P. 1
ceste za uciti

ceste za uciti

|Views: 1,483|Likes:
Published by antonianovak

More info:

Published by: antonianovak on Dec 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/04/2013

pdf

text

original

CESTOVNA ČVORIŠTA: -to su točke u cestovnoj mreži na kojima se križaju, isprepliću, spajaju ili razdvajaju prometni tokovi(povezivanjem dviju

ili više cesta) -u čvorištima se traži primjena PROSTORNOG(horizontalnog i vertikalnog) i VREMENSKOG razdjeljivanja prometnih tokova (zbog prometne sigurnosti i propusne moći) -horizontalno razdjeljivanje je proširivanje kolnika dodatnim voznim trakovima -trakovi za skretanje(čvorišta u razini) -trakovi za usporenje i ubrzanje(spojne rampe čvorištaizvan razine) -vertikalno razdjeljivanje(čvorišta izvan razine): -vođenje voznih tokova na različitim visinama(nema najteže prometne radnje-križanja) -vremensko razdjeljivanje(zbivanja ovisna o vremenskom slijedu vozila-pretjecanje,uplitanje,isplitanje) -vertikalna, horizontalna i svjetlosna signalizacija(kod čvorišta ujednoj razini) -prometni tokovi mogu biti: -neprekinuti prometni tokovi(primjenjuju se kod čvorišta izvan razine) -isprekidani prometni tokovi( kao podređeni tokovi kod čvorišta u razini) -prometne radnje u čvorištima: -isplitanje(nastaje na mjestu dijeljenja prometnih tokova) -uplitanje(.............................spajanja...............................) -preplitanje(nastaje na potezu međusobne izmjene voznih trakova) -križanje(nastaje na mjestu međusobnog presijecanja prometnih tokova)
ISPLITANJE:

UPLITANJE:

PREPLITANJE:

KRIŽANJE

-najjednostavnija prometna radnja je isplitanje a najteža i najopasnija križanje -što je veći broj konfliktnih točaka u čvorištu veći su zahtjevi za sposobnost i vještinu vozača. (4-krako raskrižje u razini sa 32 konfliktne točke!!!)

(čvorište oblika djeteline izvan razine-18 konfliktnih točaka)

-u naselima se pojavljuju dodatne konfliktne točke i to između vozila, pješaka i biciklista koje se rješavaju primjenom horizontalne i vertikalne signalizacije(manje prometno opterećenje) ili primjenom svjetlosne signalizacije i izgradnjom pješačkih pothodnika(veće prometno opterećenje)
PODJELA ČVORIŠTA:

-u jednoj razini(čvorišta-zaskrižja u razini) -dijelom u razinia dijelom izvan razine(kombinirana čvorišta) -u dvije ili više razina(čvorišta izvan razina) -na izbor utječe: -sigurnost prometa -propusna moć -značenje cesta koje se križaju -kutovi križanja cesta, brzine vožnje, navike vozača -najčešća je primjena raskrižja u razini koja mogu biti -oblikovana kao: -nekanalizirana(neuređena) -kanalizirana (uređena) -prema broju krakova: -trokraka -četverokraka -višekraka -prema mogućnosti kretanja: -potpuna(mogućnost kretanja u svim smjerovima) -nepotpuna(nemogući ili zabranjeni pojedini smjerovi kretanja) -prema kutu križanja cesta: -pravokutna i kosokutna -prema simetričnosti: -s točkom simetrije -s crtom simetrije -nesimetrična -višekraka čvorišta (u razini), mogu se primjeniti samo uz primjenu kružnog toka ili se višekrako čvorište rekonstrukcijom pretvara u dva ili više čvorišta.
ČVORIŠTA U RAZINI:

-kanaliziranjem postiže se: -prisilno i jasno vođenje prometnih tokova -dobra orjentacija u svim situacijama -koncentracija i jednoznačno određivanje mjesta konflikata -smanjenje konfliktne zone
MOGUĆNOST UREĐENJA TROKRAKOG ČVORIŠTA: NEKANALIZIRANO KANALIZIRANO KANALIZIRANO

ČETVEROKRAKO KANALIZIRANO ČVORIŠTE:

TROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GL KOLNIKA . OBLIKOVANJE PRIKLJUČAKA SPOJNIH RAMPI -klizni izvoz -klinasti izvoz -paralelni izvoz -izvoz za oduzimanje prometnog traka -klizni uvoz -paralelni uvoz -uvoz s dodavanjem prometnog traka -na glavnim kolnicima najčešća je primjena paralelnih izvoza i uvoza -dužina izvoza zavisi o razlikama računskih brzina na prolaznom kolniku i rampi te o uzdužnom nagibu -dužina uvoza ovisi isto o tome ali još i o prometnom opterećenju na prolaznom kolniku.najpovoljnija rješenja su u pravcu -najveći dozvoljeni uzdužni nagib prolaznih kolnika iznosi 4% -najveći uzdužni nagib na rampama u padu iznosi 6% a na rampama u usponu 4%.ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -primjenjuju se kada: -rješenje s raskrižjem u razini ne zadovoljava zahtijevanoj propusnoj moći ili -kad to traže uvjeti sigurnosti prometa -iznimno: kada to uvjetuje konfiguracija terena -okosnica su im glavni prolazni kolnici(moraju osigurati neometani prolaz vozilima sa strane) -silazno uzlazne rampe su spojne ceste koje omogućuju prijelaz vozila s jedne ceste na drugu(lijeva i desna skretanja) -s obzirom na tlocrtno vođenje(glavnih prolaznih kolnika).

ČETVEROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -PREPLITANJE NA 4 GLAVNA KOLNIKA -4 RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GLAVNOM KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GLAVNA KOLNIKA KOMBINIRANA ČVORIŠTA: -primjenjuju se u slučajevima kada na glavnom kolniku nadređene ceste nije dozvoljena prometna radnja križanja( dozvoljeno je isplitanje. podlogu. zastor i stabilizacije) PRIRODNO SRASLO TLO: ZEMLJANA TLA: . epoksilne smole. uplitanje i preplitanje) -na podređenoj cesti i na rampama moguća je prometna radnja križanja -ova čvorišta često se primjenjuju u naseljima jer zauzimaju malu površinu KOMBINIRANA ČVORIŠTA MATERIJALI ZA GRAĐENJE CESTA -vezna sredstva:cement. vapno. leteći pepeli. mješavine katrana i bitumena. bitumenski mulj. katranske smole. bitumen. zastor i objekte) -umjetni kamen(za podlogu i zastor) -vezna sredstva(za podlogu. -materijali za građenje cesta: -prirodno sraslo tlo(za donji ustroj) -prirodni kamen( za donji ustroj. katran.

šljunak. (mjerodavna je za potrebe zbijanja i valjanja) -izražavaju se koeficijentima rastresitosti. pješčari.5mm -jednostruko drobljena(obična). betonske kocke i betonske ploče -KLINKER:. srednji(0-2mm). bez prašine. postojan kod smrzavanja -velika čvrstoća na tlak.09-4mm).pečenjem gline do sintetiranja -velika gustoća i žilavost.les. metamorfne i eruptivne stijene visoke čvrstoće) stišljivosti). KAMENITA TLA: -polučvrsta- vezana minerološki i mogu se iskapati bez eksploziva(lapori. -sitnozrna(koherentna) vezana tla-gline. Karakterizira ih plastičnost pri vlažnosti i smanjena nosivost. slabo upija vodu. bez trošnih zrna.09-4mm -sitni(0-1mm).-humusno tlo-nenosivi površinski sloj.(mjerodavna je za potrebe prijevoza. zbijanja i valjanja) -stalna rastresitost: nastaje kada se materijal ugradi i zbije. šljunak(2-63mm).5-63mm -lomljeni kamen: -miniranjem u kamenolomu -veličina zrna preko 63mm -za prosijavanje se koriste sita standardiziranih promjera otvora UMJETNI KAMEN: -upotreba u zemljama bez prirodnog kamena -održao se klinker. Muljevi. gline i organskih tvari -drobljeni kamen mora imati poliedarski oblik. hrapave površine i oštre bridove -vezno sredstvo kod tamnih zastora mora prijanjati za agregat(svojstvo agregata) -prema načinu dobivanja: -prirodno usitnjeni i umjetno usitnjeni PRIRODNO USITNJENI: -pijesak(0.iskapanje pomoću eksploziva( sedimentne. prašine. dvostruko drobljena(plemenita) -drobljenac: -drobljenjem pogodne vrste kamena. postojanost na smrzavanje (propisi za zastor su stroži od propisa za donje slojeve) -mora biti zdrav. kocke od šljake. Uvjet nosivosti-povoljan granulometrijski sastav -mješovita tla-mješavina koherentnih i nekoherentnih tala. udar. krupni(0-4mm) -isto tako nesmije sadržavati glinu i organske tvari -kamena sitnež: -drobljenjem(jednostrukim ili dvostrukim) pogodne vrste kamena -veličina zrna 2-31. valutice(preko 63mm) UMJETNO USITNJENI(DROBLJENI I MLJEVENI): -kameno brašno: -mljevenje vapnenca(pretežno) -veličina zrna 0-0. škriljci) -čvrsta. Gradnju na njima izbjegavati! SPECIJALNA TLA: -tla male nosivosti(velike RASTRESITOST MATERIJALA: -početna rastresitost: nastaje iskopom i rastresanjem materijala kada mu se povećava volumen. -krupnozrna(nekoherentna) nevezana tla-pijesak.71mm -služi za ispunu asfaltnih i katranskih mješavina ili za cementni beton(pomanjkanje finog zrna) -nesmije sadržavati glinene čestice koje bubre u vodi -čistoća se ispituje indeksom plastičnosti koji nesmije biti veći od 4% -pijesak: -drobljenjem pogodne vrste kamena -veličina zrna 0. -sa materijalima sa koeficijentom stalne rastresitosti manjim od 1 treba postupati oprezno. PRIRODNI KAMEN: -za cestogradnju mora imati standardom propisana fizikalno mehanička svojstva: -čvrstoću na tlak -otpornost na habanje -otpornost na udar -otpornost na upijanje vode. veličina zrna 31. vlak(na savijanje). Odnos ugrađenog volumena od predhodno sraslog. Obavezno se uklanja kako bi se nasip izradio na nosivom sraslom tlu. otporan na habanje -pečenje preko 1200°C(sinteriranje-pečenje na temperaturi otapanja minerala) .

