
85
7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. Koliko se puta
poveca srednja brzina kretanja molekula gasa?
Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji
, zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara?
O. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. U zatvorenoj posudi
zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa. Koliki je pritisak?
7.12. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas
cija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1,5 mol, a
temperatura 22'C?
7.13.a. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a koliCina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?
7.13.b. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4,5 kJ, a
temperatura 25°C?
@.Dopuni tabelul __ __
I p 1
101
,3kPa I 150kPa I ? I
-' , V , 100 em', ? , 500 em' ,
Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V,=2 I kod pritiska 1 bar. Pri kojem
ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja.
9. U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p,=0,1 MPa ide:,.lan
gas, Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm
sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine?
r.1
C
"1-. Aerostat zapremine 12 m
3
, napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim
Y pritiskom101,3 kPa, penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar. Kolika
mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila.
mil ' Zapremina gasa kod pritiska 980 mbara, iznosi 10 I. Kolika 6e biti
na pritisku 80 kPa? T =const.
7.18. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom
zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki 6e biti krajnj; pritisak?
Proces je izotermicki.
7.19. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz
kOjeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.
Kolika je zapremina prvog suda?
7.20. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina gasa
iznosi V,,;,0,7 I. a pritisak p,=1, 1 bar. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je
stalna.
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom
pumpanju ubaci 0,15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>,=1 bar. Koliki 6e
biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost
lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna.
86
7.22. Na slici 92. su prikazana dva
izotermicka procesa. Oznaei
njihove koordinatne ose.
7.23. Grafickj prikazi izotermne
promjene stanja u: p-V;p-T i V-T
dijagramu.
Dopuni tabelul p=const.

a) b)
51. 92.
I
" '-;:1 8:;;-0 c-"'m'-', -o:?-----"
' T , 293 K ? - 30
g
C
+.
idealnog gasa na temperaturi T,=273 K iznosi 20 dm'. Kolika ce
bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C, ako se prj tome ne mijenja pritjsak?
7.26. Gas ima zapremi.nu 12,3 I. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova
zapremrna se sman)1 na 10,5 dm
3
. Kolika mu je bila pocetna temperatura ako
", Je pnllsak blo stalan? '
Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Koliku zapreminu 6e imati ista masa
ako se temperatura: a) pove6a na 51°C; b) snizi na -30C? Smatrati
pntlsak konstantnim.
?lTsi1.! C5L:lO
udisajem pluCa uau 2 I zraka temperature 15°C. Kolika jR'
apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku?
e· Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova
postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C?
na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1,29 kg/ma
ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C, aka se pritisak nije promijenio?
7.31. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V, p-T i V-T dijagramom.
7.32. Koja izobara. na sliei 93. , odgovara ve6em pritisku? v
@ Dopuni tabelul V=const.
2
101,3kPa
273 K
T'
- -.
. .Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom
pntlsku?
T
3
Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na
, emp?raturi 15°C. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak
na 1,1 bar? '
.34':;;, zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi

KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C, b) ohladido 00C.
.3 se . u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa:
" ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K?
7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na
1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C?
7.37. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: p-V,
poT, i V-T dijagramu.
7.38. Na slici 94. je graficki prikaz dva izohorna proeesa.
Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina?
""" V
Popunitabelu! P
T
=consl.
i . I' tll··'
.C-",.1 ...J
p 98kPa
V 2m
T 300 K
101 kPa
2,2 m
?
120 kPa
?
320 K
81.94.
?
0,8m
350K
• Za cuvanje gasa CO
2
upotrebljavaju se celicne posude. Kolika je masa tog
u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!.
.4 . U balonu zapre 'ne 25,6 I nalazi se 1,04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara.
rditi tem eratum gasa. M=28 g/mo!.
. r
olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku
kPa? M=29 g/mo!.
. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 I nalazi se 90 9 vode. posu.
de
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje te;nperature se moze zagnjatl
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. M=18 g/mo!.
7.44. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm' tog
gasa, pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0,748 g.
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i
pritisku od jednog bara?
,:/i'Q. NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz po;ude
l.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em . Kohkl je
pritisak u posudi? V . ° . .. .
zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku
i kPa? M=58 g/mol.
metan, cija je masa 19,4 kg, nalazi se u posudi zapremine 1 m' na
. .. mperaturi 25"C. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!. .
• 7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,41 kod priti::ka
3 MPa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Kohke su 1m termadlnamlcke
temperature?
7.50. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni pritisak
kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?
f' / fY'{ .. v0.
88
7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (Po=101,3 kPa; T
o
=273.15 K),
iznosi 0,99 kg/m'. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku
98 kPa.
/';.'-...
U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku
f 100 bara. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi?
M=2 g/mo!.
7.53. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa,u p-V dijagramu.
7.54. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohomu promjenu stanja. gasa u V-T dijagramlJ.
7.55. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu, a
... zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Je Ii se promjenio pritisak gasa?
@. Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5,98 J, na temperaturi
15°C? M=32 g/mo!. .
((W. Kolika je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1,5 MPa i na
\\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. .
7.58. Kolika je kolicina,gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I, pod
pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C?
W U posudi zapremine 1,5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3,02.10
25
molekula
-'idealnog gasa. Kolika je temperatura gasa?
7.60. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. Kolika je kineticka
energija jednog molekula gasa, ako se u posudi nalazi N=10
21
molekula?
7.61. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog
kretanja jednog molekula, na temperaturi: a) -100°C; b) DOC; c) 100
o
e.
M=2g/mol.
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a) temperatura gasa,? M=32 g/mol.
7.63. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila
jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7,9 km/s); b) drugoj kosmiekoj
brzini za Zemlju (11,2 km/s)? M=29 g/mo!.
7.64. Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). Koliki je
pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. Gustina iive j6 13600 kgfm
3

p,
p,
a) b)
81.95.
89
E
7.65.Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama,
na sliei 95.a., simulirao: a) Braunovo kretanje, b) izohorni
proees, c) izotermicki proees. 0 0 0 0 °
Pribor: Okvir od kartona (iii
drveta), kugliee, plutani cep, °0 ® °
grafoskop. ° 0 0 0
o 0
o 0v
S1.95.a.
7.66.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa
(V=eonst). b) Odredi atmosferski pritisak.
Pribor:Staklena posuda od 150 em
3
do 250 em',
manometar sa, vodom, termometar.
7.67.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96, prevjeri
jednacinu gasnog stanja.
Pribor:Staklena U cijev, ziva, peeatni vosak , posuda sa
vodom, termometar, elektricni reso, lenjir.
7.68.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81.97) b) Simuliraj
Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama.
Pribor: ekseri. kuglica, staklena plcCa, Ujevak.
8. Kondenzirano stanje tvari
t .
l I
SI. 96.
X
o
• 0 ..
. . . . .
" " .. 0
81.97.
Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Normalni napon je odnas
izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine,
F
0'=-.
S
Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i
velicine te povrsine, t =!: .
s
Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj
deformaeiji." Npr.za istezanje iii sabijanje stapa,
F Al
a=-=E-,
S I
gdje je: I-prvobitna duzina, AI-promjena duzine, AIA-relativna deformaeija,E-
Youngov modul elasticnosti.
Koeficijent povrSinskog napona tecnosti,
M F
0=-'--""-,
AS -1
gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS; F-sila povrsinskog
napona ; l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL
90
Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu:

prg
gdje je: kapHar,ne cijevi, tecnosti, O"Hkoeficijent povrSinskog napona.
Zakon Hneamog termickog sirenla, I = 10(l + at) , gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC;
]-duzina stapa na tOC; uHtermicki koeficijent sirenja.
Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) , gdje je ; /3=2u, termicki koefidjent povrsinskog sirenja.
Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt), gdje je y=3u, termicki koeficijent zapreminskog sirenja.
Promjena gustine sa temperaturom:
- p.
P-l+yt'
gdje ie po"gustina na OOC; p-na tOC.
Primjer 1., Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. Duzina uzeta
je 15 m, povrsina poprecnog presjeka 2 em', a modul elasti6nosti 220 GPa. Koliko
je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta?
Rjesenje:
AI=4 mm=4·10·
3
m
1=15 m
S=2 em'=2·10·
4
m'
E-220 GPa-2.2·10" Pa
m-?
U d
.. I t·· t' •. H k k F Al
po ruCJu e as Icnos J vazi U ov za on, - == E-
S I
Za data istezanje uzeta sila naprezanja je:
F=ES
AI
4·IO-'m 11733N
1 m
2
15m
Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta),
11733 kgm
F "
m=-= __ 2-_
g 9,81
s
1198 kg
Primjer 2. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta
(sI.98). U biretu se sipa voda, cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj
temperaturi poznata i iznosi 0"1=0,073 N/m, Slavina se otvori i voda kaplje
tako da izade zapremina vode V=2 ems, !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada
se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j
zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. Odredi koefioiient
povrSinskog napons'alkohola. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m
s
, a za gus1inu
alkoho[a 790 kg/m
3
,
Rjesenje:
cr=0,073 N1m
nj=50
Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn
povrsinskog napona,
nr 130
Pv=1000 kg/m
3
Q?",,790-kglm
3
cr2-? -
F", 2mO' ""- mg odak!e je cr "" mg 0)
2m
pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi- iz koje - izlazi m¥
masa jedne kapi, (j¥konstanta povrsinskog napona. -
91
Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude, onda je .£1.. =.!!2. (2)
a
l
m
l
U na5em primjeru, ukupna masa svlh kapi je M=n,m, gdje je kapi. Takode, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tecnosti V; M=pV. PoSta je zapremina bila ista to je:
M2 =n.m2 ",,£2.,(3) odakleje (4)
Mj "1m! PI ,0'1 PI n 2
odnosno a=O,022 N/m
Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. 99), KoUko ce bitl naprezanje
stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je
Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm
2
, modul elasticnosti stapa je 200 GPa, temperat
uml
koeficijent linearnog sirenja 0.=1 ,4'10.
5
1/"C.
RjeSenje: "
L\t=20"C ;\'l A B);'{
S=10cm'=10·10'm' .. S II.,.•••...•... E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 " !&,'
u-1 4·10·
5
1/"C
a) cr=? b) F=?! 1 >1'
Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI. 99,
duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno:
h..l = lat.t gdje je dufina. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca, koje sprecavaju
promjenu duzine, onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva
skra6enje duzine za 61. Prema Hukovom zakonu je;
0- "" E £0.1 "" EMt.
1
a)0-=2.1Ol! .1,4.10-
5
·20°C=5,6·10
7
Pa
b) Na ploce Stap djeluje sHam
Cvrsto tijelo i tecnost. Elasticnost. Povrsinski napon.
/? Sn'>-efv{
&. n y..>{ 11 , " T
8,1. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode?
8,2,Odredi broj atoma u 1 g: a)AI, b)Fe, e)Cu, Podatke za relativne atomske mase
uzeti iz tablica.
8.3, Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma, Kolika je masa prstena?
8.4.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4,3'10" atoma, b) komad
kuhinjske soli koji sadrZi 8'10
24
molekula?
B.5,lzracunaj masu jednog molekula: a) vode, b) iive,

Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u
uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) b) 12 mm'.? .
92

Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.'. kPa, a povrsina
fice 0,8 mm'. Kolika je masa tega? .
8.S.c. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg 5 kg. Pri tome se
iiea izduiila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elasticnosti zice.
8.6, Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v;eonst
8, . ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm', a njen presjek
S=15 mm', Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa
gskine?
uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1;10 m I povriiinu poprecnog
presjeka S;1 em'. Sa njim se dite teret mase 1 I. Izracunaj: a) normalni napon
u uietu, b) relativno istezanje uzeta, e) elasticnu potencijalnu energiju
istegnutog uieta. E;210 GPa, .
{S:S,Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N, metalna .ipka duga 5 m i poprecnog
'-... "presjeka 2,5 mm'. izduii se za 1 mm, a) Kolikim je normalnim naponom
.,.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee?
,,-.! -"-
(8.10, :Zeljezno ute duzine 1,5 m, optereceno sa 5000 N, ne s",ije se izduziti vise
\ od 0,3 mm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E;196 GPa,

,/;, Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1 mm pod d.jeloVanjem sile od
:\:(100 N? Presjek 21ee je 2,5 mm', a modul elasticnosti 2·10" Pa,
Zeljezna sipka tr:>ba ds. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi
. 180 MPa. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno
izduzenje?
8.13, Gumena traka ima duzinu 1;40 em, Kada se optereti tegom od 100 9 izduii
se za 2 em, Presjek trake S;0,5 em', Odredi: a) relativnu deformaciju,
b) normalni napon, c) modul elasticnosti trake, d) rad izvrsen na istezanje
trake, Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.
8,14, Krutost opruge iznosi k;1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu
ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu
ima pri tome opruga?
8.15. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine
pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.ice iznosi 20 MPa, a
gustina 11300 kg/m',

\S.1flt duzina bakarne zice koja moze da visi, a da se pri tome ne
_/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine, iznosi 1;59,5 m, Koliki je napon
kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .
S.17.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina
kapi je pav.rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece
kapI, c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi?
8.1B.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta
povrsinskog napona iznosi 0=0,04 NJm.
93
:E=
8.19.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.1J.
Kolika je povrsinskog napona vode?
B.20.lz voda u obliku kapljica Glja je masa m=0,01 g. Unutrasnji
donjeg otvora pipete iznosl d=O,4 mm. KoUka ]e konstanta
povrslnskog napona vade?
treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1,0 mm, da
bl se napunila Qocica od 6 cm
3
? Za vodu je p=1 glcm
3
, IT =0,073 N/m.
8.22.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem. Unutrasnji precnik otvora pipete je
0,6 mm a konstanta povrsinskog napona 0,026 Nlm. koUka je masa jadna
kapi?
B.23.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je
d!namometar aluminijski prsten (sl. 100). Masa prslena ]e m=5,7 g, a
nJegov . precnik d=20 cm. Oinamometar pri o!kidanju prstena S1.1OO.
pokazuJe Sllu ad 0,15 N. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.
8.24.Kolika j:. sUa: za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg precnika d=8 cm,
od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
B.25.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika
0,15 mm. Alkohol sa podigne na visinu 7,6 cm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona
alkohoJa na tOj temp,eratu!i? p= 790 kg/ma.
8.2S.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0,20 mm. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada, b) kerozin,
c) fiva? crv=O,072 NJm; O'k=O,024 N/m; CJF0,470 N/m; p..=1000 kg/m
3
; Pk=800 kg/rna;
pt=13600 kg/ms.
precnik kapilarnih cijevi aka je poznato, da se vada na
sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2,5 em; 5 em; 8 cm;
0=0,072 N/m.
h,
kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm, a uzem na
vismu hz=20- mm. Koliki je precnik slreg, a koliki uzeg dijela?
Koeficijent povrs.inSkog napona vade js 0,072 N/m. (s!.101) _h-i'r-+ __ -tt-
S.29.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. U istoj cijevi sa - t--
alkohol podize na vislnu 24 mm. Koliki je koeficijent povrsinskog
napona alkoho!a? Koeficijent povrs.inskog napana vode je
0'1=0,072 N/m, gustina vade je P1=1000 kg/m
3
, a alkohala
p2""790 kg/rna,
SLIO!.
8.30.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.
0'=0,024 N/m; p:::800 kg/rna.
B.31. Zadatak: Na mehanickom
modelu prikazi razliku izmedu
strukture kristala i tecnosti.
94
Pribor: Tfi okvira od kartona
oblika jednakostranicnog
trougla, (dva straniea 10cm a
treti. 11 em) , olovna
grafoskop (sl. 102).
E
a) b)
81.102.
8.32. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u
evrstim tijelima
Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim
uglacanim povrsinama (sl.103), teg od 100 g.
8.33. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake.
Pribor: Gumena traka, tegovi od 50 g, stalak, lenjir
(s\.104).
8,34. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila
kod tecnosti.
Pribor: Okvir od fiee, sapuniea (sl. 105)
8.35. Zadatak: Pokazi da igla, kada se pazljivo stavi na
povrsinu vode, ne patane.
Pribor: Igla, cigaret (iii novinski) papir, Casa sa
vodom.
a.36. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske
kiseline.
Pribor: Pipeta od 1 em', oleinska kiselina; dvije
menzure od 100 em', alkohol, prah od krede, plitka
posuda slraniea najmanje 40 em, lenjir.
8.37. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona
alkohola metodom otkidanja kapi.
Pribor: Sireta, voda, alkohol, casa.
81.103.
S1.105.
o
mg
81.104.
S.38. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja
prstena.
Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em, dinamometar do 1 N.
8.39. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare.·
Pribor: kapilarna eijev, alkohol, voda.
"'.0. "l--t""j Termicko sirenje
2", !' .
konstrukdja ima, na temperaturi O°C, duzinu 10==75,00 m. Odredl; a) duzinu konstrukcije na
temperaturl 4O"C, KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0;=1,2'10.
5
l/"C
.s:iRNa. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1,=12 m. KoUka 6e biti duzina sine na
temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8.54.
dva elektricna stuba, koja su upa!jena 60 m, treba razapeti bakarnu zicu. KoUka treba da
bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 1
1
=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi, kad
/ bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1,7·10·
5
1/oC.
8.43.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u
odnosu na duzinu na O"C? w=2,4·10..s 1/oC
8.44.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79,5 em, a zeljezne 80 em. Na kojoj
temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100,00 em, oa temperaturi
klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100,.18 cm. Kaliki je temperaturski koeficijent,!inearnog
sirenja mesinga?
95
8.46.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a;;:1,4'10'
s
1f\!C. Koliki je odgovaraju6i
temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata?
8.47.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em
2
, KoUka ce povrSina ploCe na
temperaturi t,=-20
Il
C? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42,
temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em
2
). KoUka ce sa povecati povrSina
(l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2,g·10·
5
1f1C.
DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm
2
a kad sa zagrije 670 cm
2
. Do kOja 1emperature je
ploca?
temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems, IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C.
It.Si';>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. KoUka ce mu biti zapremina na:
V'ai 30"C, b) -2S"C. a=1,g·1Q-
5
11"C.
8.52.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5,00 em. Koeka je zatim zagrijana do
temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Za matefijal kocke je a=2-10-
5
1/"C. Odredi:
a} povecanje kocke pri zagrijavanju, b) promjenu povrSine,
e) promjenu zaapremine kocke.
a.53.posuda ima zapreminu 250 cm
3
, na temperaturi O°C, j napunjena je
do vrha vodom. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje
izade em
3
vade. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja
vade. Sirenje posuda zanemariti.
8.54.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em, na temperaturi DOC. Kade
se zagrije do 100
c
C zapremina koeke je 1005,1 ems. Odredi
koeficijent linearnog sirenja memla.
E
8.55.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade.
Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. plpeta od 1 ml,
termometar (sl. 1 06).
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
SL.106.
Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi, odnosno hladenjem
otpusti, jednaka je
Q=cmLl.t
gdje je: m-masa tijela, c-specificni toplotni kapaeitet tijela, Ll.t-promjena temperature
tljela. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J).
Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m, na temperaturi faznog
prelaza, data je izrazom
Q=mqi
gdje je Q,-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja ... ).
Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz);
Q=W+A
gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu, Ll.U-pove6anje unutrasnje energije
sistema, A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. _ .. --
96
Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl.):
A=pLl.V,
gdje je: p-pritisak gasa; Ll.V-promjrna zapremine (llV=V
2
-V, ),
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je
U=2nRT
2
Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine,
koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI.106.a.)

T,
,
. A
4 T, :>
Q, -Q, T, -T,
Q, Q, T,
SU06.a.
gdje je : T,-temperatura toplog rezervoara, T
2
-temperatura hladnog rezervoara,
A-korisni rad masine, kolicina toplote, Q2"'neiskoristeria kolicina
toplote.
Promjena entropije pri. izotermnom proeesu je
6.$ "" 6.Q
T
v
gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces, koju primi gas. Entroplja sistema je
mjera za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.
Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja, povezane su relacijom
S=klnW, gdje je k·Boltzmanava konstanta.
Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2,5 I i pod pritiskom
t,5 bar;;,. Povrsina klipa eilindra je 25 em
2
• Odredi:a) rad koji izvrs; gas, aka mu se
pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em, b) rad koji izvr"i gas ako se
termodinamicka temperatura poveca dva puta, a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom
pritisku.
Rjesenje:
p=l,5 bar=l,5·10' Pa
V,=2,5 1=2,5.10·' m'
S=25 em
2
-25.1 0.
4
m
2
a) Ll.1=O,15 m, A=?, b) T
2
=2T
"
A=?
a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl.V, pri cemu je promjena
zapremine Ll. V=SLl.I.
A=pSM=l,5.lO'Pa·2,5.1O-'m
2
·O,15m
A = 56,25 J
b) Za izobarski proees vazi V
2
= T2 ,odakle je V
2
=2V, . Rad gasa pri
V, T,
izobarskom sirenju je
A=p(V
2
-V,)=pV,
·A = 1,5"·IO'ra· 2,5 ·w-
3
m
3
=375J
97
Prlmjer 2: Gas klslk, clja je masa 8 g I temperatura 25'C, zagrljava se pri
5talnom pritisku do temperature 10Q'C. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika
je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote
675,8 J?
Rjesenje:
m=89
M=32 g/mol
T,=273+25=298 K
T,=273+ 100=373 K
Q-675.8 J
a) A=?, b) Ll,U=?
a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V,.v,) gdje je :V,-pocetna
zapremina gasa, V2.krajnja zapremina gasa. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa
mozemo nac! jednacine gasn09 stanja: P1V\;;:nRT, i pV
2
=nRT
z
. Oduzimanjem tih
jednacina dobivamo p(V,·VI)=nR(T,·TI).lzvrSeni rad gasaje
m 8g J
A=-R(T2 -T
I
)=--·8,31--(373- 298)K
M 32..lL molK
mol
A=lS5,8J
b) Porast unutrasnje energije gasa je
Ll,U=Q-A=520J
Primjer 3: T emperetura vode u kotlu pame masine, koja radi po
Carnotovom ciklusu, iznosi 210'C, a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C.
a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. b) Koliko kilograma uglja; cija je
specificna toplota sagorijevanja q,=13 MJ/kg, treba utoslt! da masina izvrsi rad
A=100 MJ?
98
Rjesenje:
T,=(273+210)K=383 K
T ,=(273+55) K=328 K
q,=13 MJ/kg=13·10· Jlkg
A=100 MJ-HO' J
m=?
a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije
T,-T2 383K-328K 0144
Tl=--r;- 383K .'
b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.!:..
Q
I
odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote Q
I
= A = mq,.
. Tl
Potrebna masa gasa iznosi m :::: m
Tlq,
IO'J
0)44·13·10'
kg
53,4 kg
Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t,= ·10'C.
Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t
2
=20°C.
Tacka topljenja ledaiznosi O°C, speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg,
specificna toplota topljenja ledaq,=0,336 MJ/kg, specificni loplolni kapacitet vode
cv=4 i 90 J/kgK.
Rjesenje:
m=100 g=0,1 kg
1,= ·10'C
t,-20'C
II=O'C
t2 ____________________________ _
cl=2100 J/kgOC
cv=4190 J/kgK
, Q
I I ,
I I ,
I
,
,
I I
I
geO.336 MJlkg-3,36'10' Jlkg
Q=?
tl
1<
Q,
:;O!E
Q3
;'1
I
SI.107.
Za zagrijavanje leda od temperalure I, do lacke topljenja, potrebno je dovesti
kolicinu toplote
Q, =mcL(t,
kg C
QI = 2100J
Za topljenje leda, na tacki topljenja, potrebno je dovesti kolicinu loplote
, J 6 4
Q, =mq, =0,lkg·3,38·10 -=3,3 ·10 J
kg
Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu
toplote
Q
3
= mcv (t, - t , ) =0,1 kg ·4190 k:'C (20- orc
Q, =8380J
Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q, + Q, + Q
3
= 44080J .
j'r' ,c-cn.j,;:;,(r".\; T
@Idealan gas, u nekom sUdu sa pokretnim. klipom, primi. loplote od 2.kJ i
o pri lome izvrsi rad ad 350 J. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa
energija?
(9.2. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz
'- konstantan pritisak od 101 kPa poveea
zapremina od 1 J do 12 I?
@).Rad koji izvrsi klip cilindra, povrsine 50 cm' na
-- putu 12 em, iznosi 180 J. Koliki je pritisak pare?
@:.Izracunaj rada gasa na slici 108. Pocetna
zapremiQa gasa je 2 11 . .
p(bar)
2
o _ VO)
2 6
51.108:
99
L
KO!iki rad izvrsi gassiree! se pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra
0,025 m pomjeri se za 60 cm.
p--'% .
(9.4}. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom
10Q,kPa, poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Koliki rad izvrsi gas?
9.5. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom
200 kPa .. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.
a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa
unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol.
9.6. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom
1 bar. Gas se zagrija i siri, pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J.
a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa
nakon sirenja?
9.7.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C, pri
stalnom pnbsku. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas, b) kolicinu toplote koja je
dovedena gasu, aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
c,=14500 J/kgK, c) promjenu unutrasnje energije. M=2 g/mol.
U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara. Koliki je izvi'Seni
rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.
@':J.U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4,2 bara. Do
kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio
35 kJ? M=32 g/mol.
,e:)vazduh zagrjje za 100'C, prj stalnom pritisku, i prj tome se izvrs!rad ad
4155 J. Kohkaje bila M=29 g/mol.
9.11. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrasnJe energije gasa?
9.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji, u
zadatku 9.11., aka je kolicina gasa n=3 mala?
9.13. Gas oksigen, eija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
18°C. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima
zapremlnu 16,4 I. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.
/9.14. U posudi se .. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. Pri
,I pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre';ena kolicina ·toplote pri
i 10:::,-.·J:lxmu se zapremina utrostruci. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol.
\ ! r/9:15. Q) sa pokretnim klipom, nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i
V 90'C. Odredi: a)kolieinu gasa, b) zapreminu gasa ako mu se
odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J, pri stalnom
, f tl.1 \ pntlsku. .
V U toplotnoj masini kala radi po Carnotovom ciklusu, grijac preda gasu
toplote 1,3 kJ. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. Koliku kolieinu toplote
I,;t, prima hladni rezervoar?
\f\
'J'"

@J7. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora, koji radi na principu
Camotovog ciklusa, ako je temperatura grijaca 250"C, a hladnog rezervoara
25'C? if
rU,\!. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0,33, a temperatura hladnog
L./ rezervoara 20'C. Kolika je temperatura toplog rezervoara?
t9.1'9. Kolika bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent
V korisnog djelovanja toplotne masine, .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio
100%?
@ .. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. kJ. Tempe.ratura grijaea je
"""""180'C, a temperatura hladnjaka 18'C. Odredc a) koeflcljent konsnog
djelovanja, b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea, c) kolieinu toplote
koja ostaje neiskoristena?
@.1l Topliji rezervoar toplotne masine ima temperaturu 200'C. Na svakih 4190 J
toplote primljene ad toplog rezervoara masina izvrsi rad ad 1680 J. Kolika je
,r ....... temperatura hladnog rezervoara?
Idealan gas, 2/3 kdlicine toplote 0
"
koju je dobio ad toplog rezervoara, preda
'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. Odredi temperaturu toplijeg
rezervoara?
rn"
Temperatura toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad
temperature hladnog rezervoara. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote
.. _. 42 kJ. Koliki rad izvrsi gas?
(9.2o/ldealan gas, koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog razervoara
kolieinu toplote 4,2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliko je puta temperatura toplog
rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara?
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine, ako se u toku jednog
ciklusa utrosi kolieina toplote 0 ,=42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku, eija je
masa m=4 kg, zagrije za 2'e. cv=4190 J/kgk.
9.25.a.ldealna toplotna masina, koja radi po Carnotovom ciklusu, trasi u toku
jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja
29 MJ/kg. Temperatura vade u kotlu je 200'C, a izlazne pare 50'C. Kolika je
korisna snaga masine?
Fazni prelazi U ,Lft:'o"; /
Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda
U'iste temperature?
9.27. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .se komad leda mase 200 g,
temperature -8'e, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
9.28. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. Koliku kolieinu
toplote treb.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t
2
=95'C?
proces prikazi grafieki. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.
101
Komad olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Koliku kolieinu
- toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na
kraju knjige.
aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja, a zatlm se ohladl
do temperature 25°C. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante
uzetl iz labliea.
posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. Noeu se temperatura snizi
do -6'C i voda se smrzne. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne
konstante uzmi iz tablica?
Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C
dobije voda temperature 20°C, b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda
temperature 10°C?
9.aa,a.U vodu ·mase m,=8 kg i temperature t,=30°C dodamo toplu vodu mase
. m,=2 kg I temperature t,=80°C. Odredl lemperaturu smjese.
9.33.b.Aluminijski teg mase m,=200 9 i temperature t,= 120'C stavi se u m,=500 9
vade temperature t,=21 'C. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke
za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju
knjlge.
9.33.e.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m,=1 kg i temperature
t,=18'C. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m,=220 9 eija je
temperatura t,=1 OO'C, temperatura vode poraste . do t,=20°C. Odredi speeificni
lopiotn; kapaeitet zeljeza.
9.33. Rastopljeno olovo. mase 100 9 i temperature 327'C, stavi se u 1 kg vode
temperature 20°C. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja
toplotne ravnoteze?
9.34. U vodu mase mv=200 9 i temperaturet
v
=28°C ubaei se komad leda mase
mL=50 9 i temperature tL=O'C. Do koje 6e se temperature voda ohladiti?
9.35. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od
25'C do 15'C. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima
masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC?
9.36. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije
led temperature -2°C. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees
predstavi graficki.
9.37. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC?
9.38. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature
20'C prevede u paru na tacki kljueanja .
9.39. Od zasieene pare mase 0,4 kg dobije se ista masa
vade temperature 20'C. Kolika se kolicina toplote
oslobodi? .
9.40. U otvorenom- sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n
temperature t,=15'C. Kolika je kolieina toplate potrebna
102
tee) /'
100 --;;-l'---.,
"L4f,"':::.='., :"' .. -.... -.. -.o,-..-::.,.J->- Q
SLl09.
da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.109.)?
9.41. Odred; koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C,
pretvori u paru na tacki kljucanja. pri standardnom pritisku.
9.42. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode, elektricnom grijalieom snage 1 kW da
bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. Vzeti da je iskoristenje
grijalice 100%.
9.43. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. Odredi:
a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. b) vrijeme za koje 6e sav
alkohol ispariti. ako je snaga grijaea 500 W. Potrebne konstante uzeti iz tabliea
na kraju knjige.
9.44. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature
100
o
e. Do koje 6e se temperature voda zagrijati?
9.45. V kalorimetarskom sudu nalaz; se 300 9 vade na temperaturl 20'C. V taj sud
se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C, pri standardnom pritisku.
Kolika ce biti krajnja temperatura?
9.46. Masi vade od 1 kg. tempereture 15"C, dovede S9 pri standardnom pritisku
kolieina toplote od 1210,8 kJ. Koliko 6e vade ispar'41?
9.47. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja?
Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg.
9.48. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature
20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno, q,=15 MJ/kg.
9.49. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 kmlh, lokomotiva razvije
srednju snagu 3000 kW. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. ako
je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q,=44 MJ/kg.
E
9.50.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad,
Pribor. Posuda od ml, U eijev precnika (1·2)cm, plutani cep,
dvije case (sa liladnom i toplom vOdom). 51.110,
9.51.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu, a) zaStosmatramo. da je
pritisak gasa u cijevi (sI.111.) os18o. nepromjenjen? b) Kako mazema
izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi
stalno gore<lOlje?
Pribor: Dvlje case, sa hladno.m i toplom vodom, termomelar i posuda kao
na slid 111, Meldeova cijev .
9.52.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja
rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.
Prlbor;Posuda sa vodorn zaprem'lne 11, mala epruveta,
grijalica sa azbestnom mreficom (sL112,)
9.53.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi.
Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija, paree vate.
vada i alkohol.
9._54.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka
.- _ kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.
Pribor: Posuda k.ao na sliei 110 , voda reso.
SI.111.
SLl 12.
103
Rjesenja
1. Uvod
1.1. a) 1,274 '10
7
m, b) 1, 5'10
11
m; 3,84-1(fm. 1.2. 5,82-10.
7
m.
1.3. a) 7'10.
12
F, b) 3,2-10-6 A, c) 6,4,10.4 m
2
, d) 2,5-10-6 m
3
, e) 8 -10
6
W.
1.4.a) 7,8'10
3
kg/m
3
, b) 12,5 mls. 1.5.3,15-10
1
s.
1. 6.a) 0,7, b)B,31.1.7a)8,O; b) 38,4.1.8.268mm. 1.9.250 g. 1.10. 0,' mm;O,Ol mm.
1.11. 5,73; 2,39; 1,24; 7,48. 1.12. V =: mt; AV =0,2 m!; E= 0,6 %.
1.13.1 ::: (2,52 ± 0,02) mm 1.14. Am::: 0,02-' 'kg =0,02 kg.
1.15.Relatlvria greska povrta je 1,25%, a z!ata 1,43%. Mjerenje povrca je ta6nije.
1.l6.a} 1 ems i 1,7%, b) O,25
2
C i 1,2 %.
1.17. AI= 1 m A, jadan podiok ima2mA; AU =O,2V, jedan podiok lma 0,4 V.
1.18. R=R,+R,F280Q,AR=6.Rj+6.R2 =20:, £=0,7%
1.19. a) 1 ems; 1 %, b)3' 1 cm
3
=3cm
3
; 1 %
1.20. a) t= (39.2 .0.1) s; 0.25 %, b)h(3,92 .0,01) s; 0,25%
1.21. E= 5,6 %; AR "" 1,4 Q; R =24, 8 Q: R", (24,8 ± 1,4) Q,
1.22, F:::: Ftr '" 1,6 N: Ftr "" j.lfl1g; j1= 0,33; Am"" 10 g; AF = 0,05 N; E "" 5,1%; 6!J.= 0,02; J,t=O,33 ± 0,02.
2. Kinematika
2.1.10.2 mls i 36,6 kmJh; 7.81 mls 128,1 km/h.
2.2.va.= 13.9 mis, Auto.mobil! 2.3.47,3 kmlh i 13,1 mls. 2.4, 25 min. 2.5.59,94 km.
2.6. a) 16,8 mls i 60,5 kmlh; b) 53,5 min.2.7,Q,57 kmlh iii 0,158 m/s.2.S. 8,3 m.
2.9. VAfF 120 vee = 30 kmlh; VA(;= 60. kmlh.
2.10. VA= 120 kmJh; :::: 33,3 mls; vv=-60 kmlh". 16,7 mis,
2.11. Predeni put! a) 6 m, b) 4 m. 2.12.1.4 mls; 5,04 kmlh,
2.13.2040 m. 2.14. s = 1020 m, d=s/h510 m.
2.15.0,64 s; 1,32 s. 2.16. fgr= 16,67 S;-ta.= 11,76-s; t", 4,9 s.
2.17.5005=8,33min. 2.18. 384000km. 2.19. 20.10
9
godina.
2.20.t = 3,15 '10
7
5; S:::: 9,46·10
12
km. 2.21,35 km; 20 km. 2.22. a) 3 km, b) 2 km
2.23. Put! !znos puta je 6 km, a iznos pomaka je jednak nuli.
2.24.5 km. 2.25. t "" II + 12 "" 9 s
v
31
2.26. a) v, -V'l:::: 18 kmlh, b) V,+W=90 km/h, cJ t=--=- 1,28 d) t=O,24 s ..
VI -v
2
2.27. t = 6 s. 2.28. Pogledaj zadatak2.26! t = 66,7 s.
2.29. d = 5,+S2, $,= v . t, V2' t; t = 0,2 h; s, = 1,2 km.
2.30. a) 3 mIs, b) mls (kre6e se nizrijeku), e)'; = V,2 + v/; V = 2,24 m/s.
= 5 mis, 3 mis, a) ve'" 4 mis, b) Vv= 1 m/s.
2.32. t = s/v,= s; d = 19,6 m. 2.33. 0.12 mls.
2.34. a) VF v sina:::: 288 kmlh, Y'" 640 m, b) Vj= v cosct: 499 kmlh; x:::;: 1108 m!
2.35. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. v = sIt. lzmjeri vrijeme kretanja a duzinu daske
Pust! dvlje kuglice jednu iza druge. Izracunaj njihove srednje brzine. Kollka je-relatlvna brziria
je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'-
104
2.36. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice:
a) Vmj=Vj+V2, b) Vre!>= Vl - VE.
2.37. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. lzmjeri
puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. npr. svake 2 s. Obiljezi polozaje mjehura
papimom trakom. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.t - dijagram. e) Ogled ponovi sa ve6im
nagibom cijevL
2.38.0,5 mM. 2.39. a = 1 m/s
2
;·s = 8 m. 2.40. a) 2 mfs,_b) s = 5 m.
2.41. t = 3 s. 2.42. a '" 1 m/s
2
• 2.43. s = 500 m. 2.44.b. 201,3 s.2.45. v '" 3 vo, t =_ 8 s. 2.46. a == 1,6 m/s2;
s = 30 m .. 2.47. y'l-:::;: VOE 2 as, v = O. Zaustavni put s = "14,3 m. Nete1.
2.48.a) v = 14 mis, b) 58 m, e) t:= 60 s, d) Sj = 450 m.
2.49. a = 2,5 m/5
2
; s "'" 31 ,25 m. PrOsao je kroz semafor.
2.50. a) A: 4 mls
2
, B: 2 mls
2
, C: 1 mls'l, b) A: 8 m, 8: 4 m, C: 2 rn. 2.51. b) 1 m, c) 4 m.
2.52. Ista ubrzanja, a razlicite pocetne brzine.!; v = 10 t, s = 5 f; II: v::: 20 + -10 t, s = 20 t + 5 t
2
,
2.53. a) I: -ravnomjemo ubrzano, II: jednoHko, III: ravnomjerno usporeno. b) 1: 0,25 m/sl.\ II: 0,
III: mls
2
• c) I: 24 m, II: 16 m, 111: 8 m. 2.54. s = 12 m + 6 m:::: 18 m.
2.55. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine, c) 8:::: 0,33 m/s2, t = 12 $, S = 24 m.
2.56. a) Y "" sIt == 20cm/s, b) 5:::; ar/2, a = 10 emls2, c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana, andaje
$1:S:! =t/:t{. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.
2.57. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1,5 mIsE
2.58.-b) v = 50 mis, e) 625 m. 2;59. S5 - S4:::: -1.8 m. 2.60. d = 100 m.
at
2
2.61. s=vt; s =- 2; t= 12 s.
2.62. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em
prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0,5 em, 2) dvije metalne sipke m dvije staklene djevi
pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja
kugHce, v::::: sIt. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice
(vidi zadatak 2.56 i 5liku 20). c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/; t/, d) a:::: 2 sir,
2.63. a) 8t= 0, 6c::::: 0, b) at': /;o,.v/At, a,,:::: 0, e) at::::: 0, a,,::::: ,fIr.
2,65. Ka eentru kruzne putanje (51. 113). 2.66.f = 0,7 obIs; T = 1,33 s.
2.67. T = 0,2 s; f = 5 obIs, 2.Sa.a. T =0,75 s; f=1,33 obis, v=5 m/s.
2.68. a) f =- 50 obis; T = 0,02 s, b) v:::: 62,8 mis, e) 19719 m/s2,
2.69.60 s, 3600 s, 43200 5; v = 2,96 '10·$ em/s. 2.70. 94 mls.
2.71. 29,6 kmls.
2.72.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev. Na jednom kraju konca
vezan je cap mase m, a na drugom teg mase M (sl. 34). Da bi
potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.
stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju. Za ovaj dio ogleda
umjesto tega M konac drfimo rukom, dok drugom rukom driimo
stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. a) Period obrtanja je T=tlN, .
sun
gdje je N broj obrtaja za t. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat. f=1fT.
b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v, ti. u praveu tangente na kruznicu.
3. Dinamika. Statika
3.1. a)_ Naprijed, ier gomji dio tijela nastavi da se krete. b) Nazad, jer donj! dio poqe naprijed.
3,2. 8=6 m/s
2
, 3.3. 8=1 mls
2
; F;=4000 N-.3.4._Ft = mv, p = 72 kg mls.
3.5. a) a == 4 m/s2, b) v = 12 mis. c) s _= 18 m. 3.5.a.8=4 m/5
2
; m=1 ,5 -kg. 3.S.h. 8=4 mls
2
; F=10 N
3.6. a) 15 m/s; 9 m7s;'-a mIs, b) 22,5 m;'.13:S_m; 9 m.
3.7.> mv= 10,8 kg mfs; F=51,4 N, 3.B. a) ='0,5 m/s2; F =0,175 N.
105
3.9, a == 0,25 mls"; F "" 0,125 N. 3.10. a = 4 mls" s = 3 12 m
3.11. V2
l
= vo" "2 a) v = 0, a:::: 2 m/s2, Vo= 10 b)' F = N.
3.12. S::: Vo2/2a, Vo"" 12,5 mfs, S ::: 13,9 m, Hote!
3.13. a) mg - T = 0; T= 2,94 N, b) T= 29,4 N.
3.14. a) FN = 1,03 N, b) N =- 1,03 N, Vldi sliku 25. 3.14.a. 1,5 kg
3.15. m=2 kg, a) a=3 rnls2, b)V=9 miS, c) $",13,5 rn,
3.16. a) F, = 6 N, b) F2 = 3 N, b) $1:::: 45 m, $2='24 m,
3.17.c) 3.18. p= mv= 0,75 kg mls. 3.19. a) Oa! b) Ne!
3.20. Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda.
3.21.0 == mv, -MV2; V2= 0,4 = mls; t ::: 75 s. 3.22. 1,75 mls.
3.23. V2"" 1 mis; t = 17 s. 3.24. m, VI ::: (m, + m2l V2; Vl ::: 2,1 m/s.
3.25. mv, ::: (M" m) v: hm= 80 m. 3.26. mv = m, v, + (m - ffij )V2; Vt= -300 mIs,
3.27. a) 5,1 kmlh, b). 1,8 km/h.
3.28. f: mv::: m, v,; v,= 0,625 mls; II: mv "" (ml + rn) V2; Vz= 0,45 mis,
3.29.a)v, =0,167 mis, b) s::: 1,4 m, 3.30. v::, 7 mls; s=50 m.
.ogleda uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno. U
om s ra .n}e 1e ubrzano te je a ::: 2s/r, Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti
b(pe7 se uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase
b
n
-:- CObOS
p
', ;;.,to Je kretanJe kraee, ubrzanje je ve6e. a) Prj F = const veto; masi odgovara ma. nje
U rzanJe. ) n m = const, veCoj sill d . b' '
mase j ubrzanja potrebn .. v.. vece u rzanja. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile,
o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b).
3.32, a) Zakaci dinamometre jedan za
drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje
prvl" a koliko drugi dinamometar
(sl.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan
dinamometar zakaclS na stalak i tablu
8 ..vuces. Kolika
pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b)
Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1.114.
a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. 114).
'Dokaii d! J'e g I _ Ih se krecu magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude?
. a1 - m2'mt, tJ. da ce tlJelo manje mase dobifi veCe
ubrzanJe.
3.33. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka
b) mN, -mZv2 = O. Viti sliku 115! .
3.34.a.pisiolj, horizontalno, prievrsti se na vlsinu h izbnad
poda. K.ada mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod
na Xl I zakanu odrZanja impulsa vazi: m,v,:::
padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" X h .
V'F xii, m,Xt=m2
X
2 • Treba izmjeriti mase m, i m2 i udaljenost i x;, '
3.35,a) F=F,+F2=6 N, b) F=F, - F2=O c) F= J11
2
+ =: 4,2 N (SI.116.)
3,36. a) u islam smjeru, b) pOd pravi uglom, c) u suprotnom smjeru.
S1.115.
3.37. a) F = F =4,3 N;F, =f= 2,5 = f\ = ,1222 F= 3.5 =E. = 2.5N;f\ = ,f3 F=4,3N.
2 2
3.38.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F - ,
s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s... j= 2; 1=8,5 N. 3.40. a) F=5N; 8=20 m/sz; b) v=80 mls;'
F--49 N' 3' 41' Fo'- ' mg= ,5 N, b) F",O,79 N; b=1,27m; FN=1,27 N. 3,40. b, 'Q=O,85 m; F=4,9 N;
11-, '" - mg = 686,7 N: b) mg -Fa, '=' rna; Fa,'=' 462,7 N.(SL 117)
106
:)s.
-,"---
1,"'-&3
C.J "7._

