'!

i
1
I
dr Ahmed Colic
Bego Mehuric
ZADACI I OGLED!
ZA 1. RAZRED TEHNICKIH I SRODNIH
SKOLA
Tuzla, 2000.
Reeenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla
.Izdavac
Behram-begova medresa, Tuzla
Stampa
Harlo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safet Pasi6
Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta, broj: 1 O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine
Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08.
'1999. godine
PREDGOVOR
Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola,
a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike
za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih
zadataka.
Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi i
eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i
jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki
demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova
za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori
Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA
2. Kinemallka
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11
2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21
3. Dinamika. Slatika.
3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23
3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29
3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40
3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................ 46
3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49
3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52
4. Energija i rad ......................................................................... 59
4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59
4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68
5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73
5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73
5.2. Mehanicki talasi. ...................................................................... 77
6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80
II MOlEKULARNA FIZIKA
7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82
8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90
9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96
Rjesenja .................................................................................... 104
1. Uvod .................................................................................... 104
2. Kinematika ........................................................................... 104
3. Dinamika. Statika ................................................................... 1 05
4. Energija i rad ........................................................................ 112
5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114
6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115
7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116
8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118
9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119
Dodatak ............................ : .................................................... 122

II
1:1
ii

,j]
!1' ,
II
II
1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne
jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan
(skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori
jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a
izvedene jedinice: m , kglm
3
... Prilikom izracunavanja najsigurnije deeimalne i
mjesovite zakonske jediniee u polazne SI jedinice .• Npr: 2nm. = 2·10·
9
m;
6 em'= 6'10" m'; 2cm
3
=2'10' m
3
; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se
dobije takode u SI jedinieama.
Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna
vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):
+ + +
c""a+b, c<a+b
ii,
)
V :::::Vj +V2
ii,
;.
SI.1.
-----_._-- -
F
F=Jp;2 +;Fz
1
V=V
1
+ Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):
b
S1.3.
(sinus): sinn""!., sin
2
o:+cos
2
o.=1
c
(kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa
c
, b
(tangens): tga=b' (kotangens):
Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom
koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao
5
X=nA
gdje je: X - mjerena velicina, n - brajna vrijednost, A - jedinica mjere. Na primjer,
duzina ucionice je 10m. Pisemo:
1= 10 m,
pri cemu je: 1- mjerena velieina, 10 - brajna vrijednost, m (metar) - jediniea mjere.
Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju
cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.
Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo
veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno,
pomoeu potenei]e bra]a 10. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu,
e = 300000 km/s = 3'10
5
km/s = 3'10' m/s ; sredn]i poluprecnlk Zeml]e,
R = 6370 km = 6,37'10
6
m ; nabo] tl]ela, q = 0,0000000012 C = 1,2'10'
9
C ;
normalni atmosferskl·pritisak, p = 101300 Pa = 1,013'10
5
Pa. .
Znacajne cifre pri racunanju. Kada u zadacima racunamo s mjernim
podacima, tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih
(pouzdanih) mjesta sto.ih imaju podael.
Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara
koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. Na prim]er:
0,146 + 2,1 + 0,56 = 2,806 = 2,8.
Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara
koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara. Na prlmjer:
5,63 '0,8 = 4,504=4,5.
Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno
onoiiko eifara koliko ima u osnovi. Na primjer:
3,28
2
= 10,7854=10,8 ..
Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo. Na primjer:
.,f86 = 9,273= 9,3.
U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva. Ono se vrsl u
proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna, a takvi su svi
rezultatl mjerenja. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5
posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1. Ako je prva od odbacenih cifara
manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. Na primjer:
36,7374 = 36,74
36,7334 =36,73
Srednja vrijednost mjerene velicine. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine
x I dobili vlrjednos!1 x" X2, ... x,. Tada je srednja vrljednost
Potrebno je, izvrsitr najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najbliza pravoj
vrijednosU: .
6
.. Apsolutna greska .svako9, pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj
vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja:

Velielna
zove se srednja apsolutna greska mjerenja. Rezultate mjerenja zapisujemo u
obllku
x=xil\x
Relativna mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti
mJerene velleJne,
x
Ona je broj i obicno se izrazava u procentima:

£=-·100%
x
Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja
dutlne olovke I dobill vrijednosti: d, = 10,12 em; d
2
= 10,15 em; d
3
= 10,13 em;
d4= 10,11 em; d5= 10,14 em. Srednja vrijednost mjerene velielne je
d 10,12 em + 10,15 em + 10,13 em + 10,11 em + 10,14 em
5 1003=
Apsolutne greske pojedinih mjerenja su:
M, = 110,13 -10,121 em = 0,01 em
M, =110,13-10,15Iem=0,02em
M, =110,13-10,131 em = 0,00 em
M, = 110,13-10,111 em = 0,02 em
M, = 110,13 --10,141 em = 0,01 em
Srednja vrijednost apsolutne greske je:
0,01 em + 0,02 em + 0,00 em + 0,02 em + 0,01 em
5 . ._-= 0,01 em
Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku
Relativna greska je:
d = (10,13 ± 0,01) em
0,01 em = 0.00098 = 0,001
10,13 em
£::;; 0,1 %
7
Greske indirektnlh mjerenja. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti, vrSi se
posredno (indirektno) mjerenje. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se
sljedecim pravilima:
x ""'n±b

€=-
X
x =a·b Llx "" alI.b + b.6.a
Lla Llb
E=-+-
a
x=-
b
, b
Lla .6.b
E=-+-
, b
£=2
Lla
,
Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom, voltmetrom je izmjerena vrijednost
napona U= 1,82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0,250 A. Najmanji podiok skale voltmetra je 0,04 V, a
najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0,01A). Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu
gresku mjerenja.
Rjesenje: otpor je:
I 0,250A
Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu)
.6.R LlU M
,"-=.-+-
R U I
Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela
skale. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona
ilU = 0.02 V
Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je
M=O,OO5A
€ "" IlR = 0,02 V + 0,005 A "" 0,011 +0,02
R 1,82 V 0,250 A
Apsolutna greska mjerenja je:
E "" 0,031 iii 3,1 %
ilR =€·R ==7,28Q ·0,031
IlR =0,23
R=R±AR
R "" (7,28± 0,23)9:
Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i
povrsine stoia.
Pribor: Vaga, drveni kvadar, dinamometar (2N),
Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi, sila trenja ima suprotan smjer ad
smjera kretanja tijela i iznosi:
F
tr
= J..lF
N
gdje je: !'- koeficijent Irenja,
F
N
- sila kojom tijelo okomito
priliskuje podlogu,
Ako lijelo vueemo
D
N
S1.4.
stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja
tijela onda je F= Ftc i F
N
= mg (sl. 4), Koefieijent trenja je:
8
F
!'=-
mg
Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi, preko dinamometra, s\,!inom brzinom,
uz jednako izvuceni dinamometar. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar
izmjeri nekoliko puta. Podatke unesi u tabelu:
I m (kg) I F (N) I
Relativna greska je:
Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja
iT )11 + ,",,2 + )1:; ;
3
€",A)l""b.F+t..m
F m
gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar, m-srednja vrijedhost mase kvadra,
ilm·najmanja masa tega na vagi, .6.F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Rezultat
mjerenja zapisujemo u obliku
gdjeje: b.)l""€:jI
T
1.1.lzrazl pomocu potencije breja 10, u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji
preenik Zemlje koji iznosi 12740 km; b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja
iznosl.150 miliona kilometara; e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi
384000 km,
1.2. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm, Izrazi je u osnovnoj SI
jediniei poteneijom od 10,
l.3.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi, potencijom od 10, upolaznim SI
jedinieama:
,
a) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF,
b) jaeinu eiektricne struje od 3,2 flA
c) povrsinu lima od 6,4 cm
2
,
d) zapreminu vode od 2,5 ml,
e) snagu termoeleklrane od 800 MW,
1.4. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7,8 g/em
3
,
b) brzinu automobila 45 km/h,
1.5. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10,
1.6.Pomnozi ove brejeve, pazeci na pouzdana mjesta: a) 2,21'0;3; b) 2,02' 4,113,
1.7. Odredi kolicnik ovih brojeva, pazeci na pouzdana mjesta; a) 0,032 ; 0,004;
b) 97,52 ; 2,54,
1.8. Saberi zadane podatke, pazeci na pouzdana mjesta; 26,2 em+6 mm+0,26 mm,
1.9.0duzmi 0,34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta,
9
1.10. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12,0 mm i
12,00 mm. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak, a
koliki zadrugi podatak?
1.11. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5,732; 2,387; 1,244;
7,475.
1.12
t
Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta:
'32,5 ml; 32,0 ml; 32,5 ml; 33,0 ml; 32,5 ml. Odredi srednju vrijednost mjerene
zapremine, te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.
1.13. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei
'Jpodaci: 1,= 2,51 mm; b= 2,53 mm; 1,= 2,55 mm; 14= 2,51 mm; 15= 2,50 mm.
Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee, te srednju vrijednost apsolutne
9 reske mjerenja. :
1.14. Na vagi pise ±2%. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg, kolika ce
biti maksimalna apsolutna greska mjerenja?
1. J:;. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g, a zlatar 7 9 zlata sa
\I greskom od 0,1 g. Koje mjerenje je tacnije?
1.16. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em', a jedan podiok termometra
0,5°C. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60
em'; b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C?
1.17. Relativna pri mjerenju jacine struje od 50 mA, pomoeu ampermetra,
iznosi 2%. Pri mjerenju napona .od 12V. pomocu voltmetra, greska iznosi
1,67%. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra, a koliko volti ima
jedan podiok voltmetra?
1.18. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1= (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0.. Odredi relativnu gresku
mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl.
1.19. Potrebno nam je odmjeriti 300 em
3
vode, a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em
3
Jedan
podiok menzure iznosl 2 cm
3
. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo
100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300
ems vode?
1.20. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija
koje je iznosilo 39,2 s. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0,2 s. Odredi
apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija; b) jedne oscHacije (perioda
oscilovanja).
1.21. Koliki je otpor proyodnika, ako je na njegoYim krajevima napon U",,(6,2 ± 0,1) V, a kroz njega tece
slruja I:: (0,25 ± 0,01) A
1.22. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja, sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu, stalnom
brzinom, lznosi 1,6 N. Masa tijela je 500 g. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska
mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0,1 N, a najmanji teg
na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 ° g.
10
.,Aka se leorija i eksperiment
razilaze. znaCi da teorija nije dobra"
Feynman
I MEHANIKA
2. Kinematika
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
Iznos srednje brzine definise se relacijom
_ lis
V=-
lit'
gdje je lis predeni put za vremenski interval At.
Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja,
v::::::const; S:::::: v· t
SI jedinica za brzinu je m/s.
Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h. Zakoje vrijeme oe
preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m?
Rjesenje:
v=54 Ian 1000 m m
h 3600s "
5=150 m
t-?
Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. Srzina autobusa je: v =
t
a vrijeme kretanja 150m =10,
v 15m
,
Primjer tGI Na slici 5. je grafikon puta u
Qvisnosti od vremena La: automobil-A, bicikl - S,
pjesaka-P. Odredi: a)brzine kretanja automobila,
bicikla i pjesaka , b) put koji su preci za prve tri
sekunde od pOGetka kretanja.
Rjesenje: a) Na slici 5, kretanJa
autQmobila, bicikla j pjesaka prikazana. su
pravom linijom na sot dijagramu, sto znac; da se
s(m)
S1.5.
p
11
kre6u ravnomjerno pravolinijski. Brzina aulomobila je ".
V
A til. Is s
Brzina bicikliste je:
Brzina pjesaka je
_"'s_6m-2m 133.'!:'. /
. vp - .6.t - 3s 's ',,/
Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ima najve6i nagib.
b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je
Bicikl prede put
m'
SA =V A ·t=6-·3s=.18m ..
s
m
Sa =Vp ·t=2-·3s=6m
s
Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0, onda je predeni pul pjesaka za tri
sekunde
m
sp::= vp ·t=1,33-·3s=4m
s
Ukupan predeni put pjesaka, do trenutka I = s, je zbir predenog pula do
1=0 (Ij. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s,
_ suk =so' +sp. =2m+4m=6m
ucenika od 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. a) Kolik! je ueenik
prasao put? b)'KbIU::i je pomak? J /
y{km)
1,5 ---------- B
0,5 - ------- A
o 1 x(km)
S1.6.
12
Rjesenje: a) Put se mjeri dul. putanje kojom se tljelo krece. Iznos puta
je(sl. 6):
g=SOA. +sAB
SOl. =l,12km
SAD ""lkm
s ",1,12km + 1 km =2,12 kID
b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku. Iznos
pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela:
/(
//
[ T

.', • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9,83 s, au trci na 1500 m 3 min i 12 s.
'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h?
.\ 'v.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh, a biciklista 13 m/s. Koje vozilo
ima ve6u brzinu?
Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva, duzine 130 km, za 2 h i 45 min.
, Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? ,
(:f.4:-,za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km,
C'ako se krete prosjeenom brzinom 28,8 km/h?
(fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za
\../ brzinu zvuka uzeti 333 m/s ..
" .
Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. a) Kolika je srednja
brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km?
@ Ledena santa prede 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se
kretala santa? .
® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku
.' 0,5 s. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h?
(:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A, A 20 min B 40 min C
B do C (sl. 7). Kolika je srednja brzina .. .. ..
auta na pulu AB, BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. 4D km 20 km
2.10. Kolika je brzina automobila A i B (sI.8) Brzinu S1.7.
izraziti u km/h i m/s.
o 2
S1.8.
v (mi,)
o 1 2
81.9.
3
t (s;
2.11. Sta predstavlja sralirana povrsina na v, t ' dijagramu (sI.9J? a) Koliki je
predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde
kretanja?
Pjesak ueini 120 koraka za 1 min. Ako je dutina koraka70 cm, kolika je
-W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h?
2.13. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma
prolekne 68. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu
zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.
2.14, Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Kolika je sirina kanjona?
c= 340 m/s.
13
2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju?
c=340 m/s.
2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta
pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina
zvuka 340 m/s.
2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.
2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa
300000 km/s?
2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost
svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?
2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko
kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.
2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona
cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.
2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole S
produii do prodavnice P, a zatim se vrati u
skolu (sl. 9.a).
a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?
K Ii P
..
2km O,Skm
S1.9.a
2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km,
i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak?
2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?
2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi
voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju,
v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina
automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv!
automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m.
d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?
2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu
u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh?
2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi
djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog?
14
I
I
I
1
I
.!
I
I
I
··!.··I
J

II
,1
!
Ova djecaka krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom.
je d 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od
mjesta A?
2.30. B':2ina. u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s
K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'
aka okomlto na (51.11 .)? ' ,
iIAotoml eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna
\....1:,:;V amea U odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu
" snagu.
rijeku okomito oa njen ,tok brzinom v!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1 1 mls
,ada Ie 5tl9aO oa suprotnu stranu rijeke vada 9a je odnijela 12 m ' .
nlzvodno. Koliko je siroka rijeka? v,
G§ je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu ------------------
r 18 m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?
Avian je podi:re stainom 576 kmfh pod uglom 30Q u
. honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na
kohku ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se
kre6e u honzontalnom j koliki ce preci put za 8 s7
E
a
81.11
2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu.
P
1
ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje
m.
2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u
susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
potreban.
2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za
blretu (III cljev), metranom, podmetac.
2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je"
srednje ubrzanJe '
81 jedinica za ubrzanje je .
s
_ av
a=--
at
Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je
a=const,
v==vo±at
at'
s=vot±-
2
v
2
±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama
uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je
ae
v=at; s=-; v
2
:;:;::2a8
2
se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina
se ravnomje"rh6 na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila;
b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u
trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se
ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja?
Rjesenje:
km IOOOm m
Vo
h 3600$ S
km m

h S

a)a-?, b)s-? e)s",
a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom.
Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:
15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo
t
Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .
s
b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
m ,
, 2,.(5s)
at m s
50m
2 s 2
e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja.
Koristimo jednac;inu:
16
U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0,
O=vo -at;at=v
o
sm
Vo s m
a=-=--=1-
t 5 S S2
. _ Predeni put koji automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put)
Izracunavamo IZ Jednacm8
v
2
-2as.
15
Posto je krajnja brzina v 0 to j'e 2as y"
, 1 0'
o
W
' ill
2 5-
Vo S
81 =-= =125m
2a . m ' .
2·1-
s'
P' J ''''';P, . rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12)
pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B 81.12.
a) Odredi ubrzanje bicikla '
b) Odredi ubrzanje automobila
c) odredi predeni put bicikla za prvih 6 s.
d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s,
brzinu a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme oba Wela imaju
o S. :
Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.
Vo= const; t1v = 0; a = O.
b) Ubrzanje automoblla je
.6.v v- Vo
__
gdje je: - m/s
.l.t t
15
m
_3
m
a- s s 2m
. 68 S2
rave u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t)
3 asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t t 6 s i visine
m
SE =v
o
t=3-·6s=18m
, _ . s
d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:
17
Posta js
tJ.v· t
s =v t+--
A 0 2
Av = aAt i lit = t, to je
at'
SA =Vot+2'
2':".. (6S)2
m 6 S2 18m+36m=54m
SA s+ 2
Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno
ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
A70 t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi
($\:.. 13J usporeno sa uspore,njem
motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem
o
a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se
2
krece ,IZ (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena
ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme mJes a
6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?
Rjesenje:
vo,= 72 km/h = 20 m/s
Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2
d_ 300 m
Za vrijeme 't prv! motociklista prede put
at
2
.
51 =VOlt--, adrugl,
2
Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI + 52) .
/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02
t
,, __ d_,,-,105
VOl + v02
Prv! motociklista prete za to vrijeme put
T
S1.13.
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko
\ Autobus, iz stanja za po a

srednje ubrzanje?, .
1i<, . I d 144 km/h za 4 S. ,Odredl
",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nu eo, ., .'
motocikliste i predeni put za to Vrljeme,
18
II
1,'\
'I

I

/'
2.40, se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule
". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s.
Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s
2
. Za koje ,
'.j vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?
Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije
predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?
_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po
- pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno
ubrzano.
G4. KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve
kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49
(g= 9,81 m/s')?
Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e
pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s
2
postigao brzinu tri puta vecu od
, poeelne brzine? .
Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s
qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja?
@. Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m
primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno
mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s
2
• Da Ii ce udariti u stljenu?
.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
2

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s
kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do
zaustavljanja?
se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred
semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s.
Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.
2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva
Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.
1 ,
S1.14.
c
".)
2
o
v(m1s)
: '(s)
2 3
81.15.
2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki
put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne
dvije sekunde kretanja?
19
I
· . 16? Po c'emu su istoVj'etna?
2.52. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na s ICI '.
NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja.
v( • ....,;,.)
v(m/s)
H
4
__ .,. _________ ,I
po
,
%0
,
2
'n
I
I
,
'"
...
,
t(8)
'.
tt;')
0
4 8
S1.16.
S1.17.
2.53. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za
svaku vrstu ktetanja. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.
2.54. Odredi grafieki predeni put tijela, na sliei 18, v(m/S)
za prve dvije sekunde kretanja. 12 •..•...•..•• -.
2.55. Dva tijela su u istam trenutku krenula
istog polazaja u istam smjeru (sI.19). a)
njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna
taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj
udaljenosti 6e doci do novog susreta?
v(mlo)
2
t(.)
6
2 4
81.19.
o
6
o 1
S1.18.
t(s)
2
2.56. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p,,;,e eetiri sekunde. kretanja
d
niz
kosinu. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :,m. a) Izracunaj sre nju
brzinu kuglice. b) Odredi ubrzanje kuglice, c) DokaZl da je kretanja ravno·
mjerno ubrzano. . _ .
2.57. Nacrtaj v,t _ dijagram ubrzan,pg bez
tri tijela cija su ubrzanja: 0,5 mis, 1 mis, 1,5 m/s . Po cemu se j
, grafici?
2.58. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti. ubrzanja 'i's<m1S'l
materijalne tacke od vremena. a) Nacrtaj grafiko.n
brzine za prvih 5 s kretanja; b) Kolika je brzlna poshje 1
5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s?
2.59. Tijelo se poene kretati iz
ravnomjerno ubrzano, sa akceleracljom 0,4 mls.
Koliki put prede u petoj sekundi kretanja?
20
81.21
I
I
I
I
5
2.60. Kolica A sustignu kolica B u tacki C
(slika 22). Kaliko je bilo poeetno
rastojanje kolica ako su kalica
istovremeno krenula iz stanja
mirovanja.
2.61. Dva tijela zapocnu istovremeno da
81.22.
se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. Jedno tijelo se krece
ravnom!erno brzinom 3 mis, a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom
0,5 m/s . Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo?
E
2.62. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu. b) Odredi srednju
brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. svake dvije
sekunde). c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano?
d) Odredi ubrzanje kuglice.
Prlbor:Kuglica, daska sa zljebam duga najmanje 1 m, staperica (iii metronom),
mjerna traka, podmetac za dasku, papirne trake (sl. 20) .
2.3. Ravnomjerno kretanje po kruznici.
Centripetalno ubrzanje.
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no
ubrzanje. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet:
y'
a
c
=-
r
gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. 23).
Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici;
T= 2m
y
Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena,
tl f=N=.!..
• t T
gdje je N - broj obrtaja za vrijeme t.
Primjer 1: Malo tijelo je vezano.za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se
obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. Odredi: a) frekvenciju
obrtanja i period obrtanja, b) periferijsku brzinu tijela, c) centripetalno ubrzanje
lijela. ..
21
Rjesenje:
r= 80 em = 0,8 m
N= 150 ob
t-1 min 60 s
a)l=?, T"?, b) v''?, e)a,=?
a) Frekveneija obrtanja je:
f= N = 1500b =2,5
0b
t 60s s
Period obrtanja je:
1 1
T=-=--=04s
f 250b '
b) Periferijska brzina tijelaje:
2m
V=-
T
e) Centripetalno ubrzanje je:
s
2·0,8m·3,14 6 m
12,5 -,
0,48 S
. m

, 12,56-
v s m
a
c
:=-= =197,2
1
,-
r O,8m s
T
S1.23.
2.63, Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno
ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se
centlpetalno ubrzanje, a
c
> Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno
ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja, b) ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja, e) ravnomjernog kruznog kretanja.
2.64. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja.
2.65. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S, na slie! 23. Kakav je
njegov smjer?
2.66. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake
minute. Kolika je lrekveneija i period obrtanja?
2.,67. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom
31,4 m/s. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja?
2.68.a. Gumeni cep na slie! 24. ucini 20 obrtaja za 15 s. a) Odredi period i
lrekvenciju abrtanja. b) Odredi linijsku brzinu, ako je duzina kanapa 30 em.
Rotor masine, precnika 40 em, ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u
minut!. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?, b) Kolika je periferijska brzina
22
,
i
I
I
i
I
tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos
centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji
tocka?
2.69. Cemu je jednak period obrtanja sekundne
minutn:, i satne kazaljke? Ako minutna
Ima duzlnu 1,7 em, kojom se brzinom krece vrh
- - -;; - - - nO--=.-.;!J
F, m
kazaljke?
2.70. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0 Af9 = f,
uee s avionom u kruznu putanju precnika 51.24.
18.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine
teze, g=9,81 m/s'.
2.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365,24 dana, a srednje rastojanje
Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1,49-10
11
m: Kolikom brzinom s, e krece Zem!J'a
oko Sunea?
E
2.72.Za.dataK Odredi period i ravnomjernog kretanja gumenog cepa po
kruznlci slika a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i
30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji. b) Sta se dogada kad konae ispusti;; iz
ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa.
Pribor. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do
100 em, gumeni esp, staklena cijev duga 20-tak em, stoperica)
3. Dinamika. Statika
3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Od..zanje impulsa.
Kolicina kretanja (impuls) tijela je
p=mv, p=mv
Drugi Newlonov zakon:
- "p F-- "P
F=-
"t ' "t
Odnos sile, mase i ubrzanja:
F=ma, F=ma
Jedinica za silu je njutn (N):
N=kg'-".:.
"
23
SHa Zemljine teze:
Fg=mg; Fg;:;;:mg,
gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze, g= 9,81 m/s2 na geografskoj sirini 45
2

Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.
Tre6i Newtonov zakon: F
I
,2 = -Fl,,; F,,2 = Fl"
Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja)
,r
Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan,
(mv)"" = cons! .
iii: ukupan impuls ,zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom
impulsu poslije medudjelovanja.
Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g, kojal'se stalnorn brzlnom Vo= 6m/s:
poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta,nja. slle ,2s. Odredl.:
a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle, b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1
ima poslije 2 s, e) predeni put u toku 2s.
Rjesenje:
m= 800 9 = 0,8 kg
t=2 s
F=4N
)(0 - 6 m/s
a) v=?, b) p=?; e)s=?
a) Kretanje tijela, od trenutka djelovanja sile, je ravnomjerno ubrzano
sa pocetnom brzinom,
v=vo+at
Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile, mase i ubrzanja.
Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi:
4
kgm
F 4N S2 m
a=-=--=--=5-
m 0,8 kg 0,8 kg s'
Brzina koju tijelo dobije je:
m m m
v=6-+5-·25=16-.
s S2 S
b) Kolicina kretanja je:
m m
p=mv=0,8kg·16-=12,8kg- .
s 5
24
e) Predeni putje:
2
at S2
s=v
o
t+-=6m·2s+--"--,,-- s=22m.
2 2
Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'; podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliel 30. Koliki je njen iznos?
Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa
Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I
podlogu, a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. Tijelo miruje, Ie je ,a= 0, i
prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. 25) ,
N+mg=O
••
Projekeija ove vektorske jednaclne na pravac daje:
rug
S1.25.
N -mg=O
, m
N =mg=lkg .9,81
2
=9,811'1
s
Iznos sHe rekcije podloge je 9,81 N, a iznos sile kojom tijelo pkomito
pritiskuje podlogu je takode 9,81 N; N = -FN; F
N
=N=9,81 N.
Prlmjer 3. Iz topa cija je masa m,=3 t ;spali se granata eija je masa m2=14kg
brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
Rjesenje:
m,=3 1=3000 kg
m2=14 kg
v,=500 m/s
V1=?
Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate, prije ispaljivanja,
jednaka je nuli. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja
IDIV
1
+m
2
v
2
• Prema zakonu kolicine kretanja O=m1v
1
+ID
2
V
1
• odnosno
m
l
V 1 = -m
z
V 2. Vektori koliGina kretanja. cijevi i gran ate imaju suprotne. smjerove.
Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m
z
V 2; J pa js brzina trzaja cijevi
m
14kg·500-
V!=ID
2
V
Z
= s 2,3
ffi
m, 3000 kg 5

T
3.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne, b) posklizne?
. Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od 2,';' N. Koliko q ubrzanje dobiti
tijelo? ..
@ Kamion mase 4 t krece se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s', Pri tome mu se
brzina poveca od 2 m/s do 10 m/s. Kol;ka slla za to vrijeme djeluje n,a kamion?
se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1,2 N. Izraeunaj kolielnU
kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. '
@ Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Smatrajucl da je tljelo
"1 mlrovalo prlje djelovanja sile, odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo, b) brzinu
3 s kretanja, c) predenl put nakon 3 s kretanja.
,
3.5.a. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Kolika je
v masa tijela?
3.S.b. Na tijelo mase 2,5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od
v 8 m za 2 s. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? .
3.6. Sila kOja iznosi 1,5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g, 500 g, 750 g.
va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci
svako tijelo ,za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od
vremena za sv!'ko tijelo, u istom koordinatnom slstemu.
;1,7. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj brzlnu 15 m/s. Ako je djelovanje
''''\Ina loptu trajalo 0,21 s, kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu?
3.S. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina
Vpovecala od 5 m/s na 25,2 km/h, za 4 s.
3.9. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2
/ V m, krecuci se ravnomjemo ubrzano. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo?
3.10. Pod uticajem sile od 2,4 N lljelo mase 0,6 kg, Iz stanja mirovanja, dobilo je
vt>rzinu 18 km/h.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku?
3.11. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s, presavsi prl tome
rastojanje o.d 25 m. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili,
b) silu kocenja.
3.12. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Ispred
semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti T
stalnom silom koeenja 11,2 kN. HoCe Ii se zaustaviti ispred
semafora?
3.13. Tijelo mase 300 9 objeseno je 0 konac (sl. 26). a) Kolika je sila "'"
zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? S1.26.
3.14. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. a) Kolikom
silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge?
3.14.8. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje
silu od 29,43 N. Kolika je masa jednogtega?
3.15. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19,62 N. Na
tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. Odredl: a) ubrzanje koje ce
tijelo, b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje, c) put kojl te pretl
poslije 3 s kretanja." '
26
!
,
.!'.,

1
II
.
:l-I
I
3.16. Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine
vremena za tijela mase 1 kg. a) Na kOje
tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je
preslo svako tijelo za 4 s?
3.17. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na
sliel 28. U trenu!ku t= 0, vo= O. Koliki te
preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl
taean odgovor: A) 15 m; B) 20 m; C)45 m.
(:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je
brzlnom 54 km/h?
3.19. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l:
a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom
sistemu; b) ukupan impuls sistema?
24
12
0
3
0
v(mls)
----------------
2
------- -------
2 4t(s)
81.27.
F(N)
2 4 tIs)
81.28.
3.20. Na koji se nacin kosmonaut, 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti
na brod, bez pomoei drugih kosmonauta? '
3.21. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. Led je toliko
da se. n:, moze ni pomjerit!. Da bi dosao do obale, koja je udaljena
s-30 m, mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale, brzlnom v, = 20
m/s. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale?
Iz ,ruSk,: mase kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. Koliku brzlnu
Q'<:u dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka?
Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase
< 210 kg. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu
brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl
eamac i u kojem smjeru (sI.29)? Za kOje
vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode
zanefTlariti.
• 3:24. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.29.
brzlnom v,= 2,5 po glatkoj horizontalnoj podlozl, stavi se teg mase 100 g.
S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?,
, .3.25. Iz rakete, eija je masa s gorivom M= 4 kg, Izade gOrivo'mase m=1kg
brzlnom v,= 120 miS, vertlkalno naniie, Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor
vazduha zanemarit!. g = 10 mls'. .
3.26: Raketa mase m =.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. U
trenutku. ad nJe odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom
v,- 900 m/s u Istom sm)eru. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka
rakete.
3.27. mase m,= 60, kg trei brzlnom v,= 8 km/h I stigne kolica mase
kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2,9 km/h I uskoel u njih. a) Kollkom
brZ:lnom :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala
sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.et kolicima i skoeio u njih? '
27
3.28. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka
je m,= 40 kg, a drugog m2 = 50 kg. Prv; djeeek baei drugom paket mase
m=5 kg u hor;zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. Koliku
6e brzinu imati prv; djecak poslije izbaeivanja, a koliku drug; djeeak poslije
primanja paketa? Trenje zanemariti.
3.29, Stoje6; na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0,5 kg brz;nom
v=20 m/s. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju
ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja
0,01?
3.30, Tijelo mase m,= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. U to tijelo ulijece zrno
mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i
usmjerena je horizontal no. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0,05?
E
3.31. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela, ubrzanja i sile. a) m=cons!. Vuei
koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje
dinamometra bude stalno. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. Sta
zapaza,,? b) F=consl. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea)
priblizno dva puta i ponovi ogled. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u
ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase, sUe i ubrzanja, bez
mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na
asnovu jednog mjerenja?
Pribor: Dinamometar, koliea, tegovi priblizne mase kao i koliea, sto (iii daska
duga najmanje 1 m).
3.32. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra;
b) pomocu dvije magnetne sipke. '
Pribor:Dva dinamometra, stalak, dv;je magnetne sipke, dvije dasc;ee, posuda
svodom.
3.33. Zadatak:Napuhani balon, iz kojeg poene da izlazi zrak, pusti. a) U kojem
smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled
matematicki.
Prlbor:Balon djeeiji.
3.34, Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati
da je ukupan impuls sistema konstantan.
Pribor:Balistieki pistolj, stalak, mjerna traka
(sl. 30).
28
/
I
I
I
".
:l--c:::l
S1.30.
3.2.Slaganje i razlaganje sila. Sila trenja. sila.
!acku djeluje istovremeno vise : sila onda ceme
sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.2.). Pom06u pravila 0
I mozema silu razloziti na komponente. Princip
nezavisnosil s.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila, onda one
djeluju neovlsno Jedna od druge.
Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela, F. = fLN gdje je:
fL- trenja, N - sila reakcije (sila, kojom podloga okomito djeluje
na tljelo) .• On". je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu
(N = FN, N=-F
N
).
Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila, onda je: F) + F, + ... + F, = rna .
Ako je v = const. (it = 0), anda je u ravnotezi:
Ako je v=o, onda je
materijalna tacka u statickoj ravnotezi.
Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx, gdje je: x -izduzenje opruge,
k - krutost opruge.
" Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i
2 m. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. b) Razlozi
silu te::e na. normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan.
c) IZnas komponenti F i F
N
• 9=10 m/s2,
Rjesenje:
m=200 g=0,2 kg
h=1 m
Q=2 m
h
a) e =?, mg=?, e) F=?; FN=?
a) Uspon strme ravni je
h 1m
-=-=05m
e 2m' 7'
c
h

At U't;

B
Sl.31.
Sila tete koja djeluje na tijelo je F
g
=mg=0,2 kg·l0 =2 N.
s
b) sile teze mg na dvijenormalne, komponente prikazano je na
sllCi 3.1. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan, komponenta FN je
okomlta na podlogu.
e) Iz slicnosti trouglova (slika 31), ABC i A"B"C" slijedi daja
F h, FN b
-=- 1-=-
mg e mg e
h b
F=mg-; FN =mg-
t e
29
Iznos komponente F je, F=2 N·D,S=l N.
Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b.
Prema Pitagorinoj teoremi b
2
=C
2
_h
2
=(2 m)2 - (1 m)2=3 m
2
.
b=1,73 m
FN = 2N1.7
3rn
=l,73N
2m
primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg, na
sliei b, c, d. (sI.32) Koliki je njen iznos?

a) b) c) d)
S1.32.
b) Tijelo miruje na podlozi te je, prema Drugom Newtonovom zakonu
(sl. 32.a.)
SI.32.a.
N+F+mg=D
Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje:
N -F-mg=O
N = F+ mg =2N +9,8lN=1l,8lN
Iznos sile reakcije podloge je 11,81 N, a iznos sile kojom
tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11,81 N.
c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F, I
vertikalnu F2•
N
Za ugao 45
0
(sI.33.) je
mg
81.33.
FI =F
z
i p1 ;:::F
1
2
=2F;
F
F, = .J2 =l,41N
Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja, te je
prema 2. Newtonovom zakonu N + F2 - mg = 0
N =mg-F, =9,SlN -l,4lN=S,4 N
d) Na tijelo (sl. 34) djeluje sila teze mg. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente, F i F
N

Tijelo se,kre6e pod dJelovanjem sile F, dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. lz slicnosti Irouglova ABC
i A'B'C' sHjedi:
30
:1
1
·]1
II
A
8'
II,
S1.34.
b
N=FN ""mg-
,

F:mg=h:e: FN :mg=b:e,
odakle je
h
F=mg-
e
Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo
okomlto pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja Ie
js:
kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8,48 N, a to!iko
!znosi i s11a reakcije podloge.
=1,73m
m I,73m
N =lkg .9,81-r.--=8,84N
s 2m .
SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila
teze mg kao aktivna sila, te sila reakcije podJoge N.
Rezultujuca sila je F (51. 35).
Za one koji trigonometriju (51. 35):
Sill a: '" T; F -== mg sina:
b
cosa = J; "" mgcosa
S1.35.
Dva masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa
zanemarlJlv8. Kohkom silom treba vue] nit, koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne
(sl. 36)? Trenja zanemaritL '
Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na
drugo 11jelo. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila
ml
m,
o
T T
;>(
o
zatezanja iii napetost nm T. Na tijeJo m2 djeluje sila
zatezanja nit! T1, a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2. Ako
je neistegljiva, anda je T1= T2= T. Jednacine kretanja u
honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su:
S1.36.
Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila
Dokazi da, aka vucna sila djeluje na tijela ml. njena vrijednost iznosi 7,5 N.
31
N
Primjer 4. Tijelo mase 2 kg lezi na
harizantalnoj padlazi. Na tijelo djeluja 3 N,
kao na slid 37. Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I
pod loge je 0,1. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo
kretati.
Rjesenje: 2 kg; 3 N; 0,1
S'9:a'
S1.37.
Na tijelo djeluje vucna sila F, sila Irenja F,,, sila mg i sila reakeije
pod loge N. U vertikalnom praveu nema kretanJa, O. Jednaeme kretanJa suo
horizontalan pravae: F-Ftr=ma (1 )
vertikalan pravae: N-mg=O (2)
Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je:
a= F-Ftr
m
Iznos sile trenja je Ftr= a iz jednacine (2) je
a

m
m
3N -0,1·2kg ·9,81,
s
2kg
Za one kojl iele vise znati:
Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi
niz strmu ravan nagiba 30°. Koeficijent trenja
izmedu tije!a i.strme ra'{ni lzn051 0,3. (SI.38)
RjeSenje:
a= 30" tL
ll::: 0,3
8=?
Na tljelo djeluje sUa teie mg, 511a reakcije
podloge N i slla tranja Ftc. Prema 2. Newtonovom
zakonu Je: mg +. N + FIr::: rna Projekcije ove
vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju:
x: F-Ftr""ma
m
3N-l,96kg,
s
2kg
S1.38.
(1)
m
0,52,.
s
Posta je F,,= N:::FN"" mg 7; F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34), jednacinu (1) mazema
pisatl U obliku:
h b

e ,
32
j
I
I
I
odnosno
Za one koji znaju triganometriju:
h I
-=- i
b J3. m
-=-, te)9a",,2,4-:;-.
, 2 R 3
h b.
sina=-; cosa:=-,tej6
)
I ,
a"" g(sina -IlCOSO;)
Ako je trenje zanemarljivo, Il=' 0, onda je '
a::g sinn
Ako je ravan horizontalna (a--Q), onda je
Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst, a= 0 ), anda je
h
sino: ")..tcoso:=O, Il=tga="b'
T
,:6@ Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. Odredi smjer i veliCinu
C7,ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru, b) sile djeluju u suprotnom
. smjeru, c) slle djeluju pod uglom 90°.
,/
'3.36. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da
./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N, b) 1,4 N, e) O? . ;;'2]... . F_
!3.37.)Na sliei 39 intenzitet sile N.Kolike su
...... .i{omponentne sile F, I F, ako je ugao a: a) 30°, b) 45°,
.e) 60"? a 'l
".
3.38. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N i 8 N pod
/.;0 uglom. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo?
81.39.
..J,_.'
\j \'3.39·1 Na sllei 39 Iznos sile N, a ugao Odredi komponentne sile F, i
'; \-" " ?
\V 2,
'v r 3.40.) Na tijelo mase 250 9 (sI.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom, od 3 N i 4 N.
\....A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo, b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s
kretanja.
3.40.a. Na slie! 31, visina strme ravni je 80 em, duzina 1,5 m, amasa tijela 150 g.
Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo, b) iznos
komponenti F I F
N
• m/s'.
3.40.b. Na slrmoj ravni, na slie! 31, nalazl se lljelo mase 700 g, pri cemu je
em. Izracunaj komponentne sile F i F
N

33
/i
/f
3.41. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. a) Koliki je otpor vazduha?
b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3.2 m/s'?
3.42. Koliea mase 0,5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da
dinamometar zaklapa ugao 45
0
sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N.
Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi; b) silu
reakeije podloge. Trenje je zanemarljivo.
3.43. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m, nalazi se tijelo mase
600 g. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan, b) silu kojom tijelo
pritiskuje podlogu, c) silu reakeije podloge, d) najmanju silu koja moze drzati
tijelo u ravnotezi, e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan.
3.44. Uz dasku, koja je nagnuta pod uglom 45
0
i duga 10m, guramo koliea mase
80 kg. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo
djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom
silom pritiskuju kolica strmu ravan?
3.45. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Koliki je potreban intenzitet sile
da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom, b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'?
3.46. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). F= 3 N. Trenje je zanemarljivo.
3.47. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi: a) iznos sile kojom
tijelo pritiskuje podlogu, b) iznos sile reakeije podloge, c) najmanju silu koja
moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu, ako je koeficiJent trenJa klizanja
0,3. g=10 m/s'.
3.48. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi
izno.i 0,8 N. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge.
3.49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja rimze
pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1,2 N. Kolika je masa tljela?
3.50. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine
kretanja na njega djeluje sila trenja od
7500 N. Kolika je vucna sila motora ako se
kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski,
b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 ,5 m/s .
3.51. Kolika najmanja sila moze pokrenuti
tljelo mase 600 g koje se nalazl na
horlzontalnoj podlozi. Koefleijent trenja
izmedu lijela i podloge je 0,25. Sila djeluje
horlzontalno.


I.

II.
$140"
3.52. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom, ukupne mase 70 kg.
Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. a) Koliki je koefieijent
Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila
45 N? Sila dljeluje horlzontalno.
3.53. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Koefieijent trenja Izmedu
sanki I leda je 0,1. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke:
"a) stalnom brzinom, b) ravnomjerno .ubrzano sa a= 1 m/s'?"
34
3.54. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h, po
horizontalnoj eesti, za vrljeme od 10 $, aka je: a) trenje zanemarljlvo,
b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0,02?
3.55. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za
x = 10 em. Kollka je krutost opruge?
3.56. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. Kada
okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. a) Kolika je masa
tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara
jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli
brojevi. 9 = 10 m/s'. a 0
3.57. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila. Kollkl
je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo
navlse: a) stalnom brzlnom, b) stalnim ubrzanjem
4 m/s'?
3.58. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei
41. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O,4 m I e=0,5 m.
Kollkom sllom djeluje teret na slpku?
E
c
SIAL
3.59. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na
oprugu. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga
neopterecena, b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od
50 g, 100 g, 150 g, 200 9 I 250 g. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku
skale. d) Nacrtaj F,x - dljagram. Kako zavlsl Istezanje x od sile F.
Pribor:Elasticna opruga, tegovl od 50 g, stalak, milimetarskl papir, kazaljka
od debljeg paplra. . 1'1
3.60. Zadatak: Odredl koefleljent trenja
klizanja. "
Pribor: Prlbor kao na sliei 42.
3.61. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja
klizanja.
F:, ,4--,.
)
M'l'
81.42.
Pribor: Ravna daska (iii knjiga), rnetalnl novcle iii komadic krede.
3.3. Centipetalna sila. Gravitaciono polje
Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja
tije!a. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos
mv'
Fc=--
r
Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka
Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:;'nete:
35
T'
-=const
R'
Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme,du dva
tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa, a obmuto proporclonalna
kvadratu njihovih rastojanja (sl. 43):
y- gravitaciona konstanta,
y= 6,67·10·
11
Nmlkg' .
Iznos jacine gravitacionog polja:
F M
J=-=y-
m r'

r
....
F, '1.
' ..
S1.43.
gdje je: y- gravitaciona sila, m - masa tijela na . . .
koje djeluje polje, M - masa izvora polla, r - udallenost od Izvora polja.
SHa Zemljine teze:
Fg =mg; Fg =mg
.. ,
I
Eb
mz
g-ubl2anje Zemljine teze. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je:
go= 9,81 mls'.
Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje:
M R'
g=\R+h)' go (R+h)"
gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje, R-poluprecnik Zemlje, h-visina iznad
povrSine Zemlje, g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.
Kosmicke brzine
Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka
zemlje,
Vl.P!.,r.;
gdje je :M·masa Zemlje, rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.
km
Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7,9 -.
S
Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
36

km
Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje, v:I';::11,2 -.
. - 8-'
11
'.1.
';1
:1
,
'I
I
kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo
Suncev planetni sistem. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16,3 km/s.
Cetvrta kosmlcka brzina je na. jmanja brzina
obtast djelovanja nase galaksije; Y4=:.?90 ..kmls·;···" ., .. "- \
sila potrebna da atleticar zavitla kladivo "
mase 1 po kruznoj pulanji poluprecnika 2,0 m sa 120 ob/min .

o,p-f' 1,0 kg
r= 2,0 m
1-120 ob/min -120 ob/60 s- 2,0 obis
Fc- ?
,
Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila
r
Perilerijska brzina kladiva je v 2m a period kruzenja
T
v
1 1
T=-=--=05s
f 28-[ ,
2·2m·3,14
O,5s
25,l
m
s
lkg·(25,lm/s)'
Fe 315N /
2m
Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg. acu j
gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa Ije
M=5,96·1 0
24
kg i poluprecnik R=6370 km. b) sila feze djeluje na log covjeka
ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9,81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje
Zemljine lezena poveSini Zemlje, g=9,81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km,
izracunaj masu Zemlje,
Rjesenje:
a) m=80 kg
,96·1 0
24
kg
R-6370km-6,37·10· m,
F=?
b) g=9,81 mis'
m-80 kg
Fg::::?
c) mis'
R-6,37·10· m
M=?
a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m
l
. m
2
.
. ,2
U na3em primjeru je (sI.44) F=y ill' M = 6,67.10-11 Nm' . 80 kg . 5,96· !0
24
kg
r' kg' (6,37·10
6
m),
F=783,8 N
b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF ,=80 kg·9,81 mis'
N
Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka za'y i g .
c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su
mM M R'
jednake F=F
g
, te je r--=mg, odnosno g=r- . Odatle je M =g-.
R' R' r
M = g R' 9,81 mls'· (6,37. 10
6
m)' 5,96.1Q
24
kg.
y 6,67.10 llNm
2
/kg
2
Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca
aka Zemlje. Na koji nacin?
Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na
Mjesee identicna sa silom teze, anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 45). SHa teze kojom Zemlja djeluje oa
Mjesee je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo
Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja:
mg - 1/<', tj,
81.45.
mg
o
r2
mg "" R,"2
(1)
S druge strane 5ila teze koja djeluje na Mjesec jednaka je
centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje:
my'
mg""T
(2)
R'
Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v
2
"" go-
,
(3)
Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2;
gdje je T period cibHatenja Mjeseca oko Zemlje, te je: T: = 2 odnosno
r goR
Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz
za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3,84'10
6
m; A=6,37·10
6
m;
T=27,4 d=2,37·10, S, dobivamo
go ",,9,9 m/s2..
Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje 0 oPSoj
gravitaciji.
T
3.62. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni,
pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei, b) kretanje planeta eko Sunca,
c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma, d) komadie krede koji se nalazi na
kruznoj ploci koja se obrce?
3.63. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po
horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s?
3.64. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u
horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m, iznosi 36 N. KoliKi je period
kruzenja kugle?
38
3.65. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj
ravni. Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja
750b/min.
3.66. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je
50 em od osovine. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na
lopatieu?
3.67. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m, brzinom 36 km/h.
Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos?
3.68. Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu
poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu
lockova i eeste je 0,2.( sl. 46).
.tijela ml, '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F. 0
Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo
1";::': dva puta, b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta?
i Mjesec se, priv!ace si!om" Masa
Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta
veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom
81.46.
;jMjeSeC djeluje naZemlju? . •
Tljela na Zemljl se medusobno pnvlaee, ZaMo se ne kreeu jedno prema
Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t, a
eentara masa 2 m. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom?
\3.72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini
Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.81 m/s'). b) pomoeu
,. obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km, M = 5,94·10
24
kg).
1,3.71 Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na Mjesee smo
dlnamometar I teg od 1 kg, a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu
kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na
, 3f
mlji
? '
\
"\ 3.74. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km, ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje
\--oje 9,81 mls'. Izracunaj: a) masu Zemlje; b) srednju gust!nu Zemlje,
3.75. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini
(h=8888 m). 90= 9,81 mls'; R = 6370 km.
3.76. Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego
na povrsini Zemlje, b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje?
3.77. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku
Zemlje?
3.78. Koliko je ubrzanje teze poveSini Mjeseea? Rz= 3,7 R
M
; Mz = 81 MM;
9z= 9,81 m/s
2
. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca, ako na
Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na
povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1,5 m?
3.79. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. po
_ priblizno kruznoj putanji. Odredi: a) brzinu kretanja satelita. b) vrijeme jednog
obilaska oko Zemlje.
39
3.80. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km, amasa
Zemlje je M = 5,96'10
24
kg. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko
Zemlje, b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.
3.81. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27,4 d, a udaljenost
384 000 km. Odredi masu Zemlje.
3.82. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J.Gagarin) kretao se oka Zemlje za
90 min. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit?
3.83. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od
povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje.
3.84. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea. Poluprecnik mjeseca je 1,73'10
6
m,
masa Mieseea 7,37'10
22
kg.
3.85. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Masa
satelita je m od. 1,2 t. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje, b) kineticku energiju
satelita. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.
3.86. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita?
3.87. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje
Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1,62 mis', a poluprecnik Mjeseea
R =1,73·10
6
m.
E
3.88. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela.
Rezultata mjerenja prikazi graficki
Pribor:Pogledaj sliku 24. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g.
3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac
Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const, ti. na nasoj
geografskoj sirini 9 = 9,81 m/s'. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Siobodan pad (a = g, Vo= 0):
gt'
v=gt s=- v'=2gs
2
gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada.
40
I
I
1
1
I
I
i
I


j:
Hitae uvis
v=vo-gt
gt'
h=vt--
o 2
v
2
::::: -2gh
Hitac nanize
v=vo+gt
gt'
s=vot+-. -
2

,
Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :;:: , gdje je
2g
Vo pocetna brzina.
Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'- .
P g
Horizontalni hitac (sl. 47)
gt'
x=vot; Y='--
2
Vx =v
o
; Vy =gt
SI,47.
slobodno pada sa visine 30 m. a) Za koje vrijeme ce pasti na
- Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu
puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi
padanja?
Rjesenje:
h-s-30 m
a) t=?, b) v=?, e) 1, =?, d) I,=?, e) s,=? (sl. 48)
a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h
,
izracunavamo [z jednacine h ::::: L
2
t= (2h = 2·30m =2.475.
fi 981 m
, ,
5
b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo
IZ jednacine:

V s 5
c) Iznos prve polovine puta je h
i
=.1'=15 m. Vrijeme za koje tijelo
2
Tjt
T
l
ill
SIA8.
2
prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = , odakle je
2
2·15m =1755
m ' .
9,81,
s
d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je:
t2::: t-tJ= 2,47 s -1,75 s::: 0,72 s
e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje padanja iZnosi:
s(I "" S _lS)l = 1O,6m
U posljednjoj sekundi tljelo prede put
sJ=h-su""30m-1O,6m= 19,4m
se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. Odredi:
a) brzirll1';;;la posHje 2 s kretanja, b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s
kretanja, c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.
Rjesenje:
lOOOm ill
vo=108 km/h=108--=30-
. 36005 5
1-2 s
a)v-?, b)h-?, e)H_?
a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je,
m ill
Y:::::Yo -gt=30--9,81
z
,2s
s 5
m
v=IO,38-
s
b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je,
gt
2
ill

2 s
h = 40,38 m
.(25)'
S
2
51.49.
c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz
ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB, tj. v=Q. Iz relacije V4:;::V02_2gh,
izracunavamo da je vo
2
=2gH, odnosno maksimalna visina je
(30
m
]'
v
2
,
H =--'L= =45,87 m
2g 2.981 m
, ,2
Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh, po pravoj i horlzontalnoj putanji, na
visini 2 km. Iz aviona se ispusti bomba. a) Poslije koliko vremena ce bomba past!
na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu, od mjesta
izbaeivanja,oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada
bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe
da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s
2

Rjesenje:
H=y=2 km=2000 m
Va - 720 km/h - 200 m/s
a) i-?, b) x=? e) h
a
-?, X
a
- ?, d) v=?, e) t,=?, 1900m.
1
!
Pogledaj sllku 47.
a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u
horizontalnom praveu, kao i avion. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme
2
padanjaje, iz
2
t= f2H = 2·200m =20,
fg- 1OE2.
" /
b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put
m
x =vot= 200-·20s=4000m
5
c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe
na visini 2 km (sI.47).
d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. 47):
(
200E:)'
S SIS
e) Vrijeme tempiranja bombe je
gdje je Yl::= H - hl= 1900 m put koji prade bomba, slobodno padajuci sa vislne h.
T
\ Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. Koliko dugo 6e padati?
1 brzinom ce pasti?
i (3.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65,8 kmlh. Kolika je visina tomja?
i Na jed nom mjestu, na povrsini Zemlje, tijelo prede, pri slobodnom padu,
, 11 m za 1,5 s. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu?
@KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu
57,6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda?
3.93. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine
h, = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0
Zemlju?
kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize, pocetnom brzinom
7 mis, da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis?
G.9s)}njelo se baci vertikalno uvis, sa povrsine -?emlje, pocetnom brzinom 40 m/s.
,Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja?
. - -
3.96.' Koliku bi najve6u visinu, iznad Zemljine povrsine, dostigla granata ispaljena
wis pocetnom brzinom 400 mIs, ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika
vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja?
3.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s'.
/ a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj S8 VISlni nalazi kamen u
.' tom trenutku?
'@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h. a) Koliku 6e visinu
. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku?
@ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju
od pocetne. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi
tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'.
3.100. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. U
kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji, b) ako se
kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca
u vagonu, a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)?
3.101. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis, na visini 3 km ispadne
paket. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu, a kako u
odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Koliko vremena 6e padati paket za
posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj
horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket, u trenutku pada na Zemlju, U
odnosu na posmatraca u avionu, a na kolikoj U odnosu na posmatraca na
Zemlji. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad
posmatraca na Zemlji.
3.102. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1,2 m iznad tla, istice voda i pada na tlo
na udaljenosti 3 m. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja?
3.103. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.
a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme
68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s?
3.104. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je
udaljena 100 m. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. U kojem slutaju oe
metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna, b) ako se
jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka?
3.105. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno
pocetnom brzinom 15 mis, za prve 4 s kretanja. Podatke
unesi u tabelu. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m
uzmi stranicu jedne kockice u svesci. 9=10 m/s2,
3.106. Malo tijelo, vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m,
ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom
T=O,5 s. Centar kruzne putanje nalazi se na visini
h=6 m (sI.50). Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko
vremena 6e pasti na tID aka se konac. prekine u tacki:
a) A, b) B, c) C, d) D?
44
$1.50.
1
I
J
3.107. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored
posmatraca na prozoru, a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se
nalazi 15 m nite. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca?
E
3.10B. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod. Da Ii je to vrijeme
moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji..tije pribor potreban?
3.109. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz
tablu. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda, prolaze6i kroz nju,
imati tu srednju brzinu.
Pribor: Kreda i lenjir. Tabla.
3.110. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije.
Pribor: Lenjir, kreda.
3.111. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada
kuglice. Snimani su polozaji kugliee svakih 0,1 s. Odredi ubrzanje
slobodnog pada. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog
kretanja.
3.112. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti
kretanja.
Pribor: Dvije jednake
kuglice (iii metalna novci6a).
lenjir (kao na sliei 52).
Odredi pocetnu brzinu
kuglice B.
3.113. Zadatak:Odredi pOCetnu
brzinu mlaza vode iz
dje.cijeg pistolja koji je
usmjeren horizontalno.
Pribor:Djeciji pistolj sa vodom
pistolj) pricvrseen na jed nom
lenjir, kreda.
A
v.
(iii balisticki
kraju table,
3.114. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i
domet mlaza vode u horizontalnom pravcu.
Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj),
uglomjer.
. ,
,,-)
$1.52.
em
• 0
• 5
• 20
• 45
S1.51.
&)
,
, ,
3.115. Zadatak: Dokazi, bez primjene trfgonometrije, da je
domet 06 (sl. 53) kod kosog hica, za ugao 45°, jednak
d= .
g

.'" .. "I
45. ..
o d B
51.53.
45
3.5. Rotacija
Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke. tijela opisuju.koncentricne
kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela.
8CP
Ugaona brzina je m=M'
gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t.
27<
m = -= 27tf
T b' .
gdje je: T- period obrtanja, f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je
rad/s; ob = 2nrad.
Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine,
v=ro·r,
gdje je r- poluprecnik kruznice.
Ugaono ubrzaryje je
l>ro
a=-,
,"
gdje je: ugaone brzine u vremenskom intervalu At.
Ked ravnomjemog obrtanja, OJ= canst.
Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja, a.= const:
at'
±
cot' o.l=ro
z
,±200:p
(])=U)o at: tp= 0 IT'
Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. .. •
Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je
I=m.r'
2 2 d" !
Moment inercije diska je a lepta r",,_mr2. Stajnerov obrazac: !=!o+md , 9 j8 J6 o·
25_ .
moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase, d-udaijenost paralelnlh osa.
Osnovni zakon rotacije:
M LI.L
a;=-=-.
I 81
M = F·d, gdje je: M _ moment sile; d - krak sile, tj. najkraea udaljenost ose
rotaeije od pravea djelovanja sile. 'f
.. I t
L=!m, gdje je: L - moment impulsa t'Je a.
Zakon odr.zanja momenta imulsa
Ukupan moment impulsa tijela sistema je konstantan,
(Iiil)uk "" const •
Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm
tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. 54) .. Odredl: a) moment SI.54:_
sile kojidjeluje na disk, b) moment inerelle dlska, e)ugaono _ ...
ubrzanje koje d6bije disk, d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa.
46
Rjesenje:
m =0,8 kg
r = 0,2 m
F-2 N
a) M=?, b) I=?; e) a=?; d) w=?; t = 4 S.
a) Iznos momenta sile je M = Pd. U nasem primjeru je:
M =P·r= 2N ·0,2m=0,4Nm
b) Moment inercije diska je:
c)
1 1
I =_mr
2
=-0,8kg' (0,2 m)2 =0.016 kgm'
2 2 /
M O.4Nm
IT
I
25 rad.
, .
s
d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je:
0.= ffi-Wo
1
U n,asem primjeru je 0J0= 0, Ie je:
rad rad
m=ITt =25-·4s=100-.
s' s
T
3.116. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s.
3.117. Ugaona brzina lockaje 31,4 rad/s. Kolikaje frekvencija obrtanja?
3.118. Rotor masine cini 1200 ob/min. Kolika je: a) frekvencija obrtanja, b) period
obrtanja, c) ugaona brzina obrtanja?
3.1'19. Ma!o,tijelb, vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.
a) Kolika je ta brzina ako kanap.obide ugao od 288
0
za 0,5 s? b) Kolika je
linljska brzlna tijela, ako je duzina kanapa 0,3 m? .
3.120. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Poluprecnik tocka je 30 cm. Kolika je
----mzina automobila?
3.121. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.
Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s?
3.122. Centripetalno ubrzanje tijela, koje se kreee po krugu poluprecni.ka 0,5 m,
Iznosl ac= 8 m/s'. Kolika je ugaona brzina !ijela?
3.123, Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu
poluprecnika 20 em. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo?
3.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na
125 rad/s u toku pola minute. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.
3.125.' Tocak otpocne .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. ugaonim ubrzaniem·
2 rad/s'. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je
opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme?
47
3.126. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. Koliko je ugaono
g
rzanje rotora?
3.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23,9
obrtaja. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka?
3.128. Na balkonu eiji je ispust d ; 1 m seta se Covjek mase m ; 80 kg. Kolikim
'.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona?
3.1)29. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1;30 em (duzina
V kljuca). Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na
kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A
M;60 Nm?
Da bi se pokrenula maliea potreban je moment
..Jsile ad 31,25 Nm, Mehaniear maze djelovati sllom B
ad 125 N. Kolika je potrebna duzina kljuca?
3.131. Kolikim momentom sile otvaramo vrata, ako
sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase
obrtanja?
h
In
S1.55.
3.132. Masa sanduka, na sliei 55, Iznosi 50 kg, a straniea a;60 em. Koliki je
moment sile teze U odnosu na tacku O?
3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h;2 m ima dno oblika kvadrata straniee a;l m
. i se na ravnoj podlozi (sI.55.). Kolikom najmanjom silotreba djelovati u
tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O?
3.134. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm
2
• Na
periferiji tocka, u praveu tangente, djeluje stalna sila od 800 N. Kol.ko Je
ugaono ubrzanje tocka?
3.135. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu
poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu
. ,
brzinu za 5 radls u toku 2s. Moment inereije osovine je rn;' .
3.136. Na homogenu kuglu, koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen
eentar mase, djeluje moment sile ad 2,5 Nm. Koliku masu mora imati kugla da
bi dobila ugaono ubrzanje 12,5 radls
2
? Poluprecnik kugle je 0,5 m, a moment
inercije3. mr
2
5
3.137. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M ; 40 Nm i za 3 s poveea brzinu
rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Koliki je moment inereije rotora?
3.138. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0,04 kgml! i moment impulsa 0,5 kgm
2
U odnosu na istu
osu. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina?
3.139. Odredi moment impulsa: a) rotora masine, oblika diska, masa 1 kg, poluprecnika 20 em, a koji
rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s; b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu
poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.
3.140. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose, rasirenim rukama, sa ugaonorn brzlnom ro,=4 rad/s.
KoUka Ce- bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri se moment inardje smanji tri puta?
Sistem smatrat] izolovanjm.
48
3.141. Covjek rasJrenih ruku stoj]
na sredln] platforme koja se
obree sa periodom T 2""2 s.
Covjek _ pri tome dril sa
rasirenim rukama tegove
(s1.q6). Ukupan moment
inercije Covjeka i tegova je
b=-4 kgm
2
• Odred] ugaonu
brzinu obrtanja platforme sa
covjekom aka on spusti ruke,
pri cemu se moment inercije
smanji na k=2 kgm
2
. Trenje
zanemariti. S1.56.
/
81.57.
3.137. Na sHe! 57. Kuglica mase m namotava se na statlv, pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne
putanje. Kada je poluprecnlk r1=15 em, onda je ugaona brzina 0),=2 rad/s. KoUka Ce biti ugaona
brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. I=mr.
3.6. Inercijalne slle. Centrifugaln; efekal
Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem .koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u
odnosu na Zemlju. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. U takvom sistemu vaze Newtonovi
zakoni dinamike. .
Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) sistem koji se krece ubrLano u odnosu na
inercijalni sistem refereneije. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. 58.)
CL)
S1.58.
.foJ
gdje je: ao· ubrzanje sistema. Inercijalna
sila u rotirajucem sistemu naziva se
centrifugalna sila (s!.78b);;
- mv1
Flo. = Fer =--.
,
Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se
lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls
2
: a) u inercijalnom sistemu referancije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. 9 =-10 mJs
2
. .
Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na
tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. Newtonovom
zakonu je {sl. 59},
S1.59.
N-mg=ma
o
N "'" m(g+a
o
)::::: =960N
, ,
SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. "" -N;
49
b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri
sile: sila teze mg, inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N, Tijelo U odnosu
na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli; mg + N + Fi = 0 '
Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. 60):
N-mg-F, =0
N=mg+F;=mg+mao
N ""ro'(g+a
o
) =960N
Primjer 2:: Kuglica, abjesena 0 uze duzine ! = 60 em, kruzi u
horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s, Koliki je ugao
izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom
sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu refe.rencije,
RjeSenje:
1=60 cm=0,6 m
T-1 5 s,
a= ?
a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze
G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta
te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. 61) j ta rezultanta Ima ulogu
centripetalne sile:
m'
F -- v'

mg mg rg
t-mg
.It
F;
S1.60.
8\.61.
Periferijska brzina je V"" 2; i r "" (sinn, te je:
S1.62.
Sa sUke vidimo da je:
T' g
cosa "" 41&2 ., "" 0,932
a= 21,1·,
b) U sistemu refereneije vezanom za
sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze
sila Fcf (51. 62).
kuglicu (NSR, rotirajuci
G = mg i centrifugalna
F v'
tgo;=...sL",,-.lstim postupkom, 1<80 pod a) nalazimo daje a=21,1".
mg rg
T
3.145. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr
2
ece ravnamjemo
pravolinijski, b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2; c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs, d) lift se spusta
ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. g=10 m1s
2