sapuni. plinsko ulje i maziva ulja. BITUMEN: -smjesa ugljikovodika.-DROZGA(šljaka):-dobiva se kod proizvodnje sirovog željeza u visokim pećima -postoji lijevana i zrnata. tj bitumen se odvaja iz mehaničkog spoja s vodom -voda isparava a bitumen se hvata u tankom sloju oko zrna kamena i veže ih međusobno -napredovanje procesa vidljivo je po promjeni boje koja je najprije smeđa a zatim postaje smeđa pa crna . BIT 60. petrolej. hidrauličKo vapno -za stabilizaciju se koriste sve vrste -dodavanjem glinovitim tlima povećava se nosivost takvih tala koja su zbog vlage plastična. bitumen. BIT 25. u kojoj nije topiva. brzovezujući visokovrijedni cement -čuvanje od vlage. Lijevana se lijeva u kalupe a zrnata dobiva naglim hlađenjem vodom -lijeva se u kalupe oblika kocaka i prizmi a kvaliteta ovisi o kvaliteti željeza koji se proizvodi -lijeva se u kalupe na čijem dnu je usitnjena drozga(za hrapavost) VEZNA SREDSTVA: -cement. bitumenske emulzije. cement-makadam) -stabilizacija pjeskovito-šljunkovitih materijala VAPNO: -koristi se kao vezno sredstvo za stabilizaciju plastičnih glina te tla sa većim sadržajem gline -vrste: živo. BIT 90. BIT 45. zagrijavanja u silosima -troši se redom kojim dolazi na gradilište -podliježe ispitivanju kvalitete i ako ne zadovoljava onda se ne koristi -primjena kod -krutih zastora(cement-beton. hidratizirano. oksidi. petrolej i plinsko ulje -drugi stupanj(smanjeni tlak-vakum kolona): odvajanje mazivih ulja -ostatak je bitumen čija tvrdoća ovisi o količini teških destilata koji su odvojeni. vapno. propuha. razrijeđeni bitumen. BIT 15(prodiranje igle pri 25°C-JUS) RAZRIJEĐENI BITUMEN: -sastoji se od destiliranog bitumena i razrjeđivača(mineralnog ulja(oko 15%)) koje brže ili sporije postupno hlapi -udio sredstva za razrjeđivanje i brzina njihovog ishlapljivanja su različiti -razrijeđeni su bitumeni kod normalne temperature tekući(netreba ih zagrijavati-prednost) -pomoću ovog bitumena mogu se izrađivati mješavine koje se mogu ugrađivati u hladnom stanju -koristi se za asfaltne mješavine te za prskanje podloga za osiguranje bolje veze između slojeva kolničke konstrukcije -dijele se prema viskoznosti: -RO 0/1 (vrlo tekuć) -RB 5/10 (tekuć) -RB 30/50 (poluviskozan) -RB 100/170 (viskozan) -RB 200/300 (vrlo viskozan) BITUMENSKE EMULZIJE: -upotrebljava se za obradu kamena na hladan način -emulzija je najfinije razdjeljenje jedne tekuće tvari u drugoj. BIT 130. fosfati -bitumen i voda se kod emulgiranja zagrijavaju do 100°C( prikladan je BIT 200-niska točka omekšanja) -PRIPREMA: zagrijani bitumen se miješa s ugrijanom vodom kojoj je dodan emulgator -za stabilnost emulzije bitna je vrsta i količina emulgatora -djelovanje emulzije sastoji se u tome da ona kod dodira s kamenom raspada. rastvorljiv u ugljičnom disulfidu(CS2) -u prirodi se nalazi kao sastavni dio prirodnog asfalta ili se dobiva preradom nafte -bitumen za građenje cesta dobiva se frakcionom destilacijom nafte(destilacija kod koje se sastavni dijelovi odjeljuju bez kemijskih promjena -destilati nafte nemaju značenje za gradnju cesta već se koriste ostaci destilacije -postupak dobivanja:-destilacijom(isparivanjem) pa kondenziranjem odjeljuju se benzin. sulfati. ulja. silikati. katran CEMENT: -normalno vezujući. Na taj način dobivaju se meke do srednje tvrde vrste destiliranog bitumena s točkom razmekšanja 37-72°C -upotrebljava se u zagrijanom stanju -BIT 200. a tom razdjeljenju pogoduje treća tvar koja je u drugoj topiva -prve dvije stvari su bitumen i voda -bitumen je u vodi fino razdijeljen u čestice od 1/10 do 10 mikrona -dodaje se emulgator čija je zadaća sprečavanje spajanja čestica bitumena u vodi i bolje prijanjanje bitumena za agregat -emulgatori: masti. a bitumen se dobiva kao ostatak destilacije -destilacija se provodi u dva stupnja u u posebnim uređajima: -prvi stupanj(pod atmosferskim pritiskom): destilira se benzin.

-prednosti: -obrada kamena se vrši bez zagrijavanja -moguć rad s vlažnim kamenom -emulzija dobro obavija kamen uslijed toga što je vrlo rijetka -pri niskim temperaturama su dovoljno tekuće(poželjno zagrijavanje pri 0°C na 30-40°C) -podjela(prema brzini raspadanja): -nestabilna bitumenska emulzija(NE50) -polustabilna (PE 55) -stabilna (SE 55) KATRAN: -tamni. te zbog toga mora imati dovoljnu nosivost . većinom viskozni destilati -dobivaju se suhom destilacijom organskih tvari( drvo. vodonepropusan a površina pod prometom mora ostati hrapava -podnijeti predviđena opterećenja bez trajnih deformacija -geometrijski oblici gornje površine moraju osigurati poprečnu i uzdužnu odvodnju -gornja površina zastora mora biti povoljna za izradu što trajnije horizontalne signalizacije. kriterij za ugradbu i i kontrolu ugradbe -faktori koji nepovoljno djeluju na konstrukciju a važni su prilikom dimenzioniranja: -gustoća i struktura prometa -osovinski pritisci -nosivost donjeg ustroja -klimatski uvjeti -hidrološki uvjeti -dubina smrzavanja POSTELJICA (PLANUM): -gornja površina donjeg ustroja -na nju se prenose stalna i pokretna opterećenja(preko gornjeg ustroja-kolničke konstrukcije). smeđi ugljen. za donje slojeve su blaži kriteriji u pogledu kvalitete materijala i ugradnje nego za gornje slojeve koji se često primjenjuju sa veznim sredstvom -tamponski sloj-donji nosivi sloj kao zaštita od smrzavanja PODJELA: -savitljive (fleksibilne) konstrukcije -krute konstrukcije SAVITLJIVE: -svi asfaltni i katranski zastori izrađeni na podlozi od nevezanog kamenog materijala -svi zastori od kocaka( ukoliko nisu na betonskoj podlozi) OSOBINA: -može preuzeti vrlo malene vlačne napone -bez oštećenja podnosi manje elastične i trajne deformacije donjeg ustroja KRUTE: -svi zastori izvedeni na podlozi od cement-betona OSOBINE: -može preuzeti ograničene vlačne napone do 7 MN/m2 -opterećenje se prenosi na mnogo veću površinu posteljice -dimenzioniranje kolničke konstrukcije: određivanje debljine. kameni ugljen) u plinarama i koksarama -razlikuju se po kakvoći. zagrijavanju i obliku posuda za destilaciju -za tamne zastore koristi se katran dobiven iz kamenog ugljena i iz mrkog ugljena -glavni produkt destilacije su plin i koks a između ostalog odvaja se i katran -svojstva mu ovise o kvaliteti ugljena koji se prerađuje. raspored i debljina pojedinih slojeva. načinu proizvodnje(plinare ili koksare) i stupnju zagrijavanja -kod nas je zapostavljena primjena katrana kao veznog sredstva u cestogradnji KOLNIČKE KONSTRUKCIJE OPĆENITO -prijenos opterećenja na posteljicu omogućava kolnička konstrukcija koja: -treba prenijeti sva prometna opterećenja na donji ustroj bez oštećivanja posteljice -završni sloj zastora mora biti ravan. homogeni. -završni slojevi gornjeg ustroja čine zastor koji se izrađuje u dva ili više slojeva(gornji habajući i donji vezni) -preko podloge se prenaša prometno opterećenje na donji ustroj -zbog opadanja opterećenja sa dubinom. otporan na trošenje.