;t-{ (
'7
.

oj
S1.1l6
3.42. Vidi sliku 41.c! a) F, = 3,55 N; a'=' 7,1 m/s? b) N = 1,35 N.
'3.43. Pogledaj sliku 42! a) F=4,7 N b) N, c) N=3,5 N, d) Fl'=4,7 N, SL 117
e) a",,7,8 mls
2
, b=0,6 m. 3.44. Pogledaj sHku 42! a) h = b, h ::, 7,1 m; h/I = 0,71, b) F "" 557 N,
c) FN'" 557 N. 3.45. a) F::: mg::: 9,81 N. b) Vidi sliku 1171 ma= F mg; F", 13,81 N.
3.46. I: 1N; II: 2N. Vidi primjer 3) 3.47. a) FN=mg::,4,S N, b) N=FN:::4,5 N, c) N.
3.48. N==3,43 N; 11=0,23. 3.49. m",,0,81 kg. 3.50.a) F::.: Ftr == 7500 N, b) rna::: F"" 15000 N
3.S1.N := mg, F = Ftr::, 1,47 N. 3.52. a) Ftr ::: p.N; 0,05; b) Ubrzana!
a'" 0,16 m/s
2
• Vidi prlmjer 4. 3.53.a) 39,2 N, b) 79,2 N. Vidi primjer 4.
3.54. a) F:::: ma::: 4000 N, b) ma ::: F ::: 4400 N.
3.5S.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.56. F = mg::: kx, a)200 g, b) 0,02 N.
3.57. a) 9,81 N, b) F=m{g+a)=14 N
3.58. b=O,3 m. Iz slicnastl touglova (sl. 118): !:"" Fn ; Fa=80 N, F
r
iDO N.
c F,
3.59. Jadan kraj opruge okaci na staiak, a na drug! zakaci kazaljku. Na
81.118.
osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. Podatke
za silu F i istezanje x unesi u tabelu, Nacrtaj F,x Sa dijagrama odredi konstantu opruge:
k = FIx.
3.60 •. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir; F ::,mg;
Ftr;;: m/M. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. 4).
3.61. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. U tom trenutku je /L= hlb.
Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).
3.62.a) Sil;3. kojom ruka dijeluje ns kamen. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.
c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.
3.63. Fe= 12,5 N. 3.64. v "" 6 mis, T = 1,05 s. 3.65. T::: 0,85; Fe::: 1,23 N. 3,66. Fc!mg=5025.
3.67. Prl ulasku u krivivinu, ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge, automobi! bi nastavia da
se kreee u smjeru brzine v (51. 46). UkaHko postoji trenje, onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja:
Fir"'" Fe; Fe = mv2./r; Fl , = 350 N.
3,68.Pogledaj rjesenje zadatka 3.67! = mv2/r. Ako se poveea brzina automobila, cnda izraz na
desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu
VmaF' 17,1 mls "" 61,7 km/h.3.69. a) Povecati dva puta, b) smanjiti devet puta.
3.70. SHe su jednake po lntenzitetu, a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).
3.71. F = 1,67' 10.
5
N; m = FIg = 1,7 _10.
6
kg. 3.12, a) F = mg = 735,7 N; b} F ::: 737,2 N.
3.73. a) Da, b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.
3.74.a) g=-y M, M=5,97 '10
24
kg, b) V :::"±R
3
n; 9 ::::iynRp ; 0::: 5500 kglm
3

R V 3 3 .
3.75.9,78 mJs
2
• 3.76. a) g = 9012; h = 2612 km; b) h = 7874 km.
3.77. g= gJ4 = 2,45 m/s
2
• 3.78.gM -", 1,66 mls
2
, a) 295 kg, b) 8,8 m.
;r=R+H; a) v=7,6 kmfs,
:a.81.M = 5,97 _10
24
kg. 3.82. r = R + H; A = 6370 km; H = 280 km.3.83.H == A; T", 4 h .•. _.
107
3.84. V= 1,7 kmls. 3.85. a) f= 1,28 '10
7
m; h=6400km, b) Ex: 1,4-10
4
MJ.
Mm M
EpJEk =2. 3.87.V2= --; 9 ='Y-;v2=2Akmls.
r r r2
3.88. Fe:;: mv
2
/r, gdje je m masa Cepa, r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u
toku og!eda (vidi zadafak 2.72). Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 24) izracunaj period kruzenja T!
brzinu kruzerya v;::: 2 mIT. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe, ..; dijagram, tj. na osu apscisa unesl
podatke za 1/, a na ordinatu Fe.
3.89. t=3,19s; v=31,3mJs, 3.90. h= 16,Sm. 3.91. g= 9,78 mis
2
,3.92. h "" 13m; 8 mis,
3.93. Vo = 56,2 mls; v "" 24,8 mfs.3.94. h :;: 22 m, 3.95. v"" 20,45 m/s; h = 60,4 m,
3.96.hmax =8155m;tp =40,8s.3.97. a) vo=49m/s,b) h=117,6m,
3.98. a) h '" 10 m, b) t:;: 2 v,jg =- 2,85 s.3.99.a) Vo =- 3v; Vo:;: 30 mis, b) h:= 40 m, c) h
ma
.::: 45 m. Neee!
3.100.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja, novcle slobodno pada, neovisno 0 tome kako se vagon
kre6e. Padne istovremeno U oba slucaja. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Za posmatraca u vagonu
putanja je vertikalna a za posmatraea n9 peronu parabola.
3.101. a) Kao u zadatku 3.100. b) Isto vrijeme, t::: Ji!I: 17,3 s, c) X
a
"" 0; Xz::: Vo"" 4325 m.
3.102. t",,0,49 s; vo=S,1 m1s. 3.103.a)1=4,SS, b)1:4,6s.
3.104.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .ispod nje na udaljenasti
y = ge/2; t = yJvo = 0,167 s; y = 0,136 m. b) Metak 6e pagoditi jabukul
3,106., Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12,56 mls. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis. Do neke najvise
tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1,3 s. Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m. Visina u odnosu na
podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1,7 s. Ukupno vrijeme
kretanja t = 3 s, b) Ako se konac prekine u tacki S, tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo
bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ ,gdje je y = h + I : 7 m; t : 1,2 s. c} Hitac. naniie; t = 0,4 s,
d)Horizontalni hitac; t = 1,01 s. 3.107, vo
2
== 2 gh; 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 ; h=5,2 m.
2
3.108. Lenjirl h::, gf/2. Troba izmjeriti visinu stoIa. Vrijeme padanjaje manje ad 0,5 s te se ne maze
izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0,2 s.
3.109. v::::f= J2f, gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=,J2ih; h==Hl4.
3.110. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je
to podiok. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru.
Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira, s:: gr/2.
3.111. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je St. $2;:: t12: t22: g;;:;: 2 s/12. Podatke unes] u tabelu.
3.112. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. Kuglica A ce slabodno padali, a kuglica B ce imati putanju
horizonlalnog hiea. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::;: d J¥ Treba
izmjeriti H j d (slika 52.b).
3.113. Nacrtaj putanju mlaza vade. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza
kao u zadatku 3.112.
3.114. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.
Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl. 119) Izmjeri ugao pod
kojim mJaz ima najvesi domet
108
51.119
3.115.Za ugao 45°, vo
2
= 2 V,2; 08 = d; d:: Vlt; AS "" gr/2; d "" vr}lg!
3.116.50 obIs, 314 rad/s. 3.117. f = 5 obIs. 3.11'8. a) f = 20 obIs, b) T "" 0,05 s, c) w= '125,6 rad/s.
3.119. a) 10 rad/s, b) v: 3 m/s. 3,120.18,8 radls; v == 5,65 m/s.
3,121.00= 14,3 rad/s; cp= oot == 214,5 rad; N =.!n = 34,1 ob.
2
3.122.v = 2 m/s; 00= 4 rad/s. 3.123.Fc == m00
2
r== 8 N.
3.124.3 rad/s
2
• 3.125.a) 120 rad/s, b)1p: 3600 rad, c) N = 573,2 ob.
3.126, Ijl= 30 ob == 188,4 rad; ql= ar/2; u= 10,4 rad/5
2

3.127. cp== 150 rad; a= 3 rad/5
2
. 3.128. M "" 784,8 Nm. 3.129. F=200 N. 3.130. r=25 em.
3.131. M=2,4 Nm, 3.132. M=mg·a!2=147,1 Nm. 3.133. FA=250 N; Fe=500 N.
3.134. a= 0,48 rad/s
2
, 3.135.! = 0,0016 kg m
2
; M = 0,004 Nm.
3.136.! == 0,2 kg m
2
; m = 2 kg. 3.137, a= 4,18 rad/s
2
; I == 9,5 kg m
2
,
3,138. r=O,l W=: 12,5 rad/s.
3.139. a) I = .!.. tilr; L = 100= 0,2 kgm
2
/ 5, b) I == mr; L == mvr:::: 3'10
05
kg m
2
/s.
2
3.140.1,001=bill2: OJ:! = 12 rad/s. 3.141. 001= 7 rad/s. 3,142. W:2= 18 rad/s.
3.143. Kuglicu, okaeenu 0 konac, veti za stativ. Zarotiraj kuglicu oko stativa. Konac se namotava.i pri
tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje, odnosno moment inercije. !stovremeno se
ugaona brzina obrtanja. Pri odmotavanju je obmuto. Vizuelno se uocava smanjenje .brzme pn
poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. Pri tome je lro;: canst. PriHkom poveeanJa ugaone
brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.
3.144. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. prepusti ga samome sebi.
rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje.
ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.a Je
njen .rad jednak null. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. SmanJenjem
polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie, a poveCa ugaona brzina.
3.145. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N, b) N",mg Fi=O; N = mg + rna = 550 N.
c) N + Fi "" 0; N = 450 N; d) N - mg Fi: 0; N:::; 550 N (sl..120).
C§J



N 0 NF'" t
(1.,rn
9
i.) :9 oJ. d)
T it
T
S1.120. .
3.146. a) ubrzano navise, b) ubrzano naniie, c) ubrzanje lifta je
a:::; 2 mis
2
,
3.147. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje. b) Pritiskivat
nasionjac. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. d) Pokrenut cerna se u
smjeru centrifugalne sile, tj. u smjeru suprotnom ad centra krivine.
mg
81.121.
3.148. a) Vidi sliku 121! T mg == rna; T = 26 N. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg miruje i
djeluje inercijalna sUa: T mg Fi == 0; T == 26 N. 3.149. T max: m (g+a); 'R = 4 mJs2:, .
zadatak 3.145! N = mg ma. Potrebno je da bude N == 0, odnosno a = g. Lift bi trebao
slobodno padati. 3.151. a) a == 2,4 m/s2; T = 12,4 N, b) T = O.
E'

;3,152.a) ubrzano sa a ":'2 b) ubrzano naniie sa a ;:'-2 mjs2, c) pra,!olinijskf,-
_ d) slobodan pad. .
109
3.153. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51. 122) na
teg djeluje inareijalna sila j sila trenja; Fi " Ftr "" 0; a"" 2,94 mls
2

3.154. a} Nef NEi mozemo crtati na slici ana 5tO se vid! iz
dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom
referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila.
F,

81.122.
3.155. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila, ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr;
v =OJr = 0,345 mls', Fcf = 0,006 N. b) Fef' Ftr"" 0; FI2 =J.lffig; v = 0,44 mls. Kako se povecava brzina
pove6ava sa i centrifuga1na sila. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s
place.

(
'. /j
i r _ S.
K
ol-----fi-- ...;
/
I

I .
mr
V
it
I . 0:
I .....
I c) a) )
SL.123. 81.124.
3.156. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N, b) FN = mg + Fe = 11000 N, c) Ftr- mg = 10000 N.
3.157. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Voda se
Mea proHti akoje mis, b) YA= Fi· mg = 0, c) TB = F!+mg = 2 mg = 19,5N.
3.158. Fj :;; mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. 3.159. Ftr- mg + Fel"" 4625 N; 5,9 pula
3.160. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje v=18,8 m/s = 67,6 kmlh
1,
A
:

,
"
I
.
81.125.
,
<-':>
,
Sl.126
3.161. T::::rng + Fct; ,j-=2gh; h =r; T= 3 N.
3.162. Vidi sliku 127! a} Fet::;: mw
2
R-= 2,36 N. b) Udaljenost tataka
na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. c) Za 2,36 N.
3.163. Vidi sliku 127! FN = mg, Fel == 0; T:;; 5,07'10
3
S = 84,5 min.
3.164. Astronaut ne pritiskuje podlogu. U sistemu vezanom za saleUt
djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze:
FN= mg' F"ef, FN= 0, ako je mg:::: Fef.
3.165. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.148.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno
gore-dolje . .Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. b) Naglo povuci
na gore. Je Ii se dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema, a kakav smJer
inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. c) Naglo pokreni
dinamometar sa tegom na dole, Kakvo je sada i$tezanje dinamometra, U odnosu na istezanje kada
miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada. Koliko je
sada istezanje dinamom.slra? Pogledaj -:adatak 3.14S,d! -
110
I
I
,
I
i
,
:
--1
3.166. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64), Sta
zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C
prama tackl C'. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne
sUe? e) Konac, u tack! C', pusti tako da dinamometar slobodno pada.
Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je
njen iznos?
o
I
I
I
I
I
I
3.167. a) Za dinamometar je okacen teg. Procitaj na skali dinamometra
velicinu lstezanja. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog
polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. 128). Proci1aj istezanje
dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem
polozaju. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa
tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati. KoUka je istezanje
dinamometra u najnizem poJozaju?

k
81.128.
Mehanika fluida
D2 3 -33
) S = -11:' S=314 em
2
=3, 14'10,2 m
2
, b) V=S'h; V=9420 em =9,42 1=9,42·10 m.
4 '
Pa=2Q bara. 3.170. F=mg; S=0,0177 m
2
, p:;;2771 Pa.
<;oro:""
=3 cm
2
• 3.172., p=S,9 bara. 3.173. p=1,96'10
4
Pa=O,196 bara; Pu=1, 196 bar.
.17 B. p=pgh; Pa=101396 Pa=101 ,396 kPa=0,1014 MPa=1 ,014 bara. 3.174. h=30,6 em.
.175.7 bara. 3.176. pa=1,04 bam. 3.177. a) 98 kPa, b)73,45 em. 3.178. F=5,95·11f N.
.17 F:;;1215,6 N. Odgovara teret mase m=124 kg.
A18h.. 2 4 S1 (d1 1
2
2 _4 3.
'OF1=10SN;Pl:;;P2;S2=0,2em.3.181.F?10 N;Fj =400N; S2 "" d
2
J . 3.182. V= ,56'10 m,
. a}V=200 em
2
, b) G1=5,3 N, c) Fp=1 ,96 N, d) Fp=G1·G2; G2=3,34 N.

N .
,18 . a) 490,5 N, b) F
p
=196,2 N; G
2
::::294,3 N. 3.185. a) m=0,326 kg, b) Fp=F1,F2=0,7 N, e.)V=7,1·10·
5
m'
kg kg 4m
3
!
d)p=4592 -.3.186.2000 -;G1=2G2 .3.187.a)Q=1,92·10 -=0,192 -, b) V=11,4 I.
m
3
m
3
s s
3 d'
; S=6,67'10
4
m
2
; S '"'41t; d=.0,029 m=2,9 em.
4 2 I o=! 84 m
UWoa)S=3,1·10· m ,Q=0,186 s; b) V=669,6 1.3.190. -0,667 s;v=, s' s
r)m m3 m
-.3.193.0=45 -.3.194.8-.
',r')S s s
:f.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje, kroz stan se poveea brzina strujanja,
-QV:2,26 3.197. a) v=1,53 .!!!., b) Q=O,12!, c) V=7,21. 3.198. v=4.78 h=1,16 m.
5 s s S

'"" gt2 m m I
.199 =vt; H "'" - ; v=4,Q4 -; h=O,83 m. 3.200. a) v2=4 -: b) 0,314 - , e) Pl'P2=7500 Pa.
2 s s s
Pa; PF '19500 Pa. 3.202. v,d2,58 .r:;.
111
Mlaz vade slobodno pada te se ubrzava, Poveeava sa dinamicki pritisak,
a smanjuje statlcki.
3.204. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo, posta se dlte sporo.
Usljed potiska cd strane hladnog vazduha, dim sa ubrzava nagora, te pri
odredenoj brztoi , laminarno strujanje prelaz! u turbulentno.
3.205. F=10 N. 3.206. a) F=39 N, b) F=156 N, c) Otpor bi bia dVa puta veti.
3.207. F=5,1 N. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom ..
3.208. a) p=7848 Pa, b) F=pS=15,7 N.
!
I
I
3.209. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. Kamen potopi U G
1
G
vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2. SHa potiska je Fp""G
1
-G
2
,. b) Gustina 51.129
kamena je p=mN. Masa kamena je m=G1{g, a zapreminu izracunaj iz
obrasca Fp=MV, gdje js P<I-Qustina vode, V-zapremina kamena. Gustina (51.129) kamena je
G .
'p=pn G . Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. 3.210. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe
, ,
boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. Q=Sv' Q=:i. ; S = 021[ •
, 't 4
3.211. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju.
3.212. Puhanjem kroz lijevak (sI.71), pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska,
t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.
3.213. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.72). Pri
napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). Vaijak
istovremeno siobodno pada i rotira. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Sa desne 5trane
rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena, a sa lijeve povetana. Vecoj
brzini odgovara manjt pritisak, te ce se valjak pokrenutu ulijevo.
3214. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. Mlaz "privlaci" kasiku. Strujanje
mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod,e.
Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case.! Zasto?
3.215. Sipaj u epruvetu ulje, odnosno vodu, i zacepi. Neka ostane oko 1 em
3
vazduha u svakoj epruveti.
Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". Vazdusni mjehur se br.ze podlze· u epruveti sa vodom
nego sa uljem, Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u
vrucu vodu da se zagrije. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180", Vai:dusni
mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. To znaci da kaeficijent viskoznosti opada
sa temperaturom
4. Energija i rad
4.1. Oa.4.2 .. F",60 N. 4.3. A:::47088J. 4.4. A= O. 4.5. =:4,41J. 4.6. h=8 m.
4.7. F '" 30 N; A::: 300 J. 3.8. a=:6 m/s:!, 4.9. Vid! sliku 112. a) F
l
, b) F
2
, c) F3 i F
4
.
4.10. Rad je pozttivan. a) s, m; A=48 J, b) S2 - S1 =14,7 m; A2=144 J. 4.11. a) Al :::18 J, b) A =12 J.
4.12. k=20 N/m; A = 0,1 J. 4.13. a) k = 60 N/m; b) A = 1,2 J. 4.14. F = Ftr = mg; A":;; 1962 J.
4.15. s=600 m; F=Ftr; A=235440 J. 4.16. )l=0,2. 4.17. a) A=19600J, b) A=F· h, F =m(g+a); A=20600 J.
4.18. a = 2,2 mls
2
. 4.19. a) F = Ftr; A = 13,2 J, b} ma = F.Ftr, A '" 15,5 J.
4.20.5 ",25 m; F '" 4196 N; A = 104900 J. 4.21. a = 2 m!s2; A = 1181 J. 4.22 Ek = 120000 J:
4.23. m = 80 kg. 4.24. A = Ek = 1,6 J. 4.24. a. v=2 mls. 4.24.b. m-8l6 kg. 4.24.<:. a) F=4,9 N,
b) A=4,4 J, c) a) 90 kJ, b) A""E.",,90 kJ, CFA s; F 18 kN.
4.25. v = 6 mis, Ek = 18000 J.4.26. h = 1,5 m.
4.27. m = 23,4 kg; Ep "" 344,3 J. 4.28. a) v = 30,2 m/s; Ek = 456 J; b) h = 35,1 m; Ep = 344 J.
4.29. a) v =,9,81 mls; Ek '" 96,2 J, b) s = 4,9 m; hl = 10,1 m; Ep = 198 J.
4.30. a) Et /E2 =1J2,b) E1/E2 = 2. 4.31. v::::' 56,6 m/S.4 ..32. v;' trrills; a = 0,5 mls
2
• 4'.33 .. Ek = 7i J.
4.34. a+ h!I; Ek =: 7,7 J. 4.35. A::: Ek :::: 800 J; F::: 26,67 kN. 4.36. A = .6.Ek, a) 450 b) 750 J.
112
4.37. V2 = vl+at:::: 7,5 m/s; A = 31 ,25 J. 4.38. A,., = = Ek; S = 10,1 m.
4.39.Atr = Ek; s = 200 m. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju.
4.40. A =.6.Ek; A = 800J; F= 10 kN. 4.41. 20,5 J. 4.42. A = Ek Ep= 9,8 J.
. mv2
4.43. a) mgh :::-= AU'; AIr=- 1424 J, b) Ftr = 44,5 N. 4.43.a. a) A=Pt; A=1,25 KWh; b) A=7,5 kWh.
2
4.4S.b, a) P,=6625 W, b) P=8281 W, 4,44, a) Pk = AIt = 3500 W, b) P = 4,1 kW,
4.45. h = 0,3 m; P = 235,2 W. 4.46. t = 50 s. 4.47. m =pV; h = 30,6 m.
4.48. Pogledaj zadatak 4.47. P = 78,4 kW. 4.49. P = F·v; F = 10 kN. 4.50. PI< = 7357 W; P = 9810 W.
4.51.Ulozena snaga u turbinu je P = 47,1 kW. Korisna snaga turbineje 32,9 kW.
4.52. Pk =45 MW; A = 3,9'10
12
J (iii 1080 MWh). 4.53. Pk = 3924 W; P = 490S'W.
4.54. a) F = Ftr = 3666 N, b))l= 0,31, 4.55. F = Ftr = 7000 N; m:::: 7142 kg.
4.56. a=2 m1s
2
; v= 10 mls; v =5m/s, a) P:::: Fv; F=ma; P =40kW, b) P =80 kW,
4.57.a=3m1s
2
; P=1,2MW. 4.58.mgh=k>C/2; h=0,8m,
4.59. v = v/2; A = Ek, + Atr; Ek = 4S0 kJ; A = 474 kJ.
4.60 .. a) rna:::: mg - Fa; s = Fa = 400 N, b), Aa :::: 30 kJ, c) Ek = mgh - Ao = 45 kJ.
4.61.11E = A = mg (H + d); A = FO'd; Fo = 1010 N.
4.62.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da
dinamometar bude u horizontalnom polozaju. Koliki je rad sile F, a kolikj site trenja? c) Hoee Ii
dinamometar pokazati lsto istezanje ako. dinamomeiar zaklapa. neki ugao sa a tijelo vUCes
ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? '
4.63. Zakaci oprugu za statak ill Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci; k = Fix; gdje je:
istezanja koju pokazuje dinamometar, X· velicina istezanja opruge. A = k 012.
4.64. Ep =. mgh; lenjirom se izmjeri vislna stoia u ,odnosu na pod.
4.65. P = F v; v = sit. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.
4.66. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. b) Kineticka energija prelazi u
elasti&:1u potencijalnu j obmuto. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.
d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku, a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija
prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge.
4.67. a) E,= 180 J, b) Ek = aOJ, Ep = l00J; E, = 180 J.
m,'
4.6B.a) E\::::mgh=300J. b) Ek=240J: Ep",,60 J: Ez=300J, c) Es=-= 300J.
2
I = h; v = 4,43 mis, 4.70. a) vo=40 mls; E = Ek = 80 J, b) h = 80 m, E:::: 80 J,
m,2
4.71. a) v=8m!s, b) Vo= 28 mis, e) Ep=360J.4.72. Ek= mgh+ -2-; Ek=247;1 J.
4.73.235,4 J. 4.74. mgh = = 10 m. 4.75.2 em. 4.76. mJ!J2 =k>tl2; k '" 900 N/m.
.
4.77. Vidi rjesenje zadataka 4.108.1 F=kx; v =17,9 mls. 4.78. -- + mghl=mgh2' vk=4 mls; Ek=16J.
2
4.79. a) mgh "" vA=4,43 mIs, b) mgh = mg '2R + 3,43 mis, c) mVa2/R ='mg;
R
hl= 52' '" 0,5 m.
2 ,
4.80.a) mgh = mv A + lroA ; VA= 3,65 mis,
2 2
4.81. a) v=2,33 m/s b)V=2,67 mfs.
mv
2

b)mgh=mg'2R+--
B
+-2 ;vs=2,83m1s
. 2
4.82.Sudar je centralan i neelastican: ffi, Vl + m2 V2 = (ffi,· + m2) v =1,3 mfs.
113
4.83. a) mis, b) Ek== 194J; Ek'= 96J; 4.84. vl==15 mls.
4.B5. v = 3 mls; 6EJE, "" D,S Hi 50%. 4.86. v:F2·10" mls.
4.87. a) Vl= fii,h; ; V = 0,5 m/s; h = 1,25 em, b) Sudar je neelasticanje h < hl' odnosno E<E
1

4.88. nElE1 "" nhlh1 =- 0,25 iii 25%. 4.89. 64%. 4.90. Vidi zadatak 4.120[ hF 1,8 m,
4.91. a) v == 1 mls; h = 5 em, b) toE = 1250 J. 2,5 J "" 1247,5 J.
2 .2 2
4.92. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: IDlvl = mv] + mV2 ;b) zakon odrfanja
2 2 2
impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2; 3. "" m2 - ID2 •
VI m2 +m]
2 M 2 .
4.93. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv, - MV2 = 0; mgh == 1,15 mls.
2 2
4.94. Konac pricvrsti u tacki ° na jedan kraj table (iii stalak). Povuci kredom horizontalnu liniju kOja
prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju), Podigni kuglicu do tacke A, a zatim
pusti. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. b) KugHca ce se podici do isle visine.
c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha.
Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.
4.95. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u
po!oiaju 0. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod
polozaja 0 (Xo), teg. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. Te
po!ozaje zabiljezi na stalku. Istezanja X, i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo.
Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva
polozaja opruge, liEg =, mg(x2-xl). '
Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije, IlEe!
- xl). Konstanta opruge je: k =1:.= mg , gdje js m masa tega,
2 x x
x- istezanje opruge kad okacimo teg. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je
nEg ::= 6Eel. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL
4.96.Tijelo pada visine h i odblje se oa visinu hI. Oio mehanicke
'-..-_-
'2---
energije kojije preko u unutrasnju je E;E! "" h:h
1
• UkoHko je hl=h, SI,13O.
onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj
pOsJije odbijanja.
4.97. Da bj sudar kuglica bio centralan, vezu se kao na slici 130. Centri masa kugUea moraju bin na istoj
visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije
sudara, a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. ObUjepi jednu kulgicu
sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). KugUce ce se poslije sudara nastavlti
zajedno kretati. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.87 i 4.82!
5. Oscilacije i talasi. I, " ' ,
boA dJ::vI /r; ,x'" I

) f=50 Hz, b) <0=314 1=4,4 Hz; T=O,23 s; m=27,6 rad/s@T=2S;f=0,5HZ.
o • f=0,75 Hz; T==1,33 s; ro=4,71 rad/s. WT=0,5 s; f=2 g=9,79 m/s
2
.
.• l
c
=O,992 m; fp=o'0,997 m@.I=63,7 Tm=2,45 f=1,67 Hz; T=0,6 s; !=8,9 cm. 5.11.1:4.
5.12. k=9,80 N/m. 5.13. a) F=ky; F=mg; k=20 N/m, b) T=0,314 s.
5.14. a) vpooA=0,235 mis, b) Eko=1 ,39.10-4J, e) E
o
=1,39.10-4J).
5.15. a) k=15,8 N1m:,-F
o
=O,63 N, b)Eo=1/2kA
2
=0,0126J.
5.16. . .. jednake ..... rezonancija. 5.17. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja, a rezonator prima
energiju oscUovanja. b) Elasticna sredina. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.
5.18. T =1,5 s; m. 5.19.'T =1,4 s; Q=0,49 m. 5.20. 1,04 MHz; 1040 kHz; 1,04.10
6
Hz.
5.21. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina. Sta zapazas? Koje klatno sporije
oseiluje, kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio
period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije
usporile?
5.22. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. lzmjeri vrijeme
trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja
u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).
5.23. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period
oscilovanja. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n Jf . Konstantu opruge mazes izracunati i na
ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. Pri tome je F==kx, odnosno
F=mg. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega. Uporedi dobivene rezultate.
5.24. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. Drugo klatno
poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. Energija
oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. frekvenciju oseilovanja. Ta
pojava se naziva rezonancija. -.
5.25. f=10 Hz; T ::::0,1 s. 5.26. T :::0,2 s; f:::5 Hz; 1..::::2,4 m. 5.27. a) 1; %; 1,4 , b) T =0,33 s; t::::o, 165 s.
5.28.1...::1,2 m; T=4 s; c=0,3 mls; f=0,25 Hz, 5.29. ),,=2 m; 1=50 Hz. 5.30. e=80 mls.
5.31. 1\.=6 m; c=3 mls; T:::2 S. 5.32. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2; e2=20 m/s.
5.33. a) f=3 Hz; c=5 cm/s; 1.=1,67 em, b) Ista!
5.34. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena. a) c=5 em/s; 1.=1,25 cm, b) e=3 em/s; },,=0,75 cm.
5.35. A.=2 m; c=0,4 mls; f=O,2 Hz. 5.36. a) c=297 mis, b) I=IJ2; f=297 Hz.
5.37. F=45 N. 5.38. 3,2 m
5.39. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode, a za
proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.). Za nijerenje P?stoje postupcj.
Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa.
svijetla ,mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa. a tamna dolje. Pravac I smjer talasa
predstavljen je streiicom (zrak). Rastojanje izmedu dva-susj7dna.svljetla ili. lamn,a talasna
duzina talasa. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla
odbijanja od upadnog ugla. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. Promjena talasne
duzine moze se uociti i bez mjerenja. d) Mij!3nja. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.
Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa, tj. preiamanje talasa.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike
6.1. At' = 6 god. 6.2. a) 6.t =3,2 god. b) I = 6,24 m. 6.3. At = 50,2 god. Blizanac koji je ostao
na Zem!ji imat 6e 70,2 god, a bUzanae koji se vratio 30 god.6.4.1 = 90% I'; v -= 0,43 C'" 1,29'10
6
mfs.
6.5. Eo = moc
2
; Eo = B, 19.
14
J. 6.6. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1,52'10.
30
kg, b) E = 1,36 '10.
13
J,
c) Ek::= E Eo = 5,45'10.
12
J.
6.7. m =2 mo; v = 2,6'10
6
mls. 6.S.am= Eklc
2
= 0,44g; m =mo+ tom = 1,44g.
6.9. a) Eo = 1,5'10.
10
J, b) m = 2,78'10'10 J, c) v =- 2,4,10
6
mis, d) Ek = 10.
10
J.
115
II. Molekularna fizika
7. Molekularno kineticka teorija
7.1. 28 g/mol; 71 g/mol; 2ag/mol; 32g/moL 7.2. 2,99·10·
26
kg.
7.3.0=0,0357 mot; N=2,15'1<f2"; b)n:::::Q,0156 mol; N=9,41·10
21
• 7.3.a. n:"A,38 mol, m",,127, 1 g.
7 .a.b. 0=2 mol, N=l ,2·lcr
4
• 7.4. Vm;;:22,4 Vmol; 0=4,46-10.
5
mol; m=1,29'10-3 g; N=2,69·10
19

7.5. V=1120 I; b) m=1.6 kg. 7.6. n=8928,6 mol; m=258,9, kg; N=5,37·10
27

7.7.2,69-10
22
, b)!mo pod a), c) kao pod a) i b). 7.8, p=2,78·10
5
pa:
7.9.1,4 puta. 7.10,797 mis. 7.11. p=:1,26 bar. 7.12. p:::Q,8 kglm
3
; m=pV=o,oa k. 7.13. U=5515,8 J.
7.13.8. t=141,5°, 7.13. b. n=1,21 mol, 7.14.pV=const; pNl=pN2; 20,26 kPa; 67,5 em
2
7.15,P2=5 bara. 7.16. P2= 4 bara. 7.17. 13,8 m
3
. 7.17.a. 12,2 L 7.18. P2=320 kPa. 7.19. V,=15 I.
7.20. V2=O,27 I. p=:18,5 gIl. 7.21. Pt=l bar; V
t
=50'O, 151; V
2
=25 I; P2",,3 bara.
7.22. alp i V, b) P i IN. 7.23. Vidi sliku 131.

S1.131.
7.24.468,8 K; 57,1 cm
2
; vrr= const. 7.25. dm
3
• 7.26. T
1
=328 K. 7.27. a) 270 cm
2
, b) 225 cms.
7.28.2,15 I. 129. t:r-2732C. 7.30.1,16 kglm
3
• 7.31. Vicfl sliku 1321
81.132.
7.32. Na temperaturi T', V.1>V2. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2!
7.33. t=const; 404K; 108,7 kPa. 7.33b. Pri stalnoj zapremini, porastom temperature (karla je
sijalica upaJjena ) pritisak se poveca.
7.34.36Q'2C. 7.34.a. a} 4 bara, b) 2,2 bara. 7.35.162 kPa. 7.36. 320 K. 7.37. Vidi sluku 133!