3.146. Na slicl 63,b, covjek, pas j kugla okacena a nalaze se u liftu koji miruje. a) Kako se
kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa
slike 63.a i 63,c?
50
I
:1
11
"
',I
'I
;1
:1
S1.63.
3.147. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju, Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e:
a) ravnomjemo pravolinijski, b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski), c) ravnomjerno uspareno,
d) na krivini? /
3.148. Na uzetu visl teg mase 2 kg, Sistem podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s
2
. Kolika ce biti sila
zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije),
b) vezanom za teg (NSR),
3.149. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze
maze izdrZati silu zatezanja od 70 N?
3.150. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta?
3.151. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g, KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se:
a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1,2 m, b) slobodno pada? 9 = 10 m/s
2

3.152. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala
dinamometra pokazuje: a) 0,6.N; b) 0,4 N; c) 0,5 N; d) 0 N?
3.153. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0,3.
Koliko ubrzanje, u horlzontalnom smjeru, lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne
sa nje?
3.154. a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj
sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno
ponlslavaju? .
3.155. Na kruznoj ploci, koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min, nalazi sa komadl6
krede mase 5 g, na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. a) Kolika eenlrlfugalna
sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako
je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.2?
3.156. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.
Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima:
a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m; b) obllk udubljenog
luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s
2

3.157. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0,5 m I kruzl
jednoliko u vertikalnoj ravni. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e
prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. prl loj brzlni. u najvlsoj
lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki?
3.158. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.
Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.
tacki? .
51
3.159. Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u
vertikalnoj je sila pritiska ;¢,jom djeluje na sjediste u najnizoj
taeki, ako mU.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. sile teze koja
djeluje na pilota?
3.160. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika
120 m? Cesta je horizontalna, a koefieijent trenja 0,3.
3.161. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g. Premjestimo teg u horizontalni
polozaj i puslimo. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u
ravnoteinom polozaju?
3.162. Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h, te na sva tijela na
povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. Kolika je eentrifugalna sila koja
djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru, b) polu? e) za koliko je sila
kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.
3.163. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste
ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km.
3.164. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu, koji S6 okre6e aka
Zemlje u bestezinskom stanju
E
3.165. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i
spustanju.
Pribor: Dinamometar, teg.
3.166. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.165 provjeri pomocu pribora na
sliei64.
Pribor: Kao na sliei 64. konae sa uevrsti u taekama A i B i na
slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T.
3.167. Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine
kretanja lijela po krZnoj putanji.
Pribor: Dinamometar, teg.
Pritisak je
3.7. Mehanika fluida
F
p=s
gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S.
52
SI jediniea za pritisak je paskal (Pa).
Pa = N,; bar = lQ'Pa
ffi-
a
c

,
,
A 'C'
S1.64.
Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad
mjesta na kojem se mjeri.
p= pgh
Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane
podjednako.
Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.
Fp =PogV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, po-gustina tecnoslL
Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je
G
1
=G-F,
gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu)
Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove. Slrujanje je stacionarno ako se
brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena. Fluid je idealan. ako se moze
zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost).
Zapreminski protok fluida je
IlV
Q=-=Sv
. Ilt
gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I, S-povrsina
presjeka strujne cijevi, v-brzina fluida.
Jednacina kontinuiteta. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
konstantan, Q=Sv=const; StVt ::;Szv
2
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.65.) vazi
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.
pv'
p +--= const.
2
odnosno
, 2
PVl PV
2
P, +--=Pz +--
2 2
,
gdje je: p-slaticki pritisak, pv -dinamicki pritisak.
2
81.65.
. ,
Ako eijev nije horizontalna, onda je p + pv + pgh = cons!. gdje je;
2
pgh-visinski pritisak, posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.
Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora, v = gdje je h-visina stuba
lecnosli u sudu iznad olvora (sI.67.) .
Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida
/Ix.
koji sa taru, 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti, 8v -gradijent brzine. SI jediniea za
Ilt
dinamicku xiskoznosl je Pa's ..
53
Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je
1 ,
F=-pCxSv
2
gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete, S-eeona povrsina lijela,
Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela, v-brzina tijela,
Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika, eija je povrSina dna 25 em
2
, nalazi se
1,5 I vode, Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m
3
,
b) pritisak vode na dno, e) visinu stuba vode?
Rjesenje:
S=25 ern
2
=25,10-4 m
2
V=1,51=1,5,10·
3
rn
3
p-1000 kg/rn
3
a) m=?, b) p,,?, c)h=?
a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom
1,5· 10-' m'
m'
m=I,5 kg
b) Sila priliska na dno je F=mg, Ie je pritisak
F mg 1,5 kg, 9,81 mis'
p=-=
S S 25.10 4
m
2
p=5886Pa
e), Zapremina cilindra je V=S,h, Ie je visina sluba tecnosli
V 1,5·lO-'m'
h
S 25·lO-
4
m
2
h=0,6m
Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije
kg kg
p= pgh=lOOO-·9,8I" 0,6m = 5886Pa .
m' s
SI.66
Primjer 2: Na dubini 1,5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor
precnika d=2 em (sl. 67). Odredi: a) brzinu istieanja vode, b) zapreminski prolok
vode kroz olvor, c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade, d) dokazi da je brzina
spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja, Sud je
valjkastog oblika, precnika D=40 em.
54
Rjesenje:
h=1,5 m
d=2r=2 cm=O,02 m
D=2R-40 em-O,4m
a) v=?" b)Q=?, e)I=?
a) Brzina islieanja vade kroz otvor, na
dubini h ispod povrsine vade, je
v =.fiih = 12 . 9,81!!':..1,5m = 5,42 m
V 52 - S
51.67.
b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka
d' (0 02m) ,
S=-lt ' ,314=314.IO--4 m'
4 4 " .
3
Q = 3,14 .5,42 m = 1,7!.
s - s s
c) Zapreminski prolok je Q = V, odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade
t

Q 1,7 lis
d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl. a brzina isticanja V2=V.
P
'd" . k I' '1 t . D' d'
remaJe naCln1 onInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n.
1 4 2 4
Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo
VI =v,-, =5,42-· --
d' m (0,02m)' m
D s DArn s
Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja,
Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv.
Venturijevu cljev, prikazanu na slici 68. Precnik
sireg dijela cijevi je D,=10 em, a uzeg DF5 ein,
dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B, h;'20
em. Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i
uzem dljelu djevi, b) brzinu vode u sirem i uzem
dijelu cijevi, c) zapreminski protok vode.
Rjesenje:
D,=10 Crn=O,1 m
5 cm=O,05 m
H=20 em-Q,2 m
a) P'-P2=?, b) V,=?, 'IF? c) O=?
S1.68.
D2
:;;;==="-
a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" pgh
l
' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce
B, P2 "'" pgh2· Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B, onda je hl=h, h
2
=O,
.
, ,
b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +.f:L;;:o Pl odnosno
2 2
PI -Pz =- Y2 -VI . zJe nacme ontmUlteta, slv! =S2VZ shJedl P -p =-Y -1--1
p (' ') I . d .. k . . -- . p ,[ s' 1
2 I 2 2 I
odak!eje Vj i Y
2
pricemuje.§..= Df =4 <
s S2 S S2 Di
c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2,1-10-
3
.
55
........ J:.... ; T
posuda ima ,precnik D=20 em i visinu h=30 em. Odredi:
a) povrsinu dna posude u em i m
2
, b) zapreminu posude u em
3
i m
3
.
3.169. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. Koliki je pri!isak
teenosti u Pa, kPa i barima?
'[3.17il.lilindriena posuda, koja miruje na horizontalnoj podlozi, ima preenik 15 em i
ukupnu masu 5 kg. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu?
v \3:171. je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip
c.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara?
3.172. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj
potpetici pavrsine 10 em'?
»,'3.173. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je
(,J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak
V 1 bar? Izraziti ga u Pa, kPa, MPa i barima.
3.173.a. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p,=13600kg/m'.
L l koje visine je napunjena posuda vodom, ako je hidrostaticki pritisak na
dna 3 kPa?
3.175. Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. Koliki je ukupni pritisak u
v boei? Atmosferski pritisak iznosi 10
5
Pa.
dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2,8 bara. Kollkl je
atmosferskl prltisak?
3.177. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. a) Kolikl je pritlsak u kPa?
b) Kollka je vlslna zlvinog stuba?
3.178. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0,85 m'? Podmorniea se
nalazi na dubinl 70 m, a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. Za
gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'.
u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne
"--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill?
v 3.180. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5,=2000 em' I na njemu se nalazl
kamlon mase lOt. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll
J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F,=10 N?
, Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em, a ve6eg 10 em. Kolika je
nilnlmalna sila, koja djeluje na manjl kllp, potrebna za podlzanje automobila od
, .•.. )QOO kg na ve6em klipu?
{3.182.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda, mase 2 kg I gustine
.,=1'800 kg/m', kada se potopl u vodu?
Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2,7 g/em'. Odredl: a) zapremlnu
"alumlnlj,a, b) tezlnu alumlnlja u vazduhu, e) silu potlska koja djeluje na alumlnij
u vodi, d) tezlmraluminlja u vooL
56
)1
J
I
I
,
I
vt!:ll4. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Kolikom sllom mozemo driati
___ l<amen: a) u vazduhu, b) u vodi.
\ se neka tijelo okacl 0 dlnamometar, na njegovoj skali se oeltava Iznos
sile F,=3,2 N, a kada se potopl u vodu F,=2,5 N. Odredl: .a) rfJasu tijela, b) sllu
potlska koja djeluje na tijelo, cj zapremlnu tljela, d) guslinu tlje,la.

6. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. Kolika ml je gustlna?
3.18 . Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1,2 em', istlce voda brzinom 1,6 m/s.
) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za
jednu minitu?
Odredi unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za
Je'dnu mlnutu, brzlnom 1 m/s.
Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em, a brzlna strujanja 60 em/s.
-Odredl: a) zapremlnskl protok vade, b) kollka litara vade protekne za 1 h?
@.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. KoUka je brzina Istleanja ako je
unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL
J'-191. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.::3Q em/s. KoUka je
brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl?
( 3it9Z;; Iz gumenog erljeva Istlce voda
o
brzlnom 5m/s. Kolika 6e. bltl brzlna Istleanja
a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta?
rljeke ima presjek obllka pravougaonlka, straniea a=15 m ; b=1 m.
Brzlna rijeke je 10,8 kmlh. Odredl zapremlnski protok vode.
3.194. Voda u rljeei, eljl je presjek 80 m', strujl brzlnom 1,2 m/s. Kolika 6e blti
brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'?
@ Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j?
3.196. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I
Izbaeuje 2,4 m' vazduha svake minute.
Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator?
3.197. Na sliei 69 je Mariotova boea koja
omogucava da, voda istiee stalnom brzinom
kroz bocnl olvor. Ako jeh=12 em, a precnlk
'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode,
'\!/ b) zapreminskl protok, e) Isteklu zapreminu
za 1 min.
h
).
::::.. .::!..E:."';:... __
----.---.---
. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika
em. Prolok vode kroz olvor je 6 lis. Na kojoj
"",dubinl se nalazi olvor? • S1.69.
13.199. Na stolu vlsine H=1,2 m, nalazi se sud sa vodom. Na dnu suda na boenoj
"-./stranl nalaz; se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na
, . udaljenosti x=2 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0
Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra, pracnlka D,=2' em, strujl voda
v1=1 mis. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .gio cijevi precnika
D2=1 em, b) protok vode, e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu
-= eijevi. p=1000 kg/m
3
.
U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v,=8 mis, a u uzem
. dijelu brzinom v2=15 m/s. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u
!iirem dijelu eljevl P1=1 bar?
Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S,=20 em
2
i uzl dlo ciji je presjek
}/ em
2
. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi
,,," P1-P2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja vode u skem, a kolika u uiem dijelu
Y cijevi?
3.203. Kada mlaz vode curl iz slavine, onda do!azi do njegovog suzavanja. Zasto?
3.204. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u
vrtlog. Zasto?
3.205. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0,1 mm nalaz! se mas'insko
ulje elji je koeficijent viskoznosti 0,1 Pa·s. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu
pokrecemo brzinom 10 mls?
3.206. Automobil teene povrsine S=2 m
2
i aerodinamickog koeficijenta 0,3 kre6e se brzinom 36 kmfh.
a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1,3 kglm
3
? b) Kolika 6e bitl
sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila
einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0,6?
3.207. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0,2 m
2
, stalnom brzinom v=0,5 m/s. lzmedu ploce i
padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0,102 Pa·s. Kollkom tangenCijalnom
sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.ad sa ulje zagrije?
3.208. U cisterni, koja je do vrha napunjena vodom, na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine
20 cm
2
• a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na
zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade?
E
1J r-
s!avine. S1.70.
Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom, posuda od 1
21, nonijus (kljunasto mjerilo). -;;...
3.211.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. ,I
Pribor: Dvalista paplra.(sI.70) .
3.212. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca 81.71.
povija, ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu?
Pribor: Lijevak, upaljac (Iii svije6a). (sI.71)
3.213. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!.
Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca, prazna
.. cigaretil..(sI.72)
\
51.72
58
I
I
3.214. Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada
se okrene ispupcenom stranom i "izvlaci" jaje iz case?
Pribor: Kaslka, mlaz vode Iz cesme. jaje, Casa.
3.215. Zadatak:Pokazi da .koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti
zavisl ad vrste tecnosli I temperature.
Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje, a u treeoj voda).
stalak za epruvete, Casa vruee vOde.(sI.73).
4.Energija i rad
4.1. Rad i energija. Snaga
2
S1.73.
. Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile F na putu s dellnisan je
Izrazom (sI.74.):
A=F ..
SI jedinica za rad je dzul (J)
J=Nm
S1.74.
3
Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl. 75.) .
A=F!'s
Za one kaji znaju trigometriju:
Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju
sile teZe je .
A=mgh,
gdje je: h- vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke.
S
81.75.
Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je
A=!kx'
2
gdje je: X - istezanje opruge, k - konstanta opruge.
Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je:

(1 1]
l r2 r)
gdje su: rl.i r2 -udaljenosti tacaKa ad Zemlj.e; M-masa Zem!je.
__ ..-1
8
59
Rad gravitacione sile ne zavisi od putanje sarno od poeetne i Udalje,nosti ,od
centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. NJlhov rad na zatvo,renoj
Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8, jednak nuh,
Rad pri obrtnom kretanju je
gdje je: M - moment slle, q> opisani ugao.
Kineticka energija tijela mase m i brzine V
,
E _mY
K--
2
-
U polju sHe tete, tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju, na
visini h u odnosu na odredeni nivo
Ep;mgh,
gdje je: 9 - ubrzanje sile teze.
Elasticna potencijalna energija je
E;.!:.kx' .
2
Ukupna mehanicka energija sistema je
E=Ek+Ep
Energija se izrazava jedinicama za rad.
Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T, u gravitacionom polju
Zem!je,
mM
E ""--y--.
, ,
Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja
V:=:_yM
Kineticka energija pri rotaciji tljela je
,
Iu/
Ek"'T'
gdje je: ! - moment Inarcije tijela, ro - ugaona brzina.
Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na
sistem,
A;L'.E
Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. sile je negativan
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.
60
8rednja snaga je delinisana izrazom:

t
gdje je: v - srednja brzina, F - sila koja ima smjer tijela.
81 jedinica za snagu je vat (W)
:1

s
rad
Aka je stepen korisnog djelovanja masine k, ulozeni rad A, onda je korisni
A, =k·A
Odnosno korisna snaga
-8naga pri obrtnom kretanJu tijela je:
P=M'ro
gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje, orugaona brzlna tijeJa.
Primjellj/.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne
djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru. a) Koliki rad izvr"i sila na putu
3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati
tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.
Rjesenje: a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava
m;0,5 kg kineticku energije tijela, sto znaci da je rad
F;3 N slle pozitivan. Rad sile je:
s-3m A;F.s=3N.3m;9Nm
a) A;?; b) Ek;?, c) v;? A=9J
b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile. Posta je
tijelo prije djelovanja sile mirovalo, to je:
c) Kineticka energija tijela je
Ek;A;9J
mv'
E
k
=--
2
te Je rZlna oJu tlJe a oblJe na raJu pu a v = -- = --; _ . b' k' .. I d" k' t 9J 6 m
m O,Skg s
Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da
dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa, odnosno smjerom kretanja.
Koliki je rad sile na putu 1,5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N?
Rjesenje:
F,,2N
0.= 45°
s; 1,5 m
A;?
Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i
predenog puta s. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F, (vidi
silku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F, je okomita smjar kretanja i
ne utice na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
kretanja
daje
Za ugao "",45
0
je F,=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. 75) nalazimo
Rad sile je:
p2 =F,2 +F; =2F,2
F
FI = J2 =1,41N
A=I,41N ·1,5m=2,1 Nm
A=2,lJ
Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 a) KOliki. je
rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K;>hka
je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kohka je ulozena
snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%.
Rjesenje: .
m=250 g=0,25 kg
h=80 em=0,8 m
1=0,8 s
k-75 %-0,75
a) A=?, b) Ep=?, c) P,=?, P=?
a) Rad koji izvrsi djecak je
m
A = l1lgh = 0,25 kg ·9,81,' 0,6m
s
A=I,96m
b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je,
A=Ep =mgh
Ep =1,96J
c) Korisn" snaga je
P = A = 1,96J = 2,45 W
, t 0,8s
d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P, Ij.
P= Pk = 2,45W =3,27W
k 0,75
Primjer,-"4,.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.lije pnuta od. 480 wm
57,6 km/h. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od leze
na automobii. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8
motor autobusa u toku kretanja.
62
Rjesenje:
m=5 t=50oo kg
s",,480m
v =57,6 kmlh =16 mJs
Ft, 0,05 m'a =2452 5 N
a) A",,?, b) p=?
I
I
I
1
a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savladivanJe sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negatlvan, tJ. smanjuje energiju sistema. Stoga mozemo
pisati:
A=A1r + Ek
my'
A:; Fu- 's+-2-
b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je;
- A
p=-
,
gdje je; A - izvrseni rad, t - vrijeme kretanja. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez pocetne brzlne, te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina:
odakle je:
v=at; v
2
:2as
v
2
In v
a:-=0,27
2
, odnosno t=-=60s.
2s s a
7,58.10
5
J
60,
P=12633W = 12,63kW
T
4.1. Pod djelovanjem sile F, koja ima isti smjer kao i smjer kretanja, tijelo prede pUI
s, Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece
ubrzano na tom putu?
4.2. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona
djeluje u smjeru krelanja?
4.3. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na
visinu 15 m?
4.4. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg, u toku 5 min. Koliki je rad izvrsio covjek?
4.5. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine
60 em?
@ Oizalica podigne lerel mase 1,5 I i pri lome izvrsi rad od 117,72 kJ. Na koju
visinu je dizaliea podigla lere!?
;4.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje
,----_., 1,5m/s'. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m. Trenje S9
zanemaruje, a sila i pomjeranje imaju isti smjer. F3 ---?-- v
4.8. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e
ravnomjerno ubrzano, po horizonlalnoj podlozi, F, FI
pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s
pomjeri za 12 m. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? F4
4.9. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje
vise sila (sl. 76). KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad,
b) negativan rad, c) rad jednak nuli?
S1.76.
63
4.10. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine. Koliki je rad sile
leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada, F(N)
b) u loku druge sekunde?
4.11. Na sllel 77. je prlkazan dljagram sHa-put. a)
Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m.
b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl
je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra
puta?
o
4.12. Rad sHe na Istezanju elastlcne. opruge
prlkazan je na dljagramu (sl. 78). Odredl grafickl
konstantu opruge I rad sile.
4.13. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod
djelovanjem slle od 12 N., a) Kolika je konstanta
opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju?
A
2 4
81.77.
F(N)
2 -------------
4.14. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0
6
s(
premjeslanje Iljela mase 200 kg, po horizontalnoj . ,1.78.
podlozl, na raslojanje 50 m. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja
Iljela. Koefleljenl trenja je 0,02.
4.15. Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .36 km/h. KOlikl .. rad
izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t, a koeflcl}ent
trenja 0,01?
4.16. Tljelo mase 500 9 vucemo po ,Podlozl. stalnom I prl
tome sHa Izvrsl rad od 1,5 J na putu 1,5 m. Kohkl je koefleljent trenja.
4.17. Dizaliea podize teret mase 100 kg. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad
izveSl motor dlzaliee ako se teret podl;;e: a) stalnom brllnom; b) ravnomjerno
ubrzano sa a = 0,5 rnls2?
4.18, 'Teret se podlze vertlkalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg! vlslna
na koju je podlgnut 10 m, a Izvrsenl rad 240 J. Sa kohklm ubrzanjem se
podlzao teret?
Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i podlozi.
\.....--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0,3. Kohkl rad obavlmo na yutu
1,5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom, b) dtnamometarvucemo
stalnim ubrzanjem a = 0,5 rn/s2?
4.20. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa
a=2m/s
2
, u toku 5 po horlzontalno.m putu. trenja Iznosl 0,01. Kohkl
rad Izvrsl motor automoblla za .to vrljeme? 9 = 10 m/s .
4.21. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na
vlsinu 20 m u loku 10 s. Odredl vellclnu Izvrsenog rada.
4.22. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se
krece brzlnom 72 km/h?
4.23. Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je .klnetlcka energija 100Q J?
64

l: ' : :'elo mase 1,05 kg Ima kinellcku energlju 2,1 J. Kojom brzlnpm se kreoe?
, .2 /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima energiiu
, 112J? .
(\/J '
, r.:¢lIf.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. a) Kolikom silom smo
/tr,fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome
i tr
rSen
? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje?
''1 ;<I. Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h. a) Kolika mu je klneVcka
1 ;energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a,
I
lakO se auto zaustavi na putu 5 m?
'.21/. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s
vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi.
masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'. Kollkom
'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja?
, koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu
tencijalnu energiju od 3 J? .
4:27. Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1,5 m. Kollka mu je
gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7,8 kg/dm'.
4.28. Tljelo mase 1 kg bad .se uvls brzlnom 40 m/s. Kolika mu je: a) klneti6ka
energlja poslije 1 s kretanja; b) poteneljalna energlja
poslije 1 s kretanja?
4.29. Kamen masa 2 kg. slobodno pada sa vlslne od 15 rn:
Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve
sekunde slobodnog padanja, b) poteneljalna energija
poslije prve sekunde slebcidnog padanja?
4.30. Na sllei 79, dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge.
(1) (2)
--rll]------t
llL
2v v
Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje C::::·::::===:::IJ
tijela, b) klneticke energije tljela?
4.31. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t SI. 79.
ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m,= 10 kg kojl se krece
brzlnom V2= 800 m/s?
4.32. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano, a
poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.
4.33. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 ,5 m/s
2
• Kolika 6e mu
bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m?
4.34. Niz glatku strmu ravan, vlsine 2 m i duzlne 10m, otpocne da klizl tljelo mase
1 kg. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja?

i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane?
se zablje u drvo duboko 3 em, kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na

4f.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela, mase 12 kg, paveca a.d: a) 5 m/s do
m/s; b) 10 mls do 15 m/s?
65
/A.3tt
Ti
jeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v,=5 m/s.
(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja,
•. . u toku 5s. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje?
4.38. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i
poene kocititako da sila ko6enja iznosi F
k
=10 kN. Koliki put te pre6i automobil
do zaustavljanja?
4.39. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis, a zatim se
iskljuei motor. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent
trenja 0,1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja?
4.40. Puscano zrno mase 10 g, pri brzini 500 mis, probilo je dasku debljine ,8 cm.
Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri
probijanju, daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske?
4.41. Tijelo mas? 0,3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu
16 m/s. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha?
4.42. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona
dostigne visinu 18 m. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora
vazduha?
4.43. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne
mase 50 kg. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s. Odredi: a) radslle
!renja, b) silu trenja koja je djelovala na sanke?
4.43.a. Korisna snaga masine iznosi 2,5 kW. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola
sata, b) 3 sata? Red izrazi u kWh.
4.43.b. Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m.
a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%?
g=iOm/s'.
4.44. Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9,8 s.
a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je
koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
4.45. Covjek mase 80 kg penje se UZ, stepenice i u svakoj sekundi prede dva
stepenika. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15
em.
4.46. Snaga elektromotora je 150 W.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7,5 kJ?
4.47. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu, akoje korisna
snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'.
4.48. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m
3
vade.
4.49. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Snaga koju razvija traktor Iznosi
25 kW. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug?
4.50. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. Kalika je
snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.
4.51. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan
korisnog djelovanja turbine je 70%. Kolika jesnaga lurbine?
66
4.52. Snaga .termoelektrane je 50 MW, a koeficijent korisnog djelovanja 90%. Koliki
rad Izvrs, termoelektrana za 1 dan?
4.53. Pumpa podigne 1,2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Kolika je snaga pumpe
ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%?
4.54. Automobil mase 1,2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom
54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. Odredi: a) sHu trenja, b) koelicijsnt
trenja.
4.55. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW, po
honzontalnoJ cest, stalnom brzinom 36 km/h. Koelicijent trenja je 0,1.
4.56. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad
25 m .. a) Kohku sre?nju snagu molar autobusa u loku 5 s kretanja?
b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.
4.57. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu
216, km/h. Duiina piste 600 m. Kolika je polrebna snaga motora za
aVlona? aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. Koeficijent
trenjaJe 0,2. 9=10 m/s'.
4.58. mase 0,5 kg pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.
Pn tome se opruga sabije za 20 em. Sa koje visine je palo tljelo?
4.59. Na dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg
kreee se ravnoITiJemo ubrzano, iz stanja mirovanja, sa srednjom
brzinom 15 mls. Koliki je rad vucne sile automobila, aka je koeficijent
trenja 0,04?
4.60. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. Odredi;
a) veliCinu sHe otpora vazduha, b) rad sile otpora vazduha c) kineticku
energiju tijela pri padu. 9 = 10 m/s2, '
Ii. ,
;
;
!H
,
*D
• ,
,
,
,
,
:
,
,
,
• ,
,
4.61. Tijelo mase 1 kg pada, iz stanJa mirovanja, sa visine H = 20 m i zabije
u na dubinu d=20 em (sI.80.). Odredi srednju vrijednost sUe
otpora pljeska. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls
2

'jI
,

--'L--,,-,c
SL80.
E
4.62. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1 m.
Prlbor: Dinamometar, prizmatieno tijelo sa kukieom, lenjir (iii mjerna traka).
4.63. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.
Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka), dinamometar, stalak.
4.64. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu, u
odnosu na pod.
Pribor: Knjiga poznate mase, lenji ..
4.65. Zadatak: Odred; srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu
stalnom brzinom. '
Pribor: Neko tijelo sa kukicom, dinamometar, jenjir, stoperica iii sat sa
sekundnom kazaljkom. .. .. '
.67
Zakon odrianja mehanicke energije
U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora)
ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena,
E= Ek+ Ep= const.
Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u
unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse.
Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju
nepromijenjeni.
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav
sudar naziva frontaln; (ceoni, centralni).
Opsti zaki:>n odrZanja energije. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti,
ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\.
Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom
vo=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(tacka A), b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja
(tacka B), c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).
Otpor vazduha zanemariti; g=10 m/s'. "j" .... ,,'J I1EP:£,.,
Rjesenje: u
m=100 g=0,1 kg
vo=40 mls
t-3 s
Ukupna mehanickaenergija tijela je
E = Ek + Ep.
a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki
izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii, jer
je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka
nuli;
2
A
S1.81.
b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. U toj tacki raspolaze
kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB, te je
ukupna mehanicka energija (sl. 81),
mv'
En =. EKB + EpB = -2- + mgh.
Brzina V u toj tacki ie,
ill III ill
V =Vo - gt = 50- -10..,-· 3s = 20-
- s S 2 S
Visina u odnosu na tacku izbacivanja je,
gt'
h=vot--
2 '
h =50m·3s
O
m ,
I -·(3s)
s'
2
105m
m
2 + 0,1 kg .10-;- ·105 m
Eo =201 +1051=1251
. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija
Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki,
!=M:=EpM=mgh
m
gdje je-hm - maksimalna visiha:
,
h
In 2g

2.102".
s'
125m
m
EM =O,lkg·l0
2
·125m=125J
s
Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki
jednaka:
EA=EB=EM .
kugle masa m,=2,5 i m,=1,5 kg kre6u se ususret jedna
drugoJ sa brzIOama V,= 6 m1s i v,= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu, b) kineticku energiju kugli prije i poslije
sudara, c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.
Rjesenje:
m,= 2,5 kg
m,= 1,5 kg
v,;' 6 m/s
v2=2 m/s
Sudar je neelastican i frontalan.
,
S1.82. I
. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo
sablrali algebarskl. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa, tj.
ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl. 82).
mlv
l
-m:zv
2
=(m
1
+.m
2
)v
pri cemu smo smjer kretanja prve kugle, uzeli za pozitivan ..
69
m ill
2,5 kg· -1,5 kg· 2-·-
s s 3 m
2,5kg+l,5kg s
b) Kineticka energija kugli prije sudara je
m2 vi
E=--+--
2 2
2,5 kg -( 1,5 kg -( J
E 2 + 2
a poslije sudara je
(m
l
+m
2
) 2
E' v
2
48J
E' (2,5kg+l,5kg) .(3 m,' =18J.
2 s )
c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je
L'.E=E - E' = 30 J
Relativni gubitak kineticke energ"je je
t;E = 30J :0,62 ili 62%
E 48.1
T
4,66, Opisi pro';"jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.
"
"
I \
I \
I \
I \
I \
I l.
..... -@..._/
a) 6) 0)
d)
S1.83.
4,67, Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo,=6D m/s. a) K.olika je. ukup;a
mehanicka' energija kamena U trenutku ,zbaC'Vanj8. b) KoliK8 je k,netlc. a.
potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa?
C·9=10m/s'.
helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo 0,3 kg .. A,ko
otpor vazduha zanemari, odredi ukupnu meha'!icku,- a) u naJvIS?J
tacki.'b) poslije 4 s kretanja, c) neposredno pred pad. 9 - 10.m/s .
70
I'
I
J
I
4.69. Na nit dugu 1 m vezana je kugla. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti
kugli da bi zauzela horizontalan polozaj?
mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku. a) je
energija u trenutku pada na Zemlju? b)
energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'. '\:vP
4)1. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju
32 J. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno?
c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.
mase 9 brzinom vo=20 mis, sa visine
" = 30 m. Kohku ce k,nellcku energ'Ju ,mat, neposredno pred pad? Otpor
vazduha zanemariti.
kineticku energiju treba saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na
, 80 m?
4.74. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta
k=1000 N/m. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Sa kolike visine je palo
tljelo? '

i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je
za 1 em. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada
sa visine 4 h?
mase 1 kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se
sabije za 10 cm. Kolika je konstanta opruge?
4.77. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N.
Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .kada se istegne za 8 em?
o
B
h
SI.84.
S1.85.
4.78. Kolikom brzinom V
K
je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L
(sl. 84). Trenje se zanemaruje. g=lO m/s'. Kolika je k'meticka energija tijela u
tack! K?
Tijel? klizi lz 0 85), se na visini .1m.
a) Kolika ce b,t, brLma t'jela u tack' A. b) Kolika ce b,lI brz,na tljela u tackl B?
'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju
poluprecnika R ;;; 0,2 m? Trenje zanemariti:
4.80. Na slici 85. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Kotrljanje se vrsi bez
proklizavanja. inerCije valjka je I =1/2·mr. a) Koliku ce imati brzinu u
71
tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? Visina kosine je h 1 m, a
poluprecnik kruzne petlje R:::; 0,2 m. 9 = 10 m/s
2
.
4.81. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten, b} kugHca; pri cemu
se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni?
Za prsten je a .za kuglicu Otpor kretanju je zanemarljiv.
.
4.82. Vagon mase 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1,5 m/s i udari u
drugi vagon mase t koji se ispred njega krece brzinom mis u istom
smjeru, te nastave zajedno kretati se. Kolika je brzina vaQona nakan sudara?
4.83, Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom 10 mls i sudari s drugim tijelom
mase 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis, te nastave da
se kre6u zajedno. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke
energije tijela prije i poslije sudara?
4.84. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta
manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s. KoUka je bila
brzina prvog tijela prije sudara?
4.85. Tijelo mase m krece se brzinorn v, = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase
te se nastave kretati u istom smjeru. Odredi koji dio mehanicke energije je
presao u unutrasnju energiju?
4.86. Proton se kre6e brzinom v1=5'10
6
m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e
ususret njemu brzinom V2. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja
se kre6e brzinom mls u smjeru kretanja C " ,
protona. Mase protona i neutrona su priblizno jednake. . I I
Delekt mase zanemariti. Kolika je brzina neutrona?
4.87. Naslici 86. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih
masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju. Prva kugla
se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h,=- 5 em j
pusti. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se
kre6u brzinom v. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti
nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan?
g=10 m/s'. .
S1.86.
4.88. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h 80 cm i odbila S8 na
visinu h1= 60 em. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
<":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom m/s,a odbije S8 brzinom 4 m/s.
o,.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
4.90. Kuglica padne sa visine h,=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje
mehanicke energije. Na koju visinu hz 6e se odbiti?
4.91. Melak mase m 9 leti brzinom 500 mis i udari u nepokretnu metu
mase M = 5 kg, koja visi na niti. Metak ostane u meti. a) Na koju visinu 6e se
popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju?
g=10 mis'.
4.92. Tij"lo mase m, krece se brzinom v, i udari u tijelo mase m, kOje miruje.
Sudar je centralan "i elastiCan. Kako se odnose brzine tijela m, prije i poslije
sudara? C
72
1
I
I
I
4.93. Na klin mase kg. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu, padne
kugltca mase m = 0,2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.
Koltka je brzina. klina poslije udara kuglice, ako Je ova) udar bio elastican.
TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. g=1 0 m/s .
E
4.94. Zadatak Provjeri zakon odr.1anja
mehanicke energije, pomocu
matematickog klatna (sI.87.) Izvuci kuglicu
do tacke A i pusti. Do koje ce se visine
podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u
tacku C. Do koje 6e se visine podi6i
kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav
zakljucak te navodi rezultat ogleda?
d) Zasto se klatno nakon neliog vremena
ipak zaustavi?
Pribor:Kuglica, konac, tabla.
4.95. Zadatak:Provjeri zakon odr.1anja
'mehanicke energije pomo6u elasticne
opruge.
Pribor: Stalak, elasticna opruga, teg od
50 9 iii 100 g, lenjir.
81.87.
4.96. Od'.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju
pnhkom pada tlJela na podlogu. Kada bi sudar bio elastiCan?
Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis), komadi6 krede, sipka iii letva
duga najmanje 1 m, lenjir.
4.97. Zadatak: Provjeri zakon odr.1anja impulsa.
Pribor:Dvije kuglice istih masa, vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86).
5. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi)
5.1. Oscilacije
Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u
praveu y-ose) Je

gdje je: y - elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja), k - konstanta
proporcionalnosti (k=mro'). Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom
polozaju. ..
73
Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda - A.
Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena,
f= N
t
gdje je: N - broj oscilacija, 1 - vrijeme Irajanja oscilacija. Jedinica za frekvenciju je
here (Hz=s·').
Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj
vrijednosti frekvencije.
1
T=-
f
Kruzna frekvencija je data izrazom
211:
(D=-=2"f
T
Period sopstvenih oscilacija je
T=2nff
gdje je m -'- masa oscilatora.
Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv
konac zanemarljive mase. Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period
T=Z,,/f
gdje je: 1- duzina klatna, 9 - ubrz'!nje Zemljine teze.
Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv
1
, a potencijalna Ep :::;..!. ky2. Ukupna
2 2
energija oscilatora je
1 1 2
E=Ek+Ep=-kA' =-mv
o
2 2
gdje je maksimalna brzina vo=roA.
Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze, jednaCina koja opisuje oscilovanje je
y=Asinwt .
Brzina taoke koja harmonijski osciluje je
a ubrzanje
a =
Primjer 1: Matematicko klatno (sL88), cija je duzina 1 m, izvrsi 20 oscilacija
za 40 s. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna, b) period oscilovanja klatna,
c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje. a) Kolika je apsolulna i
relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9,806 m/s
2

74
Rjesenje:
N=20
1=40 s
1=1 m
a) I=?, b) T =?, c) g=?
t
Period oscilovanja je vrijeme za koje
kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju. Na
slici 88. to je, npr., vrijeme za koje kuglica dode
A.·---' ---- - +. ---------7 B
iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. S1.88.
a) Fekvencija oscilovanja klatna je
N 20
f=-=-=05,' =05Hz
t 40s' ,
b) Period oscilovanja je
] t 40s
T=-=-=-=2s
f N 20
c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz
I
" [l
re aCIJe T = 2nfi '
4,,']
g="T'
4·(3,14)' ·lm =986 m
(2,)' ',' .
d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je
-9,81
5 5 52
Relativna greska mjerenja je
m
'" 0,05,
c =.Jl. = --'-= 0,0051 iJi 0,51 %
go
, s'
. Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i
3 em. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju , b} maksimalnu povratnu sHu
kOJa djeluJe na kuglleu, c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju,
RjeSenje:
m::::10g:::: 0,01 kg
T= 2 s
A- 3 em:::: 0,03 m
a) vo-?, b) Fo=?, c) EO"'?
a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj:
2n 6,28 m
Vo =roA ="TA
b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Sita je maksimalna
kada je y=A. Posta je k =.mul, to je iznos sile

75
Po = 0,01 kg( r ·0,03 m "" 2,96· W
3
N.
c) Maksima!na klneticka energija kuglice je
2 0,01 kg
Eko mvo s
2 2
! _..;r'n/ .",' - T
J
n·n ,1 ....('
t::P ---.::>
v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0,02 s. Kolika mu je: a) frekvencija,
b) kruzna frekveneija?
5.2. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. Odredi njegovu frekvenciju, period
osci!ovanja i kruznu frekvenciju,
5.3. Klatno prode sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kolika je frekvencija, a
koliki period oseilovanja?
,;J" 5.4. Kuglica klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s. Kolika ja frekvencija oscilovanja,
V period i kruzna frekvencija?
/ @.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje iznosi 12,56 rad/s. Odredi period
oscilovanja I frekvenciju oscilovanja.
e. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1,8 s. Koliko je
ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje?
5.7. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s. Kolika je duzina sekundnog
.) :'8. sa
! periodom T=8 s. Kolika je duzina uzeta? g=9,81 m/s'.
5.9. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T,=1 s. Kolikl bi blo
period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g,=6 gm'
GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10,5 rad/s. Kolika
je duzina klatna?
5.11. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1 :2. Kako se odnose njlhove
duzine?
5.12. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa
perlodom T =1 s. Kolika je kons!an!a opruge?
5.13. Elastlcna opruga se produzl za 2,5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.
Odrdl: a) kons!antu opruge, b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz
ravnoteznog po!ozaja.
5.14. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0,8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl:
a) maksimalnu brzlnu osellovanja, b) makslmalnu klnetlcku energiju pri
oscllovanju, c) ukupnu energljuoscilatora.
5.15. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I
amplltudom 4 em. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje,
b) maksimalnu energiju ..
76
5.16. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na
drugo kad imaju ......... frekvencije. Ta pojava se naziva ................... .
5.17. a) Sta je osciltor, a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje
energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna, na slici 89., je
moguca rezonancija?
5.18. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je
kruzna frekvencija 4,18 rad/s. Kolika je duzina klatna? , .
5.19. Na slici 89, klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzlna klatna 3, aka
je ono u rezonanciji sa klatnom 1?
5.20. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz, a drugl 960 kHz. Kolika je razlika
frekvenclja? Izrazi je u MHz, kHz i Hz.
E
5.21. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna.
Pribor: Celiena kuglica, neistegljlv konac, hronometar, magnetna sipka.
5.22. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu
matematiekog klatna.
Pribor: Kugliea, neistegljiv konac, mjerna traka,
staperlca. (sI.88.)
5.23. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.
Pribor: Elastlcna opruga, teg poznate rnase,
hronometar. '
5.24. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.
Pribor: Tri klatna, od kojih dva Imaju Istu duzlnu
(sI.89:), lelva 0 koju se okace klatna.
5.2. Mehanicki talasi.
2
S\.89.
3
. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo
Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog
na drugo, Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac
osellovanja djellca, a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja.
. Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl
oscllovanJa,
J..=.".
f
gdje je: c • brzina slrenja talasa, f - frekvenclja talasa.
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18
77

gdje je: F - sila zatezanja ziee. I - duzina zlee. m - masa ziee.
JednaCina progresivnog t81asa jma obHk:
cut- :x)
gdje je y elongaf,(ija tacke o"!. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58;
." d k" •..
Primjer 1: Na sliei 90 je graficki prikaz talasa na povrsl", vo e 0)1 se sin
brzinom 6 m/s. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. a na vertlkalnoj
osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja. a) Koje tacke su u istoj fazl
oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna
duzlna talasa? d) Kolikl je period I
frekveneija talasa? e) Kollka je
ampliluda lalasa?
Rjesenje: a) Cesllee koje su u O.
Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0
I D. A I E. B. IF ... b) Cestlee u
suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. A I
C. B I D... c) Talasna duzina je
udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0,
fazi oseilovanja. Na sliei 90 to je npr.
udaljenost A i E iii 0 I D. koja Iznosl

A E
c
S1.90.
d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda.
.
A 2m

c 6m1s
Frekveneija oseilovanja je
6m/s =3s·
1
=3Hz.
A 2m
e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog
polozaja I 10 su amplilude talasa. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on
Iznosi 0,3 m. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi - 0.3 m.
T
na vodi slri se brzlnom 5 m/s. Talasna dutina lalasa je 50 em. Kolika je
k1fekvencija talasa i period?
\cl Kroz .elasticnu sredlnu siri se lalas. brzinom 5 mis. Svaki djelit izvrSi jednu
oseilael)u za 0.2 s. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa?
5,27. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. 0 i B.
o I A? b) Ako je period la;asa s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od
tacke A-do tacke E, a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C?
78

5.;;l. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1,2 m. Usldredni camae se
·Jkrece gore·dolje svake 4 s. Kolika je lalasna duzina, period. frekveneija I brzina
talasa?
Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. Najmanje rastojanje izmeClu
tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m. Odredl frekvenelju I period
talasa.
5,30. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Kollka je
brzlna ;;Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz?
5.31, Pored nepokretnog posmatraca, kojl stojl na obali jezera, za 6 s prosla su 4
grebena lalasa, Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m. Odredl
brzinu talasa, talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade.
5.32. T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1.,=30 em I prostlre se brzlnom
e,=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1.
2
=7,5 em,
. Kollka je brzlna talasa u plltkoj, vodl?
5.33, Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Izvor talasa
prolzvede 12 talasa za 4 S. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja
udaljena 20 em od Izvora lalasa, a) Odredl brzlnu lalasa, frekveneiju I talasnu
duzlnu. b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke?
5.34. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz. Pratlmo
jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Kada talas nalde na plltku
vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj
vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl?
5.35. Prazna boca, povucena u vodu i prepustena sarna sebi, pocinje da te
uzrokuje nastanak lalasa. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od
formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau
f.. njlh 4 m, Kollka je talasna duilna. brzlna I frekvenelja tog talasa?
Metalna ilea Ima duzlnu 50 em I masu 0.5 g. Zlea je zategnuta silom od
88.2 N. Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako
se na tiei duzine ! formira polutaias?
@. Kolikom silom je zategnula zlea duzine 60 em I mase 1,2 g. ako je brzlna
transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s?
f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. a brzlna 3·10' mls. Kollka je talasna

E
5.78. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. a zatlm rayne talase na vodl
(SI.91). Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. bez mjerenja,
promjenu taiasne duzine talasa?
b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.
staklenu plocu) . .P.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je:
79
okreni pod nekim uglom.
Pracjeni ugao pod kojim talasi
nailaze na prepreku i ugao
odbijanja. Primje6ujes Ii neku
pravilnost? Iskazi je rijecima.
c) Ispitaj 51a se mijenja kad
talas prelazi iz dublje u plleu
vodu. Na dno posude, u
njenom udaljenijem dijelu, stavi S191

staklenu plocu tako da se u. . . •. ?
tom dijelu smanji dubina vode. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa. Sta
je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa?
d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer;a i
potopliena) taka da ravn; talas pod neklm uglom na rub ploce. MI]en]a Ii
se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu?
Pribor: Grafoskop, posuda sa staklenim dnom, slaklena ploca, voda, olovka,
letvica.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike.
Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu, taka da je ona brzlnom svjeUostl (c = 300
000 km/s:::: 3-10
8
m/s), onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke.
Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti, mehanicke P?i.8ve se .?esav,ajU, na ist! i svim
inercijalnom sistemima referencije. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve
pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).
Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni pri
iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). 2) .. brzme sVletlosti
(brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka).
Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata:
Dilatacija vremena. Aka se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda
je
gdje je t.t*vremenski interva! u sistemu S', t.t-vremenski interval u sis1emu S.
Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.
SHjedi t.t>bt'.
Kontrakcija duzine. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S, onda je
::
gdje $tapa u sistemu S', i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S
Q <r'.
80
U specijalnoj teoriji re!ativnosti je

gdje je: E-ukupna energija tijela, m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju).
gdje je: v - brzina tijeta, ml> masa mirovanja.
Kineticka energija tijela je
gdjeje:
Ek= ll.mc
l
= (m-ll1{I) c
2
= E-Eo
E = mc
2
ukupna energija lijeia,
Eo = moe
z
, energija mirovanja,
m-relativisticka masa,
masa mirovanja.
T
6.1. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju
iznosio je t.t==10 god. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Koliko je iznosio vremensld
interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu?
6.2. Raketa se krece brzinom v = Q,95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!. a) Ako je za
posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na
Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m, kolika je duzina rakete, u pravcu
kretanja, za posmatraea na Zemlji?
6.3. ZamisH da jedan od braCe blizanaca, kada napune 20 godina, krene brodom Gija je
brzina v=O,98c, te se vrati nakon ;.\1' = 10 godina. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na
Zemlji, u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa?
6.4. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja, za
posmatraca bila za 10% kraca nego za posmatraea u brodu?
6.5. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9,1 ,1 0.
31
kg.
6.6. Elektron sa krece brzinom v == a,ac. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa, b) ukupna anergija,
c) klneticka energija?
6.7. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Kojom brzinom se kre6e?
6.B. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.10
13
J. Kolika je relativisticka masa
cestlee?
6.9. Ukupna energija protona, koji sa kre6e velikom blZinom, iznO$i E=2,5·10·
j
oJ. Masa mirovanja
protona je 1,67'10.
27
kg. Odredi: a) energiju mirovanja protona, b) relativisticku masu protona,
c) brzinu kratanja protona, d) kineticku energiju protona.
81
"Genije- toje 10 % nadahnuca
i 90 % zlIallja u radu"
Edison (1847 -1931)
IIoMolekularna fizika
7. Molekularno-kineticka teorija gasova.
Relativna atomska masa nekog atoma, A, (odnosno molekula, M,) jednaka je
broju uniliciranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma
ugljika -12:
u = ~ m(C
12
); u == 1,66 .10-
27
kg
12
Masa jednog atoma je: m.=A,.u
Masa jednog molekula je: mm=M,.u
Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola:
M=M .-'L=A .-'L
r mol r. mol
Veza izmedu termodinami6ke temperature T, izrazene u kelvinima (K) i
temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je:
T=T.+t, gdje je To=273,15 K.
Kolicina'tvari je n= m = ~ = ~ , gdje je: m-masa tvari; M-molarna masa;
M NA Vm
N-broj jedinki' (atoma, molekula, jona ... ); NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u
jednom molu); V-zapreminatvari; Vm-molarna zapremina.
10
23 I" .
N
A
=6,022' mo.
Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa,
T
o
=273,15 K) iznosi V
m
=22,4l1mol.
Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u
kelvinima je jednaka.
82
Osnovna jednacina kineticke teorije gasova:
1 -2
p=-pv
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, p = ~ -gustina gasa, V-zapremina gasa, m-masa
gasa, ,,2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina).
Jednacina gasnog stanja,
pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/mol·K
Izo procesi:
T :::const. (izotermicki proces): pV=const; plV !=pzV
z
;
p=const. (izobarski proces) : ,v = const; ~ = ~ ;
T V
z
T
z
V=consl: (izohorski proces): 1'. = const;1'L =.!J...
T p, T,
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je,
U=.'l.nRT
2
Kineticka energija jed nag moleku!a gasa:
3
Ekl=-kT
2
gdje je Boltzmanova konstanta k",,1 ,38'10,23 J/K.
KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je
3
Ek = NEkl = -fiRT
2
Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" "".f?i "" ~ 3 R T
M
Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO
2
; b) masu jednog
molekula gasa; c) molamu masu gasa; d) brej molekula gasa u 1 g gasa; e) brej
molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima.
Rjesenje: a) M,(C02)=?, b) m(C02)=?, c) M(COzl=?, d)m=1 g; N=?, e) V=1 I,
N=? .
a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih
masa atoma od kojih je sastavljen molekul. Podatke uzimamo iz tablice periodnog
sistema e!emenata:
M,(CO,)=I'A,(C)+2'A,(O)=1'12+2'16=44
. b) Masa jednog mole kula je
ffim(C02)=M,( CO,)'u=44'1 ,66' 1O'''kg= 7 ,31, 1O.
26
kg
83
c) Molarna rnasa gasa
M=M (CO ).-'L=44.-
g

1 2 mol mol
d) Kolicina gasa je n odakle je
M NA
N = m .N
A
=_1 L. 6,022· 10" mol"
M 44-'L
mol
N = 1,37 ·10"
N V. I.
e)Posto n=-=- I V
m
=22.4-,toJe
.N
A
Vrn mol
V 11 23 1-1
N = V m • N A'= 22,4._1_.
6
.
022
.
10
. mo
mol
N = 2,69 ·10"
Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izraz i
gasa. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja vazduha pn norma nom a rno
p=1,013-10
5
Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kgfm .
Rjesenje:
p=1,013'10
5
Pa
o 1 29 kg/m
3
V=?
. '. . 1 Nm,yl
Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::; '3-y-
. m 1 -z
Ukupna masa gasa je m=N'm!, a gustma gasa p == V.' te je p "" '3
pv
,
_ f3P 3.l,013·loSPa m
!zracunavamo:v""Vp"" =485-;
m
3
A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ,vedi za
V gustine gasa. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 ,013 10 Pa
T
o
=273;15 K). Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!.
Rjesenje:
Po=1 ,013'10' Pa
T
o
=273,15 K
M-29 g/mol-29·1O·
3
kg/mol
p=?
Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = odnosno
p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa).
. V M . M V '.
I
pM
Tadaje p= RT
1,Ol3.1O'Pa.29.lQ,3 kg
___ ___ -"m""ol = 1.29 .
8,31_
J
-·273,15 K m
molK
posudi zapremine 20 I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom
150 bara ; na tempera!ur; 20·C. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi
M=28 g/mo!.
Rlesenje:
V=20 1=20·10"'m
3
p=150 bar=150·10
5
Pa
T -(273+20)K -293 K
n_?,m_?
Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT, kolicina gasa je,
pV
n=-
RT
150·IO'Pa· 20 .10.
3
m
3
831-
J
-.293K
, molK
n = 123,2 mol
Masa gasa je (pogledaj uvod)
'tL..-...
m=nM=123,2 mol-2S g/mo1
m=3450 g
T
7.1.0dredi molarnu masu gasa: CO, CI" N
2
, 0,. Potrebne konstante uzmi iz
tablice period;cnog sistema.
7.2. Odred; masu jednog molekula gasa: vodika H
2
, vodene pare H
2
0.
&:;)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N
2
), b) S
0
2'
7.3.a. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,64·10'4. Kolika je masa
vazduha? M=29 gimol
@. Masa nitrogena iznos; 56 g. Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!.
@OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em
3
vazduha pri standardnim
uslovima? M=29 g/mo!.
celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3,01'10
25
molekula kisika.
Odredi: a) zapreminu kisika, b) masu kis;ka. •
&apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima, iznosi 200 m
3
• Kolika
je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!.
WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H,.
g;a. Koliki je pritisak gasau .. sudu zapremine 3 dm
3
, ako je masa gasa 10 g, a
srednja bizina kretanja molekula 500 mis? .
85
7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. Koliko se puta
poveca srednja brzina kretanja molekula gasa?
Kolika je srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji
, zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara?
O. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. U zatvorenoj posudi
zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa. Koliki je pritisak?
7.12. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas
cija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1,5 mol, a
temperatura 22'C?
7.13.a. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a koliCina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?
7.13.b. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4,5 kJ, a
temperatura 25°C?
@.Dopuni tabelul __ __
I p 1
101
,3kPa I 150kPa I ? I
-' , V , 100 em', ? , 500 em' ,
Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V,=2 I kod pritiska 1 bar. Pri kojem
ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja.
9. U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p,=0,1 MPa ide:,.lan
gas, Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm
sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine?
r.1
C
"1-. Aerostat zapremine 12 m
3
, napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim
Y pritiskom101,3 kPa, penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar. Kolika
mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila.
mil ' Zapremina gasa kod pritiska 980 mbara, iznosi 10 I. Kolika 6e biti
na pritisku 80 kPa? T =const.
7.18. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom
zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki 6e biti krajnj; pritisak?
Proces je izotermicki.
7.19. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz
kOjeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.
Kolika je zapremina prvog suda?
7.20. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina gasa
iznosi V,,;,0,7 I. a pritisak p,=1, 1 bar. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je
stalna.
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom
pumpanju ubaci 0,15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>,=1 bar. Koliki 6e
biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost
lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna.
86
7.22. Na slici 92. su prikazana dva
izotermicka procesa. Oznaei
njihove koordinatne ose.
7.23. Grafickj prikazi izotermne
promjene stanja u: p-V;p-T i V-T
dijagramu.
Dopuni tabelul p=const.

a) b)
51. 92.
I
" '-;:1 8:;;-0 c-"'m'-', -o:?-----"
' T , 293 K ? - 30
g
C
+.
idealnog gasa na temperaturi T,=273 K iznosi 20 dm'. Kolika ce
bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C, ako se prj tome ne mijenja pritjsak?
7.26. Gas ima zapremi.nu 12,3 I. Kad se ohladi do temperature 7°C njegova
zapremrna se sman)1 na 10,5 dm
3
. Kolika mu je bila pocetna temperatura ako
", Je pnllsak blo stalan? '
Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Koliku zapreminu 6e imati ista masa
ako se temperatura: a) pove6a na 51°C; b) snizi na -30C? Smatrati
pntlsak konstantnim.
?lTsi1.! C5L:lO
udisajem pluCa uau 2 I zraka temperature 15°C. Kolika jR'
apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku?
e· Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova
postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C?
na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1,29 kg/ma
ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C, aka se pritisak nije promijenio?
7.31. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V, p-T i V-T dijagramom.
7.32. Koja izobara. na sliei 93. , odgovara ve6em pritisku? v
@ Dopuni tabelul V=const.
2
101,3kPa
273 K
T'
- -.
. .Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom
pntlsku?
T
3
Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na
, emp?raturi 15°C. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak
na 1,1 bar? '
.34':;;, zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi

KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C, b) ohladido 00C.
.3 se . u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa:
" ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K?
7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na
1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C?
7.37. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: p-V,
poT, i V-T dijagramu.
7.38. Na slici 94. je graficki prikaz dva izohorna proeesa.
Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina?
""" V
Popunitabelu! P
T
=consl.
i . I' tll··'
.C-",.1 ...J
p 98kPa
V 2m
T 300 K
101 kPa
2,2 m
?
120 kPa
?
320 K
81.94.
?
0,8m
350K
• Za cuvanje gasa CO
2
upotrebljavaju se celicne posude. Kolika je masa tog
u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!.
.4 . U balonu zapre 'ne 25,6 I nalazi se 1,04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara.
rditi tem eratum gasa. M=28 g/mo!.
. r
olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku
kPa? M=29 g/mo!.
. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 I nalazi se 90 9 vode. posu.
de
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje te;nperature se moze zagnjatl
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. M=18 g/mo!.
7.44. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm' tog
gasa, pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0,748 g.
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i
pritisku od jednog bara?
,:/i'Q. NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz po;ude
l.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em . Kohkl je
pritisak u posudi? V . ° . .. .
zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku
i kPa? M=58 g/mol.
metan, cija je masa 19,4 kg, nalazi se u posudi zapremine 1 m' na
. .. mperaturi 25"C. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!. .
• 7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,41 kod priti::ka
3 MPa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Kohke su 1m termadlnamlcke
temperature?
7.50. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni pritisak
kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?
f' / fY'{ .. v0.
88
7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (Po=101,3 kPa; T
o
=273.15 K),
iznosi 0,99 kg/m'. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku
98 kPa.
/';.'-...
U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku
f 100 bara. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi?
M=2 g/mo!.
7.53. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa,u p-V dijagramu.
7.54. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohomu promjenu stanja. gasa u V-T dijagramlJ.
7.55. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu, a
... zapreminu gasa smanjimo na polovinu. Je Ii se promjenio pritisak gasa?
@. Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5,98 J, na temperaturi
15°C? M=32 g/mo!. .
((W. Kolika je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1,5 MPa i na
\\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. .
7.58. Kolika je kolicina,gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I, pod
pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C?
W U posudi zapremine 1,5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3,02.10
25
molekula
-'idealnog gasa. Kolika je temperatura gasa?
7.60. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. Kolika je kineticka
energija jednog molekula gasa, ako se u posudi nalazi N=10
21
molekula?
7.61. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog
kretanja jednog molekula, na temperaturi: a) -100°C; b) DOC; c) 100
o
e.
M=2g/mol.
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a) temperatura gasa,? M=32 g/mol.
7.63. Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila
jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7,9 km/s); b) drugoj kosmiekoj
brzini za Zemlju (11,2 km/s)? M=29 g/mo!.
7.64. Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). Koliki je
pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. Gustina iive j6 13600 kgfm
3

p,
p,
a) b)
81.95.
89
E
7.65.Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama,
na sliei 95.a., simulirao: a) Braunovo kretanje, b) izohorni
proees, c) izotermicki proees. 0 0 0 0 °
Pribor: Okvir od kartona (iii
drveta), kugliee, plutani cep, °0 ® °
grafoskop. ° 0 0 0
o 0
o 0v
S1.95.a.
7.66.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa
(V=eonst). b) Odredi atmosferski pritisak.
Pribor:Staklena posuda od 150 em
3
do 250 em',
manometar sa, vodom, termometar.
7.67.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96, prevjeri
jednacinu gasnog stanja.
Pribor:Staklena U cijev, ziva, peeatni vosak , posuda sa
vodom, termometar, elektricni reso, lenjir.
7.68.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81.97) b) Simuliraj
Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama.
Pribor: ekseri. kuglica, staklena plcCa, Ujevak.
8. Kondenzirano stanje tvari
t .
l I
SI. 96.
X
o
• 0 ..
. . . . .
" " .. 0
81.97.
Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Normalni napon je odnas
izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine,
F
0'=-.
S
Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i
velicine te povrsine, t =!: .
s
Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj
deformaeiji." Npr.za istezanje iii sabijanje stapa,
F Al
a=-=E-,
S I
gdje je: I-prvobitna duzina, AI-promjena duzine, AIA-relativna deformaeija,E-
Youngov modul elasticnosti.
Koeficijent povrSinskog napona tecnosti,
M F
0=-'--""-,
AS -1
gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS; F-sila povrsinskog
napona ; l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL
90
Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu:

prg
gdje je: kapHar,ne cijevi, tecnosti, O"Hkoeficijent povrSinskog napona.
Zakon Hneamog termickog sirenla, I = 10(l + at) , gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC;
]-duzina stapa na tOC; uHtermicki koeficijent sirenja.
Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) , gdje je ; /3=2u, termicki koefidjent povrsinskog sirenja.
Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt), gdje je y=3u, termicki koeficijent zapreminskog sirenja.
Promjena gustine sa temperaturom:
- p.
P-l+yt'
gdje ie po"gustina na OOC; p-na tOC.
Primjer 1., Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. Duzina uzeta
je 15 m, povrsina poprecnog presjeka 2 em', a modul elasti6nosti 220 GPa. Koliko
je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta?
Rjesenje:
AI=4 mm=4·10·
3
m
1=15 m
S=2 em'=2·10·
4
m'
E-220 GPa-2.2·10" Pa
m-?
U d
.. I t·· t' •. H k k F Al
po ruCJu e as Icnos J vazi U ov za on, - == E-
S I
Za data istezanje uzeta sila naprezanja je:
F=ES
AI
4·IO-'m 11733N
1 m
2
15m
Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta),
11733 kgm
F "
m=-= __ 2-_
g 9,81
s
1198 kg
Primjer 2. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta
(sI.98). U biretu se sipa voda, cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj
temperaturi poznata i iznosi 0"1=0,073 N/m, Slavina se otvori i voda kaplje
tako da izade zapremina vode V=2 ems, !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada
se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j
zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. Odredi koefioiient
povrSinskog napons'alkohola. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m
s
, a za gus1inu
alkoho[a 790 kg/m
3
,
Rjesenje:
cr=0,073 N1m
nj=50
Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn
povrsinskog napona,
nr 130
Pv=1000 kg/m
3
Q?",,790-kglm
3
cr2-? -
F", 2mO' ""- mg odak!e je cr "" mg 0)
2m
pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi- iz koje - izlazi m¥
masa jedne kapi, (j¥konstanta povrsinskog napona. -
91
Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude, onda je .£1.. =.!!2. (2)
a
l
m
l
U na5em primjeru, ukupna masa svlh kapi je M=n,m, gdje je kapi. Takode, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tecnosti V; M=pV. PoSta je zapremina bila ista to je:
M2 =n.m2 ",,£2.,(3) odakleje (4)
Mj "1m! PI ,0'1 PI n 2
odnosno a=O,022 N/m
Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. 99), KoUko ce bitl naprezanje
stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je
Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm
2
, modul elasticnosti stapa je 200 GPa, temperat
uml
koeficijent linearnog sirenja 0.=1 ,4'10.
5
1/"C.
RjeSenje: "
L\t=20"C ;\'l A B);'{
S=10cm'=10·10'm' .. S II.,.•••...•... E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 " !&,'
u-1 4·10·
5
1/"C
a) cr=? b) F=?! 1 >1'
Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI. 99,
duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno:
h..l = lat.t gdje je dufina. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca, koje sprecavaju
promjenu duzine, onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva
skra6enje duzine za 61. Prema Hukovom zakonu je;
0- "" E £0.1 "" EMt.
1
a)0-=2.1Ol! .1,4.10-
5
·20°C=5,6·10
7
Pa
b) Na ploce Stap djeluje sHam
Cvrsto tijelo i tecnost. Elasticnost. Povrsinski napon.
/? Sn'>-efv{
&. n y..>{ 11 , " T
8,1. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode?
8,2,Odredi broj atoma u 1 g: a)AI, b)Fe, e)Cu, Podatke za relativne atomske mase
uzeti iz tablica.
8.3, Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma, Kolika je masa prstena?
8.4.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4,3'10" atoma, b) komad
kuhinjske soli koji sadrZi 8'10
24
molekula?
B.5,lzracunaj masu jednog molekula: a) vode, b) iive,

Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u
uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) b) 12 mm'.? .
92

Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.'. kPa, a povrsina
fice 0,8 mm'. Kolika je masa tega? .
8.S.c. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg 5 kg. Pri tome se
iiea izduiila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elasticnosti zice.
8.6, Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v;eonst
8, . ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm', a njen presjek
S=15 mm', Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa
gskine?
uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1;10 m I povriiinu poprecnog
presjeka S;1 em'. Sa njim se dite teret mase 1 I. Izracunaj: a) normalni napon
u uietu, b) relativno istezanje uzeta, e) elasticnu potencijalnu energiju
istegnutog uieta. E;210 GPa, .
{S:S,Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N, metalna .ipka duga 5 m i poprecnog
'-... "presjeka 2,5 mm'. izduii se za 1 mm, a) Kolikim je normalnim naponom
.,.()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee?
,,-.! -"-
(8.10, :Zeljezno ute duzine 1,5 m, optereceno sa 5000 N, ne s",ije se izduziti vise
\ od 0,3 mm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E;196 GPa,

,/;, Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1 mm pod d.jeloVanjem sile od
:\:(100 N? Presjek 21ee je 2,5 mm', a modul elasticnosti 2·10" Pa,
Zeljezna sipka tr:>ba ds. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi
. 180 MPa. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno
izduzenje?
8.13, Gumena traka ima duzinu 1;40 em, Kada se optereti tegom od 100 9 izduii
se za 2 em, Presjek trake S;0,5 em', Odredi: a) relativnu deformaciju,
b) normalni napon, c) modul elasticnosti trake, d) rad izvrsen na istezanje
trake, Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.
8,14, Krutost opruge iznosi k;1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu
ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu
ima pri tome opruga?
8.15. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine
pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.ice iznosi 20 MPa, a
gustina 11300 kg/m',

\S.1flt duzina bakarne zice koja moze da visi, a da se pri tome ne
_/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine, iznosi 1;59,5 m, Koliki je napon
kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' .
S.17.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina
kapi je pav.rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece
kapI, c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi?
8.1B.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta
povrsinskog napona iznosi 0=0,04 NJm.
93
:E=
8.19.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.1J.
Kolika je povrsinskog napona vode?
B.20.lz voda u obliku kapljica Glja je masa m=0,01 g. Unutrasnji
donjeg otvora pipete iznosl d=O,4 mm. KoUka ]e konstanta
povrslnskog napona vade?
treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1,0 mm, da
bl se napunila Qocica od 6 cm
3
? Za vodu je p=1 glcm
3
, IT =0,073 N/m.
8.22.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem. Unutrasnji precnik otvora pipete je
0,6 mm a konstanta povrsinskog napona 0,026 Nlm. koUka je masa jadna
kapi?
B.23.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je
d!namometar aluminijski prsten (sl. 100). Masa prslena ]e m=5,7 g, a
nJegov . precnik d=20 cm. Oinamometar pri o!kidanju prstena S1.1OO.
pokazuJe Sllu ad 0,15 N. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.
8.24.Kolika j:. sUa: za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg precnika d=8 cm,
od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
B.25.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika
0,15 mm. Alkohol sa podigne na visinu 7,6 cm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona
alkohoJa na tOj temp,eratu!i? p= 790 kg/ma.
8.2S.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0,20 mm. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada, b) kerozin,
c) fiva? crv=O,072 NJm; O'k=O,024 N/m; CJF0,470 N/m; p..=1000 kg/m
3
; Pk=800 kg/rna;
pt=13600 kg/ms.
precnik kapilarnih cijevi aka je poznato, da se vada na
sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2,5 em; 5 em; 8 cm;
0=0,072 N/m.
h,
kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm, a uzem na
vismu hz=20- mm. Koliki je precnik slreg, a koliki uzeg dijela?
Koeficijent povrs.inSkog napona vade js 0,072 N/m. (s!.101) _h-i'r-+ __ -tt-
S.29.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. U istoj cijevi sa - t--
alkohol podize na vislnu 24 mm. Koliki je koeficijent povrsinskog
napona alkoho!a? Koeficijent povrs.inskog napana vode je
0'1=0,072 N/m, gustina vade je P1=1000 kg/m
3
, a alkohala
p2""790 kg/rna,
SLIO!.
8.30.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.
0'=0,024 N/m; p:::800 kg/rna.
B.31. Zadatak: Na mehanickom
modelu prikazi razliku izmedu
strukture kristala i tecnosti.
94
Pribor: Tfi okvira od kartona
oblika jednakostranicnog
trougla, (dva straniea 10cm a
treti. 11 em) , olovna
grafoskop (sl. 102).
E
a) b)
81.102.
8.32. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u
evrstim tijelima
Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim
uglacanim povrsinama (sl.103), teg od 100 g.
8.33. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake.
Pribor: Gumena traka, tegovi od 50 g, stalak, lenjir
(s\.104).
8,34. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila
kod tecnosti.
Pribor: Okvir od fiee, sapuniea (sl. 105)
8.35. Zadatak: Pokazi da igla, kada se pazljivo stavi na
povrsinu vode, ne patane.
Pribor: Igla, cigaret (iii novinski) papir, Casa sa
vodom.
a.36. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske
kiseline.
Pribor: Pipeta od 1 em', oleinska kiselina; dvije
menzure od 100 em', alkohol, prah od krede, plitka
posuda slraniea najmanje 40 em, lenjir.
8.37. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona
alkohola metodom otkidanja kapi.
Pribor: Sireta, voda, alkohol, casa.
81.103.
S1.105.
o
mg
81.104.
S.38. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja
prstena.
Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em, dinamometar do 1 N.
8.39. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare.·
Pribor: kapilarna eijev, alkohol, voda.
"'.0. "l--t""j Termicko sirenje
2", !' .
konstrukdja ima, na temperaturi O°C, duzinu 10==75,00 m. Odredl; a) duzinu konstrukcije na
temperaturl 4O"C, KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0;=1,2'10.
5
l/"C
.s:iRNa. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1,=12 m. KoUka 6e biti duzina sine na
temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8.54.
dva elektricna stuba, koja su upa!jena 60 m, treba razapeti bakarnu zicu. KoUka treba da
bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 1
1
=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi, kad
/ bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1,7·10·
5
1/oC.
8.43.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u
odnosu na duzinu na O"C? w=2,4·10..s 1/oC
8.44.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79,5 em, a zeljezne 80 em. Na kojoj
temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100,00 em, oa temperaturi
klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100,.18 cm. Kaliki je temperaturski koeficijent,!inearnog
sirenja mesinga?
95
8.46.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a;;:1,4'10'
s
1f\!C. Koliki je odgovaraju6i
temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata?
8.47.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em
2
, KoUka ce povrSina ploCe na
temperaturi t,=-20
Il
C? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42,
temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em
2
). KoUka ce sa povecati povrSina
(l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2,g·10·
5
1f1C.
DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm
2
a kad sa zagrije 670 cm
2
. Do kOja 1emperature je
ploca?
temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems, IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C.
It.Si';>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. KoUka ce mu biti zapremina na:
V'ai 30"C, b) -2S"C. a=1,g·1Q-
5
11"C.
8.52.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5,00 em. Koeka je zatim zagrijana do
temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Za matefijal kocke je a=2-10-
5
1/"C. Odredi:
a} povecanje kocke pri zagrijavanju, b) promjenu povrSine,
e) promjenu zaapremine kocke.
a.53.posuda ima zapreminu 250 cm
3
, na temperaturi O°C, j napunjena je
do vrha vodom. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje
izade em
3
vade. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja
vade. Sirenje posuda zanemariti.
8.54.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em, na temperaturi DOC. Kade
se zagrije do 100
c
C zapremina koeke je 1005,1 ems. Odredi
koeficijent linearnog sirenja memla.
E
8.55.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade.
Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. plpeta od 1 ml,
termometar (sl. 1 06).
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
SL.106.
Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi, odnosno hladenjem
otpusti, jednaka je
Q=cmLl.t
gdje je: m-masa tijela, c-specificni toplotni kapaeitet tijela, Ll.t-promjena temperature
tljela. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J).
Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m, na temperaturi faznog
prelaza, data je izrazom
Q=mqi
gdje je Q,-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja ... ).
Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz);
Q=W+A
gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu, Ll.U-pove6anje unutrasnje energije
sistema, A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. _ .. --
96
Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl.):
A=pLl.V,
gdje je: p-pritisak gasa; Ll.V-promjrna zapremine (llV=V
2
-V, ),
Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je
U=2nRT
2
Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine,
koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI.106.a.)

T,
,
. A
4 T, :>
Q, -Q, T, -T,
Q, Q, T,
SU06.a.
gdje je : T,-temperatura toplog rezervoara, T
2
-temperatura hladnog rezervoara,
A-korisni rad masine, kolicina toplote, Q2"'neiskoristeria kolicina
toplote.
Promjena entropije pri. izotermnom proeesu je
6.$ "" 6.Q
T
v
gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces, koju primi gas. Entroplja sistema je
mjera za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.
Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja, povezane su relacijom
S=klnW, gdje je k·Boltzmanava konstanta.
Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2,5 I i pod pritiskom
t,5 bar;;,. Povrsina klipa eilindra je 25 em
2
• Odredi:a) rad koji izvrs; gas, aka mu se
pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em, b) rad koji izvr"i gas ako se
termodinamicka temperatura poveca dva puta, a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom
pritisku.
Rjesenje:
p=l,5 bar=l,5·10' Pa
V,=2,5 1=2,5.10·' m'
S=25 em
2
-25.1 0.
4
m
2
a) Ll.1=O,15 m, A=?, b) T
2
=2T
"
A=?
a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl.V, pri cemu je promjena
zapremine Ll. V=SLl.I.
A=pSM=l,5.lO'Pa·2,5.1O-'m
2
·O,15m
A = 56,25 J
b) Za izobarski proees vazi V
2
= T2 ,odakle je V
2
=2V, . Rad gasa pri
V, T,
izobarskom sirenju je
A=p(V
2
-V,)=pV,
·A = 1,5"·IO'ra· 2,5 ·w-
3
m
3
=375J
97
Prlmjer 2: Gas klslk, clja je masa 8 g I temperatura 25'C, zagrljava se pri
5talnom pritisku do temperature 10Q'C. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika
je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote
675,8 J?
Rjesenje:
m=89
M=32 g/mol
T,=273+25=298 K
T,=273+ 100=373 K
Q-675.8 J
a) A=?, b) Ll,U=?
a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V,.v,) gdje je :V,-pocetna
zapremina gasa, V2.krajnja zapremina gasa. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa
mozemo nac! jednacine gasn09 stanja: P1V\;;:nRT, i pV
2
=nRT
z
. Oduzimanjem tih
jednacina dobivamo p(V,·VI)=nR(T,·TI).lzvrSeni rad gasaje
m 8g J
A=-R(T2 -T
I
)=--·8,31--(373- 298)K
M 32..lL molK
mol
A=lS5,8J
b) Porast unutrasnje energije gasa je
Ll,U=Q-A=520J
Primjer 3: T emperetura vode u kotlu pame masine, koja radi po
Carnotovom ciklusu, iznosi 210'C, a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C.
a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. b) Koliko kilograma uglja; cija je
specificna toplota sagorijevanja q,=13 MJ/kg, treba utoslt! da masina izvrsi rad
A=100 MJ?
98
Rjesenje:
T,=(273+210)K=383 K
T ,=(273+55) K=328 K
q,=13 MJ/kg=13·10· Jlkg
A=100 MJ-HO' J
m=?
a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije
T,-T2 383K-328K 0144
Tl=--r;- 383K .'
b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.!:..
Q
I
odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote Q
I
= A = mq,.
. Tl
Potrebna masa gasa iznosi m :::: m
Tlq,
IO'J
0)44·13·10'
kg
53,4 kg
Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t,= ·10'C.
Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t
2
=20°C.
Tacka topljenja ledaiznosi O°C, speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg,
specificna toplota topljenja ledaq,=0,336 MJ/kg, specificni loplolni kapacitet vode
cv=4 i 90 J/kgK.
Rjesenje:
m=100 g=0,1 kg
1,= ·10'C
t,-20'C
II=O'C
t2 ____________________________ _
cl=2100 J/kgOC
cv=4190 J/kgK
, Q
I I ,
I I ,
I
,
,
I I
I
geO.336 MJlkg-3,36'10' Jlkg
Q=?
tl
1<
Q,
:;O!E
Q3
;'1
I
SI.107.
Za zagrijavanje leda od temperalure I, do lacke topljenja, potrebno je dovesti
kolicinu toplote
Q, =mcL(t,
kg C
QI = 2100J
Za topljenje leda, na tacki topljenja, potrebno je dovesti kolicinu loplote
, J 6 4
Q, =mq, =0,lkg·3,38·10 -=3,3 ·10 J
kg
Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu
toplote
Q
3
= mcv (t, - t , ) =0,1 kg ·4190 k:'C (20- orc
Q, =8380J
Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q, + Q, + Q
3
= 44080J .
j'r' ,c-cn.j,;:;,(r".\; T
@Idealan gas, u nekom sUdu sa pokretnim. klipom, primi. loplote od 2.kJ i
o pri lome izvrsi rad ad 350 J. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa
energija?
(9.2. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz
'- konstantan pritisak od 101 kPa poveea
zapremina od 1 J do 12 I?
@).Rad koji izvrsi klip cilindra, povrsine 50 cm' na
-- putu 12 em, iznosi 180 J. Koliki je pritisak pare?
@:.Izracunaj rada gasa na slici 108. Pocetna
zapremiQa gasa je 2 11 . .
p(bar)
2
o _ VO)
2 6
51.108:
99
L
KO!iki rad izvrsi gassiree! se pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra
0,025 m pomjeri se za 60 cm.
p--'% .
(9.4}. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom
10Q,kPa, poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Koliki rad izvrsi gas?
9.5. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom
200 kPa .. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.
a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa
unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol.
9.6. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom
1 bar. Gas se zagrija i siri, pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J.
a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa
nakon sirenja?
9.7.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C, pri
stalnom pnbsku. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas, b) kolicinu toplote koja je
dovedena gasu, aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
c,=14500 J/kgK, c) promjenu unutrasnje energije. M=2 g/mol.
U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara. Koliki je izvi'Seni
rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol.
@':J.U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4,2 bara. Do
kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio
35 kJ? M=32 g/mol.
,e:)vazduh zagrjje za 100'C, prj stalnom pritisku, i prj tome se izvrs!rad ad
4155 J. Kohkaje bila M=29 g/mol.
9.11. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrasnJe energije gasa?
9.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji, u
zadatku 9.11., aka je kolicina gasa n=3 mala?
9.13. Gas oksigen, eija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
18°C. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima
zapremlnu 16,4 I. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.
/9.14. U posudi se .. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. Pri
,I pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre';ena kolicina ·toplote pri
i 10:::,-.·J:lxmu se zapremina utrostruci. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol.
\ ! r/9:15. Q) sa pokretnim klipom, nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i
V 90'C. Odredi: a)kolieinu gasa, b) zapreminu gasa ako mu se
odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J, pri stalnom
, f tl.1 \ pntlsku. .
V U toplotnoj masini kala radi po Carnotovom ciklusu, grijac preda gasu
toplote 1,3 kJ. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. Koliku kolieinu toplote
I,;t, prima hladni rezervoar?
\f\
'J'"

@J7. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora, koji radi na principu
Camotovog ciklusa, ako je temperatura grijaca 250"C, a hladnog rezervoara
25'C? if
rU,\!. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0,33, a temperatura hladnog
L./ rezervoara 20'C. Kolika je temperatura toplog rezervoara?
t9.1'9. Kolika bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent
V korisnog djelovanja toplotne masine, .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio
100%?
@ .. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. kJ. Tempe.ratura grijaea je
"""""180'C, a temperatura hladnjaka 18'C. Odredc a) koeflcljent konsnog
djelovanja, b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea, c) kolieinu toplote
koja ostaje neiskoristena?
@.1l Topliji rezervoar toplotne masine ima temperaturu 200'C. Na svakih 4190 J
toplote primljene ad toplog rezervoara masina izvrsi rad ad 1680 J. Kolika je
,r ....... temperatura hladnog rezervoara?
Idealan gas, 2/3 kdlicine toplote 0
"
koju je dobio ad toplog rezervoara, preda
'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. Odredi temperaturu toplijeg
rezervoara?
rn"
Temperatura toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad
temperature hladnog rezervoara. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote
.. _. 42 kJ. Koliki rad izvrsi gas?
(9.2o/ldealan gas, koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog razervoara
kolieinu toplote 4,2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliko je puta temperatura toplog
rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara?
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine, ako se u toku jednog
ciklusa utrosi kolieina toplote 0 ,=42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku, eija je
masa m=4 kg, zagrije za 2'e. cv=4190 J/kgk.
9.25.a.ldealna toplotna masina, koja radi po Carnotovom ciklusu, trasi u toku
jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja
29 MJ/kg. Temperatura vade u kotlu je 200'C, a izlazne pare 50'C. Kolika je
korisna snaga masine?
Fazni prelazi U ,Lft:'o"; /
Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda
U'iste temperature?
9.27. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .se komad leda mase 200 g,
temperature -8'e, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
9.28. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. Koliku kolieinu
toplote treb.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t
2
=95'C?
proces prikazi grafieki. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.
101
Komad olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. Koliku kolieinu
- toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na
kraju knjige.
aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja, a zatlm se ohladl
do temperature 25°C. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante
uzetl iz labliea.
posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. Noeu se temperatura snizi
do -6'C i voda se smrzne. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne
konstante uzmi iz tablica?
Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C
dobije voda temperature 20°C, b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda
temperature 10°C?
9.aa,a.U vodu ·mase m,=8 kg i temperature t,=30°C dodamo toplu vodu mase
. m,=2 kg I temperature t,=80°C. Odredl lemperaturu smjese.
9.33.b.Aluminijski teg mase m,=200 9 i temperature t,= 120'C stavi se u m,=500 9
vade temperature t,=21 'C. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke
za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju
knjlge.
9.33.e.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m,=1 kg i temperature
t,=18'C. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m,=220 9 eija je
temperatura t,=1 OO'C, temperatura vode poraste . do t,=20°C. Odredi speeificni
lopiotn; kapaeitet zeljeza.
9.33. Rastopljeno olovo. mase 100 9 i temperature 327'C, stavi se u 1 kg vode
temperature 20°C. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja
toplotne ravnoteze?
9.34. U vodu mase mv=200 9 i temperaturet
v
=28°C ubaei se komad leda mase
mL=50 9 i temperature tL=O'C. Do koje 6e se temperature voda ohladiti?
9.35. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od
25'C do 15'C. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima
masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC?
9.36. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije
led temperature -2°C. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees
predstavi graficki.
9.37. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC?
9.38. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature
20'C prevede u paru na tacki kljueanja .
9.39. Od zasieene pare mase 0,4 kg dobije se ista masa
vade temperature 20'C. Kolika se kolicina toplote
oslobodi? .
9.40. U otvorenom- sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n
temperature t,=15'C. Kolika je kolieina toplate potrebna
102
tee) /'
100 --;;-l'---.,
"L4f,"':::.='., :"' .. -.... -.. -.o,-..-::.,.J->- Q
SLl09.
da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.109.)?
9.41. Odred; koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C,
pretvori u paru na tacki kljucanja. pri standardnom pritisku.
9.42. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode, elektricnom grijalieom snage 1 kW da
bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. Vzeti da je iskoristenje
grijalice 100%.
9.43. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. Odredi:
a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. b) vrijeme za koje 6e sav
alkohol ispariti. ako je snaga grijaea 500 W. Potrebne konstante uzeti iz tabliea
na kraju knjige.
9.44. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature
100
o
e. Do koje 6e se temperature voda zagrijati?
9.45. V kalorimetarskom sudu nalaz; se 300 9 vade na temperaturl 20'C. V taj sud
se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C, pri standardnom pritisku.
Kolika ce biti krajnja temperatura?
9.46. Masi vade od 1 kg. tempereture 15"C, dovede S9 pri standardnom pritisku
kolieina toplote od 1210,8 kJ. Koliko 6e vade ispar'41?
9.47. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja?
Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg.
9.48. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature
20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno, q,=15 MJ/kg.
9.49. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 kmlh, lokomotiva razvije
srednju snagu 3000 kW. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. ako
je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q,=44 MJ/kg.
E
9.50.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad,
Pribor. Posuda od ml, U eijev precnika (1·2)cm, plutani cep,
dvije case (sa liladnom i toplom vOdom). 51.110,
9.51.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu, a) zaStosmatramo. da je
pritisak gasa u cijevi (sI.111.) os18o. nepromjenjen? b) Kako mazema
izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi
stalno gore<lOlje?
Pribor: Dvlje case, sa hladno.m i toplom vodom, termomelar i posuda kao
na slid 111, Meldeova cijev .
9.52.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja
rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.
Prlbor;Posuda sa vodorn zaprem'lne 11, mala epruveta,
grijalica sa azbestnom mreficom (sL112,)
9.53.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi.
Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija, paree vate.
vada i alkohol.
9._54.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka
.- _ kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.
Pribor: Posuda k.ao na sliei 110 , voda reso.
SI.111.
SLl 12.
103
Rjesenja
1. Uvod
1.1. a) 1,274 '10
7
m, b) 1, 5'10
11
m; 3,84-1(fm. 1.2. 5,82-10.
7
m.
1.3. a) 7'10.
12
F, b) 3,2-10-6 A, c) 6,4,10.4 m
2
, d) 2,5-10-6 m
3
, e) 8 -10
6
W.
1.4.a) 7,8'10
3
kg/m
3
, b) 12,5 mls. 1.5.3,15-10
1
s.
1. 6.a) 0,7, b)B,31.1.7a)8,O; b) 38,4.1.8.268mm. 1.9.250 g. 1.10. 0,' mm;O,Ol mm.
1.11. 5,73; 2,39; 1,24; 7,48. 1.12. V =: mt; AV =0,2 m!; E= 0,6 %.
1.13.1 ::: (2,52 ± 0,02) mm 1.14. Am::: 0,02-' 'kg =0,02 kg.
1.15.Relatlvria greska povrta je 1,25%, a z!ata 1,43%. Mjerenje povrca je ta6nije.
1.l6.a} 1 ems i 1,7%, b) O,25
2
C i 1,2 %.
1.17. AI= 1 m A, jadan podiok ima2mA; AU =O,2V, jedan podiok lma 0,4 V.
1.18. R=R,+R,F280Q,AR=6.Rj+6.R2 =20:, £=0,7%
1.19. a) 1 ems; 1 %, b)3' 1 cm
3
=3cm
3
; 1 %
1.20. a) t= (39.2 .0.1) s; 0.25 %, b)h(3,92 .0,01) s; 0,25%
1.21. E= 5,6 %; AR "" 1,4 Q; R =24, 8 Q: R", (24,8 ± 1,4) Q,
1.22, F:::: Ftr '" 1,6 N: Ftr "" j.lfl1g; j1= 0,33; Am"" 10 g; AF = 0,05 N; E "" 5,1%; 6!J.= 0,02; J,t=O,33 ± 0,02.
2. Kinematika
2.1.10.2 mls i 36,6 kmJh; 7.81 mls 128,1 km/h.
2.2.va.= 13.9 mis, Auto.mobil! 2.3.47,3 kmlh i 13,1 mls. 2.4, 25 min. 2.5.59,94 km.
2.6. a) 16,8 mls i 60,5 kmlh; b) 53,5 min.2.7,Q,57 kmlh iii 0,158 m/s.2.S. 8,3 m.
2.9. VAfF 120 vee = 30 kmlh; VA(;= 60. kmlh.
2.10. VA= 120 kmJh; :::: 33,3 mls; vv=-60 kmlh". 16,7 mis,
2.11. Predeni put! a) 6 m, b) 4 m. 2.12.1.4 mls; 5,04 kmlh,
2.13.2040 m. 2.14. s = 1020 m, d=s/h510 m.
2.15.0,64 s; 1,32 s. 2.16. fgr= 16,67 S;-ta.= 11,76-s; t", 4,9 s.
2.17.5005=8,33min. 2.18. 384000km. 2.19. 20.10
9
godina.
2.20.t = 3,15 '10
7
5; S:::: 9,46·10
12
km. 2.21,35 km; 20 km. 2.22. a) 3 km, b) 2 km
2.23. Put! !znos puta je 6 km, a iznos pomaka je jednak nuli.
2.24.5 km. 2.25. t "" II + 12 "" 9 s
v
31
2.26. a) v, -V'l:::: 18 kmlh, b) V,+W=90 km/h, cJ t=--=- 1,28 d) t=O,24 s ..
VI -v
2
2.27. t = 6 s. 2.28. Pogledaj zadatak2.26! t = 66,7 s.
2.29. d = 5,+S2, $,= v . t, V2' t; t = 0,2 h; s, = 1,2 km.
2.30. a) 3 mIs, b) mls (kre6e se nizrijeku), e)'; = V,2 + v/; V = 2,24 m/s.
= 5 mis, 3 mis, a) ve'" 4 mis, b) Vv= 1 m/s.
2.32. t = s/v,= s; d = 19,6 m. 2.33. 0.12 mls.
2.34. a) VF v sina:::: 288 kmlh, Y'" 640 m, b) Vj= v cosct: 499 kmlh; x:::;: 1108 m!
2.35. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. v = sIt. lzmjeri vrijeme kretanja a duzinu daske
Pust! dvlje kuglice jednu iza druge. Izracunaj njihove srednje brzine. Kollka je-relatlvna brziria
je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'-
104
2.36. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice:
a) Vmj=Vj+V2, b) Vre!>= Vl - VE.
2.37. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. lzmjeri
puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. npr. svake 2 s. Obiljezi polozaje mjehura
papimom trakom. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.t - dijagram. e) Ogled ponovi sa ve6im
nagibom cijevL
2.38.0,5 mM. 2.39. a = 1 m/s
2
;·s = 8 m. 2.40. a) 2 mfs,_b) s = 5 m.
2.41. t = 3 s. 2.42. a '" 1 m/s
2
• 2.43. s = 500 m. 2.44.b. 201,3 s.2.45. v '" 3 vo, t =_ 8 s. 2.46. a == 1,6 m/s2;
s = 30 m .. 2.47. y'l-:::;: VOE 2 as, v = O. Zaustavni put s = "14,3 m. Nete1.
2.48.a) v = 14 mis, b) 58 m, e) t:= 60 s, d) Sj = 450 m.
2.49. a = 2,5 m/5
2
; s "'" 31 ,25 m. PrOsao je kroz semafor.
2.50. a) A: 4 mls
2
, B: 2 mls
2
, C: 1 mls'l, b) A: 8 m, 8: 4 m, C: 2 rn. 2.51. b) 1 m, c) 4 m.
2.52. Ista ubrzanja, a razlicite pocetne brzine.!; v = 10 t, s = 5 f; II: v::: 20 + -10 t, s = 20 t + 5 t
2
,
2.53. a) I: -ravnomjemo ubrzano, II: jednoHko, III: ravnomjerno usporeno. b) 1: 0,25 m/sl.\ II: 0,
III: mls
2
• c) I: 24 m, II: 16 m, 111: 8 m. 2.54. s = 12 m + 6 m:::: 18 m.
2.55. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine, c) 8:::: 0,33 m/s2, t = 12 $, S = 24 m.
2.56. a) Y "" sIt == 20cm/s, b) 5:::; ar/2, a = 10 emls2, c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana, andaje
$1:S:! =t/:t{. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.
2.57. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1,5 mIsE
2.58.-b) v = 50 mis, e) 625 m. 2;59. S5 - S4:::: -1.8 m. 2.60. d = 100 m.
at
2
2.61. s=vt; s =- 2; t= 12 s.
2.62. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em
prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0,5 em, 2) dvije metalne sipke m dvije staklene djevi
pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja
kugHce, v::::: sIt. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice
(vidi zadatak 2.56 i 5liku 20). c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/; t/, d) a:::: 2 sir,
2.63. a) 8t= 0, 6c::::: 0, b) at': /;o,.v/At, a,,:::: 0, e) at::::: 0, a,,::::: ,fIr.
2,65. Ka eentru kruzne putanje (51. 113). 2.66.f = 0,7 obIs; T = 1,33 s.
2.67. T = 0,2 s; f = 5 obIs, 2.Sa.a. T =0,75 s; f=1,33 obis, v=5 m/s.
2.68. a) f =- 50 obis; T = 0,02 s, b) v:::: 62,8 mis, e) 19719 m/s2,
2.69.60 s, 3600 s, 43200 5; v = 2,96 '10·$ em/s. 2.70. 94 mls.
2.71. 29,6 kmls.
2.72.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev. Na jednom kraju konca
vezan je cap mase m, a na drugom teg mase M (sl. 34). Da bi
potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr.
stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju. Za ovaj dio ogleda
umjesto tega M konac drfimo rukom, dok drugom rukom driimo
stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep. a) Period obrtanja je T=tlN, .
sun
gdje je N broj obrtaja za t. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat. f=1fT.
b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v, ti. u praveu tangente na kruznicu.
3. Dinamika. Statika
3.1. a)_ Naprijed, ier gomji dio tijela nastavi da se krete. b) Nazad, jer donj! dio poqe naprijed.
3,2. 8=6 m/s
2
, 3.3. 8=1 mls
2
; F;=4000 N-.3.4._Ft = mv, p = 72 kg mls.
3.5. a) a == 4 m/s2, b) v = 12 mis. c) s _= 18 m. 3.5.a.8=4 m/5
2
; m=1 ,5 -kg. 3.S.h. 8=4 mls
2
; F=10 N
3.6. a) 15 m/s; 9 m7s;'-a mIs, b) 22,5 m;'.13:S_m; 9 m.
3.7.> mv= 10,8 kg mfs; F=51,4 N, 3.B. a) ='0,5 m/s2; F =0,175 N.
105
3.9, a == 0,25 mls"; F "" 0,125 N. 3.10. a = 4 mls" s = 3 12 m
3.11. V2
l
= vo" "2 a) v = 0, a:::: 2 m/s2, Vo= 10 b)' F = N.
3.12. S::: Vo2/2a, Vo"" 12,5 mfs, S ::: 13,9 m, Hote!
3.13. a) mg - T = 0; T= 2,94 N, b) T= 29,4 N.
3.14. a) FN = 1,03 N, b) N =- 1,03 N, Vldi sliku 25. 3.14.a. 1,5 kg
3.15. m=2 kg, a) a=3 rnls2, b)V=9 miS, c) $",13,5 rn,
3.16. a) F, = 6 N, b) F2 = 3 N, b) $1:::: 45 m, $2='24 m,
3.17.c) 3.18. p= mv= 0,75 kg mls. 3.19. a) Oa! b) Ne!
3.20. Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda.
3.21.0 == mv, -MV2; V2= 0,4 = mls; t ::: 75 s. 3.22. 1,75 mls.
3.23. V2"" 1 mis; t = 17 s. 3.24. m, VI ::: (m, + m2l V2; Vl ::: 2,1 m/s.
3.25. mv, ::: (M" m) v: hm= 80 m. 3.26. mv = m, v, + (m - ffij )V2; Vt= -300 mIs,
3.27. a) 5,1 kmlh, b). 1,8 km/h.
3.28. f: mv::: m, v,; v,= 0,625 mls; II: mv "" (ml + rn) V2; Vz= 0,45 mis,
3.29.a)v, =0,167 mis, b) s::: 1,4 m, 3.30. v::, 7 mls; s=50 m.
.ogleda uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno. U
om s ra .n}e 1e ubrzano te je a ::: 2s/r, Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti
b(pe7 se uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase
b
n
-:- CObOS
p
', ;;.,to Je kretanJe kraee, ubrzanje je ve6e. a) Prj F = const veto; masi odgovara ma. nje
U rzanJe. ) n m = const, veCoj sill d . b' '
mase j ubrzanja potrebn .. v.. vece u rzanja. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile,
o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b).
3.32, a) Zakaci dinamometre jedan za
drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje
prvl" a koliko drugi dinamometar
(sl.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan
dinamometar zakaclS na stalak i tablu
8 ..vuces. Kolika
pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b)
Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1.114.
a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. 114).
'Dokaii d! J'e g I _ Ih se krecu magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude?
. a1 - m2'mt, tJ. da ce tlJelo manje mase dobifi veCe
ubrzanJe.
3.33. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka
b) mN, -mZv2 = O. Viti sliku 115! .
3.34.a.pisiolj, horizontalno, prievrsti se na vlsinu h izbnad
poda. K.ada mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod
na Xl I zakanu odrZanja impulsa vazi: m,v,:::
padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" X h .
V'F xii, m,Xt=m2
X
2 • Treba izmjeriti mase m, i m2 i udaljenost i x;, '
3.35,a) F=F,+F2=6 N, b) F=F, - F2=O c) F= J11
2
+ =: 4,2 N (SI.116.)
3,36. a) u islam smjeru, b) pOd pravi uglom, c) u suprotnom smjeru.
S1.115.
3.37. a) F = F =4,3 N;F, =f= 2,5 = f\ = ,1222 F= 3.5 =E. = 2.5N;f\ = ,f3 F=4,3N.
2 2
3.38.Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F - ,
s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s... j= 2; 1=8,5 N. 3.40. a) F=5N; 8=20 m/sz; b) v=80 mls;'
F--49 N' 3' 41' Fo'- ' mg= ,5 N, b) F",O,79 N; b=1,27m; FN=1,27 N. 3,40. b, 'Q=O,85 m; F=4,9 N;
11-, '" - mg = 686,7 N: b) mg -Fa, '=' rna; Fa,'=' 462,7 N.(SL 117)
106
:)s.
-,"---
1,"'-&3
C.J "7._

;t-{ (
'7
.

oj
S1.1l6
3.42. Vidi sliku 41.c! a) F, = 3,55 N; a'=' 7,1 m/s? b) N = 1,35 N.
'3.43. Pogledaj sliku 42! a) F=4,7 N b) N, c) N=3,5 N, d) Fl'=4,7 N, SL 117
e) a",,7,8 mls
2
, b=0,6 m. 3.44. Pogledaj sHku 42! a) h = b, h ::, 7,1 m; h/I = 0,71, b) F "" 557 N,
c) FN'" 557 N. 3.45. a) F::: mg::: 9,81 N. b) Vidi sliku 1171 ma= F mg; F", 13,81 N.
3.46. I: 1N; II: 2N. Vidi primjer 3) 3.47. a) FN=mg::,4,S N, b) N=FN:::4,5 N, c) N.
3.48. N==3,43 N; 11=0,23. 3.49. m",,0,81 kg. 3.50.a) F::.: Ftr == 7500 N, b) rna::: F"" 15000 N
3.S1.N := mg, F = Ftr::, 1,47 N. 3.52. a) Ftr ::: p.N; 0,05; b) Ubrzana!
a'" 0,16 m/s
2
• Vidi prlmjer 4. 3.53.a) 39,2 N, b) 79,2 N. Vidi primjer 4.
3.54. a) F:::: ma::: 4000 N, b) ma ::: F ::: 4400 N.
3.5S.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.56. F = mg::: kx, a)200 g, b) 0,02 N.
3.57. a) 9,81 N, b) F=m{g+a)=14 N
3.58. b=O,3 m. Iz slicnastl touglova (sl. 118): !:"" Fn ; Fa=80 N, F
r
iDO N.
c F,
3.59. Jadan kraj opruge okaci na staiak, a na drug! zakaci kazaljku. Na
81.118.
osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. Podatke
za silu F i istezanje x unesi u tabelu, Nacrtaj F,x Sa dijagrama odredi konstantu opruge:
k = FIx.
3.60 •. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir; F ::,mg;
Ftr;;: m/M. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. 4).
3.61. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. U tom trenutku je /L= hlb.
Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).
3.62.a) Sil;3. kojom ruka dijeluje ns kamen. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.
c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.
3.63. Fe= 12,5 N. 3.64. v "" 6 mis, T = 1,05 s. 3.65. T::: 0,85; Fe::: 1,23 N. 3,66. Fc!mg=5025.
3.67. Prl ulasku u krivivinu, ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge, automobi! bi nastavia da
se kreee u smjeru brzine v (51. 46). UkaHko postoji trenje, onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja:
Fir"'" Fe; Fe = mv2./r; Fl , = 350 N.
3,68.Pogledaj rjesenje zadatka 3.67! = mv2/r. Ako se poveea brzina automobila, cnda izraz na
desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu
VmaF' 17,1 mls "" 61,7 km/h.3.69. a) Povecati dva puta, b) smanjiti devet puta.
3.70. SHe su jednake po lntenzitetu, a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).
3.71. F = 1,67' 10.
5
N; m = FIg = 1,7 _10.
6
kg. 3.12, a) F = mg = 735,7 N; b} F ::: 737,2 N.
3.73. a) Da, b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.
3.74.a) g=-y M, M=5,97 '10
24
kg, b) V :::"±R
3
n; 9 ::::iynRp ; 0::: 5500 kglm
3

R V 3 3 .
3.75.9,78 mJs
2
• 3.76. a) g = 9012; h = 2612 km; b) h = 7874 km.
3.77. g= gJ4 = 2,45 m/s
2
• 3.78.gM -", 1,66 mls
2
, a) 295 kg, b) 8,8 m.
;r=R+H; a) v=7,6 kmfs,
:a.81.M = 5,97 _10
24
kg. 3.82. r = R + H; A = 6370 km; H = 280 km.3.83.H == A; T", 4 h .•. _.
107
3.84. V= 1,7 kmls. 3.85. a) f= 1,28 '10
7
m; h=6400km, b) Ex: 1,4-10
4
MJ.
Mm M
EpJEk =2. 3.87.V2= --; 9 ='Y-;v2=2Akmls.
r r r2
3.88. Fe:;: mv
2
/r, gdje je m masa Cepa, r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u
toku og!eda (vidi zadafak 2.72). Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 24) izracunaj period kruzenja T!
brzinu kruzerya v;::: 2 mIT. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe, ..; dijagram, tj. na osu apscisa unesl
podatke za 1/, a na ordinatu Fe.
3.89. t=3,19s; v=31,3mJs, 3.90. h= 16,Sm. 3.91. g= 9,78 mis
2
,3.92. h "" 13m; 8 mis,
3.93. Vo = 56,2 mls; v "" 24,8 mfs.3.94. h :;: 22 m, 3.95. v"" 20,45 m/s; h = 60,4 m,
3.96.hmax =8155m;tp =40,8s.3.97. a) vo=49m/s,b) h=117,6m,
3.98. a) h '" 10 m, b) t:;: 2 v,jg =- 2,85 s.3.99.a) Vo =- 3v; Vo:;: 30 mis, b) h:= 40 m, c) h
ma
.::: 45 m. Neee!
3.100.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja, novcle slobodno pada, neovisno 0 tome kako se vagon
kre6e. Padne istovremeno U oba slucaja. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Za posmatraca u vagonu
putanja je vertikalna a za posmatraea n9 peronu parabola.
3.101. a) Kao u zadatku 3.100. b) Isto vrijeme, t::: Ji!I: 17,3 s, c) X
a
"" 0; Xz::: Vo"" 4325 m.
3.102. t",,0,49 s; vo=S,1 m1s. 3.103.a)1=4,SS, b)1:4,6s.
3.104.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .ispod nje na udaljenasti
y = ge/2; t = yJvo = 0,167 s; y = 0,136 m. b) Metak 6e pagoditi jabukul
3,106., Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12,56 mls. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis. Do neke najvise
tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1,3 s. Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m. Visina u odnosu na
podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1,7 s. Ukupno vrijeme
kretanja t = 3 s, b) Ako se konac prekine u tacki S, tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo
bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ ,gdje je y = h + I : 7 m; t : 1,2 s. c} Hitac. naniie; t = 0,4 s,
d)Horizontalni hitac; t = 1,01 s. 3.107, vo
2
== 2 gh; 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 ; h=5,2 m.
2
3.108. Lenjirl h::, gf/2. Troba izmjeriti visinu stoIa. Vrijeme padanjaje manje ad 0,5 s te se ne maze
izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0,2 s.
3.109. v::::f= J2f, gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=,J2ih; h==Hl4.
3.110. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je
to podiok. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru.
Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira, s:: gr/2.
3.111. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je St. $2;:: t12: t22: g;;:;: 2 s/12. Podatke unes] u tabelu.
3.112. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. Kuglica A ce slabodno padali, a kuglica B ce imati putanju
horizonlalnog hiea. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::;: d J¥ Treba
izmjeriti H j d (slika 52.b).
3.113. Nacrtaj putanju mlaza vade. Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza
kao u zadatku 3.112.
3.114. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table.
Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl. 119) Izmjeri ugao pod
kojim mJaz ima najvesi domet
108
51.119
3.115.Za ugao 45°, vo
2
= 2 V,2; 08 = d; d:: Vlt; AS "" gr/2; d "" vr}lg!
3.116.50 obIs, 314 rad/s. 3.117. f = 5 obIs. 3.11'8. a) f = 20 obIs, b) T "" 0,05 s, c) w= '125,6 rad/s.
3.119. a) 10 rad/s, b) v: 3 m/s. 3,120.18,8 radls; v == 5,65 m/s.
3,121.00= 14,3 rad/s; cp= oot == 214,5 rad; N =.!n = 34,1 ob.
2
3.122.v = 2 m/s; 00= 4 rad/s. 3.123.Fc == m00
2
r== 8 N.
3.124.3 rad/s
2
• 3.125.a) 120 rad/s, b)1p: 3600 rad, c) N = 573,2 ob.
3.126, Ijl= 30 ob == 188,4 rad; ql= ar/2; u= 10,4 rad/5
2

3.127. cp== 150 rad; a= 3 rad/5
2
. 3.128. M "" 784,8 Nm. 3.129. F=200 N. 3.130. r=25 em.
3.131. M=2,4 Nm, 3.132. M=mg·a!2=147,1 Nm. 3.133. FA=250 N; Fe=500 N.
3.134. a= 0,48 rad/s
2
, 3.135.! = 0,0016 kg m
2
; M = 0,004 Nm.
3.136.! == 0,2 kg m
2
; m = 2 kg. 3.137, a= 4,18 rad/s
2
; I == 9,5 kg m
2
,
3,138. r=O,l W=: 12,5 rad/s.
3.139. a) I = .!.. tilr; L = 100= 0,2 kgm
2
/ 5, b) I == mr; L == mvr:::: 3'10
05
kg m
2
/s.
2
3.140.1,001=bill2: OJ:! = 12 rad/s. 3.141. 001= 7 rad/s. 3,142. W:2= 18 rad/s.
3.143. Kuglicu, okaeenu 0 konac, veti za stativ. Zarotiraj kuglicu oko stativa. Konac se namotava.i pri
tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje, odnosno moment inercije. !stovremeno se
ugaona brzina obrtanja. Pri odmotavanju je obmuto. Vizuelno se uocava smanjenje .brzme pn
poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. Pri tome je lro;: canst. PriHkom poveeanJa ugaone
brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.
3.144. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. prepusti ga samome sebi.
rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje.
ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.a Je
njen .rad jednak null. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. SmanJenjem
polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie, a poveCa ugaona brzina.
3.145. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N, b) N",mg Fi=O; N = mg + rna = 550 N.
c) N + Fi "" 0; N = 450 N; d) N - mg Fi: 0; N:::; 550 N (sl..120).
C§J



N 0 NF'" t
(1.,rn
9
i.) :9 oJ. d)
T it
T
S1.120. .
3.146. a) ubrzano navise, b) ubrzano naniie, c) ubrzanje lifta je
a:::; 2 mis
2
,
3.147. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje. b) Pritiskivat
nasionjac. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. d) Pokrenut cerna se u
smjeru centrifugalne sile, tj. u smjeru suprotnom ad centra krivine.
mg
81.121.
3.148. a) Vidi sliku 121! T mg == rna; T = 26 N. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg miruje i
djeluje inercijalna sUa: T mg Fi == 0; T == 26 N. 3.149. T max: m (g+a); 'R = 4 mJs2:, .
zadatak 3.145! N = mg ma. Potrebno je da bude N == 0, odnosno a = g. Lift bi trebao
slobodno padati. 3.151. a) a == 2,4 m/s2; T = 12,4 N, b) T = O.
E'

;3,152.a) ubrzano sa a ":'2 b) ubrzano naniie sa a ;:'-2 mjs2, c) pra,!olinijskf,-
_ d) slobodan pad. .
109
3.153. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51. 122) na
teg djeluje inareijalna sila j sila trenja; Fi " Ftr "" 0; a"" 2,94 mls
2

3.154. a} Nef NEi mozemo crtati na slici ana 5tO se vid! iz
dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom
referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila.
F,

81.122.
3.155. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila, ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr;
v =OJr = 0,345 mls', Fcf = 0,006 N. b) Fef' Ftr"" 0; FI2 =J.lffig; v = 0,44 mls. Kako se povecava brzina
pove6ava sa i centrifuga1na sila. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s
place.

(
'. /j
i r _ S.
K
ol-----fi-- ...;
/
I

I .
mr
V
it
I . 0:
I .....
I c) a) )
SL.123. 81.124.
3.156. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N, b) FN = mg + Fe = 11000 N, c) Ftr- mg = 10000 N.
3.157. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Voda se
Mea proHti akoje mis, b) YA= Fi· mg = 0, c) TB = F!+mg = 2 mg = 19,5N.
3.158. Fj :;; mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. 3.159. Ftr- mg + Fel"" 4625 N; 5,9 pula
3.160. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje v=18,8 m/s = 67,6 kmlh
1,
A
:

,
"
I
.
81.125.
,
<-':>
,
Sl.126
3.161. T::::rng + Fct; ,j-=2gh; h =r; T= 3 N.
3.162. Vidi sliku 127! a} Fet::;: mw
2
R-= 2,36 N. b) Udaljenost tataka
na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. c) Za 2,36 N.
3.163. Vidi sliku 127! FN = mg, Fel == 0; T:;; 5,07'10
3
S = 84,5 min.
3.164. Astronaut ne pritiskuje podlogu. U sistemu vezanom za saleUt
djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze:
FN= mg' F"ef, FN= 0, ako je mg:::: Fef.
3.165. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.148.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno
gore-dolje . .Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. b) Naglo povuci
na gore. Je Ii se dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema, a kakav smJer
inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. c) Naglo pokreni
dinamometar sa tegom na dole, Kakvo je sada i$tezanje dinamometra, U odnosu na istezanje kada
miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada. Koliko je
sada istezanje dinamom.slra? Pogledaj -:adatak 3.14S,d! -
110
I
I
,
I
i
,
:
--1
3.166. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64), Sta
zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C
prama tackl C'. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne
sUe? e) Konac, u tack! C', pusti tako da dinamometar slobodno pada.
Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je
njen iznos?
o
I
I
I
I
I
I
3.167. a) Za dinamometar je okacen teg. Procitaj na skali dinamometra
velicinu lstezanja. b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog
polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl. 128). Proci1aj istezanje
dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem
polozaju. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa
tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati. KoUka je istezanje
dinamometra u najnizem poJozaju?

k
81.128.
Mehanika fluida
D2 3 -33
) S = -11:' S=314 em
2
=3, 14'10,2 m
2
, b) V=S'h; V=9420 em =9,42 1=9,42·10 m.
4 '
Pa=2Q bara. 3.170. F=mg; S=0,0177 m
2
, p:;;2771 Pa.
<;oro:""
=3 cm
2
• 3.172., p=S,9 bara. 3.173. p=1,96'10
4
Pa=O,196 bara; Pu=1, 196 bar.
.17 B. p=pgh; Pa=101396 Pa=101 ,396 kPa=0,1014 MPa=1 ,014 bara. 3.174. h=30,6 em.
.175.7 bara. 3.176. pa=1,04 bam. 3.177. a) 98 kPa, b)73,45 em. 3.178. F=5,95·11f N.
.17 F:;;1215,6 N. Odgovara teret mase m=124 kg.
A18h.. 2 4 S1 (d1 1
2
2 _4 3.
'OF1=10SN;Pl:;;P2;S2=0,2em.3.181.F?10 N;Fj =400N; S2 "" d
2
J . 3.182. V= ,56'10 m,
. a}V=200 em
2
, b) G1=5,3 N, c) Fp=1 ,96 N, d) Fp=G1·G2; G2=3,34 N.

N .
,18 . a) 490,5 N, b) F
p
=196,2 N; G
2
::::294,3 N. 3.185. a) m=0,326 kg, b) Fp=F1,F2=0,7 N, e.)V=7,1·10·
5
m'
kg kg 4m
3
!
d)p=4592 -.3.186.2000 -;G1=2G2 .3.187.a)Q=1,92·10 -=0,192 -, b) V=11,4 I.
m
3
m
3
s s
3 d'
; S=6,67'10
4
m
2
; S '"'41t; d=.0,029 m=2,9 em.
4 2 I o=! 84 m
UWoa)S=3,1·10· m ,Q=0,186 s; b) V=669,6 1.3.190. -0,667 s;v=, s' s
r)m m3 m
-.3.193.0=45 -.3.194.8-.
',r')S s s
:f.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje, kroz stan se poveea brzina strujanja,
-QV:2,26 3.197. a) v=1,53 .!!!., b) Q=O,12!, c) V=7,21. 3.198. v=4.78 h=1,16 m.
5 s s S

'"" gt2 m m I
.199 =vt; H "'" - ; v=4,Q4 -; h=O,83 m. 3.200. a) v2=4 -: b) 0,314 - , e) Pl'P2=7500 Pa.
2 s s s
Pa; PF '19500 Pa. 3.202. v,d2,58 .r:;.
111
Mlaz vade slobodno pada te se ubrzava, Poveeava sa dinamicki pritisak,
a smanjuje statlcki.
3.204. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo, posta se dlte sporo.
Usljed potiska cd strane hladnog vazduha, dim sa ubrzava nagora, te pri
odredenoj brztoi , laminarno strujanje prelaz! u turbulentno.
3.205. F=10 N. 3.206. a) F=39 N, b) F=156 N, c) Otpor bi bia dVa puta veti.
3.207. F=5,1 N. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom ..
3.208. a) p=7848 Pa, b) F=pS=15,7 N.
!
I
I
3.209. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. Kamen potopi U G
1
G
vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2. SHa potiska je Fp""G
1
-G
2
,. b) Gustina 51.129
kamena je p=mN. Masa kamena je m=G1{g, a zapreminu izracunaj iz
obrasca Fp=MV, gdje js P<I-Qustina vode, V-zapremina kamena. Gustina (51.129) kamena je
G .
'p=pn G . Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. 3.210. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe
, ,
boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. Q=Sv' Q=:i. ; S = 021[ •
, 't 4
3.211. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju.
3.212. Puhanjem kroz lijevak (sI.71), pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska,
t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.
3.213. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.72). Pri
napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). Vaijak
istovremeno siobodno pada i rotira. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Sa desne 5trane
rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena, a sa lijeve povetana. Vecoj
brzini odgovara manjt pritisak, te ce se valjak pokrenutu ulijevo.
3214. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. Mlaz "privlaci" kasiku. Strujanje
mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod,e.
Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case.! Zasto?
3.215. Sipaj u epruvetu ulje, odnosno vodu, i zacepi. Neka ostane oko 1 em
3
vazduha u svakoj epruveti.
Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". Vazdusni mjehur se br.ze podlze· u epruveti sa vodom
nego sa uljem, Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u
vrucu vodu da se zagrije. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180", Vai:dusni
mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. To znaci da kaeficijent viskoznosti opada
sa temperaturom
4. Energija i rad
4.1. Oa.4.2 .. F",60 N. 4.3. A:::47088J. 4.4. A= O. 4.5. =:4,41J. 4.6. h=8 m.
4.7. F '" 30 N; A::: 300 J. 3.8. a=:6 m/s:!, 4.9. Vid! sliku 112. a) F
l
, b) F
2
, c) F3 i F
4
.
4.10. Rad je pozttivan. a) s, m; A=48 J, b) S2 - S1 =14,7 m; A2=144 J. 4.11. a) Al :::18 J, b) A =12 J.
4.12. k=20 N/m; A = 0,1 J. 4.13. a) k = 60 N/m; b) A = 1,2 J. 4.14. F = Ftr = mg; A":;; 1962 J.
4.15. s=600 m; F=Ftr; A=235440 J. 4.16. )l=0,2. 4.17. a) A=19600J, b) A=F· h, F =m(g+a); A=20600 J.
4.18. a = 2,2 mls
2
. 4.19. a) F = Ftr; A = 13,2 J, b} ma = F.Ftr, A '" 15,5 J.
4.20.5 ",25 m; F '" 4196 N; A = 104900 J. 4.21. a = 2 m!s2; A = 1181 J. 4.22 Ek = 120000 J:
4.23. m = 80 kg. 4.24. A = Ek = 1,6 J. 4.24. a. v=2 mls. 4.24.b. m-8l6 kg. 4.24.<:. a) F=4,9 N,
b) A=4,4 J, c) a) 90 kJ, b) A""E.",,90 kJ, CFA s; F 18 kN.
4.25. v = 6 mis, Ek = 18000 J.4.26. h = 1,5 m.
4.27. m = 23,4 kg; Ep "" 344,3 J. 4.28. a) v = 30,2 m/s; Ek = 456 J; b) h = 35,1 m; Ep = 344 J.
4.29. a) v =,9,81 mls; Ek '" 96,2 J, b) s = 4,9 m; hl = 10,1 m; Ep = 198 J.
4.30. a) Et /E2 =1J2,b) E1/E2 = 2. 4.31. v::::' 56,6 m/S.4 ..32. v;' trrills; a = 0,5 mls
2
• 4'.33 .. Ek = 7i J.
4.34. a+ h!I; Ek =: 7,7 J. 4.35. A::: Ek :::: 800 J; F::: 26,67 kN. 4.36. A = .6.Ek, a) 450 b) 750 J.
112
4.37. V2 = vl+at:::: 7,5 m/s; A = 31 ,25 J. 4.38. A,., = = Ek; S = 10,1 m.
4.39.Atr = Ek; s = 200 m. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju.
4.40. A =.6.Ek; A = 800J; F= 10 kN. 4.41. 20,5 J. 4.42. A = Ek Ep= 9,8 J.
. mv2
4.43. a) mgh :::-= AU'; AIr=- 1424 J, b) Ftr = 44,5 N. 4.43.a. a) A=Pt; A=1,25 KWh; b) A=7,5 kWh.
2
4.4S.b, a) P,=6625 W, b) P=8281 W, 4,44, a) Pk = AIt = 3500 W, b) P = 4,1 kW,
4.45. h = 0,3 m; P = 235,2 W. 4.46. t = 50 s. 4.47. m =pV; h = 30,6 m.
4.48. Pogledaj zadatak 4.47. P = 78,4 kW. 4.49. P = F·v; F = 10 kN. 4.50. PI< = 7357 W; P = 9810 W.
4.51.Ulozena snaga u turbinu je P = 47,1 kW. Korisna snaga turbineje 32,9 kW.
4.52. Pk =45 MW; A = 3,9'10
12
J (iii 1080 MWh). 4.53. Pk = 3924 W; P = 490S'W.
4.54. a) F = Ftr = 3666 N, b))l= 0,31, 4.55. F = Ftr = 7000 N; m:::: 7142 kg.
4.56. a=2 m1s
2
; v= 10 mls; v =5m/s, a) P:::: Fv; F=ma; P =40kW, b) P =80 kW,
4.57.a=3m1s
2
; P=1,2MW. 4.58.mgh=k>C/2; h=0,8m,
4.59. v = v/2; A = Ek, + Atr; Ek = 4S0 kJ; A = 474 kJ.
4.60 .. a) rna:::: mg - Fa; s = Fa = 400 N, b), Aa :::: 30 kJ, c) Ek = mgh - Ao = 45 kJ.
4.61.11E = A = mg (H + d); A = FO'd; Fo = 1010 N.
4.62.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da
dinamometar bude u horizontalnom polozaju. Koliki je rad sile F, a kolikj site trenja? c) Hoee Ii
dinamometar pokazati lsto istezanje ako. dinamomeiar zaklapa. neki ugao sa a tijelo vUCes
ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? '
4.63. Zakaci oprugu za statak ill Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci; k = Fix; gdje je:
istezanja koju pokazuje dinamometar, X· velicina istezanja opruge. A = k 012.
4.64. Ep =. mgh; lenjirom se izmjeri vislna stoia u ,odnosu na pod.
4.65. P = F v; v = sit. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.
4.66. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. b) Kineticka energija prelazi u
elasti&:1u potencijalnu j obmuto. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju.
d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku, a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija
prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge.
4.67. a) E,= 180 J, b) Ek = aOJ, Ep = l00J; E, = 180 J.
m,'
4.6B.a) E\::::mgh=300J. b) Ek=240J: Ep",,60 J: Ez=300J, c) Es=-= 300J.
2
I = h; v = 4,43 mis, 4.70. a) vo=40 mls; E = Ek = 80 J, b) h = 80 m, E:::: 80 J,
m,2
4.71. a) v=8m!s, b) Vo= 28 mis, e) Ep=360J.4.72. Ek= mgh+ -2-; Ek=247;1 J.
4.73.235,4 J. 4.74. mgh = = 10 m. 4.75.2 em. 4.76. mJ!J2 =k>tl2; k '" 900 N/m.
.
4.77. Vidi rjesenje zadataka 4.108.1 F=kx; v =17,9 mls. 4.78. -- + mghl=mgh2' vk=4 mls; Ek=16J.
2
4.79. a) mgh "" vA=4,43 mIs, b) mgh = mg '2R + 3,43 mis, c) mVa2/R ='mg;
R
hl= 52' '" 0,5 m.
2 ,
4.80.a) mgh = mv A + lroA ; VA= 3,65 mis,
2 2
4.81. a) v=2,33 m/s b)V=2,67 mfs.
mv
2

b)mgh=mg'2R+--
B
+-2 ;vs=2,83m1s
. 2
4.82.Sudar je centralan i neelastican: ffi, Vl + m2 V2 = (ffi,· + m2) v =1,3 mfs.
113
4.83. a) mis, b) Ek== 194J; Ek'= 96J; 4.84. vl==15 mls.
4.B5. v = 3 mls; 6EJE, "" D,S Hi 50%. 4.86. v:F2·10" mls.
4.87. a) Vl= fii,h; ; V = 0,5 m/s; h = 1,25 em, b) Sudar je neelasticanje h < hl' odnosno E<E
1

4.88. nElE1 "" nhlh1 =- 0,25 iii 25%. 4.89. 64%. 4.90. Vidi zadatak 4.120[ hF 1,8 m,
4.91. a) v == 1 mls; h = 5 em, b) toE = 1250 J. 2,5 J "" 1247,5 J.
2 .2 2
4.92. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: IDlvl = mv] + mV2 ;b) zakon odrfanja
2 2 2
impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2; 3. "" m2 - ID2 •
VI m2 +m]
2 M 2 .
4.93. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv, - MV2 = 0; mgh == 1,15 mls.
2 2
4.94. Konac pricvrsti u tacki ° na jedan kraj table (iii stalak). Povuci kredom horizontalnu liniju kOja
prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju), Podigni kuglicu do tacke A, a zatim
pusti. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine. b) KugHca ce se podici do isle visine.
c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha.
Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.
4.95. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u
po!oiaju 0. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod
polozaja 0 (Xo), teg. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. Te
po!ozaje zabiljezi na stalku. Istezanja X, i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo.
Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva
polozaja opruge, liEg =, mg(x2-xl). '
Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije, IlEe!
- xl). Konstanta opruge je: k =1:.= mg , gdje js m masa tega,
2 x x
x- istezanje opruge kad okacimo teg. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je
nEg ::= 6Eel. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL
4.96.Tijelo pada visine h i odblje se oa visinu hI. Oio mehanicke
'-..-_-
'2---
energije kojije preko u unutrasnju je E;E! "" h:h
1
• UkoHko je hl=h, SI,13O.
onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj
pOsJije odbijanja.
4.97. Da bj sudar kuglica bio centralan, vezu se kao na slici 130. Centri masa kugUea moraju bin na istoj
visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije
sudara, a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. ObUjepi jednu kulgicu
sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). KugUce ce se poslije sudara nastavlti
zajedno kretati. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.87 i 4.82!
5. Oscilacije i talasi. I, " ' ,
boA dJ::vI /r; ,x'" I

) f=50 Hz, b) <0=314 1=4,4 Hz; T=O,23 s; m=27,6 rad/s@T=2S;f=0,5HZ.
o • f=0,75 Hz; T==1,33 s; ro=4,71 rad/s. WT=0,5 s; f=2 g=9,79 m/s
2
.
.• l
c
=O,992 m; fp=o'0,997 m@.I=63,7 Tm=2,45 f=1,67 Hz; T=0,6 s; !=8,9 cm. 5.11.1:4.
5.12. k=9,80 N/m. 5.13. a) F=ky; F=mg; k=20 N/m, b) T=0,314 s.
5.14. a) vpooA=0,235 mis, b) Eko=1 ,39.10-4J, e) E
o
=1,39.10-4J).
5.15. a) k=15,8 N1m:,-F
o
=O,63 N, b)Eo=1/2kA
2
=0,0126J.
5.16. . .. jednake ..... rezonancija. 5.17. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja, a rezonator prima
energiju oscUovanja. b) Elasticna sredina. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.
5.18. T =1,5 s; m. 5.19.'T =1,4 s; Q=0,49 m. 5.20. 1,04 MHz; 1040 kHz; 1,04.10
6
Hz.
5.21. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina. Sta zapazas? Koje klatno sporije
oseiluje, kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio
period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije
usporile?
5.22. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. lzmjeri vrijeme
trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja
u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).
5.23. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period
oscilovanja. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n Jf . Konstantu opruge mazes izracunati i na
ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. Pri tome je F==kx, odnosno
F=mg. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega. Uporedi dobivene rezultate.
5.24. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. Drugo klatno
poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. Energija
oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. frekvenciju oseilovanja. Ta
pojava se naziva rezonancija. -.
5.25. f=10 Hz; T ::::0,1 s. 5.26. T :::0,2 s; f:::5 Hz; 1..::::2,4 m. 5.27. a) 1; %; 1,4 , b) T =0,33 s; t::::o, 165 s.
5.28.1...::1,2 m; T=4 s; c=0,3 mls; f=0,25 Hz, 5.29. ),,=2 m; 1=50 Hz. 5.30. e=80 mls.
5.31. 1\.=6 m; c=3 mls; T:::2 S. 5.32. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2; e2=20 m/s.
5.33. a) f=3 Hz; c=5 cm/s; 1.=1,67 em, b) Ista!
5.34. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena. a) c=5 em/s; 1.=1,25 cm, b) e=3 em/s; },,=0,75 cm.
5.35. A.=2 m; c=0,4 mls; f=O,2 Hz. 5.36. a) c=297 mis, b) I=IJ2; f=297 Hz.
5.37. F=45 N. 5.38. 3,2 m
5.39. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode, a za
proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.). Za nijerenje P?stoje postupcj.
Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa.
svijetla ,mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa. a tamna dolje. Pravac I smjer talasa
predstavljen je streiicom (zrak). Rastojanje izmedu dva-susj7dna.svljetla ili. lamn,a talasna
duzina talasa. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla
odbijanja od upadnog ugla. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. Promjena talasne
duzine moze se uociti i bez mjerenja. d) Mij!3nja. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.
Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa, tj. preiamanje talasa.
6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike
6.1. At' = 6 god. 6.2. a) 6.t =3,2 god. b) I = 6,24 m. 6.3. At = 50,2 god. Blizanac koji je ostao
na Zem!ji imat 6e 70,2 god, a bUzanae koji se vratio 30 god.6.4.1 = 90% I'; v -= 0,43 C'" 1,29'10
6
mfs.
6.5. Eo = moc
2
; Eo = B, 19.
14
J. 6.6. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1,52'10.
30
kg, b) E = 1,36 '10.
13
J,
c) Ek::= E Eo = 5,45'10.
12
J.
6.7. m =2 mo; v = 2,6'10
6
mls. 6.S.am= Eklc
2
= 0,44g; m =mo+ tom = 1,44g.
6.9. a) Eo = 1,5'10.
10
J, b) m = 2,78'10'10 J, c) v =- 2,4,10
6
mis, d) Ek = 10.
10
J.
115
II. Molekularna fizika
7. Molekularno kineticka teorija
7.1. 28 g/mol; 71 g/mol; 2ag/mol; 32g/moL 7.2. 2,99·10·
26
kg.
7.3.0=0,0357 mot; N=2,15'1<f2"; b)n:::::Q,0156 mol; N=9,41·10
21
• 7.3.a. n:"A,38 mol, m",,127, 1 g.
7 .a.b. 0=2 mol, N=l ,2·lcr
4
• 7.4. Vm;;:22,4 Vmol; 0=4,46-10.
5
mol; m=1,29'10-3 g; N=2,69·10
19

7.5. V=1120 I; b) m=1.6 kg. 7.6. n=8928,6 mol; m=258,9, kg; N=5,37·10
27

7.7.2,69-10
22
, b)!mo pod a), c) kao pod a) i b). 7.8, p=2,78·10
5
pa:
7.9.1,4 puta. 7.10,797 mis. 7.11. p=:1,26 bar. 7.12. p:::Q,8 kglm
3
; m=pV=o,oa k. 7.13. U=5515,8 J.
7.13.8. t=141,5°, 7.13. b. n=1,21 mol, 7.14.pV=const; pNl=pN2; 20,26 kPa; 67,5 em
2
7.15,P2=5 bara. 7.16. P2= 4 bara. 7.17. 13,8 m
3
. 7.17.a. 12,2 L 7.18. P2=320 kPa. 7.19. V,=15 I.
7.20. V2=O,27 I. p=:18,5 gIl. 7.21. Pt=l bar; V
t
=50'O, 151; V
2
=25 I; P2",,3 bara.
7.22. alp i V, b) P i IN. 7.23. Vidi sliku 131.