naročito kod koherentnog tla.) vlaženje i valjanje -time se postiže upetost slojeva te se opterećenje od kotača prenosi na veću površinu posteljice -ispod podloge(lomljeni kamen-naravno) ugrađuje se sloj čistoće(pijesak-naravno) od 5cm. odbijaju se šiljci s točnošću ±2 cm od predviđene visine podloge -šupline se ispunjavaju kamenom sitneži i pijeskom i odlomljenim vrhovima te se podloga valja -valjanje je standardno od rubova kolnika prema sredini a u krivini od unutarnjeg ruba prema vanjskom -nakon valjanja lomljenog kamena nanosi se sloj drobljenca 6-8cm i valja uz škropljenje vodom -nanosi se kamena sitnež i također škropi vodom i valja -ako na ovako izvedenu podlogu dolazi tamni zastor ili mala kocka treba drobljenac potpuno zatvoriti pijeskom uz (neophodno i standardno)(op. šiljkom prema gore pri čemu je dulja strana kamena (ona koja leži) okomita na os kolnika -kamenje se reda jedan do drugoga tako da se planum ne vidi s time da se kamenje nesmije slagati jedno na drugo i nesmije se međusobno oslanjati. debljina 20-25cm -koristi se kamen piramidalnog oblika s jednom ravnom površinom širine 10-15 a duljine 15-30cm -polaže se ručno(mana-zato se više i ne koristi). -batom se nabija površina.ur. drugi sloj od istog materijala stabiliziranog cementom . PODLOGA OD ŠLJUNKA: -izvodi se u jednom ili više slojeva od šljunka sa pijeskom -veličina zrna je 0-63mm i to po krivulji prosijavanja -ograničen je sadržaj čestica gline (0.02mm) -izvođenje: -ukupna debljina od šljunka sa pijeskom -donji sloj od šljunka(ili kamena sitnež) s pijeskom a gornji sloj od drobljenca -jedan sloj šljunka sa pijeskom.-nosivost posteljice se određuje: -mjerenjem indeksa nosivosti «CBR»[%] -mjerenjem modula reakcije «k» [MN/m3] -mjerenjem postignute zbijenosti «sz» po Proctoru [%] -mjerenjem modula stišljivosti «Ms» ili modula deformacije «Ev» [MN/m2] -tehnika mjerenja određena je standardima -poprečni nagib od najmanje 4% služi radi osiguranja poprečne odvodnje(u vezanim tlima) -kod nevezanog ili kamenitog tla nagib je jednak nagibu kolnika -ravnost posteljice se mjeri ravnalicom-letvom dužine 4 metra na razmacima od max 100m -zemljani materijali ± 3cm -kameni materijali ± 5cm PODLOGE CESTOVNIH ZASTORA: -podloga je onaj dio na koji se polaže zastor -njena svrha je da djelovanje prometnog opterećenja prenese i razdijeli na zemljani trup ali tako da nebude prekorećenja njegove nosivosti -stabilnost podloge bitna je za trajnost zastora -podloga se odabire prema: -prometnom opterećenju -geomehaničkim osobinama tla -mogućnosti dobave građevnog materijala -vrste podloga: -od lomljenog kamena -od šljunka -uvaljanog drobljenca -uvibriranog drobljenca -od drobljenog materijala postepene granulacije -od šljunka obrađenog bitumenom -od cementnog betona -od stabiliziranog tla -ostale podloge PODLOGA OD LOMLJENOG KAMENA: -najstarija vrsta podloge.

.2mm.... 20cm-srednji.. težak 25.. ili vibracionim valjkom u tri-četiri hoda -ispuna se nanaša postepeno(suhi materijal 1/3 količine... valjcima s gumenim kotačima uz optimalnu vlažnost materijala -površina se zbija i izravna valjkom na glatkim kotačima -sastoji se od jednog ili više slojeva koji se valjaju svaki zasebno a šupljine se posipavaju pijeskom ili kamenom sitneži.....20cm -za ceste sa teškim i vrlo teškim prometom. drobljenim pijeskom ili smjesom kamene sitneži i drobljenog pijeska -valjanjem se postiže konačna zbijenost -debljina je 15cm-lagan.. npr grederom..... dovoljno teškim sa jednom pločom. te drobljeni kameni materijal -zbija se statičkim i vibracionim(???) valjcima PODLOGA OD UVIBRIRANOG DROBLJENCA: -izrađuje se kao alternativa nekim podlogama čija izvedba nije potpuno mehanizirana(npr podloga od lomljenog kamena... -zbijanje se vrši vibracionim valjcima... vlažni 1/6 količne) -konačna se podloga prevalja statičkim valjkom -preporuča se završni sloj izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva PODLOGA OD UVALJANOG DROBLJENCA: PODLOGA OD DROBLJENOG MATERIJALA POSTEPENE GRANULACIJE(MINERALNI BETON): -IZVEDBA: pomoću krivulje prosijavanja postiže se minimum šupljina u materijalu -SASTAV: -drobljeni pijesak...30% -zrna manja od 0......25cm (treba ugraditi nosivi bitumenizirani sloj kako bi se uštedilo na debljini zastora PODLOGA BITUMENOM OBRAĐENOG ŠLJUNKA: -izvodi se od granuliranog materijala i bitumena i ugrađuje na vruć način -mješavine mogu biti: ....5/45mm..15% -drobljenac 31... vib pločama.. škrope vodom i valjaju -koristi se drobljenac veličine zrna 31/45 ili 45/63mm -debljina je najmanje 15 cm..10% -kamena sitnež > 11. za srednji 20.......2mm.30% -drobljenac > 45mm.. za srednje težak 35cm...najviše 3% -uz ispravno odabranu debljinu ova podloga je prikladna za svako prometno opterećenje -preporučene su sljedeće debljine: -za ceste s lakim prometom..15cm -za ceste sa srednje teškim prometom..... a za teški promet preko 50cm kod kojeg najgornji sloj mora cement ili bitumen kao vezno sredstvo -ako se koriste različite frakcije agregata onda se one miješaju tako da se pospu po podlozi ravnomjerno a zatim mješaju uz pomoć strojeva..... a vrlo težak 30cm kod kojeg se završni sloj mora izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva -izvedba: -u cijeloj debljini od drobljenca -donji nosivi sloj od drobljenca a gornji završni sloj od bitumeniziranog materijala -donji nosivi sloj od smjese kamene sitneži i drobljenog pijeska a gornji sloj od drobljenca -za bitumenizirane nosive slojeve(BNS) mogu se upotrijebiti pjeskoviti šljunak...15% -kamena sitnež 4/11...06mm. a šupljine su ispunjene kamenom sitneži.... mješavine pjeskovitog šljunka i drobljenog kamena. podloga od uvaljanog drobljenca) te im izvedba nije ekonomična -sabija se valjcima i strojevima za vibriranje..-jedan sloj šljunka..... drugi sloj od šljunka + tamno vezno sredstvo -debljina iznosi minimalno 25cm.. 25cm-težak promet -veličima zrna je 31/45 il 45/63 -ispuna: najveće zrno da bude 1/6 srednje veličine drobljenca -nanosi se sloj čistoće 2-3cm(kamena sitnež) -UGRADNJA: -nanosi se strojem -valja srednje teškim valjkom -zbija vibratorom s više ploča.