SI.133.
7.38. Na ,stoj temperaturi je Pl>P2, sto znaa da je V
1
<V
2
• [lohor! 217.39. 285 kPa; 1,74 m
3
, 340 K.
m .
pV = MAT: m = 3,6 kg . 7.41. T:::294 K; t=21°C. 7.42. m=O,27, kg. T-=577,6 K.
M=34 g1mol; M..=34. 7.45. N=2,47'1<f2; n=0,041 moL 7.46. p=4·10·
12
Pa. 7.47. V=O,36I.
\
116
1

7.48. p=3 MPa. 7.49. 1805 K; 409 K. 7.50. p=O,21 Pa; p=21,27 kPa.
7.51.Vldi primjer3! M=22 gimo!; p=o,87 kglm
3
• 7.52. m=40, 8 g; Vo=914 I. 7.53. Vidi sliku 134!
7.54. Vidi sliku 1351 7.55. P1V] = P2 V
z
;P2=4Pl' 7.56. p=l ,02.10
5
Pa. 7.57.1,22 kg/m
s
, 7.58. n=8,24
Tl Tz
mol; N=4,96·10
24
• 7.59. T=360 K 7.60. EK1 =1,35·10,19 J.
V

.,/'
"------.,,,. T
81.135.
7.61. a) v=1468 m/s; EK=3,6·10·
21
J, b} v=1845 m/s; 5,65.10'
21
J. 7.62. T=629 K"b) vn=571 m/s.
7.63. a) 72600 K, b) 145919 K. 7.64 •. a} Pl=Po+pgh1=1,35 bar; b) bar.
7.65. U okvir sa staklenim dnom, cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa, stay! 2a-tak
kuglica (moie i olovna saema). Izmedu kugUca stavi pluta."i cap. a) Lagano pokreCi okvir. Plutani eep se
pokre6e. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Sta
odgovara molekuUma, a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a
zidove okvira. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0
zidove suda, sto odgovara ve6em pritisku. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce. Pregradi
okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce
istom brzin'om (simuliranje iste temperature). Brej udaraca kuglice se poveeaD.. Mozes Ii lzvesti
zak!jueak da se smanjenjem zapremine, pri !stoj temperaturi, pritisak povecao?
7.66. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom, kao na sUet 136. T
Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i'
manometru. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\
staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to ?
prievrstiti za dasku. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. Spojl .t
posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u
oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. Ocitaj temperaturu tl na
termometru. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne
prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Ocitaj
temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. Da bi proces bio S1.136.
izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom
kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl.l36). a)pl=Po(1+o.t1); P2=Po{1+crt2). Ellminisanjem
normiranog prltiska Po, dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska, gdje je Pl=Pa,
pztz Pltl
P2=Pa+pgh. b) Aka znamo vrljednost onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost
273 ·c
prltiska ,Pt=PIl'
7.67. U stak!enu U cijev sipaj zivu, a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. Dobio 51 zatvoreni zivin
manometar (sI.96.). U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi
U cijev u vad.i: taka da bUde vrha u vodi. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2• Treba.
117
Ah AI aT ,
Vz;:::;S!z. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah, I AT
poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. Podatke mjerenja unesi u
tabelu.
7.68. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.97.). U donjem
dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Treba ih prekritl staklenom plocom
kako kugJiee ne' bi ispadale, Kuglice treba da imaJu precnik do 0,5 em. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak
ana maze past! u bilo koju. pregradu. To je slucajan dogadaj. Ako pustis veliki braj kuglica, onda
zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe. V kaji pretinac je pala najvise kuglica?
Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom.
8. Kondenzirano stanje tvari
8.1. M=18 g/moL mol; N=3,34'10
25
molekula. 8.2. a) 2,23'10
22
, b)1,08'10
2Z
, e} 9,5·1(f'.
8.3. m,,;:e,54 g. 8.4. a) 1,92 g, b) 776 g. 8.5. a) m;:::;3·10·
re
kg, b)3,3·10·l!5 kg.
B.S.a. a) F=mg; F/S=1,23·10
6
Pa. b) 2,04.10
6
Pa. 8.5.b. F=0,16 N; m",,0,016 kg.
8.5.c. a} 0,005, b) 2,45.10
7
Pa, e) E=4,9.10
9
Pa. 8.6. S:;:; 1t, S=4,1·10·
3
m
2
; d=7,2 em.
8.7. F=45 N; m=4,6 kg. 8Ji a) 98,1 MPa, b) 4,7'10.
4
; c) k "" i. == 2,1.10
6
.!;:; Ep "" k ill
2
"" 23J
6.1 ' m 2
8.9. a) 40 MPa, b) E=200 GPa .. $=1/2.7 em
2
. 8.11. 1=5 m. 8.12. a) S=2,78 eml!, b) 0,098%,
, F 5 -F6.1
8.13. a)0,05, b) F=mg; - '" 19620Pa, e)E=3,92'10 Pa, d) A"" - ",,0,01J,
. S 2
B.14. a) F=40 N; m"4,1 kg, b) ErO,S J, 8.15. m-,.,zpV, V=SI, 1=180 m, 8.1S. O'k= 5 N/mml!.
8.17. b) i e) . B.18. S;:::;2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). A=O,4 mJ. 8.19. 0=0,073 N/m.
8.20. Vidi primjer 2! 0,078 N/m. 8.21. m,=O,023 g; V1=0,023 ems; 0=260 kapl. 8.22. m",,0,005 g.
8.23, U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je, F=mg+Fpn, gdje ie sila
povrSinskog napona F;m=crl; l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn.
Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena. 0'=0,068 N/m.
8.24.0,078 N. 8.25. h = , 0=0,022 N/m. 8.26. hv=14,6 em; hk-::06,1 em; ht =7 em.
P'9
8.27.1,2 mm; 0;60; 0,37 mm. 8.28. d,=5,7 mm; dl!=l,44 mm. 8.29. h2 '" 0'2 £1; 0'2=0,022 N/m.
h1 0'1 P2
8.30. d=0,61 mm. 8.31. F;:::;moll; 0'=0,95 GPa. 8.32. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude
mv
2
kt.12:
jednak: F,=::mg; F2=mg+rna; -2-"-2-; F"" 1<6.1; E "'" 2,97MPa
8.34.F;:::;Fj ,=500 N, 0'::::25 MPa, b) Fmwr9000 N, e)ma=Fmax-Frr; a=8,5 mfs2
8.35 .. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma; if=2as; if;:::;2gh; a=49 m/s2; N=41 0 N; 0=12,6 MPa. Neeel
8.36. SHa istezanja je Fj;:::;mgsina; a "",l.(rad); 6!;o,(),68 mm.
. . . R
118
L
8.37. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS, vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S, vrtikalno
navise. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi mg·F
p
, gdJe je SHjedi da je
1=10400 m.
8.38. A=cr.<lS; as=Sl
w
S; S;:::;4nr, Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m,;
pi r3n '" p.2 .irln:; f1=1 ,59 mm; A=0,9 ).J.J
3 3
8.39. Ll.S=Sj"S; S=4nr; S1=100'41tr/; m=100ml; r;:::;0,26 em; f,;:::;0,056 em; A=38)J.J.
8.40. Vidi rjesenje zadatka 8.38. i 8.39. rl=5,71lffi;
8.41. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana, sa obje strane
akvira, je A=0'2S=O'2Ix; m=O,B g. b) A=a2h.S=0, 16 mJ.
8.42. Vidl zadatak 8.231 F=mg+(d,+d2)ncr; m=pV; V=h(S2-S,); F""O.067 N.
8.43. Neka je zapremina vade 1 dm
3
• Tada je masa m=1 kg. Broj molekula u toj zapremini je
N",,3,34-10
2S
(vidi zadatak 8.1). Zapremina svih molekula je V=NV1=O,334 dm
3
• To iznos! 33,4%
ukupne zapremine.
8.44. a) V=1O-
s
m
3
; V=dS; d='3'1Q-,om=O,3 nm. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl",
onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V
1
= (%y '" 1,4.10-
29
m
3
; N= 7 .10
19
molekula.
8.45. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. Oko
jednog od njlh staYI treei, veel okvlr, a zatlm ukloni manji (s!.102.b). Lagano lupkaj po okYirima. a)
Koji mode! odgovara kristalu, a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. a
u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa?
8.46. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. Donj!
eilindar ostaje priljubljen uz gornji, aka se postave u vertikalni poJozaj. Ogledom se dokazuje
postojanje slla 'Izmedu mole kula. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog
djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.
8.47. Izmjeri dui,inu trake I i presjek S. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. Optereti traku
, . N . d" .' lJ.1 d F
1egovlma ml, m2., ms ... j biljeti lzduzenja al"lJ.I2., tlls,·. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa
dijagrama odredi modul elasticnosti (£.::o E
. S I
8.48. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi
opna bila CvrSCa. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea, nesto duzi od precnika. Gomj! dio opne
se skuplja (sI.105), pod djalovanjem molekulskih slla.
8.49. Iglu stay! na komadic papira, a zatim sve na povrsinu vade. Kada papir upije vodu, patone, a Igla
ostane na povrSini vade. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao
zategnuta apna.
8.50. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru, a zatim do 100 ems alkoholom.
Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru,a zatim ponovno dopuni
alkoholom do 100 ems. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 10
04
em
3
oleinske kiseline.
Od tog rastvora pipetom odmjeri 0,5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto
nesta praha krede. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. Ako pretpostavimo da se formira
monomolekulski s!oj oleinske kiseline, onda je zapremina V::::S'd, gdje je jednog
molekula. d:::: f ' gdje je V=O,5'10'" ems, S-izmjerena povrsina masne mrlje.
8.51. Pagledaj primjer 2.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n,.
Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi e = V , gdje je tI V
poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.iretL
119
8.52. Vldi zadatak 8.23 i sliku 18. 0 '" F ;;;g. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u
trenutku otkidanja prstena, masu prstana m i srednji precnlk prstana d.
8.53. Vidi zadatak 8.29. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari, a zatim visinu alkohola h
z
. Voda i alkoho!
nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Visina se raeuna u odnosu na
mvo tecnosti u Casi. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.
8.54. a} !=.75,036 m, b) 1=74,968 m; 06.1=6,8 em.
8.55.1
1
=!o(1+uh); 10=11,998 m; lo(l+ut;J; 12=12,005 m. 8.56. 1.30=60 m; 10=60,0306 m; 130"'60,061 m.
8.57.1=1.0110; t=415.6'C. 8.58. t=530'C. 8.59. <:<=1 11'C.
8.60. y=3a=4,2·10-'&1J<'C. 8.61. 80=9989,8 cm
z
. 5
1
=9983 cm
z
,
8.62. So=8400cm
2
; o6.S=29,2 cm
z
. 8.63. t=641°C. 8.64. '1=30.; V",,80S,8 cm
z
.
8.65.a) 120,21; b) 119,B I. 8.66. a) a""S,01 em; M=O,01 em; b) .1S=O,6em
z
; c) tN",,0,75 cm
3
,
8.67. 6V",,3.5 ems; y=1,4'10-41f<'C. 8.68. 0.=1 ,7·10--51f'C. 8.69. AV::N
k
wV"",,0,1641.
06 .
8.70. V. "" Va + Va; 1=105°C. 8.71. Po=O,8 glcm
3
; p=0,778 glcm
s
. 8.72.7662 kg/m
s
.
8.73. a)13,60 g/em
3
; b) 13,24 glem
3
, c) 13,67 glcm
a
.
8.74. t=56,1"C. S.75.Vidi primjer 3! 0"=38,4 MPa. 8.76. 73,5"'C. 8,77. F=4-10 N.
S.78. io=2rort=don:; !=dn:; d=do=(1+o.t). 8.79. d::;;1311 mm, Moze! 8.80. M=362"C; t=382"C,
8.81. Broj obrtaja je N "" 2:r ,gdje js r =: ra(1 +at); r1 "" 1.0003 m; r2 ::;; 0,9997 m; dN=Nlt-N\=9,6ob.
8.82. t:Nt::;;VoYttlt; tlVs =Voy.,6.t; AV=I:Nt"t:Ns=3,B2 em'. zwe je 13,6 g/cm
3
te.je masa five 52 g.
S.S3 •. Vidi rjesenje zadatka·S.82! AV=O,735 cm'; V0=50 cm
3
; 0.=1,1'10.
5
1/0C.
8.84. 32,7"C, 8.85. AV=Voytlt; O=mcdt=epVoAt; tlV=3·10""m
3
• 8.86. a) tlV:;:16 cm
3
, b) t=1490C
8,87. dV=1635 cm
3
; AV=S& d!=20 cm.
8.88. provuci pipetu i teimometar (51.106). Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije
zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t,. Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok
u pipeti na podizatl. Procitaj t2 i promjenu zapremlne dV. prj tome]e
PDb.hzno gd,s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Uporedi doboveni reiultat sa
tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode, na datoj temperaturi.
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
9.1. 1650J, 9.2, 808J. 9.3.IW=B·10-4 m3; p=300 kPa. 9.4. 80QJ,
9.4:a. A=18000 J. 9.4.b. Pogladaj primjer 1l A=600 J.
9.5. pV,=nRT1; V,= 31, a) A=1800J, b)0=4800J. 9.B. a) V
1
=3!; V::=45! b) Tz = Vz. T:<.=409 5 K
, , T1 V
1
' ,.
9.7. a) Vidi primjer 11 A=997 J, b) q=mc.6.t:::3480 J, c} AU=2483 J. 9.8. A=61 ,8 kJ, 9.9.1010C.
9.10. m=145 g. 9.11. PM adijabatskom procesu 0:::0, A::"-liU=w650 J. Gas se ohladio!
3
9.12 .• t..U ""2'nR.6.T; 52, 1°C. 9.13. V1=12, 1 t; A=646 J. 9.14. V
j
=18 t; A=7200 J,
9.15. a) n=O,B mol, V2=7,51. 9.16 .. 850 J. 9.17 .. K. 9.19 .. Tz= 0 K.
9.20 .. a) 35,8%, b) Ql=223, 5 kJ, c) O2=143,5 kJ. K. 9.22. T
1
:::420 K. 9.23. A=28 kJ.
9;24._.1 ,lB. 9.25. kJ; yt=0,202. 9.25.3. yt=O,317;5r-mq; Pk=O,127 M\fo/. 9.26. bU=O, jer je
p omJena zapremlne pn toplJenJu O=mQt; AU=336 kJ. 9.27. 0=mc"i.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.56 kJ.
120
i
9.28. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.01=1050 J; Q2"'33,6 kJ; 0,= 39805 J; 0=74455 J.
9.29. O=mc(it-h)+mQl; 0=15894 J. 9.30. 0=772,8 kJ+ 1143 kJ; 0=1915,8 kJ.
9.31. m=loo kg; 0 1=7123 kJ; Q2=33600 kJ; 0 3=1260 kJ; 0=41983 kJ.
9.32. a) 419,8 kJ" b) 31,5 kJ+1008 kJ+125,] kJ=1165 kJ, 9.33.a. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa
¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. Toplija voda otpusta toplotu Hladnija vada' prima
toplotu Q,=mle(f&-t,). Ako se gubici O2=01; t.=43,6°C. 4.33.b. Vidi zadatak 9.33.al t.=28,8"C.
9.33.c. Vidi zadatak 9.33.a1 C:!=476 JlkgOC
9.33.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze, smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. Glovo
otpusta toplotu: Voda prima toplotu: 0.= mvCv(t.-tv); Qo=Qv;Js=21,5°C
9.34. mvCv(t,,-t,.)=mLQt.+mLc.(ktJ; ts=6,4°C.
9.35. tr15°C; m=1oog; n=10 kockica
9.36.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1=17581 J;
0::=67200J; 0:<",840 J; 0=84781 J.
9.37.tg=0"C; OL=QV; tv=80"C. 9.38. t2=100°C;
Q=mc(t2-t,)+mql; 0=5,19 MJ. 9.39. 0=1,038 MJ.
9.40.0,=1,78 MJ; Q;t=11,3 MJ; 0=13,1 MJ.
9.41.Q,=10,5 kJ; O2=336 kJ; Q
3
=419 kJ; 0
4
=2260 kJ.
0=3025,5 kJ.
9.42. O=P"t; P=1000 W; O=me(4.-t)+mq;; "t=44,6 min.
9.43. Pogledaj zadatak 9.421 a) Q=1574,3 kJ, b) 1:=52,5 min.
t,
o !
, , ,
t1
Q! ' 02 ' Q3 '
SI.I37.
9.44. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c,,(t.-tv) ts=28,4°C, 9.45. Pog!edaj zadatak 9,44! t.=60°C.
9.46.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335,8 kJ. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ
pretvorice u paru masu od mz "" O
2
= 0,387 kg .9.47. 0= 26 GJ. 9.48. Qs=mqs; m=1, 1 kg.
q;
A
9.49. p:::: T; A = 0,28mqs; t = 11,4 h; s = 684 km.
9.50. Stavi posudu u toplu vodu (51.110). Plutan! esp, koji se nalazl na povrSlni vod.e u U cijevi, podize
se. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. Stavi posudu u hladnu vodu. Cep
se krece, Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.je topli a s18 hladni rezervoar?
9.51. Vazdusni stub, koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi, stavi u toplu vodu (sI.111). Stub zive, visine h,
se podife. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. b) Rad'gasa je
A=p(Vz-V,J,=pS(I;l-h). Treba izmjeriti visinu stuba five h, duzine vazdusnih stubova I, i 12 (prlje i posHje
zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi, Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u
toplu i hladnu vodu, stub zive se kre6e gore dole. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.
9.52. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da, okrenuta 9tvorom nadole, lebdi b!izu dna (slika
112). Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi
nekoliko puta. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju, istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.
Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on Da bl se epruveta
statno kretala potrebno je stalnu razliku temperatura., Radno tijelo je vazduh u epruveti.
9.53. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj
vodom. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?, Koja
tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi?
9.54. Sipaj u posudu nesto vode i , bez zapusaca, stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. Skini posudu sa
resoa i dobra zaeepi. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. Voda u posudi ce
pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje,vpdena para te .te.se pritisak
Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.
121
1. lIIIeaunarodni sistemjedinica
Predmeci decimalnih mjernih jedinica
Osnovne jediriice
Velicina Jedinica Oznaka
duljina
I
metar m
10" d decl 10 da deka
10" c centi 10' h heklo
10'" m mili 10 k kilo
10"
u mlkro 10' M mega
masa
.
m kilogram kg 10"
n nano 10' G giga
vrioeme
, .
t sekunda s 10'" p piko 10" T tera
termodinamicka lemoeratura T kelvin K 10'" f femto 10
00
P peta
iakost elektricne slruie I amper A 10'" a ato 10'· E eksa
svietlosnaTakost J kandela cd
kolicina tvan (mnozina\ n mol mol Vaznije fizicke konstante
Neke izvedene jedinice brzina svjetlosti u vakuumu c=299 792 458 mls
gravitaciona konstanta Nm'/ka'
Velicina Naziv Oznaka
ubrzanie slobodnoq pada I mis'
gustina kilogram po kubnom metru
kg
rn'
Avoaadrova konstanta NA=6,022' 1 0·' mor
permeabilnast vakliuma I Uo=4,,· 1 0.
7
Him
I povrsina kvadratni metar m' permitivnost vakuuma 80_8,854'10.12 F/m
zaoremina (volumen) kubni metar m" masa mirovania elektrona m,-9,109'10' kg
brzina

metar u sekundi
rn
-
s
masa mirovania protona m,=1 ,672'10'
u
i<fL
masa mirovanja neulrona m
n
_1,674'10'u kQ
sila niuln (newton) N
oritisak inaorezanie\ I paskal (pascal) Pa
Eneraiia, rad, Idplina diu I (ioul J
atomska iedinica mase u-l,66057'10' kg
Plankova konstanta h-6,626'1 Js
standardna temoeratura T
o
=273,15 K
. snaga, toplolni fluks val (watt W
,
J
specificni loplolni kapacilel diul po kilogramu po kelvinu
--
kgK
standardni ontisak I Po-l01325 Pa
elementami naboi e-l,602'10'''C
malama gasna kanstanta R-8,314 J/mal·K
Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati
Gustina (kg/m
3
)
.
Velicina Jedinica·
VrijednoSlis!<azana osnovnim .
jedinicama
.
.
duljina
morska milia 1 morska milia= 1852 m
ast(onomska jedinica 1 astron. ied.=1,495978·10" m
masa
lona (I) 1 t_10"kg
atomska iedinica mase (u) 1 u=1 ,66057.10.
27
kg
minuta (min) 1 min=60 s
vrijeme sat (h) 1 h_3600 s
aluminii 2700 Suho drvo 700
bakar 8'900 led (O'CL 920
ieljeza 7800 voda(20'C) 988
cink 7100 voda(4'C\ 1000
nikl 8900 alkohol(20'C) 790
olovo 11300 benzin(20') 700
platina 21440 morska voda 1030
srellro 10500 nalta 760
dan {d\ 1d 86400 s
1 bar 1 bar-l0' Pa
eneraiia elektronvolt (eV) 1 J
zlata 19300 u/ie (20'C) 900
volfram 19200 ziva (20'C) 13600
oorculan 2300 vazduh IO'C) i 1,013 bar 1,29
staklo 2500 vodena para JO'C) i 1,013 bar 0,88

122 123


'\
?e>
'-..>'
/;'
l'
Broj grope'
Izmijenjeno
Povijesno
Novo
IA
IA
..--
H
1.0OS0
,
Li
6.941
II
Na
Zl.9898
"
K
39.102
37
Rb
85.4678
55
Cs
132.9055
87
Fr
IIA IllB
IIA lIlA
2 3
4

Be
9.01218
12
Mg
E""
24.305
20
"
Ca Se
'<).08 44.9559
38 39
Sr Y
87.62 88.9059
56 57
Ba La
137.:>4 138.9055
88
"
Ra Ae
226.025 (227)
+--,-

r
IVB
IVA
4
"
Ti
47.90
.,
Zr
91.22
n
Hf
J78.49
104
Wnq
{2M}
i
-g
?l
c
il

c
",
0>

"'

3i
",
"
"


.r
-g

a.
0>
'·(f)PlPlroCI»
l:t
N.... as'
o _:

owwoco
I.e

-

1\)->. ....... w!:::.
-...J-.....jO')coro;:tl'\
...... (j)o,)COo)fO


colo






;;;t
3
1
iil
S
"
T
a.
"
"' -g
"
3i
",
'"
"
I

-;=
a.
"


<DE?


'"
0"
0>
0>
Q.
1\)1\)
...


....

.... 0 oeo
00 00
00"
N,
0>
'"
-'"

c @

o

3
0"
s· a
'2'
3


eo I\)
1\)",
80 tnO
f
3i
'"
2.
S
."

i:f
-g
"

" c:::
l
lS
N,
0"0>



03
:J :r
F'
1\)0 0
'" '"
",0
_f
<D

"'0
iN
"'
:""1-v
""

Ii
o.lQQ
!q


Ij lfil€
,! I]I'T"IJI§


c
'"
IC

3
o
Co
=.
..
iii
l!l
'"
'"

.!!!

"!:

Gl

",

" ;:

Period ni sustav- elemenata
VB VIB VIIB VIII IB lIB IlIA IVA VA VIA VIlA 0
VA VIA VIlA VIII III lIB IlIB IVB VB VIB VIIB 0
5 6' 7
.......--------
8 9 10 II IZ 13 14 15 16 17 18
-,-
He
4.00Z60
5 6 7 8
,
10
B C N 0 F Ne
10.81 It.Oll 14.0061 15.9994 1,8.9984 ZO.179 i
I! .. 15
"
17
" ,
d
AI Si P S CI Ar
,
26.9815 28.086 30.9738 32.06 35.453 ' 39.948
" "
" "
!7 Z8 29 30 31
"
"
34 3S 36
V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As Se Br Kr
5OMI4 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.546 65.37 69.n ]2.59 74.9116 78.96 79.91)4 83.80
" "
43 44 45 46 47 48
.,
5<)
" "
" "
Nb Mo Te Ru Rh Pd Ag Cd In Sn Sb Te I Xe
92.9064 95.94 98.9062 101.07 102.905S 10M 107.868 112.40 114.82 118.69 121.75 127.60 126.9045 13J.JO
"
14 75
"
71 78
"
.,
8l
"
"
.. 85 86
Ta W Re Os Ir Pt Au Hg TI Pb Bi Po At Rn
180.9479 183.85 18&2 190.2 19Z.U J95.09 196.9665 200.59 204.37 W7.Z 208.9806 (210) (210) (222)
105 106
Unp Unh
I
(262) (263)
-
.. p

f -->-

Reeenzenti: Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla

.Izdavac Behram-begova medresa, Tuzla

Stampa Harlo-graf, Tuzla

PREDGOVOR

Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola, a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih zadataka. Za stampariju Safet Pasi6 Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi

i

eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i

jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom. Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori

Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 1O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine

Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08. '1999. godine

Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA 2. Kinemallka 2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11 2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15 2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21 3. Dinamika. Slatika. 3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23 3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29 3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35 3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40 3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................46 3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49 3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52 4. Energija i rad .........................................................................59 4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59 4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68 5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73 5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73 5.2. Mehanicki talasi. ......................................................................77 6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80

1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan (skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a 3 izvedene jedinice: m , kglm ... Prilikom izracunavanja najsigurnije j~ deeimalne i 9 mjesovite zakonske jediniee ~retvoriti u polazne SI jedinice .•Npr: 2nm. = 2·10· m; 6 em'= 6'10" m'; 2cm3=2'10' m3 ; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se dobije takode u SI jedinieama.

Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):

~I II

ii

1:1

+

II MOlEKULARNA FIZIKA 7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82 8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90 9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96 Rjesenja ....................................................................................104 1. Uvod ....................................................................................104 2. Kinematika ........................................................................... 104 3. Dinamika. Statika ................................................................... 105 4. Energija i rad ........................................................................ 112 5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114 6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115 7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116 8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118 9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119 Dodatak ............................ : .................................................... 122

~

c""a+b,

+

+

c<a+b

SI.1.

,j]

-----_._-ii,
)

!1'

, II

F

ii,

F=Jp;2 +;Fz1

;.

II

V:::::Vj +V2 V=V1 + Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):

(sinus): sinn""!., sin 2o:+cos 2 o.=1 c (kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa c

(tangens): tga=b' (kotangens): ctgo:=~
b S1.3.

,

b

Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao

5

12 em + 10. Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10.013'105 Pa.7334 =36.00098 = 0. 10 . = 110.00 em + 0. duzina ucionice je 10m. Na primjer: Apsolutne greske pojedinih mjerenja su: 3. = 110.001 10. q = 0. .jediniea mjere.01 em 5 .111 em = 0. .01) em x I dobili vlrjednos!1 x" X2. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno. d4= 10.14 em.l. Na prlmjer: 5.0000000012 C = 1. R = 6370 km = 6.504=4.13-10. U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva.12 em.7854=10. .131 em = 0. A . x. d2= 10. sredn]i poluprecnlk Zeml]e.15 em. d3= 10. d 5= 10.mjerena velicina.3. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5 posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. normalni atmosferskl·pritisak. Ono se vrsl u proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna.28 = 10._-= 0.8 .15 em + 10. izvrsitr najmanje tri mjerenja.X=nA gdje je: X .37'106 m . Tada je srednja vrljednost Relativna greska je: Potrebno je. e = 300000 km/s 3'105 km/s 3'10' m/s . Kada u zadacima racunamo s mjernim podacima. Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna. Znacajne cifre pri racunanju. =110.00 em ..13 --10.11 em.13 -10.7374 = 36.ih imaju podael.13 em + 10. pri cemu je: 1. Velielna zove se srednja apsolutna greska mjerenja. Srednja vrijednost mjerene velielne je 0.8. Srednja vrijednost je najbliza pravoj vrijednosU: . m (metar) . nabo] tl]ela.146 + 2.13-10. Na prim]er: £=-·100% x Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja dutlne olovke I dobill vrijednosti: d. . Rezultate mjerenja zapisujemo u obllku = = x=xil\x Relativna g~eska mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti mJerene velleJne. =110..13 em £::.=lx-x. pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja: ~x.2'10'9 C . Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara.56 = 2. 0.1 % 6 7 . Apsolutna greska .. 0.13 em.13 ± 0. pomoeu potenei]e bra]a 10. Ako je prva od odbacenih cifara manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara..jedinica mjere.1 + 0. Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. Pisemo: 1= 10 m.01 em + 0.806 = 2.01 em M.121 em = 0.14 em 5 1003= onoiiko eifara koliko ima u osnovi.273= 9..15Iem=0. p = 101300 Pa = 1. = 110.63 '0.141 em = 0.5.13-10..02em M.itd. Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno d 10.brajna vrijednost.02 em M.11 em + 10.74 36.8 = 4. n .01 em Srednja vrijednost apsolutne greske je: ~d 36. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine 0.svako9. a takvi su svi rezultatl mjerenja. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu. Na primjer.02 em + 0.brajna vrijednost. ~x2=lx-X21.02 em + 0. Na primjer: M.01 em = 0.f86 = 9. tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih x Ona je neimenova~ broj i obicno se izrazava u procentima: ~x (pouzdanih) mjesta sto..73 Srednja vrijednost mjerene velicine.mjerena velieina. = 10.01 em Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku d = (10. Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. Na primjer: 2 M.

snagu termoeleklrane od 800 MW.5 ml.011 +0.a E=-+Lla . Rjesenje: Elektri~ni €".02 V + 0. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10.9.4.82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0.250 A.8 g/em b) brzinu automobila 45 km/h. Saberi zadane podatke.. voltmetrom je izmjerena vrijednost napona U= 1.R R LlU M gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar. 0.sila kojom tijelo okomito N S1.02' 4.28Q ·0.6.1 % Apsolutna greska mjerenja je: ilR =€·R ==7. Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i povrsine stoia. vrSi se posredno (indirektno) mjerenje.02 R 1. .28.b + b. 1.04V. b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja iznosl. b) 2."-=. s\.1. 3 . Ako lijelo vueemo stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja tijela onda je F= Ftc i FN= mg (sl. 26. 1. Koefieijent trenja je: a) b) c) d) e) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF. ~: I m (kg) I F (N) I Relativna greska mj~renja je: Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja iT )11 + . a najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0.4 cm . pazeci na pouzdana mjesta. u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji preenik Zemlje koji iznosi 12740 km. b Lla . .!inom brzinom. pazeci na pouzdana mjesta: a) 2. 1. Odredi kolicnik ovih brojeva.6. Najmanji podiok skale voltmetra je 0. 2. pazeci na pouzdana mjesta. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar izmjeri nekoliko puta.6. a) 0.113.26 mm. 1. dinamometar (2N). Podatke unesi u tabelu: x=b a £=2 Lla .031 IlR =0. Pribor: Vaga. e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi 384000 km.2 em+6 mm+0. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7.2.23 R=R±AR R "" (7.031 iii 3. 3 Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom.34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta.82 V 0..F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru.150 miliona kilometara. potencijom od 10. Izrazi je u osnovnoj SI jediniei poteneijom od 10.2 + )1:. Llb b Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi.A)l""b. ilm·najmanja masa tega na vagi.4.6. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela skale. drveni kvadar.koeficijent Irenja. Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi. zapreminu vode od 2.lFN gdje je: !'. jaeinu eiektricne struje od 3. 4).02 V Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je M=O.lzrazl pomocu potencije breja 10.032 . b) 97. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se sljedecim pravilima: F !'=mg x ""'n±b €=X ~. 1.01A).8..6.04 V.3.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi.Greske indirektnlh mjerenja.3. 1. Rezultat mjerenja zapisujemo u obliku gdjeje: b.F+t.2 flA 2 povrsinu lima od 6. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti.004. Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.52 .005 A "" 0. FN.)l""€:jI T 1.b E=-+. x =a·b Llx "" alI.0duzmi 0.250 A E "" 0.28± 0.7. 1. sila trenja ima suprotan smjer ad smjera kretanja tijela i iznosi: D Ftr = J. preko dinamometra.23)9: .m ~ otpor je: R=~=-~=7. upolaznim SI jedinieama: = 0.54.Pomnozi ove brejeve.-+U I Najmanji podiok voltmetra je 0. priliskuje podlogu. 8 9 .5. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm.21'0. l. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona ilU = 0.Q I 0. m-srednja vrijedhost mase kvadra.". uz jednako izvuceni dinamometar.250A F m Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu) .OO5A € "" IlR .

Kinematika 2.5 ml. stalnom brzinom. Potrebno nam je odmjeriti 300 em vode.17. te srednju vrijednost apsolutne 9 reske mjerenja. v ~ 15m 1. a) j Na slici 5. a koliko volti ima jedan podiok voltmetra? 1.5 ml. Odredi: a)brzine kretanja automobila. 1. kolika ce biti maksimalna apsolutna greska mjerenja? 1.20.2 s.Aka se leorija i eksperiment razilaze.(6. S:::::: v· t Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h.1. kretanJa bicikla pjesaka prikazana. Koje mjerenje je tacnije? 1.1) V. lznosi 1. ako je na njegoYim krajevima napon U". da se 10 11 .732. J:.18. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija koje je iznosilo 39. 1000 m ~15 m h 3600s " 5=150 m t-? 1. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12. te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja. sto znac. bicikla i pjesaka . v::::::const. Odredi apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija. Brzina. 32. Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja. 2. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg..21.1. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja. b) jedne oscHacije (perioda oscilovanja). 1.67%. Odredi relativnu gresku = mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl.10.50 mm.53 mm.5 ml. .51 mm. a vrijeme kretanja t~~= 150m =10.387.55 mm.51 mm.22. znaCi da teorija nije dobra" Feynman 1. pomoeu ampermetra. a zlatar 7 9 zlata sa \I greskom od 0. Masa tijela je 500 g. sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu.0 ml. Pri mjerenju napona . 1. greska iznosi 1. 14= 2. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.19. bicikl . . Zakoje vrijeme oe preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m? Rjesenje: v=54 Ian ~54. Iznos srednje brzine definise se relacijom 1.= 2. Odredi srednju vrijednost mjerene zapremine. a kroz njega tece slruja I:: (0.od 12V.1 N.244. su S1. pjesaka-P.12t Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta: '32. s(m) p Rjesenje: autQmobila. a najmanji teg na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 g.5°C.00 mm.2 ± 0.. Na vagi pise ±2%. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei 'Jpodaci: 1. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo 3 3 100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300 ems vode? Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama.25 ± 0. ° Primjer tGI Na slici 5. b) put koji su preci za prve tri sekunde od pOGetka kretanja. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak.14. 7. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0. je grafikon puta u Qvisnosti od vremena La: automobil-A.16.0 ml. iznosi 2%. b= 2.1 g.= 2. Relativna gr~ska pri mjerenju jacine struje od 50 mA.. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1 (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0.2 s. a jedan podiok termometra 0. Koliki je otpor proyodnika..S.01) A 1.13. : I MEHANIKA 2. 32.475. pravom linijom na sot dijagramu. a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em Jedan 3 podiok menzure iznosl 2 cm . Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0. a koliki zadrugi podatak? 1. 15= 2. Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee.6 N. pomocu voltmetra. 33. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em'. 32. _ lis V=- lit' gdje je lis predeni put za vremenski interval At. Srzina autobusa je: v = ~ t 1. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5.0 mm i 12.5. SI jedinica za brzinu je m/s. b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C? 1.11. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60 em'.

kre6u ravnomjerno pravolinijski./ Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ~bila ima najve6i nagib. je zbir predenog pula do 1=0 (Ij. 2. Pjesak ueini 120 koraka za 1 min.-2 =l.'... Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. a) Kolik! je ueenik b)'KbIU::i je pomak? J / Rjesenje: a) Put se mjeri dul. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h? Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0.14.12km ""lkm S1.. kolika je -W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h? b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku. 3 =~r(1-km-)-. o 2 o 1 2 81.12 kID o S1.33-·3s=4m s m ~eko B do C (sl.za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km. 2. auta na pulu AB. a biciklista 13 m/s.\ .. (:f. 12 13 .-'-+-(O-. predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde kretanja? 2. 7).4:-.. / ' s '. 20 km Ukupan predeni put pjesaka. 'v. t ' dijagramu (sI. za 2 h i 45 min. +sAB SOl.13. 6): g=SOA. Iznos pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela: 2. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s.11. SAD 1. Iznos puta je(sl. _"'s_6m-2m vp .8.8) Brzinu (:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A.83 s. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za \.1~. _ prasao put? y{km) izraziti u km/h i m/s.6.18m .5-km-)-. Kolika je sirina kanjona? c= 340 m/s.1./ brzinu zvuka uzeti 333 m/s .9J? a) Koliki je 0. ..10. putanje kojom se tljelo krece. Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? . au trci na 1500 m 3 min i 12 s. Kolika je srednja brzina kojom se Ledena santa . Kolika je srednja brzina .~~ ~ // /( [ T Brzina bicikliste je: \~ ima ve6u brzinu? \~ Brzina pjesaka je .7. . onda je predeni pul pjesaka za tri sekunde sp::= vp ·t=1.t 3s 133.) suk =so' +sp. • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9. Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s.8 km/h? (fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Kolika je brzina automobila A i B (sI. Sta predstavlja sralirana povrsina na v. a) Kolika je srednja brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km? ® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku . B 40 min C . v (mi. BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh.6.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh. Ako je dutina koraka70 cm. duzine 130 km. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s..9.5 ---------..5 s.12km + 1 km =2. Is s i~' 'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h? .B t (s. s Bicikl prede put Sa =Vp ·t=2-·3s=6m s m @ kretala santa? prede 300 km za 22 dana. =2m+4m=6m primje/~A<retanje ucenika od k~6e 0 do skale B prikazano je oa sUei 6.5 - ------- A 1 x(km) s ".'!:'. .' 0. do trenutka I = ~ s. C'ako se krete prosjeenom brzinom 28. 2. ::=~= 6m=6~ til. Koje vozilo Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva. Brzina aulomobila je V A ". ~ . " b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je SA =V A m' ·t=6-·3s=. A 20 min 4D km S1. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma prolekne 68.

!

2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju? c=340 m/s.

~. Ova djecaka ist~vremeno krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom. U~aljenost mjest~. je d ~ 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od mjesta A?
2.30. B':2ina. rljek~ u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'

2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina zvuka 340 m/s.

~'f aka ~hva okomlto na to~ ri~~ke (51.11 .)?

'

,

2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.

~~t iIAotoml
\....1:,:;V

2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa 300000 km/s?

(2.~liva~ pr~lazi oa suprotnu stranunjen ,tokvada 9a jev!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1' 1 mls. rijeku okomito oa brzinom ,ada Ie 5tl9aO rijeke odnijela 12 m
I
I

"

snagu.

amea

U

eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom ~ mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu

I

2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?

G§18Cam~: r
~

nlzvodno. Koliko je siroka rijeka?
je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?

v,
------------------

1

2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.

.! I

I

Od~osu .n~ honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na kohku VISIO~ ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se kre6e u honzontalnom pr~vcu j koliki ce preci put za 8 s7

Avian je podi:re stainom

~rzinom ~=

576 kmfh pod uglom 30 Q u

a
81.11

2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.

2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole

S

produii do prodavnice P, a zatim se vrati u skolu (sl. 9.a). a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?

K ..

------------~.-----..

Ii

P

I I
··!.··I

E

2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu. P ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje 1 m.

2km
S1.9.a

O,Skm

2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km, i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak? 2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?

2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
J

potreban.

~

2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za blretu (III cljev), metranom, podmetac.

2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju, v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv! automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m. d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?

II ,1

2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je" srednje ubrzanJe '

2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh? 2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog? 81 jedinica za ubrzanje je ~ . s

_ av

a=--

at

14

Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je

a=const,

v==vo±at
s=vot±-

U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0, O=vo -at;at=v o
a=-=--=1t
S2

at' 2

Vo

sm
s 5S

m

v 2 =v~ ±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje, predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja). Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je

. _ Predeni put koji ~e automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put) Izracunavamo IZ Jednacm8

v =v~ -2as.
2

15

v=at;

se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina se ravnomje"rh6 ~~ve6a na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila; b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja? Rjesenje:

primje~;~~utomobil

s=-; 2

ae

v 2 :;:;::2a8

Posto je krajnja brzina v ~ 0
2
Vo

81

=2a= . -

' W
,

to j'e 2as ~ y"
1

0'

o

5S

ill

m =125m . ' 2·1s'
81.12.

IOOOm m Vo ~18-~18·---~5h 3600$ S km m y~54-~ISh S
km
t~5s

. P' J rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12) pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B a) Odredi ubrzanje bicikla ' b) Odredi ubrzanje automobila c) Grafi~ki odredi predeni put bicikla za prvih 6 s. d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s, brzinu ~j:s3enmlje: a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme o S.

' ' ';P,

a)a-?, b)s-?

e)s",

(t~O) :oba Wela imaju

a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom. Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:

Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.

15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo t

Vo= const; t1v = 0;
b) Ubrzanje automoblla je
a'=-~

a = O.

Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .

s

gdje je: .l.t~t - O~t; v~15 m/s

.6.v .l.t

v- Vo __ t

b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
s~vot+-~S-·Ss+-"--::--

at

,

2

m s

2,.(5s) s

m

,
50m .

15
a-

m
s

_3 m

s

2m
S2

2

e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja. Koristimo jednac;inu:

rave ~ ~n:denl p~t u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t) ~o~ 3 ~/s. asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t ~ t ~ 6 s i visine
SE

68

,
16

_

=v ot=3-·6s=18m . s

m

d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:

17

tJ.v· t s A =v 0 t + - 2

(~. Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s2 . Za koje
'.j

2.40, ~nke se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule ". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s. vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?

/'

,

Posta js

Av = aAt i lit = t, to je at'
SA

~2.

Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?

=Vot+2'

2':".. (6S)2
SA

-

=3~.

m 6

s+

S2

2

18m+36m=54m

_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno ubrzano.

II
'I \ 1,'

G4.

Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi primj~~¥DVa ~otoCikli.sta ($\:.. 13J ~~~r~c~r:6:uss:ra~enomjerno usporeno sa uspore,njem B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem o motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se2 krece ,IZ mj~sta (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme ~ mJes a 6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?

~

KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49 (g= 9,81 m/s')?

A70

I~ .~

~. Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e

@.

Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja? Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s 2 • Da Ii ce udariti u stljenu?
2 •

~.

pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s 2 postigao brzinu tri puta vecu od , poeelne brzine? .

Rjesenje:

vo,= 72 km/h = 20 m/s Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2 d_ 300 m

.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
\~)
S1.13.

Za vrijeme 't prv! motociklista prede put . at 2 51 =VOlt--, adrugl, 2 Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI

'~AUIObUS

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do zaustavljanja? se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s. Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.

+ 52) .

/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02 t

2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.

,, __ d_,,-,105
VOl

v(m1s)

+ v02

c
Prv! motociklista prete za to vrijeme put

2
: '(s)

1

,

".)

o

2
81.15.

3

T
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko \ ~.38) Autobus, iz stanja ~irovanja, za po a -~':JznOSi srednje ubrzanje?, . 1i<, . d 144 ",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nuIe o , km/h za 4., S. ,Odredl .' ~,~~)ubrzanje motocikliste i predeni put za to Vrljeme,

S1.14.

~
18

2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne dvije sekunde kretanja?

19

Jedno tijelo se krece t(8) 81. ali se mijenja pravac brzine. _________ . Odredi grafieki predeni put tijela. To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan. 0 4 8 S1.61. daska sa zljebam duga najmanje 1 m. 20) . mjerna traka.. a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom 0.~z istog polazaja u istam smjeru (sI.. Tijelo se poene kretati iz sta~ja mirovanj~.. c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano? d) Odredi ubrzanje kuglice. kretanja niz kosinu. _ .. podmetac za dasku. 1 mis.57.55. . Primjer 1: Malo tijelo je vezano... v(m/S) 12 •.59. Po cemu se j . tl • f=N=.•.53. 5 81.. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet: y' a c =r 2 t(. grafici? 2.!. t T gdje je N . b) periferijsku brzinu tijela. a) Izracunaj srednju brzinu kuglice. 2.t _ dijagram ravnomjern~ ubrzan. ravnomjerno ubrzano.. Dva tijela su u istam trenutku krenula ..pg kretanj~ bez ~ocetne br~~~k~~ tri tijela cija su ubrzanja: 0.18. a) O~ISI njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj udaljenosti 6e doci do novog susreta? v(mlo) 6 t(s) o 1 S1. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti.I 2. .•• -. 4 6 2.54. Kolica A sustignu kolica B u tacki C (slika 22). I 'n .. ubrzanja 'i's<m1S'l materijalne tacke od vremena.52. .56. 2 2. papirne trake (sl. T= 2m y Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena.. b) Odredi srednju brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr... Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici.3. c) centripetalno ubrzanje lijela.19. Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no ubrzanje.. a) Nacrtaj grafiko. .n I brzine za prvih 5 s kretanja. Kaliko je bilo poeetno rastojanje kolica ako su kalica istovremeno krenula iz stanja mirovanja.58. Ravnomjerno kretanje po kruznici. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :. 2. 23).21 21 20 . Prlbor:Kuglica..4 mls. Centripetalno ubrzanje.) po %0 . Po cemu se razlikuju kretanja tijela na sIICI NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja. za prve dvije sekunde kretanja. 2 tt. 2. Koliki put prede u petoj sekundi kretanja? I gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. Dva tijela zapocnu istovremeno da se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru.16..62.19).za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. 2. Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo? S1. 2. na sliei 18.e eetiri sekunde..) o 2 81.17. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu.5 m/s .•. 2. sa akceleracljom 0.. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p. c) DokaZl da je kretanja ravno· mjerno ubrzano. 16? Po c'emu su istoVj'etna? '.. b) Kolika je brzlna poshje 1 I 5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s? I 2. Odredi: a) frekvenciju obrtanja i period obrtanja.. E 2.22.5 m/s . 1. v( • .60.· . svake dvije sekunde). I H 4 v(m/s) __ . b) Odredi ubrzanje kuglice. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za svaku vrstu ktetanja. Nacrtaj v.broj obrtaja za vrijeme t. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.') '" . staperica (iii metronom). '. ravnom!erno brzinom 3 mis.m.5 mis.

Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake minute.a. ac Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja.14 12. Newtonovi (Njutnovi) zakoni.72. stoperica) 3. a) Odredi period i lrekvenciju abrtanja. ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u minut!. i satne kazaljke? Ako minutna kazaljk~ Ima duzlnu 1.69. 18. b) Kolika je periferijska brzina p=mv.zanje impulsa. T"?. 2.65. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja.23. 2. Gumeni cep na slie! 24. ucini 20 obrtaja za 15 s. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do 100 em.63.56v s a c :=-= r O. Statika 3."p F=Odnos sile. 2.24. b) Odredi linijsku brzinu.24 dana.2 1 . Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S. T 2.. e) ravnomjernog kruznog kretanja.81 m/s'. ako je duzina kanapa 30 em. e krece Zem!J'a oko Sunea? E e) Centripetalno ubrzanje je: . Kolika je lrekveneija i period obrtanja? 2."P "t F=ma.nO--=. b) ravnomjerno ubrzanog pravolinijskog kretanja. precnika 40 em.~? Rotor masine. tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji tocka? 2. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja? 2.8m·3.:.64. " 23 22 .67. staklena cijev duga 20-tak em. b) Sta se dogada kad konae ispusti... . iz ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa.8 m N= 150 ob t-1 min ~ 60 s a)l=?. > I i Pribor. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom 31. V=0.48 S T S1. Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centlpetalno ubrzanje..1..4 m/s.dataK Odredi period i frek~e~eiju ravnomjernog kretanja gumenog cepa po kruznlci slika 2~. na slie! 23.=? a) Frekveneija obrtanja je: f= N = 1500b =2. a srednje rastojanje 11 Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine teze. mase i ubrzanja: "t ' F-. uee s avionom u kruznu putanju precnika 51. g=9. Kolicina kretanja (impuls) tijela je 2. b) v''?. Drugi Newlonov zakon: p=mv . .49-10 m: Kolikom brzinom s. Jedinica za silu je njutn (N): F=ma N=kg'-". Cemu je jednak period obrtanja sekundne minutn:..-.70. Impuls. Dinamika.!J F.s i I I 2. m 2.8m .71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365.. kojom se brzinom krece vrh kazaljke? . a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i 30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji.Za.66. 12..68.56 . Kakav je njegov smjer? 2. ~ m ' m =197. e)a. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0Af9 = f. gumeni esp.Rjesenje: r= 80 em = 0.7 em.5 0b t 60s s Period obrtanja je: 1 1 T=-=--=04s f 250b ' s b) Periferijska brzina tijelaje: m 2m 2·0. Od. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?.-..

2 = -Fl. Tijelo miruje.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne.' N. g= 9. i .2s. a) Kretanje tijela. kojal'se krec~ stalnorn brzlnom Vo= 6m/s: poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta.=3 t ..6 •• rug S1. a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. je ravnomjerno ubrzano sa pocetnom brzinom. Koliki je njen iznos? Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. v=vo+at Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile. Prlmjer 3. prije ispaljivanja.ka vrijeme ~ .3 ffi 5 m m @ brzina poveca od t2krecedose10ravnomjerno slla za to tokom 8djeluje n. e) predeni put u toku 2s. b) posklizne? 2. Kol. Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'. 25) Tre6i Newtonov zakon: F..81 2 =9.8 kg t=2 s F=4N )(0 .: a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle. s S2 S b) Kolicina kretanja je: p=mv=0.81 m/s2 na geografskoj sirini 45 2 5~.'. m m/s b) p=?. smjerove. 14kg·500= s 3000 kg m 2. ubrzanje dobiti 24 . e)s=? a) v=?.8 kg s' Brzina koju tijelo dobije je: v=6-+5-·25=16-.. jednaka je nuli.81 N.:mg.9. Iz topa cija je masa m. s 5 m m m kgm V!=ID 2 V Z m.=3 1=3000 kg m2=14 kg v.81 N. (mv)"" = cons! .8kg·16-=12. Vektori koliGina kretanja..a= 0.. mase i ubrzanja. pa js brzina trzaja cijevi J N =mg=lkg . Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m zV2. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja IDIV 1 +m 2 v 2 • Prema zakonu od~anja kolicine kretanja O=m1v 1 +ID 2 V1 • odnosno m l V1 = -m zV 2. Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja. FN =N=9.(2s)2 at S2 s=v ot+-=6m·2s+--"--. DJelo::~nJe slle tr~Je . Pri tome mu se m/s m/s. Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g..r Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan.:. Rjesenje: m= 800 9 = 0. cijevi i gran ate imaju suprotne.811'1 .zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom impulsu poslije medudjelovanja. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad? Rjesenje: m. a iznos sile kojom tijelo pkomito pritiskuje podlogu je takode 9.81 N.25. b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1 ima poslije 2 s. Fg. Odredl. V1=? N+mg=O Projekeija ove vektorske jednaclne na vertik~lni pravac daje: N -mg=O s Iznos sHe rekcije podloge je 9.-2 2 s=22m. podloge na tijelo mase m= 1 kg.. I F. 2 • gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze. Koliko q . od trenutka djelovanja sile.SHa Zemljine teze: e) Predeni putje: Fg=mg.8kg. Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi: 4 F 4N S2 m a=-=--=--=5m 0. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I podlogu. Ie je . N = -FN. na sliel 30. T Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od tijelo? 3.a kamion? Kamion mase 4 ubrzano s'. iii: ukupan impuls .=500 m/s Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate.2 = Fl" Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja) .8 kg 0. prema Drugom Newtonovom zakonu (sl.nja.spali se granata eija je masa m2=14kg brzinom v2=500 m/s.

4 N lljelo mase 0. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na sliel 28. 3.13. va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci svako tijelo . Tijelo mase 300 9 objeseno je konac (sl.12. 500 g. c) predenl put nakon 3 s kretanja. u istom koordinatnom slstemu. .8. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg.6.900 m/s u Istom sm)eru.21. brzlnom v.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku? 1 3.11.22.S. 3. Koliki te preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl taean odgovor: A) 15 m.28. Ispred semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti stalnom silom koeenja 11. ~ljelO v(mls) @ 3. b) ukupan impuls sistema? 0 2 4 tIs) 81. Izade gOrivo'mase m=1kg brzlnom v.19. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj ''''\Ina loptu trajalo 0." ' I 3.27. Pod uticajem sile od 2. . b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje.3. a) Kolikom silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge? 3. 0 F(N) 2 4t(s) 81. stavi se teg mase 100 g.. Izraeunaj kolielnU kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. Led je toliko k~zav da se.62 N. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo? vt>rzinu 18 km/h.9. moze ni pomjerit!. . Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili. presavsi prl tome rastojanje o. mase m.43 N. U Je~nom trenutku. Na tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl eamac i u kojem smjeru (sI.15. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka rakete.29. V m.6 kg. a) Kolika je sila zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? 0 "'" S1. / /~' 3.26: Raketa mase m =. za 4 s. Odredl: a) ubrzanje koje ce '~dobiti tijelo. 210 kg.5.5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g. eija je masa z~jedno s gorivom M= 4 kg. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.2 N. a) Kollkom brZ:lnom c~ :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala koll(~a sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr. Na koji se nacin kosmonaut. krecuci se ravnomjemo ubrzano.= 60. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale? '~' ~. Na tijelo mase 2.se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1. S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?.5 m/~.= 8 km/h I stigne kolica mase kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2. ' Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N.14. ~ael e~pelu mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale. c) put kojl te pretl poslije 3 s kretanja. 3.2 kN. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje silu od 29. U trenu!ku t= 0.25.2 km/h. b) silu kocenja.1.b. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine vremena za tijela mase 1 kg. . Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? . Smatrajucl da je tljelo "1 mlrovalo prlje djelovanja sile. g = 10 mls'.27. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. ad nJe s~ odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom v. C)45 m. b) brzinu """~'tnakon 3 s kretanja.10.d 25 m.14.29)? Za kOje vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode zanefTlariti..= 120 miS.16. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l: a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom sistemu. Kolika je masa jednogtega? 3.~80 D~eeak 26 27 . B) 20 m. Sila kOja iznosi 1. Koliku brzlnu dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka? Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase ~~.a. vo= O. 12 3. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h.za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od vremena za sv!'ko tijelo.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. Iz stanja mirovanja.17.26. po glatkoj horizontalnoj podlozl. n:.7.9 km/h I uskoel u njih.5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od v 8 m za 2 s. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina Vpovecala od 5 m/s na 25. Kolika je v masa tijela? 3. semafora? 3. II . brzlnom v.20.S. (:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je ~rece brzlnom 54 km/h? 3 3. 3. = 20 m/s. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti na brod. 3.et kolicima i skoeio u njih? ' m. kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu? brzlnu 15 m/s. vertlkalno naniie. 750 g. odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo. HoCe Ii se zaustaviti ispred T • 3:24.ruSk. Q'<:u < Iz . Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor vazduha zanemarit!. Iz rakete.= 2. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s. koja je udaljena s-30 m. a) Na kOje tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je preslo svako tijelo za 4 s? ~d 24 ---------------------------2 3. bez pomoei drugih kosmonauta? ' 3. 26).: mase ~ kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. . Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2 ! c~ . Ako je djelovanje 3.!'.21 s. Da bi dosao do obale. dobilo je 3. kg trei brzlnom v. :l-I .

posuda svodom. onda one djeluju neovlsno Jedna od druge.= 40 kg. = fLN gdje je: fL. Rjesenje: m=200 g=0.. = rna . sUe i ubrzanja. koliea.­ At At~--------hb~~----~ U't. Vuei koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje dinamometra bude stalno. " Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i duzln~ 2 m. + . Iz slicnosti trouglova (slika 31).05? F) + F. djeeek baei drugom paket mase m=5 kg u hor. komponente prikazano je na sllCi 3. 30). Sila trenja.30. N=-FN ).). ubrzanja i sile. b) pomocu dvije magnetne sipke.krutost opruge. a) m=cons!.29.01? 3. Sta zapaza. ABC i A"B"C" slijedi daja S1.• On". bez mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na asnovu jednog mjerenja? Pribor: Dinamometar. s ~zlaganje sile teze mg na dvijenormalne. U to tijelo ulijece zrno mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu.. :l--c:::l / ".je magnetne sipke.sila reakcije podlog~ (sila.. onda je E Ako je v= const. je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu (N = FN . mg=?. ~vlJe normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog.k~efieijent trenja. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled.2 kg·l0 ~ =2 N. Zadatak:Napuhani balon. c) izra~unaj IZnas komponenti F i FN • 9=10 m/s2. anda je u ravnotezi: 3. na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0.3.2.ee. Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela. I I I b) Sila tete koja djeluje na tijelo je Fg=mg=0. materijalna tacka u statickoj ravnotezi. e a) Uspon strme ravni je h 1m -=-=05m ili50~­ e 2m' 7' ~. Tijelo mase m. F.2.= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. ve~tora mozema silu razloziti na komponente. stalak.34. k . Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila.28. a koliku drug.31. Masa prvog djeeaka je m.Slaganje i razlaganje sila. gdje je: x -izduzenje opruge. 3. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0. Stoje6. B Sl. komponenta FN je okomlta na podlogu..31. djecak poslije izbaeivanja. Prlbor:Balon djeeiji.zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. iz kojeg poene da izlazi zrak. Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati da je ukupan impuls sistema konstantan.. mjerna traka (sl. ' Pribor:Dva dinamometra.1. sto (iii daska duga najmanje 1 m). rezultuJu6~ sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.nom v=20 m/s.30. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila. Pom06u pravila 0 sablra~Ju I ~u7ImanJu. e) -=h F mg h. Pribor:Balistieki pistolj. e) F=?. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra.? b) F=consl. onda je: 3. pusti. kojom podloga okomito djeluje na tljelo) .2 kg h=1 m Q=2 m h a) =?. a drugog m2 = 50 kg. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja 0. dv. Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx. a) U kojem smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled matematicki. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea) priblizno dva puta i ponovi ogled. N . Princip ~ko ~a ma~~rija!nu !acku djeluje istovremeno vise :sila onda ceme nezavisnosil dJ~lovanla s. stalak.33. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. 3.5 kg brz. 3. Ako je v=o.32. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i usmjerena je horizontal no. + F. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan. FN =mg- b t e 29 28 . FN b 1-=e mg e F=mg-. b) Razlozi silu te::e na. Prv. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela. FN=? c h 3. tegovi priblizne mase kao i koliea. dvije dasc. (it = 0). EI~sticna sila. Koliku 6e brzinu imati prv. djeeak poslije primanja paketa? Trenje zanemariti.

9. aka vucna sila djeluje na tijela ml. 2 2 2 Prema Pitagorinoj teoremi b2=C _h =(2 m)2 . (sI. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila zatezanja iii napetost nm T.33. S1. S1. koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne (sl. Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.:::F12 +F~ =2F.SlN -l. F=2 N·D.~lmjer.J2 =l.--=8. na sliei b. Za one koji z~aju trigonometriju (51. Kohkom silom treba vue] nit.81 N. • primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg. = N mg 81.7 3rn F:mg=h:e: FN :mg=b:e. te je prema 2.35.41N F o ml T T .mg = 0 N =mg-F.) N+F+mg=D Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje: N -F-mg=O N = F+ mg =2N +9. SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila teze mg kao aktivna sila.73 m FN = 2N 1.S=l N. c.(1 m)2=3 m . m I. Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja. 35). b) c) d) b=~R2_h2 ~ila =1. Newtonovom zakonu N + F2 .48 N.32. c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F. II F.81 N.33. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na drugo 11jelo.32) Koliki je njen iznos? Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo okomlto pritiskuje podlogu. Rezultujuca sila je F (51.5 N.73m kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8. anda je T 1= T2 = T.73N A 8' II. F i FN • Tijelo se. lz slicnosti Irouglova ABC Dokazi da.a. prema Drugom Newtonovom zakonu (sl.a. h odakle je F=mg- e 2m =l.36. b J. te sila reakcije podJoge N.4lN=S.8lN=1l. a iznos sile kojom tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11. Jednacine kretanja u honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su: i p1 . 35): :1 Sill a: '" T. b=1. njena vrijednost iznosi 7.kre6e pod dJelovanjem sile F. Ako je ~it neistegljiva. F -== mg sina: ~ Iznos sile reakcije podloge je 11. U tom pravcu nema ubrzanja Ie js: ~ ~'2N ~~h-1m a) b N=FN ""mg- . d.4 N Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila d) Na tijelo (sl.32. Na tijeJo m2 djeluje sila zatezanja nit! T 1. b) Tijelo miruje na podlozi te je.34.Iznos komponente F je.73m N =lkg .8lN SI. 36)? Trenja zanemaritL ' Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. . I vertikalnu F2 • Za ugao 45 0 (sI. i A'B'C' sHjedi: 30 31 .) je FI =Fz p. a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2 . Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente. 32.84N s 2m . ·]1 1 cosa = "" mgcosa S1. a to!iko !znosi i s11a reakcije podloge.81-r.>( o m. =9. dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. 34) djeluje sila teze mg. S1.~: Dva ~]je!a masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa zanemarlJlv8.

N:::FN"" mg 7. Na tijelo djeluja silaF~ 3 N. Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo. vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju: 'v (1) r 3. (SI._..'~~.ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru. onda je Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je: a= F-Ftr m Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst.. s 2kg m 3N-l. 'l i 8 N pod zakonu Je: mg +. Jednaeme kretanJa suo horizontalan pravae: vertikalan pravae: h b.' \-" " ? ~.. Tijelo mase 2 kg lezi na harizantalnoj padlazi. 2. te)9a". amasa tijela 150 g. b) iznos komponenti F I FN • g~10 m/s'. smjeru. pri cemu je h=b~60 em. na slie! 31. .38. h I b m .J.40... 3. Na slrmoj ravni... c) slle djeluju pod uglom 90°.~avlm uglom. Izracunaj komponentne sile F i FN• Posta je F.38.= ~N. !3.Kolike su .. .39) djeluju dvije sile pod nekim uglom.1·2kg ·9. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N ".52. jednacinu (1) mazema b pisatl U obliku: h mg-~Ilmg-=ma e .b..strme ra'{ni lzn051 0. onda je ' a::g sinn (2) Ako je ravan horizontalna (a--Q).96kg.-.. a iz jednacine (2) je F-~g a m 3N -0. I F.. 2 R 3 s~ Za one koji znaju triganometriju: J3. nalazl se lljelo mase 700 g. sila Irenja F..39·1 Na sllei 39 Iznos sile F~12 N. F~ 3 N. a ugao a~45°. 3.5 m.Primjer 4... cosa:=-. .40.3. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da . 3. a 81.i{omponentne sile F. 32 33 . sina=-.'2].. a~ O.:6@ tL I S1.0 '!.. b) sile djeluju u suprotnom .-.4-:. Koeficijent trenja izmedu tije!a i.. ~~ 0.A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo. .40.36.. a= 0 ). Ni slla tranja Ftc. ako je ugao a: a) 30°.e) 60"? .38) RjeSenje: a= 30" ll::: 0. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo kretati.tcoso:=O. N~mg.tej6 I . /f /i Na tijelo djeluje vucna sila F. /.3 8=? Na tljelo djeluje sUa teie mg.39. anda je h sino: ")./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N.= . Prema 2. i \V '. b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s kretanja. I I '3. kao na slid 37.37.)Na sliei 39 intenzitet sile F~5 N. visina strme ravni je 80 em.81.a. sila te~e mg i sila reakeije pod loge N. Odredi komponentne sile F. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo? .1. 511a reakcije podloge j Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. \.4 N. duzina 1. b) 45°. U vertikalnom praveu nema kretanJa.= .F_ . b) 1.. Odredi smjer i veliCinu C7. Il=' 0.1 a~? S'9:a' S1.) Na tijelo mase 250 9 (sI. F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34).) F-Ftr=ma N-mg=O (1 ) Ako je trenje zanemarljivo. ) a"" g(sina -IlCOSO.37... e) O? . od 3 N i 4 x: F-Ftr""ma N.i ./ .. s m Za one kojl iele vise znati: Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi niz strmu ravan nagiba 30°. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I pod loge je 0. Il=t ga="b' Iznos sile trenja je Ftr= ~. Newtonovom N + FIr::: rna Projekcije ove \j \'3. s 2kg m T 0. Na slie! 31.2. N odnosno Rjesenje: m~ 2 kg.

Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei 41. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. 0 Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi.5 m/s . e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h.25.3.59. d) najmanju silu koja moze drzati tijelo u ravnotezi.44. kazaljka .02? 3. Koefleijent trenja izmedu lijela i podloge je 0.8 N. b) silu reakeije podloge. 3. tegovl od 50 g.53.47. Koliki je potreban intenzitet sile da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom.56.51. Gravitaciono polje Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja 3. aka je: a) trenje zanemarljlvo. za vrljeme od 10 $. a) Koliki je otpor vazduha? b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3.i 0. 150 g. 3. Kollkom sllom djeluje teret na slpku? SIAL 3. Koliea mase 0.52. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge. Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N.5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da dinamometar zaklapa ugao 45 sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N. 1'1 od debljeg paplra. Kako zavlsl Istezanje x od sile F. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom 3. Kollka je krutost opruge? 3.2 N. Odredi: a) iznos sile kojom tijelo pritiskuje podlogu. milimetarskl papir.4--. 100 g. Kolika najmanja sila moze pokrenuti tljelo mase 600 g koje se nalazl na horlzontalnoj podlozi.43. 3. -==t~ F:.. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. b) ravnomjerno .dljagram. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku skale.46. Pribor: Ravna daska (iii knjiga). b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od 50 g.48. po horizontalnoj eesti..57. a) Kolika je masa tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli a 0 brojevi.2 m/s'? 3. koja je nagnuta pod uglom 450 i duga 10m. Sila djeluje horlzontalno.1. E 3. stalak. Trenje je zanemarljivo. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine kretanja na njega djeluje sila trenja od 7500 N. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Kollkl je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo navlse: a) stalnom brzlnom.15. . nalazi se tijelo mase 600 g. Koefieijent trenja Izmedu sanki I leda je 0. a) Koliki je koefieijent Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila 45 N? Sila dljeluje horlzontalno. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0. g=10 m/s'. d) Nacrtaj F. Centipetalna sila.3.5 m. M'l' ) 3.42.41. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 .3. b) stalnim ubrzanjem c silom pritiskuju kolica strmu ravan? 4 m/s'? 3. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga neopterecena.58.42. " Pribor: Prlbor kao na sliei 42. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O. 200 9 I 250 g.ubrzano sa a= 1 m/s'?" tije!a. Pribor:Elasticna opruga.'nete: 34 35 . Trenje je zanemarljivo. Kolika je masa tljela? 3.x . Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke: "a) stalnom brzinom. guramo koliea mase 80 kg. Kada okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. Kolika je vucna sila motora ako se kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski. Najmanja sila koja rimze pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1.49. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na oprugu. c) najmanju silu koja moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu. Uz dasku. rnetalnl novcle iii komadic krede. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan. b) silu kojom tijelo pritiskuje podlogu. ukupne mase 70 kg.4 m I e=0. 3. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja klizanja. 3.54. F= 3 N. $140" 3. b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. b) iznos sile reakeije podloge. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za x = 10 em.50. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi izno. 9 = 10 m/s'. . 3. b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'? 3. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos mv' Fc=-r Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:. 3. 81.45. ako je koeficiJent trenJa klizanja 0.61.~ II. rml~R-: I. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). Zadatak: Odredl koefleljent trenja klizanja. ~ 3. 3. c) silu reakeije podloge.60.55.

2 .c~c"Rjesenje: o.jmanja brzina ~9i.81 mis' Fg::::? Vl. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16.81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km.l. 315N / 2m ~ Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg.0 obis Fc. r . v:I'. 24 r' V2. ' m r' .. R-6. 5. . "- Cetvrta kosmlcka brzina je na. y= 6.1 :1 Fg =mg.? r F. acu j gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje.8 N b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF. . gdje je :M·masa Zemlje.2 . h-visina iznad povrSine Zemlje.9 . Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja.8-' F=783.81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje Zemljine lezena poveSini Zemlje.. Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje: M R' go (R+h)" I 2·2m·3.3 km/s..96·1 0 kg R-6370km-6. Rjesenje: a) m=80 kg 24 M~5 .43. F=? Fe lkg·(25. S km a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m l .67·10· 11 Nmlkg' .trebaizbaCm··tijelo-sa·ZemlJ~fda-6f~~ \ ~Kc)fika-j~·-centripetalna sila potrebna da atleticar zavitla kladivo mase 1k~ po kruznoj pulanji poluprecnika 2.14 O. b) Koli~a sila feze djeluje na log covjeka ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9. .p-f' m~ 1.udallenost od Izvora polja. S1. .~ Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje. '1. M .44) F=y ill' M = 6.gravitaciona konstanta. 43): T' Tr~ca kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo Suncev planetni sistem. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je: go= 9.67. g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.l m s g=\R+h)' gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje.81 mis' m-80 kg c) g~9.37·10 6 m)....0 m 1-120 ob/min -120 ob/60 s.. m . Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila Fc=~ Perilerijska brzina kladiva je v ~ 2m a period kruzenja T 1 1 T=-=--=05s f 28-[ .10-11 Nm' . gdje je: y. rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.2.P!.-=const R' Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme. Y4=:. SHa Zemljine teze: '.masa tijela na . obtast djelovanja nase galaksije.1. ..om.37·10· m. ako je poznato da je masa Ije 24 M=5.lm/s)' Kosmicke brzine Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka zemlje. 80 kg ..81 mls'.du dva tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa.96· !0 kg kg' (6. . v . b) g=9.=80 kg·9. R-poluprecnik Zemlje.::11. . .···" . . g=9. 36 . 'I Fg =mg g-ubl2anje Zemljine teze.r.0 kg " y. I 11 r= 2. U na3em primjeru je (sI.. I· r Iznos jacine gravitacionog polja: F M J=-=y- . izracunaj masu Zemlje.37·10· m M=? Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7.masa izvora polla.. Eb mz '..8 N Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka km za'y i g .. a obmuto proporclonalna kvadratu njihovih rastojanja (sl.?90 .5s 25.J<.96·1 0 kg i poluprecnik R=6370 km. koje djeluje polje.0 m sa 120 ob/min .81 mis' F~784.gravitaciona sila.kmls·. m 2 .

jMjeSeC djeluje naZemlju? .66. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku Zemlje? 3.4 d=2.76.1Q 24 kg. a ~J. Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2. KoliKi je period kruzenja kugle? _ 3.65. (3) na Zemljl se medusobno pnvlaee. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je 50 em od osovine.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini ~emlje. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m.37.71 U~rzanje Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. b) pomoeu . po priblizno kruznoj putanji.75.62.( sl. Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.~".2.81 m/s2 . priv!ace si!om" Masa Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom .63. c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma. ml.84'10 m. a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na mlji ? ' T 3.81 m/s'). Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje gravitaciji.9 m/s2.78. 9z= 9.94·1024 kg). 3.. Izracunaj: a) masu Zemlje. b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta? S druge strane 5ila teze koja djeluje na centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje: my' mg""T 81.77.46. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja 750b/min. 3. 10 m)' 6. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km.tijela mas~. T=27. R = 6370 km. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s? 3. Na Mjesee smo . 0 mg o r2 mg "" R. Odatle je M = g . 3. Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos? Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca aka Zemlje...74. ako na Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m. r = gdje je Tperiod cibHatenja Mjeseca oko Zemlje.37·10 m.::': ~~ze~lj~ Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo dva puta. brzinom 36 km/h. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni.64. 46). Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego na povrsini Zemlje. R' R' r M = g R' y 9. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca. 0 oPSoj "\ 3.9.79. S. SHa teze kojom Zemlja djeluje oa Mjesee je mg. Koliko je ubrzanje teze ~a poveSini Mjeseea? Rz= 3. Mz = 81 MM.c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su mM M R' jednake F=Fg .45. iznosi 36 N.81 mls'. Odredi: a) brzinu kretanja satelita."2 (1) Mjesec jednaka je 1". A=6. 3. 45). M = 5. b) kretanje planeta eko Sunca.67.3.81 mls'. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom? . Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu lockova i eeste je 0.96. Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v 2 (2) "" go- R' .10 llNm 2 /kg 2 6 5. 3.68.jeh I~- Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz 6 6 za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3..7 RM . 90= 9. b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje? . ZaMo se ne kreeu jedno prema Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t.1/<'. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na lopatieu? 3. ~_ obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km. dobivamo go ". d) komadie krede koji se nalazi na kruznoj ploci koja se obrce? 3. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km.ldaljenost eentara masa 2 m.. ~Dva . te je r--=mg. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj ravni. ~ '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F. 3f \ dlnamometar I teg od 1 kg. ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje \--oje 9.67. Na koji nacin? Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na Mjesee identicna sa silom teze. b) vrijeme jednog obilaska oko Zemlje. anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje.5 m? 3. b) srednju gust!nu Zemlje. odnosno g = r . pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja: mg . Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini (h=8888 m). 39 38 . te je: T: ~ goR 4n~ 2 \3.l--~drugom? ~lr Tljela i Mjesec se.37·10. odnosno 1. • gravi~acionom 81. tj.81 mls'· (6.

Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit? 3. P g I 1 Horizontalni hitac (sl. '1i~IjjeIO slobodno pada sa visine 30 m. na nasoj geografskoj sirini 9 = 9.82. 3.475.2 t.Gagarin) kretao se oka Zemlje za 90 min. b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.=? (sl. a udaljenost 384 000 km.3m V s 5 c) Iznos prve polovine puta je h i =. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27. T l 2 v=gt gt' s=- 2 v'=2gs prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = ~ .1'=15 m. Rezultata mjerenja prikazi graficki Pribor:Pogledaj sliku 24. s . 5 b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo IZ jednacine: v=~2gh= 12. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje.83.84. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela.96'1024 kg. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. a) Za koje vrijeme ce pasti na Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi padanja? E 3. Vy 2 =gt SI. 48) a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h izracunavamo [z jednacine h ::::: L 2 . Siobodan pad (a = g. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km. amasa Zemlje je M = 5. 6 Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'.81 m/s'.. a) t=?. Tjt t= 3. e) s.81. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1. Vrijeme za koje tijelo ill SIA8. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko Zemlje. b) v=?. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g. Y='-Vx =v o .73·106 m. Odredi masu Zemlje.73'10 m. . a poluprecnik Mjeseea R =1.81~. . 40 I.47. Poluprecnik mjeseca je 1.30m=24. 47) 1 I - gt' x=vot. Hitac Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const.9.4. 2·15m =1755 m ' .62 mis'.2 gt' h=vt-o 2 v 2 ::::: 3. e) 1 =?.86. b) kineticku energiju satelita. odakle je 2 2 gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada.3. d) I.=?. j: · ~· 9. 3. Hitae uvis v=vo-gt gt' Hitac nanize v=vo+gt s=vot+-. Vo= 0): fi (2h = 2·30m =2. 3.87. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J.80. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita? 3.81. 22 masa Mieseea 7. Masa satelita je m od.37'10 kg. v~ -2gh v2=v~+2gs I Vo Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :. ti. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. i I I Rjesenje: h-s-30 m . 1.:: ~ .85. 981 m . Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.88.4 d. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor zraka zanemarljiv. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. 3. gdje je 2g pocetna brzina.

pocetnom brzinom 7 mis.~ H-h. c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo..20s12 S ""282. Kolika je visina tomja? i ~ Na jed nom mjestu.8~ SIS v=IO. a) brzirll1'..47 S_lS)l = H=~. Y:::::Yo -gt=30--9. d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. na povrsini Zemlje. Xa. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme padanjaje.6m= 19.(25)' ill ! S 2 s h = 40. ]' v2 H =--'L= =45.981 m 1 ~\ T Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. na visini 2 km. 2 t= 2 U posljednjoj sekundi tljelo prede put ~ sJ=h-su""30m-1O. c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB. da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis? G. sa povrsine -?emlje.38 m 2 gdje je Yl::= H . 47): m s z 5 ill .47). kao i avion.81 c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe na visini 2 km (sI.47 s -1.49. Iz relacije V4:. d) v=?.72 s sekun~e e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje s(I "" padanja iZnosi: 1O. tijelo prede.d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je: t2::: t-tJ= Pogledaj sllku 47. slobodno padajuci sa vislne h. v=Q. ~'sa kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize.9s)}njelo se baci vertikalno uvis. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine h. = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0 Zemlju? Rjesenje: H=y=2 km=2000 m Va ..6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda? 3. b)h-?.hl= 1900 m put koji prade bomba. po pravoj i horlzontalnoj putanji.8 kmlh. Iz aviona se ispusti bomba. pocetnom brzinom 40 m/s.. .720 km/h .87 m 2g 2.6m ~(2. a) Poslije koliko vremena ce bomba past! na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu. 36005 5 1-2 s a)v-?.38s b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu? Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh. a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u horizontalnom praveu.2 i (3.2s ( 200E:)' +(10~.::V02_2gh.4m ~~. e)H_? a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je. y. 51. izracunavamo da je vo 2=2gH.93. 1OE2.~ 1900m. b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s kretanja. Odredi: f2H = fg- 2·200m =20. .la posHje 2 s kretanja.5 s.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65.?.811~ . tj. od mjesta izbaeivanja. odnosno maksimalna visina je \ m (30 . r~stojanje 11 m za 1.~ijeIO se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. iz 2. Koliko dugo 6e padati? ~\Qlikom brzinom ce pasti? . b) x=? e) ha -?.Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja? ~ . . pri slobodnom padu.oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s2 • @KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu 57.75 s::: 0. - - . e) t.=?. h=Yot--=30~'2s m 1 e) Vrijeme tempiranja bombe je gt 2 9. Rjesenje: lOOOm ill vo=108 km/h=108--=30- b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put x =vot= 200-·20s=4000m 5 " / m .200 m/s a) i-?.

. U odnosu na posmatraca u avionu. imati tu srednju brzinu..cijeg pistolja koji je usmjeren horizontalno. b) ako se jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka? brzinu mlaza vode iz dje. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz tablu. 3.115. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti S1.100. U kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji. 3.tije pribor potreban? 3.107. Centar kruzne putanje nalazi se na visini h=6 m (sI. lenjir.' Koliku bi najve6u visinu.53. Pribor: Kreda i lenjir.f:~.50). a) Koliku 6e visinu .91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9.5 s. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno pocetnom brzinom 15 mis. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca? nalazi kamen u '@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50. Pribor: Dvije jednake kuglice (iii metalna novci6a).3. a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se nalazi 15 m nite. Malo tijelo. 3. da je domet 06 (sl. • 45 3. I J E 3. Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj). 53) kod kosog hica. c) C.52. jednak . Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m uzmi stranicu jedne kockice u svesci. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad posmatraca na Zemlji. "I 45. Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko vremena 6e pasti na tID aka se konac. 3. .[ . Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog kretanja. ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom T=O. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6.106.111. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije. d) D? $1. 9=10 m/s2. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku? @ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju od pocetne. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret. vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m.114. u trenutku pada na Zemlju. . prolaze6i kroz nju.. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis. v. a kako u odnosu na posmatraca na Zemlji.110.112. uglomjer. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod.' a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj tom trenutku? S8 VISlni 1 posmatraca na prozoru. a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme 68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s? kretanja. na visini 3 km ispadne paket. b) B. istice voda i pada na tlo na udaljenosti 3 m. dostigla granata ispaljena wis pocetnom brzinom 400 mIs.-) $1. koja se nalazi 1.102. &) 3.'" . a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'. 44 45 . Odredi pocetnu brzinu kuglice B. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i domet mlaza vode u horizontalnom pravcu. kreda..51.81 m/s'. Pribor:Djeciji pistolj sa vodom (iii balisticki pistolj) pricvrseen na jed nom kraju table. prekine u tacki: a) A. lenjir (kao na sliei 52).10B. Da Ii je to vrijeme moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji. U kojem slutaju oe metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna. 3. Tabla. 3.103. Snimani su polozaji kugliee svakih 0. Pribor: Lenjir. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. Zadatak: Dokazi. b) Koliko vremena 6e padati paket za posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket.. A . d= v~ g . . ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika ~i vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja? 3. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja? 3.1 s.105. Zadatak:Odredi pOCetnu 3. iznad Zemljine povrsine. em • • • 3. / . a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu.50.96. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored 3. za ugao 45°.109. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda. . 3.101.113. a na kolikoj U odnosu na posmatraca na Zemlji. a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)? 0 5 20 3. bez primjene trfgonometrije.2 m iznad tla. za prve 4 s kretanja. Iz horizontalne cijevi. Podatke unesi u tabelu.4 km/h. o ~ d B 51.104. b) ako se kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca u vagonu. kreda. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada kuglice. Odredi ubrzanje slobodnog pada. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je udaljena 100 m.

Ugaona brzina lockaje 31. e)ugaono _ . tijela opisuju. a lepta r". gdje je: L .117. rad rad canst.54:_ sile kojidjeluje na disk. Iznosl ac= 8 m/s'.1'19.l=ro .obide ugao od 288 0 za 0. 'f t . s 0. d .118. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.8kg' (0. ob = 2nrad. Ie je: m=ITt =25-·4s=100-.= const: ± at: at' z tp= cot' 0 IT' o. gdje je: ~oo-prcimjena ugaone brzine u vremenskom intervalu At." U n. v=ro·r. koje se kreee po krugu poluprecni. t = 4 S. • T 3. onda je: a=-. OJ= l>ro ..2 m F-2 N a) M=?. vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom. s' s Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja. Ugaona brzina je 8CP m=M' Rjesenje: m =0. gdje je: M _ moment sile. c) ugaona brzina obrtanja? 3.122. Kolika je ----mzina automobila? 3.4Nm 25 rad.121. d) w=?. Ugaono ubrzaryje je d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano.=-=-.. 54) . a) Kolika je ta brzina ako kanap.±200:p . b) I=?.. gdje je: T. 3. 3.' Tocak otpocne . Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.tijelb..period obrtanja. U nasem primjeru je: M =P·r= 2N ·0. Ked ravnomjemog obrtanja.moment impulsa t'Je a.poluprecnik kruznice. 9 j8 J6 2 5 _ .4 rad/s. a) Iznos momenta sile je M = Pd.r' ~ 2 2 d" Moment inercije diska je I"'~.125.= ffi-W o 1 . tj. Kolikaje frekvencija obrtanja? 3.asem primjeru je 0J0= 0. M LI.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na 125 rad/s u toku pola minute. Rotacija Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. Osnovni zakon rotacije: a._mr2.016 kgm' 2 2 / IT M I O. ubrzanje koje d6bije disk.zanja momenta imulsa Ukupan moment impulsa tijela ~vanog sistema je konstantan. (])=U)o a. b) moment inerelle dlska.4Nm b) Moment inercije diska je: gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t. Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu poluprecnika 20 em.2 m)2 =0.da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. c) m = .koncentricne kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela.ka 0.8 kg r = 0. Zakon odr. Ma!o. Kolika je: a) frekvencija obrtanja. najkraea udaljenost ose rotaeije od pravea djelovanja sile.= 27tf T 27< 1 1 I =_mr 2 =-0. Kolika je ugaona brzina !ijela? 3.krak sile. Poluprecnik tocka je 30 cm.116.3 m? . Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo? 3. . Odredl: a) moment SI. ugaonim ubrzaniem· 2 rad/s'. 46 47 . gdje je r. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh.. e) a=?. Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s? 3.3. ako je duzina kanapa 0. I L=!m. 3. f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je rad/s. Stajnerov obrazac: !=!o+md .L I 81 M = F·d.2m=0.. Centripetalno ubrzanje tijela.5 m. d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa. b) period obrtanja. Tocak automobila ucinl 180 ob/min.5 s? b) Kolika je linljska brzlna tijela. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s. Rotor masine cini 1200 ob/min.5. d-udaijenost paralelnlh osa.123. (Iiil)uk "" const • Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je I=m. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme? Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine. b' .120. ! o· moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase.

Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Kuglica mase m namotava se na statlv. Da bi se pokrenula maliea potreban je moment . Centrifugaln. 58.=2 rad/s.139.55. . rasirenim rukama. 3.l m . b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.140.5 Nm. 1 m seta se Covjek mase m . mr 2 5 3. KoUka Ce biti ugaona brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti.57.bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri !~l}1e se moment inardje smanji tri puta? Sistem smatrat] izolovanjm. Mehaniear maze djelovati sllom ad 125 N. a straniea a. Kolikim '. 59}. 40 Nm i za 3 s poveea brzinu rotora ad 1 obis na 180 ob/min.). djeluje stalna sila od 800 N.30 em (duzina V kljuca). Moment inereije osovine je rn. / S1. Kolika je potrebna duzina kljuca? . 81.5 radls ? Poluprecnik kugle je 0.5 kgm osu. djeluje moment sile ad 2. Na balkonu eiji je ispust d . Kada je poluprecnlk r1=15 em.koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u odnosu na Zemlju. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka? 3.2 m ima dno oblika kvadrata straniee a.60 em.q6).132.5 m.9 obrtaja. masa 1 kg.04 kgml! i moment impulsa 0. Masa sanduka.130. 48 49 . Kolikim momentom sile otvaramo vrata. brzinu za 5 radls u toku 2s.131.126. pri cemu se moment inercije smanji na k=2 kgm 2. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0. I=mr. Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N.) odnosu na tacku O? 3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h.56. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu . Covjek rasJrenih ruku stoj] na sredln] platforme koja se obree sa periodom T2""2 s. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina? 2 U CL) S1. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. h 3. Na homogenu kuglu.137. Trenje zanemariti..58. KoUka Ce.134. 3. a koji rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s. Na In sHe! 57. Ukupan moment inercije Covjeka i tegova je 2 b=-4 kgm • Odred] ugaonu brzinu obrtanja platforme sa covjekom aka on spusti ruke.ko Je ugaono ubrzanje tocka? 2 3. Kolikom najmanjom silotreba djelovati u tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O? 3.137.138. .6.141.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona? 3. a moment inercije3. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm • Na periferiji tocka. = Fer = .135. 80 kg. 3. 3. ~ S1. i ~alazi se na ravnoj podlozi (sI. U takvom sistemu vaze Newtonovi . <L/~3. Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi.foJ . Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls2: a) u inercijalnom sistemu referancije. Inercijalna sila u rotirajucem sistemu naziva se centrifugalna sila (s!.59. Covjek _ pri tome dril sa rasirenim rukama tegove (s1. ako 3. b) u ubrzanom (neinercijalnom) sistemu referencije. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1.. 9 =-10 mJs2. Inercijalne slle. . Newtonovom zakonu je {sl.25 Nm.y~ ~ 3. Kol.60 Nm? 3. sa ugaonorn brzlnom ro. Odredi moment impulsa: a) rotora masine.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23. "" -N. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M . oblika diska. N-mg=ma o odnosu na istu N "'" m(g+a o)::::: 80kg(lO~+2!T) =960N . poluprecnika 20 em.78b).1)29.g . Koliki je moment sile teze U 3. . M.~jelujemo sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase obrtanja? B S1.-.55.Jsile ad 31. Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A ~--------. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose. u praveu tangente. efekal Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem . zakoni dinamike.=4 rad/s. Koliku masu mora imati kugla da 2 bi dobila ugaono ubrzanje 12. SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\.136. na sliei 55. koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen eentar mase. - mv 1 Flo. Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) j~_svaki sistem koji se krece ubrLano u odnosu na inercijalni sistem refereneije. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. Koliko je ugaono rzanje rotora? 3. onda je ugaona brzina 0). Iznosi 50 kg. Koliki je moment inereije rotora? 3.128. gdje je: ao· ubrzanje sistema. pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne putanje.' .

a) Kolika eenlrlfugalna sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.150.932 a= 21. Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj. u najvlsoj lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki? 3..146.. v' tgo. d) na krivini? / 3.b. pas j kugla okacena a djnamometa~.3. c) ravnomjerno uspareno. Na uzetu visl teg mase 2 kg.153.157.145. d) lift se spusta 2 ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N.2? 3.. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala dinamometra pokazuje: a) 0. Sa sUke vidimo da je: F b) U sistemu refereneije vezanom za kuglicu (NSR. nalaze se u liftu koji miruje.5 N. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. mg + N+ Fi = 0 ' Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. b) ubrzanom sistemu refe. F . Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. covjek. .v' tga=-E. Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima: a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0. te je: .lstim postupkom.60. abjesena 0 uze duzine ! = 60 em.6 m T-1 5 s. koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min. u horlzontalnom smjeru. 3. a) Kako se kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa slike 63.62. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!. 50 51 . KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze maze izdrZati silu zatezanja od 70 N? 3. :1 S1.152. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. b) obllk udubljenog luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s 2 • 3.c? tacki? . na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne sa nje? 3. g=10 m1s • 3. 3.149.156. =0 N=mg+F. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g.147. Na slicl 63. 'I i r "" (sinn. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl.I " Periferijska brzina je V"" 2. Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e: a) ravnomjemo pravolinijski. 60): N-mg-F.2 m.-. 62). 61) j ta rezultanta Ima ulogu centripetalne sile: t-mg .=. 1<80 pod a) nalazimo daje a=21.4 N.N. d) 0 N? 11 '. S1.63.5 s.b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri sile: sila teze mg. S1. nalazi sa komadl6 krede mase 5 g..1". Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0.. RjeSenje: 1=60 cm=0.rencije. b) slobodno pada? 9 = 10 m/s 2 • 3. kruzi u horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1. b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2. Koliki je ugao izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom sistemu referencije. b) 0. c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs..sL". b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski).151. KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se: a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr2ece ravnamjemo pravolinijski. "" 0. Tijelo U odnosu na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli.a i 63.158. Na kruznoj ploci.155. 3.=mg+mao N ""ro'(g+a o) =960N Primjer 2:: Kuglica. podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s 2 . a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno ponlslavaju? .6.5 m I kruzl jednoliko u vertikalnoj ravni.It F. Koliko ubrzanje. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta? 3.61.148.=-'-~mg mg rg m' I :1 8\.154. prl loj brzlni. a= ? a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju. b) vezanom za teg (NSR). mg rg T 3. rotirajuci G = mg i centrifugalna sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze sila Fcf (51. Sistem teg~uze. Na uzetu vis! teret mase 5 kg.1 T' g cosa "" 41&2 . Kolika ce biti sila zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije).1·. c) 0. 3. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.

Kolika je eentrifugalna sila koja djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru. h~visina posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD. c . A ~: 3.65. 3.jom ~ilPt djeluje na sjediste u najnizoj taeki. 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti.166. Fluid je idealan. Ako eijev nije horizontalna. 3. 3. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine kretanja lijela po krZnoj putanji. +--=Pz + -22 2 PVl . gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu) Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove.3. ffi- bar = lQ'Pa 52 53 . koji S6 okre6e aka Zemlje u bestezinskom stanju podjednako. a Pribor: Dinamometar.162. teg. 'C' S1. konae sa uevrsti u taekama A i B i na slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T. onda je Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora. pv 2 -dinamicki pritisak.164. 3.Szv 2 Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI. Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze. p= pgh Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane 120 m? Cesta je horizontalna. Premjestimo teg u horizontalni polozaj i puslimo. ako mU. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u ravnoteinom polozaju? 3. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u vertikalnoj r~vnL ~Qijka je sila pritiska . 3. Zadalak: Ogled iz zadatka 3. v = ~2gh gdje je h-visina stuba lecnosli u sudu iznad olvora (sI. sile teze koja djeluje na pilota? 3. . 8v -gradijent brzine. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad mjesta na kojem se mjeri.159. IlV Q=-=Sv .. StVt ::. 2 PV odnosno P.¢. v-brzina strujanj~ fluida. te na sva tijela na povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. gdje je. po-gustina tecnoslL Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je G 1 =G-F. Pribor: Kao na sliei 64.160.7. teg. Slrujanje je stacionarno ako se brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. koji sa taru. S-povrsina presjeka strujne cijevi.) vazi Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.165. b) polu? e) za koliko je sila kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.3. Fp =PogV gdje je : V-zapremina uronjenog tijela. Zapreminski protok fluida je E 3.. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan.64. Pribor: Dinamometar. Jednacina kontinuiteta.167. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h.65. 2 pgh-visinski pritisak. SI jediniea za Ilt dinamicku xiskoznosl je Pa's . F p=s gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. .163. Pa = N. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu.161. .165 provjeri pomocu pribora na sliei64. 81. Q=Sv=const. a koefieijent trenja 0.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. 2 . pv' p +--= const. SI jediniea za pritisak je paskal (Pa). Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida /Ix. p + pv + pgh = cons!. Mehanika fluida Pritisak je gdje je: p-slaticki pritisak. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i spustanju. ako se moze zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost).67. Ilt gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I.) .

eija je povrSina dna 25 em . v=.IO--4 m ' 4 " ..:o Pl +~ 2 2 I 2 .Y2 2 .05 m H=20 em-Q.Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je F=-pCxSv ~ b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka d' S=-lt 1 2 . . Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika. 'IF? c) O=? a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" :.§. kg kg m' s pgh l ' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce Primjer 2: Na dubini 1. odnosno p =-Y .1 m ~= 5 cm=O.. c) zapreminski protok vode. 55 . c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade.6m Rjesenje: D.5m = 5. Ie je pritisak F mg p=-= 1.10-4 m 2 V=1. ' . . = 1. Zapremina cilindra je V=S. S S 25.f:L.1-10.3 ~3 .5. Odredi: a) brzinu istieanja vode.6m = 5886Pa .= Df S2 S < S2 Di c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2. e) visinu stuba vode? Rjesenje: S=25 ern 2=25.67.fiih = 1. D2 Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije p= pgh=lOOO-·9. =5.2 m a) P'-P2=?.7 ·10~3!!':. v-brzina tijela.07~. Rjesenje: h=1.10·3 rn 3 3 p-1000 kg/rn a) m=?. Precnik sireg dijela cijevi je D. D' d' PremaJed " .66 d' m -m =v. b) zapreminski prolok vode kroz olvor.42 m ~1.5. Ie je visina sluba tecnosli h V S 1..8S Q 1. 4 (0 02m) . na dubini h ispod povrsine vade. b) V. S-eeona povrsina lijela.'20 em. pricemuje. konInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n.=10 Crn=O.5· 10-' m' m' VI m=I. b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +. b) p. IzJe d nacme kontmUlteta.5 I vode.26~ s i Y2 =~Yl =1. 9. slv! -=S2VZ shJedl.42 m 2 V 52 S 54 51.h..?.8I" 0. ~~ .4m a) v=?" b)Q=?. Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv.-.. odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade t t=Y.==="S1. . Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela.10 4 m 2 p=5886Pa e).. precnika D=40 em.0135D s DArn s Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja.5 m d=2r=2 cm=O. 3 gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete.1. 67).5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor precnika d=2 em (sl.81 mis' SI. P2 "'" pgh 2 · Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B. Sud je valjkastog oblika. dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B.14 '1O~'m2 . Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i uzem dljelu djevi. onda je hl=h.7!.5 kg.. d) dokazi da je brzina spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja.314=314.. Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m .5·lO-'m' 25·lO-4 m 2 h=0. 4 m~pV=IOOO~' 1.02m)' ~0.51=1.. Venturijevu cljev. s - s s c) Zapreminski prolok je Q = V.O. b) brzinu vode u sirem i uzem dijelu cijevi.5 kg b) Sila priliska na dno je F=mg. ' naCln1 I' '1 t .=?.42-· (0.=10 em. -VI') . 9. a brzina isticanja 1 4 Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo 2 V2=V. b) pritisak vode na dno. P -p =4 2 I S~ s' 1 odak!eje Vj ".""~=58. e)I=? a) Brzina islieanja vade kroz otvor. prikazanu na slici 68. je B.02 m D=2R-40 em-O. ..[ -1--1 PI -Pz =p ( ' . c)h=? a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom 2 Q = 3. a uzeg DF5 ein.68. h2=O.7 lis d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl. nalazi se 3 1... h.81!!':.

1 pada na .197. L I I . Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2. ___ T \ posuda ima . Odredl: . Koliki je pri!isak teenosti u Pa. Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator? 3. l<amen: a) u vazduhu. Na stolu vlsine H=1.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode.182. a kada se potopl u vodu F.172. Kolika 6e blti brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'? Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j? 3. b) zapreminskl protok. J:. b) u vodi.=10 N? . ima preenik 15 em i ukupnu masu 5 kg.2 m. strujl voda ~'~bf'zmom v1=1 mis.. a ve6eg 10 em. b) sllu potlska koja djeluje na tijelo. cj zapremlnu tljela. ~olika je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip c. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj potpetici pavrsine 10 em'? fl~ Odredi J ~a? Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em.7 g/em'.J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak 1 bar? Izraziti ga u Pa.a) rfJasu tijela.=13600kg/m'. . nalazi se sud sa vodom.=1'800 kg/m'..::!. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I Izbaeuje 2. ~ )1 3. Na sliei 69 je Mariotova boea koja omogucava da. se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode . a brzlna strujanja 60 em/s.=3..dubinl se nalazi olvor? '\!/ ::::. 3..( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda. b) tezlnu alumlnlja u vazduhu. kPa. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi . d) tezlmraluminlja u vooL ~:too..:. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0.196.85 m'? Podmorniea se nalazi na dubinl 70 m. 6.69.=2' em. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. e) Isteklu zapreminu (5~' ~ode za 1 min.~CilindriCna . Odredi: 3 3 2 a) povrsinu dna posude u em i m . .=2. a) Kolikl je pritlsak u kPa? b) Kollka je vlslna zlvinog stuba? 3. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5..173.. koja djeluje na manjl kllp. 3.169. ako je hidrostaticki pritisak na dna 3 kPa? ( 3it9Z.la.--- • S1. d) guslinu tlje. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu? v \3:171.=2000 em' I na njemu se nalazl kamlon mase lOt. udaljenosti x=2 m.178./stranl nalaz."'. b) zapreminu posude u em i m ..precnik D=20 em i visinu h=30 em.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara? 3..173.r~r-<". Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.E:. .::3Q em/s. Kolika ml je gustlna? .. Na kojoj "". a precnlk 'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode.. kPa i barima? ~ '[3.•. 13.__ ). straniea a=15 m . Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p. Brzlna rijeke je 10.a.6 m/s.)QOO kg na ve6em klipu? {3. Na dnu suda na boenoj "-. kada se potopl u vodu? kroz bocnl olvor.8 kmlh. na njegovoj skali se oeltava Iznos sile F. bltl brzlna Istleanja v '~a 3. I~Q=7:: h ----.'3. strujl brzlnom 1. Prolok vode kroz olvor je 6 lis.---. Kolika 6e.5 N. b) kollka litara vade protekne za 1 h? ». e) silu potlska koja djeluje na alumlnij u vodi.8 bara.17il. eljl je presjek 80 m'.175. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je V (. b=1 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0 '~183! Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2. Kollkl je atmosferskl prltisak? ~orlto a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta? rljeke ima presjek obllka pravougaonlka. Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1. Kolikom sllom mozemo driati 13. brzlnom 1m/s. ) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za jednu minitu? unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za Je'dnu mlnutu. I @. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. 3~Kada se neka tijelo okacl 0 dlnamometar. .4 m' vazduha svake minute.gio cijevi precnika 56 .180.2 N. Odredl zapremlnski protok vode.a. Koliki je ukupni pritisak u boei? Atmosferski pritisak iznosi 105 Pa. @ 3.. Za gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'. Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra. o KoUka je brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl? l ~o koje visine je napunjena posuda vodom. Odredl: a) zapremlnu "alumlnlj.2 m/s. potrebna za podlzanje automobila od . Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Iz gumenog erljeva Istlce voda brzlnom 5m/s. Voda u rljeei. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'.194. pracnlka D. . voda istiee stalnom brzinom u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne "--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill? v 3. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika em.2 em'. ~1'811 Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em. 3.177. -Odredl: a) zapremlnskl protok vade. KoUka je brzina Istleanja ako je unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL J'-191. MPa i barima. Ako jeh=12 em. ~1 . Kolika je nilnlmalna sila.lilindriena posuda.. istlce voda brzinom 1.vt!:ll4.18 .199. mase 2 kg I gustine . koja miruje na horizontalnoj podlozi.

70. Casa vruee vOde. a u treeoj voda).74. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi em P1-P2=10000 Pa.. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca povija. U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v.213. koja je do vrha napunjena vodom.211.207. na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine 2 20 cm • a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade? 2 2 F na putu s dellnisan je S1. 3.75.1. Rad i energija. mlaz vode Iz cesme. E :::~:=:~!:=~::::. S1.D2=1 em. Snaga .3 kglm 3? b) Kolika 6e bitl sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0.73. k . Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0.206. I I Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile (sl. stalnom brzinom v=0. Kollkom tangenCijalnom sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k. ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu? Pribor: Lijevak. nonijus (kljunasto mjerilo). Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela. a kolika u uiem dijelu cijevi? 3.. a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1.koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti zavisl ad vrste tecnosli I temperature. Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je: (1 A~Y'MI--- l r2 1] 59 r) gdje su: rl. e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu -= eijevi.74. Automobil teene povrsine S=2 m i aerodinamickog koeficijenta 0. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada se okrene ispupcenom stranom i za~to "izvlaci" jaje iz case? Pribor: Kaslka. 75.205. .. Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom.konstanta opruge. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u !iirem dijelu eljevl P1=1 bar? 2 Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S. Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca. Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je A=!kx' S _ _. a u uzem dijelu brzinom v2=15 m/s. 3 4. Casa. stalak za epruvete.6? 3. 3.203.i r2 -udaljenosti tacaKa ad ~ntra Zemlj. (sI.204.Energija i rad 4. cigaretil. A=F!'s Za one kaji znaju trigometriju: Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju sile teZe je .. lzmedu ploce i padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0.5 m/s. gdje je: X - 2 istezanje opruge. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u vrtlog.e.=8 mis.. posuda od ~ 21.=20 em i uzl dlo ciji je presjek 2.-1 8 81. -. Kolika je brzina strujanja vode u skem. Zadatak:Pokazi da .71) 3.102 Pa·s. p=1000 kg/m 3.(sI.(sI. 3.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. rad sile Izrazom (sI. gdje je: h. Zasto? 3.. U cisterni.72 58 . \ 51. jaje..I .70) 3. 1Jr1 s!avine." Y ".1 Pa·s...): A=F.212. b) protok vode.3 kre6e se brzinom 36 kmfh.208. prazna .71. upaljac (Iii svije6a)... SI jedinica za rad je dzul (J) J=Nm 3. 'V:~l } / ~S2=10 .~o . Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu pokrecemo brzinom 10 mls? 2 S1.) .2 m ..215.72) ~ 81. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0.(sI.. onda do!azi do njegovog suzavanja.73). Pribor: Dvalista paplra. A=mgh.vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke.ad sa ulje zagrije? 3. Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje. M-masa Zem!je. Kada mlaz vode curl iz slavine. ~1..214.1 mm nalaz! se mas'insko ulje elji je koeficijent viskoznosti 0. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!. Zasto? 3.

F. u gravitacionom polju Zem!je. Komponenta sile F. jednak nuh. mM E ""--y--.sila koja ima smjer kre~anja tijela. A.2 . Rad pri obrtnom kretanju je w=~ s Aka je stepen korisnog djelovanja masine k. orugaona brzlna tijeJa.mgh. a) Koliki rad izvr"i sila na putu 3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.kx' .ugaona brzina. Elasticna potencijalna energija je Primjellj/. Rad sile je: E=Ek+Ep Energija se izrazava jedinicama za rad. =k·A Kineticka energija tijela mase m i brzine E K . Posta je tijelo prije djelovanja sile mirovalo. Rjesenje: m. oblJe raJu m O.5 m A.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru.Skg s Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa.5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N? Rjesenje: mv' Kineticka energija pri rotaciji tljela je Iu/ Ek"'T' gdje je: ! . Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8. A. 81 jedinica za snagu je vat (W) 60 .-_mY 2 . Rad sile trenja je uvijek negatlvan.0. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile. V j~~ Odnosno korisna snaga -8naga pri obrtnom kretanJu tijela je: P=M'ro U polju sHe tete. tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju.3m..3 N s-3m a) A.moment Inarcije tijela. 8rednja snaga je delinisana izrazom: F.renoj P.9Nm A=9J .. ulozeni rad A..srednja brzina. tj. b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile.2N 0. NJlhov rad na zatvo. na visini h u odnosu na odredeni nivo gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje. komponenta F.~ego sarno od poeetne i kraj~~~ Udalje. to je: Ek. 1.L'.?.F'v t gdje je: v .Rad gravitacione sile ne zavisi od Ob~ika putanje . Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T. Ep. 2 Ukupna mehanicka energija sistema je a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava kineticku energije tijela.. odnosno smjerom kretanja. je okomita n~ smjar kretanja i ne utice na kretanje tijela.= .s=3N. F .?. sto znaci da je rad slle pozitivan.E Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. .. Ek = . 6 _ 9J m te Je b' oJu . R~d sile je negativan ako se smanji energija sistema.~~~Jllednak)e ~uh. ro . q> opisani ugao. c) v. Koliki je rad sile na putu 1.~.ubrzanje sile teze.!:.9J :1 Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja c) Kineticka energija tijela je V:=:_yM . (vidi silku 75) koja ima smjer kretanja. ~E. gdje je: 9 . rZlna k' tlJe Ia d" na k ' pu ta v = . A.? Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i predenog puta s.nosti . Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru kretanja P.? E.= 45° s. b) Ek.od centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile..A. Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na sistem.~.moment slle.5 kg F. onda je korisni rad gdje je: M .

1. je rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine 60 em? P = A = 1. Trenje S9 zanemaruje.Za ugao "".----_.4. m=250 g=0.8 s k-75 %-0.2 kJ. Ij.=?.?. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? 4.4.96m b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je. Koliki je rad izvrsio covjek? 4.27W k 0.58..5. c) rad jednak nuli? 62 63 .vrijeme kretanja.v 4.lJ primie~a': Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 c~: a) KOliki.8 s? d) Kohka je ulozena snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%.25 kg h=80 em=0. Fu.8s d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P.41N ·1. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m.105 J 60. c) P.3. t 0.9.480m v =57. Koliki je iznos sile ako ona djeluje u smjeru krelanja? 4. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje F. koja ima isti smjer kao i smjer kretanja.=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. po horizonlalnoj podlozi. Pod djelovanjem sile F. gdje je. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo ravnomjerno ubrzano. A=Ep =mgh T 4.2 FI = J2 =1. 480 wm i~a ~rzi~u 57. 0. p=- - A . P= Pk = 2.45W =3. 75) nalazimo daje pisati: a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na savladivanJe sile trenja. KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad. Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece ubrzano na tom putu? Ep =1. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1. t . F3 ---?-. P=12633W = 12. bez pocetne brzlne.-"4. b) @ Oizalica podigne lerel mase 1.5 I i pri lome izvrsi rad od 117. P=? a) Rad koji izvrsi djecak je m b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je.6 km/h. =2F. FI m'a =2452 5 N p=? vise sila (sl.6m s A=I.2 +F. pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s pomjeri za 12 m.. b) Ep=?.izvrseni rad.>hka je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0.75 a) A=?. Stoga mozemo p2 =F. F4 S1.1.76.72 kJ.81.96J = 2.lije p're?en~ pnuta od.1 Nm A=2. a sila i pomjeranje imaju isti smjer.96J c) Korisn" snaga je 4.5m=2. Na koju visinu je dizaliea podigla lere!? . odakle je: v2 In v 2 :2as v a:-=0. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od ~lle leze ko~a dJel~~e na automobii.45 W . smanjuje energiju sistema.75 Primjer. 76). te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina: I 1 I I v=at..27 2 . b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8 motor autobusa u toku kretanja. Rjesenje: .' 0. b) negativan rad.5m/s'.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje . tijelo prede pUI s.2. odnosno t=-=60s.6 kmlh =16 mJs Ft . Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg.. u toku 5 min.63kW A = l1lgh = 0. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m.'s+-2- A=I. tJ.41N Rad sile je: F A=A 1r + Ek my' A:.05 a) A".8 m 1=0.8. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e ravnomjerno ubrzano.45 0 je F. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos. 2s s a p~ 7. kad podigne lift na visinu 15 m? 4.25 kg ·9. Rad sile trenja je uvijek negatlvan. Rjesenje: m=5 t=50oo kg s". A .

32.cunati vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi. Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i vucemo. b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl s( je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra 6 4 2 o puta? 81.Podlozl.36 km/h.. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. b) poteneljalna energija poslije prve sekunde slebcidnog padanja? --rll]------t ~ llL 2v v 4.17. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t C::::· ::::===:::IJ SI.21/. KOlikl.23.~o horizont~lnoj podlozi. Kamen masa 2 kg.11. Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje tijela. Na sllei 79. . 4. po horizontalnoj . A .1 J. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1.18.5 m.21. 4. 4..12.se uvls brzlnom 40 m/s. 4.. Sa kohklm ubrzanjem se podlzao teret? 4. a) Kolika je konstanta opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju? /~A. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 . 4. b) poteneljalna energlja (1) (2) poslije 1 s kretanja? 4. Kollkom q~ 'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja? .15. otpocne da klizl tljelo mase 1 kg. b) klneticke energije tljela? 4. (\/J /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima 112J? ' kj~eti6ku energiiu .31.34.01.1.30.rad izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t.. Odredl vellclnu Izvrsenog rada. F(N) . Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h. 78)._ I . a Izvrsenl rad 240 J. Odredl grafickl 2 ------------konstantu opruge I rad sile. Koefleljenl trenja je 0..1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano. Kohkl rad Izvrsl motor automoblla za .--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0.e: a) stalnom brllnom.m putu. paveca a. Koliki je rad sile leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada.5 m.= 10 kg kojl se krece brzlnom V2= 800 m/s? 4. na raslojanje 50 m. 'Teret se podlze vertlkalno.d: a) 5 m/s do ~'O m/s. vlsine 2 m i duzlne 10m. b) u loku druge sekunde? 3~-~----~ 4.. Na sllel 77.05 kg Ima kinellcku energlju 2. Kolika mu je: a) klneti6ka energlja poslije 1 s kretanja.5 m/s2 • Kolika 6e mu bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m? 4. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na vlsinu 20 m u loku 10 s. ravnomjerno ubrzano. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .5 rnls2? Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve sekunde slobodnog padanja. kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na ~tah¢? /~~. Kollka mu je gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7.5 J na putu 1. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja? i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. u toku 5 ~.5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom.fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome iI~I rSen ? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje? ''1 1 4. (. slobodno pada sa vlslne od 15 rn: 4. opruge F(N) prlkazan je na dljagramu (sl.:~>". Kohkl je koefleljent trenja. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod djelovanjem slle od 12 N. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine.5 rn/s2? ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m. b) 10 mls do 15 m/s? 65 64 . Masa tereta je 2 kg! vlslna na koju je podlgnut 10 m. 4:27.16. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se krece brzlnom 72 km/h? 4.to vrljeme? 9 = 10 m/s . Dizaliea podize teret mase 100 kg.01? 4. .78. dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge.2 ~. lakO se auto zaustavi na putu 5 m? tr '. \. a) Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m.. je prlkazan dljagram sHa-put. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 0.77. r.13. 79.8 kg/dm'. Koeflclje~t trenja Iznosl 0.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je . koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu tencijalnu energiju od 3 J? .energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a. 4.02. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane? uYcc<l':~ se zablje u drvo duboko 3 em. Tljelo mase 1 kg bad . Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s ~~J~--ra.29. Rad sHe na Istezanju elastlcne. Kollkl rad izveSl motor dlzaliee ako se teret podl. Kohkl rad obavlmo na yutu 1. mase 12 kg.klnetlcka energija 100Q J? 4f. Kojom brzlnpm se kreoe? 4. ~. a) Kolika mu je klneVcka . a) Kolikom silom smo /tr. po horlzontalno.19.:¢lIf. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0 ~ premjeslanje Iljela mase 200 kg..10. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa a=2m/s2 . Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja Iljela. podlozl. Niz glatku strmu ravan. a koeflcl}ent trenja 0. . stalnom b~lnom I prl tome sHa Izvrsl rad od 1.22. Tljelo mase 500 9 vucemo po horlzontaln~j .utomobll masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'.14.33.20. 4.28.3. a poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J. 4.<I.. b) dtnamometarvucemo stalnim ubrzanjem a = 0.l: ' : :'elo mase 1.

Ii. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu. • 'jI *D . Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola sata.57.2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m.5 kW. lenjir (iii mjerna traka). Koelicijent trenja je 0.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7. Kolika je polrebna snaga motora za ushJ~t~nJe aVlona? ~retanJe aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. 4. 4.). Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15 em.38. prizmatieno tijelo sa kukieom.52. Tijelo mas? 0. b) silu trenja koja je djelovala na sanke? 4.43. Odredi srednju vrijednost sUe 2 otpora pljeska.1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja? 4. jenjir. .65. km/h. termoelektrana za 1 dan? 4. dinamometar. probilo je dasku debljine . aka je koeficijent trenja 0. dinamometar..48. .. .67 . u toku 5s. a zatim se iskljuei motor. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. b) koelicijsnt trenja. Prlbor: Dinamometar.b. Koliki je rad vucne sile automobila. daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske? 4. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne mase 50 kg. 4. Korisna snaga masine iznosi 2. 9 = 10 m/s2.60. Covjek mase 80 kg penje se UZ. --'L--.2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom 54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. iz stanja mirovanja. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge. Sa koje visine je palo tljelo? 4. . . a) Kohku sre?nju snagu r~zvija molar autobusa u loku 5 s kretanja? b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!. 4. Kolika jesnaga lurbine? 3 66 . sa visine H = 20 m i zabije u pijesa~ na dubinu d=20 em (sI. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m.. pri brzini 500 mis.8 s. 4. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW. E 4. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s.5 kg s!o~odno pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m. b) rad sile otpora vazduha c) kineticku energiju tijela pri padu.59. b) 3 sata? Red izrazi u kWh. Snaga elektromotora je 150 W.8 cm. Koliki put te pre6i automobil do zaustavljanja? 4. ~jjelo mase 0. Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka). 4. ' Pribor: Neko tijelo sa kukicom.44. Kalika je snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.40.2.54.63. u odnosu na pod. Duiina piste i~nosi 600 m. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri probijanju. . •..04? 4.c !H . Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i poene kocititako da sila ko6enja iznosi Fk=10 kN. ' 4. Snaga koju razvija traktor Iznosi 25 kW. . Tijelo mase 1 kg pada.42. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad 25 m . Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug? 4. • . • 4. a koeficijent korisnog djelovanja 90%.64. Zadatak: Odred. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona dostigne visinu 18 m.1. srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu stalnom brzinom.41.56.=5 m/s. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent trenja 0... Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu 216. 4. Pumpa podigne 1. 4.45.5 kJ? 4. stoperica iii sat sa sekundnom kazaljkom. Kolika je snaga pumpe ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%? 4. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1m. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje? /A. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan korisnog djelovanja turbine je 70%.62. stalnom brzinom 36 km/h. lenji . po honzontalnoJ cest. Odredi: a) sHu trenja. ' 4. Automobil mase 1. . 4. 4. Odredi: a) radslle !renja. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha? 4. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls • : .47. Pribor: Knjiga poznate mase. .80. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu.46. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora vazduha? 4. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis. a) veliCinu sHe otpora vazduha. .61. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s.43. Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. 4. Odredi. Snaga . SL80.55.50.58. 9=10 m/s'.a.51. Puscano zrno mase 10 g.53. 4.3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu 16 m/s.39. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. akoje korisna snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'. .49.43.(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja.-. iz stanJa mirovanja. Na horizontalno~ dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg kreee se ravnoITiJemo ubrzano.termoelektrane je 50 MW. a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%? 4. stalak. 4. Pn tome se opruga sabije za 20 em. . sa srednjom brzinom 15 mls. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m vade. stepenice i u svakoj sekundi prede dva stepenika.3tt TijeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v. Koeficijent trenjaJe 0. Koliki rad Izvrs. . a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%? g=iOm/s'.

5 i m. c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju. ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\. s' m 125m I1E P:£. (50~J 2. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo sablrali algebarskl.. h=vot-2 ' gt' I O-·(3s) h =50m·3s m .. Opsti zaki:>n odrZanja energije. 2 105m m 0'lkg{20~r 2 + 0. .81. Visina u odnosu na tacku izbacivanja je. jer je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka nuli. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki. Rjesenje: m. !=M:=EpM=mghm gdje je-h m ..Zakon odrianja mehanicke energije U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora) ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena. Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu.·105 m Eo =201 +1051=1251 . EM =O.-10. Otpor vazduha zanemariti. centralni).5 kg m. 69 . Energija se ne maze stvoriti niti unistiti.. g=10 m/s'. Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju nepromijenjeni.-· 3s = 20s S2 S ill III pri cemu smo smjer kretanja prve kugle.lkg·l0 2 ·125m=125J s Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki jednaka: kugle masa m.= 2. A S1. te je ukupna mehanicka energija (sl.= 2 m/s.=2.102". S1. ako se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu. b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja (tacka B). Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara. I 2 b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. s' Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse. tj. m=100 g=0.. En =..= 6 m1s i v.10-.' 6 m/s v2=2 m/s Sudar je neelastican i frontalan. . mlv l -m:zv 2 =(m1 +.82. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja (tacka A).... uzeli za pozitivan . b) kineticku energiju kugli prije i poslije sudara. onda se takav sudar naziva frontaln.. a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii.. mv' Brzina V u toj tacki ie.+ mgh. EKB + EpB = -2. 81).= 1. Rjesenje: u "j" . c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).maksimalna visiha: Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom vo=50 m/s. (ceoni. 82).. U toj tacki raspolaze kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB .1 kg vo=40 mls t-3 s Ukupna mehanickaenergija tijela je E = Ek + Ep.1 kg .=1.'J h In =~ 2g .r~Dvije EA=EB=EM k~ .m 2 )v ill Primie.5 kg kre6u se ususret jedna drugoJ sa brzIOama V. V =Vo - - gt = 50. E= Ek+ Ep= const.5 kg v. ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl.

6) 0) S1. ~~dZ helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo m.' 4."'~"" i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je '~le za 1 em.. h o B " I I I " I \ I \ I \ I' I \ \ l.1m.5kg+l. b) KoliK8 je k..5 kg· 2-·s s 2.~jelO mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku.E = 30J :0. .energIJ~: a) u naJvIS?J tacki.2. ~: ~~'e otpor vazduha zanemari..2 m? Trenje zanemariti: odredi ukupnu meha'!icku.~ a poslije sudara je (m l +m 2 ) 2 v 2 . sa visine " 32 J.66. 84). Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo.m/s .78. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. A. a) K.(3 m.'.10..mat.E' = 30 J Relativni gubitak kineticke energ"je je E' . 9 .74.62 ili 62% E 48. a) KOI)~ je energija u trenutku pada na Zemlju? b) Kolika\\~e m~icka energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'..~e vertikal~o ~ani~e brzinom vo=20 mis.nellcku energ'Ju . Kotrljanje se vrsi bez proklizavanja.~.~j na visini . Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N. . a) Kolika ce b. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti kugli da bi zauzela horizontalan polozaj? "~I'Il~hanicka . Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta k=1000 N/m..nala.5 kg -( E 2 6~J + E' 1..:~VISInU 80 m? = 30 m. Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .''''MjeIO mase lT~=50? 9 ~aci.~se 0. Kolikom brzinom V K je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L (sl. -@. g=lO m/s'.84. neposredno pred pad? Otpor vazduha zanemariti. saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na (2.67..na tljela u tackl B? 'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju poluprecnika R .ko C·9=10m/s'. Kohku ce k.olika je. 0..1 /:. Sa kolike visine je palo tljelo? ' li.lI brz. '\:vP 4)1.5kg) =18J.'i~~iTijelo mase 1kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se '~.. Na slici 85.=6D m/s. ukup.E=E ..t. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju 2 2 2. b) Kolika ce b.77. potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa? (~~I Tijel? m~se ~ po~ne ~~ klizi lz ~a~ke 0 (slik~ 85). Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada sa visine 4 h? ~ t.:.&:' sabije za 10 cm.5kg b) Kineticka energija kugli prije sudara je m!v~ m 2 vi E=--+-- m ill 3m s 4.5kg+l.<~~kOlikU kineticku energiju treba ~'~. Opisi pro'."jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.83.. brLma t'jela u tack' A. .5 kg· 6~ -1.netlc. Kolika je k'meticka energija tijela u tack! K? 4. 4. 2 s ) c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je L'. a. c) neposredno pred pad.5 kg -( 2 3~- J 48J (:::::. ~om~nt inerCije valjka je I =1/2·mr._/ J d) SI. Kolika je konstanta opruge? 4. Pri tome se opruga sabije za 20 cm..kada se istegne za 8 em? T 4. Trenje se zanemaruje. a) I 4. Na nit dugu 1 m vezana je kugla.69..zbaC'Vanj8..~~. S1.3 kg . k~j? se .'b) poslije 4 s kretanja.a mehanicka' energija kamena U trenutku .85.80. a) Koliku ce imati brzinu u 70 71 .. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno? c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.

Prva kugla se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se kre6u brzinom v.5'106 mls u smjeru kretanja protona.85. 9 = 10 m/s 2 .86.86. vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86). Kolika je brzina vaQona nakan sudara? 4. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? <":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom v. 72 73 . TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. ako Je ova) udar bio elastican. Tij"lo mase m.5 em j pusti. sipka iii letva duga najmanje 1 m. Koltka je brzina. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni? Za prsten je I~mr". ~10 9 leti brzinom v.2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu. Tijelo mase m krece se brzinorn v. Pribor:Dvije kuglice istih masa.83. Z~datak: Od'. Zadatak:Provjeri zakon odr. padne kugltca mase m = 0. . 4. Do koje 6e se visine podi6i kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav zakljucak te navodi rezultat ogleda? d) Zasto se klatno nakon neliog vremena ipak zaustavi? mehanicke 1 Pribor:Kuglica. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) 5. Na koju visinu hz 6e se odbiti? 4. pri cemu g~10m/s2.elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja). Oscilacije Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u praveu y-ose) Je F~-k·y 4. KoUka je bila brzina prvog tijela prije sudara? 4.. elasticna opruga. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja se kre6e brzinom v~1. a . . krece se brzinom v. Odredi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 4. Pribor: Stalak. klina poslije udara kuglice.konstanta proporcionalnosti (k=mro'). ususret njemu brzinom V2. Kuglica padne sa visine h. koja visi na niti. g=1 0 m/s . prije i poslije sudara? C gdje je: y . *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten. i udari u tijelo mase m.tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? poluprecnik kruzne petlje R:::.97. Naslici 86. Zadatak: Provjeri zakon odr.5 m/s i udari u drugi vagon mase m2~2 t koji se ispred njega krece brzinom v2~1 mis u istom smjeru. teg od 50 9 iii 100 g. .~ 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan? g=10 m/s'. = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase te se nastave kretati u istom smjeru. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s.84.87. Kolika je brzina neutrona? C " .1anja impulsa.I I Delekt mase zanemariti. Vagon mase m.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju pnhkom pada tlJela na podlogu.94. lenjir.1anja 'mehanicke energije pomo6u elasticne opruge. kOje miruje. se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. b} kugHca.1.82. o. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu.96. pomocu matematickog klatna (sI. k . komadi6 krede. E 4.91.93.95.87. Metak ostane u meti.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 5. Kada bi sudar bio elastiCan? Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis).81.~ 10 mls i sudari s drugim tijelom mase m2~ 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis. tabla. 81. 4.=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje mehanicke energije. . a 4.za kuglicu 1~2·mr/5. a) Na koju visinu 6e se popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju? g=10 mis'. . Melak mase m 500 mis i udari u nepokretnu metu mase M = 5 kg.~ 4.=. Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom v. te nastave da se kre6u zajedno.) Izvuci kuglicu do tacke A i pusti. te nastave zajedno kretati se. Sudar je centralan "i elastiCan. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. Na klin mase M~l kg. konac. Do koje ce se visine podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u tacku C. 4. Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom polozaju.88. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju.1anja energije. I I I 4. 4.a odbije S8 brzinom V2~ 4 m/s. Proton se kre6e brzinom v1=5'106 m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e Provjeri zakon odr. S1.~5 m/s. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke energije tijela prije i poslije sudara? 4. Otpor kretanju je zanemarljiv. 4. 0. Zadatak 4.2 m. Kako se odnose brzine tijela m. Visina kosine je h ~ 1 m. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h ~ 80 cm i odbila S8 na visinu h1= 60 em. lenjir.90.87.92.

y=Asinwt ./f gdje je: 1.86~ -9. T=Z. Na slici 88. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju . Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze.01 kg T= 2 s a ubrzanje A.mul. f= N t Rjesenje: N=20 gdje je: N ...05.05~ 5 52 Relativna greska mjerenja je m Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv 2 . 9 .masa oscilatora.' . Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz " re IaCIJe T = [l 2nfi ' 4.. cija je duzina 1 m. b) period oscilovanja klatna.- +.81 5~1=0. vrijeme za koje kuglica dode iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. 1 d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je ".!. b) Fo=?. s' gdje je maksimalna brzina vo=roA. Jedinica za frekvenciju je here (Hz=s·').O. a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj: Vo Primjer 1: Matematicko klatno (sL88). a potencijalna Ep :::. Sita je maksimalna kada je y=A.broj oscilacija..Jl. izvrsi 20 oscilacija za 40 s. b} maksimalnu povratnu sHu kOJa djeluJe na kuglleu. Ukupna 2 energija oscilatora je E=Ek+Ep=-kA' =-mv o 1 2 ~ 1 2 2 '" 0..0051 iJi 0.. to je iznos sile Fo=kA=1~rA 75 74 .·---' ---. a) Kolika je apsolulna i 2 relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9.14)' ·lm =986 m (2.51 % go . ky 2.vrijeme Irajanja oscilacija. c) g=? Period oscilovanja je vrijeme za koje kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju.ubrz'!nje Zemljine teze. t A. 1 1=40 s 1=1 m a) I=?. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna.' . Posta je k =. 1 . jednaCina koja opisuje oscilovanje je Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i an:'pht~d~m 3 em.A.03 m a) vo-?. ------.g=lg-gol=19. b) Period oscilovanja je ] t 40s T=-=-=-=2s f N 20 T=2nff gdje je m -'. Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj vrijednosti frekvencije. c =. npr. c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju.88.'] g="T' 4·(3.duzina klatna.0947' 2n 6.Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda . = . b) T =?.--7 B T=f S1.3 em:::: 0.806 m/s • =roA ="TA ".' =05Hz t 40s' .~. to je.)' '. c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. Kruzna frekvencija je data izrazom (D=-=2"f Period sopstvenih oscilacija je 211: T a) Fekvencija oscilovanja klatna je N 20 f=-=-=05.28 m b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv konac zanemarljive mase.= 0. c) EO"'? a = -o~ly. Brzina taoke koja harmonijski osciluje je RjeSenje: m::::10g:::: 0.03m""O. 981~ . Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena..