S1.131.
7.24.468,8 K; 57,1 cm
2
; vrr= const. 7.25. dm
3
• 7.26. T
1
=328 K. 7.27. a) 270 cm
2
, b) 225 cms.
7.28.2,15 I. 129. t:r-2732C. 7.30.1,16 kglm
3
• 7.31. Vicfl sliku 1321
81.132.
7.32. Na temperaturi T', V.1>V2. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2!
7.33. t=const; 404K; 108,7 kPa. 7.33b. Pri stalnoj zapremini, porastom temperature (karla je
sijalica upaJjena ) pritisak se poveca.
7.34.36Q'2C. 7.34.a. a} 4 bara, b) 2,2 bara. 7.35.162 kPa. 7.36. 320 K. 7.37. Vidi sluku 133!

SI.133.
7.38. Na ,stoj temperaturi je Pl>P2, sto znaa da je V
1
<V
2
• [lohor! 217.39. 285 kPa; 1,74 m
3
, 340 K.
m .
pV = MAT: m = 3,6 kg . 7.41. T:::294 K; t=21°C. 7.42. m=O,27, kg. T-=577,6 K.
M=34 g1mol; M..=34. 7.45. N=2,47'1<f2; n=0,041 moL 7.46. p=4·10·
12
Pa. 7.47. V=O,36I.
\
116
1

7.48. p=3 MPa. 7.49. 1805 K; 409 K. 7.50. p=O,21 Pa; p=21,27 kPa.
7.51.Vldi primjer3! M=22 gimo!; p=o,87 kglm
3
• 7.52. m=40, 8 g; Vo=914 I. 7.53. Vidi sliku 134!
7.54. Vidi sliku 1351 7.55. P1V] = P2 V
z
;P2=4Pl' 7.56. p=l ,02.10
5
Pa. 7.57.1,22 kg/m
s
, 7.58. n=8,24
Tl Tz
mol; N=4,96·10
24
• 7.59. T=360 K 7.60. EK1 =1,35·10,19 J.
V

.,/'
"------.,,,. T
81.135.
7.61. a) v=1468 m/s; EK=3,6·10·
21
J, b} v=1845 m/s; 5,65.10'
21
J. 7.62. T=629 K"b) vn=571 m/s.
7.63. a) 72600 K, b) 145919 K. 7.64 •. a} Pl=Po+pgh1=1,35 bar; b) bar.
7.65. U okvir sa staklenim dnom, cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa, stay! 2a-tak
kuglica (moie i olovna saema). Izmedu kugUca stavi pluta."i cap. a) Lagano pokreCi okvir. Plutani eep se
pokre6e. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Sta
odgovara molekuUma, a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a
zidove okvira. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0
zidove suda, sto odgovara ve6em pritisku. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce. Pregradi
okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce
istom brzin'om (simuliranje iste temperature). Brej udaraca kuglice se poveeaD.. Mozes Ii lzvesti
zak!jueak da se smanjenjem zapremine, pri !stoj temperaturi, pritisak povecao?
7.66. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom, kao na sUet 136. T
Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i'
manometru. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\
staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to ?
prievrstiti za dasku. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. Spojl .t
posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u
oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. Ocitaj temperaturu tl na
termometru. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne
prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Ocitaj
temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. Da bi proces bio S1.136.
izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom
kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl.l36). a)pl=Po(1+o.t1); P2=Po{1+crt2). Ellminisanjem
normiranog prltiska Po, dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska, gdje je Pl=Pa,
pztz Pltl
P2=Pa+pgh. b) Aka znamo vrljednost onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost
273 ·c
prltiska ,Pt=PIl'
7.67. U stak!enu U cijev sipaj zivu, a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. Dobio 51 zatvoreni zivin
manometar (sI.96.). U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi
U cijev u vad.i: taka da bUde vrha u vodi. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2• Treba.
117
Ah AI aT ,
Vz;:::;S!z. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah, I AT
poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. Podatke mjerenja unesi u
tabelu.
7.68. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.97.). U donjem
dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Treba ih prekritl staklenom plocom
kako kugJiee ne' bi ispadale, Kuglice treba da imaJu precnik do 0,5 em. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak
ana maze past! u bilo koju. pregradu. To je slucajan dogadaj. Ako pustis veliki braj kuglica, onda
zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe. V kaji pretinac je pala najvise kuglica?
Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom.
8. Kondenzirano stanje tvari
8.1. M=18 g/moL mol; N=3,34'10
25
molekula. 8.2. a) 2,23'10
22
, b)1,08'10
2Z
, e} 9,5·1(f'.
8.3. m,,;:e,54 g. 8.4. a) 1,92 g, b) 776 g. 8.5. a) m;:::;3·10·
re
kg, b)3,3·10·l!5 kg.
B.S.a. a) F=mg; F/S=1,23·10
6
Pa. b) 2,04.10
6
Pa. 8.5.b. F=0,16 N; m",,0,016 kg.
8.5.c. a} 0,005, b) 2,45.10
7
Pa, e) E=4,9.10
9
Pa. 8.6. S:;:; 1t, S=4,1·10·
3
m
2
; d=7,2 em.
8.7. F=45 N; m=4,6 kg. 8Ji a) 98,1 MPa, b) 4,7'10.
4
; c) k "" i. == 2,1.10
6
.!;:; Ep "" k ill
2
"" 23J
6.1 ' m 2
8.9. a) 40 MPa, b) E=200 GPa .. $=1/2.7 em
2
. 8.11. 1=5 m. 8.12. a) S=2,78 eml!, b) 0,098%,
, F 5 -F6.1
8.13. a)0,05, b) F=mg; - '" 19620Pa, e)E=3,92'10 Pa, d) A"" - ",,0,01J,
. S 2
B.14. a) F=40 N; m"4,1 kg, b) ErO,S J, 8.15. m-,.,zpV, V=SI, 1=180 m, 8.1S. O'k= 5 N/mml!.
8.17. b) i e) . B.18. S;:::;2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). A=O,4 mJ. 8.19. 0=0,073 N/m.
8.20. Vidi primjer 2! 0,078 N/m. 8.21. m,=O,023 g; V1=0,023 ems; 0=260 kapl. 8.22. m",,0,005 g.
8.23, U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je, F=mg+Fpn, gdje ie sila
povrSinskog napona F;m=crl; l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn.
Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena. 0'=0,068 N/m.
8.24.0,078 N. 8.25. h = , 0=0,022 N/m. 8.26. hv=14,6 em; hk-::06,1 em; ht =7 em.
P'9
8.27.1,2 mm; 0;60; 0,37 mm. 8.28. d,=5,7 mm; dl!=l,44 mm. 8.29. h2 '" 0'2 £1; 0'2=0,022 N/m.
h1 0'1 P2
8.30. d=0,61 mm. 8.31. F;:::;moll; 0'=0,95 GPa. 8.32. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude
mv
2
kt.12:
jednak: F,=::mg; F2=mg+rna; -2-"-2-; F"" 1<6.1; E "'" 2,97MPa
8.34.F;:::;Fj ,=500 N, 0'::::25 MPa, b) Fmwr9000 N, e)ma=Fmax-Frr; a=8,5 mfs2
8.35 .. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma; if=2as; if;:::;2gh; a=49 m/s2; N=41 0 N; 0=12,6 MPa. Neeel
8.36. SHa istezanja je Fj;:::;mgsina; a "",l.(rad); 6!;o,(),68 mm.
. . . R
118
L
8.37. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS, vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S, vrtikalno
navise. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi mg·F
p
, gdJe je SHjedi da je
1=10400 m.
8.38. A=cr.<lS; as=Sl
w
S; S;:::;4nr, Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m,;
pi r3n '" p.2 .irln:; f1=1 ,59 mm; A=0,9 ).J.J
3 3
8.39. Ll.S=Sj"S; S=4nr; S1=100'41tr/; m=100ml; r;:::;0,26 em; f,;:::;0,056 em; A=38)J.J.
8.40. Vidi rjesenje zadatka 8.38. i 8.39. rl=5,71lffi;
8.41. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana, sa obje strane
akvira, je A=0'2S=O'2Ix; m=O,B g. b) A=a2h.S=0, 16 mJ.
8.42. Vidl zadatak 8.231 F=mg+(d,+d2)ncr; m=pV; V=h(S2-S,); F""O.067 N.
8.43. Neka je zapremina vade 1 dm
3
• Tada je masa m=1 kg. Broj molekula u toj zapremini je
N",,3,34-10
2S
(vidi zadatak 8.1). Zapremina svih molekula je V=NV1=O,334 dm
3
• To iznos! 33,4%
ukupne zapremine.
8.44. a) V=1O-
s
m
3
; V=dS; d='3'1Q-,om=O,3 nm. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl",
onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V
1
= (%y '" 1,4.10-
29
m
3
; N= 7 .10
19
molekula.
8.45. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. Oko
jednog od njlh staYI treei, veel okvlr, a zatlm ukloni manji (s!.102.b). Lagano lupkaj po okYirima. a)
Koji mode! odgovara kristalu, a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. a
u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa?
8.46. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. Donj!
eilindar ostaje priljubljen uz gornji, aka se postave u vertikalni poJozaj. Ogledom se dokazuje
postojanje slla 'Izmedu mole kula. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog
djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.
8.47. Izmjeri dui,inu trake I i presjek S. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. Optereti traku
, . N . d" .' lJ.1 d F
1egovlma ml, m2., ms ... j biljeti lzduzenja al"lJ.I2., tlls,·. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa
dijagrama odredi modul elasticnosti (£.::o E
. S I
8.48. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi
opna bila CvrSCa. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea, nesto duzi od precnika. Gomj! dio opne
se skuplja (sI.105), pod djalovanjem molekulskih slla.
8.49. Iglu stay! na komadic papira, a zatim sve na povrsinu vade. Kada papir upije vodu, patone, a Igla
ostane na povrSini vade. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao
zategnuta apna.
8.50. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru, a zatim do 100 ems alkoholom.
Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru,a zatim ponovno dopuni
alkoholom do 100 ems. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 10
04
em
3
oleinske kiseline.
Od tog rastvora pipetom odmjeri 0,5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto
nesta praha krede. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. Ako pretpostavimo da se formira
monomolekulski s!oj oleinske kiseline, onda je zapremina V::::S'd, gdje je jednog
molekula. d:::: f ' gdje je V=O,5'10'" ems, S-izmjerena povrsina masne mrlje.
8.51. Pagledaj primjer 2.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n,.
Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi e = V , gdje je tI V
poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ.iretL
119
8.52. Vldi zadatak 8.23 i sliku 18. 0 '" F ;;;g. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u
trenutku otkidanja prstena, masu prstana m i srednji precnlk prstana d.
8.53. Vidi zadatak 8.29. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari, a zatim visinu alkohola h
z
. Voda i alkoho!
nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Visina se raeuna u odnosu na
mvo tecnosti u Casi. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.
8.54. a} !=.75,036 m, b) 1=74,968 m; 06.1=6,8 em.
8.55.1
1
=!o(1+uh); 10=11,998 m; lo(l+ut;J; 12=12,005 m. 8.56. 1.30=60 m; 10=60,0306 m; 130"'60,061 m.
8.57.1=1.0110; t=415.6'C. 8.58. t=530'C. 8.59. <:<=1 11'C.
8.60. y=3a=4,2·10-'&1J<'C. 8.61. 80=9989,8 cm
z
. 5
1
=9983 cm
z
,
8.62. So=8400cm
2
; o6.S=29,2 cm
z
. 8.63. t=641°C. 8.64. '1=30.; V",,80S,8 cm
z
.
8.65.a) 120,21; b) 119,B I. 8.66. a) a""S,01 em; M=O,01 em; b) .1S=O,6em
z
; c) tN",,0,75 cm
3
,
8.67. 6V",,3.5 ems; y=1,4'10-41f<'C. 8.68. 0.=1 ,7·10--51f'C. 8.69. AV::N
k
wV"",,0,1641.
06 .
8.70. V. "" Va + Va; 1=105°C. 8.71. Po=O,8 glcm
3
; p=0,778 glcm
s
. 8.72.7662 kg/m
s
.
8.73. a)13,60 g/em
3
; b) 13,24 glem
3
, c) 13,67 glcm
a
.
8.74. t=56,1"C. S.75.Vidi primjer 3! 0"=38,4 MPa. 8.76. 73,5"'C. 8,77. F=4-10 N.
S.78. io=2rort=don:; !=dn:; d=do=(1+o.t). 8.79. d::;;1311 mm, Moze! 8.80. M=362"C; t=382"C,
8.81. Broj obrtaja je N "" 2:r ,gdje js r =: ra(1 +at); r1 "" 1.0003 m; r2 ::;; 0,9997 m; dN=Nlt-N\=9,6ob.
8.82. t:Nt::;;VoYttlt; tlVs =Voy.,6.t; AV=I:Nt"t:Ns=3,B2 em'. zwe je 13,6 g/cm
3
te.je masa five 52 g.
S.S3 •. Vidi rjesenje zadatka·S.82! AV=O,735 cm'; V0=50 cm
3
; 0.=1,1'10.
5
1/0C.
8.84. 32,7"C, 8.85. AV=Voytlt; O=mcdt=epVoAt; tlV=3·10""m
3
• 8.86. a) tlV:;:16 cm
3
, b) t=1490C
8,87. dV=1635 cm
3
; AV=S& d!=20 cm.
8.88. provuci pipetu i teimometar (51.106). Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije
zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t,. Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok
u pipeti na podizatl. Procitaj t2 i promjenu zapremlne dV. prj tome]e
PDb.hzno gd,s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Uporedi doboveni reiultat sa
tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode, na datoj temperaturi.
9. Termodinamika. Fazni prelazi.
9.1. 1650J, 9.2, 808J. 9.3.IW=B·10-4 m3; p=300 kPa. 9.4. 80QJ,
9.4:a. A=18000 J. 9.4.b. Pogladaj primjer 1l A=600 J.
9.5. pV,=nRT1; V,= 31, a) A=1800J, b)0=4800J. 9.B. a) V
1
=3!; V::=45! b) Tz = Vz. T:<.=409 5 K
, , T1 V
1
' ,.
9.7. a) Vidi primjer 11 A=997 J, b) q=mc.6.t:::3480 J, c} AU=2483 J. 9.8. A=61 ,8 kJ, 9.9.1010C.
9.10. m=145 g. 9.11. PM adijabatskom procesu 0:::0, A::"-liU=w650 J. Gas se ohladio!
3
9.12 .• t..U ""2'nR.6.T; 52, 1°C. 9.13. V1=12, 1 t; A=646 J. 9.14. V
j
=18 t; A=7200 J,
9.15. a) n=O,B mol, V2=7,51. 9.16 .. 850 J. 9.17 .. K. 9.19 .. Tz= 0 K.
9.20 .. a) 35,8%, b) Ql=223, 5 kJ, c) O2=143,5 kJ. K. 9.22. T
1
:::420 K. 9.23. A=28 kJ.
9;24._.1 ,lB. 9.25. kJ; yt=0,202. 9.25.3. yt=O,317;5r-mq; Pk=O,127 M\fo/. 9.26. bU=O, jer je
p omJena zapremlne pn toplJenJu O=mQt; AU=336 kJ. 9.27. 0=mc"i.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.56 kJ.
120
i
9.28. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.01=1050 J; Q2"'33,6 kJ; 0,= 39805 J; 0=74455 J.
9.29. O=mc(it-h)+mQl; 0=15894 J. 9.30. 0=772,8 kJ+ 1143 kJ; 0=1915,8 kJ.
9.31. m=loo kg; 0 1=7123 kJ; Q2=33600 kJ; 0 3=1260 kJ; 0=41983 kJ.
9.32. a) 419,8 kJ" b) 31,5 kJ+1008 kJ+125,] kJ=1165 kJ, 9.33.a. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa
¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. Toplija voda otpusta toplotu Hladnija vada' prima
toplotu Q,=mle(f&-t,). Ako se gubici O2=01; t.=43,6°C. 4.33.b. Vidi zadatak 9.33.al t.=28,8"C.
9.33.c. Vidi zadatak 9.33.a1 C:!=476 JlkgOC
9.33.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze, smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. Glovo
otpusta toplotu: Voda prima toplotu: 0.= mvCv(t.-tv); Qo=Qv;Js=21,5°C
9.34. mvCv(t,,-t,.)=mLQt.+mLc.(ktJ; ts=6,4°C.
9.35. tr15°C; m=1oog; n=10 kockica
9.36.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1=17581 J;
0::=67200J; 0:<",840 J; 0=84781 J.
9.37.tg=0"C; OL=QV; tv=80"C. 9.38. t2=100°C;
Q=mc(t2-t,)+mql; 0=5,19 MJ. 9.39. 0=1,038 MJ.
9.40.0,=1,78 MJ; Q;t=11,3 MJ; 0=13,1 MJ.
9.41.Q,=10,5 kJ; O2=336 kJ; Q
3
=419 kJ; 0
4
=2260 kJ.
0=3025,5 kJ.
9.42. O=P"t; P=1000 W; O=me(4.-t)+mq;; "t=44,6 min.
9.43. Pogledaj zadatak 9.421 a) Q=1574,3 kJ, b) 1:=52,5 min.
t,
o !
, , ,
t1
Q! ' 02 ' Q3 '
SI.I37.
9.44. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c,,(t.-tv) ts=28,4°C, 9.45. Pog!edaj zadatak 9,44! t.=60°C.
9.46.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335,8 kJ. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ
pretvorice u paru masu od mz "" O
2
= 0,387 kg .9.47. 0= 26 GJ. 9.48. Qs=mqs; m=1, 1 kg.
q;
A
9.49. p:::: T; A = 0,28mqs; t = 11,4 h; s = 684 km.
9.50. Stavi posudu u toplu vodu (51.110). Plutan! esp, koji se nalazl na povrSlni vod.e u U cijevi, podize
se. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. Stavi posudu u hladnu vodu. Cep
se krece, Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.je topli a s18 hladni rezervoar?
9.51. Vazdusni stub, koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi, stavi u toplu vodu (sI.111). Stub zive, visine h,
se podife. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. b) Rad'gasa je
A=p(Vz-V,J,=pS(I;l-h). Treba izmjeriti visinu stuba five h, duzine vazdusnih stubova I, i 12 (prlje i posHje
zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi, Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u
toplu i hladnu vodu, stub zive se kre6e gore dole. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.
9.52. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da, okrenuta 9tvorom nadole, lebdi b!izu dna (slika
112). Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi
nekoliko puta. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju, istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.
Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on Da bl se epruveta
statno kretala potrebno je stalnu razliku temperatura., Radno tijelo je vazduh u epruveti.
9.53. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj
vodom. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?, Koja
tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi?
9.54. Sipaj u posudu nesto vode i , bez zapusaca, stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. Skini posudu sa
resoa i dobra zaeepi. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. Voda u posudi ce
pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje,vpdena para te .te.se pritisak
Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.
121
1. lIIIeaunarodni sistemjedinica
Predmeci decimalnih mjernih jedinica
Osnovne jediriice
Velicina Jedinica Oznaka
duljina
I
metar m
10" d decl 10 da deka
10" c centi 10' h heklo
10'" m mili 10 k kilo
10"
u mlkro 10' M mega
masa
.
m kilogram kg 10"
n nano 10' G giga
vrioeme
, .
t sekunda s 10'" p piko 10" T tera
termodinamicka lemoeratura T kelvin K 10'" f femto 10
00
P peta
iakost elektricne slruie I amper A 10'" a ato 10'· E eksa
svietlosnaTakost J kandela cd
kolicina tvan (mnozina\ n mol mol Vaznije fizicke konstante
Neke izvedene jedinice brzina svjetlosti u vakuumu c=299 792 458 mls
gravitaciona konstanta Nm'/ka'
Velicina Naziv Oznaka
ubrzanie slobodnoq pada I mis'
gustina kilogram po kubnom metru
kg
rn'
Avoaadrova konstanta NA=6,022' 1 0·' mor
permeabilnast vakliuma I Uo=4,,· 1 0.
7
Him
I povrsina kvadratni metar m' permitivnost vakuuma 80_8,854'10.12 F/m
zaoremina (volumen) kubni metar m" masa mirovania elektrona m,-9,109'10' kg
brzina

metar u sekundi
rn
-
s
masa mirovania protona m,=1 ,672'10'
u
i<fL
masa mirovanja neulrona m
n
_1,674'10'u kQ
sila niuln (newton) N
oritisak inaorezanie\ I paskal (pascal) Pa
Eneraiia, rad, Idplina diu I (ioul J
atomska iedinica mase u-l,66057'10' kg
Plankova konstanta h-6,626'1 Js
standardna temoeratura T
o
=273,15 K
. snaga, toplolni fluks val (watt W
,
J
specificni loplolni kapacilel diul po kilogramu po kelvinu
--
kgK
standardni ontisak I Po-l01325 Pa
elementami naboi e-l,602'10'''C
malama gasna kanstanta R-8,314 J/mal·K
Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati
Gustina (kg/m
3
)
.
Velicina Jedinica·
VrijednoSlis!<azana osnovnim .
jedinicama
.
.
duljina
morska milia 1 morska milia= 1852 m
ast(onomska jedinica 1 astron. ied.=1,495978·10" m
masa
lona (I) 1 t_10"kg
atomska iedinica mase (u) 1 u=1 ,66057.10.
27
kg
minuta (min) 1 min=60 s
vrijeme sat (h) 1 h_3600 s
aluminii 2700 Suho drvo 700
bakar 8'900 led (O'CL 920
ieljeza 7800 voda(20'C) 988
cink 7100 voda(4'C\ 1000
nikl 8900 alkohol(20'C) 790
olovo 11300 benzin(20') 700
platina 21440 morska voda 1030
srellro 10500 nalta 760
dan {d\ 1d 86400 s
1 bar 1 bar-l0' Pa
eneraiia elektronvolt (eV) 1 J
zlata 19300 u/ie (20'C) 900
volfram 19200 ziva (20'C) 13600
oorculan 2300 vazduh IO'C) i 1,013 bar 1,29
staklo 2500 vodena para JO'C) i 1,013 bar 0,88

122 123


'\
?e>
'-..>'
/;'
l'
Broj grope'
Izmijenjeno
Povijesno
Novo
IA
IA
..--
H
1.0OS0
,
Li
6.941
II
Na
Zl.9898
"
K
39.102
37
Rb
85.4678
55
Cs
132.9055
87
Fr
IIA IllB
IIA lIlA
2 3
4

Be
9.01218
12
Mg
E""
24.305
20
"
Ca Se
'<).08 44.9559
38 39
Sr Y
87.62 88.9059
56 57
Ba La
137.:>4 138.9055
88
"
Ra Ae
226.025 (227)
+--,-

r
IVB
IVA
4
"
Ti
47.90
.,
Zr
91.22
n
Hf
J78.49
104
Wnq
{2M}
i
-g
?l
c
il

c
",
0>

"'

3i
",
"
"


.r
-g

a.
0>
'·(f)PlPlroCI»
l:t
N.... as'
o _:

owwoco
I.e

-

1\)->. ....... w!:::.
-...J-.....jO')coro;:tl'\
...... (j)o,)COo)fO


colo






;;;t
3
1
iil
S
"
T
a.
"
"' -g
"
3i
",
'"
"
I

-;=
a.
"


<DE?


'"
0"
0>
0>
Q.
1\)1\)
...


....

.... 0 oeo
00 00
00"
N,
0>
'"
-'"

c @

o

3
0"
s· a
'2'
3


eo I\)
1\)",
80 tnO
f
3i
'"
2.
S
."

i:f
-g
"

" c:::
l
lS
N,
0"0>



03
:J :r
F'
1\)0 0
'" '"
",0
_f
<D

"'0
iN
"'
:""1-v
""

Ii
o.lQQ
!q


Ij lfil€
,! I]I'T"IJI§


c
'"
IC

3
o
Co
=.
..
iii
l!l
'"
'"

.!!!

"!:

Gl

",

" ;:

Period ni sustav- elemenata
VB VIB VIIB VIII IB lIB IlIA IVA VA VIA VIlA 0
VA VIA VIlA VIII III lIB IlIB IVB VB VIB VIIB 0
5 6' 7
.......--------
8 9 10 II IZ 13 14 15 16 17 18
-,-
He
4.00Z60
5 6 7 8
,
10
B C N 0 F Ne
10.81 It.Oll 14.0061 15.9994 1,8.9984 ZO.179 i
I! .. 15
"
17
" ,
d
AI Si P S CI Ar
,
26.9815 28.086 30.9738 32.06 35.453 ' 39.948
" "
" "
!7 Z8 29 30 31
"
"
34 3S 36
V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As Se Br Kr
5OMI4 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.546 65.37 69.n ]2.59 74.9116 78.96 79.91)4 83.80
" "
43 44 45 46 47 48
.,
5<)
" "
" "
Nb Mo Te Ru Rh Pd Ag Cd In Sn Sb Te I Xe
92.9064 95.94 98.9062 101.07 102.905S 10M 107.868 112.40 114.82 118.69 121.75 127.60 126.9045 13J.JO
"
14 75
"
71 78
"
.,
8l
"
"
.. 85 86
Ta W Re Os Ir Pt Au Hg TI Pb Bi Po At Rn
180.9479 183.85 18&2 190.2 19Z.U J95.09 196.9665 200.59 204.37 W7.Z 208.9806 (210) (210) (222)
105 106
Unp Unh
I
(262) (263)
-
.. p

f -->-

Reeenzenti: Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla

.Izdavac Behram-begova medresa, Tuzla

Stampa Harlo-graf, Tuzla

PREDGOVOR

Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola, a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih zadataka. Za stampariju Safet Pasi6 Posebnu grupu zadataka, E. cine demonstracioni ogledi

i

eksperimentalni zadaci. Za njihova izvooenje, preporucenl pribor se maze brzo i

jednosiavno sklopiti od prirucnog materijala, koji posjeduje svaka skola. Neki demonstracioni ogledi, iako bez detaljnog objasnjanja, mogu pos!uziti kao. osnova za izradu laboratorijskih vjezbi, predviaenih nastavnim planom j programom. Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod i nekoliko rijesenih racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno dovoljno prostora da ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Autori

Oslobodeno poreza na promet, prema Misljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 1O/H 5-8486-2/99, od 24. 08. 1999. godine

Odobrena upotreba u tehnickim j srodnim skolama, Rjesenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, broj: 10/1-15-8486-2/99, od 24. 08. '1999. godine

Sadriaj
1. Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju ................................................ 5
I. MEHANIKA 2. Kinemallka 2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinisjko krelanje .................................... 11 2.2, Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje ...................... 15 2.3. Ravnomjerno kretanje po kruzniei. Cenlripelalno ubrzanje ................ 21 3. Dinamika. Slatika. 3.1. Newlonovi zakoni. Impuls. Odrzanje impulsa .................................. 23 3.2. Siaganje i razlaganje sila. Sila lrenja. Elaslicna sila ......................... 29 3.3. Centripetalna sila. Gravitaciono polje ............................................ 35 3.4. Kretanje u blizini povrsine Zemlje. Hitac ........................................ 40 3.5. Rotacija. Odrzanje momenta impulsa ............................................46 3.6. Inereijalne sile. Centrifugalni efekat.. ............................................ 49 3.7. Mehanika fluida ....................................................................... 52 4. Energija i rad .........................................................................59 4.1. Rad i energija. Snaga ..................... , .......................................... 59 4.2. Zakoni odrZanja mehanicke energije ............................................. 68 5. Osellacije (tltrajl) I talasl (valovi) .............................................. 73 5.1 Mehanieke oscilaeije ................................................................. 73 5.2. Mehanicki talasi. ......................................................................77 6. Graniee prlmljenljivosti klasicne mehanike .............................. : 80

1.Uvod. Mjerenje i greske pri mjerenju
SI jedinice. Pod SI jedinicama u uzem smislu podrazumijevaju se Dsnovne jediniee SI i izvedene jediniee SI (vidi dodatak na kraju knjige). To je koherenlan (skladan) skup medusobno povezanih jediniea kod kojih su preraeunski laklori jednaki jedinici. Na primjer, osnovne jedinice su: metar (m), kilogram (kg), ... , a 3 izvedene jedinice: m , kglm ... Prilikom izracunavanja najsigurnije j~ deeimalne i 9 mjesovite zakonske jediniee ~retvoriti u polazne SI jedinice .•Npr: 2nm. = 2·10· m; 6 em'= 6'10" m'; 2cm3=2'10' m3 ; 9 kmlh=2,5 mls. U lom51ucaju krajnj' rezultat se dobije takode u SI jedinieama.

Vektorske velicine su potpuno odredene intenzitelom, (iznos, brojna vrijednost), praveem i smjerom. Sabiranje i oduzimanje vektora (51. 1):

~I II

ii

1:1

+

II MOlEKULARNA FIZIKA 7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82 8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90 9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96 Rjesenja ....................................................................................104 1. Uvod ....................................................................................104 2. Kinematika ........................................................................... 104 3. Dinamika. Statika ................................................................... 105 4. Energija i rad ........................................................................ 112 5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114 6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115 7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116 8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118 9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119 Dodatak ............................ : .................................................... 122

~

c""a+b,

+

+

c<a+b

SI.1.

,j]

-----_._-ii,
)

!1'

, II

F

ii,

F=Jp;2 +;Fz1

;.

II

V:::::Vj +V2 V=V1 + Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):

(sinus): sinn""!., sin 2o:+cos 2 o.=1 c (kosinus): cosa=2., sin 20: =2sinacosa c

(tangens): tga=b' (kotangens): ctgo:=~
b S1.3.

,

b

Mjerenje:lzmjeriti neku fizicku velieinu znaci uporediti je sa istovrsnom velieinom koja je odabrana za mjernu jedinieu. Rezuftat mjerenja se iskazuje kao

5

jediniea mjere.14 em. = 110.141 em = 0.. .brajna vrijednost. Pri vadenju kvadratnog (I kubnog) korljena vaii isto pravilo.brajna vrijednost.7334 =36.1 + 0. d3= 10. d2= 10.14 em 5 1003= onoiiko eifara koliko ima u osnovi. Srednja vrijednost je najbliza pravoj vrijednosU: ._-= 0. Ono se vrsl u proracunima kod kojih se karlste priblizne vrljednosti neklh velielna.. Aka je prl zaokruzlvanju prva od odbaeenlh elfara veea od 5 posijednja eifra koja se zadriava poveea se za 1.28 = 10.5.02em M.01) em x I dobili vlrjednos!1 x" X2.01 em Rezultat mjerenja duzine olovke pisemo u obliku d = (10.. Pri dizanju brojeva na kvadrat i kub potrebno je u rezu-ltatu zadriati sarno d 10.01 em 5 . Na primjer: Apsolutne greske pojedinih mjerenja su: 3. Pisemo: 1= 10 m.svako9.11 em + 10. e = 300000 km/s 3'105 km/s 3'10' m/s . d4= 10. Kada u zadacima racunamo s mjernim podacima. Srednja vrijednost mjerene velielne je 0. pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja: ~x.13 --10. =110. sredn]i poluprecnlk Zeml]e.131 em = 0.63 '0. = 110..001 10.. Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.00 em .00098 = 0.3..13 em £::.01 em Srednja vrijednost apsolutne greske je: ~d 36. tacnost rezultata mjerenja mora se ravnati prema broju znacajnih x Ona je neimenova~ broj i obicno se izrazava u procentima: ~x (pouzdanih) mjesta sto. normalni atmosferskl·pritisak. 10 .mjerena velieina.8 = 4. Rezultate mjerenja zapisujemo u obllku = = x=xil\x Relativna g~eska mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti mJerene velleJne.146 + 2. Na primjer: M.74 36.13 ± 0.13-10. Ako je prva od odbacenih cifara manja od 5 brojevl se zaokruzuju odbaeivanjem eifara. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu.0000000012 C = 1.f86 = 9.15Iem=0. x.01 em + 0. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine 0. pri cemu je: 1.13 em.13-10.13 -10.7854=10. pomoeu potenei]e bra]a 10.806 = 2. duzina ucionice je 10m. =110. A .mjerena velicina.itd. 0.02 em M.00 em + 0.02 em + 0. m (metar) . Na prim]er: £=-·100% x Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja dutlne olovke I dobill vrijednosti: d.2'10'9 C .12 em. d 5= 10. U gornjlm pnmjenma vrsili smo zaokruzlvanje brojeva.11 em.111 em = 0. = 110. . R = 6370 km = 6.15 em.X=nA gdje je: X . Apsolutna greska .013'105 Pa. .504=4.12 em + 10.=lx-x.01 em M.73 Srednja vrijednost mjerene velicine.jedinica mjere.02 em + 0.121 em = 0. q = 0.l. nabo] tl]ela.8. Na primjer: 2 M.1 % 6 7 . izvrsitr najmanje tri mjerenja. Na primjer. Na prlmjer: 5. n . Prl mnozen)u i dl]eljen]u brajeva treba u rezulta!u zadrza!1 onoliko cifara koliko Ima brej sa najmanjlm brojem eliara.01 em = 0. Tada je srednja vrljednost Relativna greska je: Potrebno je. = 10.56 = 2. ~x2=lx-X21. Znacajne cifre pri racunanju.. a takvi su svi rezultatl mjerenja.7374 = 36. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno.13-10.13 em + 10.273= 9. Velielna zove se srednja apsolutna greska mjerenja. 0.37'106 m . Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. .15 em + 10.8 .ih imaju podael. Pri sabiranju I oduzimanju brojeva treba u rezul!atu zadrzati onoliko eifara koliko Ima broj sa najmanjim bro]em eifara. p = 101300 Pa = 1.

upolaznim SI jedinieama: = 0.-+U I Najmanji podiok voltmetra je 0.b E=-+. a) 0.011 +0. . 1..OO5A € "" IlR . FN. 3 Prlmjer 2: Pri mjerenju elektrienog OtpOr8 UI-metodom. Izrazi je u osnovnoj SI jediniei poteneijom od 10."-=. b Lla . Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela skale.F+t..4. Koefieijent trenja je: a) b) c) d) e) elektrieni kapaeitet kondenzatora od 7pF. Odredi vrijednost otpora R te apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.Podatke date u decimalnim jedinieama izrazi. zapreminu vode od 2.02 V Najveee moguca pogreska ocitavanja jaone struje je M=O.250 A.52 .F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Talasna duzina zute linije u speklru iznosi 582 nm.150 miliona kilometara. dinamometar (2N).04V. ilm·najmanja masa tega na vagi.1. Masu kvadra i silu koju pokazuje dinamometar izmjeri nekoliko puta. 2.6.b + b. snagu termoeleklrane od 800 MW.01A).3.4 cm . 1. preko dinamometra.!inom brzinom. e) srednju udaljenost Zemlja-Mjesee koja iznosi 384000 km. 1. priliskuje podlogu. pazeci na pouzdana mjesta.21'0.koeficijent Irenja. Odredi kolicnik ovih brojeva.1 % Apsolutna greska mjerenja je: ilR =€·R ==7. 1.2.031 iii 3.R R LlU M gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar.032 .sila kojom tijelo okomito N S1. uz jednako izvuceni dinamometar.6. s\. Ako lijelo vueemo stalnom brzinom po horizonlalnoj podlozi tako da vuena sila ima smjer krelanja tijela onda je F= Ftc i FN= mg (sl. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti.02' 4.6.82 Vi ampermetrom jacina struje 1= 0.". Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona ilU = 0. Prlmjer 3: Zadatak: Odredi koelicljenl Irenja izmedu drvenog kvadra i povrsine stoia. 3 . Rjesenje: Aka se Ujelo krece po podlozi. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10.8 g/em b) brzinu automobila 45 km/h. potencijom od 10. drveni kvadar. 1. Saberi zadane podatke.34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta.4.004.02 V + 0.250 A E "" 0.Q I 0. ~: I m (kg) I F (N) I Relativna greska mj~renja je: Odredi srednju vrijednost koefieijenta trenja iT )11 + .0duzmi 0. u osnovnoj SI jediniel za duzinu: a) srednji preenik Zemlje koji iznosi 12740 km. x =a·b Llx "" alI.28± 0. voltmetrom je izmjerena vrijednost napona U= 1.lzrazl pomocu potencije breja 10. 4).250A F m Relativna greska mjerenja je (vid! tabelu) .113. Rezultat mjerenja zapisujemo u obliku gdjeje: b. 0.5. pazeci na pouzdana mjesta.6.2 flA 2 povrsinu lima od 6. vrSi se posredno (indirektno) mjerenje. 1.02 R 1. sila trenja ima suprotan smjer ad smjera kretanja tijela i iznosi: D Ftr = J. l.82 V 0.2 em+6 mm+0.23)9: .04 V. Podatke unesi u tabelu: x=b a £=2 Lla . Llb b Vuei kvadar po horizontalnoj podlozi.28.7.6. 1.2 + )1:.26 mm.a E=-+Lla .5 ml. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7.005 A "" 0.Pomnozi ove brejeve.lFN gdje je: !'.A)l""b.54. 8 9 .)l""€:jI T 1.28Q ·0. 26.23 R=R±AR R "" (7.3. b) 97. m-srednja vrijedhost mase kvadra. b) 2. b) srednju udaljenost Zemlja-Sunee koja iznosl.031 IlR =0. pazeci na pouzdana mjesta: a) 2.Greske indirektnlh mjerenja. a najmanji podiok skale ampermetra 10 mA (0. Pribor: Vaga. Rjesenje: Elektri~ni €". jaeinu eiektricne struje od 3. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se sljedecim pravilima: F !'=mg x ""'n±b €=X ~. Najmanji podiok skale voltmetra je 0.9.8. ..m ~ otpor je: R=~=-~=7.

Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija koje je iznosilo 39. Jedan podiok menzure ima vrijednost 2 em'. v ~ 15m 1. b= 2. je grafikon puta u Qvisnosti od vremena La: automobil-A. 1000 m ~15 m h 3600s " 5=150 m t-? 1. Koliki je najmanji podiokmjerila kojim je dobiven prvi podatak.od 12V. .2 s.19.. Mjerenjem debljine ploGiee mikrometarskim zavrtnjem dobijeni su sljedeei 'Jpodaci: 1.6 N.17.5 ml.475.55 mm. su S1.53 mm. 2. Kolika js apsolutna i relativna greska mjerenja: a) zapremine vode od 60 em'.5 ml. bicikl . stalnom brzinom. J:. a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em Jedan 3 podiok menzure iznosl 2 cm .22. . Koliki je otpor proyodnika. Odredi apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija.0 mm i 12. v::::::const. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg. greska iznosi 1. : I MEHANIKA 2.67%. SI jedinica za brzinu je m/s.1) V.(6. pomocu voltmetra.21. a) j Na slici 5. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. bicikla i pjesaka . lznosi 1. Pri mjerenju napona .. Na vagi pise ±2%. Koje mjerenje je tacnije? 1.25 ± 0. kolika ce biti maksimalna apsolutna greska mjerenja? 1. a najmanji teg na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 g. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0. b) pri ocitavanju tempetarure od 21"C? 1. Odredi: a)brzine kretanja automobila.0 ml. S:::::: v· t Primjer[j] Autobus se kreoe stalnom brzinom 54 km/h. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5.5 ml.Aka se leorija i eksperiment razilaze. Kinematika 2.5. b) put koji su preci za prve tri sekunde od pOGetka kretanja. 15= 2. pjesaka-P.= 2. znaCi da teorija nije dobra" Feynman 1. Ked ravnomjernog pravolinijskog kretanja.14. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1 (120:t1) Q i R2= (160 ± 1)0. 32.0 ml.244. s(m) p Rjesenje: autQmobila. 32. 14= 2.10. a koliko volti ima jedan podiok voltmetra? 1. 1. Relativna gr~ska pri mjerenju jacine struje od 50 mA.00 mm. a jedan podiok termometra 0. Srzina autobusa je: v = ~ t 1. a kroz njega tece slruja I:: (0. te srednju vrijednost apsolutne 9 reske mjerenja. sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu. a zlatar 7 9 zlata sa \I greskom od 0. 1.18. Zakoje vrijeme oe preei rastojanje izmedu dva telefonska stuba koje iznosi 150 m? Rjesenje: v=54 Ian ~54.11. b) jedne oscHacije (perioda oscilovanja)... a koliki zadrugi podatak? 1. te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.01) A 1. pravom linijom na sot dijagramu. a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo 3 3 100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300 ems vode? Podatke smo izrazili u polaznim SI jedinieama. Brzina.51 mm.12t Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta: '32. Odredi srednju vrijednostdebljine ploGiee. 1.2 ± 0.732. kretanJa bicikla pjesaka prikazana. 7. Kolikomiliampera ima jedan podiok miliampermetra. Zapis 0 duzini nekog predmeta iskazan je na dva naelna: 12.1 N. iznosi 2%. 32.S.1.13.= 2. Piljar je izmjerio 5 kg povroa sa greskom od 50 g.1 g. ako je na njegoYim krajevima napon U".5°C. ° Primjer tGI Na slici 5.2 s. da se 10 11 . Masa tijela je 500 g. sto znac. Odredi relativnu gresku = mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl. pomoeu ampermetra. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0. Odredi srednju vrijednost mjerene zapremine. _ lis V=- lit' gdje je lis predeni put za vremenski interval At. a vrijeme kretanja t~~= 150m =10. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja.16. Potrebno nam je odmjeriti 300 em vode.20.51 mm. 33.1.50 mm.387. Iznos srednje brzine definise se relacijom 1.

-'-+-(O-. t ' dijagramu (sI. putanje kojom se tljelo krece.. 'v.14.B t (s..'. Sta predstavlja sralirana povrsina na v.9J? a) Koliki je 0. za 2 h i 45 min.5 - ------- A 1 x(km) s ". Kolika je srednja brzina . a) Kolik! je ueenik b)'KbIU::i je pomak? J / Rjesenje: a) Put se mjeri dul. Voz prode kroz lunel duzine 6250 m za 6 min i 12 s. o 2 o 1 2 81. je zbir predenog pula do 1=0 (Ij.12km ""lkm S1. .t 3s 133. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma prolekne 68. 3 =~r(1-km-)-. 7). 2. Iznos puta je(sl. kolika je -W!dnja brzina pjesaka u mls i km/h? b) Pomak je vektor koji spaja pocetnu i krajnju ta6ku.za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km.83 s. .-2 =l. Kolika mu je srednja brzina u km/h i mls? . Brzina aulomobila je V A "./ Aulomobil ima najve6u brzinu i grafik pula ~bila ima najve6i nagib. Is s i~' 'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h? . A 20 min 4D km S1./ brzinu zvuka uzeti 333 m/s . 20 km Ukupan predeni put pjesaka. a biciklista 13 m/s.5-km-)-. duzine 130 km. 2.12 kID o S1. ~ . Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s.8.' 0.'!:'. =2m+4m=6m primje/~A<retanje ucenika od k~6e 0 do skale B prikazano je oa sUei 6. so= 2 m) i puta predenog od I = 0 do I = 3 s..8) Brzinu (:!:9\Auto se krece neravnomjerno od mjesta A. B 40 min C .6.5 s. s Bicikl prede put Sa =Vp ·t=2-·3s=6m s m @ kretala santa? prede 300 km za 22 dana.. Koje vozilo Autobus prede put od Tuzle do Sarajeva. +sAB SOl. ::=~= 6m=6~ til. C'ako se krete prosjeenom brzinom 28. Kolika je brzina automobila A i B (sI. onda je predeni pul pjesaka za tri sekunde sp::= vp ·t=1. Kolika je sirina kanjona? c= 340 m/s..1~. " b) Predeni pUI aulomobila za prve lri sekunde kretanja je SA =V A m' ·t=6-·3s=. Koliki pUI prede aulomobil za to vrijeme ako se krece brzinom 60 km/h? Ako raeunamo vrijeme od trenutka t = 0.Automobii se kreoe srednjom brzinom 50 kmlh.9. 6): g=SOA. . (:f. Pjesak ueini 120 koraka za 1 min.11. • VSvjetski rekord u trci na 100 m je 9.kre6u ravnomjerno pravolinijski. 2. a) Kolika je srednja brzina vozau mls i km/h? b) Koliko minula bi prolazio kroz lunelduzine 54 km? ® Od trenulka kada vozaG primijeti opasnosl pa do reagovanja prode u prosjeku .5 ---------.10. Kolika je srednja brzina kojom se Ledena santa . SAD 1. predeni put za 3 s? b) Koliki je predeni put izmedu prve i trl'te sekunde kretanja? 2.7.~~ ~ // /( [ T Brzina bicikliste je: \~ ima ve6u brzinu? \~ Brzina pjesaka je .) suk =so' +sp.18m . / ' s '.8 km/h? (fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka..33-·3s=4m s m ~eko B do C (sl.12km + 1 km =2. do trenutka I = ~ s. _ prasao put? y{km) izraziti u km/h i m/s. au trci na 1500 m 3 min i 12 s. Ako je dutina koraka70 cm. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za \.. Iznos pomaka je najkraca udaljenost od pocetnog do krajnjeg polozaja tijela: 2. 12 13 . BC i AC? Brzinu izrazi u kmlh. _"'s_6m-2m vp .\ . v (mi..6. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s. auta na pulu AB.1.4:-.13.

!

2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju? c=340 m/s.

~. Ova djecaka ist~vremeno krenu. iz mjesta A i B ususret jedan drugom. U~aljenost mjest~. je d ~ 2 km, brzln8 prvog djeeaka je v,= 6 kmlh, a drugog
v,-: 4 km/h. Poshje kolhko vremena ee se susresti i na kojoj udaljenosti od mjesta A?
2.30. B':2ina. rljek~ u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'

2.16. Granata je ispaljena sa udaljenosti 4 km. Koliko vremena prede od trenutka
pad a granate pa do trenutka kada posmatrac, koji se nalazi u blizini mjesta pada granate, cuje ispaljenje granate? Brzina granate je 240 mis, a brzina zvuka 340 m/s.

~'f aka ~hva okomlto na to~ ri~~ke (51.11 .)?

'

,

2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
pedeset miliona kilometara? Za brzinu svjetlosti uzeti 300 000 km/s.

~~t iIAotoml
\....1:,:;V

2.18. Laserski impuls, emitovan sa Zemlje prema Mjesecu, vrati se nazad za
2,56s. Koliko je rastojanje izmedu Zemlje i Mjeseca ako je brzina impulsa 300000 km/s?

(2.~liva~ pr~lazi oa suprotnu stranunjen ,tokvada 9a jev!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1' 1 mls. rijeku okomito oa brzinom ,ada Ie 5tl9aO rijeke odnijela 12 m
I
I

"

snagu.

amea

U

eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom ~ mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu

I

2.19. Smatra se da Ie Svemir nastao eksplozijom. Najdalja galaksija je udaljena
2'10" km i jos uvijek se udaljava brzinom 10" km na godinu. Kolika je starost svemira uz pretpostavku da je brzina sirenja osta!a nepromijenjena?

G§18Cam~: r
~

nlzvodno. Koliko je siroka rijeka?
je pre,sao rijeku za 2,5 min i pristao na suprotnu abalu m nlze ad mJesta polaska. KoUka je brzina rijeke?

v,
------------------

1

2.20. Udaljenost . medu zvijezdama i galaksijama izrazava se svjetlosnim
godinama. To je rastojanje koje svjetlost prede za godinu dana. Koliko kilometara imi! svjetlosna godina? c = 300 000 kmls.

.! I

I

Od~osu .n~ honzont a) Kohkom brzmom se penje avion uvis i na kohku VISIO~ ce se podici za 8 s (sL 11)? b) Kolikom brzinom se kre6e u honzontalnom pr~vcu j koliki ce preci put za 8 s7

Avian je podi:re stainom

~rzinom ~=

576 kmfh pod uglom 30 Q u

a
81.11

2.21. Naertaj v-t dijagram ravnomjernog pravolinijskog kretanja autobusa i karniona cije su brzine 70 km/h i 40 km/h. Graficki odredi predeni put za prvih 30 min
kretanja.

2.22. Ucenik na putu od kuce K do skole

S

produii do prodavnice P, a zatim se vrati u skolu (sl. 9.a). a) Koliki je presao put? b) Koliki je pomak?

K ..

------------~.-----..

Ii

P

I I
··!.··I

E

2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanj·u niz
koslnu. P ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje 1 m.

2km
S1.9.a

O,Skm

2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km, i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak? 2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?

2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
J

potreban.

~

2.37. Zadatak.lspitaj kretanje mjehurica zraka u cijevi sa vodom.
Probor:.BIr"ta (tanka staklena cijev) napunjena vodom skora do vrha, cep za blretu (III cljev), metranom, podmetac.

2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju, v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv! automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m. d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?

II ,1

2.2. Ubrzanje. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
. Ako se u. nekom vremenskom intervalu 8t brzina promijeni za Av onda je" srednje ubrzanJe '

2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh? 2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
koliko vremena ce drugi djecak stici prvog? 81 jedinica za ubrzanje je ~ . s

_ av

a=--

at

14

Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je

a=const,

v==vo±at
s=vot±-

U nasem primjeru automobil S8 zaustavio ta je krajnja brzina Vo::. 0, O=vo -at;at=v o
a=-=--=1t
S2

at' 2

Vo

sm
s 5S

m

v 2 =v~ ±2as
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje, predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja). Ako je poeetna brzina jednaka nuli, onda je

. _ Predeni put koji ~e automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put) Izracunavamo IZ Jednacm8

v =v~ -2as.
2

15

v=at;

se krece brzinom 18 kmlh. Vozac "doda" gas i brzina se ravnomje"rh6 ~~ve6a na 54 kmlh u toku 5 s. Odredi: a) ubrzanje automobila; b) put koji je presao za to vrijeme. c) Ako je vozae, umjesto pedale za gas, u trenutku kada je automobil imao brzinu 18 kmlh, pritisnuo koenicu i pri tome se ravnomjerno zaustavljao 5 s, koliki je put presao do zaustavljanja? Rjesenje:

primje~;~~utomobil

s=-; 2

ae

v 2 :;:;::2a8

Posto je krajnja brzina v ~ 0
2
Vo

81

=2a= . -

' W
,

to j'e 2as ~ y"
1

0'

o

5S

ill

m =125m . ' 2·1s'
81.12.

IOOOm m Vo ~18-~18·---~5h 3600$ S km m y~54-~ISh S
km
t~5s

. P' J rim er(2: Na V,I- dijagramu (slika 12) pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B a) Odredi ubrzanje bicikla ' b) Odredi ubrzanje automobila c) Grafi~ki odredi predeni put bicikla za prvih 6 s. d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s, brzinu ~j:s3enmlje: a) U trenutku kad pocnemo racunati vrijeme o S.

' ' ';P,

a)a-?, b)s-?

e)s",

(t~O) :oba Wela imaju

a) Kretanje automobila je ravnomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom. Ubrzanje se izraeunava prema jednaeini:

Bicikl se kre6e stalnom brzinom te je promjena brzine jednaka nuli.

15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo t

Vo= const; t1v = 0;
b) Ubrzanje automoblla je
a'=-~

a = O.

Brzina automobila S8 svake sekunde povecavala za 2!2.: .

s

gdje je: .l.t~t - O~t; v~15 m/s

.6.v .l.t

v- Vo __ t

b) Predeni put nakon 5 s kretanja je:
s~vot+-~S-·Ss+-"--::--

at

,

2

m s

2,.(5s) s

m

,
50m .

15
a-

m
s

_3 m

s

2m
S2

2

e) Kretanje automobila je ravnomjerno usporeno. Treba naci iznos usporenja. Koristimo jednac;inu:

rave ~ ~n:denl p~t u v,t - dijagran;u predo6en je povr.inom ispod v (t) ~o~ 3 ~/s. asem pnmjeru to je povrslna pravougaonika osnoviee .l.t ~ t ~ 6 s i visine
SE

68

,
16

_

=v ot=3-·6s=18m . s

m

d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:

17

tJ.v· t s A =v 0 t + - 2

(~. Kamion se iz stanja mirovanja poene kretati sa ubrzanjem a= 3 m/s2 . Za koje
'.j

2.40, ~nke se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule ". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s. vrijeme 6e pre6i put ad 13,5 rn?

/'

,

Posta js

Av = aAt i lit = t, to je at'
SA

~2.

Srzina nekog tijela, koje se poeelo kretati jz stanja mirovanja, poslije predenog puta od 8 m iznosi 4 mls. Koliko je ubrzanje tijela?

=Vot+2'

2':".. (6S)2
SA

-

=3~.

m 6

s+

S2

2

18m+36m=54m

_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno ubrzano.

II
'I \ 1,'

G4.

Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi primj~~¥DVa ~otoCikli.sta ($\:.. 13J ~~~r~c~r:6:uss:ra~enomjerno usporeno sa uspore,njem B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem o motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7. a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se2 krece ,IZ mj~sta (j' , t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme ~ mJes a 6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?

~

KoUko vremena je potrebno da S8 raketa iz stanja mirovanja uqrza do prve kosmieke brzine koja iznosi 7,9 km/s, ako se kre6e stalnim ubrzanjem 49 (g= 9,81 m/s')?

A70

I~ .~

~. Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e

@.

Tijelo se kre6e ravriomjerno ubrzano sa poeetnom brzinom 2 m/s. Nakon 5 s qretanja dosligne brzinu 10 m/s. Koliki je put preslo Iljelo za vrljeme kretanja? Automobil se kre6e stalnom brzinom vo= 72 km/h. Na udaljenosti od 15 m primijeti odronjenu slijenu i u istom trenulku poene koeiti sa maksimalno mogucim usporenjem a :;;;; 14 m/s 2 • Da Ii ce udariti u stljenu?
2 •

~.

pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s 2 postigao brzinu tri puta vecu od , poeelne brzine? .

Rjesenje:

vo,= 72 km/h = 20 m/s Voz::::' 36 kmlh -= 10 mls
a= 2 mfs2 d_ 300 m

.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
\~)
S1.13.

Za vrijeme 't prv! motociklista prede put . at 2 51 =VOlt--, adrugl, 2 Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI

'~AUIObUS

Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do zaustavljanja? se kre6e brzinom 45 km/h i kada je bio udaljen 30 m ispred semafora upali se crveno svjetlo. Autobus poene kociti i zaustavi, se posiije 5 s. Da Ii je prosao kroz semalor? Zaustavljanje je bilo ravnomjerno.

+ 52) .

/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
d=SI +S2 =vOlt+v02 t

2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.

,, __ d_,,-,105
VOl

v(m1s)

+ v02

c
Prv! motociklista prete za to vrijeme put

2
: '(s)

1

,

".)

o

2
81.15.

3

T
. I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko \ ~.38) Autobus, iz stanja ~irovanja, za po a -~':JznOSi srednje ubrzanje?, . 1i<, . d 144 ",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nuIe o , km/h za 4., S. ,Odredl .' ~,~~)ubrzanje motocikliste i predeni put za to Vrljeme,

S1.14.

~
18

2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne dvije sekunde kretanja?

19

'. Kolica A sustignu kolica B u tacki C (slika 22). b) Odredi ubrzanje kuglice.19.I 2. Centripetalno ubrzanje.. a) Izracunaj srednju brzinu kuglice. 1 mis. t T gdje je N . Prlbor:Kuglica. Period abrtanja T je vrijeme trajanja jednog obilaska po kruznici.4 mls. a) O~ISI njihovo kretanje b) sta predstavlja presjecna taeka? c) Poslije kojeg vremena I na kOjoj udaljenosti 6e doci do novog susreta? v(mlo) 6 t(s) o 1 S1.17. Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no ubrzanje. Po cemu se j .. c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano? d) Odredi ubrzanje kuglice.57.55. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti.. na sliei 18.. E 2. ravnom!erno brzinom 3 mis. ..) po %0 . I 'n . 2 2.54.. kretanja niz kosinu.•. Tijelo se poene kretati iz sta~ja mirovanj~... 23).56.5 m/s .5 m/s .22.18.61.pg kretanj~ bez ~ocetne br~~~k~~ tri tijela cija su ubrzanja: 0. 2. _ . Nakan koliko vremena ee drugo tijelo stiei prvo? S1. tl • f=N=. podmetac za dasku.. . Ravnomjerno kretanje po kruznici. a drugo ravnomjerno ubrzano akceleracijom 0. 0 4 8 S1. Dva tijela zapocnu istovremeno da se krecu iz istog mjesta u istom pravcu i smjeru. sa akceleracljom 0.•. Odredi: a) frekvenciju obrtanja i period obrtanja.60. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.16. za prve dvije sekunde kretanja.53. To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan.. c) centripetalno ubrzanje lijela. b) periferijsku brzinu tijela. c) DokaZl da je kretanja ravno· mjerno ubrzano. 1.. grafici? 2. T= 2m y Frekvencija obrtanja je broj punih obrtaja u jedinici vremena. Jedno tijelo se krece t(8) 81. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet: y' a c =r 2 t(.· .~z istog polazaja u istam smjeru (sI. daska sa zljebam duga najmanje 1 m. v(m/S) 12 •. b) Odredi srednju brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. . a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za svaku vrstu ktetanja..62..e eetiri sekunde.21 21 20 .. Po cemu se razlikuju kretanja tijela na sIICI NapiSi jednacine za brzinu i predenl put svakog kretanja. Dva tijela su u istam trenutku krenula .!. ubrzanja 'i's<m1S'l materijalne tacke od vremena. v( • .broj obrtaja za vrijeme t. 4 6 2.) o 2 81.t _ dijagram ravnomjern~ ubrzan. 2.n I brzine za prvih 5 s kretanja. 20) . b) Kolika je brzlna poshje 1 I 5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s? I 2. 16? Po c'emu su istoVj'etna? '..52.•• -. .3. 5 81.. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p. ali se mijenja pravac brzine. Primjer 1: Malo tijelo je vezano. staperica (iii metronom). I H 4 v(m/s) __ . 2. Odredi grafieki predeni put tijela. svake dvije sekunde).. Koliki put prede u petoj sekundi kretanja? I gdje je r polupreenik kruine putanje (sl. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu.19). a) Nacrtaj grafiko.za kraj konca duzine 80 cm i ravnomjerno se obrte oko drugog kraja cineei 150 obrtaja u jednoj minutl. papirne trake (sl. 2.. mjerna traka.. 2.58. 2. _________ . 2 tt.59.5 mis.. Kaliko je bilo poeetno rastojanje kolica ako su kalica istovremeno krenula iz stanja mirovanja.m.') '" . ravnomjerno ubrzano. Nacrtaj v.