... -kod podloge za tarace gornja se površina samo izravna na odgovarajući profil -za tamne zastore gornju površinu treba ohrapaviti(utiskivanjem žljebova.30cm -kao podloga služi beton MB20.... dodavanje sitnozrnog materijala krupnozrnom(oni su u suhom stanju slabo nosivi) -npr......18cm -krupnozrnate 0/45 mm najmanje debljine.10cm -sitnozrnate najmanje debljine.. 25-30m(tarac) -daska natopljena 24 sata u vodi(d=10mm-tamni zastor.dobiva se proizvod sličan cementnom betonu mješanjem krupnozrnog nevezanog tla i cementa sa dodatkom vode te sabijanjem. kiše(zaštitni krov.12cm -srednjezrnate najmanje debljine.20. d=15-18mm-tarac) -razdjelnica se može izvesti i od dviju bitumenskih ljepenkipremazanih bitumenom -zaštita nakon ugradbe 8-10 sati od sunca.....dodavanje pijeska i šljunka vlažnim sitnozrnim materijalima -odluku o izradi mehaničke stabilizacije podloge moguće je donijeti samo na temelju odgovarajućih geomehaničkih ispitivanja materijala -za vrijeme izvedbe vrši se stalna kontrola materijala -učinkovito mješanje i zbijanje ovisi o mehanizaciji i vlažnosti tla( sloj od 25cm u jednom hodu) -IZVEDBA: -na mjestu građenja dodaje se odgovarajući materijal(neodgovarajućem) -odgovarajuća mješavina priređuje se u blizini te se dovozi na gradilište STABILIZACIJA CEMENTOM:.-krupnozrnate 0/63mm najmanje debljine.. 5 dana treba je držati vlažnom(pokrivanje vlažnim pijeskom). rubni trakovi.. mora biti zemljasto vlažan i nakon sabijanja imati zatvorenu strukturu -veličina zrna agregata do 63 mm sastavljen prema odgovarajućim krivuljama prosijavanja -koristi se čvrsta oplata ili rubnjaci..25.10cm PODLOGA OD CEMENTNOG BETONA: -upotreba za kolnike i pješačke puteve -debljina: -10cm za pješačke puteve -za kolnike(po opterećenju) 15. a nadalje se povremeno škropi vodom -stabilizacija tla= povećanje nosivosti tla -može se primjenjivati u raznim fazama izgradnje cestovnog tijela -načini izvedbe: -mehanička stabilizacija(bez veznog sredstva) -stabilizacija cementom -stabilizacija bitumenom -stabilizacija vapnom MEHANIČKA STABILIZACIJA: -sastoji se od dodavanja slabo nosivom tlu neku drugu vrstu tla i međusobnim miješanjem(optimizacija granulometrijskog sastava i povećanje unutarnjeg trenja između čestica=veća nosivost) -npr..premazi). -zrna nisu u potpunosti obavijena cementom jer ga se koristi manja količina -dozvoljen je manji postotak gline(6-8%) -količina cementa je 90-210kg/m3 a ovisi o granulometrijskom sastavu(veličini zrna) -debljina sloja 15-22cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA BITUMENOM: -postože se miješanjem tla i bitumena -ova stabilizacija se koristi za ona vrsta tla koja gube stabilnost gubitkom vlage(pjeskovita i šljunkovita tla) -za tlo sa velikim sadržajem sitnih čestica(finih frakcija) ne koristi se ova stabilizacija -količina bitumena je 6-10%(ovisno ovrsti tla) -debljina sloja je 12-15cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA TLA VAPNOM: -tlo se miješa sa vapnom a zbija se kada se postigne optimalna vlažnost -primjena kod sitnozrnih visokoplastišnih materijala -djelovanje vapna: mijenja strukturu tla(dolazi do razdvajanja čestica... koherentne se frakcije zgrudaju u konglomerate postojane u vodi -posljedice: -sniženje granica plastičnosti -smanjivanje kapilarnosti PODLOGA OD STABILIZIRANOG TLA: ... ili utiskivanjem grube kamene sitneži u svježi beton -podlogu za tanje tamne zastore treba površinu betona preštrcati tamnim veznim sredstvom radi bolje veze zastora i podloge -ugrađuju se razdjelnice(stezanje i rastezanje betona) -uzdužna kod širine kolnika veće od 5m -poprečna6-12m(tamni zastor). prijelazom grabljama.. vjetra .

..0...... potrebno je zaliti reške.0...-manje bubrenje tla zasićenog vodom -manje skupljanje...vršit će se proširenje samo ako normalna širina(povećana za iznos proširenja). 2R ..∆š = 52 2R -minimalno proširenje u kružnom luku(ovisno od širine kolnika šk) iznosi: -za šk≤6m..∆š = 82 ...2m -za šk>6m...3m (proširenje se ne izvodi ako je računski (iz prethodnih izraza) dobivena manja vrijednost odminimalnih) -vrijednost proširenja u prijelaznoj krivini određene su grafikonom koji se sastoji iz kubne parabole... -na cestama sa čestim izvanrednim prijevozom(vozila koja prekoraćuju najveću dozvoljenu duljinu) proširenje kolnika mora se odrediti zasebno -kod zaokretnica proširenje se izvodi s vanjske strane(postiže se povećanje polumjera za oba vozna traka) -veličina proširenja vanjske strane kolnika je maksimalno: (zbog kontinuiteta toka vanjskog ruba kolnika) . postojanost na smrzavanje -vrste vapna: SVE! Količina vapna 3-7% mase suhog tla -debljina sloja 12-20cm(potrebna jaka mehanizacija) OSTALE PODLOGE: stari tarci od male kocke(za tamne zastore).∆š = 82 + R 2 − 20 − R . pravca i kvadratne parabole -vrijednosti se nanose okomito na liniju neproširenog kolnika na unutarnju stranu krivine VRIJEDNOSTI PROŠIRENJA U PRIJELAZNOJ KRIVINI -proširenje kolnika na mjestima gdje se predviđa širina kolnika veća od normalne(spojni kolnici čvorišta)..... 2R .. prelazi za više od 30cm već predviđenu širinu kolnika.. stražnji kotači opisuju manji luk od prednjih kotača -veličina proširenja ovisi o veličini vozila i o polumjeru kružne krivine -proširenje se vrši na unutarnjoj strani krivine(u iznimnim slučajevima se vrši proširenje i na unutarnjoj i na vanjskoj strani krivine-zaokretnice) -po cijeloj dužini kružnog lika zadržava se pun iznos proširenja kolnika -prijelaz od neproširenog(u pravcu) do proširenog kolnika(u kružnom luku) vrši se na duljini prijelazne krivine -potrebno proširenje(za jedan trak) u kružnom luku: ... stari zastori od cementnog betona GEOMETRIJA VOZNE POVRŠINE PROŠIRENJE KOLNIKA U KRIVINI: -izvode se zbog toga što vozilo u krivini zauzima veću površino od one kod vožnje u pravcu(prilikom zaokretanja prednjih kotača dolazi do promjene položaja osovina).. postojeći zastori od drobljenca(ukoliko su izvedeni na dobroj podlozi).

treba voditi računa o odvodnji površine kolnika i posteljice SHEME VITOPERENJA OKO OSI KOLNIKA NAČIN VITOPERENJA SA DVOSTRANOG NA JEDNOSTRANI POPREČNI NAGIB i PRAVAC.0 0. KLOTOIDA. sa srednjim razdjelnim trakom) -ako se kolnik vitoperi oko njegovog ruba( a kolnik je u krivini proširen)-vitoperenje se vrši oko ruba neproširenog kolnika -maksimalna veličina nagiba prijelazne rampe: V[km/h] 40 60 80 i max 1. a samo iznimno može biti kraća -u slučaju kada kolnik vitoperenjem mijenja i smjer nagiba. KRUŽNI TOK SHEME VITOPERENJA KOLNIKA VITOPERENJE OKO OSI KOLNIKA i≥imin i<imin KRUŽNI LUK.1š/2 -pri okretanju oko rubova imin[%]=0.duljina prijelazne krivine VITOPERENJE KOLNIKA. KRUŽNI LUK IZMEĐU 2 NAGIBA SUPROTNOG SMJERA KRIVINE SUPROTNOG SMJERA i≥imin i<imin .PRIJELAZNE RAMPE: L2 24 -vitoperenje kolnika= prijelaz iz poprečnog nagiba u pravcu u poprečni nagib u krivini = promjena poprečnih nagiba između dviju protusmjernih ili istosmjernih krivina -promjene oblika poprečnog presjeka(promjena smjera i nagiba kolnika) mora se vršiti postupno -vitoperenje kolnika obavlja se na dužini prijelazne krivine i to: -okretanjem kolničke plohe oko osi ceste ili oko nižeg ruba kolnika(javne ceste s 2 prom traka) -okretanjem kolnika oko rubova razdjelnih trakova ili oko osi svakog kolnika( javne ceste s 4 i više prometnih trakova.1š -duljina prijelazne rampe mora biti u pravilu jednaka duljini prijelazne krivine.5 -najmanji nagib prijelazne rampe (i min)[%] mora zbog odvodnje biti: -pri okretanju oko osovine imin[%]=0.5 1.∆š v = L. KLOTOIDA.