16.02 s. (sI.. a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja. Kolika je razlika frekvenclja? Izrazi je u MHz.. e. Kolika je duzina klatna? 5.. .18 rad/s. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu matematiekog klatna.. Kolika je duzlna klatna 3.7. Kolika ja frekvencija oscilovanja.5 rad/s. Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac osellovanja djellca.. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T. Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog mJe~ta na drugo. 5.~::~or~~r:. teg poznate rnase. . Kolika je kons!an!a opruge? 5. period i kruzna frekvencija? iznosi 12.56 rad/s.. Odredi njegovu frekvenciju. Klatno prode ~vake sekunde kroz polozaj ravnoteze.. Pribor: Kugliea. f gdje je: c • brzina slrenja talasa.=6 gm' ~. ! ~:t::h:a .20. od kojih dva Imaju Istu duzlnu (sI.2. frekvencije. 5.. Odrdl: a) kons!antu opruge. Na slici 89. na slici 89.:Ii~:anc:~:I~. Pribor: Celiena kuglica. 5. klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzina uzeta? g=9. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1:2. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo o~clluje.. . Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje. Koliko je ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje? 5.19....96· W 3 N.3.8 s I amplitudom A=3 cm.21. 5. GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10. je moguca rezonancija? c) Maksima!na klneticka energija kuglice je 2 Eko mvo 0.17. 76 77 .01 kg (O.". Odredl: a) maksimalnu brzlnu osellovanja. Kolikl bi blo period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g.88. Pribor: Tri klatna. c) ukupnu energljuoscilatora. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute.::> . magnetna sipka.=. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s.Po = 0. Kuglica V / klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s.( ' T kruzna frekvencija 4. 1 .81 5.. Kolika je duzina sekundnog .. Kolika je frekvencija. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna. Kolika je duzina klatna? ..5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.094~)2 s 4... 5. b) maksimalnu energiju .. v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0. Kolika mu je: a) frekvencija..r'n/ .03 m "" 2. b) makslmalnu klnetlcku energiju pri oscllovanju.. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na drugo kad imaju . . neistegljlv konac.. hronometar. Odredi period @.24.. Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl oscllovanJa.~~8~:~s:sciIUje sa m/s'.13. 5. periodom T=8 s. b) kruzna frekveneija? 5. period osci!ovanja i kruznu frekvenciju..4.18. 5.23. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je J t::P n·n ! _. ):'8.frekvenclja talasa.I::: ~:=~~::~~~ig.4'1~-5J.. mjerna traka.. kHz i Hz. Mehanicki talasi. Ta pojava se naziva ..89:). . aka je ono u rezonanciji sa klatnom 1? 5. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I amplltudom 4 em. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz. a koliki period oseilovanja? E 5.) 5. neistegljiv konac..22. hronometar.9. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa perlodom T=1 s. a drugl 960 kHz..". Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18 J. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje. b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz ravnoteznog po!ozaja.=1 s. a) Sta je osciltor.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje oscilovanja I frekvenciju oscilovanja. staperlca.89.14.12.. 5.11. f .8 s.01 kg( 6~2S8 r ·0. Kako se odnose njlhove duzine? 5. ' 5. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0..15. lelva 0 koju se okace klatna. a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna.' ---.......2.J" 5. Elastlcna opruga se produzl za 2. 2 2 5. Pribor: Elastlcna opruga. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1. 2 3 S\.

. . pocinje da osciluj~ te uzrokuje nastanak lalasa. c) Talasna duzina je udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl? 5. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja udaljena 20 em od Izvora lalasa.:x) gdje je y elongaf. Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. ~9.=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1. brzlna I frekvenelja tog talasa? I masu 0. IF . Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Izvor talasa prolzvede 12 talasa za 4 S.3 m. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi . frekveneija I brzina talasa? Y~ASin( cut.2 s. a zatlm rayne talase na vodl (SI. b) Cestlee u suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. Odredl brzinu talasa.. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. Kolikom silom je zategnula zlea duzine ~uzina? f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. A I E. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58..33 s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od tacke A-do tacke E. A 2m e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog polozaja I 10 su amplilude talasa.2=7. JednaCina progresivnog t81asa jma obHk: . .5 em. Usldredni camae se ·Jkrece gore·dolje svake 4 s. vo e 0)1 se sin brzinom 6 m/s.33. Kollka je talasna T ~~25~alas na vodi slri se brzlnom 5 m/s.2 g." d k" •. brzinom 5 mis. A I C. Talasna dutina lalasa je 50 em. B. promjenu taiasne duzine talasa? b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr. ~ Metalna ilea Ima duzlnu 50 em @.sila zatezanja ziee. kojl stojl na obali jezera. Na sliei 90 to je npr. Kollka je talasna duilna.. za 6 s prosla su 4 grebena lalasa. koja Iznosl A~2m. a) Koje tacke su u istoj fazl oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna duzlna talasa? d) Kolikl je period I frekveneija talasa? e) Kollka je A E ampliluda lalasa? . 90 je graficki prikaz talasa na povrsl". T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1. Pored nepokretnog posmatraca.. Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili.~.=30 em I prostlre se brzlnom e. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. Odredl frekvenelju I period talasa. Kolika je \cl k1fekvencija talasa i period? Kroz .31. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau f.asa T~0. Prazna boca. 5. a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C? 78 79 . \. Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0 I D. fazi oseilovanja.2 N.32.(ija tacke o"!. B I D. Svaki djelit izvrSi jednu oseilael)u za 0. Najmanje rastojanje izmeClu tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m.~r 5. povucena u vodu i prepustena sarna sebi. frekveneiju I talasnu duzlnu. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. m .Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz? 5..2 m. Kolika je lalasna duzina. A~c·T . udaljenost A i E iii 0 I D.masa ziee.30.90.J~ Primjer 1: Na sliei .27. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz.5 g.C~ll gdje je: F . 0 i B. ako je brzlna transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s? d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda. I .3 m. period.. Pratlmo jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je: 5.33s A c Frekveneija oseilovanja je 2m 6m1s f==~= 6m/s =3s·1 =3Hz..elasticnu sredlnu siri se lalas. bez mjerenja. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on Iznosi 0.l. staklenu plocu) . Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1. vodl? 5.78. Kollka je brzlna . Kada talas nalde na plltku vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em.duzina zlee.0.. Zlea je zategnuta silom od 88. Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m. T~-~--~O. 5. o I A? b) Ako je period la. Kollka je brzlna talasa u plltkoj. a brzlna 3·10' mls. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke? Rjesenje: a) Cesllee koje su u O. a na vertlkalnoj osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja. 5. njlh 4 m. a) Odredl brzlnu lalasa. c S1.P. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa? E 5. Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako se na tiei duzine ! formira polutaias? 60 em I mase 1..91).34. talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.35.

Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).ac. Aka 6. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju iznosio je t. onda je 6. je 6. za posmatraca na.?esav. mehanicke P?i. pri p~elasku iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se).4.5·10· oJ. ml> masa mirovanja. posuda sa staklenim dnom. m-relativisticka masa. ? tom dijelu smanji dubina vode. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja. •.brzina tijeta. ZamisH da jedan od braCe blizanaca. Ukupna energija protona. Koliko je iznosio vremensld interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu? 6. . za posmatraea na Zemlji? 6. U specijalnoj teoriji re!ativnosti je E=m~.a i p?tp~no potopliena) taka da ravn.t*vremenski interva! u sistemu S'.8ve se . .\1' = 10 godina.1 . Pracjeni ugao pod kojim talasi nailaze na prepreku i ugao odbijanja. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja.3. krene ~vemirskim brodom Gija je brzina v=O. u njenom udaljenijem dijelu. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9.. Masa mirovanja 27 protona je 1. iznO$i E=2.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m. onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke. a) Ako je za posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.5. c) brzinu kratanja protona. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S.2. slaklena ploca. Kojom brzinom se kre6e? 6. Kontrakcija duzine.1 0. d) kineticku energiju protona.67'10. Eo = moe z. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4. Kolika je relativisticka masa cestlee? gdje je t. Sta je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa? d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer. j ~=Q' ~l.~ talas prelazi iz dublje u plleu vodu.6. Kineticka energija tijela je Ek= ll. stavi S191 staklenu plocu tako da se u.98c.~porediva s~ brzlnom svjeUostl (c = 300 000 km/s:::: 3-108 m/s). gdje je: v .9. u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa? 6. Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje. olovka.t-vremenski interval u sis1emu S.B.7. voda. Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu. Elektron sa krece brzinom v == c) klneticka energija? se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda a. b) ukupna anergija. Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata: Dilatacija vremena. talas pod neklm uglom n~lde na rub ploce. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa.ajU. T 6. Odredi: a) energiju mirovanja protona.t==10 god. te se vrati nakon . u pravcu kretanja. m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju). Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Granice primjenljivosti klasicne mehanike. na ist! naci~ i svim inercijalnom sistemima referencije.zeml~. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na Zemlji. taka da je ona . b) relativisticku masu protona. Primje6ujes Ii neku pravilnost? Iskazi je rijecima. SHjedi t. c) Ispitaj 51a se mijenja kad . t.t>bt'. 80 81 . 6.31 kg.95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!.okreni pod nekim uglom. Na dno posude. kolika je duzina rakete. kada napune 20 godina.:: gdje je:~'-duzina $tapa u sistemu S'. 2) P~lnclp .mcl = (m-ll1{I) c2 E-Eo = gdjeje: E = mc 2 ukupna energija lijeia. letvica. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa.1. Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni ~ako~i. Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti.. gdje je: E-ukupna energija tijela. n~r masa mirovanja. i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S Q <r'. bila za 10% kraca nego za posmatraea u kosmi~kom brodu? 6.k~n~tantnostl brzme sVletlosti (brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka). energija mirovanja.1013J.. koji sa kre6e velikom blZinom. Raketa se krece brzinom v = Q. MI]en]a Ii se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu? Pribor: Grafoskop. kg.

.1'L =. a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih masa atoma od kojih je sastavljen molekul.)=I'A. V-zapremina gasa.(CO.(CO. b) Masa jednog mole kula je ffi m(C0 2)=M.31.v = const.(C)+2'A. gdje je To=273. Podatke uzimamo iz tablice periodnog sistema e!emenata: M. Relativna atomska masa nekog atoma. IIoMolekularna fizika 7. Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO2 .-'L r mol r. e) brej molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima. N=?.u Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola: M=M . m-masa . ~ = ~ ."Genije. Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa. Rjesenje: a) M. 23 .66 . jona .26 kg To=273.'l. ). Jednacina gasnog stanja. Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" 2 Vm "". gdje je univerzalna gasna konstanta R=8.022' 10 mo.23 J/K. u == 1. molekula. U=.-'L=A . ~ -gustina gasa.)'u=44'1 . M. e) V=1 I. p = gasa. T p.) jednaka je broju uniliciranih atomskih jedinica mase.+t.f?i "" ~3RT M N-broj jedinki' (atoma. d)m=1 g. = const. c) molamu masu gasa. plV !=pzVz.31 J/mol·K Izo procesi: T :::const. mol 3 Ekl=-kT Veza izmedu termodinami6ke temperature T. 82 83 . (odnosno molekula..10-27 kg 1'.2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina). pV=nRT. KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je M =~=~. Vz Tz T V=consl: (izohorski proces): 12 Masa jednog atoma je: m. Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je. A. izrazene u kelvinima (K) i temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je: T=T. Molekularno-kineticka teorija gasova. I" NA =6. Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma ugljika -12: p=const.(O)=1'12+2'16=44 . NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u jednom molu). Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u kelvinima je jednaka. V-zapreminatvari. M-molarna masa. Kolicina'tvari je n= m 2 gdje je Boltzmanova konstanta k".(C02 )=?. Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.nRT 2 Kineticka energija jed nag moleku!a gasa: Masa jednog molekula je: mm=M. N=? .toje 10 % nadahnuca i 90 % zlIallja u radu" Edison (1847 -1931) Osnovna jednacina kineticke teorije gasova: 1 -2 p=-pv 3 gdje je : p-pritisak idealnog gasa.. b) masu jednog molekula gasa. d) brej molekula gasa u 1 g gasa. (izobarski proces) : ... Vm-molarna zapremina.66' 1O'''kg=7 . b) m(C02 )=?..=A. (izotermicki proces): pV=const.. T. 1O.u u = ~ m(C 12 )..1 . c) M(COzl=?.!J. NA 3 Ek = NEkl = -fiRT gdje je: m-masa tvari.15 K.38'10.15 K) iznosi V m =22.4l1mol.

a . b) S 0 2' 7.Ol3.4-.293K .29 kgfm . 6.29. Potrebne konstante uzmi iz tablice period. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi Rlesenje: V=20 1=20·10"'m3 p=150 bar=150·10 5 Pa T -(273+20)K-293 K n_?. Masa nitrogena iznos.cnog sistema.1.1O'Pa. masu jednog molekula gasa: vodika H2 .yl Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::. N = 2.2 mol-2S g/mo1 m=3450 g o 1 29 kg/m 3 V=? . Odredi: a) zapreminu kisika. 3. a gustma gasa p == V. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2. .a.' te je p "" !zracunavamo:v""Vp"" ~kg .N A =_1L. iznosi 200 m3 • Kolika je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!.r. b) masu kis.10. CI" N2 .toJe .013·loSPa =485-. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 . p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa). Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!._1_.-.c) Molarna rnasa gasa M=M (CO ).01'1025 molekula kisika. g.= . V M . odakle je M NA (/~~ posudi zapremine 20 M=28 g/mo!.ka.-'L=44. Koliki je pritisak gasau.~. kolicina gasa je. e)Posto n = .15 K M-29 g/mol-29·1O·3 kg/mol p=? Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = @. /t"~Y m=nM=123.)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N2 ).-.013'10' Pa To=273.2. .· 1 2 mol mol g pM Tadaje p= RT 1. Rjesenje: 5 p=1.4. 1 Nm. m T '3 pv 1 -z .37 ·10" N V..0dredi molarnu masu gasa: CO. • ~RT.15 K m molK d) Kolicina gasa je n =~ =~..sudu zapremine 3 dm srednja bizina kretanja molekula 500 WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H. celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3.vedi izr~z za i=racun~v~nje gustine gasa.2 mol J ~~~i~~~ Masa gasa je (pogledaj uvod) I 'tL. Rjesenje: Po=1 .29 k~ .N A Vrn mol V 11 23 1-1 N = V m • N A'= 22. 0..64·10'4.69 ·10" Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izve~i izraz k~ji povetZUj:fe~~~~~ i gasa. mo mol 150 bara . 7. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!. 6. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja mo!eku!~ vazduha pn norma nom a rno p=1. &:. vodene pare H2 0.3 kg _ _ _~_ _ _-"m""ol = 1. '. M V '. '3-yUkupna masa gasa je m=N'm!. na tempera!ur. 20·C.013 10 Pa T o=273.a.013-10 5 Pa. 56 g. J 8. A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ. mis? ako je masa gasa 10 g.m_? Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT.3 m 3 831--. 85 . Kolika je masa vazduha? M=29 gimol _ f3P 3. I.. Za gustinu vazduha uzeti 1. I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom N = m .31_-·273. 7.l. m m3 V . molK n = 123.lQ. Odred. odnosno &apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima..022· 10" mol" M 44-'L mol N = 1.15 K).022 . 10 .013'10 Pa pV n=RT 150·IO'Pa· 20 .I V m =22..3. ~ @OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em 3 vazduha pri standardnim uslovima? M=29 g/mo!.

Koliko se puta poveca srednja brzina kretanja molekula gasa? ~. a temperatura 25°C? @.. Kolika je temperatura gasa u stepenima Celzija? 7.se . Grafickj 7. 1 bar.13.3~ . Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar. Koja izobara. Kolika jR' r.13.:" udisajem pluCa uau 2 I hl~dnog zraka temperature 15°C. ako se prj tome ne mijenja pritjsak? 7.=2 I kod pritiska 1 bar. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta.7 I.Dopuni tabelul -' prikazi izotermne promjene stanja u: p-V.:. 100 em'.. Koliki 6e biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost lopte bila bez vazduha.26.21.=273 K iznosi 20 dm'.3 .5 kJ.Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom pntlsku? - -.nu 12. a pritisak p. 3 Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na .9.~<~-'l)ritisku ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja. Koliku zapreminu 6e imati ista masa g~~a ako se temperatura: a) pove6a na 51°C. 9.! C5L:lO ~edni... Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1. .3kPa 273 K . Koliki 6e biti krajnj.0. 293 K ~1l'1- j='1L(o. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V. . Pri kojem "-. b) ohladido 00C. Kolika mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila. na sliei 93..b. Zapremina gasa iznosi V.C~. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak ~. e· @ ~- apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku? ~ vazd~h na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1. U fudbalsku loptu zapremine 2.zapremina idealnog gasa na temperaturi T. C ?lTsi1. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s.. 7.. Koliki je pritisak? 7. Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova 3 zapremrna se sman)1 na 10.. ~.23. b) masu gasa. 86 " ~ .13.lan gas.=1.1 "1-. aka se pritisak nije promijenio? Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova . srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara? izotermicka procesa. Je pnllsak blo stalan? ' +.20.p-T i V-T dijagramu. 7.=0.. 7. ~J' Dopuni tabelul p=const. ~ T=eons~t__'_~_ _~~_==_r--.12. mbara. I ' T . Kolika ce bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C. Kolika 6e biti 7. penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas cija je srednja brzina kretanja molekula 122.5 dm . Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4. odgovara ve6em pritisku? v Dopuni tabelul V=const.poveca na 1. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2.29 kg/ma ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C. Gas ima zapremi. Kolika je .19. emp?raturi 15°C.:1 c-"'m'-'.. p-T i V-T dijagramom. a koliCina 1.=1 bar.-0 ? 30g C ~.32. U zatvorenoj posudi zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa.~apremlna postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C? mil 'Zapreminapritisku 80 kPa? T=const.3kPa I 150kPa I 500?em' I p .3 I. ~al~~1 u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa: ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K? . su prikazana dva O. napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim kPa. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. 2 7. gasa kod pritiska 980 ~premina na Proces je izotermicki. iznosi 10 I. Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine? 3 . 92.31.2 kJ.a. Kolika je zapremina prvog suda? 101.2 mola.22.5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom pumpanju ubaci 0.7. Temperatura je stalna. b) snizi na -30C? Smatrati pntlsak konstantnim.18. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom..-o:?-----" 8:. Odredi: a) gustinu gasa. T' T 7. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6.3 Aerostat zapremine 12 m Y U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p. ? .2 bara i temperaturi {l6 KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C.1 bar? ' 7.5 mol. pritisak? 7.5 m/s. Na slici 92. " ~~ a) b) 51. . G~s. a temperatura 22'C? 7.4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz kOjeg je evakuisan vazduh.1 MPa ide:. Oznaei njihove koordinatne ose.pritiskom101.'---' I V 1101 . Kolika mu je bila pocetna temperatura ako ".85 bara? Temperatura gasa je stalna. V""~50=cm::r''-.34':.15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>. '!~ Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V. zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3.

~~o l. nalazi se u posudi zapremine 1 m' na mperaturi 25"C. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi? M=2 g/mo!.45.. Kolika je: a) temperatura gasa. Kohkl je 7. a) 81. 7.51. Kolika je kineticka energija jednog molekula gasa.2 m ? 120 kPa ? 320 K ? 0.54. Zid~vi posu.63. U balonu zapre 'ne 25.3 kPa? p. . Do koje te. M=2g/mol.60.748 g.2 km/s)? M=29 g/mo!.~~50 kPa? M=29 g/mo!. gasa u V-T dijagramlJ.53..5 MPa i na \\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. Kolika je temperatura gasa? molekula 7. b) drugoj kosmiekoj brzini za Zemlju (11. pri standardnim uslovima (Po=101. . 7. tll··' p V T T 98kPa 2m 300 K 101 kPa 2.44.ude . 7. na temperaturi: a) -100°C.4 . ((W. je graficki prikaz dva izohorna proeesa.nperature se moze zagnjatl posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. .61.. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7.62. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog kretanja jednog molekula.5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3.50. Kohke su 1m termadlnamlcke temperature? 7. b) DOC. . U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku f /'. 7.37.3 kPa. . Prikazi izotermnu. f' / 88 fY'{ . (~KOlikU zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku i ~15 kPa? M=58 g/mol. .10 -'idealnog gasa. a .. i .58. 7. Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina? 100 bara.. M=28 g/mo!. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C? 7.. v0.. drugi 3.95. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku 98 kPa.". ° p.55.9 km/s). pod olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku U.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em . '~Gas . ~2.. Koliki je 3 pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. L~ (J'~. M=18 g/mo!. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0.02.0 kPa. . p-V.u p-V dijagramu..12 bara. • 7. ako se u posudi nalazi N=1021 molekula? 7.1 I ' .04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: poT. c) 100o e. .98 J.41 kod priti::ka 3 MPa. 7. U zatvorenoj posudi zapremine 1.gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I.686 dm' tog gasa.36.15 K). na temperaturi 15°C? M=32 g/mo!.? M=32 g/mol. Prikazi izotermnu. . Kolika • Za cuvanje gasa CO2 upotrebljavaju se celicne posude. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s.'. i V-T dijagramu. pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0. zapreminu gasa smanjimo na polovinu..de mogu izdrzati pritisak od 40 bara. izobarnu i izohomu promjenu stanja.4 kg. To=273. rditi tem eratum gasa.38.. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!.7. Kolika je masa tog u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!. Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). Gustina iive j6 13600 kgfm • .4 .8m 350K @. ~ pritisak u posudi? V . Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu. Kolika je kolicina. b) 89 .99 kg/m'. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i pritisku od jednog bara? NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz ~~ke po. izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa.2 I nalazi se 90 9 vode. """ ~ Popunitabelu! PV =consl.6 I nalazi se 1.. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. W pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C? 25 U posudi zapremine 1. . metan. Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15.C-". Koliki je parcijalni pritisak kisika ako je atmosferski pritisak 101. iznosi 0. . 7. Na slici 94. r je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1. 7. 7. Gustina nekog gasa..94. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika).. cija je masa 19.:/i'Q.64. 81. Je Ii se promjenio pritisak gasa? Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5.J 7. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na 1.

11733 kgm m=-= _ _2-_ F " g 9. gdje je y=3u. kuglica. p-na tOC.ne cijevi.2'1O"~. .073 N/m. Promjena gustine sa temperaturom: 7.za istezanje iii sabijanje stapa. Primjer 1. b) Odredi atmosferski pritisak. Kondenzirano stanje tvari Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji.98). gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC.. 0=-'--""-. elektricni reso.95. Pribor: Okvir od kartona (iii o 0 0 drveta).. Pribor:Staklena posuda od 150 em3 do 250 manometar sa. Zakon Hneamog termickog sirenla. s F Al a=-=E-. termometar. AS -1 M F ~api.. F". uHtermicki koeficijent sirenja.a. 96.97) b) Simuliraj Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama. . plutani cep. F Al U pod ruCJu eIas t·· Icnost'J vazi HUkov za kon. vodom. a modul elasti6nosti 220 GPa. •. Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) . termometar. !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. o grafoskop. Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt). Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm.073 N1m nj=50 nr 130 Pv=1000 kg/m 3 Q?". t =!: .Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama.. 7. 0v lI o 0 . lenjir.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81. c) izotermicki proees. X ~ 0 gdje ie po"gustina na OOC. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta (sI. Za data istezanje uzeta sila naprezanja je: AI F=ES =2.. F-sila povrsinskog napona . Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m s . . Rjesenje: cr=0. peeatni vosak .izlazi masa jedne kapi. P-l+yt' - p. Duzina uzeta je 15 m. I = 10 (l + at) . AIA-relativna deformaeija. Koeficijent povrSinskog napona tecnosti. /3=2u. Normalni napon je odnas izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine. em'. posuda sa vodom. staklena plcCa. Odredi koefioiient povrSinskog napons'alkohola.66." Npr.iz koje .== ES I 8.68. 0'=-. l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL 90 91 .67.81 ~ s 1198 kg Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj deformaeiji. ziva. ~ • " " . 0 0 0 Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu: ° t ° ° ® ° S1. gdje je: I-prvobitna duzina.. S I Primjer 2. ]-duzina stapa na tOC.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96..2.EYoungov modul elasticnosti. a za gus1inu alkoho[a 790 kg/m 3 . F S Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i velicine te povrsine. m¥ - gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS.. U biretu se sipa voda. O"Hkoeficijent povrSinskog napona.mg odak!e je cr "" mg 0) 2m pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi.E 7. 81.2·10" Pa Pribor: Daska~ ekseri. 7.. Slavina se otvori i voda kaplje tako da izade zapremina vode V=2 ems.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa (V=eonst). povrsina poprecnog presjeka 2 em'. AI-promjena duzine.65. 2mO' "". cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj temperaturi poznata i iznosi 0"1=0. b) izohorni ~ 0 0 0 0 proees.790-kglm3 cr2-? Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn povrsinskog napona.a. prevjeri jednacinu gasnog stanja.. SI. na sliei 95. Ujevak. simulirao: a) Braunovo kretanje. termicki koeficijent zapreminskog sirenja. h=~ prg gdje je: r~poluprecnik kapHar. m-? . Pribor:Staklena U cijev.97.!O-4m" 4·IO-'m 11733N 1 m2 15m Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta). Koliko je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta? Rjesenje: AI=4 mm=4·10·3 m 1=15 m 4 S=2 em'=2·10· m' E-220 GPa-2. kugliee. gdje je . p~gustina tecnosti. termicki koefidjent povrsinskog sirenja. (j¥konstanta povrsinskog napona.

ije se izduziti vise \ od 0. 1 a)0-=2. c) modul elasticnosti zice. Sa njim se dite teret mase 1 I..2. b) relativno istezanje uzeta.1Ol! ~ .40 em.5 m. S !&. Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1mm pod d.196 GPa.Odredi broj atoma u 1 g: a)AI.c. KoUko ce bitl naprezanje stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je ukljesten~ Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm 2 .10 m I povriiinu poprecnog presjeka S.Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude. uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) 0. ukupnoj masi odgovara istekla zapremina tecnosti V.gh~e gskine? :tj~~IiGno uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1. ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm'.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta povrsinskog napona iznosi 0=0.>{ 11 . Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma.{.~.. b) normalni napon. koje sprecavaju promjenu duzine. (~../.1 em'.59.4'10.5 em'.~ ·20°C=5..rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece kapI. . ukupna masa svlh kapi je M=n. :E= . 1/"C. Koliki presjek treba da ima u2e ? E...4. I~~' c~ U na5em primjeru. duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno: h. Odredi: a) relativnu deformaciju.. koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina ma~jih kapi t~dnak je pav.5 m.-. /? Sn'>-efv{ &. a modul elasticnosti 2·10" Pa.1. " 8. T 8. ne s". kPa.13. ~s.Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N. Podatke za relativne atomske mase uzeti iz tablica.L. Cvrsto tijelo i tecnost. 8. e) elasticnu potencijalnu energiju istegnutog uieta.(3) odakleje ~=£.17. . Koliki je napon kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .jeloVanjem sile od :\:(100 N? Presjek 21ee je 2. b) komad kuhinjske soli koji sadrZi 8'1024 molekula? B. {S:S.. RjeSenje: " L\t=20"C S=10cm'=10·10'm' E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 u-1 4·10· 5 1/"C " .1B. S.' Zeljezna sipka tr:>ba ds.!!2.15. Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa ~.ice iznosi 20 MPa.5 mm'. duzina bakarne zice koja moze da visi. e)Cu. pri podizanju tereta od 2. /~- 0. Gumena traka ima duzinu 1..S. a) Kolikim je normalnim naponom . Kada se optereti tegom od 100 9 izduii se za 2 em.3'10" atoma.1.. 99). a njen presjek S=15 mm'. 8. 99. =.5.5 mm'. b) normalni napon. onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva skra6enje duzine za 61.'. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno izduzenje? 8. M=pV.04 NJm. Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee. PoSta je zapremina bila ista to je: M2 =n. c) modul elasticnosti trake.'II. a povrsina ~reSjeka fice 0. n y.4.10- 5 . Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode? 8.. :Zeljezno ute duzine 1.m2 ". KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu ima pri tome opruga? 8.=1 .022 N/m Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl.210 GPa.5 kg. . Odredi: a) relativnu deformaciju. Pri tome se iiea izduiila za 5 mm. 1 ~. Povrsinski napon.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4.~.6.\'l A B). izduii se za 1 mm. a da se pri tome ne _/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine.•.ipka duga 5 m i poprecnog '-. b)Fe.•.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee? . Izracunaj: a) normalni napon u uietu.t gdje je I~prvobitna dufina. "presjeka 2. . a m l l (2) Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi. Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2.~ \S. iznosi 1.l = lat. optereceno sa 5000 N. Elasticnost. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca.1000 N/m.'.3 mm.2. Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.'{ a) cr=? b) F = ? ! >1' Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI.1 "" EMt.? .£2. Presjek trake S.14. b) 12 mm'.3. a gustina 11300 kg/m'. gdje je n~broj kapi..lzracunaj masu jednog molekula: a) vode."" E £0.1flt M~ksimalna. temperatuml 5 koeficijent linearnog sirenja 0.0'1 PI n 2 odnosno a=O. modul elasticnosti stapa je 200 GPa. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi . onda je .6·10 7 Pa b) Na ploce Stap djeluje sHam ~:1.~m2. c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi? 8.!.. . Prema Hukovom zakonu je..8 mm'. Koliki je normalni napon u . Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg mas~ 5 kg.0. 92 93 ~. (8. ~.eonst 8.. Kolika je masa prstena? 8. Krutost opruge iznosi k. b) iive.' . 180 MPa.:L (4) 8. Kolika je masa tega? .10. d) rad izvrsen na istezanje trake.m. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v.5 tone.! -"- Mj "1m! PI . E.£1. Takode. metalna .

00 em.33. (s!. Zadatak: Na mehanickom modelu prikazi razliku izmedu strukture kristala i tecnosti.25.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. Pribor: Pipeta od 1 em'. Kaliki je temperaturski koeficijent. sr~dnJI precnik d=20 cm.104. dvije menzure od 100 em'. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake.27. 5 em. / bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1. srednjeg precnika d=8 cm. treba razapeti bakarnu zicu.1OO. Alkohol sa podigne na visinu 7.19.104).6 cm. 102). KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0. _h-i'r-+_ _. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1. stalak. "l--t""j Termicko sirenje . grafoskop (sl.2S.~ aluminijski prsten (sl.lk donjeg otvora pipete iznosl d=O.s:iRNa.6 mm a konstanta povrsinskog napona 0.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0.4·10.072 N/m. sapuniea (sl. koja su upa!jena 60 m. S. 8. voda.470 N/m. Odredl.lz povrslnskog napona vade? prec~. a koliki uzeg dijela? Koeficijent povrs. 105) 8.inskog napana vode je 0'1=0.celicna konstrukdja ima. E B.2'10.45.t t - t-- SLIO!. B. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona alkohoJa na tOj temp. mg 81.20 mm.8. !' L'_~ "'.mm. 8.21.24. Pribor: Igla.31. Unutrasnji precnik otvora pipete je 0.lzracu~aj precnik kapilarnih cijevi aka je poznato. prah od krede.072 N/m. Masa prslena ]e m=5. KoUka 6e biti duzina sine na ~. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada. kada se pazljivo stavi na povrsinu vode. ~. 0=0. voda.~oliko treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1. c) fiva? crv=O. dinamometar do 1 N. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u evrstim tijelima Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim uglacanim povrsinama (sl. p:::800 kg/rna.024 N/m.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je d!namometar .0 mm. da se vada na sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2. Casa sa vodom. h. cigaret (iii novinski) papir. alkohol. a uzem na vismu hz=20.43.105.32. na temperaturi O°C.=1000 kg/m 3 . Kolika je ko~stanta povrsinskog napona vode? B. tegovi od 50 g.102. gustina vade je P1=1000 kg/m 3 . . b) 8. a alkohala p2""790 kg/rna. alkohol.101) S. 0'=0.Izmedu dva elektricna stuba.23.20. KoUka ]e konstanta ~ir~te isti~e voda u obliku kapljica Glja je masa m=0. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja prstena. (dva straniea 10cm a treti.38.103.5 l/"C ~ temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8. 8.4 mm.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100. Zadatak: Pokazi da igla.15 mm. O'k=O.36.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79. Pk=800 kg/rna. a nJegov . duzinu 1==75. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila kod tecnosti. plitka posuda slraniea najmanje 40 em.0. 8. Pribor: Gumena traka.026 Nlm. a zeljezne 80 em. 8.Kolika j:. 100). Unutrasnji 8.39. KoUka treba da ~l bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 11=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi.· Pribor: kapilarna eijev. 8..073 N/m. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.!inearnog sirenja mesinga? 94 95 . alkohol. sUa: ~otr?bna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g. a) duzinu konstrukcije na 0 2".~ ~irem kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm.43. 8. teg od 100 g.inSkog napona vade js 0. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola metodom otkidanja kapi.15 N. Pribor: Tfi okvira od kartona oblika jednakostranicnog trougla.00 m.eratu!i? p= 790 kg/ma.37..059 N/m. 11 em) . Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em.=1.1J. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare. da bl se napunila Qocica od 6 cm 3? Za vodu je p=1 glcm3. b)~35°C. CJF0. lenjir. p. Koliki je precnik slreg.5 em. 8.34. IT =0. pt=13600 kg/ms.18 cm. B.=12 m. Oinamometar pri o!kidanju prstena pokazuJe Sllu ad 0.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem. Pribor: Sireta. 8.44.024 N/m.7·10·5 1/oC. olovna sac~a. kad 8.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u odnosu na duzinu na O"C? w=2. oa temperaturi klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100.. temperaturl 4O"C. U istoj cijevi sa alkohol podize na vislnu 24 mm. ne patane.072 N/m.28.072 NJm.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika 0. Koliki je koeficijent povrsinskog napona alkoho!a? Koeficijent povrs. 8 cm. od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0.01 g. casa.5 em. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske kiseline. S1. b) kerozin.29. 8. Pribor: Okvir od fiee. o S1. koUka je masa jadna kapi? B. 8. 81. oleinska kiselina.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.30.7 g.s 1/oC a) 81.103). lenjir (s\.54. Na kojoj temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.35. a.22.

b) promjenu povrSine.I. Q. T2 T. na temperaturi faznog prelaza. -temperatura toplog rezervoara. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja vade.. KoUka ce ~iti povrSina ploCe na temperaturi t.5"·IO'ra· 2. Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m.a.15m A = 56. Do kOja 1emperature je ~Na temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em Q~~grjjana ploca? 8. E 8.): A=pLl.-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja.t gdje je: m-masa tijela. 3 5 4 T. 9. ).>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. T 2-temperatura hladnog rezervoara. gdje je: p-pritisak gasa. a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom pritisku. A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. b) rad koji izvr"i gas ako se termodinamicka temperatura poveca dva puta. b) T 2=2T A=? " a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl. Ll. AQ~kollcin'aioplote koju primi gas. Promjena entropije pri.g·1Q.:1.106. =2. data je izrazom Q=mqi gdje je Q.5·10' Pa V . Fazni prelazi.odakle je V2=2V .V. c-specificni toplotni kapaeitet tijela. 8.1/"C.V.posuda ima zapreminu 250 cm . Koeka je zatim zagrijana do 5 temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). e) promjenu zaapremine kocke.8.1 0.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a. :> T. Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi. Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz). KoUka ce sa povecati povrSina ~a temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems.54. Q. gas. . a=1.=-20 IlC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8. -Q.53.. Rad gasa pri izobarskom sirenju je A=p(V2 -V. Ll. A=pSM=l.) 11=~= Q. Odredi koeficijent linearnog sirenja memla. plpeta od 1 ml. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje 3 izade ~. It. 8. T. j napunjena je do vrha vodom.4'10's 1f\!C. aka mu se pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em. A=?. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J). Rjesenje: p=l. Entroplja sistema je za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju. povezane su relacijom S=klnW. Odredi: a} povecanje d~zjne kocke pri zagrijavanju. IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C. 'i~ T.5 em vade.t-promjena temperature tljela.Q T mjera gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces. -T. Povrsina klipa eilindra je 25 em2 • Odredi:a) rad koji izvrs.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em. pri cemu je promjena zapremine Ll.25 J b) Za izobarski proees vazi V 2 = V. b) -2S"C.5 I i pod pritiskom t.lO'Pa·2. _ ·A = 1. Termodinamika...5 1=2. . SL. koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI.106.a.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade.$ "" 6.5. Za matefijal kocke je a=2-10. Koliki je odgovaraju6i temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata? Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl.15 m.1 ems. Sirenje posuda zanemariti.11"C.g·10·5 1f1C. Ll.5 ·w-3 m 3 =375J 96 97 . isparavanja. izotermnom proeesu je 6. v SU06.5 bar=l. gdje je k·Boltzmanava konstanta. na temperaturi O°C. V=SLl. sagorijevanja . )..1O-'m 2 ·O.5. a. Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je U=2nRT (l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2. KoUka ce mu biti zapremina na: 2 Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine. Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2. termometar (sl. Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja.5 bar.. jednaka je Q=cmLl. A V'ai 30"C.V-promjrna zapremine (llV=V2 -V. Q2"'neiskoristeria kolicina toplote.. Q1~utrosena kolicina toplote.U-pove6anje unutrasnje energije .10·' m' S=25 em2-25.1=O.5. Q=W+A gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu.46.42. .Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em2 . ~a DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm2 a kad sa zagrije 670 cm2.Si'. -sistema. na temperaturi DOC. gdje je : T .)=pV.00 em.55. Kade se zagrije do 100c C zapremina koeke je 1005. 2 ).4 m2 a) Ll.47. .52. odnosno hladenjem otpusti. A-korisni rad masine.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5. Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. 106).

-20'C II=O'C cl=2100 J/kgOC cv=4190 J/kgK geO. a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote 675.lkg·3. specificni loplolni kapacitet vode cv=4 i 90 J/kgK.=(273+55) K=328 K q.= ·10'C.3 6 ·10 4 J kg Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu toplote Q 3 = mc v (t. a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C.4 kg o 2 51.-pocetna zapremina gasa.107. =mq.kJ i pri lome izvrsi rad ad 350 J. j'r' .. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz '. potrebno je dovesti kolicinu loplote J Q. .krajnja zapremina gasa.\.O!E I I I Q3 .108: _VO) 6 98 99 L . klipom.=(273+210)K=383 K T.2. 2 IO'J 0)44·13·10' ~ kg @).298)K M 32.336 MJ/kg.. u nekom sUdu sa pokretnim. iznosi 180 J. -=3. Oduzimanjem tih jednacina dobivamo p(V.t .36'10' Jlkg Q=? t2 ____________________________ _ tl 1< I I I I Q.Rad koji izvrsi klip cilindra. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa mozemo nac! i~ jednacine gasn09 stanja: P1V\. Koliki je pritisak pare? @:. Tl Potrebna masa gasa iznosi m :::: ~.Izracunaj rada gasa na slici 108. Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t2=20°C. na tacki topljenja. primi. Pocetna zapremiQa gasa je 2 11 .. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa energija? o b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.v.38·10 .= ·10'C t.. specificna toplota topljenja ledaq. b) Ll. clja je masa 8 g I temperatura 25'C. potrebno je dovesti kolicinu toplote Q. cija je specificna toplota sagorijevanja q.=273+25=298 K T.lzvrSeni rad gasaje Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t.=0. m 8g J A=-R(T2 -TI )=--·8. SI.) gdje je :V. .336 MJlkg-3.8 J? Rjesenje: m=89 M=32 g/mol T. i pV2 =nRTz. do lacke topljenja.·VI)=nR(T. .)=O.konstantan pritisak od 101 zapremina od 1 J do 12 I? kPa poveea p(bar) QI odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote QI = A = mq. 53.·TI). povrsine 50 cm' na -. treba utoslt! da masina izvrsi rad A=100 MJ? Rjesenje: T. iznosi 210'C. ) =0.8J b) Porast unutrasnje energije gasa je Ll. + Q3 = 44080J .lkg.U=? a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V.=13 MJ/kg. .' QI = 2100J Za topljenje leda.1 kg ·4190 k:'C (20. =8380J Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q.!:. =mcL(t.orc Q.=13 MJ/kg=13·10· Jlkg A=100 MJ-HO' J m=? a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije T. . b) Koliko kilograma uglja. kolici~u loplote od 2. + Q.:.c-cn. koja radi po Carnotovom ciklusu.=273+ 100=373 K Q-675.lL molK mol A=lS5. m Tlq. T @Idealan gas. Q . speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg.8 J a) A=?.'1 I I . (9.31--(373.-T2 Tl=--r.383K-328K 0144 383K .. :. Rjesenje: m=100 g=0..U=Q-A=520J Za zagrijavanje leda od temperalure I.putu 12 em.1 kg 1.(r". V2. zagrljava se pri 5talnom pritisku do temperature 10Q'C. -t.j.:nRT.2100~(0+1OrC kg C Primjer 3: Temperetura vode u kotlu pame masine. =0. Tacka topljenja ledaiznosi O°C.. .Prlmjer 2: Gas klslk.