56 . Ubrzanje koje karaklerise· promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centlpetalno ubrzanje. Kolikom naJvecom brzinom moze pilot da 0Af9 = f. ako je duzina kanapa 30 em.8 m N= 150 ob t-1 min ~ 60 s a)l=?.00 m pa da centripetalno ubrzanJe ne prede vrijednost ubrzanja ZemlJ'ine teze. ucini 20 obrtaja za 15 s.56v s a c :=-= r O. Statika 3.1.24..8m·3.23. Dinamika. g=9. Cemu je jednak period obrtanja sekundne minutn:. T"?. Gramolonska plota se obrce ravnomjerno tako da cini 45 obrtaja svake minute.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365. ac Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja. Kolika je lrekveneija i period obrtanja? 2. Drugi Newlonov zakon: p=mv . . Kolicina kretanja (impuls) tijela je 2. e krece Zem!J'a oko Sunea? E e) Centripetalno ubrzanje je: .. Impuls. e)a. Gumeni cep na slie! 24. b) v''?. precnika 40 em. staklena cijev duga 20-tak em.Rjesenje: r= 80 em = 0. i satne kazaljke? Ako minutna kazaljk~ Ima duzlnu 1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni.-. b) Odredi linijsku brzinu.63. m 2. a) Odredi period i lrekvenciju abrtanja. Kakav je njegov smjer? 2.!J F.24 dana. 12.. kojom se brzinom krece vrh kazaljke? . b) Kolika je periferijska brzina p=mv. na slie! 23. a srednje rastojanje 11 Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1. 2.68. 2.Za.:.=? a) Frekveneija obrtanja je: f= N = 1500b =2. V=0.67.~? Rotor masine. ~ m ' m =197. a) KoliKa je lrekveneija i period obrtanja?.s i I I 2.. T 2..70.81 m/s'.65.dataK Odredi period i frek~e~eiju ravnomjernog kretanja gumenog cepa po kruznlci slika 2~."P "t F=ma.. .72. e) ravnomjernog kruznog kretanja. 18. > I i Pribor. 2.a. Koliki je period i frekvene!ja obrtanja? 2. mase i ubrzanja: "t ' F-.14 12.66.49-10 m: Kolikom brzinom s.8m . uee s avionom u kruznu putanju precnika 51. Pakazi da izraz za centripetalno ubrzanje ima dimenzije ubrzanja. b) ravnomjerno ubrzanog pravolinijskog kretanja.4 m/s.5 0b t 60s s Period obrtanja je: 1 1 T=-=--=04s f 250b ' s b) Periferijska brzina tijelaje: m 2m 2·0.48 S T S1."p F=Odnos sile. tacaka na perileriji tocka? e) Koliki je iznos centnpetalnog ubrzanja tacaka na periferiji tocka? 2. Od.nO--=. ravnomjerno se obr6e i cini 3000 obrtaja u minut!..2 1 . a) Da Ii ee bltllsli rezultat mjerenja kad uzmemo 10 obrtaja i 30 obrtaJa? KOJI oe rezultat biti tacniji.7 em. " 23 22 .69. Dio pribora za proucavanje centripetalne sile (konac dug 80 do 100 em. b) Sta se dogada kad konae ispusti. Nacrtaj vektor promjene brzine od tacke A do tacke S. iz ruke? Pokusaj objasniti kretanje cepa. Malo tijelo se krece po kruznoj putanji poluprecnika 1 m stalnom brzinom 31. stoperica) 3.. Jedinica za silu je njutn (N): F=ma N=kg'-".64.-. gumeni esp.zanje impulsa..

mase i ubrzanja. ubrzanje dobiti 24 . DJelo::~nJe slle tr~Je . b) kohelnu kretanja (Impuls) kO)1 ima poslije 2 s. 2 • gdje je 9 _ ubrzanje Zemljine teze.25.81 N..2s. podloge na tijelo mase m= 1 kg. Iznos vektora js jednak: fil v 1 = m zV2..a kamion? Kamion mase 4 ubrzano s'. g= 9.-2 2 s=22m. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad? Rjesenje: m. Pri tome mu se m/s m/s. Fg.8kg. Koliko q . Rjesenje: m= 800 9 = 0.'. a iznos sile kojom tijelo pkomito pritiskuje podlogu je takode 9. e)s=? a) v=?. Primjer 2: Odredi graficki silu reakcij'. pa js brzina trzaja cijevi J N =mg=lkg .:mg. V1=? N+mg=O Projekeija ove vektorske jednaclne na vertik~lni pravac daje: N -mg=O s Iznos sHe rekcije podloge je 9. jednaka je nuli..6 •• rug S1. U toku izlijetanja granate iz cijevi ukupna kolicina krelanja IDIV 1 +m 2 v 2 • Prema zakonu od~anja kolicine kretanja O=m1v 1 +ID 2 V1 • odnosno m l V1 = -m zV 2.81 N. i . Koliki je njen iznos? Rjesenje: Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi i na njega djeluje sHa Zemljine teze mgusmjerena vertlkalno nanlze.3 ffi 5 m m @ brzina poveca od t2krecedose10ravnomjerno slla za to tokom 8djeluje n. (mv)"" = cons! . a podloga djeluje na tijelo silom reakeije N. FN =N=9. od trenutka djelovanja sile. Iz topa cija je masa m...(2s)2 at S2 s=v ot+-=6m·2s+--"--.zolovanog sistema prlje medudjelovanja jednak je ukupnom impulsu poslije medudjelovanja. T Na tijelo mase 400 9 djeluje stalna sila od tijelo? 3.1 Kako ce pasti Covjek koji se: a) spotakne. Tijelo miruje. b) posklizne? 2. e) predeni put u toku 2s. prije ispaljivanja.8 kg s' Brzina koju tijelo dobije je: v=6-+5-·25=16-. kojal'se krec~ stalnorn brzlnom Vo= 6m/s: poene da djeluje sila jacine 4 N u smjeru kreta.81 N.81 m/s2 na geografskoj sirini 45 2 5~. Ie je ..: a) brzlnu koju !ljelo doblje u toku djelovanja slle. Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi: 4 F 4N S2 m a=-=--=--=5m 0.ka vrijeme ~ .2 = -Fl. s 5 m m m kgm V!=ID 2 V Z m. Odredl.' N.811'1 .9. cijevi i gran ate imaju suprotne.r Ukupan impuls tijela Izolovanog sistema je konstantan.=3 1=3000 kg m2=14 kg v. 25) Tre6i Newtonov zakon: F. 14kg·500= s 3000 kg m 2..:. v=vo+at Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile. iii: ukupan impuls .a= 0. N = -FN.=3 t .8 kg t=2 s F=4N )(0 . Vektori koliGina kretanja. smjerove.8kg·16-=12. a) Kretanje tijela. m m/s b) p=?.=500 m/s Ukupna kolicina kretanja (impuls) topovske eijevi i granate. I F. prema Drugom Newtonovom zakonu (sl. Prlmjer 1: Na tljelo mase 800 g. Kol.SHa Zemljine teze: e) Predeni putje: Fg=mg. je ravnomjerno ubrzano sa pocetnom brzinom. Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.2 = Fl" Zakon odrianja Impulsa (koliclne kretanja) .81 2 =9.spali se granata eija je masa m2=14kg brzinom v2=500 m/s. Tolikom sHom tijelo pritiskuje I podlogu. na sliel 30.nja. s S2 S b) Kolicina kretanja je: p=mv=0. Prlmjer 3.8 kg 0.

Na sliel 27 predstavljena je ovisnos! brzine vremena za tijela mase 1 kg. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. U trenu!ku t= 0. Izade gOrivo'mase m=1kg brzlnom v. Ako eovjek izade Iz eamea na obalu brzinom 3 mls kojom brzinom Ce se pokrenutl eamac i u kojem smjeru (sI.3. b) brzinu """~'tnakon 3 s kretanja. a) Kollkom brZ:lnom c~ :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala koll(~a sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr. 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti na brod.26. Led je toliko k~zav da se.900 m/s u Istom sm)eru.20.29)? Za kOje vnJeme ce preci udaljenost 17 m? Otpor vode zanefTlariti. vo= O. .27. Na tijelo mase 2. Autobus mase 2 t krece se stalnom brzlnom 45 km/h. Na dlnamometru su okaeena 2 tega jednakih masa I dinamometar pokazuje silu od 29. 12 3. .26: Raketa mase m =. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. 3. Fudbaler sutira loptu mase 720 9 i saopstl joj ''''\Ina loptu trajalo 0.2 N. HoCe Ii se zaustaviti ispred T • 3:24. mase m. Na !Ijelo mase 400 9 djeluje sila kao na sliel 28. 3.5 m/~.2 kN. ~ljelO v(mls) @ 3.7. moze ni pomjerit!.5. / /~' 3.6 kg. Smatrajucl da je tljelo "1 mlrovalo prlje djelovanja sile. c) predenl put nakon 3 s kretanja.21. va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci svako tijelo . Da bi dosao do obale.12.9 km/h I uskoel u njih. Na kolica mase 500g koja se krecu stalnom S1.16." ' I 3.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. .9.a.19. vertlkalno naniie. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka rakete. 0 F(N) 2 4t(s) 81.4 N lljelo mase 0. a) Kolika je sila zatezanja lionca? b) Kolikom silom djeluje konac na taeku vjesanja? 0 "'" S1. 210 kg. odredi: a) ubrzanje kOje dobije tijelo. Automobil mase 1 t zaustavi se prl koeenju za 5 s. Koliki te preti put tljelo poslije 4 s kretanja? Zaokruzl taean odgovor: A) 15 m. Sila kOja iznosi 1. Na tijelo djeluje sila F=6 N u horizontalnom praveu. kg trei brzlnom v. a) Na kOje tl)elo )e djelovala veca sila? b) Kollki put je preslo svako tijelo za 4 s? ~d 24 ---------------------------2 3.2 km/h. . a) Kolikom silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge? 3. Poslt)e koltko vremena ce stici do obale? '~' ~.= 60.29. . Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile? . Iz rakete.= 2.et kolicima i skoeio u njih? ' m. :l-I . c) put kojl te pretl poslije 3 s kretanja. ' Na tljelo mase 750 g poene djelovati stalna sila od 3N. Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor vazduha zanemarit!. Ispred semafora ria udaljenosti 15 m ugleda crveno svjetlo i poene koeiti stalnom silom koeenja 11. 750 g. krecuci se ravnomjemo ubrzano. 3. bez pomoei drugih kosmonauta? ' 3.6.11. Koliki intenzitet sile djeluje na tijelo? vt>rzinu 18 km/h. n:. b) silu kocenja. presavsi prl tome rastojanje o.15. C)45 m. Kolika je v masa tijela? 3. B) 20 m. Kolika je masa jednogtega? 3. Koliku brzlnu dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka? Covjek mase 70 kg nalazi se u camcu mase ~~. II .43 N.14. po glatkoj horizontalnoj podlozl. Mogu II unutrasnje sile promijenl!l: a) impuls pojedlnlh tljela u Izolovanom sistemu.5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od v 8 m za 2 s. ~ael e~pelu mase 1 kg u sm)eru suprotnom od obale. V m.28.d 25 m.!'. Izraeunaj kolielnU kretanja (Impuls) tljela poslije 1 min kretanja. Pod uticajem sile od 2.b.1. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina Vpovecala od 5 m/s na 25.62 N. S koltkom brzlnom ce se kretatl koltea u trenutku stavljanja tega?.za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od vremena za sv!'ko tijelo.25. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2 ! c~ .5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g. stavi se teg mase 100 g.21 s. Ako je djelovanje 3.se poene kretatl pod djelovanjem stalne sile 1. semafora? 3..27.8. b) brzinu koju ce Imati poslije 3 s kretanje. Q'<:u < Iz . 500 g.S. brzlnom v. 3. g = 10 mls'. eija je masa z~jedno s gorivom M= 4 kg.10. kolikom sllom je fudbaler djelovao na loptu? brzlnu 15 m/s. koja je udaljena s-30 m.22. za 4 s. Na koji se nacin kosmonaut.13. ad nJe s~ odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom v. Na glatkoj horlzontalnoj podlozl mlruje tijelo elja tezlna Iznosi G=19. 26). Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. 3. dobilo je 3. U Je~nom trenutku. Odredl: a) ubrzanje koje ce '~dobiti tijelo. Odredl: a) brzlnu automobila prlje nego sto je poeeo koCili.Kolikl je preslo put u 10m lrenulku? 1 3.ruSk. u istom koordinatnom slstemu. = 20 m/s.14. (:Gil) K?likl Impuls Ima loptlea mase 50g koja je ~rece brzlnom 54 km/h? 3 3.= 8 km/h I stigne kolica mase kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2.: mase ~ kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. b) ukupan impuls sistema? 0 2 4 tIs) 81.= 120 miS.~80 D~eeak 26 27 . Iz stanja mirovanja. Tijelo mase 300 9 objeseno je konac (sl.17. brzlnom v..S.

pusti. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea) priblizno dva puta i ponovi ogled.nom v=20 m/s. ABC i A"B"C" slijedi daja S1. stalak. Koliku 6e brzinu imati prv. materijalna tacka u statickoj ravnotezi. rezultuJu6~ sllu dobltl pomoeu paralelograma sila (51.2. b) pomocu dvije magnetne sipke. gdje je: x -izduzenje opruge. djeeek baei drugom paket mase m=5 kg u hor.31. Princip ~ko ~a ma~~rija!nu !acku djeluje istovremeno vise :sila onda ceme nezavisnosil dJ~lovanla s. = fLN gdje je: fL. a)Odredl uspon strme ravni i silu teze koja djeluje na tijelo. onda je E Ako je v= const. Ako je v=o. :l--c:::l / ".. djeeak poslije primanja paketa? Trenje zanemariti. Zadatak:Pomocu balistickog pistolja dokati da je ukupan impuls sistema konstantan.05? F) + F.30. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja 0. mg=?. Zadatak:Demonstriraj zakon akcije i reakcije: a) pom06u dva dinamometra.. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. sUe i ubrzanja.­ At At~--------hb~~----~ U't. iz kojeg poene da izlazi zrak. Komponenta F je usmjerena niz strmu ravan. e) -=h F mg h. e a) Uspon strme ravni je h 1m -=-=05m ili50~­ e 2m' 7' ~. dv.30. N . na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0. Iz slicnosti trouglova (slika 31). " Primjer 1: Na sliei 31 je tijelomase 200 9 na strmoj ravni eija je visina 1 m i duzln~ 2 m. EI~sticna sila. 3. Prlbor:Balon djeeiji.krutost opruge.ee. Ako na materijalnu taeku djeluje vise sila. stalak. FN=? c h 3. bez mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na asnovu jednog mjerenja? Pribor: Dinamometar. FN =mg- b t e 29 28 . a) m=cons!.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila.2. ve~tora mozema silu razloziti na komponente.= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. b) Razlozi silu te::e na.sila reakcije podlog~ (sila.k~efieijent trenja. Elasticna sila deformisane opruge:Fcl = -kx. mjerna traka (sl. = rna . + . a koliku drug. a) U kojem smjeru se kre6e balon u odnosu na oIVor kroz koji izlazi zrak? b) Oblikuj ogled matematicki. Masa prvog djeeaka je m. kojom podloga okomito djeluje na tljelo) . onda one djeluju neovlsno Jedna od druge. s ~zlaganje sile teze mg na dvijenormalne.? b) F=consl. 30). k .Slaganje i razlaganje sila..2 kg·l0 ~ =2 N. 3. koliea.1. a drugog m2 = 50 kg. c) izra~unaj IZnas komponenti F i FN • 9=10 m/s2. + F.• On".32. tegovi priblizne mase kao i koliea.. Tijelo mase m. Rjesenje: m=200 g=0.01? 3. U to tijelo ulijece zrno mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. komponente prikazano je na sllCi 3. Vuei koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje dinamometra bude stalno. anda je u ravnotezi: 3. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela. Zadatak:Napuhani balon. B Sl.28. ubrzanja i sile.zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju.). Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0. Prv. e) F=?. onda je: 3.5 kg brz. ' Pribor:Dva dinamometra.. je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu (N = FN . Pom06u pravila 0 sablra~Ju I ~u7ImanJu. Sta zapaza.= 40 kg. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. N=-FN ). 3. I I I b) Sila tete koja djeluje na tijelo je Fg=mg=0.3. Pribor:Balistieki pistolj. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase.34. ~vlJe normalne komponente od kojih jedna ima smjer niz strmu ravan. komponenta FN je okomlta na podlogu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i usmjerena je horizontal no. dvije dasc.31. sto (iii daska duga najmanje 1 m). posuda svodom. F. Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela. FN b 1-=e mg e F=mg-.29.33. Stoje6.2 kg h=1 m Q=2 m h a) =?. Sila trenja.je magnetne sipke. (it = 0). djecak poslije izbaeivanja.

b) Tijelo miruje na podlozi te je.>( o m. Jednacine kretanja u honzontalnom pravcu za PNO j drugo tijelo su: i p1 . prema Drugom Newtonovom zakonu (sl.4lN=S. Uloga nm se svodi na to da prenosi djelovanje sile na drugo 11jelo.32.S=l N. F -== mg sina: ~ Iznos sile reakcije podloge je 11.35. =9. 34) djeluje sila teze mg. II F. te sila reakcije podJoge N.5 N. 32.33.36. .8lN=1l.8lN SI. • primler 2: Odredi graficki silu reakcije podloge na tijelo mase m= 1 kg. U tom pravcu nema ubrzanja Ie js: ~ ~'2N ~~h-1m a) b N=FN ""mg- . SUe koje stvamo djeluju na tlje10 na kosini jesu 5ila teze mg kao aktivna sila. njena vrijednost iznosi 7. Razlozit cemoje na dvlje normalne komponente. te je prema 2. Za one koji z~aju trigonometriju (51. Kohkom silom treba vue] nit. I vertikalnu F2 • Za ugao 45 0 (sI.81 N. lz slicnosti Irouglova ABC Dokazi da.7 3rn F:mg=h:e: FN :mg=b:e. a na tijeJa ml sHa zatezanja nitl T2 . S1. 35).73N A 8' II.9. S1. a to!iko !znosi i s11a reakcije podloge.(1 m)2=3 m .81 N. Na tijeJo m2 djeluje sila zatezanja nit! T 1. b=1.~: Dva ~]je!a masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa zanemarlJlv8.J2 =l.) je FI =Fz p. m I. F=2 N·D.mg = 0 N =mg-F.34. ·]1 1 cosa = "" mgcosa S1.a. d. a iznos sile kojom tijelo okomlto pritlskuje podlogu je takode 11. na sliei b.84N s 2m .73m N =lkg .:::F12 +F~ =2F. dok sila FN okomito pritiskuje podlogu. Rezultujuca sila je F (51. c) Sllu F razlozimo na dvlje normalne komponente: horlzontalnu F. Pretpostavlmo da u vertlkalnom pravcu nema kretanja. c. Ta sUa kOja se prenosi kroz nit naziva se sila zatezanja iii napetost nm T. h odakle je F=mg- e 2m =l. b J.73m kojom tl)el0 okomito pritiskuje podlogu iznosi 8. i A'B'C' sHjedi: 30 31 . anda je T 1= T2 = T.4 N Rjesenjem jednacina dobivamo da je vucna sila d) Na tijelo (sl.41N F o ml T T .--=8.48 N.Iznos komponente F je.32) Koliki je njen iznos? Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo okomlto pritiskuje podlogu.73 m FN = 2N 1. S1. b) c) d) b=~R2_h2 ~ila =1. F i FN • Tijelo se.32.33. 2 2 2 Prema Pitagorinoj teoremi b2=C _h =(2 m)2 .81-r.kre6e pod dJelovanjem sile F.~lmjer. 36)? Trenja zanemaritL ' Rjesenje: Na tljelo m2 djeluje sila F. Da bi izracunali normalnu komponentu potrebno je izracunati stranicu b. koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne (sl.a. Ako je ~it neistegljiva. (sI.SlN -l. 35): :1 Sill a: '" T.) N+F+mg=D Projekcija ove vektorske jednacine na vertikalnl pravac daje: N -F-mg=O N = F+ mg =2N +9. aka vucna sila djeluje na tijela ml. = N mg 81. Newtonovom zakonu N + F2 .

kao na slid 37.40. sila Irenja F.. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da . s 2kg m T 0.)Na sliei 39 intenzitet sile F~5 N. ..40. Izracunaj komponentne sile F i FN• Posta je F.. Il=t ga="b' Iznos sile trenja je Ftr= ~.. c) slle djeluju pod uglom 90°.-.i .39....4 N..52.e) 60"? . Koeficijent trenJa Izmedu tlJela I pod loge je 0. Odredi ubrzanje kojim 6e sa tljelo kretati. Ni slla tranja Ftc.i{omponentne sile F. te)9a".4-:.3.= ~N. Il=' 0. 3. Odredi komponentne sile F. ) a"" g(sina -IlCOSO. Odredi smjer i veliCinu C7.Kolike su . Na tijelo djeluja silaF~ 3 N. 32 33 . amasa tijela 150 g. ~~ 0.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom.Primjer 4. a iz jednacine (2) je F-~g a m 3N -0. . ako je ugao a: a) 30°.96kg.1 a~? S'9:a' S1.) F-Ftr=ma N-mg=O (1 ) Ako je trenje zanemarljivo. nalazl se lljelo mase 700 g.) Na tijelo mase 250 9 (sI.J.:6@ tL I S1. h I b m . vektorske jednacine na izabrani koordinatni sistem daju: 'v (1) r 3.. I I '3. F~ 3 N..ezulluju6e sileako: a) sile djeluju u istom smjeru. i \V '. a~ O. sila te~e mg i sila reakeije pod loge N. a 81... visina strme ravni je 80 em.. /.-.= .tej6 I . Na slie! 31. !3. anda je h sino: ").F_ . 2.. I F. onda je ' a::g sinn (2) Ako je ravan horizontalna (a--Q). a= 0 ). Newtonovom N + FIr::: rna Projekcije ove \j \'3.1.a. s 2kg m 3N-l. s m Za one kojl iele vise znati: Primjer 5: Odredi ubrzanje tijela koje klizi niz strmu ravan nagiba 30°.0 '!.. /f /i Na tijelo djeluje vucna sila F. U vertikalnom praveu nema kretanJa.b.36.37. sina=-./ . Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo.strme ra'{ni lzn051 0. od 3 N i 4 x: F-Ftr""ma N. a ugao a~45°.81./"<bi rezultujuCa sila blla: a) 2 N. F= mg -7 (vidi primjer 1d i stiku 34). jednacinu (1) mazema b pisatl U obliku: h mg-~Ilmg-=ma e .tcoso:=O. J'la tijelo mase 3 kg dljeluju dvije sile od 6 N ".38. N:::FN"" mg 7. 2 R 3 s~ Za one koji znaju triganometriju: J3.'~~.5 m. pri cemu je h=b~60 em.39·1 Na sllei 39 Iznos sile F~12 N.A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo.38) RjeSenje: a= 30" ll::: 0. na slie! 31. N~mg. Tijelo mase 2 kg lezi na harizantalnoj padlazi. . (SI.. 'l i 8 N pod zakonu Je: mg +. b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s kretanja. onda je Iz jednacine (1) iznos ubrzanja tljela je: a= F-Ftr m Aka se tlielo niz strmu ravan kre6e stalnom brzinam v = canst. b) iznos komponenti F I FN • g~10 m/s'. 511a reakcije podloge j Na tljelo mase 1 kg djeluju dvlje sile ad po 3 N. 3.1·2kg ·9.. smjeru.' \-" " ? ~.= .38.. duzina 1. \.3 8=? Na tljelo djeluje sUa teie mg. b) 1.. cosa:=-. b) sile djeluju u suprotnom .~avlm uglom. Koeficijent trenja izmedu tije!a i. 3.. Na slrmoj ravni. .. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo? . e) O? .'2]. N odnosno Rjesenje: m~ 2 kg.40.37._. Prema 2. b) 45°..2. Jednaeme kretanJa suo horizontalan pravae: vertikalan pravae: h b.

kazaljka .59.i 0.3. Sila djeluje horlzontalno. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. b) iznos sile reakeije podloge. Kollkom sllom djeluje teret na slpku? SIAL 3. Kolika je vucna sila potrebnada se vozllo mase 2 t ubrza od 0 do 72 km/h.x .ubrzano sa a= 1 m/s'?" tije!a. Odredi:a) silu I<cja vuce tijelo niz strmu ravan.5 m/s . Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0. stalak. Centipetalna sila. po horizontalnoj eesti. b) stalnim ubrzanjem c silom pritiskuju kolica strmu ravan? 4 m/s'? 3. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom 3.49. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na oprugu. Zadatak: Odredl koeflcljent trenja klizanja. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za x = 10 em.5 kg vucemo po horizontalnoj podlozi dinamometrom tako da dinamometar zaklapa ugao 45 sa podlogom i pri tome pokazuje istezanje 5 N.55. Uz dasku. b) koefieljent trenja Izmedu tockova I podloge 0. a) Kolika je masa tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli a 0 brojevi. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. 3. b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'? 3.42.02? 3.60. 3. 3. a) Koliki je otpor vazduha? b) Koliki je otpor vazduha ako pada stalnim ubrzanjem a = 3. Kolika je vucna sila motora ako se kamion kre6e: a) ravnomjerno pravolinl!ski. b) ravnomjerno . Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi izno. Padobranae mase 70 kg pada stalnom brzinom. rnetalnl novcle iii komadic krede. g=10 m/s'. 200 9 I 250 g.61. Kolika najmanja sila moze pokrenuti tljelo mase 600 g koje se nalazl na horlzontalnoj podlozi. Kollkl je potreban Intenzltet sile da bl se tljelo kretalo navlse: a) stalnom brzlnom. Koefieijent trenja Izmedu sanki I leda je 0.25. Potporne slpke Imaju dul'lnu a=O. Najmanja !iila koja moze pokrenuti koliea iznosi 35 N. Zadatak: Odredl koefleljent trenja klizanja.2 m/s'? 3.58. Trenje je zanemarljivo.3. za vrljeme od 10 $. -==t~ F:. Na glatkoj strmoj ravni visine h = 80 em i duzine I = 1 m. Kolika je masa tljela? 3. koja je nagnuta pod uglom 450 i duga 10m. aka je: a) trenje zanemarljlvo..3.51.52.45. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 1 .44. 0 Odredi: a)ubrzanje koliea kojim se kre6u po horizontalnoj podlozi. ~ 3. d) najmanju silu koja moze drzati tijelo u ravnotezi. Trenje je zanemarljivo.48.42. 3. 9 = 10 m/s'. b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od 50 g. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Pribor:Elasticna opruga. E 3. nalazi se tijelo mase 600 g. 81. Koliea mase 0. rml~R-: I. $140" 3.4 m I e=0. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill).53. e) ubrzanie kojim se tijelo kre6e niz strmu ravan.4--. Koefleijent trenja izmedu lijela i podloge je 0.dljagram. guramo koliea mase 80 kg. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku skale.57. 3. 3. c) najmanju silu koja moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu. Kada okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. milimetarskl papir.. ukupne mase 70 kg. c) silu reakeije podloge.50.1. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Na tljelo mase 1 kg djeluje navlse stalna sila.5 m. M'l' ) 3.15. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga neopterecena. Usmjerena je prema centru kruzne putanje i ima iznos mv' Fc=-r Treei Keplerov zakon: Kolicnik kvadrata vremenom obilaska planete oka Sunea I kuba radljusa kruzne orblte jednak je za sve pl:. .8 N.54.47.46. Kamion :ima masu 5 t i za vrije"ine kretanja na njega djeluje sila trenja od 7500 N. Gravitaciono polje Sila kOja tljelu daje eentrlpetalno ubrzanje djeluje okomlto na smjer kretanja 3. Kollka je krutost opruge? 3. b) silu reakeije podloge. Pribor: Ravna daska (iii knjiga). d) Nacrtaj F.'nete: 34 35 .41. Kako zavlsl Istezanje x od sile F. Najmanja sila koja rimze pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1. 100 g. a) Koliki je koefieijent Irenja IzmSdu kolioa I podloge? b) Kako 6e se kretall koliea ako je vucna sila 45 N? Sila dljeluje horlzontalno. b) silu kojom tijelo pritiskuje podlogu. Koliki je potreban intenzitet sile da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom. Odredi: a) iznos sile kojom tijelo pritiskuje podlogu. 150 g.~ II. F= 3 N. 3. Na horizontalnoj podlozi nalaze S6 kolica sa teretom. 3. " Pribor: Prlbor kao na sliei 42. 1'1 od debljeg paplra.56. ako je koeficiJent trenJa klizanja 0.2 N. Teret mase 6 kg okacen je u tackl 0 kao na sliei 41.43. . Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge. tegovl od 50 g. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke: "a) stalnom brzinom.

acu j gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje..2 .44) F=y ill' M = 6. R-6. Ubl2anje Zemljine leze opada sa udaljenoscu od povrsine Zemlje: M R' go (R+h)" I 2·2m·3.43. Eb mz '. Standardna vrijednosl ubl2anja Zemljine leze je: go= 9.. . izracunaj masu Zemlje.96·1 0 kg i poluprecnik R=6370 km. r .gravitaciona sila.du dva tackasta tijela proporcionalna je proizvodu njihovih masa..? r F.37·10· m M=? Neposredno iznad Zemljine povrSine je vj=7.2 . g-ubl2anje Zemljine leze na visini h.1.~ Za izbacivanje tijela sa povrSine Zemlje.14 O.81 mls'.jmanja brzina ~9i. ..67·10· 11 Nmlkg' . 24 r' V2.?90 . 5. gdje je: y.1 :1 Fg =mg.c~c"Rjesenje: o. 315N / 2m ~ Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg.67. y= 6.10-11 Nm' . ' m r' . m .3 km/s. g=9.0 obis Fc..l m s g=\R+h)' gdje je:go-ubrzanje na pavrSini Zemlje. h-visina iznad povrSine Zemlje.udallenost od Izvora polja. a obmuto proporclonalna kvadratu njihovih rastojanja (sl. .81 mis' F~784. 43): T' Tr~ca kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo Suncev planetni sistem. '1.gravitaciona konstanta.-=const R' Newtonov zakon opee gravitacije: Privlacria gravitaciona 'sila izme.::11. R-poluprecnik Zemlje.37·10· m.l. b) g=9.8-' F=783.. 'I Fg =mg g-ubl2anje Zemljine teze. I· r Iznos jacine gravitacionog polja: F M J=-=y- . S km a) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje data je obrascem F = Y m l . v:I'.9 . obtast djelovanja nase galaksije.kmls·.···" . gdje je :M·masa Zemlje. v .. Y4=:.masa tijela na . Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja.5s 25. I 11 r= 2.. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16.=80 kg·9. Rjesenje: a) m=80 kg 24 M~5 .96· !0 kg kg' (6.8 N b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF.0 m sa 120 ob/min . . .81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje Zemljine lezena poveSini Zemlje.96·1 0 kg R-6370km-6. m 2 . 36 . ako je poznato da je masa Ije 24 M=5..lm/s)' Kosmicke brzine Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka zemlje.0 kg " y..0 m 1-120 ob/min -120 ob/60 s. ..trebaizbaCm··tijelo-sa·ZemlJ~fda-6f~~ \ ~Kc)fika-j~·-centripetalna sila potrebna da atleticar zavitla kladivo mase 1k~ po kruznoj pulanji poluprecnika 2.. SHa Zemljine teze: '.J<. F=? Fe lkg·(25. .81 mis' m-80 kg c) g~9.37·10 6 m).r. S1. rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.masa izvora polla.p-f' m~ 1.8 N Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka km za'y i g .2.81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km. . b) Koli~a sila feze djeluje na log covjeka ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9. koje djeluje polje. U na3em primjeru je (sI.P!. M .om. "- Cetvrta kosmlcka brzina je na.81 mis' Fg::::? Vl. .. 80 kg . Na kladivo treba da djeluje centripetalna sila Fc=~ Perilerijska brzina kladiva je v ~ 2m a period kruzenja T 1 1 T=-=--=05s f 28-[ .

Na Mjesee smo .jeh I~- Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz 6 6 za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3.75. ml. 9z= 9. 90= 9. 3. te je r--=mg. iznosi 36 N. 3. S. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku Zemlje? 3. 3.94·1024 kg).67. d) komadie krede koji se nalazi na kruznoj ploci koja se obrce? 3. Izracunaj: a) masu Zemlje. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni.77. Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje gravitaciji.2.9.74. b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje? .( sl.65. ZaMo se ne kreeu jedno prema Izracunaj silu kojom se privlace dva automobila cije su mase po 1 t. Kako se odnose eentripetalna sila i sila teze koja djeluje na lopatieu? 3. b) udaljenost izmedu tijela poveeamo tri puta? S druge strane 5ila teze koja djeluje na centripetalnoj sill pri kruzenju Mjeseca oko Zemlje: my' mg""T 81. Koliko je ubrzanje teze ~a poveSini Mjeseea? Rz= 3.81 mls'. R' R' r M = g R' y 9.68.ldaljenost eentara masa 2 m. R = 6370 km. a) Hoee Ii masa lega biti ista na Mjeseeu kao i na Zemlji? b) Hoee Ii istezanje dinamometra biti isto na Mjeseeu kao i na mlji ? ' T 3. odnosno g = r . ~_ obrasea za gravilaeionu silu (R = 6370 km.. Izraeunaj: a) pomoeu obrasea za silu teze (g=9.81 m/s'). Mz = 81 MM. Kolikom maksimalnom brzinom moze auto da ude u krivinu poluprecnika 150 m? Koeficijent trenja klizanja izmedu lockova i eeste je 0. 0 mg o r2 mg "" R. b) srednju gust!nu Zemlje. brzinom 36 km/h.96.1Q 24 kg. dobivamo go ". Na udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 3. Kolika je eentripetalna sila potrebna da se Kamen mase 400 g kreee po horizontalnoj kruznici poluprecnika 80 em brzinom 5 m/s? 3.46. • gravi~acionom 81. b) pomoeu .66. Teg mase 50 g pnvezan je na nil! dugoj 40 em kOja kruzi u honzontalnoj ravni. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km.10 llNm 2 /kg 2 6 5.. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei.45. Odatle je M = g .7 RM . KoliKi je period kruzenja kugle? _ 3. 46).71 U~rzanje Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze.5 m? 3.78. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m..~".62. te je: T: ~ goR 4n~ 2 \3. c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma.37.64. odnosno 1. M = 5. Koliki bi se teret mogao podiei tom silom? .. b) vrijeme jednog obilaska oko Zemlje. ~Dva . Odredi: a) brzinu kretanja satelita. a) Koliki teret maze podici covjek na povrsini Mjeseca. Brzina kretanja Mjeseca oko Zemlje je: v "" 2. SHa teze kojom Zemlja djeluje oa Mjesee je mg. Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos? Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca aka Zemlje.9 m/s2.jMjeSeC djeluje naZemlju? .72]<0Iikom sBom djeluje Zemija na covjeka mase 75 kg koji se nalazi na povrsini ~emlje.l--~drugom? ~lr Tljela i Mjesec se.4 d=2. Izjednacina (1) i (2) dobivamo daje: v 2 (2) "" go- R' . 39 38 . Kolika eentripetalna sila djeluje na teg ako je frekvencija kruzenja 750b/min.3.81 mls'· (6.79. ako na Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1. ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje \--oje 9. r = gdje je Tperiod cibHatenja Mjeseca oko Zemlje. tj. 0 oPSoj "\ 3. 10 m)' 6."2 (1) Mjesec jednaka je 1". Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego na povrsini Zemlje.76.tijela mas~. 3.84'10 m.37·10.63. Centripetalna sila koja djeluje na kuglu mase 1 kg i koja se okreee u horizOritalnojravni po krugu poluprecnika 1 m. Na koji nacin? Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na Mjesee identicna sa silom teze. A=6.1/<'. (3) na Zemljl se medusobno pnvlaee. 3f \ dlnamometar I teg od 1 kg. Lopatiea parne turbine obree se frekveneijom 3000 ob/min i udaljena je 50 em od osovine. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja: mg .81 mls'.67. 45). T=27.81 m/s2 .::': ~~ze~lj~ Kako ee se promljenltl slla ako: a) mase oba tijela poveeamo dva puta. a ~J. po priblizno kruznoj putanji. anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. b) kretanje planeta eko Sunca.c) Gravitaciona sila izmedu covjeka i Zemlje i sila teze na CDvjeka su mM M R' jednake F=Fg . priv!ace si!om" Masa Zemlje je 80 puta veca od mase MJeseca? Kohko Je puta veea sila kojom Zemlja djeluje na Mjesee ad sile kojom .37·10 m. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini (h=8888 m).. ~ '\12 priv!ace se gravitaeionom silom F.

96'1024 kg. Masa satelita je m od. 3. a) t=?.73'10 m. 40 I..1'=15 m. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko Zemlje. ti. 5 b) Brzinu kojom ce tijelo past! sa visine h izracunavamo IZ jednacine: v=~2gh= 12.81. Siobodan pad (a = g. Odredi masu Zemlje. T l 2 v=gt gt' s=- 2 v'=2gs prede prvu polovinu puta izracunavamo iz jednacine hi = ~ .81 m/s'. '1i~IjjeIO slobodno pada sa visine 30 m. na nasoj geografskoj sirini 9 = 9. Rezultata mjerenja prikazi graficki Pribor:Pogledaj sliku 24. 6 Vrijeme penjanja kod hiea uvis: t = -"'. a udaljenost 384 000 km. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje. e) s. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor zraka zanemarljiv. Izracunaj drugu kosmicku brzinu za Mjesee ako je poznalo da je ubrzanje Mjeseceve teze na njegovoj povrsini g=1.37'10 kg. . i I I Rjesenje: h-s-30 m .81. j: · ~· 9. Izracunaj prvu kosmicku brzinu Mjeseea.4 d. P g I 1 Horizontalni hitac (sl.30m=24.475. Poznato je da je vrijeme obilaska Mieseea oko Zemlje 27. Priboru treba dodati nekoliko legova od 20 g. Poluprecnik mjeseca je 1.9. Vo= 0): fi (2h = 2·30m =2. . d) I. Kako se odnose potencijalna i kineticka energija Zemljinog satelita? 3. e) 1 =?.85.=?.2 gt' h=vt-o 2 v 2 ::::: 3. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. a poluprecnik Mjeseea R =1. gdje je 2g pocetna brzina.4. Na kojoj visini iznad Zemlje se nalazio satelit? 3. b) v=?.Gagarin) kretao se oka Zemlje za 90 min.:: ~ .80. 47) 1 I - gt' x=vot. 2·15m =1755 m ' .88. Hitac Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const. Kretanje u blizini povrsine Zemlje.3.83. odakle je 2 2 gdje je: s predeni put od pocetka slobodnog pada. v~ -2gh v2=v~+2gs I Vo Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :. Vrijeme za koje tijelo ill SIA8. 1. Vy 2 =gt SI. b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje. Zadatak:lspitaj kako eentripetalna sila zavisi od brzine kruzenja tijela. amasa Zemlje je M = 5. 981 m . Hitae uvis v=vo-gt gt' Hitac nanize v=vo+gt s=vot+-. 3. 22 masa Mieseea 7.86.84.81~.82. 3.=? (sl. 3. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km. Vjes!acki satelit sa prvim kosmonautom (J. b) kineticku energiju satelita.62 mis'. 48) a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h izracunavamo [z jednacine h ::::: L 2 . Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km.47. a) Za koje vrijeme ce pasti na Zemlju? b) Kojom brzinom 6e pasti? e) Za koje vrijeme 6e pre6i prvu polovinu puta? d) Za koje vrijeme ce pre6i drugu polovinu puta? e) Ko!iki put ce preci u posljednjoj sekundi padanja? E 3.73·106 m. Y='-Vx =v o . Tjt t= 3.87.3m V s 5 c) Iznos prve polovine puta je h i =.2 t. Odredi period kretanja vjestackog Zemljinog sa!elita na udaljenosti od povrsine Zemlje koja je jednaka poluprecniku Zemlje. s .

6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda? 3. pocetnom brzinom 7 mis. c) Maksimalnu visinu koju tijelo dostigne kod hica uvis izracunavamo iz ustova da je u nsjvisoj tacki brzina jednaka nuB.=?.8~ SIS v=IO.. Iz relacije V4:. Xa. a) Kada se ispusti iz aviona bomba se po inerciji krete istom brzinom u horizontalnom praveu..93. pri slobodnom padu.87 m 2g 2.6m= 19. d} Brz:lna kbjom padne bomba je (51. Odredi: f2H = fg- 2·200m =20. b) vislnu na kojoj se nalazi lijelo pasHje 2 s kretanja. e)H_? a) Brzina koju ima tijelo poslije 2 s je.(25)' ill ! S 2 s h = 40.75 s::: 0. tj. 51.38 m 2 gdje je Yl::= H .81 c) U trenutku pada bombe avion 6e se nalaziti vertikalno iznad bombe na visini 2 km (sI. kao i avion. tijelo prede. b)h-?. ]' v2 H =--'L= =45. pocetnom brzinom 40 m/s. izracunavamo da je vo 2=2gH.38s b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je. e) t.la posHje 2 s kretanja.::V02_2gh. Istovremeno bomba slobodno pada i vrijeme padanjaje. odnosno maksimalna visina je \ m (30 . iz 2. Rjesenje: lOOOm ill vo=108 km/h=108--=30- b) Za to isto vrijeme bomba je presla u horiiontalnom pravcu put x =vot= 200-·20s=4000m 5 " / m . a) brzirll1'.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65.47 S_lS)l = H=~. - - . Koliko dugo 6e padati? ~\Qlikom brzinom ce pasti? . Y:::::Yo -gt=30--9. a) Poslije koliko vremena ce bomba past! na Zemlju? b) Na kojoj udaljenosti u horizontalnom praveu. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu? Primjer 3: Avion leli brzinom 720 kmlh. . r~stojanje 11 m za 1.9s)}njelo se baci vertikalno uvis. Kolika je visina tomja? i ~ Na jed nom mjestu. h=Yot--=30~'2s m 1 e) Vrijeme tempiranja bombe je gt 2 9. 47): m s z 5 ill .200 m/s a) i-?.oe pasti bomba? e) U kom polozaju 6e se nalaziti avion u trenutku pada bombe? d) KoUkom brzinom ce pasti bomba? e) KoUko bi trebalo da bude vrijeme tempiranja bombe da bi eksplodirala na visini h1=100 m iznad Zemlje? g=10 m/s2 • @KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu 57. na visini 2 km.. .hl= 1900 m put koji prade bomba.2 i (3.?. od mjesta izbaeivanja.4m ~~.20s12 S ""282. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine h.720 km/h .~ijeIO se izbaei uvis pocetnom brzlnom 108 km/h. sa povrsine -?emlje.~ 1900m. 1OE2.49. na povrsini Zemlje. Iz aviona se ispusti bomba.8 kmlh. d) v=?.6m ~(2.47). 36005 5 1-2 s a)v-?.d) Vrijeme za koje tljelo prede drugu polovinu puta je: t2::: t-tJ= Pogledaj sllku 47.981 m 1 ~\ T Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. v=Q. slobodno padajuci sa vislne h.. po pravoj i horlzontalnoj putanji. ~'sa kolike visine treba baciti kamen vertikalno nanize. b) x=? e) ha -?. = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0 Zemlju? Rjesenje: H=y=2 km=2000 m Va .72 s sekun~e e) Put kojl prede tijelo prije P9sljednje s(I "" padanja iZnosi: 1O. da bi pao na povrsinu Zemlje brzinom 22 mis? G.5 s. 2 t= 2 U posljednjoj sekundi tljelo prede put ~ sJ=h-su""30m-1O.47 s -1.811~ . c) maksimalnu visinu koju dostigne tijelo.~ H-h.2s ( 200E:)' +(10~. .Na kojoj 6e se visin1 nalaziti i koliku 6e brzinu imati posHje 2 s kretanja? ~ . y.

Pribor: Kreda i lenjir. A . a na kolikoj U odnosu na posmatraca na Zemlji.109.52. Iz horizontalne cijevi.. &) 3. na visini 3 km ispadne paket. istice voda i pada na tlo na udaljenosti 3 m.[ . Kako 6e se tijelo kretati i poslije koliko vremena 6e pasti na tID aka se konac. Malo tijelo.'" .110. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku? @ Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju od pocetne. uglomjer. a) Koliku 6e visinu . 3. a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme 68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s? kretanja. d= v~ g . . 3. 3.4 km/h. prolaze6i kroz nju.102.111.103. . b) ako se kre6e ravnomjerno pravolinijski? Kakav je oblik putanje novci6a za posmatraca u vagonu. / . b) ako se jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka? brzinu mlaza vode iz dje.114. U odnosu na posmatraca u avionu.2 m iznad tla. b) Koliko vremena 6e padati paket za posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket. o ~ d B 51. Sa prozora vagona na horizontalnu podlogu ispadne metalni novci6. v. Snimani su polozaji kugliee svakih 0. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja? 3. Zadatak: Odredi vrijeme za koje 6e kreda pasti na pod. vezano za jedan kraj konea duiine 1=1m. Odredi ubrzanje slobodnog pada. Centar kruzne putanje nalazi se na visini h=6 m (sI.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9.-) $1.f:~. Zadatak: a) Odredi srednju brzinu slobodnog pada krede niz tablu. Zadatak:lzmjeri svoje vrijeme reakcije. 44 45 . Zadatak: Dokazi. da je domet 06 (sl. ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika ~i vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja? 3.tije pribor potreban? 3. . za prve 4 s kretanja. jednak . dostigla granata ispaljena wis pocetnom brzinom 400 mIs. 9=10 m/s2.104. Tabla. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. a kako u odnosu na posmatraca na Zemlji. • 45 3. iznad Zemljine povrsine. Zadatak: Na sliei 51 je stroboskopski snimak slobodnog pada kuglice. b) Pokaii na tabli tacku u kojoj 6e kreda.10B. em • • • 3. prekine u tacki: a) A. za ugao 45°. Da Ii je to vrijeme moguce mjenti satom sa sekundnom kazaljkom? Koji. Pribor: Dvije jednake kuglice (iii metalna novci6a). 3.51.96.50. "I 45. . imati tu srednju brzinu. Pri crtanju dijagrama za duzinu od 5 m uzmi stranicu jedne kockice u svesci. b) B.5 s. 3. I J E 3.1 s.' a) Kollka J8 bila pocetna brztna kamena? b) Na kOjoj tom trenutku? S8 VISlni 1 posmatraca na prozoru. a kakav za posmatraca na peronu (za slucajeve pod a i b)? 0 5 20 3. 53) kod kosog hica.107. c) C.cijeg pistolja koji je usmjeren horizontalno. . U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad posmatraca na Zemlji. Pribor: Lenjir. Naertaj putanju tijela koje je izbaceno horizontalno pocetnom brzinom 15 mis. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis. ravnomjerno se obrce u vertikalnoj ravni sa periodom T=O. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu. Provjeri je Ii ubrzanje konstantno u toku citavog kretanja.3. a u 12 sati i 1 s 'pored drugog posmatraca koji se nalazi 15 m nite.112.106. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.. Zadatak: Ekspenmentalno pokaii princip 0 nezavisnosti S1.115. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored 3. lenjir. d) D? $1. Podatke unesi u tabelu.113. Kelika je visina solitera U odnosu na prvog posmatraca? nalazi kamen u '@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50. Odredi pocetnu brzinu kuglice B.. kreda. U kojem slucaju ce novci6 brie pasti na podlogu: a) ako vagon stoji. Zadatak: Odredi e!evacioni ugao za kojJ je najve6i domet mlaza vode u horizontalnom pravcu. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je udaljena 100 m. kreda. 3. U kojem slutaju oe metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna. bez primjene trfgonometrije. Pribor:Djeciji pistolj sa vodom (iii balisticki pistolj) pricvrseen na jed nom kraju table.100.81 m/s'. u trenutku pada na Zemlju. koja se nalazi 1. lenjir (kao na sliei 52).' Koliku bi najve6u visinu.101.50).53. Zadatak:Odredi pOCetnu 3.. 3. Pribor: djeciji pistolj sa vodom (iii baJistiCki plStolj).105. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'.

obide ugao od 288 0 za 0. Ugaona brzina je 8CP m=M' Rjesenje: m =0.tijelb. 3.120. I L=!m.118. Rotacija Kod rotacionog (obrtnog) kretanja tijela sve tacke.016 kgm' 2 2 / IT M I O. a) Iznos momenta sile je M = Pd. 9 j8 J6 2 5 _ ..' Tocak otpocne . d . Tocak automobila ucinl 180 ob/min. s 0..125. Rotor masine cini 1200 ob/min.= ffi-W o 1 .124.. Ugaono ubrzaryje je d) Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano.period obrtanja.L I 81 M = F·d. onda je: a=-. Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s? 3. OJ= l>ro . c) m = . Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm. Ma!o. (])=U)o a.krak sile. Kolika je ugaona brzina !ijela? 3._mr2.2m=0.3. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je rad/s.da rotira ravnpmjerno ubrzano sa.4Nm 25 rad. koje se kreee po krugu poluprecni. gdje je r. a lepta r".5 m. 46 47 .2 m)2 =0..122. f-frekveneija obrtanja. Poluprecnik tocka je 30 cm. • T 3. Ugaona brzina lockaje 31.ka 0. gdje je: T. Stajnerov obrazac: !=!o+md . a) Kolika je ta brzina ako kanap. ubrzanje koje d6bije disk.4Nm b) Moment inercije diska je: gdje je: 8CP-ugaonipomak u vremenskom intervalu 8t. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na 125 rad/s u toku pola minute. 3.54:_ sile kojidjeluje na disk. Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu poluprecnika 20 em.= const: ± at: at' z tp= cot' 0 IT' o.poluprecnik kruznice. Moment inereije materijalne tacke na okomitoj udaljenos!i rod ose rotaelJe Je I=m.= 27tf T 27< 1 1 I =_mr 2 =-0. Odredl: a) moment SI. tj.±200:p .zanja momenta imulsa Ukupan moment impulsa tijela ~vanog sistema je konstantan. gdje je: L . s' s Kod ravnomjetno promjenljivog obrtanja.1'19. 'f t . Ie je: m=ITt =25-·4s=100-.=-=-.8kg' (0.3 m? . b) period obrtanja. .121. 3. Centripetalno ubrzanje tijela. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme? Tangencija\no ubrzanje materijalne tacke: al= ar. v=ro·r. e)ugaono _ . (Iiil)uk "" const • Prlmjer 1: Na disk mase 800 9 i poluprecnika 20 cm tangencijalno djeluje sila od 2 N (s1. d-udaijenost paralelnlh osa.koncentricne kruznice eiji centri leze na pravoj koja se zove osa rotaclJe (obrtanJa) tlJela.5.117. M LI. ako je duzina kanapa 0. Kolikaje frekvencija obrtanja? 3.2 m F-2 N a) M=?. Iznosl ac= 8 m/s'. Izrazi 3000 ob/min u obis i rad/s.4 rad/s. 54) . b) I=?. d) ugaonu brzlnu diska posliJe 4 s od pocetka obrtanJa. ob = 2nrad.116. tijela opisuju. t = 4 S. ugaonim ubrzaniem· 2 rad/s'." U n. d) w=?. c) ugaona brzina obrtanja? 3. e) a=?.l=ro .123. ! o· moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase. Kolika je: a) frekvencija obrtanja. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo? 3.5 s? b) Kolika je linljska brzlna tijela. b) moment inerelle dlska. Ked ravnomjemog obrtanja. Zakon odr. gdje je: M _ moment sile. Veza izmedu Ifnijske j ugaone brzine. Kolika je ----mzina automobila? 3.. U nasem primjeru je: M =P·r= 2N ·0.asem primjeru je 0J0= 0. najkraea udaljenost ose rotaeije od pravea djelovanja sile. b' .8 kg r = 0. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka. gdje je: ~oo-prcimjena ugaone brzine u vremenskom intervalu At.r' ~ 2 2 d" Moment inercije diska je I"'~. Osnovni zakon rotacije: a.. vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.moment impulsa t'Je a. rad rad canst. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh.

04 kgml! i moment impulsa 0.foJ . h 3. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm • Na periferiji tocka.6. Rotor masine otpocne da rotira i za 6 s ucini 30 obrtaja. Trenje zanemariti.126. Na homogenu kuglu.131.57. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls2: a) u inercijalnom sistemu referancije. 9 =-10 mJs2. ~ S1. Kolikom najmanjom silotreba djelovati u tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O? 3. Inercijalna sila u rotirajucem sistemu naziva se centrifugalna sila (s!.30 em (duzina V kljuca).138. i ~alazi se na ravnoj podlozi (sI. U NSR dje!uje inercijalna sHa (sl. = Fer = . 40 Nm i za 3 s poveea brzinu rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Kolikim '. pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne putanje. Ukupan moment inercije Covjeka i tegova je 2 b=-4 kgm • Odred] ugaonu brzinu obrtanja platforme sa covjekom aka on spusti ruke. koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen eentar mase. Kolikom silom treba mehanicar da djeluje na kraju kljuca da bi ostvario moment intenziteta A ~--------.koji miruje iii sa kreee ravnomjerno pravolinijski u odnosu na Zemlju. Covjek _ pri tome dril sa rasirenim rukama tegove (s1. Covjek rasJrenih ruku stoj] na sredln] platforme koja se obree sa periodom T2""2 s. SUa kojom Covjek pritiskuje podlogu je 1<\. Automehaniear radi sa masinskim kljucem ciji je krak 1.=4 rad/s. / S1. "" -N. Koliki moment sile treba da djeluje na homogenu eilindricnu osoyinu poluprecnika 2 em i mase 8 kg da bi ona ravnomjerno poveeala svoju ugaonu . Koliki je moment inereije rotora? 3. Neinercijalni (ubrzani) sistem referencije (NSR) j~_svaki sistem koji se krece ubrLano u odnosu na inercijalni sistem refereneije. M.58. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina? 2 U CL) S1.q6).g .60 em. b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.128. gdje je: ao· ubrzanje sistema. Inercijalne slle. Mehaniear maze djelovati sllom ad 125 N. a straniea a.137.ko Je ugaono ubrzanje tocka? 2 3.l m .9 obrtaja. 3. 81.' . Kada je poluprecnlk r1=15 em. Kol.y~ ~ 3.bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri !~l}1e se moment inardje smanji tri puta? Sistem smatrat] izolovanjm. mr 2 5 3. Iznosi 50 kg. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose. 3..140. Newtonovom zakonu je {sl. zakoni dinamike. onda je ugaona brzina 0). 3. Kuglica mase m namotava se na statlv. a moment inercije3.. KoUka Ce. a koji rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s. u praveu tangente. Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. djeluje stalna sila od 800 N.5 radls ? Poluprecnik kugle je 0. Sile djeluju na istom pravcu te prema 2. pri cemu se moment inercije smanji na k=2 kgm 2.139.5 kgm osu.136. KoUka Ce biti ugaona brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti.78b). 58.137. brzinu za 5 radls u toku 2s.-. Centrifugaln. Moment inereije osovine je rn. Kolikim momentom sile otvaramo vrata. . U takvom sistemu vaze Newtonovi . Koliko je ugaono rzanje rotora? 3. sa ugaonorn brzlnom ro. - mv 1 Flo. efekal Inereija!ni sistem referencije (ISR) je sistem . 1 m seta se Covjek mase m .).135. masa 1 kg.56. Takav sistem se naziva i laboratorijski sistam. Rjesenje: a) U sistemu referencije vezanom za Zemlju (inereijalni m laboratorijski sistem) na tijelo djeluje sila teze mg i sila reakcije podloge N. b) u ubrzanom (neinercijalnom) sistemu referencije. Na In sHe! 57.134.1)29.25 Nm. Koliku masu mora imati kugla da 2 bi dobila ugaono ubrzanje 12.60 Nm? 3.5 m. 48 49 .~jelujemo sHorn od 3 N na udaljenosti 80 em od ase obrtanja? B S1. I=mr. Koliko je ugaono ubrzanJe tocka? 3.55.J najveeim momentom sile maze covjek djelovati na pod balkona? 3. ako 3.55. poluprecnika 20 em. Odredi moment impulsa: a) rotora masine. 3. 80 kg.127 } Tocak zamajae poene da rotira ravnomjerno ubrzano iza 10 s uclni 23. oblika diska. N-mg=ma o odnosu na istu N "'" m(g+a o)::::: 80kg(lO~+2!T) =960N . .132.59.=2 rad/s.5 Nm.2 m ima dno oblika kvadrata straniee a.Jsile ad 31.130. Kolika je potrebna duzina kljuca? . Na rotor motora djeluje stalni moment sile M . Na balkonu eiji je ispust d .) odnosu na tacku O? 3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h.141. . djeluje moment sile ad 2. 59}. Da bi se pokrenula maliea potreban je moment . . Koliki je moment sile teze U 3. na sliei 55. rasirenim rukama. <L/~3. Masa sanduka.

lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne sa nje? 3. .148..155. 3.149.5 m I kruzl jednoliko u vertikalnoj ravni. v' tgo.152.150.2 m. mg + N+ Fi = 0 ' Jednaeina projekcije tih sila na asu y daje (sl. rotirajuci G = mg i centrifugalna sistem) na nju djeluju dvije sile: sila teze sila Fcf (51. b) ubrzanom sistemu refe. a) Kolika eenlrlfugalna sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0. b) vezanom za teg (NSR). a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno ponlslavaju? . covjek. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0. koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min. "" 0. 62). KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se: a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1.4 N. a) Kako se kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa slike 63. Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e: a) ravnomjemo pravolinijski.v' tga=-E.c? tacki? . Na kruznoj ploci. d) na krivini? / 3. abjesena 0 uze duzine ! = 60 em. Tijelo U odnosu na lift miruje te je vektorski zbir tih sila jednak nuli.1·. 3. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar.61. prl loj brzlni. mg rg T 3.63. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.1 T' g cosa "" 41&2 . pas j kugla okacena a djnamometa~. a= ? a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta? 3.=mg+mao N ""ro'(g+a o) =960N Primjer 2:: Kuglica.146. Na slicl 63. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr2ece ravnamjemo pravolinijski. nalazi sa komadl6 krede mase 5 g. S1.1".N.lstim postupkom. podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s 2 . Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g. d) lift se spusta 2 ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt.It F. b) obllk udubljenog luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s 2 • 3.153. 50 51 .=.I " Periferijska brzina je V"" 2.60. =0 N=mg+F. b) slobodno pada? 9 = 10 m/s 2 • 3. 61) j ta rezultanta Ima ulogu centripetalne sile: t-mg . g=10 m1s • 3. c) 0. Na uzetu vis! teret mase 5 kg.. b) ravnomjerno ubrzano (pravolinijski)..158.2? 3. RjeSenje: 1=60 cm=0. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze maze izdrZati silu zatezanja od 70 N? 3.b.932 a= 21.. u najvlsoj lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki? 3. Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima: a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m. Sa sUke vidimo da je: F b) U sistemu refereneije vezanom za kuglicu (NSR.145.b) U sistemu referencije vezanom za lift (ubrzani sistem) djeluju tri sile: sila teze mg. b) 0. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. Kolika ce biti sila zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije). 3.5 N. u horlzontalnom smjeru. Sistem teg~uze. Na uzetu visl teg mase 2 kg. :1 S1. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju.-. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala dinamometra pokazuje: a) 0. S1. F . na udaljenosti 10 em od ose rolaelje.147. nalaze se u liftu koji miruje.rencije. 1<80 pod a) nalazimo daje a=21.157.154. c) ravnomjerno uspareno.sL". Koliki je ugao izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom sistemu referencije.. te je: . Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.6 m T-1 5 s. b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2.5 s. 'I i r "" (sinn. c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs. 60): N-mg-F.a i 63. d) 0 N? 11 '.=-'-~mg mg rg m' I :1 8\. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.3.156. 3. kruzi u horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1.62. inercijalna sila Fi i sila reakcije podloge N.6.151. Koliko ubrzanje..

Avion se krete tirzinom432 km/h j napravi pettju polupreenika 300 m u vertikalnoj r~vnL ~Qijka je sila pritiska . Zadatak: Ispitaj kako cenlrifugalna sila zavisi od brzine kretanja lijela po krZnoj putanji. onda je Brzina islicanja tecnosti iz malog otvora. ako mU.jom ~ilPt djeluje na sjediste u najnizoj taeki.de masa 80 kg? Koliko lie pula ta sila veta od. Na koneu duzine r=1 m visi teg mase 100 g.) . Zemlja se vrti oko sopslvene ose sa periodom T = 24 h. 2 pgh-visinski pritisak. Kolika je eentrifugalna sila koja djeluje na Covjeka mase 70 kg na: a) ekvatoru. sile teze koja djeluje na pilota? 3. . 3. ako se moze zanemariti unutrasnje trenje (viskoznost). po-gustina tecnoslL Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je G 1 =G-F. Kolikom maksimalnom brzinom smije uti automobil u krivin"u polupreenika Hidrostatieki pritisak zavisi od gustine tecnosti i visine stuba tecnosli iznad mjesta na kojem se mjeri. 3. A ~: 3. 'C' S1. v-brzina strujanj~ fluida. Pribor: Dinamometar. F p=s gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S. Slrujanje je stacionarno ako se brzina fluida u datoj lacki ne mijenja u toku vremena.67. ..3. te na sva tijela na povrsini Zemlje djeluje centrifugalna sila. 2 PV odnosno P. gdje je G_Iezina tijela u vakuumu (i priblizno u vazduhu) Fluid je zajednicki naziv za tecnosli i gasove.161. Mehanika fluida Pritisak je gdje je: p-slaticki pritisak.159. 3. Pribor: Kao na sliei 64. a Pribor: Dinamometar. Ilt gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I.166. a koefieijent trenja 0. Zapreminski protok fluida je E 3. koji S6 okre6e aka Zemlje u bestezinskom stanju podjednako. SI jediniea za pritisak je paskal (Pa).3. Q=Sv=const. koji sa taru. 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti. Fp =PogV gdje je : V-zapremina uronjenog tijela. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan. b) polu? e) za koliko je sila kojom eovjek pritiskuje Zemlju manja od sile teze? R = 6370 km.167. SI jediniea za Ilt dinamicku xiskoznosl je Pa's . Fluid je idealan. pv' p +--= const.7. Kako objasnjavas cinjenicu da je astronaut u satelitu. p= pgh Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane 120 m? Cesta je horizontalna.165 provjeri pomocu pribora na sliei64. ffi- bar = lQ'Pa 52 53 .) vazi Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina. Jednacina kontinuiteta.164. v = ~2gh gdje je h-visina stuba lecnosli u sudu iznad olvora (sI.163. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i spustanju. p + pv + pgh = cons!. Kolika te biti sila zatezanja konea kad teg bude ponovo u ravnoteinom polozaju? 3. pv 2 -dinamicki pritisak. konae sa uevrsti u taekama A i B i na slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T. Premjestimo teg u horizontalni polozaj i puslimo.65. S-povrsina presjeka strujne cijevi. Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida /Ix.. +--=Pz + -22 2 PVl . 81. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.Szv 2 Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI. gdje je.65.¢. 8v -gradijent brzine. h~visina posmatranog presjeka U odnosu na opredeni nivD.160. 3. Pa = N. teg. Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze. teg. IlV Q=-=Sv . Ako eijev nije horizontalna. . 2 .165. 3. Koliko bi trabalo da traje n06 i dan na Zemiji pa da tijela na ekvatoru uopste ne pritiskuju povrsinu Zemlje? R = 6370 km.64. StVt ::. c .162.