6 V 2 254 × ( f T ± s ) 100 + 1.IZMEĐU 2 ISTOSMJERNA NAGIBA KOŠARASTA KRIVINA -na dionicama ceste(u malom uzdužnom nagibu) treba nagib vitoperenja i nagib rampe odrediti tako da dno odvodnog rigola bude u dovoljnom nagibu za uzdužno odvođenje vode. zabranom građenja objekata neposredno uz cestu. i treba je provesti odgovarajućim mjerama . razreda mora uvijek biti osigurana duljina preglednosti p3. p3) -na autocestama i cestama 1. -kod vitoperenja kolnika dolazi(na prijelaznim rampama) do lomova na rubu kolnika -ti se lomovi zaobljuju vertikalnim kružnim lukovima za koje vrijede iste odredbe kao i za niveletu osi. s=0. OBLIKOVANJE RUBA PRIJELAZNE RAMPE OSIGURANJE PREGLEDNOSTI: DULJINA PREGLEDNOSTI: -mora biti osigurana u horizontalnom i vertikalnom smislu -nužno ju je osigurati na cijelom potezu trase koja odgovara duljini zaustavljanja pred nepomičnom zaprekom -razlikuju se 3 mjerodavne duljine preglednosti(p1. -provjera preglednosti: -paralelno sa unutarnjim rubom kolnika nanese se na udaljenosti a=1. preglednost je osigurana unutar samog kolnika(veličinom polumjera krivine) -ako tetiva siječe unutarnji rub kolnika postoji mogućnost da vidljivost nije osigurana.čime se povećava duljina preglednosti -za slučaj da tetiva ležiunutar kolnika ili da tangira njegov unutarnji rub. uz povećanu dopuštenu vrijednost usporenja a=4-5 m/s2) -vrijednosti se određuju na temelju izraza za izračun zaustavne duljine Z = Z1 + Z 2 + Z 3 = V × tr + 3.5m/s3) -p2. Xu=1.5s . -na toj liniji se nanosi duljina potrebne preglednosti ili se duljina nanosi kao tetiva . grafički. p2.5s. dodatnim iskopom ili upornim zidom -ispitivanje preglednosti može se provesti računski. na temelju nje se određuje širina pojasa preglednosti na unutrašnjoj strani krivine na neprekidnom niskom nasipu.p3): -p1. mjerodavna za izračunavanje berme preglednosti u usjeku i određivanje polumjera vertikalnih krivina (t=2. -ako se (na ostalim cestama) ne može osigurati vrijednost p3. minimalna preglednost koja mora biti osigurana u horizontalnim krivinama kada je neekonomično ostvariti duljinu p2 (t=1. i odgovarajućim programom a računalu. koji je uzduž cijele dionice s istom računskom brzinom (t=2. . Z3=0) -p3.p2.5s.36 × ( f T ± Xu s ) 100 a vrijednosti koje se unose ovise o tome u koje se svrhe koristi duljina preglednosti (p1.5m linija kretanja vozila. Z3=0. mora se uvesti ograničenje brzine PREGLEDNOST U HORIZONTALNIM KRIVINAMA: -provodi se krčenjem raslinstva.

svi opisi. sloj od krupnijih frakcija kamene sitneži ili opeke i summa crusta (4)-sloj od sitnog tucanika i pijeska ili tarac od kamenih ploča. 476) postepeno je propala i mreža rimskih cesta. Tek u 15. počelo se učvršćivanjem gradskih cesta tučencem. kao što je Francuz Tresaquet. šljunkom i taracem.000 km).00 je unaprijed određena ili odabrana točka. tj. utemeljena je moderna tehnologija građenja cesta. Slika 2. Na važnijim potezima bili su predviđeni posebni trakovi za pješački promet. a naročit razvoj u izgradnji cestovne mreže bio je za vrijeme Vojne Krajine. I preko teritorija naše zemlje prolazile su rimske ceste i mnogi današnji potezi cestovne mreže u našoj državi slijede smjer nekadašnjih rimskih cesta: Kolnička konstrukcija rimskih cesta sadržavala je 4 sloja: statumen (1)-najdonji sloj od lomljenog kamena. Najčešće su svi slojevi bili vezani vapnenom žbukom. Krajem 18. To je zasluga nekolicine vrsnih graditelja. Padom rimsko carstva (g. Škot Mac Adam (1756. Oni su imali vrlo razgranatu cestovnu mrežu na području svoje države (oko 150. a tragove tih cesta nalazimo još i danas. i 16. i početkom 19. cementni makadami).3. lokacije pojedinih radova i vođenje tehn. stacionaža 0+000. -svi prilozi projekta.-1836. . dokumentacije radova međusobno su povezani i imenovani stacionažom.OSIGURANJE PREGLEDNOSTI DODATNIM ISKOPOM OSIGURANJE PREGLEDNOSTI UPORNIM ZIDOM RAZVITAK GRAĐENJA CESTA Do ječeg razvitka građenja cesta. kao i stepenice (na razmacima) za ulaz u vozila. ruderatio (2)-sloj od kamena veličine šake.st. došlo je u vrijeme Rinskog carstva i Rimljane možemo smatrati osnivačima građenja cesta. st.) uveo građenje cesta učvršćenih tučencem u nekoliko slojeva različite veličine zrna Po načelu «makadama» grade se i danas cestovni zastori uz upotrebu tamnih veznih sredstava i cementa (asfaltni i katranski makadami. nucleus (3). U srednjem vijeku ceste su posve zapuštene. koji dodatnu pažnju posvećuje odvodnji i održavanju kolnika.Kolničke konstrukcije prema Telfordu (a) i prema Mac Adamu (b) Na području Hrvatske došlo je do jačeg razvoja građenja cesta nakon što se Hrvatska oslobodila Turaka. OSNOVNI POJMOVI I PODJELA CESTA ELEMENTI CESTE Stacionaža -udaljenost bilo koje točke na trasi od početka trase mjereno po osi ceste -početak trase.

Niveleta -presječnicu vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom kolnika.rubni trak 8.vozni trak 5. osim u iznimnim slučajevima (priključci na čvorištima). kota terena 17. List SFRJ. (Sl. kota nivelete 18.1.Linija terena.skidanje humusa 29. odbojnik 13.el. prijelaznih krivina (oblika klotide) i kružnih lukova.stepenica 28.ograda 14.Kolnik 19.Rubni trak 20. 15. visinski el.rubna cesta 9. 1.rigol 22.bankina 21.06. i el. Kod nas vrijedi oni iz 1981. Moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa»).iskop 26.Os 16.Os ceste Tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste -geometrijski se sastoji od pravaca.drenaža 2.oblaganje (zaštita) kosine Slika 3.zaustavni trak 7. -položaj pravaca određen je nagibom u % i jednom ili više određenih ili odabranih visinskih točaka.os autoceste 3. 35/26. -tlocrtno se niveleta poklapa s osi ceste. kojima su sjecišta zaobljena kružnim lukovima.pretjecajni trak 6.posteljica 23.odvodni jarak 12.1981-«Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi el.kolnička konstrukcija (gornji ustroj) 24. -os ceste prolazi sredinom kolnika izuzev u krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje. lijevog) 4.Niveleta.2. Elementi poprečnog presjeka ceste i auto-ceste Geometrijski elementi trase određuju se računskom brzinom koja ovisi o razredu ceste i konfiguraciji terena 3. -rješavanjem položaja nivelete ceste određuju se visinski elementi trase -niveleta se sastoji od pravaca.bankina 10.nasip 25. -tlocrtni elementi.os kolnika (desnog. poprečnog presjeka određuju se temeljem posebno izdanih propisa.PODJELA CESTA .berma 27. br.razdjelni međupojas 11.

javne se ceste dijele na 5 razreda: Oznak prema prometnoj podjeli Veličina prometa Ukuoan br.u planinskom terenu GRADSKE CESTE-ULICE Gr.prometne površine nisu podijeljene jedinstvenom kategorizacijom.Prema položaju u prostoru jvne ceste se dijele na javne ceste izvan naselja i gradske ceste. razred Mali 1000-3000 5.zemaljske auto-ceste 2. specijalnog i radnog vozila-12 m 3)autobusa. teretnog motornog vozila.gradske prometnice OSNOVNE ZNAČAJKE KRETANJA VOZILA NAJVEĆE DOZVOLJENE DIMENZIJE 1)osobnog automobila-6 m 2)autobusa. ceste se dijele na: -ceste u ravnici (nizinske) -ceste u brežuljkastom terenu -c. Vozila/24 sata (PGDP) 1. JAVNE CESTE IZVAN NASELJA a)Prema privrednom i društvenom značaju dijele se na: magistralne. a za projekte rekonstrukcije 2-20 g.5 m -najveća dop. d) Prema vrsti terena kojim cesta prolazi. osim vozila za prijevoz osoba u gradskom prometu-18 m c) autobusa s prikolicom za gradski promet-20 m d) osobnog automobila s prikolicom-15 m 6)zaprežnog vozila. brzini.0 m .) razlikuje 5 kategorija: 1. razred Vrlo veliki Više od 12000 2. vrsti prometnih tokova.brze gradske prometnice 4. razred Veliki Od 7000-12000 3. udobnosti i stupnju sigurnosti prometa. brojem motornih vozila koji se na kraju planskog razdoblja očekuje na cesti u toku 24h.g. regionalne i lokalne ceste b)Prema vrsti prometa: ceste za motorni promet .ceste 3. ceste za motorni promet se dijele na: autoceste i ostale ceste za motorni pogon c) Prema veličini motornog prometa.Podjela cesta prema PGDP Plansko razdoblje za novoprojektirane ceste iznosi 20 g. razred Vrlo mali Manje od 1000 Tablica 3. razred Srednji 3000-7000 4. uključujući i zapregu-10 m -najveća dopuštena širina vozila iznosi 2.1. Mot. ovisno o značenju ceste i opsegu radova.gradske a.u brdovitom terenu -c.glavne gradske prometnice 5. izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP). Funkcionalna podjela primarnih prometnica prema Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (1971.. visina vozila iznosi 4. tj. ceste za mješoviti promet Prema veličini prometa.5 m b) vučnog vozila s jednim ili 2 priključna vozila. specijalnog osobnog i teretnog vozila zglobnog konstruktivnog sastava i trolejbusa-18 m 4)priključnog vozila (s rudom) a) s jednom osovinom-6 m b) s 2 osovine-10 m c) s 3 i više osovina-12 m 5)skupa vozila a) tegljač s poluprikolicom-16.