25. Koliku kolieinu toplote I. temperature -8'e. pri stalnom pnbsku. prj stalnom pritisku. Na svakihKolika je Topliji rezervoar toplotne temperaturu 4190 J rezervoara rad ad 1680 J. c) promjenu unutrasnje energije. a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol. / V .t.6. ako je temperatura grijaca 250"C.9. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da . koja radi po Carnotovom ciklusu. 2/3 kdlicine toplote 0 ~. U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara. ..025 m pomjeri se za 60 cm. 9. Koliku kolieinu toplote treb. 42 kJ. rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.ratura grijaea je """""180'C. b) zapreminu gasa ako mu se . ..25. Temperatura vade u kotlu je 200'C. rn" Temperatura ~. j~~ 'J'" 101 . 9.1'9. b) kolicinu toplote koja je dovedena gasu.U cilindru se nalazi 1. koji radi na principu Camotovog ciklusa.I x Fazni prelazi U'iste temperature? U . kJ.. Koliki rad izvrsi gas? (9. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu.33.2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliki je izvi'Seni koju je dobio ad toplog rezervoara.3 kJ. i prj tome se izvrs!rad ad 4155 J.a. aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku c. Koliki rad izvrsi gas? 9. ~ U toplotnoj masini sa pokretnim klipom. Nekom gasu. eija je masa m=4 kg. nalazi se pod pritiskom 150 kPa. a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa nakon sirenja? 9.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C.~. a temperatura hladnjaka 18'C. nalazi se pod pritiskom 200 kPa .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio 100%? @. p--'% .7.. U posudi se.r. c) kolieinu toplote koja ostaje neiskoristena? @ . a hladnog rezervoara 25'C? rU. M=2 g/mol.ena kolicina ·toplote pri 10:::. Kohkaje bila masa~vazduha? M=29 g/mol.27. Odredi: a)kolieinu gasa. na temper~tun 18°C.·J:l mu se zapremina utrostruci.2o/ldealan gas. ako se u toku jednog ciklusa utrosi kolieina toplote 0 .!J>dI\/f-d~vede odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J. Koliko je puta temperatura toplog rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara? 9. a izlazne pare 50'C.e:)vazduh s~ zagrjje za 100'C. . V t9.13. toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad temperature hladnog rezervoara.11. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C.=14500 J/kgK. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Gas se zagrija i siri.pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra ~/povrslne 0./rezervoara 20'C. G. Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda 9. Odredc a) koeflcljent konsnog djelovanja. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora. =42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku. u zadatku 9.4 I. temperatura hladnog rezervoara? ~2~ Idealan gas. prima hladni rezervoar? \f\ q~. a temperatura hladnog L. Kolika je promjena unutrasnJe energije gasa? 9. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.se komad leda mase 200 g. aka je kolicina gasa n=3 mala? 9. Tempe. koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom ~ 10Q.11.2 bara. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima zapremlnu 16. .~. ._.5. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C.ldealna toplotna masina. Kolika je korisna snaga masine? i \ ! r/9:15. trasi u toku jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja 29 MJ/kg. . . kolieinu toplote 4. grijac preda gasu ~. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom 1 bar.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t2 =95'C? proces prikazi grafieki. Kolika je temperatura toplog rezervoara? if (9. Gas oksigen.. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.~ KO!iki rad izvrsi gassiree! se @J7. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine.. pri stalnom p~ tl. pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J. ~onstantnom pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre'. nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i "'-~mperatun 90'C.1ltoplote primljene ad toplog masine ima masina izvrsi200'C. eija je masa 24 g. zagrije za 2'e.Lft:'o". Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0.14. Do kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio 35 kJ? M=32 g/mol. kala radi po Carnotovom ciklusu. . cv=4190 J/kgk.-. Pri _. Kolika 9. bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent korisnog djelovanja toplotne masine. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote . f V ~ohclnu toplote 1.4}. otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige? 9.kPa.. Odredi temperaturu toplijeg rezervoara? @':J. b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea.28. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.1 \ pntlsku.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji. dobija od toplog razervoara '. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas. Q) cilindr~ /9. preda " 'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C.6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4.\!.

50. Pribor: Posuda k.sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n temperature t. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante uzetl iz labliea. 9.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad. 51.45._54. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze? 9.37.52.=200 9 i temperature t. E 9. Pribor. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees predstavi graficki. Do koje 6e se temperature voda zagrijati? ~ Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C dobije voda temperature 20°C. Rastopljeno olovo.39. 9. V kalorimetarskom sudu nalaz. m.9.40. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode.)? 9. kapaeitet zeljeza..U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m.36. dovede S9 pri standardnom pritisku kolieina toplote od 1210.= 120'C stavi se u m.110.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka _kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.(9~ Komad - olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Potrebne konstante uzeti iz tabliea na kraju knjige. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature 100 o e. pri standardnom pritisku.48. Vzeti da je iskoristenje grijalice 100%. 9.-l'---. 9. se 300 9 vade na temperaturl 20'C. . Pri brzini voza od 60 kmlh.42.=30°C dodamo toplu vodu mase .=1 OO'C.) os18o.. 9.a. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. . Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC? 9. temperatura vode poraste .=20°C.Aluminijski teg mase m. a zatlm se ohladl /~ posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. Do koje 6e se temperature voda ohladiti? 9.=15 MJ/kg. da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI."':::. mase 100 9 i temperature 327'C. da je pritisak gasa u cijevi (sI. lokomotiva razvije srednju snagu 3000 kW. U eijev precnika (1·2)cm.33.J->. paree vate. 9. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne konstante uzmi iz tablica? 9. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC? 9. /' "L4f.o.41. Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija.109.=80°C.51.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija. b) vrijeme za koje 6e sav alkohol ispariti.e.111. voda reso. plutani cep.53. SLl09.43.='. Prlbor.ao na sliei 110 . Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m... Odredi speeificni lopiotn.. do temperature 25°C. -.33. a) zaStosmatramo..Posuda sa vodorn zaprem'lne 11. Koliko 6e vade ispar'41? 9. termomelar i posuda kao na slid 111. koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C.35. 9. stavi se u 1 kg vode temperature 20°C.49. tempereture 15"C. 9.Q :"'-. ako je snaga grijaea 500 W.=21 'C. Odred.m i toplom vodom. 9.aa. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature 20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno. U vodu mase mv=200 9 i temperaturetv=28°C ubaei se komad leda mase mL=50 9 i temperature tL=O'C.=44 MJ/kg. ako je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q.=18'C.=220 9 eija je temperatura t.-..34. mala epruveta. Noeu se temperatura snizi do -6'C i voda se smrzne. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od 25'C do 15'C. 9. Od zasieene pare mase 0. Odredl lemperaturu smjese. Koliku kolieinu toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na kraju knjige. grijalica sa azbestnom mreficom (sL112.=15'C. dvije case (sa liladnom i toplom vOdom).44.-. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte.47.33. Kolika je kolieina toplate potrebna 100 tee) --. q.8 kJ.U vodu ·mase m. Kolika se kolicina toplote oslobodi? .38. vada i alkohol. Meldeova cijev . Odredi: a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda temperature 10°C? 9. sa hladno. SLl 12.do t. U otvorenom. V taj sud se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature 20'C prevede u paru na tacki kljueanja .Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu.4 kg dobije se ista masa vade temperature 20'C.) 9. elektricnom grijalieom snage 1 kW da bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. nepromjenjen? b) Kako mazema izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi stalno gore<lOlje? Pribor: Dvlje case. Masi vade od 1 kg. Kolika ce biti krajnja temperatura? 9.-::. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja? Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg. SI. pri standardnom pritisku.111.=8 kg i temperature t. 9.=2 kg I temperature t.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C... 102 103 . U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije led temperature -2°C. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju knjlge.=1 kg i temperature t..=500 9 vade temperature t.. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. Posuda od (15~250) ml. 9. pretvori u paru na tacki kljucanja.b.46. ~Komad aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja. 9.

1. 2. c) 8:::: 0.a) 0.8.2.va. Ista ubrzanja.5. jer donj! dio poqe naprijed. 8 Q: R". 2. E= 5.51.69. 2.. 2.2 %. v::::: sIt.5 kmlh. =. e)'.15.23.57.v/At. 2. 2. Kollka je-relatlvna brziria je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'- = mIs.3 s. 2. kmlh.7. stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju.01) s. 2. 9 m7s.64 s. s "'" 31 . 3 mis. -V'l:::: 18 kmlh. II: v::: 20 + -10 t. b) at': /.7.2. 1.70. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. 1. Predeni put! a) 6 m. jedan podiok lma 0.19.3. a) 15 m/s.= 0.35.44. a.4) Q. F =0.0.9. R=R. 2.33. 0.17.. ~ V2' t. 6c::::: 0. AF = 0. 7. 3. b) 2 km 2.72.Q. a) A: 4 mls .35 km.25%.a) v = 14 mis.20. t = 3 s.11. 1 %. 384000km. v '" 3 vo.43. a) f obIs. Put! !znos puta je 6 km. VA= 120 kmJh.f = 0. 2. 3600 s. b) Vre!>= Vl . 2.7 s.5 mt.VE.02. t = s/v.= 60.11.= 10. vee = 30 kmlh. Zaustavni put s = "14.31.6.2 mls i 36. 1.7. gdje je N broj obrtaja za vj~eme t. 2. 1. a) v.52 ± 0. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice (vidi zadatak 2.20. b) Nazad.14. a) 2 mfs.5 em. Izracunaj njihove srednje brzine. 8=4 mls2 .19. 5. b)h(3. d = 5.10. 8.1.2.26.94 km.55. y'l-:::. c) 4 m. Am::: 0. 3.30.68.-ta.a. a) ve'" 4 mis. c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/. VAfF 120 2.52. b) v = 12 mis.t . b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.34.39. VA(. b) 53.6 %.2. Nete1. V =: ~2.60 s. s = 30 m. 2.6 m/s2.8 mls i 60. v = O. t". b) V. 1. a) 1. AV =0.7%. Da bi potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.0.7% 1. a) 1 ems.24 m/s. 5'1011m.7 mis. 2.1 km/h. b)B.02. 2. . a. 2. d = 19. 2. Am"" 10 g.5-10-6 m 3 . 2. 94 mls.6 %. ti.61. k~h.76-s.21.S4:::: -1. 2.40. ar/2. 0.33. Dinamika. 2. d=s/h510 m. 3. 2.66. III: ravnomjerno usporeno. 2.18.250 g. t =_ 8 s.3 m. a) 7'10.4 N. cJ t=--=.S.32.31. T = 0. 3.-b) v = 50 mis.5 mM.50. 2. s.92 .Rj+6.5.5 -kg. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine. b) ~1 mls (kre6e se nizrijeku). v=5 m/s. b) 1 m. 3. a) Period obrtanja je T=tlN. f=1. a iznos pomaka je jednak nuli.AR=6. C: 1 mls'l. b) A: 8 m. a) 3 km.~ s.=4000 N-.25 %.Ol mm.10.02-' 'kg =0.B.1.81 mls 128.4 V.42. t/. 2. 201. a == 1. b) 1: 0. b) 58 m.67 S.. = 1. v = 10 t.12. 2. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1.82-10. 2. 2. svake 2 s. a) VF v sina:::: 288 kmlh. ~ 3.60.Relatlvria greska mjerenja~povrta je 1. $1:S:! 1.28 d) t=O.13. t. b) Vj= v cosct: 499 kmlh.47.3 m. 1.R2 =20:. 2. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat. a = 1 m/s2. PrOsao je kroz semafor.l6. Uvod 1.2 s. 5.33 obis. V = 2. v = 2. v sIt. 2. AI= 1 m A.4.33 s. 43200 5. 0.2 + v/. Y'" 640 m.1%.8=4 m/52. 3 2. e) Ogled ponovi sa ve6im nagibom cijevL F. Obiljezi polozaje mjehura papimom trakom. II: 16 m.o. mm 1. II: jednoHko. v 2. b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v. B: 2 mls .38. b) 5:::.5 mls 2 • c) I: 24 m. T = 0.O. 2.25 2C i 1. npr.v~+vv $.73.14. 2. 6!J.13:S_m.58. J. a '" 1 m/s 2 • 2. = 5 mis. b)3' 1 cm =3cm . j1= 0. b) 1.36. lzmjeri vrijeme kretanja stope~icom.158 m/s.Rjesenja 1. fgr= 16.lfl1g.25. 1.' mm. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja kugHce. 8=6 m/s .59. 2.63. s = 20 t + 5 t2 . 3.1. b) 12. Na jednom kraju konca vezan je cap mase m.4.mobil! 2.::::: . d = 100 m. b) 22. a) I: -ravnomjemo ubrzano. 2.4 Q. 2 m.2V._Ft = mv. e) 625 2.5 mIsE 2.+R. 20.: VOE ~ 2 as. 2.0. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. F.2 . 3.1.O.15.1. 0.05 N.3. 2.9. andaje =t/:t{.2.47.: 1108 m! 2.48.18. 12 2.4 m . 2.a) 7.h.'.Sa. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice: a) Vmj=Vj+V2.12 mls. AU =O. 2. 1.6 m.dijagram.b.5 km. T =0.37. b) 4 m. a) 8t= 0. F=10 N 3.4.25 m/sl. 20 km.17. 2. a razlicite pocetne brzine. 104 105 .13. S = 24 m.25% 1. Statika 3. 2.02 kg. b) Vv= 1 m/s.10. Ve~Vv= 2. vv=-60 kmlh".5 min. a) 3 mIs.8 kg mfs. S5 .33min.65.45. m=1 .3. £=0.50 obis.84-1(fm. 2) dvije metalne sipke mdvije staklene djevi pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom.3. Pust! dvlje kuglice jednu iza druge.5 m. 3 1 2 1. a) a == 4 m/s2. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0. a) 16.8 ± 1. 1 % 3 3 1. 25 min.9 s. R =24.3 mls. lzmjeri puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu.02 s.2.1. T = 1.0.56. e) at::::: 0. d) Sj = 450 m. a = 2. t= 12 s. :::: 33. 1. 2.39. d) a:::: 2 sir. 2. 2. 2.F280Q. 2 2 2. 2.1 ::: (2.> mv= 10.27.2.2 m!. b) v:::: 62. b) 38._b) s = 5 m.8'10 kg/m .3. 1.48.57 kmlh iii 0.a} 1 ems i 1.29. s=vt. Mjerenje povrca je ta6nije.21.75 s.6.·s = 8 m. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti.7 m. a z!ata 1. dok drugom rukom driimo stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. 2. S:::: 9. Auto.4.1. F:::: Ftr '" 1.71. t = 6 s. s =at 2.t=O. t =0.8 mis. 111: 8 m. Ka eentru kruzne putanje (51. 8: 4 m.1 mls. 34). a) ='0. III: ~02. a) t= (39. 8=1 mls2 . Za ovaj dio ogleda umjesto tega M konac drfimo rukom.15 '10 5. jadan podiok ima2mA. E= 0. 2. b) O. 2.22.8 m.24.24 s.t = 3.12. d) 2.25 m. ier gomji dio tijela nastavi da se krete.2040 m.+W=90 km/h.= 13.'-a 2 2..+S2. b) 3.\ II: 0.53.33 ± 2.109 godina.16.43%.26! t = 66. c) s _= 18 m. s = 5 f.02) 2. e) 8 -106 W.56 i 5liku 20).5.96 '10·$ em/s. a duzinu daske "jenjlr~m. 113).!.= v .10.274 '107m. f=1fT. a = 10 emls2. 6. 1.22. a na drugom teg mase M (sl.28.268mm. a)_ Naprijed. s = 500 m.67. 2. C: 2 rn.41.04 kmlh. Kinematika 2.175 N. Pogledaj zadatak2.3 kmlh i 13.54. 1. 0. a) Y "" sIt == 20cm/s.2 km. 4. 2. t "" II + 12 "" 9 s 7 12 2.7 2. s = 12 m + 6 m:::: 18 m. x:::. 9 m. 29. = V.fIr.= 11. 16. 3. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.5.7a)8. e) 19719 m/s2.. 5.4.24.32 s.6 kmJh. 7. 1.:::: 0. p = 72 kg mls.2-10-6 A.6 kmls. AR "" 1.62.1) s. 2. s = 1020 m.46·10 km.2 h.33 m/s2.S.49.46.5 mls.15-10 s. (24. VI 31 -v 2 sun 2.5005=8. c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana. e) t:= 60 s. c) 6.5 m/52.9 mis.4 mls. 1. u praveu tangente na kruznicu. 2.5 m/s2. f = 5 obIs. t = 12 $.6 N: Ftr "" j.59. E "" 5.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev.a. F=51.

S N.60•. v::. 3.mg.r=R+H. 3.H == A.31. Fc!mg=5025.(SL 117) 3.9.45 mis.62. = 3. T = 1. a) a=3 rnls2.N. a na drug! zakaci kazaljku. 1. 7. Podatke za silu F i istezanje x unesi u tabelu. a) 5. F "" 0. cnda izraz na desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu VmaF' 17. b)' F = 2~OO N. o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b). b=0.16 m/s • Vidi prlmjer 4.03 N. • m. Pogledaj sliku 42! a) F=4. b' ' ~ go~ara vece u rzanja.1l6 3.7 N: b) mg -Fa. ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge. 3.a./r.71..1222 F= 3. 1.67' 10. h ::. 1=8. 3.35.3. T".78. b) 0. 3. b) rna::: F~Ftr. 3./:t.15. 3. b. U tom trenutku je /L= hlb. v.7 N.3.85 m. 3.7.81 N. b) 8. 3. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!.~ 1.81.50. da . T::: 0.. K. =f= 2. 3. 3. Na osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. F = Ftr::.48.73.114. b) smanjiti devet puta.9. b) F2 = 3 N.30.12.5 kg 3.17. '=' rna. Kolika istezanj~ pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b) Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1. b} F ::: 737. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.9 N. b=O. F. 3. 3. m = a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).115.1. b) Vidi sliku 1171 ma= F ~ mg. c) F:::F\. a)200 g.33.5 N.b)T=2!. c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron.1 mls "" 61. II: mv "" (ml + rn) V2.7 km/h.61.38. Fe = mv2. a) F. V2= 0. a) v=7. m". Viti sliku 115! .5 N. 3. b) F".94 N.7 N. 3.. mv = m.5 N.45.5 N. a) Prj F = const veto. a:::: 2 m/s2. 3. b) N =.Xt=m2X2 • Treba izmjeriti mase m. . b) Ubrzana! 2 a'" 0. 106 C.. FIg = 1. 1. f. 11=0. b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.74. 6 kg.19.c) 3. Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).13. Vidi primjer 3) 3. 3. Fr iDO N._ . 3.4 N.28. veCoj sill mase j ubrzanja potrebn . 3.20. Ako se poveea brzina automobila.3.52. 3.53.71. b) h = 7874 km.21.m2'mt.40. Vldi sliku 25.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.97 '1024 kg. 3.ffij )V2. c) u suprotnom smjeru.79 N.11.42. b) N=FN:::4.64. = 350 N.2 N (SI.3 m.83.2 N.66. N==3.5mjn. -mZv2 = O. ::: (M" m) v: hm= 80 m. b) R 3. b) pOd pravi uglom. UbrzanJe. c) FN'" 557 N. ' S1.::::~N=1. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. a) g = 9012.a) 39. a) mg .~r~a.N := mg. ubrzanje je ve6e.3. ra .2 N..' mg= . Vo"" 12.26.34.J "7. H = 280 km. 118): !:"" c 81. F = 1. 3.c)~ =E.•. F = mg::: kx. po~. SL 117 2 e) a". 11-. a1 ~ .10.iz~Od~nj.49. A = 6370 km.167 mis. V'F xii.63.27 N.9 m. .'=' 462. a) FN = 1. masi odgovara ma.16. om s ~caJu. a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. r = R + H. 2 2 '~igl'1C p=~. II: 2N.= 0.68. a) Oa! b) Ne! 3.~O. 3. j= 2.43 N. M=5. S::: Vo2/2a.M = 5. c) $". a) F = 3. 'Q=O. mv. v. Vl ::: 2.47. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile. g= gJ4 = 2. 3.27.n}e 1e ravno~Jetno ubrzano te je a ::: 2s/r.1 m/s. 3. -MV2. Fe= 12. T= 2. 7 mls.5 rn.24. :)s.c! a) F.1 m/s? b) N = 1. 3. s=50 m. 3."--- :a. 3.65.46. a) FN=mg::. Fe::: 1. b) a=~~g.35 N.to Je kretanJe kraee. b) T= 29.3N. . 3. Vz= 0.37. Fa=80 N.8 km/h.116. a'=' 7.75. nje d .."'-&3 -. v "" 6 Fn .81 N.2 N. '3. F ::: 4400 N.35 N.23. 3.59.8 mls . 3. f: mv::: m. 3. Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti b(pe7~J~renJat)pr~ ta~e se vr~1 uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase -:.CObOS '.45 m/s2• 3. + (m . Vt= -300 mIs.82.5N. b)T=96. b) 79. 3. d) Fl'=4.57. 3.05. v.mg = 686. tJ.tavljen horizontalno..7 _10.22. 3. Jadan kraj opruge okaci na staiak. Nacrtaj F.6 m. 3.32. Fa. 1. automobi! bi nastavia da se kreee u smjeru brzine v (51.F. onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja: Fir"'" Fe. 3. b) $1:::: 45 m.1 kmlh. U 3. 1. '" .70.12. t ::: 75 s.. h = 2612 km. b) ma ::: F~FIf.f\ = . F ::.1 m.58. FN=1.3 N. a == 0. 'Dokaii d! J'e g I _ zat~m Ih ~usb.75 mls. ~= 0.69. a) Povecati dva puta. prievrsti se na vlsinu h izbnad poda.gM -".66 mls2 .36. 3. F".81 N.97 _10 24 kg.: ~Mg. t = 17 s.O~k_mJS. Sa dijagrama odredi konstantu opruge: k = FIx. Vidi sliku 41.S1.4 = mls. 9 ::::iynRp V 3 3 .03 N.44. _. F=4.8 m. b) F "" 557 N. 3. b) F=F.67! ~mg = mv2/r.t-{ ( 107 .a) F=F. v. = 6 N.56. $2='24 3. kojom ruka dijeluje ns kamen.14.a) V=1. 3.54. p= mv= 0. 3. ) p n m = const.5 mfs.55 N. .pisiolj. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka b) mN. b) F=m{g+a)=14 N 3.4d.a. b).5 N. x. 3.125 N.625 mls.43. Hote! 3. a) F = mg = 735. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. 3. oj S1.14. V2 = vo" "2 ~s a) v = 0.6 kmfs. a) 295 kg. 3. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51.Pogledaj rjesenje zadatka 3. 46).7 N. Ftr.40. b=1.29. Vidi primjer 4. + m2l V2. c) N=3.T = 0. 3.ada o~koclm~ mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod na udaIJ~mostlm~ Xl I ~2' Pr. a) F::: mg::: 9. 3.02 N. m. ~\ ~'1 '7 . V :::"±R 3n. s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s . UkaHko postoji trenje. Vo= 10 ~s. VI ::: (m.5S. a) F=5N. m.P~sto padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" Xh . 3.5 N.25.) 3.81 kg.76.4. Pogledaj sHku 42! a) h = b. . = 2.x ~dijagram.. a) F:::: ma::: 4000 N. a) Ftr ::: p. a = 4 mls" s = 3 12 m l 3. V2"" 1 mis. 3. h/I = 0.a) Sil. a) u islam smjeru. a) Da.78 mJs 2 • ~ F =4.79_~ =JY~ .0.: Ftr == 7500 N. Iz slicnastl touglova (sl.5 N. =0. m=2 kg.~(. s::: 1.e~a zakanu odrZanja impulsa vazi: m.0 == mv. I: 1N. 0::: 5500 kglm 3 • .23.v.27m. SHe su jednake po lntenzitetu. magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude? ce tlJelo manje mase dobifi veCe ~k~ se krecu mis.+F2=6 N. 4 h .vuces. S ::: 13. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.a .47 N.' F--49 N' 3' 41' ~) Fo'.a) g=-y M. ~r~3=~·::~~::toi~e~im po~ovima.118.13. ~= m/M. 4). 13. b) v=80 mls.25 mls".5 N. i m2 i udaljenost x~ i 3.f3 F=4.b)~ = f\ = .F2=O c) F= J11 +~ 2 =: 4. a) 9.O.67. .4 m.ogleda n uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno.7 N b) ~N=3. Fl .75 kg mls. Prl ulasku u krivivinu.a)v. F"" 15000 N 3. 114). Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda.a) F::.23 N.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan dinamometar zakaclS na stalak i tablu 8 dru~1 . 3.18.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F .::: ffi2Vl. ubrzanJe..05 s.3. . a) Zakaci dinamometre jedan za drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje prvl" a koliko drugi dinamometar (sl. b)V=9 miS. 8=20 m/sz.77.5 N. 3.85.

3.brzme pn poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. .5 rad/s. 3.3. W:2= 18 rad/s. Pri tome je lro.147. 24) izracunaj period kruzenja T! brzinu kruzerya v.00= 14.2 kg m 2 . a) ubrzano navise. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg~uze.01 s.2 m.mg ~ Fi=O. 3.) :9 oJ.140. EpJEk =2. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.87. Do~ c~p rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje. v == 5. 3.111.121. d) N . 3. Fe:. a za posmatraea n9 peronu parabola. b) Isto vrijeme. F=200 N. Xz::: Vo"" 4325 m. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano. c) N = 573. a) f= 1.6m.129.. N =. FA=250 N. teg miruje i djeluje inercijalna sUa: T ~ mg ~ Fi == 0. 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 .Sm. 3.8 Nm.149. y = ge/2.3. m = 2 kg. vo2 == 2 gh.141.108.: 2 s/12. 3. 3.144. 3. 3.142. Vo = 56. okaeenu 0 konac.49 s. M "" 784.::: 45 m. a kuglica B ce imati putanju horizonlalnog hiea. 3~150. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje. cp== 150 rad. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis.5 kg 3.Vidi zadatak 3. gf/2. b) h:= 40 m.ispod nje na udaljenasti 3.a6. 3. Fe=500 N. t::: Ji!I: m2.: 2 v.133. -r r r2 3.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja.5 rad. Neee! 3. 3.3. odnosno moment inercije.4 Nm. 08 = d. Lenjirl h::. 3.107.4 m.1 Nm.137. vo=S.139.::: 2 mIT.2 kgm2/ 5. vo2= 2 V. 3. 3. DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je to podiok. T == 26 N.100. 3. 3. a) 10 rad/s.18 rad/s 2. 3.3v. Ukupno vrijeme kretanja t = 3 s.SS.99. Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12.3 s.130.. Ijl= 30 ob == 188. 001= 7 rad/s.93.!n = 34. r=O.85 s.135. d) Pokrenut cerna se u smjeru centrifugalne sile. b) Ako se konac prekine u tacki S.3.136 m. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1. g= 9. h=5.3mJs. Nacrtaj putanju mlaza vade. Pri odmotavanju je obmuto. . N = mg + rna = 550 N. b) Za posmatraca u vagonu putanja je vertikalna Ii~ija. 3.: mv /r. T = 26 N.: d izmjeriti H j d (slika 52.121. gdje je m ~ masa Cepa.45 m/s. v "" 24.a) Vo =. Potrebno je da bude N == 0. I == 9.h max =8155m.11'8. a= 0. h "" 13m.90. 3.91.117.l m~ W=: 12. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. t = 0. Do neke najvise tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::.v2=2Akmls. 3. 3. 00= 4 rad/s. 314 rad/s. t". b) N".Za ugao 45°. t=3.119.100.8 mfs.101. 51. a) f = 20 obIs.152. dijagram. a= 3 rad/5 2. SmanJenjem polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie. 3.103. b) v: 3 m/s.: canst. neovisno 0 tome kako se vagon kre6e. V= 1.28 '107 m. la~La ~9 ~9 N 0 NF'" t (1.114. prepusti ga samome sebi..85.127.19s. 'R = 4 mJs2:.126. b) I == mr. h==Hl4. b) t:.89. naniie.2. Vo:.146.95. 3.v = 2 m/s.7 kmls.Fc == m002 8 N.138. b) T "" 0. d:: Vlt.a)1=4. u= 10. tj. c) h ma .92.0016 kg m2.116. 3.b) h=117. M = 0.4 s.!. 2 mis2 . y = 0.110. Zarotiraj kuglicu oko stativa.. b) ubrzano naniie. M=2. 3.94. ql= ar/2. 2 3. Padne istovremeno U oba slucaja. 3. b) ubrzano naniie sa . a) a == 2. 17. s:: gr/2. veti za stativ.mg ~ Fi: 0. r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u toku og!eda (vidi zadafak 2.0. Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m.120).122. b)1p: 3600 rad. 3.50 obIs.:'-2 mjs2. r== 3.4-104 MJ.4 rad. 3.112. Tmax: m (g+a). c) ra~nomjemo pra. b) Metak 6e pagoditi jabukul 3.2 mls.88.!olinijskf. d) S1. h= 16..1.5 s te se ne maze izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0. 3.8 radls. a) Vidi sliku 121! T ~ mg == rna.125. 3.a) ubrzano navi~e sa a ":'2 _d) slobodan pad.48 rad/s2. t = 1. L == mvr:::: 3'1005 kg m2/s. 550 N (sl. c) ubrzanje lifta je a:::.2 ob. $2.143. a . d "" vr}lg! Mm M 3.rad jednak null. .2 s. odnosno a = g. 3.3 rad/s2 • 3. na osu apscisa unesl 2 3.8s.gdje je y = h + I : 7 m.120.Ep=~y--. t : 1.. Kuglicu.:. cp= oot == 214. 3.001=bill2: OJ:! = 12 rad/s.3.V2= ~~M. 3. 8 mis. v"" 20..3 rad/s. 9 ='Y-.a) 120 rad/s. a) vo=49m/s. Vizuelno se uocava smanjenje uga~ne . Treba • 3. 3.: 22 m.4 N.98.106.3 s.6s. T = 12. c) Xa "" 0.104.4 rad/5 • 3. tj. N = 450 N.J2ih. 3. a) I = .! == 0.72).113. 3.: 30 mis. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza kao u zadatku 3. 3.136.2 s.3.145! N = mg ~ ma. Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl.84.7 s. Lift bi trebao slobodno padati. 3.131. b) Pritiskivat ~mo nasionjac. a) h '" 10 m. Troba izmjeriti visinu stoIa. h :. 2 3. Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. N:::. novcle slobodno pada. Podatke unes] u tabelu.112.05 s. b) Ex: 1.jg =. UoCava~o povecan~e ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.rn 9 ~i T T it E' i.18. 3. u smjeru suprotnom ad centra krivine. 3. c} Hitac.tp =40. b) T = O. Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl.004 Nm. c) w= '125. f = 5 obIs. h = 60. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe. r=25 em. 3. M=mg·a!2=147. tilr. d)Horizontalni hitac. a= 4.- 108 109 .6 rad/s. a poveCa ugaona brzina.97. 3. a) Kao u zadatku 3.96. v::::f= J2f. c) N + Fi ~'mg "" 0.115.148.:: t12: t22: g. m/s2~.78 mis2 .b).124. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const.2. a na ordinatu Fe.. C§J ~ ~. mg 81. Naglo povuci ienjir kao na slid 52.151.102. 2 3.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .1 m1s. t = yJvo = 0. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). L = 100= 0. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru. 3.1 ob. Kuglica A ce slabodno padali. 3. b)1:4. AS "" gr/2. 3.4 m/s2. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N.120.145. PriHkom poveeanJa ugaone brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.i pri tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje. onda je St.a t~ Je njen .134.123.56 mls. gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=. !stovremeno se po~ecav~ ugaona brzina obrtanja.109. Vrijeme padanjaje manje ad 0. tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ . v=31. 2 podatke za 1/. Konac se namotava. h=6400km.65 m/s.128.167 s. Visina u odnosu na podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m.119 .! = 0.132. 119) Izmjeri ugao pod kojim mJaz ima najvesi domet J¥ 3.

ako je mg:::: Fef.94 mls 2• 3. 3.3.3. Voda se Mea proHti akoje Fi?:mg. =3 cm • 3.. Vidi sliku 127! a} Fet::.. Koliko je sada istezanje dinamom. c) Ftr. ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr. G 2=3. a) v2=4 .. S2 "" 2 4 A18h. a kakav smJer inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer.161. pa=1. it Mehanika fluida 2 2 ) S = -11:' S=314 em =3. p=1. h=1.2 mis.9 pula 3. /j K / '. 3 . b) G 1=5. : --1 .126 ~L.153. Kakvo je sada i$tezanje dinamometra. 3 81. a) v=1.8 m/s = 67.36 N. Astronaut ne pritiskuje podlogu.125.. 5 . a"" 2. Procitaj na skali dinamometra velicinu lstezanja. p=S.006 N..mg = 10000 N. 5.mg + Fel"" 4625 N. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51.V2=1. ~ 3.163. Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je o I I njen iznos? 3..F5.165. p=pgh. 3. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s place.1·10·4 m 2.S2=0. a) 490.164.2771 Pa.8-. Fcf = 0. H "'" . v=18.95·11f N.314 . s' 3.170.oro:"" :=:2'10~2Pa=2Q kPa=O~2 bara.!!!. 3.. ) 81. u tack! C'.190. h=O..67'10 m 2 . b) V=669. m3 m3 4 s s I 3.~ V.04 bam.667 s. b)73.156.326 kg. h=30.185.124. ol-----fi-I ~ I I I I y~ i r _ .198.Q=0.5 N.slra? Pogledaj -:adatak 3.2 m .16 m. 3.345 mls'. • 81. J 2 d 1 3. b) Fef' Ftr"" 0. . b) YA = Fi· mg = 0. ~. 3. Fel == 0. 3. c) Fp=1 . '. k mr c) . o = ! -0. " 3 kg kg 4m ! d)p=4592 -.7 N.lffig. b) Fp=F1 . D2 3 -33 SL. c) Za 2.42 1=9.155.157. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N.15 -. 3.187.128. 5. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne sUe? e) Konac.12!..6 1.158. .I=6. F=mg.~ 1_<. e.. b) Udaljenost tataka na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0.200. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje Ftr~Fcf. Fi " Ftr "" 0. a) Za dinamometar je okacen teg. 3.. A .45 em. T:. b) FN = mg + Fe = 11000 N.182. T= 3 N.159..0.193. Pu=1. FI2 =J.a)Q=1.96'10 Pa=O. 0: V• a) 81.Q4 .07'10 S = 84.197.173. U sistemu vezanom za saleUt djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze: FN= mg' F"ef. s ~..0=45 -. a) 98 kPa. 3. 3.. Odgovara teret mase m=124 kg. v = 0.5N.9 bara. a}V=200 em 2. KoUka je istezanje dinamometra u najnizem poJozaju? I I I I 3. 3. p:. 3.122.186 s.7 bara.192 -. 128). a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64).Pl:. kroz stan se poveea brzina r)m m3 m . Je Ii se j~tezanje dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema. Sta zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C prama tackl C'.3. h =r. Proci1aj istezanje dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem polozaju.160. 196 bar. . 3.199 =vt.9 em.6 N..2em. 3.181._~_1!.172..36 N.4 I. v=4.3. '.d2. strujanja. 2 : ""~. b) Q=O.18 ~.56'10 m. .1014 MPa=1 . s s 5 S .: mw2R-= 2.5 min. b) V=S'h.0177 m 4 2 . b) V=11. U odnosu na istezanje kada miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? -d~ PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada..78 ~. 1.17 F:.162.83 m.. d) Fp=G 1·G2 .a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno gore-dolje .6 kmlh .196 bara. v=4. PF '19500 Pa.: b) 0. d' + Fct. <-':> .154.014 bara.123. 1=10SN. 3.3 N.178.Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje.~6 . 111 ~ '"" gt2 m m I .166. ' 2 s s s 110 i.42·10 m. 3. mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. S '"'41t.177. v =OJr = 0. S=0.F?10 N. G 1=2G2 . Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3. Fj :.96 N.175. pusti tako da dinamometar slobodno pada.17 B.3. 3.1215. d=.2000 .d! - I ~ -QV:2. Ftr.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje.. S=6.1·10· m' ~~o .191. Vidi sliku 127! FN = mg.v~. F. 122) na teg djeluje inareijalna sila j sila trenja. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila.167..44 mls. V=9420 em =9. c) Naglo pokreni dinamometar sa tegom na dole. 'OF S1 (d 1 . ..148.029 m=2. Pa=101396 Pa=101 . 2 _4 3.34 N. b) Naglo povuci dinamome~ar na gore. v.67'10-4: t:~::c.21. 14'10.3.92·10 -=0. Kako se povecava brzina pove6ava sa i centrifuga1na sila. .202.F j =400N. ( S. a) m=0.14S. c) TB = F!+mg = 2 mg = 19. FP=2'51 N . T::::rng Sl. 3.3.F2=0. c) V=7.58 -.26 ~.2~.2 N.174.53 .r')S s s :f.6 em. 4 ' <.j-=2gh.r:. G 2::::294.194. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati.P2.3 N. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila. FN= 0. b) Fp=196.v=. a} Nef NEi mozemo crtati na i~toj slici ana 5tO se vid! iz dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila. F=5. I 84 m UWoa)S=3.176.396 kPa=0. e) Pl'P2=7500 Pa. . 3. V= ..186...)V=7. I I ~""Pl=100000 Pa.

4. 4. a = 0. .6B. Ek = 456 J. 112 113 .67 mfs.a) E\::::mgh=300J. F '" 30 N.5 m/s. Pk =45 MW. E:::: ~p:::: 80 J. k=20 N/m. F '" 4196 N. h=8 m. v = 4. 4. Rad je pozttivan. 2 4. ! I I G G1 51. P = F v. b} ma = F. 4.129 4. c) F3 i F4 . 4.75. b) A""E.. J (iii 1080 MWh). .41J. 4. d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku.Atr = Ek. A = k 012. pada te se ubrzava..6.43 mis. 4. Ek = 18000 J. = F~'s = Ek.b) E1/E2 = 2.Ulozena snaga u turbinu je P = 47.37. Fo 4. Ep = 344 J. 4. Pri napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). 4. A '" 15. 1962 J.38. a) vo=40 mls. 4.65. Za~ta? 3. a 4.1 F=kx. S = 10. a) A=Pt. 4. Pogledaj zadatak 4. Gustina (51.9'10 12 kamena je p=mN. mgh. 4. a) P.1.25 J.28. ma=F~Ftr.19. P=1. 4.odnosu na pod..49.60 N. 4. t = 50 s.76. Q=Sv' .16.26.22 Ek = 120000 J: 4. m.43. 4. b) Vo= 28 mis. 4.108.. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. v =17. A = 31 .1 m. P =40kW. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju. 4. E.64.7 J. 4. Zakaci oprugu za statak ill st~. 4. odnosno vodu. b) S2 . SHa potiska je Fp""G 1 -G2 . A = 0. 3. 4. gdje je: ~-si1a istezanja koju pokazuje dinamometar.8. 4. b) Ek=240J: Ep". b) Gustina 2 4. 20. P = 78. c) Es=-= 300J.6~ m..4S. P = 9810 W.2. S = 021[ • 't 4 4. P = 235. 2 v =5m/s. b) h = 35. boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo. v= 10 mls.10. 3214. Ep = l00J. 3.24. c) mVa2/R ='mg.18. mJ!J2 =k>tl2. Korisna snaga turbineje 32.205. Fa = 400 N.70. 3.14. 4. m = 80 kg. =:4..5 J.209. c) Otpor bi bia dVa puta veti. Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case. mv 2 4. Puhanjem kroz lijevak (sI. 4.2 J.11E = A =mg (H + d).=6625 W.5. F = Ftr = mg. b) A=4.25. a) v = 30.4.2 m/s. 4.a Mlaz vadestatlcki. A = 104900 J.<:. 4. A =. a) F=39 N.4. Ek = 4S0 kJ. VA= 3.210. Strujanje mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod.52.9 N. 4. 4.31.Ftr. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe G . b) mgh = mg '2R + mvr/I2~:ve= 3. a. Pk = 3924 W.Fa.33 .40.235.Ek. A = 800J. 4.4 . m:::: 7142 kg. a) v =. E = Ek = 80 J.. a) p=7848 Pa. 4. a) F = Ftr.32.206.23. F= 10 kN. b) P = 4. =1010 N. h=0. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.207. b) h = 80 m. laminarno strujanje prelaz! u turbulentno. ~:4':9 m. A = 13.213. . b) s = 4. . F = Ftr = 7000 N. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Vid! sliku 112. 2 4. pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70).· + m2) v =1.36. Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea.1 kW.43. b) A = 1.8m. 2 .204. v=2 mls. Koliki je rad sile F. a) 450 J~ b) 750 J. a=2 m1s . AIr=. h = 30.2.+ mghl=mgh2' vk=4 mls.43 mIs. a) mgh : : : . a) rna:::: mg .9 kW. A = Ek.4. 2 4. A":.4 kW.72). Q=:i. hl = 10. b) A=F· h. a) 90 kJ.= AU'.+-2 . A=20600 J.47.1 kW.". 4. Poveeava sa dinamicki pritisak. a) k = 60 N/m. 4. Vazdusni mjehur se br.4.7. .33 m/s b)V=2.45. Ek=247. =2. F=10 N. c) E~4. To znaci da kaeficijent viskoznosti tecnos~ opada sa temperaturom 3 4. Ep "" 344.58. Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti.82. 4.55. neki ugao sa ~tolom.212. a) v=2. F=ma. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom. Ek=16J.9. s = ae~2. 4.60 J: Ez=300J. b) Ftr = 44. a) v=8m!s. i zacepi. A = FO'd. a) E.1 N.61. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Vidi rjesenje zadataka 4. 4. te pri odredenoj brztoi .80.35.h = 10 m. b)mgh=mg'2R+-.d. A::: 300 J. posta se dlte sporo. a) mgh "" m~l2. mgh = ~/2.41. 4. A= O. Ek '" 96.= 180 J.5 m. a+ ~~g h!I. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u vrucu vodu da se zagrije.215. v = 6 mis..211. 4.e.67. b) Ek = aOJ. 4.Ao = 45 kJ.5 J. Ek= mgh+ -2-.83m1s .ze podlze· u epruveti sa vodom nego sa uljem. te ce se valjak pokrenutu ulijevo.S1 =14. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.2 em. F=Ftr.4 kg. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. a kolikj site trenja? c) Hoee Ii dinamometar pokazati lsto istezanje ako.67 kN.42.57.2 W. A=235440 J.. Vaijak istovremeno siobodno pada i rotira.9 m. I = h.1 m. F".54. a) A=19600J.1 m.50. 4.a) mgh = mv A + lroA . Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". a) P:::: Fv. + Atr.b. 4.6 m.1 2 F l. A::: Ek :::: 800 J. Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci. 4.Sudar je centralan i neelastican: ffi. 3.Ek = 7i J. A = Ek = 1. a) Al :::18 J. A = 1181 J.24.6. 4. gdje js P<I-Qustina vode.62.129) kamena je 'p=pn G ~G . Ek =: 7. 4. 3.39. 4.~.25 m.27.78. vA=4. v.63.2 J.5 ". a) 4. Aa :::: 30 kJ. 4. Neka ostane oko 1 em vazduha u svakoj epruveti. b))l= 0. A = Ek ~ Ep= 9. 4. = 180 J. a tijelo vUCes ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? ' 4. Vai:dusni mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e.15.5 N.. a = 2 m!s2. s = 200 m. v::::' 56. b) P =80 kW.2MW.81 mls.25 KWh. b) P=8281 W.13. 4. Oa. 4. a) F = Ftr = 3666 N. a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge.24. 4. )l=0. k = Fix.60. a) s.43 mis. Energija i rad 4. Vl + m2 V2 = (ffi.vs=2. a sa lijeve povetana. A2=144 J.7 m. J. slobodno smanjuje 3. 4. Masa kamena je m=G 1{g. Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.4 J. 4. V-zapremina kamena. b) F=pS=15.2 J.71. dinamomeiar zaklapa. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\.3 J. 2 2 2 2 .8 J. A = ... m =pV.4 J.21.53.79. 3.46. F =m(g+a).3 m.5 mls2• 4'. 4. dim sa ubrzava nagora.59.mgh=k>C/2. F=5.' trrills.Ek. 3.51.1 J. b).20. 3. b) F=156 N.2 mls . a zapreminu izracunaj iz obrasca Fp=MV. 4. s. CFA m-8l6 kg.44.1424 J. c) Ek = mgh . V2 = vl+at:::: 7. b) Kineticka energija prelazi u elasti&:1u potencijalnu j obmuto.24.a. P = F·v.90 kJ.31. e) Ep=360J. v = sit. Sipaj u epruvetu ulje. 4.66. lenjirom se izmjeri vislna stoia u .9. 4. 4. b) A =12 J.5 m. A. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180". k '" 900 N/m. 3.! Zasto? v = v/2. Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju. t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska. X· velicina istezanja opruge. A = 3.9 mls. s=600 m. F 18 kN. 4.5 kWh. Sa desne 5trane rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena.29.6 m/S.11.72.48. F::: 26. A:::47088J.' b) F2 . Usljed potiska cd strane hladnog vazduha.65 mis. 4.3. A=48 J.17.34.81.12. 4. b) A=7. 4. h = 0.47.208.3 mfs. m = 23. a) Et /E 2 =1J2. 4. A=1.30. F = 10 kN. R hl= 0. 4. 3. Kamen potopi U vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2 . 52' '" mv B I~ 4.71).24. 4.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da dinamometar bude u horizontalnom polozaju.a=3m1s 4. 4. a=:6 m/s:!. h = 1. a) Pk = AIt = 3500 W.6. Ep =. A = 474 kJ.6 J. mv~ . PI< = 7357 W.7 N. P = 490S'W.74. Vecoj brzini odgovara manjt pritisak.b. 4. 4.2 4. Ep = 198 J.56.77.73. Mlaz "privlaci" kasiku. a) F=4.

A.27. -. jednake . Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod polozaja 0 (Xo).52'10. T==1.9. 6.63 N.4 m.x'" I I. 4. 5. b) T=0. J. 5. 5. c=0.1 = 90% I'.86. 115 .4 mls. c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena. ro=4. Istezanja X. b) I=IJ2.0.. Q=0. 4. T :::0. Povuci kredom horizontalnu liniju kOja prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju).33 s. frekvenciju oseilovanja.. mg(x2-xl). a zatim pusti.120[ hF 1.2 god. 1.7.8 m.mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa.~.5 s. Granice primjenljivosti klasicne mehanike 6. 5. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja.314 s.32. Oio mehanicke energije kojije preko u unutrasnju je =2.97. 6EJE .f=0. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. V =0.~ Tm=2.28...29.37.79 m/s2. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom.B5. v = 2. 165 s. svijetla . PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.36 '10.~ 1=4.svljetla ili.39. vezu se kao na slici 130.35. a bUzanae koji se vratio 30 god. 5.8 N1m:.= mg . a za proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91. 5.13. 1. Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.S Hi 50%.19. ObUjepi jednu kulgicu sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). 5. 5.1. lamn. f=O. ~=0. c=3 mls. h = 5 em.80 N/m.2. d) Ek = 10. 1.5. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. b) KugHca ce se podici do isle visine. f=2 . b) e=3 em/s. 5. v = 3 mls. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena.&-rad/s. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. ).2 m. ~ '2--SI. e2=20 m/s. T::::0.2 m 2 x x x.14. 1040 kHz. mgh =~+--'2.87 i 4.5HZ. boA dJ::vI /r. J.istezanje opruge kad okacimo teg. a) c=297 mis. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije usporile? 5.6 s. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2. "" D. 4.22.26.S. 5. a) 6. c=0.• lc=O. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina.56 m. WT=0. Sta zapazas? Koje klatno sporije oseiluje. 19.12.). f=1.=2 m.39. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja. Konac pricvrsti u tacki na jedan kraj table (iii stalak).23 s.. ~o- '-.38. a) F=ky. Da bj sudar kuglica bio centralan.9 cm. " ' . gdje js m masa tega. m =2 mo. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1.Tijelo pada s~ visine h i odblje se oa visinu hI. Eo = moc .75 cm. 4. a) f=3 Hz. a) vpooA=0.49 m.78'10'10 J.E! "" h:h 1 • UkoHko je hl=h. 5. a) Vl= 5. T=4 s. . d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha. "" VI m2 . .15.6.90.7 m. liEg =.15 mls.5 J. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak.11.25 em. 4. 1=50 Hz.95. Blizanac koji je ostao na Zem!ji imat 6e 70. 2. 6. 5.92.67 Hz.6 rad/s@T=2S. m. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je nEg ::= 6Eel.2 s.88.h.V2 == 1. onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj pOsJije odbijanja.25 Hz. 4.-Fo=O. Te po!ozaje zabiljezi na stalku.2. Oscilacije i talasi.::1. 5. 1.10 J. 5. e) E o=1. a) v=~8 mis.. a) c=5 em/s. t::::o.25.3 mls.b) zakon odrfanja 3.=6 m. radlS. Rastojanje izmedu dva-susj7dna. e=80 mls. Centri masa kugUea moraju bin na istoj visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije sudara. b) Elasticna sredina. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa. a) v == 1 mls. 4.30. c) Ek::= E ~ Eo = 5. h =1. b)Eo=1/2kA 2=0.2 god. Drugo klatno poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino.44g.I=63..992 H~ g=9. KugUce ce se poslije sudara nastavlti zajedno kretati.k(x~ . 2 2 4. 12 J. 6.am= Eklc2 = 0. kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Konstantu opruge mazes izracunati i na ° ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x.1 s.106 mis.87. b) Ek== 194J.24 m. 64%. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n 4.a l!l~esta)e talasna duzina talasa.3. 5.4. b) E = 1.89.29'106 mfs.18.::::2. k=15.6.1.34. b) toE = 1250 J. f=297 Hz.-_- 5.45'10. Ta pojava se naziva rezonancija. }. Pri tome je F==kx.997 m@.4.21. 5.~5 . c=5 cm/s.20.91..93. Konstanta opruge je: k =1:. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega.36. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode.10-4J). Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2. Eo = B. ~ o • '1' ) f=50 Hz. f:::5 Hz. F=mg. 5. 5.43 C'" 1.44g.t =3. Promjena talasne duzine moze se uociti i bez mjerenja. k=20 N/m. 5. 4.4 Hz. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u po!oiaju 0.83..=1.17.10-4J . P~sti teg.67 em. 6. T:::2 S.ID2 • m2 +m] 2 M 2 . Za nijerenje talas~e d~:line P?stoje po~ebni postupcj. f=10 Hz..16.13O. 2 14 30 13 6. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1). 2 . T=O. 4. h < hl' odnosno E<E 1• .24. 6. preiamanje talasa.39. b) Ista! 5. d) Mij!3nja. !=8. 1.31. Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije. b) T =0.4 . 5.25 iii 25%.71 rad/s. F=45 N.5 s. m=27. Podigni kuglicu do tacke A. Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. a) ~125. At' = 6 god. c) v =. f=0.96. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period oscilovanja. Energija oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj.. At = 50. 4.2 IDlvl 2 = mv] 2 + mV2 2 2 . Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL 4. E. 5.5 J "" 1247. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. fp=o'0. k=9.0126J.94.'T=1. 5.235 mis. m =mo+ tom = 1. i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo.04 MHz. b) Sudar je neelasticanje 5. vl==15 mls. T =1. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. v -= 0. 1. kg.33. 5. b) I = 6. . a) Eo = 1. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.82! 5. 3. rezonancija.4. lzmjeri vrijeme trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv.5 m/s. odnosno F=mg. %. a) 1. tj.25 cm.10 J..MV2 = 0.04.1:4. Ek'= 96J.=0.106 Hz. . b) Eko=1 . IlEe! Jf . 1\.75 Hz. 6. b) m = 2. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla odbijanja od upadnog ugla.xl). nElE1 "" nhlh1 =. 5. Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva ' polozaja opruge. b) <0=314 f=0. Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa.45 s. Uporedi dobivene rezultate.2 Hz.=1. T=0.2 god. v:F2·10" mls. Pravac I smjer talasa predstavljen je streiicom (zrak). a rezonator prima energiju oscUovanja.4 s. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati.23. 6. a tamna dolje.33 s. Vidi zadatak 4.=2 m. 4.6'106 mls. fii.5'10.84.

22 kg/m s.67'10~7k9.50. n=8.24. pV = MAT: m = 3..21 Pa.69-10 . Vidi sliku 131.20.5°. Sta odgovara molekuUma.66. 7. p=o. c) kao pod a) i b). pztz ~ Pltl gdje je Pl=Pa. 7..5.m=Nm. b) P i IN. Vidi sliku 1351 7. Brej udaraca kuglice se poveeaD.84 bar. 7. cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa. Na .27 kPa. U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi U cijev u vad.02.4 puta. b) 225 cms.Vldi primjer3! M=22 gimo!. Vm. stay! 2a-tak kuglica (moie i olovna saema). N=l .15'1<f2". V. 7.L. P1V] = P2 Vz .i: taka da bUde sk~~o ~o vrha u vodi.63. 7. 7.9.468.1.35 bar. 7.8.51.33. 7. a) Lagano pokreCi okvir. P2=Po{1+crt2 ). V~5. 7. 7. 7. izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl. 273 ·c onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost .16 kglm3 • 7.27.t1). 7. 8 g.58.=15 I.65.37·1027 • 4 7. a} Pl=Po+pgh 1=1.62. b)n:::::Q. porastom temperature (karla je sijalica upaJjena ) pritisak se poveca.131. Pregradi okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini.2 L 7.6 kg .16.35·10. ~const. b) 145919 K.96·10 • 7. SI. 7.34. b) 2. Vo=914 I. p=:1.. 7.64•.8. Ocitaj temperaturu tl na termometru. 285 kPa...2. p=O. 7. Plutani eep se pokre6e. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Mozes Ii lzvesti zak!jueak da se smanjenjem zapremine. 7. 409 K.1.l36).47'1<f2.5 mol.36Q'2C.=34.26 bar.59. a} 4 bara.22.797 mis.74 m3 . V2=O. p=l .Pt=PIl' 7. dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska. V=1120 I.27 I. n=0. 7.0357 mot. 0=4.135."i cap.35. ~"LL.56.162 kPa. Ellminisanjem 21 . EK=3. T:::294 K. pNl=pN2. 71 g/mol. 13. 7.8 J. 2. U okvir sa staklenim dnom. b) P2=Po~pgh2=O.LL. 7. p=:18.b.26 kPa. m=1.3.5 gIl.6 mol. T=360 K 7. 7. kg. m=pV=o.57. 7.7 kPa.6·10· J.61. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom.132.48. 7.127..13.14. 7. N=2. N=2. T 81.46-10. "------.36I.2. p=3 MPa. Na temperaturi T'.26. M=34 g1mol.8 m3 .9.11.6 K. kao na sUet 136. m=O. 7. 57.32. Dobio 51 zatvoreni zivin manometar (sI. p=4·10·12 Pa. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2 • Treba.53. b. T=629 K"b) vn=571 m/s. Izmedu kugUca stavi pluta. p=f~m. 7. 7. 404K. sto znaa da je V 1<V2 • [lohor! 217.42. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce.33b.31. T Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i' manometru. 340 K.5 dm3• 7.78·10 5pa: 7.41·1021 • 7.a. P2=320 kPa.38 mol. 7.II.a. 7.21 mol.stoj temperaturi je Pl>P2. Pt=l bar.5 em2 7. • 7. m=258. t:r-2732C.17.28. n=1.4 Vmol.39.1 2 cm .:22. normiranog prltiska Po. P2". 5. a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom.105 Pa. V2=25 I. 7. a)pl=Po(1+o. Vidi sluku 133! ? . Ponovi ogled taka sto okreces kugUce istom brzin'om (simuliranje iste temperature).47.12. 7. 7. p=2. 7.a. P2= 4 bara. 1. 1.25.~. T-=577.18. a::::~..pV=const. V 7. 12. 7. Spojl posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu.96. N=4.34. alp i V. M. ~. a) 270 cm2.t tL"~.3.65. N=9. Vidi sliku 134! 7 .69·1019 • 7. \ 116 117 .54.. t=141.1. 28 g/mol. 7. 7. n=8928.49. p:::Q. 7. m .3 bara.60.67. t=const. p=21.99·10·26 kg. Molekularno kineticka teorija 7. U=5515. Pri stalnoj zapremini. 7.27.4~.0156 mol. a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a zidove okvira. V t=50'O. Molekularna fizika 7. 320 K.19 J.10'21 J. N=2.v2.19. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi.8 K. '~ 7. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\ staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to prievrstiti za dasku.38. U stak!enu U cijev sipaj zivu.23. 67. V=O. m=40.P2=5 bara. 108.2 bara.2·lcr • 7. S1. V. a) 72600 K.41. 1805 K. 7.17.6.87 kglm3 • 7. 129. 7. pritisak povecao? 7.. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0 zidove suda. pri !stoj temperaturi.1.37. EK1 =1. n:"A.21.15 I. 7.52.P2=4Pl' 7.a. kg. Da bi proces bio S1. 7. U=Ek=NE~l.55.133. sto odgovara ve6em pritisku.29'10-3 g. Vicfl sliku 1321 81.13. 151. 2ag/mol. N=5.15.8 kglm 3 . b)!mo pod a). 1 1 g.13. 32g/moL 7. 7./' vrr= const. 22 7.46. b) m=1.136. b) Aka znamo vrljednost atmosfe~kog prltiska a=_l_. P2=Pa+pgh. 7. 7.36.10. 7. 7.7. 20.2.041 moL 7.45. 0=2 mol.24 Tl Tz 24 mol.~.4.30. m". t=21°C. Ocitaj temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. T1=328 K.0=0..1>V2.).oa k..6 kg. b} v=1845 m/s. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2! 7. a) v=1468 m/s.

54 g. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. h1 0'1 P2 8.11. 8.23'10 . 0'::::25 MPa. a zatim sve na povrsinu vade.B g. . a) 1.61 mm. a Igla ostane na povrSini vade. b) Fmwr9000 N.34'10 molekula. b) ErO.098%.12. Od tog rastvora pipetom odmjeri 0.:::. (£.0.irln:.13. 8.2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). S1=100'41tr/. 0. 5 . F2=mg+rna.068 N/m.:.1 ' m 2 -F6.05.30. Donj! eilindar ostaje priljubljen uz gornji. 8. 8.17. ' lJ.4nr. To je slucajan dogadaj. onda je zapremina V::::S'd. d) A"" - . m=pV. Ako pustis veliki braj kuglica.0. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. a) 40 MPa. Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.23·10 6 Pa.0.4 mJ. b)3. a u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa? 98.a zatim ponovno dopuni alkoholom do 100 ems..31. F=45 N. Izmjeri dui. Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena.2gh. b) A=a2h.1. a) F=mg. Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru. Vidi primjer 2! 0.92'10 Pa.J. pregradu.. 0=0.a./~o. b)1.10-29 m3 . S-izmjerena povrsina masne mrlje. d='3'1Q-. N= 7 .9.J 7.b). a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea. e)E=3. == 2. Broj molekula u toj zapremini je 8. M=18 g/moL 25 22 2Z .5 mol.29..26. m".51..). b) Kada pustis kuglicu u Hjevak ana maze past! u bilo koju. 8.S. N=3.S J.95 GPa.50. vrtikalno navise. 0'=0.'" 19620Pa. V 1=0. S=4.34. 8.2 mm.=500 N. Gomj! dio opne se skuplja (sI.12: 8. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma. l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn. Ako pretpostavimo da se formira monomolekulski s!oj oleinske kiseline. c) k "" 4 i.106 Pa.023 ems.22.92 g. 1=180 m.. 8. Neeel 8.067 N. m=4.5·1(f'. 8. Pagledaj primjer 2. a "". b) 776 g. ~J I AT poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali.60.1·10· m 3 8.04. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.59 mm. 0.F. Iglu stay! na komadic papira. Vidl zadatak 8. patone. pod djalovanjem molekulskih slla. gdje ie sila povrSinskog napona F. 8. 16 mJ. B.08'10 8.5 mfs2 8.1 P'9 em.36. d~2.4. S. A=38)J.1 kg. m2. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi F~= mg·Fp . onda zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe.35 .7cm. j biljeti lzduzenja al"lJ. b) F=mg. a zatim do 100 ems alkoholom.3. Vidi rjesenje zadatka 8.moll.J. a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala.078 N. a) m. 0=260 kapl.24.1). m=100ml. O'k= 5 N/mml!. V kaji pretinac je pala najvise kuglica? Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom. b) 0.7. m.5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto nesta praha krede. ms .:.1S.38. b) 2. F=0. m. dl!=l. ~ 1t.1. a)0. Kuglice treba da imaJu precnik do 0. 0'=0. U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je.7 em . i 8.1 2 ".=O.. gdje je d~precnik jednog molekula. 8.2.3 nm. 8. -2-"-2-. SHjedi da je 1=10400 m.33. gdje je tI V L 118 119 . d" . Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 1004 em 3 oleinske kiseline.3·10·re kg. 8. Ogledom se dokazuje postojanje slla 'Izmedu mole kula. onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V1 = molekula.68. 8. 8.mgsina.28.4. b) i e) .102.0.F j . 8. SHa istezanja je Fj.1. hv=14.8. $=1/2.056 em. F"" 1<6. 8.1019 B.:::..34-10 (vidi zadatak 8.49.=5.19. 8. Lagano lupkaj po okYirima. d=0.. ~ . pi r3n '" p. ht =7 em.3. 0'2=0. a} 0.334 dm3 • To iznos! 33.022 N/m.41.:::. . 8.005 g.. Neka je zapremina vade 1 dm3• Tada je masa m=1 kg.8. A=O.1 d F 1egovlma ml.. 8. a zatlm ukloni manji (s!.5. d.022 N/m. . Treba ih prekritl staklenom plocom kako kugJiee ne' bi ispadale. m".26 em.005. a) S=2. 8. d:::: f' gdje je V=O.16 N.14.38. 8.48.!. U donjem dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Ah AI aT . E "'" 2.40. if. r. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. R e = 2~V .3·10·l!5 kg. 2 "" 8Ji a) F S jednog od njlh staYI treei. 2S 8. je A=0'2S=O'2Ix. 8.o. a=8. e)ma=Fmax-Frr.43. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.6 kg..18.078 N/m.45.).<lS. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru. m=O. m"4. N=41 0 N. 0=12.6 em.:e. 8.20. tlls. 2 d=7. 8. 23J 8.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems.27.01J.5 em.106 .l.1.b. N". 8. S:.016 kg. aka se postave u vertikalni poJozaj.46.. 8. a) F=40 N.97. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS.:::. F""O.073 N/m. Podatke mjerenja unesi u tabelu.:::.. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n. 3 3 f1=1 .105). 8. .S!z.c. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah.:::. ~1t (%y '" 1. Ll.5. Optereti traku . Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m. 8. 8.1 MPa. V=h(S2-S. Oko . w S.0.:::. B.107 Pa.231 F=mg+(d. e) E=4. a=49 m/s2. veel okvlr. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl".23.37. 6!. Kondenzirano stanje tvari n~5. A=cr.::o E ~l. S I 8. gdJe je Fi<?O'~$. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx.6 MPa. hk-::06.44 mm..om=O. 8.71lffi.15..32. f.7 mm.:::. m-. F. b) 2. Zapremina svih molekula je V=NV1=O. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao zategnuta apna. mv 2 kt.m=crl.+d2 )ncr.9 ). aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa dijagrama odredi modul elasticnosti 8.109 Pa. b) 2 E=200 GPa .2 .97MPa 8. . vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S. F=mg+Fpn.5.023 g. a) V=1O-sm 3 . F/S=1. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi opna bila CvrSCa. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude jednak: F. nesto duzi od precnika.=::mg.·.21. N .6. 0=0.7'10.44. h2 '" 0'2 £1. Kada papir upije vodu. if=2as. as=Sl S. 8.39.inu trake I i presjek S.(rad).iretL . h = 8.78 eml!. . 8.. S=4nr. 8.2 em.45.I2. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti.39.47.25. V=SI. e} 9. a) Koji mode! odgovara kristalu.. 8.:::.4% ukupne zapremine.:::. Ep "" k ill 6. 8. V=dS. sa obje strane akvira.0.zpV.42.S=0.68 mm. A=0.S=Sj"S.37 mm. Vz.9.5'10'" ems. b) 4. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana. 1=5 m. a) 2. rl=5.().

5°C 9. 9. 1 =12.se smani. Vazdusni stub. Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t .. 0=41983 kJ. 8. PM adijabatskom procesu 0:::0.1 . 8.~ kJ.37.56 kJ.11..8'10~ 11'C.Q. "t=44.25.5 kJ. 0=772. 32.a1 C:!=476 JlkgOC 9.=pS(I.r.3 MJ. 9. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate.15. m=loo kg. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom.01 em. Radno tijelo je vazduh u epruveti.-t. 0 '" F. koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi. Qo=Qv. 9. AV=S& d!=20 cm.B mol. 9.5r-mq.. 8. 0=1. Pk=O. 0 1=7123 kJ. 9.421 a) Q=1574.g. 0=15894 J. 8. Q. a) n=O. 9.B I.54. 10=60. a zatim visinu alkohola hz . 9. 9. AV::N kwV"". 8. yt=0.67 glcma. 9. 1 kg. t.88.31.gdje js r =: -::.= 31. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da.al t.= mvCv(t. Vidi zadatak 8. . b) 1:=52. Q 3=419 kJ.1010C. o t1 .3. 130"'60.17.387 kg .71. 8. 9.78 MJ.45.Js=21. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.21.50. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj vodom. Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u toplu i hladnu vodu.59.7·10--51f'C.22. 8. AV=Voytlt.J. 52.82.8 cm z. ts=6.33.Vidi primjer 3! 0"=38.=mle(f&-t. a) V 1=3!.80S.b. m=145 g. 8.61.81.28mqs.4. 9.67. Broj obrtaja je N "" 2:r . t=382"C. dN=Nlt-N\=9.13.+~{ft-ts).19 MJ.111).0. 1=105°C.005 m.5 1/0C. c} AU=2483 J. a) Vidi primjer 11 A=997 J. d::.6ob.64.B. So=8400cm . Gu~tina zwe je 13. 0. 1650J. 06 . "" Va + 1~ Va.I37.8"C.5.. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ pretvorice u paru masu od 8.53. 80=9989. 1. AV=I:Nt"t:Ns=3. 0 3=1260 kJ. a) 419. bU=O.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335.24 glem 3. V0=50 cm3 .52.B2 em'. Koja tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi? 9. 9.19 .25.57. 8.t.=60°C. 8. T 1:::420 K.1=1. 8.:::. Vldi zadatak 8.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1 =17581 J. F=4-10 N.33. n=10 kockica 9. i 9. Voda u posudi ce pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje.036 m. MJ.=2. duzine vazdusnih stubova I. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi nekoliko puta.8 kJ. 9.47. p=0. t=530'C. 8.~i pritisak i. O=P"t.33. 8.1S=O. 9. tr15°C.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze. visine h. V 1=12. I~ lo(l+ut.44! t. ~2a. Voda prima toplotu: 0. 10=11.. Termodinamika..0110.7662 kg/ms.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.110). y=3a=4. 9.40. Voda i alkoho! s~ nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Procitaj t~mperaturu t2 i promjenu zapremlne dV. Pog!edaj zadatak 9.. 06. Qs=mqs. V. p=300 kPa. 8. a) a""S. Q2=33600 kJ.9. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?. se podife. 9..23.t:::3480 J. 850 J.840 J. A=18000 J.T1=437 K. 9. 0=5. Stub zive. 9.11=!o(1+uh). a) tlV:.75. 9. 9.a) 120.1311 mm.33.79. 1°C. V2=7. O2=336 kJ.038 9. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n.5"'C. 9. i 12 (prlje i posHje zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi.=1. . b) . 9. Moze! 8. 4. Po=O. a) 35.je masa five 52 g.).32.8 cm z.84. c) tN".c.33. 9.t=11. 8. O=mQt. a} !=. Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja. yt=O. Sipaj u posudu nesto vode i . t2=100°C.5 kJ+1008 kJ+125..20.l-h).4°C. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh.51. 9. 0=84781 J. 8. trenutku otkidanja prstena. 0=74455 J.7.. 0 4=2260 kJ. 9.1641. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.86. 0. 3 Tf=0.S3•. 0::=67200J. Ako se zanema~e gubici O2=01. 9.35. okrenuta 9tvorom nadole. O=mcdt=epVoAt.)+mql. Skini posudu sa resoa i dobra zaeepi. 8. c) O2=143. 9.30.58.66. 9. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju. t=56. Plutan! esp.76. 9. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u 9. dV=1635 cm 3 .3. Q=mc(t2-t.=10. Gas se ohladio! 9. 9.51.68. 0=3025.VoYttlt. 5 1=9983 cmz. stavi u toplu vodu (sI. a) A=1800J.8. A::"-liU=w650 J. jer je p omJena zapremlne pn toplJenJu zane~arljiva. pV. 9.46.65.24. 9. V j =18 t.63. b) Ql=223.106). 2 z 8. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar. smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts.t). O.= 39805 J. SI. <:<=1 .3 kJ.. P=1000 W. b) Rad'gasa je A=p(Vz-V.9.7"C.39.44.27. b)0=4800J.29.:!-:. c) 13.a. mvCv(t.. Pogledaj zadatak 9. Treba izmjeriti visinu stuba five h. 0= 26 GJ.te.87.je topli a s18 hladni rezervoar? 9.14. r2 ::.061 2 m. provuci pipetu i teimometar (51. q. !=dn:.1'10. 9. 8. Fazni prelazi. 8.8%. istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa. 1 t. Tz= 0 K.e u U cijevi.IW=B·10-4 m3. 8. A=646 J.+mLc. Stavi posudu u toplu vodu (51. 0:<".T. r1 "" 1. d=do=(1+o. '1=30.. Vidi rjesenje zadatka·S. Hladnija vada' prima toplotu Q..8 kJ" b) 31. koji se nalazl na povrSlni vod. A=7200 J. 9.127 M\fo/.55.2 cm .tg =0"C.0003 m. tlVs =Voy. m=1.6. 8.735 cm'. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c. 8.968 m. V".4 MPa.• t. 8.75 cm 3 .4 h. 9.78. 120 121 . stub zive se kre6e gore dole. Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on potone~ Da bl se epruveta statno kretala potrebno je odrZava~i stalnu razliku temperatura. 9. 8.b.21. 0. s = 684 km.6. io=2rort=don:. t v=80"C. b) q=mc.(t.).42.34. 0=1915..8·10·51f<'C.4:a.4. Pogladaj primjer 1l A=600 J. 73.8 kJ+ 1143 kJ.-tv) ts=28. 9. Q2"'33. b) t=1490C S.=1. 9. 8.=43. Toplija voda otpusta toplotu O:<.60 g/em 3 . t. 808J.10.S=29.=nRT1. Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta. b) 119. stavi na grijalicu dok ne prokljuCa.38. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari.1. 9.1"C.=1 . 9.6 min. 0...8 kJ.26. podize se. bez zapusaca. 8.1 MJ. t=641°C.75.317. 8. p:::: A T. T:<..202.62.29. Vidi zadatak 9.36. A=28 kJ.-tv).77.8.=m~(tz-t.4°C. Vidi zadatak 9. V. O=mc(it-h)+mQl.4:i~. b) 13. 9.74.70.8 kJ. a)13. 9. Cep se krece. O=me(4.53. 8." Q! ' 02 ' Q3 ' ra(1 +at).998 m. M=O.lB.23 i sliku 18.5 ems..8 em. AU=336 kJ. ! .54..6'C...9997 m. t = 11. t:Nt::. 9. 0=mc"i. 80QJ. Uporedi doboveni reiultat sa tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode.6 kJ..60. m=1oog. lebdi b!izu dna (slika 112). 5 kJ.6°C.1=6.M=~3.16.82! AV=O.85.6emz.01=1050 J.8 glcm 3 . b) 1=74.] kJ=1165 kJ.12 . Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok s~ v~a u pipeti na pre~ta~e podizatl.69.33.01 em.73.72.6.0306 m. S..::-. t=415.)=mLQt.vpdena para te . V::=45! b) Tz = Vz. A = 0. OL=QV..778 glcms.J.3. 8.~83 K.0. M=362"C. 9.:":=-~=""'-=:-=-~'::':.52.=409 5 K .2.6 g/cm3te.zna~ ~~El~nosti.. 8. 9.80. S. 9.48.5 min.0. .4'10-41f<'C. A=61 . Stavi posudu u hladnu vodu. 9.y=V1Y~!' gd. prj tome]e PDb. ~=m?.U ""2'nR.30=60 m.-t)+mq.5 kJ. Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice.=28. 6V".49. K~~ gu~e~i ~p.43.(ktJ. Glovo otpusta toplotu: Oo=moq. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa ¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t. 9. na datoj temperaturi. 0=13. T1 V ' 1 . Visina se raeuna u odnosu na mvo tecnosti u Casi.2·10-'&1J<'C. o6. tlV=3·10""m 3 • mz "" O2 = 0.56.41. y=1._.:16 cm 3 . masu prstana m i srednji precnlk prstana d. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu..hzno t..28.s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena).5 kJ.

495978·10" m 1 t_10"kg 1 u=1 .013 bar vodena para JO'C) i 1.· 10.-9.10.626'1 O~ Js To=273.672'10' i<fL mn_1..109'10' kg u m.674'10'u kQ u-l. jedinicama 1 morska milia= 1852 m 1 astron. I paskal (pascal) diu I (ioul val (watt diul po kilogramu po kelvinu N Pa J W -kgK J specificni loplolni kapacilel Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati .66057'10' kg h-6. .1. .022' 10·' mor rn' m' m" I Uo=4. lIIIeaunarodni sistemjedinica Osnovne jediriice Velicina duljina Oinaka~ Predmeci decimalnih mjernih jedinica I . m t termodinamicka lemoeratura iakost elektricne slruie svietlosnaTakost kolicina tvan (mnozina\ Neke izvedene jedinice Velicina T I J n 10" 10" 10'" 10" 10" 10'" 10'" 10'" d c m u n p f a decl centi mili mlkro nano piko femto ato 10 10' 10 10' 10' 10" 10 00 10'· da h k M G T P E deka heklo kilo mega giga tera peta eksa Vaznije fizicke konstante brzina svjetlosti u vakuumu gravitaciona konstanta ubrzanie slobodnoq pada Avoaadrova konstanta permeabilnast vakliuma permitivnost vakuuma masa mirovania elektrona masa mirovania protona masa mirovanja neulrona atomska iedinica mase Plankova konstanta standardna temoeratura standardni ontisak ~ elementami naboi malama gasna kanstanta Gustina (kg/m 3) c=299 792 458 mls y=6. Jedinica metar kilogram sekunda kelvin amper kandela mol Oznaka m kg s K A cd mol masa vrioeme .7 Him 80_8.314 J/mal·K brzina • s rn sila oritisak inaorezanie\ Eneraiia. rad. Velicina Jedinica· morska milia ast(onomska jedinica lona (I) atomska iedinica mase (u) minuta (min) sat (h) dan {d\ 1 bar elektronvolt (eV) duljina masa vrijeme I~pritisak eneraiia VrijednoSlis!<azana osnovnim . aluminii bakar ieljeza cink nikl olovo platina srellro zlata volfram oorculan staklo !~ 2700 8'900 7800 7100 8900 11300 21440 10500 19300 19200 2300 2500 Suho drvo led (O'CL voda(20'C) voda(4'C\ alkohol(20'C) benzin(20') morska voda nalta u/ie (20'C) ziva (20'C) vazduh IO'C) i 1. toplolni fluks .806 mis' NA=6.29 0.854'10.27 kg 1 min=60 s 1 h_3600 s 1d 86400 s 1 bar-l0' Pa 1 eV-l.6726'10~" Nm'/ka' Naziv kilogram po kubnom metru kvadratni metar kubni metar metar u sekundi niuln (newton) gustina I povrsina zaoremina (volumen) Oznaka kg I g~9.=1. ied.013 bar 700 920 988 1000 790 700 1030 760 900 13600 1.602'10'''C R-8. Idplina . snaga.15 K I Po-l01325 Pa e-l.12 F/m m.=1 .602'10~ J .88 122 123 .66057.

(j)o.9045 85 " I " Xe 13J..62 38 " .22 " " Nb Mo 92.94 14 W 183.9064 Te 98.49 180. 0"0> :J ~c 03 :r IC S F' ~ 3 o '" c ~ ~ . 0 oeo 00 00 1\)1\) .9815 32..01218 12 • E"" 8 .. 114.' l' ?e> '-. I\) a i:f -g ~ 1\)0 0 "..5 6 7 18 .85 106 (263) Re 18&2 " Os 190." iil S ~ ~ ~~ "'~ . 4 Li 6. . I p • • r f -->- .06 " K 39..9332 45 Z8 29 30 31 Co Rh Ir Ni 58. AI Si 28.= '" -'" c @ ~" o ~ ~ 3 0" ~ '2' s· 00" N..elemenata Broj grope' Izmijenjeno Povijesno IA IA IIA IIA 2 IllB lIlA IVB IVA 4 VB VA 5 VIB VIIB VIA VIlA Novo . Co iN "' "" :""1-v .0 <D ~ "'0 =~ '" '" .81 I! C It.. o· I a.. " " ~ ~ . .96 Se 79..59 5<) " As 74.40 107.o:p.025 " Ae Wnq Unp Unh (227) {2M} J78..-g"'" " ~ -.9116 ' 39.Z " Po .~: i -g il 0> '·(f)PlPlroCI» ?l c '~'IC"I!:iI~ ~.. _f ''"" ~~ l!l iii o~ =.69 121.9984 17 P " S 34 CI 35.75 " Sb " Bi " Te 127..J-..59 TI 204....-------8 9 VIII VIII IB III II lIB 10 lIB IZ IlIA IlIB 13 IVA IVB 14 VA VB 15 VIA VIlA VIB VIIB 16 0 0 17 -.9380 43 " Fe 55.. ".)COo)fO o:p. ~ '" 2..~1\)->.~.0OS0 3 6' 7 .. " V 5OMI4 " " Cr Mn 51. .453 3S 26.9559 39 Ti 47. 78.e '~ 1 " T a.: ~ '\ ~ ~~ /.U Cd 112.jO')coro..086 . owwoco ~1~lgl~I~~ I.37 Pb W7..>' ..lQQ !q ~ ~ JI~ Gl ~ "'~ ..~~ ~I~ ~~fue ::ltnll\)I·~· S"Jlfl~'I~I~ I~ Ii o.9738 4.996 54.102 20 Ca '<).Oll Na Zl.t ~ c ~..... . ~ ~ Period ni sustav.9994 1.8.9062 75 Ru 101.80 56 57 138. 126.4678 55 Sr 87.~o0"3'" as' o _: N. F B 10..08 " Se 44.546 47 Cu Ag Zn 65.r -g ~ "' ~ 3i ".71 63.JO 86 At (210) Rn (222) Fr _~223) 87 Ra 226.07 Pd 10M 46 .n Ga Y 88. -..91)4 Br Kr 83.:tl'\ w!:::.00Z60 10 ZO.9059 Zr 91.. 0> ~ a...905S 71 19Z.:>4 88 La n Hf " Ta (262) 95. '" " 3 ~.60 (210) Hg 200.. 0> colo ~I§I~I~~ !~. " " 3 ~~ c::: " eo ~'" l tnO ~ 80 lS 1\)". N 14.9479 104 105 208..2 102.9055 Ba 137.-H 1.941 II Be 9. " ~...9055 Cs 132....9665 ..- - ..~ r:1~ Ij lfil€ I~ I~ ~I~ .37 48 69..0061 15 30. 8l " Ge ]2.868 78 Pt J95. ~ ~! 0" ~~ ~ <DE? '" 0> 0> Q.... ~ 3i ~ N.l:t c.179 i He Ne 0 15.847 44 !7 58..09 " Au 196.948 36 Ar " .305 d . f .!!! ~ "!: ~ ~1~1~1i:' I~~ ~I~I~R ~I~ ". 3i ".9806 +--.82 In Sn 118..90 37 Rb 85.! I]I'T"IJI§ li·181~W~Je.9898 Mg 24.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->