O.5m = 5.81!!':.f:L.14 '1O~'m2 . b) p...5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor precnika d=2 em (sl.3 ~3 . a uzeg DF5 ein.= Df S2 S < S2 Di c)Zapreminskipratokje Q=SjVj = D}1t<V' =2. 4 (0 02m) . Odredi: a) razliku statickih pritisaka u sirern i uzem dljelu djevi.26~ s i Y2 =~Yl =1. Zapremina cilindra je V=S.6m = 5886Pa . precnika D=40 em. onda je hl=h. s - s s c) Zapreminski prolok je Q = V. e) visinu stuba vode? Rjesenje: S=25 ern 2=25. pricemuje.1 m ~= 5 cm=O. Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela. IzJe d nacme kontmUlteta. e)I=? a) Brzina islieanja vade kroz otvor.42 m ~1. Primjer 3: Voda proWSe kroz tzv. 9. prikazanu na slici 68.07~.-.=10 em.:o Pl +~ 2 2 I 2 .1. ~~ ..10-4 m 2 V=1. = 1. b) Iz 8emoullijevejednaCine za horizontalnu cijev je PI +.7!. kg kg m' s pgh l ' a u uzem dijelu cijevl ispod cjev(:lce Primjer 2: Na dubini 1. b) V. 4 m~pV=IOOO~' 1.67. b) zapreminski prolok vode kroz olvor.§. eija je povrSina dna 25 em . =5. a brzina isticanja 1 4 Uvrstavanjem u izraz za jednacinu kontinuiteta dobivamo 2 V2=V. Sud je valjkastog oblika. v=.5. b) brzinu vode u sirem i uzem dijelu cijevi. h2=O.=?.Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je F=-pCxSv ~ b) Zapreminski protok vade je Q = Sv gdje povrsina presjeka d' S=-lt 1 2 ..81 mis' SI.10·3 rn 3 3 p-1000 kg/rn a) m=?. Rjesenje: h=1.h. c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade. nalazi se 3 1.. . Ie je pritisak F mg p=-= 1. ' naCln1 I' '1 t .02m)' ~0. slv! -=S2VZ shJedl. D' d' PremaJed " .6m Rjesenje: D.'20 em. S S 25.7 ·10~3!!':. na dubini h ispod povrsine vade. . v-brzina tijela. je B. 'IF? c) O=? a) Pritisak ispod cjevcice Au sirem dijelu cijev! je PI "" :.05 m H=20 em-Q.==="S1. 9.5 kg. 55 . S-eeona povrsina lijela.66 d' m -m =v. odnosno p =-Y .8I" 0. Odredi: a) brzinu istieanja vode.02 m D=2R-40 em-O.42-· (0. P2 "'" pgh 2 · Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B. 67). Odredi: a) masu vode u posudi aka je gustina vode 1000 kg/m .. d) dokazi da je brzina spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja.2 m a) P'-P2=?.IO--4 m ' 4 " .. dok je razlika nivoa vode u cjevcicama A i B...""~=58.51=1.5 kg b) Sila priliska na dno je F=mg.0135D s DArn s Ta brzina je aka 400 puta manja ad brzine isticanja.314=314. . Primjer 1: U posudi eilindricnog oblika.Y2 2 . P -p =4 2 I S~ s' 1 odak!eje Vj ". c)h=? a) Masa i gustina tvari su povezane relaeijom 2 Q = 3.1-10.7 lis d) Neka je brzina kojom se spusta nivo tecnosti Vl.10 4 m 2 p=5886Pa e). Ie je visina sluba tecnosli h V S 1.?.5. -VI') ..42 m 2 V 52 S 54 51..5·lO-'m' 25·lO-4 m 2 h=0. Venturijevu cljev.=10 Crn=O.. .5· 10-' m' m' VI m=I. Precnik sireg dijela cijevi je D.5 I vode. D2 Hidrostalicki pritisak stuba tecnosti visine h mazema izracunaU iz relacije p= pgh=lOOO-·9.fiih = 1.5 m d=2r=2 cm=O. h. odakle je vrijeme iSlieanja 100 I vade t t=Y. c) zapreminski protok vode. ' . konInUleaS!v1=Slv2 gdJejeS =-niS =-n. 3 gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete.[ -1--1 PI -Pz =p ( ' .4m a) v=?" b)Q=?. b) pritisak vode na dno.68.8S Q 1.

Odredl zapremlnski protok vode. kPa.. ___ T \ posuda ima . Manometar na plinskoj boei pokazuje 6 bara. Koliki je pri!isak teenosti u Pa.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda.precnik D=20 em i visinu h=30 em.. nalazi se sud sa vodom. @ 3. Prolok vode kroz olvor je 6 lis.173. .=1'800 kg/m'.5 N.169.18 . voda istiee stalnom brzinom u If!79lKolikom sllom djeluje atmosferskl pritlsak na dian covjecije ruke povrslne "--tio em'? Kollkl teret odgovara tOj sill? v 3.E:. Na sliei 69 je Mariotova boea koja omogucava da. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara.182.8 kmlh. koja miruje na horizontalnoj podlozi. Koliki je hidrostatieki pritisak na dno rezervoara dubokog 2 m ako je V (. ..180. 3.175. a brzlna strujanja 60 em/s. b) tezlnu alumlnlja u vazduhu.2 N. Odredi: 3 3 2 a) povrsinu dna posude u em i m .--- • S1.178.8 bara.:. b) u vodi.. ~1'811 Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em.69. 3. Za gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'.---ajelujemo silom od 60 N da bi uravnotezili pritisak od 2 bara? 3.17il. Ako jeh=12 em. Kroz horlzontalnu eljev oblika eillndra. se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode . a) Kolikl je pritlsak u kPa? b) Kollka je vlslna zlvinog stuba? 3.177. eljl je presjek 80 m'.. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj potpetici pavrsine 10 em'? fl~ Odredi J ~a? Unutrasnji precnlk vodovodne eijevl Iznosl 2 em. Na stolu vlsine H=1. o KoUka je brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl? l ~o koje visine je napunjena posuda vodom. Na dnu cisterne nalazi S8 otvor precnika em. pracnlka D.::3Q em/s. . b) kollka litara vade protekne za 1 h? ».1 pada na .6 m/s./stranl nalaz.=3.2 em'.la.J:i napunjen vodom? Koliki je ukupni pritisak na dno aka je atmosferski pritisak 1 bar? Izraziti ga u Pa. mase 2 kg I gustine .'3. 3~Kada se neka tijelo okacl 0 dlnamometar.::!. ~olika je povrsina pomienog klipa pumpe za automobilsku gumu ako na klip c. strujl voda ~'~bf'zmom v1=1 mis. cj zapremlnu tljela. Voda u rljeei. J:. strujl brzlnom 1. MPa i barima.. Kolika 6e blti brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'? Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j? 3.7 g/em'. Iz gumenog erljeva Istlce voda brzlnom 5m/s.2 m.. brzlnom 1m/s. ako je hidrostaticki pritisak na dna 3 kPa? ( 3it9Z. Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1. Vazdusnl ventilator Ima preenlk 15 em I Izbaeuje 2.196. I @.4 m' vazduha svake minute.. Brzlna rijeke je 10. l<amen: a) u vazduhu. Kollkom brzlnom strujl vazduh kroz ventilator? 3.. Tijelo je dva puta lakse u vodi oego u vazduhu. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu? 0 '~183! Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2. dubinl h=18 m u vodl ukupan prllisak Iznosl 2. . koja djeluje na manjl kllp. ~ )1 3. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0. -Odredl: a) zapremlnskl protok vade.gio cijevi precnika 56 .. KoUka je brzina Istleanja ako je unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL J'-191. d) guslinu tlje. straniea a=15 m . a kada se potopl u vodu F. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1. e) silu potlska koja djeluje na alumlnij u vodi.. Kollkl je atmosferskl prltisak? ~orlto a 0 S8 vrh crijeva pritisne taka da sa povrsina presjeka smanj! tri puta? rljeke ima presjek obllka pravougaonlka.2 m/s. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'.=2. a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. b=1 m.173. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. ) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za jednu minitu? unutrasnji preenlk cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za Je'dnu mlnutu.194.=2000 em' I na njemu se nalazl kamlon mase lOt. .__ ).r~r-<". Koliki je ukupni pritisak u boei? Atmosferski pritisak iznosi 105 Pa. ima preenik 15 em i ukupnu masu 5 kg.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. bltl brzlna Istleanja v '~a 3. ~1 . Kolika 6e. Na kojoj "". a precnlk 'olvora 1 em odredl: a) brzlnu istleanja vode.)QOO kg na ve6em klipu? {3. Koliki je hidrostaticki pritisak stuba zive visine 76 em? p. na njegovoj skali se oeltava Iznos sile F. Kolikom sllom mozemo driati 13.a.=13600kg/m'. Koliki pritisak vrsi posuda na podlogu? v \3:171.dubinl se nalazi olvor? '\!/ ::::.~CilindriCna .---. potrebna za podlzanje automobila od . e) Isteklu zapreminu (5~' ~ode za 1 min.. Kolika ml je gustlna? .=10 N? . kPa i barima? ~ '[3. udaljenosti x=2 m. Odredl: a) zapremlnu "alumlnlj. 13. istlce voda brzinom 1.199. d) tezlmraluminlja u vooL ~:too. I~Q=7:: h ----.vt!:ll4. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .172. b) zapreminskl protok..=2' em. 3. Na dnu suda na boenoj "-. Kolika je nilnlmalna sila.•. a ve6eg 10 em. 6. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F.a. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5. kada se potopl u vodu? kroz bocnl olvor. b) sllu potlska koja djeluje na tijelo. b) zapreminu posude u em i m .a) rfJasu tijela."'.197. L I I . Odredl: .lilindriena posuda.85 m'? Podmorniea se nalazi na dubinl 70 m.

D2=1 em.. a u treeoj voda). Zadatak:Objasnl zasto mlaz vade "prlvlaci" kaslku kada se okrene ispupcenom stranom i za~to "izvlaci" jaje iz case? Pribor: Kaslka.konstanta opruge.. cigaretil.3 kglm 3? b) Kolika 6e bitl sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0.73. (sI. 3. 1Jr1 s!avine. Snaga .(sI. Kollkom tangenCijalnom sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.205.. Izrnedu dvlje paralelne place 8=100 em:! koje se nalaze oa rastojanju 0.72) ~ 81. mlaz vode Iz cesme..=8 mis.) . Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0. a kolika u uiem dijelu cijevi? 3. . b) protok vode.vlslnska razlika Izmedu krajnje I pocelne tacke. Zasto? 3.211..203. I I Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile (sl. 3 4.6? 3. Kada mlaz vode curl iz slavine. prazna . M-masa Zem!je. Automobil teene povrsine S=2 m i aerodinamickog koeficijenta 0. 75. 'V:~l } / ~S2=10 . stalak za epruvete.. Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela. 3..214.(sI. gdje je: h." Y ".212.1 mm nalaz! se mas'insko ulje elji je koeficijent viskoznosti 0. Zadatak: Objasni zasto se plamen upaljaca povija. S1. rad sile Izrazom (sI. Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi em P1-P2=10000 Pa. jaje.koefieijent unutrasnjeg trenja tecnosti zavisl ad vrste tecnosli I temperature.215.(sI.74. -..102 Pa·s.213. gdje je: X - 2 istezanje opruge. Kolika je sila unutrasnjeg trenja aka gornju plocu pokrecemo brzinom 10 mls? 2 S1. Casa. Zadatak:Pokazi da .3 kre6e se brzinom 36 kmfh.Energija i rad 4.-1 8 81.74.75. e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu -= eijevi.e.1. lzmedu ploce i padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0. Pribor: Nagnuta daska iii kartonska ploca. Dim od cigarete podigne se za nekoliko em ravno i odjednom prelazl u vrtlog. Pribor: Trl epruvete ( u prve dvlje je ulje. na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine 2 20 cm • a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade? 2 2 F na putu s dellnisan je S1. k . p=1000 kg/m 3.Zadatak:Demonstrlraj aerodlnamicki paradoks. A=F!'s Za one kaji znaju trigometriju: Rad sile prl pomjeranju IIjela u pOlju sile teZe je .204. Zasto? 3. ~1.ad sa ulje zagrije? 3. a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1.71) 3. U cisterni. ulijevo kada pusemo kroz lijevak prema plamenu? Pribor: Lijevak. Pribor: Sat sa sekundnom kazaljkom. A=mgh.2 m .=20 em i uzl dlo ciji je presjek 2.~o . Pribor: Dvalista paplra.5 m/s.. upaljac (Iii svije6a).1 Pa·s. a u uzem dijelu brzinom v2=15 m/s. Rad kojl vrsi vanjska sila pri istezanju elasllcne opruge je A=!kx' S _ _..71.72 58 . E :::~:=:~!:=~::::.. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u !iirem dijelu eljevl P1=1 bar? 2 Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S. Kolika je brzina strujanja vode u skem.70.): A=F. Rad gravitaelone sUe pM pomjeranju tijela mase m iz tacke 1 u tacku 2 je: (1 A~Y'MI--- l r2 1] 59 r) gdje su: rl. Zadatak:Demonstriraj Magnusov eleka!. koja je do vrha napunjena vodom. SI jedinica za rad je dzul (J) J=Nm 3.206.I .. nonijus (kljunasto mjerilo). Casa vruee vOde.. 3. U skem dijelu horlzontalne eijevi voda se krece brzinom v. Rad i energija. \ 51. stalnom brzinom v=0.i r2 -udaljenosti tacaKa ad ~ntra Zemlj.. onda do!azi do njegovog suzavanja.70) 3.207.73).208. posuda od ~ 21.

c) v. b) Ek. Ek = .s=3N.9Nm A=9J .~ego sarno od poeetne i kraj~~~ Udalje..~~~Jllednak)e ~uh.ugaona brzina.F'v t gdje je: v . V j~~ Odnosno korisna snaga -8naga pri obrtnom kretanJu tijela je: P=M'ro U polju sHe tete. u gravitacionom polju Zem!je.E Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan. Posta je tijelo prije djelovanja sile mirovalo. to je: Ek. oblJe raJu m O.2N 0.= 45° s. Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na sistem.5 m A.3m.'Tijelo mase 500 9 leii na horizontalnoj podlozi i na njega pocne djalovati stalna sila od 3 N u horizontalnom smjeru.renoj P. odnosno smjerom kretanja.nosti .L'. A.~.~. A. 6 _ 9J m te Je b' oJu . tijelo mase m ima gravitacionu potencijalnu energiju. onda je korisni rad gdje je: M . gdje je: 9 .A.? Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i predenog puta s. sto znaci da je rad slle pozitivan. 2 Ukupna mehanicka energija sistema je a) Sila ima smjer kretanja tijela Ie poveeava kineticku energije tijela.0.kx' .?. mM E ""--y--. 8rednja snaga je delinisana izrazom: F. je okomita n~ smjar kretanja i ne utice na kretanje tijela.ubrzanje sile teze.!:. . a) Koliki rad izvr"i sila na putu 3 m? b) Kolika je kineticka energija tijela na kraju puta? c) Koliku 6e brzinu imati tijelo na kraju puta? Trenje S9 zanemaruje.moment Inarcije tijela. Rad pri obrtnom kretanju je w=~ s Aka je stepen korisnog djelovanja masine k. Koliki je rad sile na putu 1. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru kretanja P. ~E. 81 jedinica za snagu je vat (W) 60 .moment slle. Rjesenje: m. orugaona brzlna tijeJa.Rad gravitacione sile ne zavisi od Ob~ika putanje . A. q> opisani ugao.. =k·A Kineticka energija tijela mase m i brzine E K . rZlna k' tlJe Ia d" na k ' pu ta v = . 1. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile.od centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. na visini h u odnosu na odredeni nivo gdje je: M • moment sHe koji uzrokuje obrtanje. Potencijalna energija dva Uje!a eije su mase m i M na udaljenosti T. Ep. (vidi silku 75) koja ima smjer kretanja. NJlhov rad na zatvo.? E.?. Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8.. komponenta F. ulozeni rad A.srednja brzina.sila koja ima smjer kre~anja tijela. Komponenta sile F..9J :1 Potencijai gravitaclonog polja u taeki na udaljenosti r od centra izvora polja c) Kineticka energija tijela je V:=:_yM .5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N? Rjesenje: mv' Kineticka energija pri rotaciji tljela je Iu/ Ek"'T' gdje je: ! .F. ro .3 N s-3m a) A.5 kg F.mgh. jednak nuh.. Elasticna potencijalna energija je Primjellj/.-_mY 2 . tj. R~d sile je negativan ako se smanji energija sistema.2 .Skg s Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da dinamometar zaklapa ugao 45° sa povrsinom stoIa.= . F . Rad sile je: E=Ek+Ep Energija se izrazava jedinicama za rad.. b) Prirastaj kineticke energije tijela jednak je radu spoljasnje sile.

9. Rjesenje: m=5 t=50oo kg s".480m v =57. gdje je.8 m 1=0. m=250 g=0. Koliki rad izvrsi la sila pri pomjeranju lijela za 10 m. 1. Tijelo mase 5 kg olpocne da se kre6e ravnomjerno ubrzano. Rjesenje: .. Pod djelovanjem sile F. a sila i pomjeranje imaju isti smjer. P= Pk = 2. b) negativan rad.vrijeme kretanja.5m=2. p=- - A .2 FI = J2 =1. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg.5m/s'.8.8 s k-75 %-0. Koliki rad izvrsi sila na tom putu? 4.96J = 2. b) Ep=?.8s d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=k·P.----_.45W =3.25 kg ·9. pod djelovanjem stalne sile koja ga u toku 2 s pomjeri za 12 m. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine 60 em? P = A = 1.25 kg h=80 em=0.5 I i pri lome izvrsi rad od 117.izvrseni rad.105 J 60.4.2 +F. F4 S1.6 kmlh =16 mJs Ft .81.72 kJ.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.-"4. Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece ubrzano na tom putu? Ep =1.5. A . KOja od njih vrSi: a) pozilivan rad. je rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K.05 a) A".Za ugao "".'s+-2- A=I.=?. odakle je: v2 In v 2 :2as v a:-=0.27 2 . 76). Trenje S9 zanemaruje. Stoga mozemo p2 =F.' 0.76.8 s? d) Kohka je ulozena snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%. P=? a) Rad koji izvrsi djecak je m b) Srednja snaga kOju razvija motor autobusa je. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8 motor autobusa u toku kretanja. tJ.75 Primjer. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. FI m'a =2452 5 N p=? vise sila (sl. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1. Ij.27W k 0.41N Rad sile je: F A=A 1r + Ek my' A:. 2s s a p~ 7. te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina: I 1 I I v=at. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od ~lle leze ko~a dJel~~e na automobii. u toku 5 min.41N ·1. Na koju visinu je dizaliea podigla lere!? .?. po horizonlalnoj podlozi.2. =2F. F3 ---?-. 480 wm i~a ~rzi~u 57. A=Ep =mgh T 4.v 4.96m b) Prirastaj poteneijalne energije knjige je.. Koliki je rad izvrsio covjek? 4. b) @ Oizalica podigne lerel mase 1. tijelo prede pUI s.7)Na lijelo mase 20 kg olpocne da djeluje slalna sila i saops!i mu ubrzanje . Koliki je iznos sile ako ona djeluje u smjeru krelanja? 4. P=12633W = 12. Rad sile trenja je uvijek negatlvan. Na tijelo koje se krece udesno istovremeno djejuje F.>hka je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0. c) rad jednak nuli? 62 63 . Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg.. koja ima isti smjer kao i smjer kretanja.lije p're?en~ pnuta od.4.1. kad podigne lift na visinu 15 m? 4. t .45 W .96J c) Korisn" snaga je 4.1 Nm A=2. bez pocetne brzlne. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo ravnomjerno ubrzano. odnosno t=-=60s.63kW A = l1lgh = 0.3. c) P.6m s A=I.6 km/h. smanjuje energiju sistema..2 kJ.75 a) A=?.45 0 je F.lJ primie~a': Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 c~: a) KOliki. Fu.=F" Ie primjenom Pitagorine leoreme (sl. 0. 75) nalazimo daje pisati: a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na savladivanJe sile trenja.58. t 0.

Komad gvoida zapremlne 3 dm' nalazl se na vlslnu 1. Tljelo mase 500 9 vucemo po horlzontaln~j . a) Odredi graficki izvrseni rad sile na putu 6 m. po horizontalnoj . Odredl grafickl 2 ------------konstantu opruge I rad sile. Na sllei 79.cunati vrijednost rada koji treba izvrSiti da se tijelo zaustavi.rad izvrsi motor tremvaja za jednu minutu ake je masa tramvaJa 4 t. 4. vertikalno uvls na vlslnu 2? m.se uvls brzlnom 40 m/s. 4:27. . Tramvaj se krece po horlzonlalnom putu stalnom brzlnom .. otpocne da klizl tljelo mase 1 kg.31.1 J. Kollkom q~ 'eti6kom energljorn raspolaze poslije 6 s kretanja? .. b) Sla predslavlja osjencena povrslna? Kolikl s( je rad sHe Izmedu drugog I seslog metra 6 4 2 o puta? 81. 'AulomobH mase 2000 kg poene da Sl' krete ravnomjerno ubrzano sa a=2m/s2 .3.:¢lIf.01.= 10 kg kojl se krece brzlnom V2= 800 m/s? 4.15. (. .77..Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. 4. (\/J /Kolika je masa tlje!a koje se kre6e brzinom 18 km/h i ima 112J? ' kj~eti6ku energiiu . koju vlslnu treba podicl tijelo mase 200 9 da bi Imalo gravltaeionu tencijalnu energiju od 3 J? . Auto mase 800 kg kreoe se brzlnom 54 km/h.33. Kako se odnose: a) gravitaelone poteneijalne energlje tijela. r.klnetlcka energija 100Q J? 4f.to vrljeme? 9 = 10 m/s . Brzlna tljela je 5 mK Kelika mu je masa ako mu je . Kamen masa 2 kg. stalnom b~lnom I prl tome sHa Izvrsl rad od 1. Dizaliea podize teret mase 100 kg. lakO se auto zaustavi na putu 5 m? tr '. slobodno pada sa vlslne od 15 rn: 4. 4. Koliki je rad sile leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada. Tljelo mase 1 kg bad . F(N) .5 rnls2? Kolika ee mu bit!: a) klneti6ka energija poslije prve sekunde slobodnog padanja. Kojom brzlnpm se kreoe? 4.8 kg/dm'.5 rn/s2? ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m. je prlkazan dljagram sHa-put. u toku 5 ~.m putu. Rad sHe na Istezanju elastlcne. Koefleljenl trenja je 0. Kohkl je koefleljent trenja.5 m.30.18.32. b) poteneljalna energija poslije prve sekunde slebcidnog padanja? --rll]------t ~ llL 2v v 4. paveca a. .5 m/s2 • Kolika 6e mu bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m? 4. opruge F(N) prlkazan je na dljagramu (sl. 4.<I.12. Kollkl rad izveSl motor dlzaliee ako se teret podl.19. 4. b) u loku druge sekunde? 3~-~----~ 4.utomobll masa 1 t otpocne da se krece stalnlm ubrzanjem 1 m/s'.29. ravnomjerno ubrzano.1Jk£llkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela. Elastlcna opruga se stlsne za 20 em pod djelovanjem slle od 12 N. podlozl. dva tljela su na istoj vlslnl Iznad podloge. b) dtnamometarvucemo stalnim ubrzanjem a = 0.05 kg Ima kinellcku energlju 2.~o horizont~lnoj podlozi. 78). b) 10 mls do 15 m/s? 65 64 ..5 J na putu 1..l: ' : :'elo mase 1. a Izvrsenl rad 240 J. Kohkl rad Izvrsl motor automoblla za . Sa kohklm ubrzanjem se podlzao teret? 4. Koeflclje~t trenja Iznosl 0. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s ~~J~--ra. Smjer slle se poklapa sa smjerom pomjeranja Iljela. Na sllel 77. vlsine 2 m i duzlne 10m. Kolika mu je: a) klneti6ka energlja poslije 1 s kretanja. Kolikom kinetickom energijom raspolaze automobll mase 600 kg kada se krece brzlnom 72 km/h? 4.. A . a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane? uYcc<l':~ se zablje u drvo duboko 3 em.:~>".34.10.1. 'Tljelo koje mlruje lima masu 5 kg podlgnuto je uvis ravnomjernO ubrzano na vlsinu 20 m u loku 10 s.02.78. Tije!o mase 3 kg zakacimo dinamometror:' i vucemo.2 ~. \. Kolikl rad treba Izvrsltl za ravnomjerno 0 ~ premjeslanje Iljela mase 200 kg.36 km/h. a koeflcl}ent trenja 0. kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na ~tah¢? /~~. 4. S kolikom brzinom se kre6e automobil mase m1=2 t C::::· ::::===:::IJ SI.17. na raslojanje 50 m.d: a) 5 m/s do ~'O m/s.28.energlja? b) Kolikl Je rad slle trenja koji zaustavl auto? e) Kolika je slla kocen)a. a poslije 10 s od pocetka kretanja Ima kineticku energiju 25 J.23. KOlikl. Kohkl rad obavlmo na yutu 1.21/. 4.--Koefleijent Irenja Izmedu tljela I podloge je 0.. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine.5 m aka: a) dinamometar vucemo stalnom brzinom. 4. b) ravnomjerno ubrzano sa a = 0.. 'Teret se podlze vertlkalno.11.21._ I . Kollka mu je gravltaeiona poteneljalna energija? Gustina gvozda je 7. a) Kolika mu je klneVcka .13. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 . 79. b) poteneljalna energlja (1) (2) poslije 1 s kretanja? 4.22. Masa tereta je 2 kg! vlslna na koju je podlgnut 10 m. a) Kolikom silom smo /tr. a) Kolika je konstanta opruge? b) Kolikl je rad Izvrsen pn tom sabljanju? /~A. po horlzontalno. mase 12 kg.01? 4.Podlozl. ~.16.5 m. Odredl vellclnu Izvrsenog rada. b) klneticke energije tljela? 4.. Izracunaj ubrzanje tljela mase 2 kg koje se krece ravnomjemo ubrzano.20.e: a) stalnom brllnom. Niz glatku strmu ravan.14. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja? i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s.fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome iI~I rSen ? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje? ''1 1 4.

a.2 I kre6e se po horizontalnom putu stalnom brzinom 54 km/h I razvija korisnu snagu 55 kW. 4. iz stanja mirovanja. b) 3 sata? Red izrazi u kWh. sa srednjom brzinom 15 mls.53. Tijelo mas? 0. 4. Pn tome se opruga sabije za 20 em. po honzontalnoJ cest. Odredi: a) sHu trenja. --'L--. probilo je dasku debljine . Automobil mase 1. Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. u odnosu na pod.54. TijeJo mase 100 kg slobodno je palo sa visine 75 m za 5 s. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute.3tt TijeIO mase 2 kg krete se po horizontalnom putu stalnom brzinom v..80. Koliku snagu pri lome razvija Covjek? Visina jednog stepenika je 15 em.45. ' 4. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad 25 m . Pribor: Knjiga poznate mase.39. Covjek mase 80 kg penje se UZ. .55. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona dostigne visinu 18 m. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri probijanju. 4. • .=5 m/s. srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu stalnom brzinom. prizmatieno tijelo sa kukieom. 9 = 10 m/s2.42.63. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1m. Sa koje visine je palo tljelo? 4. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha? 4. 4. Pumpa podigne 1. lenjir (iii mjerna traka). Prlbor: Dinamometar. .(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja.51.61.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7. termoelektrana za 1 dan? 4. Kolika je polrebna snaga motora za ushJ~t~nJe aVlona? ~retanJe aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim.46.8 s.52. . a) Kohku sre?nju snagu r~zvija molar autobusa u loku 5 s kretanja? b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.. Tijelo mase 1 kg pada. Kolika jesnaga lurbine? 3 66 . E 4. . .56.62. Otpor yazduha zanemarltL g=10 mls • : . Dizalica podiie teret mase 350 kg na Vlsmu 10 m za vrijeme ad 9.. . Zadatak: Odred.5 kW. Snaga elektromotora je 150 W. ' 4. a) Kolika je ulozena snaga aka je koencijent korisnog djelovanja 80%? g=iOm/s'. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis. Koeficijent trenjaJe 0. sa visine H = 20 m i zabije u pijesa~ na dubinu d=20 em (sI. Odredi srednju vrijednost sUe 2 otpora pljeska. 4.43. stalak. 4. dinamometar.60. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Na horizontalno~ dijetu pula duzine 60 m automobil mase 1000 kg kreee se ravnoITiJemo ubrzano.65. 4.). Ii. .38. a) veliCinu sHe otpora vazduha. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent trenja 0. U podnozju strmine sanke imaju brzinu 10 m/s.48.57.termoelektrane je 50 MW.c !H . a zatim se iskljuei motor. a) Koliku' korisnu snagu razvija dizalica? b) Kolika je snaga dizalice aka je koelicijent korisnog djelovanja dizalice 85%? 4.58. Puscano zrno mase 10 g. 4.59. 4. km/h. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora vazduha? 4.64. Snaga koju razvija traktor Iznosi 25 kW.47. Kolikl rad izvrsi masina za: a) pola sata. . Duiina piste i~nosi 600 m. Koliki je rad vucne sile automobila. Sa vrha stnme ceste dugacke 32 m i visoke 8 m spuslaju se sanke ukupne mase 50 kg. 9=10 m/s'.1. stalnom brzinom 36 km/h. Koliki put te pre6i automobil do zaustavljanja? 4. Odredi: a) radslle !renja.49. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan korisnog djelovanja turbine je 70%.44. Odredi. Automobil mase 900 kg kre6e se po horizontalnom putu brzinom 54 kmlh i poene kocititako da sila ko6enja iznosi Fk=10 kN. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m vade.40. stoperica iii sat sa sekundnom kazaljkom. pri brzini 500 mis. Kalika je snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu 16 m/s. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW.2. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug? 4. b) silu trenja koja je djelovala na sanke? 4. . . Za dvije minute dizalica je podigla leret mase 2650 kg na visinu 30 m. 4. ~jjelo mase 0. 4. . • 4.5 kg s!o~odno pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja? 4.8 cm.67 . . b) rad sile otpora vazduha c) kineticku energiju tijela pri padu.41. Koelicijent trenja je 0. Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka). daske? b) Kolika je srednja sila otpora daske? 4. dinamometar.43. ' Pribor: Neko tijelo sa kukicom. 4.5 kJ? 4. Koliki rad Izvrs.. Kolika je snaga pumpe ako je nJen stepen konsnog djelovanja 80%? 4. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu 216. 4. lenji . •. a koeficijent korisnog djelovanja 90%. jenjir.43. u toku 5s.b. Snaga . aka je koeficijent trenja 0. Koliki rad izvrsi ta sila? Trenje se zanemaruje? /A.. Korisna snaga masine iznosi 2.04? 4. • 'jI *D . .. akoje korisna snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'. stepenice i u svakoj sekundi prede dva stepenika.-. iz stanJa mirovanja.50. b) koelicijsnt trenja. SL80.

81). a) Ukupna mehanicka energija tijela u tacki izbacivanja A (slika 81) ie jednaka kinetickoj energiii.+ mgh. (ceoni. c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.5 kg m. te je ukupna mehanicka energija (sl.' 6 m/s v2=2 m/s Sudar je neelastican i frontalan.. a) Kugle se prije i posliie sudara kre6u u istom pravcu te impulse mozemo sablrali algebarskl. En =.. ako se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu. Kod elasticnog sudara ukupna mehanicka energija i ukupan impuls ostaju nepromijenjeni. V =Vo - - gt = 50..= 2. uzeli za pozitivan . Rjesenje: m.. mlv l -m:zv 2 =(m1 +. c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki. A S1.. . Rjesenje: u "j" ..10-..-10. S1.maksimalna visiha: Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom vo=50 m/s. mv' Brzina V u toj tacki ie. s' m 125m I1E P:£. EKB + EpB = -2. EM =O.r~Dvije EA=EB=EM k~ .5 kg v. U toj tacki raspolaze kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB . ve6 same moze prelaziti iz jednog oblika u drug\. E= Ek+ Ep= const. m=100 g=0. 69 . ukupan 1m puis kugli prije i poslije sudara je jednak (sl.5 kg kre6u se ususret jedna drugoJ sa brzIOama V. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara.Zakon odrianja mehanicke energije U izolovanom sistemu u kojem ne djeluju nekonzervativne sile (sile otpora) ukupna mehanicka energija ostaje konstantna u toku vremena.-· 3s = 20s S2 S ill III pri cemu smo smjer kretanja prve kugle.102". (50~J 2. g=10 m/s'. I 2 b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B.= 6 m1s i v. Opsti zaki:>n odrZanja energije. Energija se ne maze stvoriti niti unistiti. 82). . onda se takav sudar naziva frontaln. b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja (tacka B). Visina u odnosu na tacku izbacivanja je.81. centralni). 2 105m m 0'lkg{20~r 2 + 0.1 kg .lkg·l0 2 ·125m=125J s Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki jednaka: kugle masa m. tj. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja (tacka A). jer je u tom polozaju njegova potencijalna energija jednaka nuli.. h=vot-2 ' gt' I O-·(3s) h =50m·3s m . b) kineticku energiju kugli prije i poslije sudara. s' Kod neelasticnog sudara jedan dio mehanicke energije prelazi u unutrasnju energiju te stoga vaii samo zakon odrzanja impulse. Otpor vazduha zanemariti.'J h In =~ 2g .=2.. c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).m 2 )v ill Primie.5 i m.1 kg vo=40 mls t-3 s Ukupna mehanickaenergija tijela je E = Ek + Ep.·105 m Eo =201 +1051=1251 .. Sudar je neelastican te vati sarno zakon odrtanja impulsa. !=M:=EpM=mghm gdje je-h m .= 1.=1.82. Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu..= 2 m/s..

Kolika je konstanta opruge? 4.10.<~~kOlikU kineticku energiju treba ~'~.m/s . S1.'i~~iTijelo mase 1kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se '~. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti kugli da bi zauzela horizontalan polozaj? "~I'Il~hanicka . ~: ~~'e otpor vazduha zanemari.nala.3 kg ..olika je. 9 ...~se 0. a) Koliku ce imati brzinu u 70 71 . potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa? (~~I Tijel? m~se ~ po~ne ~~ klizi lz ~a~ke 0 (slik~ 85). Kolikom brzinom V K je gurnuto tijelo iz tacke K ako se zaustav! u tacki L (sl..5 kg· 2-·s s 2.energIJ~: a) u naJvIS?J tacki.ko C·9=10m/s'.. neposredno pred pad? Otpor vazduha zanemariti.E = 30J :0. a.69..mat.. 84).~~..62 ili 62% E 48.5 kg -( 2 3~- J 48J (:::::.~. Gumena traka se istegne za icm kada se na nju djelujesilom od 10 N.:~VISInU 80 m? = 30 m. brLma t'jela u tack' A.(3 m.netlc.E=E ."'~"" i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je '~le za 1 em. a) KOI)~ je energija u trenutku pada na Zemlju? b) Kolika\\~e m~icka energija u najvisoj tacki putanje? 9=10 m/s'.5 kg -( E 2 6~J + E' 1.5kg) =18J. Kohku ce k. a) I 4. ~~dZ helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo m. sa visine " 32 J. 0.83.. b) KoliK8 je k.74.5kg b) Kineticka energija kugli prije sudara je m!v~ m 2 vi E=--+-- m ill 3m s 4.77.5kg+l. . Trenje se zanemaruje.1m. .84. b) Kolika ce b.5 kg· 6~ -1. Na nit dugu 1 m vezana je kugla.67. 6) 0) S1. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada sa visine 4 h? ~ t. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Kolika je k'meticka energija tijela u tack! K? 4. h o B " I I I " I \ I \ I \ I' I \ \ l.80.'b) poslije 4 s kretanja.2 m? Trenje zanemariti: odredi ukupnu meha'!icku.85.5kg+l.a mehanicka' energija kamena U trenutku ..."jene mehanicke energije koje se desavaju na slid 83.78. a) K.kada se istegne za 8 em? T 4.nellcku energ'Ju .1 /:. k~j? se . c) neposredno pred pad. Na slici 85. ~om~nt inerCije valjka je I =1/2·mr.=6D m/s. -@.. ukup._/ J d) SI.2. ... 2 s ) c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je L'.:.' 4. Sa kolike visine je palo tljelo? ' li.~e vertikal~o ~ani~e brzinom vo=20 mis. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju 2 2 2. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta k=1000 N/m. a) Kolika ce b. g=lO m/s'. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja.t. Kolikom brzinom ce traka izbaciti kamen mase 20 9 .~ a poslije sudara je (m l +m 2 ) 2 v 2 . 4..na tljela u tackl B? 'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju poluprecnika R . '\:vP 4)1. Opisi pro'. a) Kolika mu je u tom trenutku brzina? b) Kolikom je brzinom izbaceno? c) Kolika mu je potencijalna energija u tom trenutku? 9=10 m/s'.'. Kotrljanje se vrsi bez proklizavanja.~j na visini .~jelO mase 100 9 baci se uvis i vrati se poslije 8 s u istu taCku.''''MjeIO mase lT~=50? 9 ~aci.E' = 30 J Relativni gubitak kineticke energ"je je E' . saopstiti tijelu mase 300 9 da bi se popelo na (2.&:' sabije za 10 cm.66.lI brz. A. Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo.zbaC'Vanj8..

92. 4. pri cemu g~10m/s2.94. Proton se kre6e brzinom v1=5'106 m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e Provjeri zakon odr. Sll vezane za konac dvije kugle jednakih masa m i u ravnoteznom polozaju se dodiruju. teg od 50 9 iii 100 g.87. te nastave zajedno kretati se. Kako se odnose brzine tijela m. Tij"lo mase m. 9 = 10 m/s 2 . Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja se kre6e brzinom v~1. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu. se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. o. prije i poslije sudara? C gdje je: y . Naslici 86. Z~datak: Od'. 4. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke energije tijela prije i poslije sudara? 4. Kuglica mase m spustena je na podlogu sa visine h ~ 80 cm i odbila S8 na visinu h1= 60 em. g=1 0 m/s .96. Zadatak:Provjeri zakon odr. .91. Oscilacije (titraji) i talasi (valovi) 5. S1. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s.85. sipka iii letva duga najmanje 1 m. Odredi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 4. lenjir. Metak ostane u meti.5 m/s i udari u drugi vagon mase m2~2 t koji se ispred njega krece brzinom v2~1 mis u istom smjeru. a 4.1. pomocu matematickog klatna (sI.--·-Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? 5. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten. Visina kosine je h ~ 1 m.~ 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1.97. komadi6 krede.=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje mehanicke energije. Otpor kretanju je zanemarljiv. elasticna opruga. 4.tacki A? b) Koliku ce imati brzinu u tacki B? poluprecnik kruzne petlje R:::. a) Na koju visinu 6e se kuglice popeti nakon sudara? b) Je Ii sudar elastican iii neelastlcan? g=10 m/s'. b} kugHca. koja visi na niti. a) Na koju visinu 6e se popeti meta? b) Koliko je mehanicke energije preslo u unutrasnju energiju? g=10 mis'. klina poslije udara kuglice. a . Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju? <":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom v.a odbije S8 brzinom V2~ 4 m/s.93. Zadatak: Provjeri zakon odr. padne kugltca mase m = 0. Pribor:Dvije kuglice istih masa. 72 73 . E 4. Sudar je centralan "i elastiCan.86. ususret njemu brzinom V2. . . Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom v.87. 0. Zadatak 4.~ 4. ~10 9 leti brzinom v.88. te nastave da se kre6u zajedno. Melak mase m 500 mis i udari u nepokretnu metu mase M = 5 kg. Znak (-) pokazuje da je sila usmjerenaka ravnoteznom polozaju. Vagon mase m. vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86). Oscilacije Sila pod cijim djelovanjem materijalna tacka vrsi harmoniske oscilacije (u praveu y-ose) Je F~-k·y 4. tabla. Na klin mase M~l kg.1anja 'mehanicke energije pomo6u elasticne opruge. Prva kugla se izvede iz ravnoteinog poloz:aja na visinu h. Na koju visinu hz 6e se odbiti? 4.za kuglicu 1~2·mr/5. Kada bi sudar bio elastiCan? Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis).1anja impulsa. Mase protona i neutrona su priblizno jednake.5 em j pusti.5'106 mls u smjeru kretanja protona. konac. Do koje ce se visine podi6i na suprotnoj strani? I») Stavi prst u tacku C.87. I I I 4. Kada udari u drugu kulicu nastave zajedno da' se kre6u brzinom v.83. i udari u tijelo mase m. TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti.2 m.86. Koltka je brzina.90. 4.~ 10 mls i sudari s drugim tijelom mase m2~ 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis.1anja energije.elongacija (udaljenost tacke od ravnomjenog polozaja). 4. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni? Za prsten je I~mr". = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase te se nastave kretati u istom smjeru.I I Delekt mase zanemariti. Tijelo mase m krece se brzinorn v. Kolika je brzina vaQona nakan sudara? 4. .=.81. kOje miruje. Kolika je brzina neutrona? C " . k . KoUka je bila brzina prvog tijela prije sudara? 4.. ako Je ova) udar bio elastican. Kuglica padne sa visine h. . Pribor: Stalak.~5 m/s.95.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju pnhkom pada tlJela na podlogu.84. 81.2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.konstanta proporcionalnosti (k=mro'). lenjir. krece se brzinom v.) Izvuci kuglicu do tacke A i pusti.82. Do koje 6e se visine podi6i kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav zakljucak te navodi rezultat ogleda? d) Zasto se klatno nakon neliog vremena ipak zaustavi? mehanicke 1 Pribor:Kuglica.

0947' 2n 6./f gdje je: 1.broj oscilacija. Frekvencija oscilovanja je broj oscilacija u jedinici vremena.01 kg T= 2 s a ubrzanje A. Odredi: a) frekvenciju oscilovanja klatna. to je.ubrz'!nje Zemljine teze. s' gdje je maksimalna brzina vo=roA. Period oscilovanja je vrijeme trajanja jedne oscilacije i jednak je reciprocnoj vrijednosti frekvencije. Sita je maksimalna kada je y=A. c) g=? Period oscilovanja je vrijeme za koje kuglica klatna izvrsi jednu punu oscilaciju.duzina klatna.05~ 5 52 Relativna greska mjerenja je m Kineticka energija oscilatora je Ek:::: mv 2 . npr. vrijeme za koje kuglica dode iz polozaja A u polozaj B i ponovo u polozaj A. a) Kolika je apsolulna i 2 relativna greska mjerenja u'odnosu na stanqardnu vrijednost90=9.. a potencijalna Ep :::. b) T =?. to je iznos sile Fo=kA=1~rA 75 74 .81 5~1=0.. c) maksimalnu kineticKu energiju kuglice pri oseilovanju..51 % go . y=Asinwt . c) ubrzanje Zemljine teze na mjestu gdje klatno osciluje.' . Ukupna 2 energija oscilatora je E=Ek+Ep=-kA' =-mv o 1 2 ~ 1 2 2 '" 0.03m""O. b} maksimalnu povratnu sHu kOJa djeluJe na kuglleu. Kruzna frekvencija je data izrazom (D=-=2"f Period sopstvenih oscilacija je 211: T a) Fekvencija oscilovanja klatna je N 20 f=-=-=05. b) period oscilovanja klatna.mul.A. f= N t Rjesenje: N=20 gdje je: N . Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze.28 m b} SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky.--7 B T=f S1.)' '. Brzina taoke koja harmonijski osciluje je RjeSenje: m::::10g:::: 0.~.3 em:::: 0. c =.88. Jedinica za frekvenciju je here (Hz=s·').86~ -9.g=lg-gol=19.05. b) Fo=?. jednaCina koja opisuje oscilovanje je Primjer 2: Kugli?a mase 10 g pocne oscHovati iz ravnoteznog polozaja sa periodom 2 s i an:'pht~d~m 3 em.' =05Hz t 40s' ..masa oscilatora..Jl. 1 d) Apsolulna greska mjerenja (vidi uvod) je ".0051 iJi 0.. 1 . T=Z.·---' ---.vrijeme Irajanja oscilacija.14)' ·lm =986 m (2.O.!. 981~ . t A.Maksimalno udaljenje tacke od ravnoteznog polozaja je amplituda .. a) KugHca ima maksima!nu brzinu kad pro!azi kroz ravnotezni po!ozaj: Vo Primjer 1: Matematicko klatno (sL88). Za male amplitude oscilacije su izohrone i imaju period c) Ako je poznat period oScilovanja klatno i njegova duzina onda je iz " re IaCIJe T = [l 2nfi ' 4. b) Period oscilovanja je ] t 40s T=-=-=-=2s f N 20 T=2nff gdje je m -'. c) EO"'? a = -o~ly. izvrsi 20 oscilacija za 40 s. Posta je k =.' . 9 . Matematicko klatno se sastoji od malerijalne tacke objesene 0 neistegljiv konac zanemarljive mase.- +. = .03 m a) vo-?. 1 1=40 s 1=1 m a) I=?. ------. Na slici 88.'] g="T' 4·(3. ky 2. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju .806 m/s • =roA ="TA ". cija je duzina 1 m.= 0.

Kolika je kons!an!a opruge? 5. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje.01 kg (O. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije. 5.. (sI... Talasna duzlna je udaljenost Izmedu dva najbllza djeliea u istoj fazl oscllovanJa.frekvenclja talasa."..4. mjerna traka. ' 5. Kolika je duzlna klatna 3.=6 gm' ~. je moguca rezonancija? c) Maksima!na klneticka energija kuglice je 2 Eko mvo 0. a kod longitudlnalnlh talasa u pravcu oscilovanja.::> .9.22. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.11. Kolika ja frekvencija oscilovanja.2..5 rad/s..56 rad/s. .4'1~-5J.88. na slici 89. 5.r'n/ ..89:). Kolikl bi blo period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g.=1 s. magnetna sipka. Dopunl! Energija oscilovanja se moze !ahko prenijeti sa jednog tijela na drugo kad imaju .. Kolika je duzina uzeta? g=9. Elastlcna opruga se produzl za 2. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz.J" 5. Matematicko klatno je u rezonanciji sa spoljnom periodicnom sHom tlia je J t::P n·n ! _.15.. b) maksimalnu energiju .81 5..12. period osci!ovanja i kruznu frekvenciju.:Ii~:anc:~:I~. lelva 0 koju se okace klatna.... Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna. hronometar..094~)2 s 4..23.14.19. kHz i Hz.. staperlca. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa perlodom T=1 s. Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18 J.. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T. f gdje je: c • brzina slrenja talasa. Na koneu duzine 80 em visi kugliea koja osciluje sa periodom 1. Ta pojava se naziva . Kolika je frekvencija. v" Q Period oscilovanja nekog oscilatora je 0.~::~or~~r:..2..8 s. c) ukupnu energljuoscilatora. 2 3 S\.. 2 2 5.01 kg( 6~2S8 r ·0. a koliki period oseilovanja? E 5. a sta rezonator? b) Sta je jos potrebno za prenosenje energlJe od osellatora do rezonatora? c) Izmedu koja dva klalna.. Kolika mu je: a) frekvencija. .. e.. Pribor: Celiena kuglica. 76 77 . Odredi period @. 5. Mehanlekl talasi nastaju u nekoj elastlcnoj sredini kada jedan njen dlo o~clluje. Odredi njegovu frekvenciju. 5. Na slici 89..03 m "" 2. Kolika je razlika frekvenclja? Izrazi je u MHz. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu matematiekog klatna. Odrdl: a) kons!antu opruge. .21.16..... neistegljlv konac.. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. b) kruzna frekveneija? 5. Kolika je duzina klatna? 5. b) makslmalnu klnetlcku energiju pri oscllovanju.. klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Pribor: Kugliea.. ):'8.) 5. frekvencije. Kolika je duzina sekundnog .18. 5. Pribor: Elastlcna opruga.20.89. aka je ono u rezonanciji sa klatnom 1? 5.Kruzna frekvencija kOjom tijelo osciluje oscilovanja I frekvenciju oscilovanja.. 5.96· W 3 N.3. 1 . periodom T=8 s.17. Koliko je ubrzanje sile leze na mjestu gdje klatno osclluje? 5.". 5. Kako se odnose njlhove duzine? 5. 5. Kolika je duzina klatna? . .I::: ~:=~~::~~~ig.. Pribor: Tri klatna. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0.7. Talasno kretanje je perlodieno prenosenje energlje ascilovanja od jednog mJe~ta na drugo..5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.=.. GKruzna frekvencija oscilovanja matematickog klatna iznosi 10.02 s. Klatno prode ~vake sekunde kroz polozaj ravnoteze. od kojih dva Imaju Istu duzlnu (sI.24. f . period i kruzna frekvencija? iznosi 12. . Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1:2. neistegljiv konac. teg poznate rnase.( ' T kruzna frekvencija 4. b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz ravnoteznog po!ozaja. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I amplltudom 4 em. a) Sta je osciltor. a drugl 960 kHz. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s.18 rad/s.8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl: a) maksimalnu brzlnu osellovanja. ! ~:t::h:a .13...~~8~:~s:sciIUje sa m/s'. Kuglica V / klatna izvrsi 30 oseilacija za 40 s. hronometar.' ---. Kod transverzalnih talasa energija S8 prenosi okomito na pravac osellovanja djellca. Mehanicki talasi.Po = 0.

27. Najmanje rastojanje izmeClu tacaka sredlne koje su u suprotnoj fazi je 1 m.=30 em I prostlre se brzlnom e. .repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je: 5.3 m.=80 em/so Kada talas prede u plitku vodu talasna duilna mu je 1. A I E. a z'a koje vrijeme od tacke A 90 tacke C? 78 79 . Kollka je talasna duilna. A~c·T . a) Koje tacke su u istoj fazl oseilovanja? b) Koje lacke su u suprolnoj fazl oscilovanja? c) Kollka je talasna duzlna talasa? d) Kolikl je period I frekveneija talasa? e) Kollka je A E ampliluda lalasa? . b) Kolika 6e bltl brzina talasa poslije odbljanja od prepreke? Rjesenje: a) Cesllee koje su u O. a) Odredl brzlnu lalasa. Na sliei 90 to je npr. Kollka je brzlna . Odredl brzinu talasa.elasticnu sredlnu siri se lalas. I . Odredl: a) brzlnu iransverzalnog talasa u zlel :b) frekvenciju talasa ako se na tiei duzine ! formira polutaias? 60 em I mase 1. A 2m e) Brijeg i dolja lalasa su najvete udaljenosti cesllea vade od ravnoteznog polozaja I 10 su amplilude talasa..~. Na horizonlalnoj osi je udaljenost od Izvora talasa. B. A I C.33 s za hoje vrijeme te lalas pre61 puI od tacke A-do tacke E." d k" •. promjenu taiasne duzine talasa? b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.. Kada talas nalde na plltku vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em.duzina zlee. Isloj fazl osellovanja su u tackama: 0 I D.. Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. c) Talasna duzina je udaljenost dva najbliza djellea u Istoj 0.34..35.30. za 6 s prosla su 4 grebena lalasa. kojl stojl na obali jezera. b) Cestlee u suprotnoj fazl su u tackama: 0 I B. \.. JednaCina progresivnog t81asa jma obHk: . Prazna boca. Svaki djelit izvrSi jednu oseilael)u za 0. 90 je graficki prikaz talasa na povrsl".. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau f..masa ziee. njlh 4 m. ~ Metalna ilea Ima duzlnu 50 em @. Odredl frekvenelju I period talasa. povucena u vodu i prepustena sarna sebi.91). a na vertlkalnoj osi udaljenosl cestlea od ravnoleznog polozaja.. Rastojanje Izmedu prvog i treteg grebena je 12 m.asa T~0. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa? E 5.90. Kollka je brzlna talasa u plltkoj. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz.. udaljenost A i E iii 0 I D.32.(ija tacke o"!.2 m. frekveneiju I talasnu duzlnu.l.33. Tackastl izvor talasa na vodi (51 91) prolzvodi kruzne lalase. Za to vrijeme prvl talas je sllgao do prepreke koja udaljena 20 em od Izvora lalasa. B I D.31. m . bez mjerenja. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. 5.2 g. Zlea je zategnuta silom od 88. LJ dOljl cesliea dosllze svoj najnlzi polozaj I on Iznosi . Kolika je \cl k1fekvencija talasa i period? Kroz . talasnu duzinu i period oscilovanja Cestica vade. udaljenosti x ad izvora ravnog tala58. 5. Kolikom silom je zategnula zlea duzine ~uzina? f538:1Frekvencija radlotalasa je 94 MHz. Kolika je lalasna duzina.2 N. vodl? 5.2=7. Pogledaj sllku 91 a) Koliko lalasnih duzina Ima izmeClu tacaka: 0 I D. Izvor talasa prolzvede 12 talasa za 4 S. c S1. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl? 5. brzlna I frekvenelja tog talasa? I masu 0.2 s. Pratlmo jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S.Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz? 5. Bregovi lalasa na vodi udaljenl su su meClusobno 1. fazi oseilovanja.. staklenu plocu) .78. Usldredni camae se ·Jkrece gore·dolje svake 4 s. o I A? b) Ako je period la. ako je brzlna transverzalnog talasa kroz zleu 150 m/s? d) Talas prede put od jedne talasne dutineza vrijeme od jednog perloda. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. ~9. pocinje da osciluj~ te uzrokuje nastanak lalasa. T~-~--~O. brzinom 5 mis.33s A c Frekveneija oseilovanja je 2m 6m1s f==~= 6m/s =3s·1 =3Hz. Talas se proslire u elaSlicnoj sredini e=100 m/s. Pored nepokretnog posmatraca.:x) gdje je y elongaf.C~ll gdje je: F . a brzlna 3·10' mls.~r 5.3 m. frekveneija I brzina talasa? Y~ASin( cut. 5. 0 i B. vo e 0)1 se sin brzinom 6 m/s. Kollka je talasna T ~~25~alas na vodi slri se brzlnom 5 m/s. IF .P. period. Na brijegu cesllca dostize najvlsl polozaj i on Iznosi 0. Talasna dutina lalasa je 50 em. a zatlm rayne talase na vodl (SI. . koja Iznosl A~2m.J~ Primjer 1: Na sliei .0.5 em. T alas u dubokoj vodl Ima talasnu dutlnu 1.5 g.sila zatezanja ziee.

k~n~tantnostl brzme sVletlosti (brzina svjetlosti u vakuumu (c) u svim inercijalnim sistemima rererenCIJe Je Jednaka).t>bt'. MI]en]a Ii se pravac kretanja ta!asa pn prelasku IZ dublje u phcu vodu? Pribor: Grafoskop. Eo = moe z. Raketa se krece brzinom v = Q. SHjedi t. Ukupna energija protona. n~r masa mirovanja.zeml~.t-vremenski interval u sis1emu S. voda. bila za 10% kraca nego za posmatraea u kosmi~kom brodu? 6. ZamisH da jedan od braCe blizanaca. Primje6ujes Ii neku pravilnost? Iskazi je rijecima. . b) relativisticku masu protona. posuda sa staklenim dnom.31 kg.5·10· oJ. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju iznosio je t.98c. a) Ako je za posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.8ve se . letvica.1 . gdje je: v . b) ukupna anergija. Zakljucci na osnovu Einsteinovlh postulata: Dilatacija vremena. Sta se dogada s talasnom duzlnom talasa.t*vremenski interva! u sistemu S'. u pravcu kretanja.brzina tijeta. 6. u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa? 6. m-relativisticka masa. T 6.1013J. t. u njenom udaljenijem dijelu. KoUka mu je: a) relatlvisticka masa. na ist! naci~ i svim inercijalnom sistemima referencije. kg.:: gdje je:~'-duzina $tapa u sistemu S'.. je 6. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S. gdje je: E-ukupna energija tijela. za posmatraea na Zemlji? 6. kada napune 20 godina. Prlncipi specijalne teorlje rehitivnostl: 1) Princip relativnosti (sv! prirodni ~ako~i. 2) P~lnclp . 80 81 . Kolika je relativisticka masa cestlee? gdje je t. Kontrakcija duzine.95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!.~ talas prelazi iz dublje u plleu vodu.t==10 god.6.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m. •. slaklena ploca. Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje. d) kineticku energiju protona. talas pod neklm uglom n~lde na rub ploce.ac.. te se vrati nakon . j ~=Q' ~l.~porediva s~ brzlnom svjeUostl (c = 300 000 km/s:::: 3-108 m/s). c) Ispitaj 51a se mijenja kad . Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja. c) brzinu kratanja protona. Einstein (AjnStajn) js prosmo Ga!ahJev pnnclp relatlvnostl na sve pojave u fizici i postavio dva principa (postulata).. Na dno posude.okreni pod nekim uglom. iznO$i E=2. Koliko je iznosio vremensld interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu? 6. energija mirovanja. Kineticka energija tijela je Ek= ll.1. olovka.4. U specijalnoj teoriji re!ativnosti je E=m~. ml> masa mirovanja. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Masa mirovanja 27 protona je 1.67'10. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.5.B. koji sa kre6e velikom blZinom. Odredi: a) energiju mirovanja protona.3.ajU. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. ? tom dijelu smanji dubina vode.2. krene ~vemirskim brodom Gija je brzina v=O.\1' = 10 godina. Sta je moglo uticati na pramjenu talasne duzine talasa? d) Okreni stakJenu plocu u vodi (ploca je horizontalno postavljer. Kad cestica (tije!o) lma veliku brzinu.mcl = (m-ll1{I) c2 E-Eo = gdjeje: E = mc 2 ukupna energija lijeia. kolika je duzina rakete. stavi S191 staklenu plocu tako da se u. . m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju). Granice primjenljivosti klasicne mehanike.7.1 0. Prama GaUleJevom principu re!atlvnosti. taka da je ona . za posmatraca na. Aka 6. onda je potrebna retativisticka formulaCIJ8 zakona fizlke. Elektron sa krece brzinom v == c) klneticka energija? se sistem S' krece konstantnom brzinom v U odnosu na sistem S cnda a. i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S Q <r'.a i p?tp~no potopliena) taka da ravn.?esav. Pracjeni ugao pod kojim talasi nailaze na prepreku i ugao odbijanja. mehanicke P?i.9. pri p~elasku iz jednog inercijalnog sistema u drugi ne mijenjaju se). Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na Zemlji. onda je 6. Kojom brzinom se kre6e? 6.

jona . gdje je To=273. Jednacina gasnog stanja. T p.15 K) iznosi V m =22. gdje je univerzalna gasna konstanta R=8. T.(CO.38'10.. molekula. I" NA =6.-'L=A . N=? .. u == 1.. e) brej molekula u 1 I gasa pri standardnim uslovima. b) masu jednog molekula gasa. 82 83 .1 . Unificirana atomska jedinica mase jednaka je dvanaestini mass atoma ugljika -12: p=const.. Rjesenje: a) M. V-zapreminatvari."Genije.-'L r mol r.66' 1O'''kg=7 . (izobarski proces) : .u u = ~ m(C 12 ).. Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u kelvinima je jednaka.!J. NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u jednom molu). c) M(COzl=?.u Malarna masa je masa kolicine tvari od jednog mola: M=M . M. b) m(C02 )=?. IIoMolekularna fizika 7. V-zapremina gasa. d) brej molekula gasa u 1 g gasa.. Molarna zapremina idealnog gasa pri standardnim uslovima (Po=101325 Pa. Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.10-27 kg 1'. NA 3 Ek = NEkl = -fiRT gdje je: m-masa tvari.(C)+2'A. = const.66 . Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je. N=?. ).4l1mol.toje 10 % nadahnuca i 90 % zlIallja u radu" Edison (1847 -1931) Osnovna jednacina kineticke teorije gasova: 1 -2 p=-pv 3 gdje je : p-pritisak idealnog gasa.=A. ~ = ~ . a) Relativnu moiekulsku masu izracunavamo sabiranjem relativnih atomskih masa atoma od kojih je sastavljen molekul. pV=nRT. KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je M =~=~.nRT 2 Kineticka energija jed nag moleku!a gasa: Masa jednog molekula je: mm=M. b) Masa jednog mole kula je ffi m(C0 2)=M.)'u=44'1 . (izotermicki proces): pV=const.(O)=1'12+2'16=44 .1'L =.15 K. Relativna atomska masa nekog atoma. (odnosno molekula. 1O.022' 10 mo.+t. Podatke uzimamo iz tablice periodnog sistema e!emenata: M. mol 3 Ekl=-kT Veza izmedu termodinami6ke temperature T.. Kolicina'tvari je n= m 2 gdje je Boltzmanova konstanta k". m-masa . A.31. c) molamu masu gasa.) jednaka je broju uniliciranih atomskih jedinica mase. Vz Tz T V=consl: (izohorski proces): 12 Masa jednog atoma je: m.'l.2 -srednja vrijednost kvadrata brzine molekula (efektivna brzina). Vm-molarna zapremina.f?i "" ~3RT M N-broj jedinki' (atoma. ~ -gustina gasa. Primjer 1: Odredi: a) relativnu molekulsku masu gasa CO2 . plV !=pzVz..(C02 )=?. e) V=1 I. p = gasa.)=I'A. Molekularno-kineticka teorija gasova.v = const. Efektivna brzina molekula idealnog gasa je Vel" 2 Vm "". M-molarna masa. d)m=1 g.(CO. 23 .31 J/mol·K Izo procesi: T :::const.23 J/K. U=.26 kg To=273. izrazene u kelvinima (K) i temperature izrazene u stepenima Celzija ("C) je: T=T.