1.0 t VOZAČ Granične vrijednosti za: . Pri tome najizbočenija točka vozila mora biti vođena po kružnici promjera 24 m (sl.5 s –izvan naselja Visinski položaj očiju uzima se 1. plastike ili sličnog materijala: 1) s jednom osovinom-1.4. odnosno skupa vozila-u stanju mirovanja.uzdužni udar: 1. Prema tome.0 s-u naselju.2 t 2) s 2 osovine-3.0 m/s2 .ubrzanje: 0. ubrzanje i usporenje izražava se kao: ±b = v/t (m/s2) __________________________________________________________________________________________ NEJEDNOLIKO UBRZANJE ILI USPORENJE za neko određeno vrijeme: ±b = dv/dt (m/s2) Promjena ubrzanja ili usporenja u vremenu «dt» naziva se UDAR : db/dt = Xu (m/s3) . s tim što osovinsko opterećenje tog vozila. t-vrijeme (s). pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN 4)opterećenje trostruke osovine s neđusobnim razmakom susjednih osovina od 1 do 2 m-240 kN.usporenje kod kočenja: 4.) Slika 4.usporenje: 1. a ni dvije susjedne osovine s više od 160 kN.1.0 m/s2 .5-2.3-0.5 m od desnog ruba voznog traka.000-100.5-0. Tada se brzina izražava: v = dl/dt Kod JEDNOLIKOG UBRZANOG kretanja (porast brzine u jedinici vremena) je konstantna veličina: v= bt (m/s) Ova jedn.»Krug okretanja» NAJVEĆA DOZVOLJENA OPTEREĆENJA Veći osovinski pritisci nesrazmjerno skraćuju vrijeme trajanja kolnika.vrijeme reagiranja: 1.5 m/s2 .0-5. vrijedi i za JEDNOLIKO USPORENO kretanje. l-put (m) Kako se kod cestovnih vozila brzina označava u V(km/h).7 m/s2 .5-1.6(km/h) Kod NEJEDNOLIKOG kretanja vozilo prevaljuje u jedinici vremena različite putove.7 m. KRETANJE VOZILA Kod JEDNOLIKOG kretanja vozilo u jednako vrijeme prevaljuje jednake puteve v=l/t v-brzina (m/s).5-2. pune gume.Motorna i priključna vozila.0-1.000 osobnih automobila.1. moraju imati takve uređaje da pri vožnji u krugu od 360º opisana površina kruga vanjskog promjera 24 m.2 m iznad površine kolnika. Najveća dopuštena masa vozila s kotačima bez guma iznosi za vozilo koje ima kotače na naplacima od kovine. ne bude šira od 6. a i skuovi vozila. presjeku uzima se na udaljenosti od 1.bočni udar: 0.7 m/s2 . ali u tom slučaju konstanta «b» (m/s 2) ima negativan predznak. a samo jedno teško teretno vozilo djeluje na trajnost kolničke konstrukcije kao 10. Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila iznosi 40 t. pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN. Linija kretanja očiju u popr. ne smije prelaziti: 1)opterećenje jedne osovine-100 kN 2)opterećenje jednostruke osovine ili više osovina s međusobnim razmakom manjim od 1 m-100 kN 3)opterećenje dvostruke osovine s međusobnim razmakom od 1 do 2 m-160 kN. to je: v (m/s) →V(km/h)1000∕3600→V/3. na vodoravnoj podlozi.

r. brzinu sigurne vožnje po mokrom kolniku pri normalnim uvjetima. i 2. Krivinska karakt. Očekivana brzina Vo ZA autoc. 4. u prijelaznoj krivini centrifugalno ubrzanje se mijenja. . (u gradima/km ili stupnjevima/km) određuje se prema izrazu: K = Σαn/L K-krivinska karakteristika (grad/km ili stupanj/km α-skretni kut krivine (u grad ili stup.5 m. Vp predstavlja brzinu na temelju koje se određuju tlocrtni elementi trase za oblikovanje osi u prvoj fazi izrade idejnog projekta. Ta brzina predstavlja max. mora savladavati razne otpore koji se suprotstavljaju gibanju vozila. Promjena centr. Očekivana brzina vožnje utvrđuje se na temelju krivinske karakteristike.očekivana brzina vo Rač. brzinu usvaja se Vo zaokružena na 10 km/h š=širina kolnika + širina rubnih trakova OTPORI KRETANJA Vučna snaga koja pokreće vozilo. r. 1. u jedinici vremena je: dc/dt = Xb (m/s3) Promjenu centrifugalnog ubrzanja u jedinici vremean nazivamo BOČNI UDAR. tj. izvedbom i održavanjem vozila. brzina ne može biti manja od: 60 km/h za magistralne ceste 80 km/h za autoceste Prethodna brzina Vp je polazna brzina za određivanje elemenata ceste Za ceste 3. Ovi su otpori mjerodavni za stabilnodt vozila.. širine kolnika i rubnih trakova. a uvjetovani su načinom gradnje vozila. Ako kolnik obuhvaća i dodatne trakove za spora vozila povećanje iznosi 20-25 km/h. Za auto-ceste i ceste 1. Unutarnji se otpori javljaju u samom vozilu. Za rač.7 m/s3 Xb = 1. razr. Prema uzroku njihova postanka dijelimo ih na otpore unutar vozila i vanjske otpore. otpor uzdužnog nagiba i otpor krivina.i 2. Radi udobnosti vožnje.prethodna brzina vp . i c. Vp predstavlja računsku brzinu Vr. Vanjski otpori su otpori između naplatka kotača i kolnika. otpor zraka. Ako je Vp< Vo <(Vp+20) -za rač. ima smjer suprotan kretanju vozila.) Σαn-zbroj skretnih kuteva svih krivina na dionici na kojoj se predviđa konstantna brzina L-duljina dionice (km) Za javne ceste s 4 i više prometnih trakova (višetračne ceste) Vo uvećava se za 10-15 km/h od vrijednosti dobivenih prema grafikonu za krivuljuš=8. OTPOR KLIZANJA Do njega dolazi usljed trenja između gume kotača i kolnika. brzinu usvaja se jedna od dviju veličina: . i 5. Mogu se razdijeliti na otpore koji se javljaju kod prijenosa snage motora na pogonske kotače u prijenosnim dijelovima stroja i na otpore u ležajima osovina. odnosno udobnost i sigurnost vožnje i područje su proučavanja građevinsko-prometne tehnike.Da vožnja na cesti bude ugodna UZDUŽNI UDAR (Xu) ne smije kod polaženja i kod kočenja prijeći dozvoljene vrijednosti. ubr.0 m/s3 RAČUNSKA BRZINA Računska brzina Vr (km/h)-brzina na temelju koje se određuju granični elementi trase u tlocrtnom i visinskom polažaju. __________________________________________________________________________________________ Kod vožnje u krivini javlja se centrifugalna sila C = m*v2/R. veličina bočnog potiska (udara) je ograničena: Xb = 0. Ovi otpori spadaju u područje strojarske tehnike.3-0. kao i elementi u poprečnom presjeku. kod čega je centrifugalno ubrzanje c = v2/R Na odsječku promjenjive zakrivljenosti. ona predstavlja računsku brzinu.

Najveći pritisak na vozilo nastaje na onom mjestu na kojem zrak obzirom na vozilo relativno miruje. tj. Ovome usponu odgovara kut od približno 4°. Komponenta paralelna kolniku ima suprotan smjer od smjera gibanja vozila i ona smanjuje vučnu snagu vozila: Wu = G * sin α Slika 4. Veličina ovog otpora ovisi o obliku i površini vozila. Na tom mjestu je tlak zraka «z» na temelju brojnih ispitivanja: z = ρ * v2r (N/m2) pri čemu je : vr-relat. G.5-0. uz ranije navedene otpore javlja se i otpor uspona «Wu». -tang. kočenje vozila. a za osobna 0. smjeru: Wkl = G * fR OTPOR ZRAKA Otpor zraka nastaje usljed pritiska zraka na vozilo.640*(V/100)+0.925fT max Prema našim tehničkim propisima. brzini vozila i brzini zračne struje. otpora zraka «fz» ovisi o obliku vozila.80fT max fR dop =0.u uzdužnom smjeru: Wkl = G * fT .Ovaj je otpor potreban preduvjet za pokretanje i zaustavljanje. On za teretna vozila iznosi 0. Usljed uspora na tom mjestu brzina između vozila i mase zraka koji struji jednaka je nuli.615 -bočni koef. težinu vozila.60fR max Otpor klizanja prema svemu navedenom iznosi: . koeficijenata prionljivosti: fT max= 0.3-0.214*(V/100)2-0. možemo rastaviti na komponente okomito i paralelno s nagibom kolnika. Ako je niveleta nagnuta pod kutem α.8.6. brzina između vozila i struje zraka (m/s) ρ-gustoća zraka (kg/m3) Otpor zraka na površinu vozila «F». -otpor nagiba : Wu G*(s/100). trenja (fR) manji od uzdužnog (fT) te se u praksi računa s odnosom za brzinu V= 50 km/h kod koje je fR max=0.u popr. OTPOR NAGIBA Kad se vozilo kreće cestom u usponu. prouzrokovanog brzinom vozila i usljed strujanja zraka po površini vozila. ZAUSTAVNA DULJINA Zaustavna duljina sastoji se iz: -duljine koju vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač uočio uzrok zbog kojeg treba kočiti do početka djelovanja kočionog mehanizma vozila (vrijeme reagiranja tr) -duljine na kojoj djeluje kočiona sila do zaustavljanja vozila -duljina puta (Z1) koju vozilo prijeđe u vremenu reagiranja (tr) pod pretpostavkom jednolike brzine iznosi: . koja je izložena struji zraka bit će: WZ = fz * F * z (N) Koefic.Otpor nagiba Najveći dozvoljeni uspon na važnijim cestama kreće se od 7%. -dolazi do izražaja i kod poprečne stabilnosti vozila u krivinama (djelovanje centrifugalne sile je poprečno na smjer vožnje) stoga razlikujemo tangencijalni (uzdužni) i radijalni (poprečni) koeficijent prionljivosti.6. granične dopuštene vrijednosti su zbog sigurnosti vožnje ograničene na: fT dop =0.

proći određenim presjekom ceste -koristi se vremensko razdoblje od 1 h. -jednoliko usporeno gibanje s konstantnim usporenjem Wkl = G * (fT ± s/100) Aktiviranje kočionog mehanizma. -(v/c)i =max. kapacitet dionice ceste pri idealnim uvjetima ovisno o projektnoj brzini. E i F (najlošiji) a-jako varijabilna i nestabilna vrijednost Tablica 5. Intenzitet kočenja ograničen je najvećim raspoloživim otporom trenja između kotača i podloge. kao MJERODAVNO SATNO OPTEREĆENJE uzima se vrijednost između 30-tog i 60-tog satnog opterećenja po veličini.) -ti su stupnjevi označeni s A (najbolji). Podaci o postojećem prometnom opterećenju dobivaju se brojenjem vozila. razdoblju. odnos prometnog opterećenja i kapaciteta ovisno o razini uslužnosti RAZINA USLUŽNOSTI -niz karakteristika koje opisuju uvjete vožnje koji se pojavljuju na određenom potezu ceste (brzina. Stoga razlikujemo: Na temelju duljine zaustavljanja usiljenim kočenjem određuje se tzv.1. mjeseca. B. u određenom vrem. Od ukupno 8760 satnih opterećenja u godini. broj vozila koji može. D. a podaci o planiranom opterećenju dobivaju se složenim postupcima po raznim metodama prometnog planiranja. -RAZINA USLUŽNOSTI B. podijeljen brojem tih dana: PDP = broj vozila / broj dana (voz/dan) -PROMET VRŠNOG SATA je najveći broj vozila za koji se udtanovi da prolazi prosjekom prometnog traka ili cesta u 60 uzastopnih minuta. sigurnost.Z1 = v* tr. -najčešće se izražavaju za jedinicu vremena od 1 sata -PROSJEČNI GODIŠNJI DNEVNI PROMET (PGDP) je ukupna godišnja količina prometa. C. a manji od godine. . a ne veličinom kočione sile ostvarene u kočionom mehanizmu vozila. za V r 110 km/h i 95 km/h cj iznosi 2000 voz/h. podijeljena brojem dana u godini: PGDP = vozila godišnje / 365 (voz/dan) (PDP) je ukupna količina prometa u vremenskom razdoblju koji je veći od jednod dana. Kočiona sila ne smije biti tolika da dođe do blokiranog kotača jer se u tom slučaju otpor trenja bitno smanjuje. «minimalna duljina preglednosti» koja mora biti osigurana na cijeloj trasi ceste za određenu računsku brzinu. Prometno opterećenje pokazuje znatne oscilacije tokom godine. udobnost vožnje i dr. prekidi. vrijeme putovanja. PROMET PROMETNO OPTEREĆENJE Prometno opterećenje (količina prometa) je broj vozila koji prolazi određenim presjekom ceste u određenom vremenskom razdoblju. DULJINA PRETJECANJA Pretjecanje mora biti omogućeno barem na 20 % ukupne duljine trase.Mogućnosti manevriranja su neznatno ograničene no općenito nivo udobnosti vožnje je još uvijek visok. a kao posljedica i aktiviranja otpora trenja može nastupiti jačim i slabijim (postupnim) intenzitetom. dok za Vr 80 km/h cj iznosi 1900 voz/h. Teoretska propusna moć jednog prometnog traka za idealne uvjete: Cmaxi = cj * (v/c)i (voz/h) gdje je: -Cmaxi =maksimalna propusna moć za određenu razinu uslužnosti «i» (A – F) -cj = max. Karakteristike razina uslužnosti -RAZINA USLUŽNOSTI A predstavlja uvjete slobodnog prometnog toka s velikim brzinama i punom slobodom manevriranja(pretjecanje). tjedna i dana. -PROSJEČNI DNEVNI PROMET PROPUSNA MOĆ CESTE -max.

6. presjeka Osim ovih el. razreda ne bi trebalo pretpostavljati veće prometno opterećenje od 1500-1700 voz/h/jedan prometni trak. brzina. popr. brzini. traka ovisi o širini vozila (max. popr.1. terena kat.-RAZINA USLUŽNOSTI C -stanje stabilnog s ograničenim -RAZINA USLUŽNOSTI D približava se nestabilnom brzinama i manevriranjem. -RAZINA USLUŽNOSTI F predstavlja prisilni tok s velikim smetnjama i zastojima. hodnik za pješake i razdjelni pojas. širina v. toku velike gustoće ograničenim brzinama i malim mogućnostima manevriranja -RAZINA USLUŽNOSTI E uvjeti nestabilnog toka s vožnjom u koloni i povremenim zastojima. jače opterećeni smjer. bankina. 2 ili više voznih trakova. JEDNOTRAČNI KOLNICI .75 (3. propisima širina v. razreda ceste i konfiguracije terena (tabl. tj. ČETVEROTRAČNI KOLNICI i višetračni kolnici s parnim brojem trakova primjenjuju se u pravilu za dvosmjerni promet. traka određuje se na temelju rač. POPREČNI PRESJEK CESTE ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA Osnovni elem.). trak za bicikliste. Zbog pretjecanja na dvosmjernim je kolnicima potrebno na što većem potezu trase osigurati dovoljne duljine preglednosti. usporenje i ubrzanje. berma i uređaj za odvodnju (rigol. presj. presjek može sadržavati i trak za stajanje. Prema našim tehn.1. terena kat.75 m 3. osobito ako su smjerovi odijeljeni razdjelnim međupojasom. a za ostale kategorije cesta od 1000-1200 voz/h/jedan prometni trak.5 m) i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila. Elem. treba u pravilu izbjegavati zbog znatno smanjene sigurnosti prometa. terena 3. DVOTRAČNI KOLNICI primjenjuju se za dvosmjeran i jednosmjeran promet. 2. za Vp =120 km/h Vp =120 (100) km/h Vp =100 km/h Vp =80 km/h uI u II u III u IV kat. Prema AASHTO kriterijima za auto-ceste i ceste 1. Širina v. .50) m 3. brzine. popr. Slika 6. Primjena je moguća kada se dva traka kontinuirano koriste za jedan.50 m 3. TROTRAČNI KOLNICI se kao jednosmjerni često primjenjuju u već izgrađenim gradskim područjima. Korištenje trotračnog kolnika za dvosmjernu vožnju. trak za spora vozila. VOZNI TRAK Ukupna širina kolnika sastoji se od 1. traka bit će to veća što je veća rač. te na kraćim pristupnim cestama i putevima. kod koje se srednji trak naizmjenično koristi kao pretjecajni za pojedini smjer vožnje. Ukupna širina kolnika ovisi o broju i širini voznih trakova Vozni trak je pojas koji služi kretanju jednog prometnog toka.25 m primjenjuju se iznimno kod vrlo male gustoće prometa. Potrebno je predvidjeti mimoilaznice na razmacima dobre međusobne preglednosti. rubni trak. Ovaj razmak ovisi o rač. a treći trak za suprotan smjer vožnje. U području raskrižja često se primjenjuju trakovi za usmjeravanje. ceste: vozni trak (kolnik). Omogućuju velik provozni učinak i sigurno odvijanje prometa. terena kat. jarak).