.toJe .2. Za molarnu masu vazduha uzetl M=29 g/mo!. mis? ako je masa gasa 10 g. A G'rimjer 3: Iz jednacine stanja idealn?9 gasa iZ.29 kgfm .-. m m3 V .l. b) masu kis.vedi izr~z za i=racun~v~nje gustine gasa. Odredi: a) zapreminu kisika.-. mo mol 150 bara .)Odredi kolicinu gasa i broj molekula gasa u 1 g: a) nitrogena (N2 ). Odred.15 K M-29 g/mol-29·1O·3 kg/mol p=? Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV = @. Kolika je masa vazduha? M=29 gimol _ f3P 3. .. 85 . p= mRT =pRT gdjeje m=p (gustinagasa). Koliko ima molekula nitrogena?'M=28 g/mo!.c) Molarna rnasa gasa M=M (CO ).. CI" N2 .3 m 3 831--.013'10' Pa To=273.a. g. na tempera!ur. M V '. I. 56 g. 20·C. 3.4.37 ·10" N V. 10 .2 mol J ~~~i~~~ Masa gasa je (pogledaj uvod) I 'tL. masu jednog molekula gasa: vodika H2 . '3-yUkupna masa gasa je m=N'm!.m_? Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT. J 8. celicnoj bod prj standardnim uslovima ima 3.31_-·273.293K . vodene pare H2 0. I nalazi se gas nitrogen pod pritiskom N = m .3. 6.' te je p "" !zracunavamo:v""Vp"" ~kg .29 k~ ..022· 10" mol" M 44-'L mol N = 1.0dredi molarnu masu gasa: CO. 0.10.N A =_1L... a gustma gasa p == V.sudu zapremine 3 dm srednja bizina kretanja molekula 500 WKoliko molekula pri standardnim uslovima ima u 1 I: a) 0" b) CO" c) H.64·10'4. N = 2. b) S 0 2' 7.1.I V m =22. • ~RT. Izracunaj gustinu vazduha pn standardmm uslovlma (Po-1 .15 K m molK d) Kolicina gasa je n =~ =~.lQ.022 . 6. iznosi 200 m3 • Kolika je masa vazduha i koliko molekula vazduha irna u ucionid? M=29 g/mo!. /t"~Y m=nM=123. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja mo!eku!~ vazduha pn norma nom a rno p=1. V M . m T '3 pv 1 -z . e)Posto n = . &:. 1 Nm.= .013·loSPa =485-. Rjesenje: Po=1 . Masa nitrogena iznos.· 1 2 mol mol g pM Tadaje p= RT 1.yl Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::. '.4-. molK n = 123. odakle je M NA (/~~ posudi zapremine 20 M=28 g/mo!.1O'Pa. ~ @OlikO ima grama gasa i molekula gasa u 1 em 3 vazduha pri standardnim uslovima? M=29 g/mo!. Rjesenje: 5 p=1. Potrebne konstante uzmi iz tablice period.01'1025 molekula kisika.013'10 Pa pV n=RT 150·IO'Pa· 20 .69 ·10" Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izve~i izraz k~ji povetZUj:fe~~~~~ i gasa.ka.29. a . odnosno &apremina vazduha u ucionici pri standardnim uslovima.15 K).r.~. 7.3 kg _ _ _~_ _ _-"m""ol = 1. 7.a.cnog sistema. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2. Koliki je pritisak gasau.2 mol-2S g/mo1 m=3450 g o 1 29 kg/m 3 V=? ._1_.N A Vrn mol V 11 23 1-1 N = V m • N A'= 22.013-10 5 Pa.013 10 Pa T o=273.-'L=44. kolicina gasa je. . Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi Rlesenje: V=20 1=20·10"'m3 p=150 bar=150·10 5 Pa T -(273+20)K-293 K n_?. Za gustinu vazduha uzeti 1.Ol3.

lan gas. Koliki je pritisak? 7. Kolika je . Kad se ohladi do temperature 7°C njegova 3 zapremrna se sman)1 na 10. Kolika ce bill zapremrna gasa na temperaturi 75°C. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2. srednja brzina kretanja molekula gasa cija je masa 6 kg i koji zauzima 5 m' kod pritiska 2 bara? izotermicka procesa.1 "1-.3 Aerostat zapremine 12 m Y U cilindru sa pokretnim klipom nalazi se pod pritiskom p. 7.:1 c-"'m'-'. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6..b. . gasa kod pritiska 980 ~premina na Proces je izotermicki. na sliei 93.. Efektivnabrzina molekula idealnog gasa iznosi 487 m/s. . 92.a. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4.19.=1. aka se pritisak nije promijenio? Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova .0.13. zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3. ? .-0 ? 30g C ~.13. 9. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. T' T 7.9.29 kg/ma ohku ee gustrnu Imali na temperaturi 30'C.3 . pritisak? 7. I ' T .7 I. ~.85 bara? Temperatura gasa je stalna. b) snizi na -30C? Smatrati pntlsak konstantnim. p-T i V-T dijagramom.7. Na slici 92. Pri kojem "-. Temperatura je stalna.p-T i V-T dijagramu. V""~50=cm::r''-.'---' I V 1101 . 7. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1.5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom pumpanju ubaci 0.18.Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom pntlsku? - -. a temperatura 25°C? @. e· @ ~- apremlna tog zraka na temperaturi Iju<1:>kogtijela ad 37°C i istom pritisku? ~ vazd~h na O'G i normalnom atmosferskom pritjsku ima gustinu 1. Je pnllsak blo stalan? ' +.5 m/s.5 dm . Kolika jR' r... a pritisak p.zapremina idealnog gasa na temperaturi T. 293 K ~1l'1- j='1L(o.3kPa 273 K . Zapremina gasa iznosi V.12...=0.Dopuni tabelul -' prikazi izotermne promjene stanja u: p-V..13.23. napunjen je gasom pri normalnii11 atmosferskim kPa. Koliko se puta poveca srednja brzina kretanja molekula gasa? ~..3~ .26. U fudbalsku loptu zapremine 2. ~al~~1 u zatvorenoj posudi na temperaturi SoC i pritisku 150 kPa: ollkl 6e bltl pntlsak u posudj na temperaturi 300 K? .32. Kolika je zapremina prvog suda? 101. Koliki 6e biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost lopte bila bez vazduha. Kolika mu je bila pocetna temperatura ako ". Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.:" udisajem pluCa uau 2 I hl~dnog zraka temperature 15°C.15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>. Koliki 6e biti krajnj.31.=1 bar. Koja izobara. ~ T=eons~t__'_~_ _~~_==_r--. penje se u sloj vazduha gdje je pritisak 880 mbar.nu 12. a koliCina 1.22. Oznaei njihove koordinatne ose. emp?raturi 15°C. G~s. 3 Elektricna sijalica se napuni nitrogenom pod pritiskom 0 5 bara na . " ~~ a) b) 51. Kolika je temperatura u sijaliei kada svijetli aka se pritisak ~.21. b) ohladido 00C..4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz kOjeg je evakuisan vazduh.2 kJ. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. ako se prj tome ne mijenja pritjsak? 7. iznosi 10 I.34':. mbara. su prikazana dva O. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Kolika mu je zapremina pod tim pritiskom? Temperatura se nije promijenila.. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1.2 mola.pritiskom101. C ?lTsi1. Kolika je temperatura gasa u stepenima Celzija? 7. .=2 I kod pritiska 1 bar.5 mol. '!~ Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V. Kolika 6e biti 7. ~J' Dopuni tabelul p=const.:.=273 K iznosi 20 dm'. Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'.3kPa I 150kPa I 500?em' I p .1 bar? ' 7.se . a temperatura 22'C? 7. U zatvorenoj posudi zapremine 5 I nalazi se 8 g tog gasa.2 bara i temperaturi {l6 KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C.1 MPa ide:.~<~-'l)ritisku ce zapremina gasa iznositi 400 ems? Temperatura gasa se ne mijenja.3 I.poveca na 1.! C5L:lO ~edni.~apremlna postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C? mil 'Zapreminapritisku 80 kPa? T=const. Koliku zapreminu 6e imati ista masa g~~a ako se temperatura: a) pove6a na 51°C. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas cija je srednja brzina kretanja molekula 122.-o:?-----" 8:. Grafickj 7. b) masu gasa.20.5 kJ. Koliki 6e biti pritisak gasa ako se njegova zapremlna Izotermlcklm sabijanjem smanji na 1fo prvobitne zapremine? 3 . 7. Odredi: a) gustinu gasa. 86 " ~ .C~. odgovara ve6em pritisku? v Dopuni tabelul V=const. 2 7.. 100 em'. 1 bar. Gas ima zapremi. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V.

de mogu izdrzati pritisak od 40 bara.2 m ? 120 kPa ? 320 K ? 0. a . Kohke su 1m termadlnamlcke temperature? 7.94.. je graficki prikaz dva izohorna proeesa.. Odredenoj kolieini gasa udvostrucimo termodinamicku temperaturu. izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa. ((W. nalazi se u posudi zapremine 1 m' na mperaturi 25"C. pri temperaturi 27°C i pritisku80 kPa ima masu 0.12 bara. Kojoj izohori odgovara ve6a zapremina? 100 bara. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). L~ (J'~.686 dm' tog gasa.50. na temperaturi 15°C? M=32 g/mo!. 7. Kolika je kolicina.5 m' i pod pritiskom 1 bar nalazi se 3.. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20°C i pritisku od jednog bara? NajsavrSenijom vakuum tehnikom moze se gas isprazniti iz ~~ke po.98 J.64. . . 7.. .5 MPa i na \\Ltemperaturi 22°C? M=2 g/mo!. 81.. Koliki je 3 pritisak u posudama na slle! a) i b)? Atmosferski pritisak je Po=1 bar. 7.44. Graficki prikaii izohornu promjenu gasa u: poT.62. metan. Kohkl je 7.4 kg. 7. M=18 g/mo!. Koliki je parcijalni pritisak kisika ako je atmosferski pritisak 101.51. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13°C? 7.0 kPa. Prikazi izotermnu. p-V. W pritiskom 1200 kPa i na tempereturi 25°C? 25 U posudi zapremine 1. . .99 kg/m'. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0.02.2 I nalazi se 90 9 vode.4 .4 . Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. U zatvorenoj posudi zapremine 1. . Kolika je masa tog u posudi zapremine 40 I pri teperaturi 15°C i pritisku 50 bara ?M=44g/mo!.J 7.3 kPa? p..04 kg nitrogena pri pritisku 35 bara.:/i'Q.u p-V dijagramu. cija je masa 19. pri standardnim uslovima (Po=101. .~~50 kPa? M=29 g/mo!. 7.1 I ' . 7. """ ~ Popunitabelu! PV =consl.15 K). (~KOlikU zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku i ~15 kPa? M=58 g/mol.54. izobarnu i izohomu promjenu stanja. ako se u posudi nalazi N=1021 molekula? 7. gasa u V-T dijagramlJ. iznosi 0.7. r je gustina gasa hidrogena u posudi pod pritiskom 1. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25°C i pritisku 98 kPa.gasa i broj molekula gasa u posudi zapremine 17 I. ° p.63. Kolika je temperatura gasa? molekula 7. tll··' p V T T 98kPa 2m 300 K 101 kPa 2. Unutrasnja energija jednoatomnog gasa je U=135 J. pod olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15°C i pritisku U. Prikazi izotermnu. a) 81. Kelika je zapremina gasa pri standardnom pritisku i temperaturi? M=2 g/mo!. U balonu zapre 'ne 25.8m 350K @.6 I nalazi se 1. . Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. ~ pritisak u posudi? V . b) 89 . '~Gas .55. b) DOC.. drugi 3. rditi tem eratum gasa.".. 7.? M=32 g/mol.~~o l. . Pasuda u kojima je zatvoren vazduh vezane su za otvoreni iMn manometar (sL95). To=273.748 g.60. i . U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22°C i pritisku f /'. i V-T dijagramu. c) 100o e.2 km/s)? M=29 g/mo!. na temperaturi: a) -100°C. Gustina iive j6 13600 kgfm • .10 -'idealnog gasa. Koliki je pritisak gasa ? M=16 g/mo!.36. b) drugoj kosmiekoj brzini za Zemlju (11. Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15. ~2. Kolika • Za cuvanje gasa CO2 upotrebljavaju se celicne posude. Kolika je: a) temperatura gasa.7da na temperaturi 20°C astane oko 1000 molekula u zapremlm 1 em .37..C-". v0.53. 7...61. M=28 g/mo!.95. Na slici 94. Gustina nekog gasa. .45. Kolika je kineticka energija jednog molekula gasa. M=2g/mol.3 kPa.. ..ude . Na kojoj temperaturi bi srednja kvadratna brzina molekula vazduha bila jednaka: a) prvoj kosmickoj brzini za Zemlju (7. Je Ii se promjenio pritisak gasa? Koliki pritisak vrsi 8 9 gasa kisika u sudu zapremine 5. 7. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na 1. Do koje te. f' / 88 fY'{ .nperature se moze zagnjatl posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. • 7.41 kod priti::ka 3 MPa. Odredi srednju kvadratnu brzinu molekula hidrogena i energiju translatornog kretanja jednog molekula. Zid~vi posu..'. zapreminu gasa smanjimo na polovinu.58.38.9 km/s).

mg odak!e je cr "" mg 0) 2m pri cemu je: r¥poluprecnik kanala cijevi.66.2. prevjeri jednacinu gasnog stanja. p~gustina tecnosti. gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC.. p-na tOC.E 7. gdje je . 0v lI o 0 . Koeficijent povrSinskog napona tecnosti. posuda sa vodom.. . staklena plcCa.. X ~ 0 gdje ie po"gustina na OOC.Zadatak: a) Odredi termicki koefieijent pritiska gasa (V=eonst). Kondenzirano stanje tvari Napan je mjera za naprezanje tijela pri deformaeiji. Rjesenje: cr=0. Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt).izlazi masa jedne kapi.68. o grafoskop. (j¥konstanta povrsinskog napona.a. termicki koeficijent zapreminskog sirenja..Zadatak: Kako bi pomo6u mehanickog modela sa kuglieama. m-? . 96.67. Za gustinu vode uzeti 1000 kg/m s . 2mO' "". Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) .za istezanje iii sabijanje stapa. vodom. Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. F S Tangeneijalni napon je odnos jacine sile koja djeluje tangeneijalno na povrsinu i velicine te povrsine.2·10" Pa Pribor: Daska~ ekseri. Primjer 1. Pribor:Staklena posuda od 150 em3 do 250 manometar sa. ]-duzina stapa na tOC." Npr.ne cijevi. povrsina poprecnog presjeka 2 em'. lenjir. Odredi koefioiient povrSinskog napons'alkohola. a za gus1inu alkoho[a 790 kg/m 3 . s F Al a=-=E-. SI. AS -1 M F ~api. gdje je: I-prvobitna duzina. m¥ - gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS.790-kglm3 cr2-? Kapljica se otkida kada se njena tetina izjednaci sa sHorn povrsinskog napona. 0'=-. Zakon Hneamog termickog sirenla. b) Odredi atmosferski pritisak. kuglica. ziva. 11733 kgm m=-= _ _2-_ F " g 9. S I Primjer 2.97) b) Simuliraj Maxwellovu krivulju raspodjele molekula po brzinama. I = 10 (l + at) .073 N/m.. F". AIA-relativna deformaeija. a modul elasti6nosti 220 GPa. cija je konstanta povrSinskog napona na sobnoj temperaturi poznata i iznosi 0"1=0. em'. plutani cep. termometar. O"Hkoeficijent povrSinskog napona. 7.a. l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL 90 91 . elektricni reso.. 7. U biretu se sipa voda. gdje je y=3u.. termometar. 0 0 0 Vis ina tecnost! u kapilari iznad nlvoa tecnosti u sudu: ° t ° ° ® ° S1.Zadatak: Porno6u pribora na sliei 96.2'1O"~. Promjena gustine sa temperaturom: 7. Normalni napon je odnas izmedu jacine sile koja djeluje normalno na pavrsinu i velicinu te povrSine. F Al U pod ruCJu eIas t·· Icnost'J vazi HUkov za kon. F-sila povrsinskog napona . !ito odgovara broju n1=50 kapL Kada se sva voda ispusli onda se sipa a!kohol i postupak ponovi tako da is10j zapremini alkohola V=2 ems odgovara n2=130 kapi. . kugliee. peeatni vosak . Pribor:Staklena U cijev.. c) izotermicki proees. Prj mjerenju konstante povrslnskog napona alkohola koristena je bireta (sI. simulirao: a) Braunovo kretanje.65.073 N1m nj=50 nr 130 Pv=1000 kg/m 3 Q?". Ujevak. na sliei 95. Slavina se otvori i voda kaplje tako da izade zapremina vode V=2 ems. 81.81 ~ s 1198 kg Hukov zakon: "Napon pri elasticnoj deformaciji proporeionalan je relativnoj deformaeiji. t =!: . P-l+yt' - p. Pribor: Okvir od kartona (iii o 0 0 drveta).97.iz koje . Duzina uzeta je 15 m. . b) izohorni ~ 0 0 0 0 proees.. •.EYoungov modul elasticnosti..95. uHtermicki koeficijent sirenja. Za data istezanje uzeta sila naprezanja je: AI F=ES =2.Zadatak: a) Napravi Galtonovu dasku (81. AI-promjena duzine. ~ • " " .98). /3=2u. h=~ prg gdje je: r~poluprecnik kapHar.!O-4m" 4·IO-'m 11733N 1 m2 15m Ta sila odgovara teretu mase (zajedno sa kabinom lifta). termicki koefidjent povrsinskog sirenja. 0=-'--""-.== ES I 8. Koliko je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta? Rjesenje: AI=4 mm=4·10·3 m 1=15 m 4 S=2 em'=2·10· m' E-220 GPa-2.

Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem. Kolika je masa prstena? 8..1. a m l l (2) Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200. 99. "presjeka 2. pri podizanju tereta od 2. Gumena traka ima duzinu 1.~m2.S. a) Kolikim je normalnim naponom . ~s. Podatke za relativne atomske mase uzeti iz tablica.5. Odredi: a) relativnu deformaciju. a modul elasticnosti 2·10" Pa.4. n y. I~~' c~ U na5em primjeru..6·10 7 Pa b) Na ploce Stap djeluje sHam ~:1. b) relativno istezanje uzeta. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno izduzenje? 8. /? Sn'>-efv{ &.4.10 m I povriiinu poprecnog presjeka S.Odredi broj atoma u 1 g: a)AI.59."" E £0...1flt M~ksimalna.2.3 mm.ipka duga 5 m i poprecnog '-. onda je ..gh~e gskine? :tj~~IiGno uze gradevinske dizaliee ima duzinu 1.. S. ukupna masa svlh kapi je M=n. :E= .•.•. =.5 em'.~ ·20°C=5.. Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2. a gustina 11300 kg/m'. Povrsinski napon.1000 N/m. 1 a)0-=2..()ptereeena iiea? b) Koliki je modul elasticnosti tiee? . (8.'.17. :Zeljezno ute duzine 1. T 8.. b) normalni napon.:L (4) 8. " 8.5 mm'.0. duzina bakarne zice koja moze da visi.l = lat. 1/"C.!. ~.10. b) iive. metalna . Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg mas~ 5 kg. . b) 12 mm'. koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina ma~jih kapi t~dnak je pav. M=pV. Takode. 180 MPa.5 tone..m.3.022 N/m Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. Pasto je !itap ukljesten izmedu ploca. a njen presjek S=15 mm'. Sa njim se dite teret mase 1 I. gdje je n~broj kapi.1 em'.2.5 m. E. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v.~. Cvrsto tijelo i tecnost.-.' .rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece kapI. Kolika je makslmalna masa tereta koja se moze okaciti 0 zieu pa ~.~ \S./.Koliku masu ima: a) aluminijska ploca koja sadrZi 4. duzine pri zagrijavanju iznosila bi pribHzno: h. a povrsina ~reSjeka fice 0.=1 .. Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1mm pod d. 92 93 ~.13. modul elasticnosti stapa je 200 GPa.5 kg. /~- 0. e) elasticnu potencijalnu energiju istegnutog uieta.40 em. . 8. Koliki je normalni napon u .10- 5 .Pod djelovanjem sile intenziteta 100 N..~.eonst 8..210 GPa. . c) modul elasticnosti trake.£1..Aka lstieu dvije razlicite teenosti jz iste posude. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi .3'10" atoma. {S:S.ije se izduziti vise \ od 0.L. KoUko ce bitl naprezanje stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je ukljesten~ Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm 2 . RjeSenje: " L\t=20"C S=10cm'=10·10'm' E=200 Gpa=2·10'11 N/m2 u-1 4·10· 5 1/"C " . 1 ~. Prsten od cistog zlata ima 2'10" atoma. S !&. Pri tome se iiea izduiila za 5 mm. koje sprecavaju promjenu duzine. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu ima pri tome opruga? 8. ukupnoj masi odgovara istekla zapremina tecnosti V. 8.>{ 11 .' Zeljezna sipka tr:>ba ds. (~.5 mm'.m2 ".Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta povrsinskog napona iznosi 0=0.'. Prema Hukovom zakonu je. b) normalni napon. e)Cu. Elasticnost. izduii se za 1 mm.15. onda se u njemu javlja naprezanje jednako normalnom naponu koji izaziva skra6enje duzine za 61.8 mm'.04 NJm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E.(3) odakleje ~=£.c.1Ol! ~ .lzracunaj masu jednog molekula: a) vode. Koliko ima molova i molekula u 1 kg vode? 8. Kolika je masa tega? . Presjek trake S. Izracunaj: a) normalni napon u uietu. 99). b) komad kuhinjske soli koji sadrZi 8'1024 molekula? B. optereceno sa 5000 N.0'1 PI n 2 odnosno a=O.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi. PoSta je zapremina bila ista to je: M2 =n.5 m.! -"- Mj "1m! PI . ormalnl napon kidanja metalne iice iznosi 3 N/mm'. iznosi 1.14. kPa.ice iznosi 20 MPa.6. c) modul elasticnosti zice. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.1. Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee.4'10.£2. ne s". . uietu ako je povrsina poprecnog presjeka uzeta: a) 0. Krutost opruge iznosi k. Koliki je napon kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m' . a da se pri tome ne _/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine. b)Fe. c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi? 8.. temperatuml 5 koeficijent linearnog sirenja 0. d) rad izvrsen na istezanje trake.{.\'l A B).t gdje je I~prvobitna dufina. Odredi: a) relativnu deformaciju.'{ a) cr=? b) F = ? ! >1' Kada bi siap bio slobodan promjena njegove SI.1 "" EMt. Kada se optereti tegom od 100 9 izduii se za 2 em.jeloVanjem sile od :\:(100 N? Presjek 21ee je 2.196 GPa.1B.'II.? . .!!2.

mg 81. Pribor: Tanki metalni prsten precnika preko 5 em. CJF0.39. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1. a. o S1. b) 8. Casa sa vodom.28. (s!. a koliki uzeg dijela? Koeficijent povrs. koUka je masa jadna kapi? B. B.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0.37.105. 102).1J. a zeljezne 80 em. Zadatak: Pokazi da igla. KoUka ]e konstanta ~ir~te isti~e voda u obliku kapljica Glja je masa m=0.27. S1. Zadatak:Pokazi efekt djeiovanja molekulskih sila kod tecnosti. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola pomoeu kapilare.072 N/m. Zadatak: Odredi modui elasticnosti gumene trake. Unutrasnji precnik otvora pipete je 0. 11 em) . duzinu 1==75.43. a nJegov . koja su upa!jena 60 m. p. oa temperaturi klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100. 8.54. (dva straniea 10cm a treti.5 em.inSkog napona vade js 0. p:::800 kg/rna.470 N/m. 8.00 em.. lenjir (s\.!inearnog sirenja mesinga? 94 95 . temperaturl 4O"C. 81.5 em. . Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona alkohoJa na tOj temp.D8 bi se povrsina vode poveeala za 10 cmZpotrebno je izvrsiti rad od 73 j.34.102.4·10. 105) 8. KoUka 6e biti duzina sine na ~. 8.072 NJm.mm.6 mm a konstanta povrsinskog napona 0.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79. dinamometar do 1 N.00 m.1OO.29.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.24.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika 0. kad 8. cigaret (iii novinski) papir.103.43. "l--t""j Termicko sirenje . ~.7·10·5 1/oC. 100).31.30. a uzem na vismu hz=20.8. 0=0. 8.059 N/m.2S. KoUka treba da ~l bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 11=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi.lk donjeg otvora pipete iznosl d=O. 8.104. Kaliki je temperaturski koeficijent.36.35. sUa: ~otr?bna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g. da se vada na sobnOj temperaturi podigne u njima na visinu: 2. Pribor: Gumena traka.s 1/oC a) 81. Masa prslena ]e m=5.15 mm. 8. _h-i'r-+_ _.0 mm.33.23.026 Nlm.45.=1.21. b) kerozin. b)~35°C.20. na temperaturi O°C. Unutrasnji 8. Koliki je precnik slreg. prah od krede. 8. Pribor: Pipeta od 1 em'. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada. grafoskop (sl. U istoj cijevi sa alkohol podize na vislnu 24 mm. olovna sac~a.073 N/m. teg od 100 g. Odredl.Prj odredivanju koeficijenta povrSinskog napona vode koristen je d!namometar . da bl se napunila Qocica od 6 cm 3? Za vodu je p=1 glcm3. IT =0. O'k=O. 0'=0. E B.20 mm.· Pribor: kapilarna eijev.lz povrslnskog napona vade? prec~. treba razapeti bakarnu zicu.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100..22. dvije menzure od 100 em'.lzracu~aj precnik kapilarnih cijevi aka je poznato. alkohol. alkohol. KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0. voda.104). 8 cm.25.44.Izmedu dva elektricna stuba.~ aluminijski prsten (sl. gustina vade je P1=1000 kg/m 3 .t t - t-- SLIO!. Pribor: Sireta.~oliko treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1. Kolika je ko~stanta povrsinskog napona vode? B. a alkohala p2""790 kg/rna. 8.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u odnosu na duzinu na O"C? w=2.5 l/"C ~ temperaturi b=50°C? Vrljednost termickog koeficljenta uzeti iz zadatka 8. Pribor: Igla.32. casa. lenjir. S. voda.7 g. Koliki je koeficijent povrsinskog napona alkoho!a? Koeficijent povrs. kada se pazljivo stavi na povrsinu vode.=1000 kg/m 3 . srednjeg precnika d=8 cm. stalak. plitka posuda slraniea najmanje 40 em. 8.eratu!i? p= 790 kg/ma.01 g. Pribor: Tfi okvira od kartona oblika jednakostranicnog trougla. Na kojoj temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.=12 m.Kolika j:. sr~dnJI precnik d=20 cm. od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0.15 N.2'10. Zadatak: Odredi precnik molekula oleinske kiseline. B.s:iRNa. Alkohol sa podigne na visinu 7.. Pribor: Okvir od fiee.072 N/m. Oinamometar pri o!kidanju prstena pokazuJe Sllu ad 0. h. a) duzinu konstrukcije na 0 2". oleinska kiselina. Zadatak: Pokazi efekt djelovanja molekulskih sila u evrstim tijelima Pribor: Dva olovna eilindra sa dobro oeiseenim uglacanim povrsinama (sl. ne patane.celicna konstrukdja ima.Voda sa podlze u kapHarnoj cijevi na visinu 62 mm. tegovi od 50 g. Pk=800 kg/rna. 5 em.6 cm. c) fiva? crv=O. Zadatak: Na mehanickom modelu prikazi razliku izmedu strukture kristala i tecnosti. / bude ternpeiratura tz=·30°C? a=1. 8.~ ~irem kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm. 8. sapuniea (sl.4 mm. Izracunaj koeficijent povrsinskog napona vode.024 N/m. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona alkohola metodom otkidanja kapi.072 N/m.18 cm. Zadatak: Odredi konstantu povrsinskog napona vode metodom otkidanja prstena.inskog napana vode je 0'1=0.lz pipete IsUee tecnos! kapanjem.0. alkohol.19.101) S.38. !' L'_~ "'.024 N/m. pt=13600 kg/ms.103).

j napunjena je do vrha vodom. =2.posuda ima zapreminu 250 cm .U-pove6anje unutrasnje energije .15 m. Povrsina klipa eilindra je 25 em2 • Odredi:a) rad koji izvrs.I.5 1=2.): A=pLl. na temperaturi faznog prelaza.4 m2 a) Ll.25 J b) Za izobarski proees vazi V 2 = V. Rad gasa pri izobarskom sirenju je A=p(V2 -V.1 ems. e) promjenu zaapremine kocke.5 ·w-3 m 3 =375J 96 97 . Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja vade. data je izrazom Q=mqi gdje je Q.10·' m' S=25 em2-25.a.t-promjena temperature tljela. A=?. T2 T. :> T.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em2 . . Promjena entropije pri. A V'ai 30"C.g·1Q.5 em vade..odakle je V2=2V .:1.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5..1O-'m 2 ·O. b) -2S"C. Ll. -Q. _ ·A = 1. 3 5 4 T. sagorijevanja .. a.52. Ll. AQ~kollcin'aioplote koju primi gas.$ "" 6.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em. Q.5 I i pod pritiskom t. Sirenje posuda zanemariti. Q1~utrosena kolicina toplote.Si'. Entropija sistema S i termodinamiCka vjerovatnoea W njegovog stanja.106. KoUka ce sa povecati povrSina ~a temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems. gas. Rjesenje: p=l. Prlhor: Staklena pasuda sa cepom I vadom. Koeka je zatim zagrijana do 5 temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Q=W+A gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu. KoUka ce mu biti zapremina na: 2 Koefieijent korisnog djelovanja idealne loplolne mailine. T 2-temperatura hladnog rezervoara.00 em. povezane su relacijom S=klnW. Prlmjer 1: Idealan gas se nalazi u eilindru zapremine 2. na temperaturi DOC. It. 2 ). Odredi koeficijent linearnog sirenja memla. 'i~ T. ). Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100°C jz nje 3 izade ~.106. termometar (sl. A=pSM=l. T.5.5 bar=l.V..5"·IO'ra· 2. KoUka ce ~iti povrSina ploCe na temperaturi t.15m A = 56. 8.5 bar.lO'Pa·2. na temperaturi O°C. plpeta od 1 ml.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a. Entroplja sistema je za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.. V=SLl. IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C. -T. izotermnom proeesu je 6.>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. odnosno hladenjem otpusti.Q T mjera gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces.11"C. Unutrasnja energija jednoatomskog gasa je U=2nRT (l7' ploce pri zagrijavanju do temperature 60"C? a=2.. Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m. ). Koliki je odgovaraju6i temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata? Rad gasa pri izobarnom procesu (p=consl. 8. -sistema. . A-korisni rad masine. a=1. aka mu se pri stalnom pritisku klip pamjeri za 15 em. b) rad koji izvr"i gas ako se termodinamicka temperatura poveca dva puta. c-specificni toplotni kapaeitet tijela.Zadatak: Odredi termicki kaefidjent zapreminskag sirenja vade.V. koja radi po Carnotovom (Karnoovom) eiklusu je (sI. Odredi: a} povecanje d~zjne kocke pri zagrijavanju.t gdje je: m-masa tijela. b) promjenu povrSine. gdje je: p-pritisak gasa. gdje je : T . A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. Kade se zagrije do 100c C zapremina koeke je 1005. 9.5. Za matefijal kocke je a=2-10.54.47.) 11=~= Q. jednaka je Q=cmLl.a. Q.46. SL. v SU06.55.g·10·5 1f1C. .5·10' Pa V .1/"C. isparavanja.42. Termodinamika. pri cemu je promjena zapremine Ll. b) T 2=2T A=? " a) Rad gasa pri izobamom sirenju je A=pLl.. Do kOja 1emperature je ~Na temperaturl DOC placa od clnka imB dimenzije 120x70 (em Q~~grjjana ploca? 8. E 8. gdje je k·Boltzmanava konstanta.53.V-promjrna zapremine (llV=V2 -V.4'10's 1f\!C.1=O. Ll.5.1 0. Q2"'neiskoristeria kolicina toplote. Fazni prelazi. 106). -temperatura toplog rezervoara.)=pV. a sirenje gasa je vrSeno pri stalnom pritisku. Jedinica za kolieinu toplote je dzul (J).-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja.=-20 IlC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8. . Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz). Kolicina toplote koju neko tijelo zagrijavanjem primi.8. ~a DOG aluminijska pioea Ima povrsinu 650 cm2 a kad sa zagrije 670 cm2.

4 kg o 2 51.·TI).. Pocetna zapremiQa gasa je 2 11 .1 kg 1.U=? a) Rad gasa pri izobamom slrenju (p=const) je A=p(V.\.:nRT.3 6 ·10 4 J kg Za zagrijavanje nastale vode od O'C do 20'C potrebno je dovesti kolicinu toplote Q 3 = mc v (t.8J b) Porast unutrasnje energije gasa je Ll. Koliki rad izvrsi idealan gas kada mu se uz '.) gdje je :V.=(273+210)K=383 K T. . m 8g J A=-R(T2 -TI )=--·8.Rad koji izvrsi klip cilindra.8 J? Rjesenje: m=89 M=32 g/mol T.. potrebno je dovesti kolicinu loplote J Q. klipom. a temperatura izlazne pare iz masine je 55'C.(r". -t. -=3.=13 MJ/kg=13·10· Jlkg A=100 MJ-HO' J m=? a) Koeficijent korisnog djelovanja masine izracunavamo iz relacije T.383K-328K 0144 383K . 2 IO'J 0)44·13·10' ~ kg @). Koliku kolicinu toplote treba dovesti ledu da preae u vodu temperature t2=20°C. u nekom sUdu sa pokretnim. + Q. Q . iznosi 210'C. Tacka topljenja ledaiznosi O°C.31--(373. j'r' . zagrljava se pri 5talnom pritisku do temperature 10Q'C. do lacke topljenja.=273+ 100=373 K Q-675.lkg·3.putu 12 em. iznosi 180 J. na tacki topljenja. speeificni toplotni kapaeitet leda cl=2100 J/kg. b) Ll.-pocetna zapremina gasa. T @Idealan gas. :.=0.:. b) Koliko kilograma uglja.298)K M 32.. . koja radi po Carnotovom ciklusu. =mcL(t. m Tlq.t .!:.O!E I I I Q3 .Prlmjer 2: Gas klslk. cija je specificna toplota sagorijevanja q. treba utoslt! da masina izvrsi rad A=100 MJ? Rjesenje: T. Poeetnu i krajnu zapreminu gasa mozemo nac! i~ jednacine gasn09 stanja: P1V\.. =0.j. SI. . Oduzimanjem tih jednacina dobivamo p(V..108: _VO) 6 98 99 L ..107.)=O. specificna toplota topljenja ledaq. .Izracunaj rada gasa na slici 108. specificni loplolni kapacitet vode cv=4 i 90 J/kgK. i pV2 =nRTz.38·10 . Rjesenje: m=100 g=0. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa energija? o b) Koeficijent korlsnog djelovanja toplotne masine je Tl =.= ·10'C t.U=Q-A=520J Za zagrijavanje leda od temperalure I.=13 MJ/kg.36'10' Jlkg Q=? t2 ____________________________ _ tl 1< I I I I Q.2100~(0+1OrC kg C Primjer 3: Temperetura vode u kotlu pame masine.lL molK mol A=lS5. ) =0.c-cn.-T2 Tl=--r.' QI = 2100J Za topljenje leda.'1 I I .·VI)=nR(T. + Q3 = 44080J .2. povrsine 50 cm' na -. potrebno je dovesti kolicinu toplote Q.orc Q. kolici~u loplote od 2. primi.1 kg ·4190 k:'C (20.konstantan pritisak od 101 zapremina od 1 J do 12 I? kPa poveea p(bar) QI odakle izracunavamo utrosenu kolicinu toplote QI = A = mq. (9..336 MJ/kg. Tl Potrebna masa gasa iznosi m :::: ~.-20'C II=O'C cl=2100 J/kgOC cv=4190 J/kgK geO.lzvrSeni rad gasaje Prlmjer 4: U otvorenom sudu nalazi se 100 g leda temperature t. a) Koliki je koeficijent djelovanja masine. . =8380J Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q. V2. =mq.lkg. a) Koliki rad izvrsi gas pri sirenju? b) Kolika je promjena unutrasnje energije gasa ako mu je dovedena kolicina toplote 675. 53.336 MJlkg-3.= ·10'C. clja je masa 8 g I temperatura 25'C. Koliki je pritisak pare? @:.v.krajnja zapremina gasa. .8 J a) A=?.=(273+55) K=328 K q.kJ i pri lome izvrsi rad ad 350 J.=273+25=298 K T.

Nekom gasu. a temperatura hladnjaka 18'C. preda " 'hladnijem rezervcaru cija je temperatura 7'C. Gas se zagrija i siri. Q) cilindr~ /9. kJ. aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku c. Koliki rad izvrsi gas? 9. G.U cilindru se nalazi 1. Kolika 9.\!. ~onstantnom pntlsku ad 2 bara gasu se preda odre'. c) kolieinu toplote koja ostaje neiskoristena? @ . pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol..1 \ pntlsku.pri stalnom pr!tisku ad 12 bara? Klip cilindra ~/povrslne 0.. M=2 g/mol. nalazi se pod pritiskom 200 kPa . koja radi po Carnotovom ciklusu.. zagrije za 2'e. a temperatura hladnog L.11. . ~ U toplotnoj masini sa pokretnim klipom. pri stalnom pnbsku. Koliki je izvi'Seni koju je dobio ad toplog rezervoara. kolieinu toplote 4. . Gas oksigen. Kolika je temperatura toplog rezervoara? if (9. Odredi temperaturu toplijeg rezervoara? @':J. prima hladni rezervoar? \f\ q~. Odredi: a)kolieinu gasa. .!J>dI\/f-d~vede odredena koliCina toplote i gas prj tome izvrsi rad od 450 J. . bi trebala da bude temperatura hladnog razervoara da bi koelicijent korisnog djelovanja toplotne masine. c) promjenu unutrasnje energije. a izlazne pare 50'C. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas.3 kJ. ako je temperatura grijaca 250"C. rad pri izobarnom sirenju vazduha aka se zagrije do 128'C? M=29 glmol. kala radi po Carnotovom ciklusu. Koliko je puta temperatura toplog rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara? 9. trasi u toku jednog sata ukupno 50 kg uglja cija ja spacificna toplota sagorijevanja 29 MJ/kg.14. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora. Kohkaje bila masa~vazduha? M=29 g/mol.. nalaze 3 g gasa hidrogena na temperaturi 17'C. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da . dobija od toplog razervoara '.·J:l mu se zapremina utrostruci.a.e:)vazduh s~ zagrjje za 100'C. eija je masa m=4 kg./rezervoara 20'C.27. a hladnog rezervoara 25'C? rU._. .a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t2 =95'C? proces prikazi grafieki.6. :2ToPlotnimotoru jednomciklusuizvrsiradOd80. pri stalnom p~ tl. b) zapreminu gasa ako mu se .=14500 J/kgK.. 2/3 kdlicine toplote 0 ~.4}. Za koliko je veea unutrasnja energija 1 kg vade temperature O'C ad 1 kg ieda 9. Topliji rezervoar preda gasu koicinu toplote . otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige? 9. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I. temperatura hladnog rezervoara? ~2~ Idealan gas. V t9. Tempe.-. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.kPa. Kolika je korisna snaga masine? i \ ! r/9:15. Koliki rad izvrsi gas? (9. koji radi na principu Camotovog ciklusa.4 I. Odredc a) koeflcljent konsnog djelovanja.1'9. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g. a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa nakon sirenja? 9.ldealna toplotna masina.ratura grijaea je """""180'C. eija je masa 24 g. f V ~ohclnu toplote 1. poveca se termodinamicka temperatura tn puta. p--'% . a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. .~. U cilindru se nalazi 2 kg vazduha pri 20'C i pritisku 10 bara.6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4.2 bara.2o/ldealan gas.5. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine. . . 42 kJ. i prj tome se izvrs!rad ad 4155 J. =42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku.~. b) kolicinu toplote koja je dovedena gasu. grijac preda gasu ~. nalazi se pod pritiskom 150 kPa.2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom 1 bar.. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji. u zadatku 9. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J.~ KO!iki rad izvrsi gassiree! se @J7. na temper~tun 18°C. koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu. Koliku kolieinu toplote I. prj stalnom pritisku.ena kolicina ·toplote pri 10:::.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C. nalazi se 6 I gasa pod pritiskom 300 kPa i "'-~mperatun 90'C. 9.11.25.9. U posudi se.7. Koliki rad je izvrsio gas? M=2 glmol.t. Koliku kolieinu toplote treb.I x Fazni prelazi U'iste temperature? U . Na svakihKolika je Topliji rezervoar toplotne temperaturu 4190 J rezervoara rad ad 1680 J. Kolika je promjena unutrasnJe energije gasa? 9.Lft:'o". Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima zapremlnu 16.025 m pomjeri se za 60 cm. temperature -8'e.13.12. 9. b) kolicinu toplote koju motor uzme ad grijaea. ako se u toku jednog ciklusa utrosi kolieina toplote 0 . Pri _. j~~ 'J'" 101 . Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. / V .koja radi po Carnotovom ciklusu iznosio 100%? @. cv=4190 J/kgk.se komad leda mase 200 g. aka je kolicina gasa n=3 mala? 9.25. Do kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio 35 kJ? M=32 g/mol.1ltoplote primljene ad toplog masine ima masina izvrsi200'C..r. Temperatura vade u kotlu je 200'C.33. rn" Temperatura ~. koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom ~ 10Q.28. Stepen korisnog djelovanja toplotne masine je 0. toplijeg rezervoara toplotne masine je tri puta veea ad temperature hladnog rezervoara.

9._54. 9. ako je snaga grijaea 500 W. Odredi kolicinu toplote koju je potrebno doves!i da se 2 kg vode temperature 20'C prevede u paru na tacki kljueanja .38. kapaeitet zeljeza. .e. Potrebne konstante uzeti iz tabliea na kraju knjige. temperatura vode poraste . 9.)? 9. voda reso.=200 9 i temperature t. koliclnu toplote koju treba dovesti da se 1 kg leda temperature _5°C. -. Kada se u tu posudu ubaei zeljezni teg mase m. grijalica sa azbestnom mreficom (sL112. Koliku je kolicinu toplate frizider oduzeo vodi? Proees predstavi graficki.Posuda sa vodorn zaprem'lne 11.37. Posuda od (15~250) ml.=15 MJ/kg. pretvori u paru na tacki kljucanja. Koliko 6e vade ispar'41? 9.ao na sliei 110 .8 kJ. Rastopljeno olovo.aa.. elektricnom grijalieom snage 1 kW da bi se voda isparila? Poeetna temperatura vode je 20'C. tempereture 15"C.111. ~Komad aluminijuma mase 2 kg ocvrsne na tacki topljenja. da je pritisak gasa u cijevi (sI.-. Kolika je kolicina uglja potrebna da sagori da bi se 50 I vode temperature 20'C zagrijalo do tacke kljueanja? Iskoristenje je potpuno. Kolika se kolieina toplote oslobodila? Potrebne konstante uzmi iz tablica? 9. Koliku kolieinu toplote treba dovesti olovu da se otopi? Potrebne konstante uzeti Iz tabllea na kraju knjige.U vodu ·mase m.35.48. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. 9.-. a) zaStosmatramo. plutani cep. ako je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q.33. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature O°C.50.=1 kg i temperature t.=80°C. U frizider se unese 200 9 vode temperature 21°C te se voda smrzne i dobije led temperature -2°C. Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija.39. 9. Noeu se temperatura snizi do -6'C i voda se smrzne.4 kg dobije se ista masa vade temperature 20'C.='. . Odredl lemperaturu smjese. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte.40.Aluminijski teg mase m. vada i alkohol. 9. Kolika se kolicina toplote oslobodi? . 9. m. Koliko koekiea leda treba stavlti u pi6e ako svaka kocklea ima masu m1=1 0 9 i temperaturu aOC? 9.o.b.=20°C.= 120'C stavi se u m. termomelar i posuda kao na slid 111. SLl09.J->.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi. b) iz 3 kg leda temperature _5°C dobije voda temperature 10°C? 9. Koliko dugo treba zagrijavati litar vode. Od zasieene pare mase 0. dvije case (sa liladnom i toplom vOdom).43. Koliku 6e temperatureu imati voda nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze? 9. V kalorimetarskom sudu nalaz. 9. pri standardnom pritisku.. 51.Zadatak:Na sto jednostavniji naCln pokazi da tacka _kljucanja tecnosti zavisi od spoljasnjeg pritiska.=1 OO'C. Meldeova cijev .. Pri brzini voza od 60 kmlh.Q :"'-.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.do t.109. E 9. Masi vade od 1 kg. U 750 9 vode temperature 18'C uvedeno je 15 9 vodene pare temperature 100 o e. sa hladno. da bi se ova voda pretvorila u paru na tacki kljucanja (sI.110. SLl 12.=2 kg I temperature t. 9. SI.=500 9 vade temperature t.. Kolika se kolieina toplote oslobodi? Potrebne konstante uzetl iz labliea. 9.(9~ Komad - olova mase 250 9 nalazi se na temperaluri 20°C. do temperature 25°C. nepromjenjen? b) Kako mazema izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi stalno gore<lOlje? Pribor: Dvlje case.=8 kg i temperature t.33.34. Pribor. Odredi speeificni lopiotn.. lokomotiva razvije srednju snagu 3000 kW. stavi se u 1 kg vode temperature 20°C. 9. q."':::. dovede S9 pri standardnom pritisku kolieina toplote od 1210.U kalorimetriskoj posudi se nalazi voda mase m.42. Prlbor. U eijev precnika (1·2)cm.41.) 9.49.=18'C.sudu nalazi se voda zap-remine V=5 n temperature t..=30°C dodamo toplu vodu mase .=220 9 eija je temperatura t... U vodu mase mv=200 9 i temperaturetv=28°C ubaei se komad leda mase mL=50 9 i temperature tL=O'C. b) vrijeme za koje 6e sav alkohol ispariti.=44 MJ/kg.=21 'C.111. U otvorenom. Kolika je kolieina toplate potrebna 100 tee) --. 9.. Kolika ce biti krajnja temperatura? 9. Do koje 6e se temperature voda ohladiti? 9..m i toplom vodom.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad.a. Lelimo ohladiti 1 I osvjezavajuceg pi6a (sa fizickim karakteristikamavode) od 25'C do 15'C. Odred.52.44. 102 103 . Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC? 9. Do koje 6e se temperature voda zagrijati? ~ Kolikaje kOlieina toplote potrebna de se: a)iz 1 kg leda temperature O°C dobije voda temperature 20°C. 9. V taj sud se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C. paree vate.53.=15'C. Pribor: Posuda k.-::.9. Vzeti da je iskoristenje grijalice 100%.47.) os18o.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu.36. se 300 9 vade na temperaturl 20'C.46. U posudi za destilaeiju nalazi se 2 I alkohola temperature 18'C. mase 100 9 i temperature 327'C. Kolika kolicina toplote se oslobadi pri sagorijevanju 2 t mrkog uglja? Speeificna toplota sagorijevanja uglja je 13 MJ/kg. a zatlm se ohladl /~ posudi se nalazi 1001 vode temperature 17°C. pri standardnom pritisku.51. mala epruveta. Do koje 6e se temperature zagrijati voda? Podatke za specificne toplotne kapaeitete aluminija i vode uzeti iz tablica na kraju knjlge.33. Odredi: a) kolicinu toplote potrebne da alkohol prede u paru. /' "L4f.45..-l'---.

1. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0. 5. 8=4 mls2 . Za ovaj dio ogleda umjesto tega M konac drfimo rukom. e) at::::: 0.8 m.92 . 2.lfl1g. II: jednoHko.32 s. T = 0. vee = 30 kmlh. c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana.158 m/s. Kinematika 2.3.24. 2.8 ± 1. E= 0. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine. E "" 5. 34).35.5 mt. e) Ogled ponovi sa ve6im nagibom cijevL F.70.9.' mm.0.43. III: ravnomjerno usporeno.2. svake 2 s. a) v. s. 4.55. AR "" 1.34. 2. ~ V2' t.31.5 m/52.57 kmlh iii 0.l6. 0.2 m!. b) Vv= 1 m/s.63.= v . b) 1 m. a) ve'" 4 mis.4 V.10.5 km.45. Auto. x:::.25%. t = s/v.5 kmlh. 1. 2) dvije metalne sipke mdvije staklene djevi pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom.11.a) 7.35 km.8 kg mfs.50. andaje =t/:t{.26.·s = 8 m.1.S. J.19. v 2. = 5 mis. C: 2 rn.5 m. 1. cJ t=--=. 2.5 mls.1) s.40. ti.2 s.109 godina. y'l-:::.o. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice: a) Vmj=Vj+V2.7 m.21. 1. fgr= 16.~ s. Zaustavni put s = "14. a iznos pomaka je jednak nuli.2. F=10 N 3.5.1.22.4.25% 1. 2. s = 20 t + 5 t2 .18. t"._Ft = mv. v = O. 2.67.R2 =20:.20. t/. a.2 %. R =24.2. 2. Dinamika. v '" 3 vo. v=5 m/s. 2 m.13. 5'1011m. F:::: Ftr '" 1. 2.4 m .6 %. F=51. jedan podiok lma 0. Da bi potuprecnik kruzne putanje bio stalan isped cijevi se stavl nek! znak (npr. a razlicite pocetne brzine.1.AR=6.6 N: Ftr "" j.t = 3. kmlh. 111: 8 m.B. v sIt.25 %. b) O. 2. s = 5 f. AU =O. 2.32.7%.7.b.a) 0.66.73.4 N.F280Q.46.33 obis. gdje je N broj obrtaja za vj~eme t.2-10-6 A.mobil! 2. Pust! dvlje kuglice jednu iza druge.69. II: v::: 20 + -10 t. s = 12 m + 6 m:::: 18 m. 2.fIr.25 m. b) v = 12 mis.= 0.7% 1.5 -kg.8 mis. a) 1 ems.31. 12 2.. a) 16. a) Period obrtanja je T=tlN. 104 105 . t =0. 1 %. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice (vidi zadatak 2. Uvod 1. t= 12 s. 2. p = 72 kg mls. 2.+W=90 km/h. V =: ~2. Ista ubrzanja.50 obis.17.60. b) v:::: 62.4. a na drugom teg mase M (sl. =. b) 5:::.2 mls i 36. b) at': /. e)'.2V. 2.Relatlvria greska mjerenja~povrta je 1. Pogledaj zadatak2. b) Nazad.Ol mm.8 mls i 60. = V.Q. 1. 2.44.14.+S2. Nete1. 8: 4 m.48. c) 6. 3.9. b) Vre!>= Vl . 5. C: 1 mls'l. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0. a) 2 mfs._b) s = 5 m.61. npr. 20. T = 0.2.2040 m.13. e) 8 -106 W.24 s.5 em. a) 8t= 0. stipaljka) kojl mora biti uvijek u istom po!ozaju.02.24 m/s.71.175 N.15. b) 4 m. 3600 s. 5.02-' 'kg =0.O.27.60 s.Rj+6.65.6 m. 1. 2. Ve~Vv= 2. Am::: 0. E= 5. 2. 25 min. Predeni put! a) 6 m. 3. 384000km. d = 5.3 kmlh i 13. a '" 1 m/s 2 • 2.10. AF = 0. a) A: 4 mls . Umjest? daske moze sa nagnuti i sto.62. a z!ata 1.3 mls. b) 12. -V'l:::: 18 kmlh..11.1 km/h. 1. 2. d = 100 m.39. a) 7'10. 2. dok drugom rukom driimo stak!enu eijev i ravnomjemo okrecemo cep.57. 2. a) t= (39. d) a:::: 2 sir. b) ~1 mls (kre6e se nizrijeku). a = 2.4 Q. m=1 .S4:::: -1. jer donj! dio poqe naprijed.4 mls. 2. Izracunaj njihove srednje brzine.a} 1 ems i 1.53.12.52. 2. = 1. 2.76-s. VA= 120 kmJh.'-a 2 2.58.7. s = 1020 m. 6.Jaci konac provue! kroz staklenu cljev.3.33 s. v = 10 t. t "" II + 12 "" 9 s 7 12 2. T =0. a = 10 emls2. b)3' 1 cm =3cm .33min. R=R.0. jadan podiok ima2mA. 2.8=4 m/52. 2.68. 1.0. 3. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v. VAfF 120 2. 2 2 2.16.10.15.2. 2. ar/2.5 mls 2 • c) I: 24 m. 2.h. 6c::::: 0. . e) t:= 60 s.7 mis. 2. f = 5 obIs. 2. a = 1 m/s2.250 g. 2. 1 % 3 3 1. mm 1.dijagram.10. a) 3 mIs. 2.: VOE ~ 2 as. 3. 1. 2. S:::: 9.38.84-1(fm. £=0. 7. S5 .!. e) 19719 m/s2.268mm. AI= 1 m A. 2. VI 31 -v 2 sun 2. 3 1 2 1.02) 2.2. k~h. $1:S:! 1. b) Vj= v cosct: 499 kmlh. 43200 5. a) 1. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja kugHce. T = 1.VE. AV =0. 2.41. 2. 2. a) VF v sina:::: 288 kmlh.. b) 1.52 ± 0.Rjesenja 1.2. Statika 3.81 mls 128. 1. 3. Obiljezi polozaje mjehura papimom trakom. b) A: 8 m.> mv= 10. 2. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. 20 km. Put! !znos puta je 6 km.= 11. b) 2 km 2.75 s. B: 2 mls . c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/.= 13.-ta.6. Sto je veei bra] obrtaja period 6e blti tacnije izracunat.=4000 N-.7 s.12 mls. 2.a. u praveu tangente na kruznicu.7a)8. e) 625 2. 94 mls. 3 2. 2. 1. 2.15-10 s. 2.56. Am"" 10 g.t . Ka eentru kruzne putanje (51.274 '107m.33 m/s2.t=O. f=1. Kollka je-relatlvna brziria je_dne kuglice u odnosu na drugu? _ -'- = mIs.25. 1.f = 0. 0. a) f obIs.9 s. 2.33 ± 2. a duzinu daske "jenjlr~m.39.'. b) V.3 s.28 d) t=O.21.1 ::: (2. a)_ Naprijed. a) I: -ravnomjemo ubrzano.1.13:S_m. ier gomji dio tijela nastavi da se krete. 3.17. t. b) 38.O.8'10 kg/m . v::::: sIt.= 60.1. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1.30.72.02.15 '10 5. a == 1. a) 3 km. b) 3. 29.S.36.04 kmlh.24. V = 2. lzmjeri puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu.37. c) 8:::: 0.6 %.v/At.02 kg.6 kmls.9 mis. (24. lzmjeri vrijeme kretanja stope~icom.1 mls.4. t = 12 $.:::: 0.1. S = 24 m. F.18.2 km.3. a) 15 m/s.02 s.5 min.7 2.3 m.4) Q.47.5 mIsE 2.25 m/sl..46·10 km.: 1108 m! 2.2 .59.23.5 mM. d = 19. 2. a.48.94 km.19. d) 2.29. 113). 9 m.5005=8.va. b) Kad konac ispustimo iz ruke cep se kre6e u pravcu brzine v..a) v = 14 mis. ~ 3. s=vt. c) 4 m. s = 30 m.22.v~+vv $. 2. b)B.20. 0.5. 1.54.4.59. b) 1: 0. 2. b) 53. 8=6 m/s . c) s _= 18 m.7. VA(. v = 2. j1= 0. II: 16 m. b) 22. 9 m7s.6 m/s2. b) 58 m. 3.8.6. s "'" 31 . a) ='0. Na jednom kraju konca vezan je cap mase m. 2. d=s/h510 m.25 2C i 1.14. 8 Q: R".5. 1. Y'" 640 m. d) Sj = 450 m.05 N.47. t = 3 s. s = 500 m.49. 2.51. 3.::::: . Mjerenje povrca je ta6nije. t =_ 8 s.43%. 6!J.3.12. 2. 7.5-10-6 m 3 . s =at 2.Sa. f=1fT. 8=1 mls2 .2 + v/.28. a) Y "" sIt == 20cm/s.82-10. :::: 33.42.+R. III: ~02.3 m.a.5 m/s2. 0.-b) v = 50 mis. 3 mis. 0.56 i 5liku 20). 201.01) s.2 h.67 S. vv=-60 kmlh". 8.4.3. 2.6 kmJh.1%.33. a) a == 4 m/s2. b)h(3.64 s.26! t = 66.5. F =0. 2. 16. 1. 1. 2. t = 6 s.\ II: 0.= 10. PrOsao je kroz semafor.0.33.96 '10·$ em/s.

3.7 N.23. a:::: 2 m/s2.2 N (SI. b)V=9 miS. Vo"" 12.' F--49 N' 3' 41' ~) Fo'. m". b) T= 29. a) FN=mg::. + (m . g= gJ4 = 2. oj S1.5 N.~r~a. Vidi primjer 3) 3.116.44. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.9 N. b=O. tJ. a) Da. 3.1 m.mg. prievrsti se na vlsinu h izbnad poda. 2 2 '~igl'1C p=~.34. a) FN = 1. . 3.75 mls. Hote! 3.a.81 kg.5 N. Vz= 0. 3.10. F "" 0. Vo= 10 ~s..5 N. V2"" 1 mis. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile.20. Nacrtaj F. o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b).85 m.25. 3. 114). 1. h ::.28.21.27m.8 m.vuces.1 kmlh. b) pOd pravi uglom. 3. a) F. c) N=3.v. -MV2. 3. a'=' 7. veCoj sill mase j ubrzanja potrebn . 11=0.k:::: mglx ::: 49 N/m. 3.3N. x. 3.62. Vidi sliku 41.Xt=m2X2 • Treba izmjeriti mase m.5 N. '=' rna. 3. b) 79. 3. b) F "" 557 N...Nacrtaj sliku! F= 10 N a-3 3 mI 2 3 39 F F F . 3. F = 1.64.8 mls . Viti sliku 115! .O~k_mJS.1 m/s? b) N = 1. c) F:::F\.97 _10 24 kg. 3. VI ::: (m.9. F ::: 4400 N.50. 1=8. a) Povecati dva puta. 3.85. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke.6 m. s::: 1. a) a=3 rnls2. K. ' S1. 3. 3.45 m/s2• 3. 3. ~r~3=~·::~~::toi~e~im po~ovima.n}e 1e ravno~Jetno ubrzano te je a ::: 2s/r. t ::: 75 s.59. a) u islam smjeru. 3.' mg= . b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete._ .17. F ::.5 N.0.2 N. 4).9 m.a) Sil.78 mJs 2 • ~ F =4./r.f\ = .71.6 kmfs. S::: Vo2/2a. Pogledaj sHku 42! a) h = b. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. v. :)s.: ~Mg. b) v=80 mls. 1. $2='24 3. c) u suprotnom smjeru. po~. ~= 0. c) FN'" 557 N. FIg = 1. b). b} F ::: 737. p= mv= 0.1 m/s.5 N.. Vt= -300 mIs.O. 106 C. 3. V'F xii.F2=O c) F= J11 +~ 2 =: 4. b)T=96.1l6 3. m. Fe= 12.03 N. SHe su jednake po lntenzitetu. 3. ~= m/M. 3. 3.3. Fl . Vidi primjer 4.e~a zakanu odrZanja impulsa vazi: m.33. . Fa. magneti? Koji ee magnet doei prije do kraja posude? ce tlJelo manje mase dobifi veCe ~k~ se krecu mis.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan dinamometar zakaclS na stalak i tablu 8 dru~1 . ~\ ~'1 '7 .77. F". f: mv::: m."--- :a. cnda izraz na desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu VmaF' 17.3. = 350 N. ra . 3. N==3.7 km/h.52. Vl ::: 2.5mjn.5 N. 9 ::::iynRp V 3 3 .H == A.~O.m2'mt. Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38). masi odgovara ma.7 N. 4 h . .5 N.T = 0. 'Q=O.3. 3.4d. b=1. a) Ftr ::: p. Pogledaj sliku 42! a) F=4.x ~dijagram. U 3.31.625 mls.13.67' 10. Na osovini stalka zalijepi mUimetarski papir.: Ftr == 7500 N. v. = 2. ubrzanje je ve6e. + m2l V2. F=4.13. b) h = 7874 km.05 s.56. 1.16 m/s • Vidi prlmjer 4. b) N =.Pogledaj rjesenje zadatka 3. b) Ubrzana! 2 a'" 0.a.38. Kolika istezanj~ pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b) Na elva komada dlVeta 'stavi" dva S1. b' ' ~ go~ara vece u rzanja. T::: 0. 3. 3. h/I = 0.37.4.18. F"" 15000 N 3.27.2 N.42. 3. a zaur:n ih stavl na povrSinu vode u veeoj posudi (51. 3. a) Prj F = const veto.mg = 686.22. a) Zakaci dinamometre jedan za drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje prvl" a koliko drugi dinamometar (sl.2 N..4 = mls. Fc!mg=5025. j= 2.a)v.23. v "" 6 Fn .a) 39.J "7.f3 F=4.::::~N=1. Fr iDO N.5 N. 1.67.81. V2 = vo" "2 ~s a) v = 0.3 N.49.1 mls "" 61. 11-. -mZv2 = O.4 m. = 6 N. 3. mv. 3.118. c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron.12. Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti b(pe7~J~renJat)pr~ ta~e se vr~1 uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase -:.32.79 N.16.b)~ = f\ = . 3. ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge. 46).. a) Oa! b) Ne! 3. b=0. r = R + H. T= 2.97 '1024 kg. =0.(SL 117) 3. 3. 3. t = 17 s. 3. da .~(.= 0.66.115. b) Vidi sliku 1171 ma= F ~ mg.73. I: 1N."'-&3 -. a) 295 kg. b) F=m{g+a)=14 N 3. b) smanjiti devet puta. 'Dokaii d! J'e g I _ zat~m Ih ~usb. a) F = mg = 735.47. b) F2 = 3 N.43 N. 118): !:"" c 81.81 N.P~sto padaJu sa Iste V1SIOe vrijeme kretanja je jednako: v '" Xh .35 N. 3.57.a) F::.61. d) Fl'=4. S ::: 13. a) g = 9012.114. 0::: 5500 kglm 3 • . F. T = 1. 3. . a)200 g. h = 2612 km.3.iz~Od~nj. . Baci jedan dlo opreme u smjeru suprotnom od kosmickog broda. b) ma ::: F~FIf. 3. 3. b) R 3. nje d . i m2 i udaljenost x~ i 3. FN=1. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir. 3. UbrzanJe.5S. =f= 2.8 km/h. Vldi sliku 25. . 6 kg. Sa dijagrama odredi konstantu opruge: k = FIx..0 == mv. 3. M=5..67! ~mg = mv2/r.b)T=2!. onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja: Fir"'" Fe. 3.3.35.7 N. T". 3.a . SL 117 2 e) a".63.70.48.1. f. 13.ada o~koclm~ mehanizam oba tijela izlete horizontalno na pod na udaIJ~mostlm~ Xl I ~2' Pr.66 mls2 . '" .a) V=1..05. s-160 m 340 a a) 0 53' ' -1' s . a1 ~ .53.11. F = mg::: kx. 3.M = 5. 3.t-{ ( 107 .c)~ =E.4 N.to Je kretanJe kraee. Fe = mv2.14. ./:t.r=R+H.N.24. a) F::: mg::: 9.46.45 mis.19. a) v=7. 3.81 N. v.55 N. m = a suprotne po smjeru (sire akcije i reakcije).76.79_~ =JY~ . H = 280 km. b) F=F. 3. 3. 7 mls. • m.5 rn.1222 F= 3.5 kg 3.23 N.36. ubrzanJe. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. 3. II: mv "" (ml + rn) V2.c) 3.•. b) a=~~g.'=' 462.83.14. U tom trenutku je /L= hlb. kojom ruka dijeluje ns kamen. 3. Iz slicnastl touglova (sl.gM -".47 N. Podatke za silu F i istezanje x unesi u tabelu. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. 3. v. a) F = 3.54.ogleda n uVjezbaj da vuces kOlica dinamometrom taka da istezanje bude stalno.75 kg mls. a) F=5N. Prl ulasku u krivivinu. a) mg .78.5N. a = 4 mls" s = 3 12 m l 3.~ 1.9. a) 5. A = 6370 km. Fa=80 N.75.tavljen horizontalno.82.7 N: b) mg -Fa.29. _. 7. V2= 0.65.12.c! a) F.) 3.43.CObOS '. a) Baton se krece u smjeru suprotnam ad smjera izlaska zraka b) mN.40.a) F=F. b) N=FN:::4.7 _10.N := mg. b) rna::: F~Ftr.58. V :::"±R 3n. b)' F = 2~OO N. UkaHko postoji trenje. II: 2N. a == 0. a na drug! zakaci kazaljku.F. Ftr. m=2 kg.::: ffi2Vl.02 N. = 3.71. a) F:::: ma::: 4000 N. automobi! bi nastavia da se kreee u smjeru brzine v (51. om s ~caJu. 3..ffij )V2.3 m.125 N. v::.7. Fe::: 1.27 N. '3. b) $1:::: 45 m. b) lstezanje ee biti 6 puta manje nego na Zemlji.+F2=6 N. c) $".68.35 N.60•.74.7 N b) ~N=3.5 mfs.167 mis. 1. ::: (M" m) v: hm= 80 m. ) p n m = const. b) 0.pisiolj.94 N.30. b. s=50 m. 8=20 m/sz.a) g=-y M. b) 8. b) F".S1. mv = m. Jadan kraj opruge okaci na staiak.03 N.25 mls".69.26.40.15.S N.81 N. a) 9.45. F = Ftr::. Ako se poveea brzina automobila. m.