4.25 1.50 1.za rač.10 m Rubna crta između prometnog traka i zaustavnog traka širine je 0. 6.6. a niža kao kolnik -U usjecima bankina se izvodi kao berma neposredno uz rigol.). na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku. Rubni trak osigurava rub kolnika od oštećenja i jasno označava desni rub voznog traka.U predjelima u kojima je zemljani trup od kamena i bankina se izvodi od kamenog materijala.25-3.za rač.35 3. -Obe bankine (na nasipu) izvode se s nagibom na vanjsku stranu. izgrađena je od zemljanog materijala i zasijana travom. prema našim propisima određuje se na temelju širine voznog traka (t. To je utvrđeni ili neutvrđeni dio profila ceste.Nagib berme je 5-6% zsmjeren prema rigolu. slabosti vozača i sl.50 3. je bankina (sl.20 Rubni trak može biti izveden kao posebni element ili kao proširenje kolničke konstrukcije uz označavanje rubnom crtom Širine rubnih crta iznose: . znakova.50 3. Viša bankinaima nagib od 4%.20 m. Širina rubnog traka ovisi o širini prometnog traka (tabl.6. zaustavljanju vozila u nuždi. BANKINA. odlaganju materijala za održavanje. mora biti dovoljno zbijena da može preuzeti opterećenje kotača teretnog vozila bez deformacija koje bi mogle ugroziti sigurnost prometa. zaštitnih ograda. RUBNI TRAK je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine i kolnika ili između kolnika i staze za bicikle. . bankine uz zaustavni trak iznosi 1.15 m . traka (m) Širina bankine (m) 3. BERMA Neposredno uz rubni trak. vozeći izbjegavaju vožnju uz desni rub kolnika.30 2. a samo iznimno prometu pješaka. -služi smještaju prom.) Širina prom.00 0.20 3.-Kolnike s više od 4 traka uvijek treba projektirati s razdjelnim međupojasom. mopede ili pješake.75 3. Kolnik bez rubnog traka nema oštru konturu.75 0. brzine > 100 km/h 0.00 Šir.2.0 m. Širina ban. TRAK ZA ZAUSTAVLJANJE -služe za zaustavljanje vozila radi kvara. brzine do 100 km/h 0.00 2.50 0. .75 1.3. čime se smanjuje sigurnost prometa. -Bank.75 0. brisanja vjetrobrana.) Prometni trak (m) Rubni trak (m) 3.

PROMETNI I SLOBODNI PROFIL -PROMETNI profil obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne trakove.0 m. -Širina pojasa kod autoc. Širina je min. a veličina nagiba iznosi 2. Ako je predviđena zaštitna ograda visina slobodnog profila na rubovima se smanjuje za 0.6. a izvode se neposredno uz rubni trak ili uz rubnu crtu s desne strane kolnika.) BICIKLISTIČKE STAZE se u profilu ceste odvajaju od kolnika visinski ili iznimno razdjelnim trakom. a popr. ako nije omogućeno pretjecanje.. presjeku ceste-ulice u gradovima se mogu predvidjeti posebni trakovi namijenjeni samo za vozila javnog prometa (autobus. staze je 2.0 m. -Širina traka za 1 red biciklista je 1. -Poprečni nagib traka za zaustavljanje je istog smjera kao kolnik. -Širina traka je 3. staze nije dozvoljena u profilu cesta namijenjenih motornom prometu.25 m sa zaštitnim pojasom od 0..8 m. a prometna visina 2. PJEŠAČKE STAZE Na cestama s dozvoljenim pješačkim prometom treba odgovarajućim proširenjem i učvršćenjem bankina omogućiti siguran promet. iznimno rubnim trakom a najbolje je rješenje pješačku stazu odvojiti razdjelnim pojasom.0 m. TRAKA ZA VOZILA JAVNOG PROMETA U popr. -U profilu cesta namijenjenih samo motornom prometu bicikl. -U posebnim slučajevima zaustavni trakovi (npr. -Najmanji br. raslinje i sl. u krajevima s jakim snijegom) mogu biti izvedeni i sa suprotnim nagibom od kolnika i rubnih trakova.50 m. a najmanja visina slobodnog profila pješačkog puta je 2. -Najmanja širina pješačke staze za 1 red pješaka je 0. -Slobodna visina gabarita bicikl.5 m.5.0 do 3. TRAK ZA SPORU VOŽNJU Kod većih uspona teška teretna vozila gube na brzini i ometaju ostali brži promet.5 m(sl. taxi. vatr. u ravničarskom terenu je 4. . U slučaju jačeg pješačkog prometa treba ispitati potrebu izrade zasebnog pješačkog hodnika ili staze odijeljeno od kolnika visinski. U slobodnom profilu ne smiju «izvana» zadirati objekti. tramvaj.0 m. vozila.-u pravilu su neprekinuti.25 m. moraju i ostala vozila usporiti brzinu. -Za biciklističke staze s više prometnih trakova i jednosmjernom vožnjom može se širina prometnog traka iznimno smanjiti na 0. čime se smanjuje i propusna moć ceste. 2. a visina iznad SLOBODNI profil sačinjava prometni profil s dodatkom zaštitnih širina i zaštitnih visina kolnika iznosi 4. prometnih trakova je po 1 za svaki smjer vožnje. -Zaustavni trak uz niži rub kolnika ima isti popr. trolejbus. stupovi. staze su zabranjene.9 m.). Usljed smanjenja brzine teških motornih vozila.5%.).5.Izrada pješ. a u ostalim slučajevima 3. -Mjesta za parkiranje vozila na odmorištima uz autoc. moraju biti odijeljena razdjelnim pojasom od kolnika. hitna pomoć.25 m. . i cestama sa 2 kolnika mora se između kolnika ako su u istoj razini predvidjeti razdjelni pojas.6. nagib je isti kao i na prometnim trakovima. nagib kao i kolnik. RAZDJELNI TRAK Na autoc.5 m (sl.

mogi se kolnici položiti tako da se nalaze na raznim visinama. Ukupna širina kolnika ovisi o broju voznih trakova i trakova za stajanje vozila. Ograničena je min. trak rz = 0. brzina kretanja. u Zg).75 m Minimalna zaštitna širina (zš) kada nema zašt. a) vanjski zeleni pojas-bankina b) trak za zaustavljanje c) kolnik s najmanje 2 vozna traka d) rubni trak e) razdjelni pojas f) rubna crta Slika 6.5 m. biciklistički promet.Slika 6.ako ne postoji z. brzini i kreće se od 1. -Kod više od 4 vozna traka preporuča se smjerove odijeliti razdjelnim trakom ili zelenim pojasom. čvorišta su i na manjim razmacima (npr. a udaljenost prometnog znaka je: .5m .Prometni i slobodni profil Slobodna visina od 4. -Na gradskim autoc. Normalni poprečni presjek autoc.7.ogr. tj. presjeku postiže bolje prilagođavanje trase terenu. promet. ima ove elem. slobodan profil treba prilagoditi tom prometu.5.50 m mjeri se uvijek od najviše točke kolnika Ako je na cesti predviđen trolejbusni ili tramv. -Ovakvom se izvedbom u popr.Auto-cesta U ravničastom terenu.5 m (za Vr = 120 km/h).2 m (za Vr = 50 km/h) do 2. pješački promet (sl. te se time ostvaruju znatne uštede kod građenja i optimalno trasiranje u estetskom smislu. -Kod vođenja autoc. PRIMJERI POPREČNIH PRESJEKA Autoceste su prometnice s 2 (po smjerovima) odvojena kolnika namijenjene isključivo motornom prometu. lokalni promet vozila. niveleta svakog kolnika vodi se zasebno. -sva čvorišta su izvan razine na razmacima između 15-25 km.ako postoji zaštitna ograda i zaustavni trak rz = 0.8. ni zaust. obilazna autoc. tramvajski promet. . nivelete kolnika za oba smjera vožnje su identične. ograde ovisi o rač. brzi prolaz vozila. Minimalna udaljenost zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 0. Kod (novih) ulica prometne površine za pojedine vrste prometa međusobno su razdvojene. na padini.6.).

8.Brza gradska prometnica .Slika 6.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->