3. b) Pritiskivat ~mo nasionjac. 3. vo2 == 2 gh. Visina u odnosu na podlogu je H == 8 m + 6 m = 14 m.4 m/s2. c} Hitac. 3. PriHkom poveeanJa ugaone brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg. d:: Vlt.96.137.:.124. 9 ='Y-. 3. s:: gr/2.Vidi zadatak 3.00= 14.136 m.5 rad/s.85.132. onda je St. t". 51.5 rad.3. u smjeru suprotnom ad centra krivine.jg =.84. c) h ma .7 kmls.b).3 s..2 mls. teg miruje i djeluje inercijalna sUa: T ~ mg ~ Fi == 0.a) Ako jabuka ostane nepokretna metak je nece pogodlti i proleti6e .115.92.4 N. 3.72).106. y = 0. y = ge/2. 8 mis. -r r r2 3.Fc == m002 8 N. W:2= 18 rad/s.::: 2 mIT. Neee! 3.18. b) Ako se konac prekine u tacki S..19s.2. Vrijeme padanjaje manje ad 0.141. v == 5.100.110. h=6400km. a) f = 20 obIs.3.1 m1s.rad jednak null. h==Hl4. b) Metak 6e pagoditi jabukul 3. vo2= 2 V.h max =8155m. b) ubrzano naniie.99.149. 3.88. 3.3mJs.151.148.94. c) ubrzanje lifta je a:::. Vizuelno se uocava smanjenje uga~ne . a poveCa ugaona brzina. 3. cp= oot == 214. L = 100= 0. 3. V= 1. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano. a) vo=49m/s.v2=2Akmls. 3. a .107. a za posmatraea n9 peronu parabola.142.2 kg m 2 . 3. Pri odmotavanju je obmuto. 3.6 rad/s.78 mis2 . 3.2 ob.2 s. t=3. T = 12.114. 3.144. v "" 24.:'-2 mjs2. la~La ~9 ~9 N 0 NF'" t (1.: canst. b) Ex: 1. 3.3 rad/s.146. gdje je m ~ masa Cepa.140. 3.3v. t : 1. 3. 3.3.:: t12: t22: g.1 Nm. 3.113. 3.3. Vo:. t = yJvo = 0. 3. 2 mis2 . Izraeunaj pocetnu brzinu mlaza kao u zadatku 3. Mijenjamo ugao pod kojim izlazi mlaz vade (sl.l m~ W=: 12. 2 3. F=200 N.49 s.3 rad/s2 • 3.167 s. r== 3. b)1:4. c) Pomjer!t cerno sa naprijed. gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b) v=.103. c) Xa "" 0.112.: d izmjeriti H j d (slika 52. b) Isto vrijeme. Pri tome je lro.6s. gf/2.a6. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru. Kuglica A ce slabodno padali. cp== 150 rad. odnosno a = g.2 s. 24) izracunaj period kruzenja T! brzinu kruzerya v.2.127. Xz::: Vo"" 4325 m. L == mvr:::: 3'1005 kg m2/s.b) h=117. 2 3. DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je to podiok.143. a) ubrzano navise.: mv /r.123.28 '107 m. 2 podatke za 1/. a= 4. a) h '" 10 m.4 s. Konac se namotava. FA=250 N. M = 0.: 2 v. 3.01 s. Padne istovremeno U oba slucaja.111.5 s te se ne maze izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0.152.2 kgm2/ 5.3. 3. 3.50 obIs.mg ~ Fi: 0. $2. b) v: 3 m/s.Sm.120). Vo = 56. c) ra~nomjemo pra. Ukupno vrijeme kretanja t = 3 s. 2 3. 3. 15 m ::: Vo ·1 5+ g(ls)2 . Troba izmjeriti visinu stoIa. a) f= 1.a) 120 rad/s.1. okaeenu 0 konac. Potrebno je da bude N == 0.119 . c) w= '125.a) ubrzano navi~e sa a ":'2 _d) slobodan pad. a= 0.J2ih. tilr. veti za stativ.109.102. b) T = O. vo=S. T == 26 N. M=2. 3.05 s. a) Putania je vertikalna Hnija.145! N = mg ~ ma.Ep=~y--. a kuglica B ce imati putanju horizonlalnog hiea. .119. Nacrtaj putanju mlaza vade. Pogledaj sliku 50! Vo= 21"7t/T : 12.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja. t = 0.100. 3. Do neke najvise tacke M doC! ce za vrijeme t1= volg = 1.8 Nm. 001= 7 rad/s. b) h:= 40 m.45 m/s..56 mls. Kuglicu. AS "" gr/2.120. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i.!.65 m/s. g= 9.3.131. a) 10 rad/s.gdje je y = h + I : 7 m.a)1=4. 3.48 rad/s2. Lift bi trebao slobodno padati. 3.a) Vo =. b) T "" 0. 3.11'8.8 radls.129. !stovremeno se po~ecav~ ugaona brzina obrtanja. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe. C§J ~ ~.. 3. 3.136.!olinijskf. v"" 20. f = 5 obIs. SmanJenjem polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie.147. a) a == 2. 3~150. tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo bi na podlogu jza vrijeme t = J¥ . b) Vid! sliku 121! U sistemu teg~uze. 119) Izmjeri ugao pod kojim mJaz ima najvesi domet J¥ 3.! = 0.101. Treba • 3.!n = 34. 3. tj.2 m. M "" 784. h=5. M=mg·a!2=147. c) N + Fi ~'mg "" 0. Fe=500 N. h = 60.117. a) Vidi sliku 121! T ~ mg == rna. tj. novcle slobodno pada. 3.108.: 22 m.rn 9 ~i T T it E' i. t = 1. Fe:. . d)Horizontalni hitac. a} Ne razlikujemo da Ii se automobil krece iii miruje.mg ~ Fi=O. h :. I == 9. c) N = 573. Ijl= 30 ob == 188. 550 N (sl. mg 81.brzme pn poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. 3.85 s. a na ordinatu Fe. 17. naniie.i pri tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje.: 2 s/12. a) I = . 3. Podatke unes] u tabelu.a t~ Je njen . N = 450 N.! == 0. v=31.121.130. d "" vr}lg! Mm M 3. d) S1. dijagram. na osu apscisa unesl 2 3. d) N . h "" 13m. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. b) Za posmatraca u vagonu putanja je vertikalna Ii~ija.3 s.tp =40. r=25 em..133.125. u= 10. b)1p: 3600 rad.120.95.4 rad/5 • 3. prepusti ga samome sebi. EpJEk =2. odnosno moment inercije. b) I == mr.122.: 30 mis.97. m/s2~.4 rad. v::::f= J2f. 08 = d.116.SS.001=bill2: OJ:! = 12 rad/s. r=O. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::. d) Pokrenut cerna se u smjeru centrifugalne sile.90.0016 kg m2. neovisno 0 tome kako se vagon kre6e.6m. Do~ c~p rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje. Djeciji pistoj je u stalnom poloiaju na jednom kraju table. T = 26 N. 3. UoCava~o povecan~e ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.004 Nm. 3. r· poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u toku og!eda (vidi zadafak 2. 3.89. 00= 4 rad/s. a) Tijelo ee se kretati vertikalno uvis.v = 2 m/s.112.8 mfs. 3.126. 3.::: 45 m.8s. b) ubrzano naniie sa .104. Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl.87.4 m. 314 rad/s. h= 16.1 ob.ispod nje na udaljenasti 3. Lenjirl h::. 3. a= 3 rad/5 2. Sa te visine padne za vrijeme 12'= Ji!I '" 1.) :9 oJ.138.145.93.4-104 MJ. N =. b) t:. a) Kao u zadatku 3. .139.91.5 kg 3.135. b) N".98. t::: Ji!I: m2. 3. m = 2 kg. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). Visinska razlika AM == vo212g "" 8 m..- 108 109 . ql= ar/2. 3.128. 3.4 Nm. Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira.134.Za ugao 45°. 'R = 4 mJs2:. N = mg + rna = 550 N. Tmax: m (g+a).7 s.0. Zarotiraj kuglicu oko stativa. 3.121. U NSR: a) Fi == rna = S :N""mg=500 N..18 rad/s 2. N:::.V2= ~~M..

1014 MPa=1 .177..12!.04 bam.V2=1.191. 1. 1=10SN. kroz stan se poveea brzina r)m m3 m . /j K / '. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne sUe? e) Konac.slra? Pogledaj -:adatak 3.96'10 Pa=O.187. 3. v =OJr = 0. h=30.198. Pu=1. FI2 =J.185. Fi " Ftr "" 0.345 mls'.42 1=9.170. G 2=3.17 F:. '.~ 1_<... v=4. 2 : ""~.07'10 S = 84. T:.006 N.v=. c) Ftr. .!!!.53 . S2 "" 2 4 A18h.3.158.. J 2 d 1 3. a) m=0. Kakvo je sada i$tezanje dinamometra.. ( S. 'OF S1 (d 1 . F=mg. Fj :. ~ 3. KoUka je istezanje dinamometra u najnizem poJozaju? I I I I 3.164.56'10 m. Vidi sliku 127! FN = mg. b) Q=O.7 N.6 kmlh ..r:..175..36 N. pa=1.P2. b) V=669. u tack! C'. v=4. 3. Procitaj na skali dinamometra velicinu lstezanja. a) 490.029 m=2. 3.123. 0: V• a) 81. strujanja.~ V.3. U odnosu na istezanje kada miruje? ·Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? -d~ PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada.196 bara. ' 2 s s s 110 i. e. h =r. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. • 81. 3 81. =3 cm • 3. Fcf = 0.v~. . H "'" ..124.122.182.Pl:.17 B. F.159. a kakav smJer inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. ol-----fi-I ~ I I I I y~ i r _ ._~_1!. 3. k mr c) . Pa=101396 Pa=101 .172.Q4 .5 N.9 bara.1215. 3. s ~.128. .2771 Pa.15 -. T::::rng Sl. Astronaut ne pritiskuje podlogu. Koliko je sada istezanje dinamom.6 1. b) Udaljenost tataka na poru cd ose rotacije jeR :::: 0: Fcf == 0. c) TB = F!+mg = 2 mg = 19. a) Za dinamometar je okacen teg.34 N..156.d2. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3. 3.16 m.9 pula 3. m3 m3 4 s s I 3. 3. U referenlnom sistemu vezanom za dasku (51. p=1.7 bara.67'10-4: t:~::c.Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje.4 I. U sistemu vezanom za saleUt djeluje centrifugalna sila usmjerena suprotno od sile teze: FN= mg' F"ef.162. c) V=7.1·10· m' ~~o . h=O. F=5.2000 . T= 3 N. : --1 .2 N. S '"'41t.157. s s 5 S .190. 5.174.197. 3.3. Koja sila je povecala istezanje? e) Pedigni dinamometar sa tegom na dva puta vecu visinu i pust! da se klati. s' 3.44 mls. S=6. p=S.I=6. v.6 em.26 ~.163.F5.0177 m 4 2 ..14S.mg + Fel"" 4625 N.. 3.S2=0.326 kg.42·10 m.396 kPa=0.178.21.Q=0.014 bara. 3.. pusti tako da dinamometar slobodno pada. '. Vid! sliku 1241 a) FN= mg· Fe = 9000 N. d' + Fct.193. b)73. p:.125.148.: b) 0.. 3 .167.3 N.58 -.8 m/s = 67.3. D2 3 -33 SL. Vidi sliku 127! a} Fet::. A . 3. 5. .126 ~L. 4 ' <.5N.F2=0. Ftr. . 3.314 .2 m . " 3 kg kg 4m ! d)p=4592 -.. ~. c) Naglo pokreni dinamometar sa tegom na dole. b) Fef' Ftr"" 0.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno gore-dolje . Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila.F?10 N. 5 .161.186. 3.9 em. G 2::::294.F j =400N.95·11f N. a} Nef NEi mozemo crtati na i~toj slici ana 5tO se vid! iz dva razlicita referentoa sistema: b) Ne! S obzirom da u jednom referentnom sistamu maze pastojati samo jadna ad tih sila. o = ! -0.0=45 -. S=0. b) YA = Fi· mg = 0.176. 14'10.~6 . p=pgh. I I ~""Pl=100000 Pa.6 N.67'10 m 2 .94 mls 2• 3.96 N.36 N. Kako se povecava brzina pove6ava sa i centrifuga1na sila. G 1=2G2 . d=.200.. 196 bar..173.153.2 mis.45 em. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s place. c) Fp=1 . ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr. b) G 1=5...: mw2R-= 2. PF '19500 Pa.j-=2gh. FP=2'51 N .a)Q=1. 122) na teg djeluje inareijalna sila j sila trenja..3. 128).0. 3. FN= 0. a) v=1.mg = 10000 N.. h=1. Proci1aj istezanje dinamometra u trenutku kad je dioamometar a tegom u najnizem polozaju..d! - I ~ -QV:2.165. ako je mg:::: Fef.166.8-. 3.199 =vt. Odgovara teret mase m=124 kg.lffig. a}V=200 em 2.2~.202. Sta zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C prama tackl C'. I 84 m UWoa)S=3. . b) Dinamometar sa tegom izvedi jz ravnoteZnog polofaja na neku visinu h i pusti da se klati (sl.3. ) 81.181. 3.1·10·4 m 2. . b) FN = mg + Fe = 11000 N. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje Ftr~Fcf. b) V=S'h. b) Fp=F1 .18 ~. V=9420 em =9.. d) Fp=G 1·G2 . 3.667 s.154. it Mehanika fluida 2 2 ) S = -11:' S=314 em =3.oro:"" :=:2'10~2Pa=2Q kPa=O~2 bara.3 N.192 -. <-':> .186 s.78 ~.3. Fel == 0. 3. b) Naglo povuci dinamome~ar na gore. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64)..5 min. v = 0. c) Za 2. b) V=11. Voda se Mea proHti akoje Fi?:mg. Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je o I I njen iznos? 3. Je Ii se j~tezanje dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema.83 m.2em. 111 ~ '"" gt2 m m I . a) v2=4 . a) 98 kPa.155.160. v=18. 2 _4 3. 3. a"" 2.tg( Zbog smanjenog presjeka zracne struje.92·10 -=0.194. e) Pl'P2=7500 Pa.r')S s s :f. mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. V= .)V=7. b) Fp=196.

. 4. a) mgh "" m~l2. 4.215. a) lzmjeri dlnamometrom teiinu kamena u vazduhu G\. AIr=. a) Al :::18 J. a 4.57. h = 30. v. s.60.59.5 N. 3214. c) Otpor bi bia dVa puta veti. Kamen potopi U vodu i izmjeri njegovu !ezrnu G2 .odnosu na pod. Vidi rjesenje zadataka 4. gdje je: ~-si1a istezanja koju pokazuje dinamometar. v = 6 mis.2 J. Ep =.20. t = 50 s.· + m2) v =1. Q=:i.18.5. Vai:dusni mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. Neka ostane oko 1 em vazduha u svakoj epruveti.5 J. A = FO'd. 4. 4.43 mis.60 N. 3. P = 9810 W. )l=0. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u vrucu vodu da se zagrije. E = Ek = 80 J.9 N.45. b) Ftr = 44. Pk =45 MW. 4.52.6B. 1962 J.= 180 J.3 J.7 m. 52' '" mv B I~ 4. A2=144 J. 4. a = 0. 4.211. b). F=ma. odnosno vodu. A = 13. A = Ek = 1.6 m/S. Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51. 4. Treba izmjeriti brzinu kretanja v i sllu koju pokazuje dinamom!'!tar.25 J.4. m. Zakaci oprugu za statak ill st~. + Atr.24.47. Fa = 400 N.Atr = Ek. a zatim pri udaru u oprugu kineticka energija prelazi u elasticnu poteneijalnu energiju apruge. 4. Bite manja jer viskoznost opada sa temperaturom. Usljed potiska cd strane hladnog vazduha. 4. 20.4S.80.. P = 235. 4. 112 113 . v =17. b) F=pS=15. 4. b) Ek = aOJ.17. m = 23. F =m(g+a).2. Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. . b) s = 4.71. Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci. b) A""E. R hl= 0. b) h = 80 m. 4.Ao = 45 kJ. h = 1. 4. b))l= 0.90 kJ. A::: Ek :::: 800 J.32. A=48 J.' b) F2 . dim sa ubrzava nagora.54. Mlaz "privlaci" kasiku.25 KWh. c) E~4. Vecoj brzini odgovara manjt pritisak.7 J.7 N.1 J.38.31. a=2 m1s .41.9'10 12 kamena je p=mN.207.43. d) Gravitaciona potencijalna snergija pre!azi u kinetiCku. 4.70. SHa potiska je Fp""G 1 -G2 .35. P =40kW.Ek.Ek.82.24. Ep = l00J.' trrills. 3.7. laminarno strujanje prelaz! u turbulentno. 4. 4. 4.4 J.= AU'. Ek=16J.47. a) 90 kJ. b) h = 35. 4. Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju. Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. a) Et /E 2 =1J2. v::::' 56. Poveeava sa dinamicki pritisak.Fa. 4.. F=5.5 ". A = 1181 J. c) F3 i F4 . J (iii 1080 MWh). 2 . 4.235. 4.6.1. v = sit. 4.108.9 m. a) rna:::: mg .a Mlaz vadestatlcki. A = 800J.11E = A =mg (H + d).65 mis. 4. A = 31 . a) P:::: Fv. 4. 4.1 m. c) mVa2/R ='mg.. 3. mgh. slobodno smanjuje 3.2MW. Ek=247. Ep = 198 J.4.6 m. lenjirom se izmjeri vislna stoia u .209. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore.26. Masa kamena je m=G 1{g. A=1. 3.28. ! I I G G1 51. s = ae~2. F". Aa :::: 30 kJ. b) S2 .41J. .212.46. A=235440 J. a=:6 m/s:!. A = 474 kJ.2 mls .<:.79. a zapreminu izracunaj iz obrasca Fp=MV. P=1.e. b) A=F· h. 4. 4. b} ma = F.66. Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case. 4.8 J. . h=0.61. a kolikj site trenja? c) Hoee Ii dinamometar pokazati lsto istezanje ako. A.1 F=kx. 3.mgh=k>C/2. b) F=156 N. 4. 2 4. Korisna snaga turbineje 32. 4. A = k 012.a=3m1s 4.58.Sudar je centralan i neelastican: ffi. mJ!J2 =k>tl2.. PI< = 7357 W. Vl + m2 V2 = (ffi. b) Kineticka energija prelazi u elasti&:1u potencijalnu j obmuto.1 kW. ~:4':9 m. 4.6. b) A =12 J.129) kamena je 'p=pn G ~G .34. I = h. A:::47088J. Vaijak istovremeno siobodno pada i rotira.9.53. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). s = 200 m. mv~ . A = 104900 J. =2.205. a) v=2.b. .51. c} Gravitaciona potencijalna energija prelazi u kineticku energiju. F= 10 kN. b) A=7.49.. c) Es=-= 300J. 4. a) 450 J~ b) 750 J. =:4. Gustina (51. a) v =. Vazdusni mjehur se br. 4.".23.36.60 J: Ez=300J. A=20600 J.67 kN. F = Ftr = 7000 N. 2 4. Sa desne 5trane rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena. 4.! Zasto? v = v/2. a) Gravitaciona poteneijalna energija prelazl u kineticku i obratno. Ek = 456 J.2. a) v = 30. J. k=20 N/m. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode.213. v=2 mls. 4.2 J. gdje js P<I-Qustina vode. b) Ek=240J: Ep". a) F=39 N. A= O.4 J.16. 4.5 m/s.1 N. k = Fix. a) P.Ftr. a) vo=40 mls. b) P = 4.9 mls. Vid! sliku 112. Kineticka energija prelazi u unutraSnju energiju. 4.a) E\::::mgh=300J.48. F = 10 kN. h = 0.42.=6625 W.56. boca ad 2 L Unutrasnji preenik s!avine 0 izmJ'eri noniJ·usom. e) Ep=360J.1 kW. . VA= 3. 4.Ek = 7i J.b) E1/E2 = 2. E.5 m.1 m.81 mls. 4.30. 3. 2 4. = 180 J. 4.13. neki ugao sa ~tolom.63.75. Q=Sv' .9.64.37.81.62. pada te se ubrzava. mgh = ~/2. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70).S1 =14.6 J. A = .+ mghl=mgh2' vk=4 mls. 2 v =5m/s.33 . mv 2 4. Puhanjem kroz lijevak (sI. P = 78. b) Vo= 28 mis. Rad je pozttivan. b) P =80 kW.15.27. s=600 m. 4. 4. m =pV.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da dinamometar bude u horizontalnom polozaju.5 mls2• 4'. Pri napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). S = 10. 4. Fo 4. = F~'s = Ek. a) E. CFA m-8l6 kg. b)mgh=mg'2R+-.204. 2 2 2 2 .3 mfs. Ek '" 96. a) F=4.3.83m1s . a) v=8m!s. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe G . 4. 4. v= 10 mls. 4. a) A=Pt.a) mgh = mv A + lroA . 3.43 mis. 4.. 3.5 J. A =. k '" 900 N/m.vs=2. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180". A = Ek. a) 4. c) Ek = mgh .50..2 m/s. a) Pk = AIt = 3500 W. vA=4.44. Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". 3. Strujanje mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod.. 4.+-2 . A":.. a) k = 60 N/m. 4.12. F::: 26. 4. te ce se valjak pokrenutu ulijevo.6~ m. 4.21.5 m. m = 80 kg.72).b. P = F v.4 kW. S = 021[ • 't 4 4. 4. Pogledaj zadatak 4.129 4. F 18 kN.55. a = 2 m!s2. pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska. V-zapremina kamena.1 m.5 kWh..71).29.206. Ek = 18000 J.67. b) P=8281 W. F = Ftr = mg.a. a. t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska. hl = 10. b) mgh = mg '2R + mvr/I2~:ve= 3.74. a) s. =1010 N.77. b) A=4. a) mgh : : : . b) A = 1. 4. Za~ta? 3.3 m. Sipaj u epruvetu ulje.4 .10. A = 0.33 m/s b)V=2.210. 4.~. 4. Ek =: 7. To znaci da kaeficijent viskoznosti tecnos~ opada sa temperaturom 3 4.2 em. 4.43 mIs. te pri odredenoj brztoi .8m.78. Ep "" 344.Ulozena snaga u turbinu je P = 47. posta se dlte sporo. a) F = Ftr = 3666 N. a) A=19600J.1 2 F l. A::: 300 J. Oa. a+ ~~g h!I.31.65.14. 4. a tijelo vUCes ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad? ' 4.4. m:::: 7142 kg.72. b) Gustina 2 4. P = 490S'W.43.22 Ek = 120000 J: 4. a) p=7848 Pa. E:::: ~p:::: 80 J. dinamomeiar zaklapa. A '" 15.2 4.76. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo. 3. P = F·v.25 m. 4.24. A = 3.4. F=10 N.24.d. Ek= mgh+ -2-. Pk = 3924 W.73. 4. V2 = vl+at:::: 7.40. i zacepi.67 mfs. a sa lijeve povetana. 4.. 4.2 J. Energija i rad 4. F '" 30 N. F=Ftr.4 kg.11. v = 4.8.25.6. a) F = Ftr. F '" 4196 N. 4. ma=F~Ftr.24.39. Ek = 4S0 kJ.2 W. Ep = 344 J. Koliki je rad sile F.ze podlze· u epruveti sa vodom nego sa uljem.1424 J. 4.9 kW.h = 10 m. h=8 m.208.19. X· velicina istezanja opruge. 4. A = Ek ~ Ep= 9.

39.235 mis.S.1:4.4 s.=2 m.45 s.5 m/s. f=1. m =2 mo. 4. c) v =. Uporedi dobivene rezultate. fp=o'0.44g. b) I = 6.2.12. }.10-4J). Oio mehanicke energije kojije preko u unutrasnju je =2.2. Energija oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. b) Ista! 5. T=0. 6.. Vidi zadatak 4. 4. Konac pricvrsti u tacki na jedan kraj table (iii stalak). a) Eo = 1. T::::0.92. jednake . Da bj sudar kuglica bio centralan. J. 19..&-rad/s. 6EJE .4 Hz.ID2 • m2 +m] 2 M 2 . 1. Za nijerenje talas~e d~:line P?stoje po~ebni postupcj. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina.k(x~ . b) T=0.10 J. 6. 2 14 30 13 6.87 i 4. a) 6.13O. b) KugHca ce se podici do isle visine.96.1. k=20 N/m. f=2 . "" D. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina.). Povuci kredom horizontalnu liniju kOja prolazi kroz najniZu taCku B (koju dostize klatno pri oscilovanju). 4.28.27. Dokazati da je ana jednaka promjeni elasticne potencijalne energije. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).=1. Konstanta opruge je: k =1:. Za elastican sudar vazi: a} zakon odrianja energlje: impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2. b) e=3 em/s. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4. ~o- '-.2 god. Eo = B. svijetla .=1.5 J.106 Hz.V2 == 1. mgh =~+--'2. a) F=ky.31.25 iii 25%. .4 m.86. Pravac I smjer talasa predstavljen je streiicom (zrak). 115 . 4. 4. 1\. d) Klatno se zaustavl usljed otpora vazduha. Te po!ozaje zabiljezi na stalku. f:::5 Hz.-_- 5. 5. boA dJ::vI /r. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena.78'10'10 J.4 .. b) m = 2.2 god. Drugo klatno poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. mg(x2-xl). d) Ek = 10.• lc=O. Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. b) Elasticna sredina.34. Mehanicka energija se transformise u unutrasnju energlju.B5. e2=20 m/s.314 s. 5.1 = 90% I'. 5. b) Sudar je neelasticanje 5. b) I=IJ2. 5. Rastojanje izmedu dva-susj7dna. .21.89. T =1. tj. Pri tome je F==kx. c=5 cm/s.0126J.::1. Vidi sliku 1301 Donjl kraj neopterecene opruge neka se na!azi u po!oiaju 0. t::::o.95. 5.33 s. 2 .~..1 s. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL 4.h.=0. a za proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.2 Hz. Istezanja X. v = 2. .106 mis. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period oscilovanja. v:F2·10" mls. 1=50 Hz. 5. 5. 2 2 4.2 god.7..52'10. nElE1 "" nhlh1 =.::::2. lzmjeri vrijeme trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. 4.a l!l~esta)e talasna duzina talasa.10 J. Konstantu opruge mazes izracunati i na ° ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. h < hl' odnosno E<E 1• . a) f=3 Hz.04 MHz. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode. 5.E! "" h:h 1 • UkoHko je hl=h.83.17. 5. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje.istezanje opruge kad okacimo teg.20.32. J. 4. 6. 5. e=80 mls. e) E o=1. 1.23 s.=2 m. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. T==1.37.71 rad/s. gdje js m masa tega. a bUzanae koji se vratio 30 god. 5.5 s. ObUjepi jednu kulgicu sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). a zatim pusti. Promjena talasne duzine moze se uociti i bez mjerenja.f=0.1.36 '10.29'106 mfs.S Hi 50%.MV2 = 0. lamn. i Xl! se raeunaju u odnosu na Xo. On Ce oscilovati od po/azaja Xl do po!ozaja X:/. radlS. T :::0.45'10. b) E = 1. Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je nEg ::= 6Eel. c=0. rezonancija.10-4J . Vidi prethodni zadatak! a) m = 1. 6. 1.b) zakon odrfanja 3. WT=0. 5.8 m.2 m.13. 5. a) Kuglica ce se podici sa suprotne strane do iste visine.4. 2.38. F=mg..14.. b) Ek== 194J.88. ~ '2--SI.0.18.5. Konstantu opruge izracunaj iz re!acije T = 2n 4. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja. f=0. Centri masa kugUea moraju bin na istoj visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije sudara.30.'T=1. ro=4. Q=0. kg. c=3 mls.~5 .67 em. 12 J.75 cm. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje.94. Ta pojava se naziva rezonancija.5HZ. 5.. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv. 4.5'10.80 N/m. 5.25 Hz. 64%. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja. 165 s. Oscilacije i talasi. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati.2 IDlvl 2 = mv] 2 + mV2 2 2 .44g. Eo = moc . a) 1.82! 5.x'" I I.997 m@. f=O.22.9. d) Mij!3nja.6'106 mls. a rezonator prima energiju oscUovanja. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega.19.97. Ek'= 96J. 4.35.8 N1m:. P~sti teg. 4. 3. KugUce ce se poslije sudara nastavlti zajedno kretati. kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. 5. 5. At' = 6 god.3 mls. "" VI m2 . 5. v -= 0. b) T =0.56 m. A. b)Eo=1/2kA 2=0. odnosno F=mg. .t =3. T:::2 S. 6. vl==15 mls.23. m..11.2 m 2 x x x.6 rad/s@T=2S. Okaci teg i pedigni ga do poloZaja x" ali tako da bude ispod polozaja 0 (Xo).25 em. k=15.79 m/s2.15.9 cm.6. E.svljetla ili. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. liEg =. 4.4 mls. a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. IlEe! Jf . preiamanje talasa.= mg . %.mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa.04. -. ~ o • '1' ) f=50 Hz. ~=0.93. Treba odrediti promjenu gravitacione poteneijaine energije izmeQu dva ' polozaja opruge. 1. h = 5 em.16. 5. a) v=~8 mis. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu.5 J "" 1247. 5.4.I=63. a) Vl= 5.. fii. a) c=5 em/s.15 mls.43 C'" 1. V =0. b) Eko=1 . Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa. 5. Blizanac koji je ostao na Zem!ji imat 6e 70. 5. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla odbijanja od upadnog ugla. b) <0=314 f=0. m =mo+ tom = 1.33.25 cm. b) toE = 1250 J.~ Tm=2.. T=O. f=10 Hz. 1.49 m.91.120[ hF 1. ).3.2 s.63 N. m=27.90. c) Ek::= E ~ Eo = 5. 1. frekvenciju oseilovanja.29.Tijelo pada s~ visine h i odblje se oa visinu hI. c) Ukupna mehanicka energija ostaje nepromijenjena.36. a) ~125. At = 50. k=9.24. Sta zapazas? Koje klatno sporije oseiluje. T=4 s.67 Hz. Podigni kuglicu do tacke A.am= Eklc2 = 0.992 H~ g=9.-Fo=O.~ 1=4.. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa. a) vpooA=0.5 s.75 Hz.xl).26.24 m.=6 m. F=45 N.6 s.25. a) c=297 mis. c=0.7 m.4. f=297 Hz. 5. " ' . !=8.39. vezu se kao na slici 130. 6. Granice primjenljivosti klasicne mehanike 6. a tamna dolje. 1040 kHz.6. h =1.87. onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj pOsJije odbijanja. v = 3 mls. 6.84.33 s.39. 5. 8ta zapazas? ·ZaSto su se osciiacije usporile? 5. a) v == 1 mls.

l36).25.39.20. a} Pl=Po+pgh 1=1. a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a zidove okvira. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2! 7. N=4.36Q'2C. 7.1. b)!mo pod a).96·10 • 7.5°. Vo=914 I.4 Vmol. T-=577.1.32. 1.5 gIl. b) Aka znamo vrljednost atmosfe~kog prltiska a=_l_.87 kglm3 • 7. Izmedu kugUca stavi pluta. p=l . 7. Pregradi okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. V.59.8 kglm 3 . 13. b) 145919 K. a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. m=1. n=0. a)pl=Po(1+o.27. n=8.8 K.63. 7. 404K.16 kglm3 • 7.4. 2ag/mol.57..47'1<f2. ~const. 12.131. 5. m . Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. P2=320 kPa. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj ·udarce.21.2 L 7. m=O. 7..135. T Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema 1i' manometru. a) 270 cm2.5 mol. t:r-2732C. m=258.6 kg.a. kg.38. b) 225 cms.1 2 cm . n=8928. 7. 409 K.8 m3 . b) P i IN. SI. 1. 71 g/mol. Ocitaj temperaturu tl na termometru..34. alp i V.6 kg . n=1.26 bar.42. 129. N=2. 7. b) 2."i cap. p=:18.27 kPa. Molekularno kineticka teorija 7.17. Spojl posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. p=O. 2.t1). N=l .69·1019 • 7. t=141. V=1120 I.23.2 bara. ~.64•.27. 7.8.24. Vidi sluku 133! ? .28.6 K.10. N=2. V2=25 I.19 J. p=3 MPa.0=0. U stak!enu U cijev sipaj zivu. 1 1 g.132.21 mol.84 bar.55. Ocitaj temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. 7. Vidi sliku 131. 7.105 Pa. 7. 108. V~5. U=5515. t=21°C. N=5. 7.46-10.2. m=pV=o. pztz ~ Pltl gdje je Pl=Pa.96..1>V2.7.02.31. N=2.127. 8 g. 7.b. kg.58.1.22. p=21.pV=const.60. Ellminisanjem 21 . EK=3. 7.4 puta. 7.9. 7. N=9.41. 7.5 dm3• 7. izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl. 7.61. 285 kPa. a::::~.33b.Pt=PIl' 7. 0=4. T=629 K"b) vn=571 m/s. p=2.5.67'10~7k9. 1805 K. Na . 7. c) kao pod a) i b).10'21 J. 7.6·10· J.t tL"~.37·1027 • 4 7. 7. "------. 7. 7. cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa. S1.16.P2=4Pl' 7. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije 11\ staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to prievrstiti za dasku. 7. p=4·10·12 Pa. Vm.11. 7.15'1<f2". Dobio 51 zatvoreni zivin manometar (sI.. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce istom brzin'om (simuliranje iste temperature). P2".19.:22.. 7.30. T:::294 K. m=40. V 7. Pri stalnoj zapremini.162 kPa. Brej udaraca kuglice se poveeaD.=15 I.66. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0 zidove suda.41·1021 • 7. P2=Pa+pgh.5 em2 7.3.50.37.13.2..13.9. 7.13. b) m=1. \ 116 117 .48.12.1. dobivamo da je termiCki koeficijent pritiska.21 Pa. b} v=1845 m/s.24 Tl Tz 24 mol. P2= 4 bara.65. 7.15.33. 7. V=O. 151. 7.797 mis. 7. pri !stoj temperaturi.46. Molekularna fizika 7. kao na sUet 136. 28 g/mol. 32g/moL 7. U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi U cijev u vad.65. 7.26. 7. Na temperaturi T'.34.L.56.i: taka da bUde sk~~o ~o vrha u vodi.a. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom. 7.18. ~"LL.3.52. m".LL. porastom temperature (karla je sijalica upaJjena ) pritisak se poveca. 7. Sta odgovara molekuUma. normiranog prltiska Po.26 kPa. pV = MAT: m = 3. b)n:::::Q.4~.35..0156 mol.15 I.133. V.a. 273 ·c onda iz gomje jednacine izracunavamo vrijednost .99·10·26 kg. 7. M. p=f~m. a) 72600 K. EK1 =1.49. V2=O.v2. 7. Plutani eep se pokre6e.74 m3 . stay! 2a-tak kuglica (moie i olovna saema). V t=50'O. 20.6 mol.69-10 .53. U=Ek=NE~l./' vrr= const.II.0357 mot. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. n:"A. 7.2·lcr • 7. sto odgovara ve6em pritisku.~.041 moL 7. 340 K. 7.54.=34. p=:1. Da bi proces bio S1.6. a) Lagano pokreCi okvir.51. 7.35 bar..468. t=const.Vldi primjer3! M=22 gimo!.47. a) v=1468 m/s.35·10.36I.).. a} 4 bara.27 I. Mozes Ii lzvesti zak!jueak da se smanjenjem zapremine.stoj temperaturi je Pl>P2.14. 0=2 mol.7 kPa. 7. T=360 K 7.38 mol. P1V] = P2 Vz . M=34 g1mol.8 J. b) P2=Po~pgh2=O. 57.~.78·10 5pa: 7. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru.22 kg/m s.36.136.oa k. P2=Po{1+crt2 ). T 81. p=o. 22 7.2.3 bara..P2=5 bara. pritisak povecao? 7. 7. T1=328 K.67. Pt=l bar. b.a. 7. U okvir sa staklenim dnom.45. 7. 67. 7.17. 320 K. • 7. Vidi sliku 134! 7 . sto znaa da je V 1<V2 • [lohor! 217. Vicfl sliku 1321 81. '~ 7. Vidi sliku 1351 7. 7.m=Nm. pNl=pN2.29'10-3 g.8. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2 • Treba. p:::Q. 7.62.

. a zatim do 100 ems alkoholom. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana. ~ 1t.022 N/m.12: 8.7'10.. d:::: f' gdje je V=O. m=pV.. F.3. m=4.51.. F=mg+Fpn.36. a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. 8. N .. (£. Ep "" k ill 6. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi opna bila CvrSCa. V kaji pretinac je pala najvise kuglica? Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom.4 mJ.0.45. F"" 1<6.39. Donj! eilindar ostaje priljubljen uz gornji. veel okvlr. 6!.2. 8. d" .1.59 mm.48.:. 8. b) Fmwr9000 N. patone. vrtikalno navise. a) V=1O-sm 3 .a..1019 B.45.=500 N. Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi poloYina najmanjeg podioka koji se moze ocitati na lJ. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS. 8. a) S=2. d) A"" - . Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 1004 em 3 oleinske kiseline.!. r. 8. Vidi rjesenje zadatka 8..J.S=Sj"S. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.J 7. Ll.6 em.4nr.8.26 em.106 Pa. Broj molekula u toj zapremini je 8.61 mm. a Igla ostane na povrSini vade.13. 0'::::25 MPa. Kondenzirano stanje tvari n~5. 8. a=49 m/s2. SHa istezanja je Fj. Lagano lupkaj po okYirima. S1=100'41tr/. a "". Vidl zadatak 8. Treba ih prekritl staklenom plocom kako kugJiee ne' bi ispadale. vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S. d='3'1Q-. dl!=l. a} 0.:e.1 P'9 em. F=45 N. 5 .(rad).=5. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. a) F=40 N. V=h(S2-S. 8. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0 S Sa dijagrama odredi modul elasticnosti 8. a u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa? 98. V 1=0.109 Pa. a zatim sve na povrsinu vade.:::.2 mm.16 N. F""O. A=cr. Kuglice treba da imaJu precnik do 0.24. 0'=0. m".20.231 F=mg+(d. h = 8.0. onda je zapremina V::::S'd.:::. e} 9. Vidi primjer 2! 0.mgsina.·. if=2as. onda je V=nV" gdje je zapremina jednog molekula V1 = molekula.42.). 0=12.078 N/m. c) k "" 4 i.23. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije €=h+j+T' gdje su Ah. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru.:::.17. gdje ie sila povrSinskog napona F.b). aka se postave u vertikalni poJozaj. 8.30.016 kg. 8. rl=5. 8. b) 4. m2. b) i e) . 8. . Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru. m"4. 2 d=7. 8ila reakcije podloge je N=mg+ma..39.moll. sa obje strane akvira.023 g. onda zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe.4. Optereti traku . pod djalovanjem molekulskih slla. Pagledaj primjer 2. U donjem dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em.023 ems. $=1/2.0. S I 8.50.098%. M=18 g/moL 25 22 2Z . ms .l..1 kg. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude jednak: F. a) Koji mode! odgovara kristalu.3.08'10 8. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. m-.92'10 Pa. i 8.0.().05.zpV. 8.41.6 MPa.46.71lffi.5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto nesta praha krede. hk-::06. Ako pustis veliki braj kuglica.=O. 8. Ah AI aT .38.97. 0'=0. 0. 8. 23J 8. w S.o. l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=2·2m=-2dn.073 N/m. R e = 2~V .7cm.29. Oko .106 . Od tog rastvora pipetom odmjeri 0.:::.92 g. Iglu stay! na komadic papira.5 mfs2 8. Ako pretpostavimo da se formira monomolekulski s!oj oleinske kiseline. N= 7 .1 ' m 2 -F6.33.37 mm.21.1. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak ana maze past! u bilo koju. e)ma=Fmax-Frr. N=3. mv 2 kt. 8.34'10 molekula.31. O'k= 5 N/mml!.15. je A=0'2S=O'2Ix.:::. b) F=mg. as=Sl S. 1=5 m. V=dS.4. ht =7 em.23·10 6 Pa. .1 2 ".25.28. A=O. S-izmjerena povrsina masne mrlje.18.J. 8.7 em . b)3. m.S!z. 1=180 m.F. hv=14. E "'" 2.5 mol.11.022 N/m.7 mm.1).. a) 2. ~ . Neka je zapremina vade 1 dm3• Tada je masa m=1 kg.0. h2 '" 0'2 £1. Gomj! dio opne se skuplja (sI. F=0.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems.44. S.107 Pa.005.68.<lS. gdje je tI V L 118 119 . Tecnosf djeluje i sa spoljasnje i sa unutrasnje strane prstena.10-29 m3 .9 )./~o.1S.5.34-10 (vidi zadatak 8.32. Ogledom se dokazuje postojanje slla 'Izmedu mole kula.78 eml!.:::. e) E=4. N=41 0 N. Zapremina svih molekula je V=NV1=O.44 mm. 0=260 kapl.3·10·l!5 kg. a) 40 MPa. 8. N". d=0.105).60.1 d F 1egovlma ml. a) F=mg. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. ~J I AT poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. . 8. B.m=crl. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n.F j .4% ukupne zapremine.43. 8. b) 776 g.. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl".54 g. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea.067 N.1·10· m 3 8. 8.3·10·re kg. Kada papir upije vodu.om=O.22.068 N/m. b)1.::o E ~l.:::. m=100ml. 0'2=0.2gh. 8. S=4nr. S:. b) 0. a=8. a) 1.B g.:.47..38. a zatlm ukloni manji (s!.1 MPa.6 kg.40. nesto duzi od precnika. == 2. A=0. b) 2 E=200 GPa . m=O.26.'" 19620Pa. B. 8. F/S=1.=::mg. h1 0'1 P2 8. if. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi F~= mg·Fp .12.5·1(f'. 8.). Neeel 8. 8. d~2.97MPa 8. 2 "" 8Ji a) F S jednog od njlh staYI treei. .078 N.9. ' lJ. b) ErO.1.I2. Sl=2'4mt Masa kapi ostaje nepromijenjena: m=2m. a) m.1.2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). To je slucajan dogadaj.005 g. b) 2. Vz. 0=0. 8.19.:::. 8. f. 3 3 f1=1 . 8.2 em. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. 8.3 nm.01J.35 . a)0. A=38)J.a zatim ponovno dopuni alkoholom do 100 ems.9. 8. 8. pregradu.27. ..2 . b) 2. Podatke mjerenja unesi u tabelu.:::.S=0... gdje je d~precnik jednog molekula. pi r3n '" p. -2-"-2-.5'10'" ems. b) A=a2h. SHjedi da je 1=10400 m. gdJe je Fi<?O'~$. tlls.102. Izmjeri dui. 8.8.iretL . 8.5 em.14.7.5. e)E=3.inu trake I i presjek S.37.b.5. F2=mg+rna. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog djelovanja koja lma red veliCina 1 nm. 2S 8.056 em. 16 mJ. V=SI.49. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao zategnuta apna. ~1t (%y '" 1. 8. m". d. j biljeti lzduzenja al"lJ.+d2 )ncr.:::.S J.c. 8.04.34.. S=4. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama.23'10 . 8.334 dm3 • To iznos! 33..68 mm. .S.0. U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je.6.irln:. m. 0.95 GPa. 0=0.

.82! AV=O. i 9.:16 cm 3 . Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar. O=mQt.48. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa ¢e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. .421 a) Q=1574. 06.4. 0 1=7123 kJ.01=1050 J.5 kJ+1008 kJ+125.. a) V 1=3!. S.::-. 130"'60..21. O2=336 kJ. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari..s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena).b.4 h. o6.5r-mq. b) 119.. Termodinamika.37.)+mql. 9..82.~83 K. 9. Sipaj u posudu nesto vode i . Vidi rjesenje zadatka·S.5 min.23 i sliku 18. 1°C.9997 m.a. a) n=O.2·10-'&1J<'C. 9. 9.+~{ft-ts). se podife.75 cm 3 .0. 9.6'C. 120 121 .24. Skini posudu sa resoa i dobra zaeepi.4 MPa.50. 9. stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. r1 "" 1.g..998 m. 9. 1=105°C. 9.t.M=~3. Plutan! esp. O=mc(it-h)+mQl.4:a. Pog!edaj zadatak 9. Fazni prelazi. Q2"'33.19 . 8. Tz= 0 K. t = 11.17. A=7200 J. "" Va + 1~ Va. Q.77. 8. b) q=mc. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj vodom. a} !=. Stavi posudu u hladnu vodu. Uporedi doboveni reiultat sa tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode. 80QJ.=1 . a zatim visinu alkohola hz . c) tN".Vidi primjer 3! 0"=38. A = 0.=pS(I.6 kJ.(t. 9.6.387 kg .. 0 3=1260 kJ. 9.= 39805 J. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n.8'10~ 11'C.8 em.8·10·51f<'C. 0:<".8"C. 850 J.5. . So=8400cm .=60°C.t). I~ lo(l+ut. 0=772. b) .. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju.. Po=O.8.51. A=28 kJ.6emz.15. tlV=3·10""m 3 • mz "" O2 = 0. 0.9.=m~(tz-t. c) O2=143. 0=3025. Moze! 8. Stub zive. "t=44. prj tome]e PDb.24 glem 3..al t.=1.8 kJ" b) 31. o t1 .60 g/em 3 . A=18000 J. OL=QV. s = 684 km. tlVs =Voy. 8. 4. 0=13.45. Q2=33600 kJ.70. 9. 9.t:::3480 J. r2 ::. 8. p=300 kPa. 8.46. koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi.43.1.1 MJ.0110.t=11.55.33. a) 35. 0=41983 kJ.01 em.8%.735 cm'.78. bez zapusaca._.8 glcm 3 . Ako se zanema~e gubici O2=01. masu prstana m i srednji precnlk prstana d.202. 9.=10. 9. 8. 8. 9. 8. t v=80"C. V." Q! ' 02 ' Q3 ' ra(1 +at). ~2a.te. V 1=12.je masa five 52 g.7"C. m=1oog.061 2 m. Broj obrtaja je N "" 2:r . O=me(4. Cep se krece..U ""2'nR.22. 8.65. 9. d=do=(1+o.9.3 MJ. 9.=43.53.a) 120.44. 9.56. 8. 8. duzine vazdusnih stubova I. 9. Stavi posudu u toplu vodu (51. P=1000 W.4. V2=7.11=!o(1+uh). Pogledaj primjer 4 i sHku 1071. 8. 9.53.0.e u U cijevi.4'10-41f<'C. Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on potone~ Da bl se epruveta statno kretala potrebno je odrZava~i stalnu razliku temperatura. t=382"C. 8.hzno t.73. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh.33.=nRT1.T.74. 52. 9.=2. 9.86.75.~i pritisak i. 9. 2 z 8. 0.5 kJ. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi nekoliko puta. io=2rort=don:. V". t=56. Pogladaj primjer 1l A=600 J.54.25. Qs=mqs. Glovo otpusta toplotu: Oo=moq. 9.80. 0::=67200J.840 J. 9.106). 9.778 glcms.5°C 9.8.12 .je topli a s18 hladni rezervoar? 9.29.I37. 0=mc"i. 0=5.32. <:<=1 .J. 8.=28.:":=-~=""'-=:-=-~'::':. A=646 J. 9.36.5 kJ.J. S.=mle(f&-t. 9.se smani. 1.1=6.. 10=11. 9. 5 1=9983 cmz. 8.4°C. a) Vidi primjer 11 A=997 J.85. y=1. 0. p:::: A T.T1=437 K.67 glcma. 6V". tr15°C. 9.30. O=mcdt=epVoAt.59. q.B mol.Js=21.68. 3 Tf=0. okrenuta 9tvorom nadole.Nakon uspostavljanja toplotne ravnoteze.VoYttlt. 8.71. 8.8 cm z. d::.= mvCv(t.lB. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. V j =18 t.] kJ=1165 kJ.67. AU=336 kJ.34. Treba izmjeriti visinu stuba five h. A=61 . V::=45! b) Tz = Vz.5"'C.2.10.8 kJ.54..c. 9.r.49.66. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.. Voda u posudi ce pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje. b) t=1490C S. 8.0003 m.38. y=3a=4.6.=409 5 K . b) 13..2 cm . SI.47.4°C.78 MJ. 0=1.58. 0=15894 J.l-h). ts=6. Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok s~ v~a u pipeti na pre~ta~e podizatl.63. Visina se raeuna u odnosu na mvo tecnosti u Casi.5 1/0C. Hladnija vada' prima toplotu Q.~ kJ.3 kJ.29.01 em.y=V1Y~!' gd.tg =0"C. Vidi zadatak 9.4:i~. m=loo kg. a) tlV:.6.61. Gu~tina zwe je 13.111).62. 8. Qo=Qv. Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.30=60 m. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da. T 1:::420 K.B. a)13. Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u toplu i hladnu vodu. 1650J. 9.1'10.87. dN=Nlt-N\=9.39.-tv) ts=28.25.. Vidi zadatak 8. dV=1635 cm 3 .60. 9..zna~ ~~El~nosti. trenutku otkidanja prstena. a) a""S. '1=30. Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. stub zive se kre6e gore dole.51. 8. t=641°C. 8. b) 1:=52. p=0. 808J. m=145 g. bU=O. T:<.3.13. mvCv(t... 8. ! .6 g/cm3te.28.19 MJ. AV=I:Nt"t:Ns=3. 0 '" F. pV. MJ.5 ems. O.S=29.31. jer je p omJena zapremlne pn toplJenJu zane~arljiva.-tv).1=1. 0=84781 J.. 8. 9.52. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?. 9.56 kJ. Q=mc(t2-t.968 m.35.:::.gdje js r =: -::. na datoj temperaturi.79.Pogledaj primjer 3'1 sliku 137! 0 1 =17581 J. i 12 (prlje i posHje zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi. 8. 5 kJ.40. Vazdusni stub.110).3. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate.33.-t)+mq.B I.1"C.(ktJ.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335.28mqs.8 cm z.. t:Nt::. O=P"t. 0= 26 GJ.75. Voda prima toplotu: 0. Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.• t.0306 m.IW=B·10-4 m3. 0=74455 J. AV=Voytlt. PM adijabatskom procesu 0:::0. 9.b.005 m.8 kJ. a) 419.88.S3•. Q 3=419 kJ. Pogledaj zadatak 9. provuci pipetu i teimometar (51.8 kJ+ 1143 kJ. 06 .8 kJ.7·10--51f'C.33. 73..:!-:.)=mLQt. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ pretvorice u paru masu od 8. koji se nalazl na povrSlni vod. Voda i alkoho! s~ nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. b)0=4800J. 1 t.-t. 8. t=530'C. !=dn:. M=362"C. K~~ gu~e~i ~p. 9. 8. b) 1=74.1641. b) Ql=223.27.1S=O.7662 kg/ms.0.72. 9. V0=50 cm3 .7. Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t .1 . 9.6°C.038 9. c) 13. 9.). 80=9989. c} AU=2483 J. 8..+mLc. 9.23. 8.127 M\fo/.76. t=415.3. Gas se ohladio! 9. t2=100°C. lebdi b!izu dna (slika 112). ~=m?. M=O.69. F=4-10 N.6ob. 1 =12. stavi u toplu vodu (sI. 9. Procitaj t~mperaturu t2 i promjenu zapremlne dV.=1.). V. smjesa ce imati ravnoteznu temperaturu ts. 9. 1 kg.(O-tJ+TTlt!ti-0=70.52.317. AV=S& d!=20 cm. b) Rad'gasa je A=p(Vz-V. Radno tijelo je vazduh u epruveti. Koja tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi? 9. 8.1311 mm.80S.1010C. yt=0. Toplija voda otpusta toplotu O:<.21. Vidi zadatak 9. t. a) A=1800J. Vldi zadatak 8. 9.64.. visine h. n=10 kockica 9.11.26.Q.14. T1 V ' 1 .33.33.= 31.41. 10=60. .81.20. istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa. Pk=O.a1 C:!=476 JlkgOC 9.44! t.5 kJ. 9. 9. AV::N kwV"". podize se.B2 em'. mpqk+mpCv(tpwis):::::m"c. m=1. 0=1915. yt=O. A::"-liU=w650 J.036 m. 0.42. 32. 9... Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. 0 4=2260 kJ. Treba izmjerlti silu F koju pokazuje dinamometar u 9.vpdena para te .6 min.16. 8.57.84. t. 9.

snaga.29 0.· 10.022' 10·' mor rn' m' m" I Uo=4.=1.1.66057'10' kg h-6. ied.27 kg 1 min=60 s 1 h_3600 s 1d 86400 s 1 bar-l0' Pa 1 eV-l.495978·10" m 1 t_10"kg 1 u=1 ..15 K I Po-l01325 Pa e-l.602'10~ J .=1 . Idplina . lIIIeaunarodni sistemjedinica Osnovne jediriice Velicina duljina Oinaka~ Predmeci decimalnih mjernih jedinica I . m t termodinamicka lemoeratura iakost elektricne slruie svietlosnaTakost kolicina tvan (mnozina\ Neke izvedene jedinice Velicina T I J n 10" 10" 10'" 10" 10" 10'" 10'" 10'" d c m u n p f a decl centi mili mlkro nano piko femto ato 10 10' 10 10' 10' 10" 10 00 10'· da h k M G T P E deka heklo kilo mega giga tera peta eksa Vaznije fizicke konstante brzina svjetlosti u vakuumu gravitaciona konstanta ubrzanie slobodnoq pada Avoaadrova konstanta permeabilnast vakliuma permitivnost vakuuma masa mirovania elektrona masa mirovania protona masa mirovanja neulrona atomska iedinica mase Plankova konstanta standardna temoeratura standardni ontisak ~ elementami naboi malama gasna kanstanta Gustina (kg/m 3) c=299 792 458 mls y=6.109'10' kg u m.626'1 O~ Js To=273. .013 bar vodena para JO'C) i 1.12 F/m m.672'10' i<fL mn_1.674'10'u kQ u-l.6726'10~" Nm'/ka' Naziv kilogram po kubnom metru kvadratni metar kubni metar metar u sekundi niuln (newton) gustina I povrsina zaoremina (volumen) Oznaka kg I g~9. Velicina Jedinica· morska milia ast(onomska jedinica lona (I) atomska iedinica mase (u) minuta (min) sat (h) dan {d\ 1 bar elektronvolt (eV) duljina masa vrijeme I~pritisak eneraiia VrijednoSlis!<azana osnovnim . Jedinica metar kilogram sekunda kelvin amper kandela mol Oznaka m kg s K A cd mol masa vrioeme .7 Him 80_8. jedinicama 1 morska milia= 1852 m 1 astron. I paskal (pascal) diu I (ioul val (watt diul po kilogramu po kelvinu N Pa J W -kgK J specificni loplolni kapacilel Mjerne jedlnice izvan Sikoje se mogu upolrebljavati .806 mis' NA=6.88 122 123 . toplolni fluks .66057.602'10'''C R-8.-9.854'10.013 bar 700 920 988 1000 790 700 1030 760 900 13600 1. . aluminii bakar ieljeza cink nikl olovo platina srellro zlata volfram oorculan staklo !~ 2700 8'900 7800 7100 8900 11300 21440 10500 19300 19200 2300 2500 Suho drvo led (O'CL voda(20'C) voda(4'C\ alkohol(20'C) benzin(20') morska voda nalta u/ie (20'C) ziva (20'C) vazduh IO'C) i 1. rad.10.314 J/mal·K brzina • s rn sila oritisak inaorezanie\ Eneraiia.

" iil S ~ ~ ~~ "'~ .J-..!!! ~ "!: ~ ~1~1~1i:' I~~ ~I~I~R ~I~ ".91)4 Br Kr 83..JO 86 At (210) Rn (222) Fr _~223) 87 Ra 226. 0> colo ~I§I~I~~ !~.868 78 Pt J95.U Cd 112. 4 Li 6.lQQ !q ~ ~ JI~ Gl ~ "'~ .~~ ~I~ ~~fue ::ltnll\)I·~· S"Jlfl~'I~I~ I~ Ii o. F B 10...71 63.9116 ' 39.:tl'\ w!:::..80 56 57 138..546 47 Cu Ag Zn 65.90 37 Rb 85.l:t c...179 i He Ne 0 15...948 36 Ar " .01218 12 • E"" 8 .' l' ?e> '-..94 14 W 183..Oll Na Zl.9062 75 Ru 101. .9064 Te 98.941 II Be 9.~ r:1~ Ij lfil€ I~ I~ ~I~ ..0 <D ~ "'0 =~ '" '" . " V 5OMI4 " " Cr Mn 51.22 " " Nb Mo 92.9815 32.086 .elemenata Broj grope' Izmijenjeno Povijesno IA IA IIA IIA 2 IllB lIlA IVB IVA 4 VB VA 5 VIB VIIB VIA VIlA Novo . o· I a......= '" -'" c @ ~" o ~ ~ 3 0" ~ '2' s· 00" N.37 48 69.r -g ~ "' ~ 3i ". '" " 3 ~.37 Pb W7. -. " ~.102 20 Ca '<). 78.9984 17 P " S 34 CI 35.! I]I'T"IJI§ li·181~W~Je.o:p.905S 71 19Z.. 0"0> :J ~c 03 :r IC S F' ~ 3 o '" c ~ ~ .69 121.07 Pd 10M 46 . "..4678 55 Sr 87.0OS0 3 6' 7 .9738 4.....847 44 !7 58.59 TI 204.9045 85 " I " Xe 13J. .- - .n Ga Y 88.)COo)fO o:p.-------8 9 VIII VIII IB III II lIB 10 lIB IZ IlIA IlIB 13 IVA IVB 14 VA VB 15 VIA VIlA VIB VIIB 16 0 0 17 -.06 " K 39.~...49 180. " " ~ ~ . 8l " Ge ]2.08 " Se 44.9055 Cs 132.9055 Ba 137.85 106 (263) Re 18&2 " Os 190. 3i ".8.00Z60 10 ZO.96 Se 79. ~ '" 2.9059 Zr 91.9665 .9380 43 " Fe 55.>' . " " 3 ~~ c::: " eo ~'" l tnO ~ 80 lS 1\)". I\) a i:f -g ~ 1\)0 0 ".:>4 88 La n Hf " Ta (262) 95.t ~ c ~...9332 45 Z8 29 30 31 Co Rh Ir Ni 58.81 I! C It.Z " Po .9806 +--. 0> ~ a. ~ ~ Period ni sustav.75 " Sb " Bi " Te 127....9479 104 105 208.60 (210) Hg 200.... 114. Co iN "' "" :""1-v .. I p • • r f -->- . _f ''"" ~~ l!l iii o~ =.-g"'" " ~ -.~: i -g il 0> '·(f)PlPlroCI» ?l c '~'IC"I!:iI~ ~.305 d .2 102..82 In Sn 118.62 38 " ...453 3S 26.9898 Mg 24. ~ ~! 0" ~~ ~ <DE? '" 0> 0> Q.~o0"3'" as' o _: N.~1\)->.0061 15 30..09 " Au 196.025 " Ae Wnq Unp Unh (227) {2M} J78.: ~ '\ ~ ~~ /.. AI Si 28.996 54..59 5<) " As 74. (j)o.. .9559 39 Ti 47. ~ 3i ~ N. owwoco ~1~lgl~I~~ I.jO')coro. 0 oeo 00 00 1\)1\) . 126. N 14.9994 1...5 6 7 18 .. . f .40 107..e '~ 1 " T a.-H 1..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful