CESTOVNA ČVORIŠTA: -to su točke u cestovnoj mreži na kojima se križaju, isprepliću, spajaju ili razdvajaju prometni tokovi(povezivanjem dviju

ili više cesta) -u čvorištima se traži primjena PROSTORNOG(horizontalnog i vertikalnog) i VREMENSKOG razdjeljivanja prometnih tokova (zbog prometne sigurnosti i propusne moći) -horizontalno razdjeljivanje je proširivanje kolnika dodatnim voznim trakovima -trakovi za skretanje(čvorišta u razini) -trakovi za usporenje i ubrzanje(spojne rampe čvorištaizvan razine) -vertikalno razdjeljivanje(čvorišta izvan razine): -vođenje voznih tokova na različitim visinama(nema najteže prometne radnje-križanja) -vremensko razdjeljivanje(zbivanja ovisna o vremenskom slijedu vozila-pretjecanje,uplitanje,isplitanje) -vertikalna, horizontalna i svjetlosna signalizacija(kod čvorišta ujednoj razini) -prometni tokovi mogu biti: -neprekinuti prometni tokovi(primjenjuju se kod čvorišta izvan razine) -isprekidani prometni tokovi( kao podređeni tokovi kod čvorišta u razini) -prometne radnje u čvorištima: -isplitanje(nastaje na mjestu dijeljenja prometnih tokova) -uplitanje(.............................spajanja...............................) -preplitanje(nastaje na potezu međusobne izmjene voznih trakova) -križanje(nastaje na mjestu međusobnog presijecanja prometnih tokova)
ISPLITANJE:

UPLITANJE:

PREPLITANJE:

KRIŽANJE

-najjednostavnija prometna radnja je isplitanje a najteža i najopasnija križanje -što je veći broj konfliktnih točaka u čvorištu veći su zahtjevi za sposobnost i vještinu vozača. (4-krako raskrižje u razini sa 32 konfliktne točke!!!)

(čvorište oblika djeteline izvan razine-18 konfliktnih točaka)

-u naselima se pojavljuju dodatne konfliktne točke i to između vozila, pješaka i biciklista koje se rješavaju primjenom horizontalne i vertikalne signalizacije(manje prometno opterećenje) ili primjenom svjetlosne signalizacije i izgradnjom pješačkih pothodnika(veće prometno opterećenje)
PODJELA ČVORIŠTA:

-u jednoj razini(čvorišta-zaskrižja u razini) -dijelom u razinia dijelom izvan razine(kombinirana čvorišta) -u dvije ili više razina(čvorišta izvan razina) -na izbor utječe: -sigurnost prometa -propusna moć -značenje cesta koje se križaju -kutovi križanja cesta, brzine vožnje, navike vozača -najčešća je primjena raskrižja u razini koja mogu biti -oblikovana kao: -nekanalizirana(neuređena) -kanalizirana (uređena) -prema broju krakova: -trokraka -četverokraka -višekraka -prema mogućnosti kretanja: -potpuna(mogućnost kretanja u svim smjerovima) -nepotpuna(nemogući ili zabranjeni pojedini smjerovi kretanja) -prema kutu križanja cesta: -pravokutna i kosokutna -prema simetričnosti: -s točkom simetrije -s crtom simetrije -nesimetrična -višekraka čvorišta (u razini), mogu se primjeniti samo uz primjenu kružnog toka ili se višekrako čvorište rekonstrukcijom pretvara u dva ili više čvorišta.
ČVORIŠTA U RAZINI:

-kanaliziranjem postiže se: -prisilno i jasno vođenje prometnih tokova -dobra orjentacija u svim situacijama -koncentracija i jednoznačno određivanje mjesta konflikata -smanjenje konfliktne zone
MOGUĆNOST UREĐENJA TROKRAKOG ČVORIŠTA: NEKANALIZIRANO KANALIZIRANO KANALIZIRANO

ČETVEROKRAKO KANALIZIRANO ČVORIŠTE:

najpovoljnija rješenja su u pravcu -najveći dozvoljeni uzdužni nagib prolaznih kolnika iznosi 4% -najveći uzdužni nagib na rampama u padu iznosi 6% a na rampama u usponu 4%.ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -primjenjuju se kada: -rješenje s raskrižjem u razini ne zadovoljava zahtijevanoj propusnoj moći ili -kad to traže uvjeti sigurnosti prometa -iznimno: kada to uvjetuje konfiguracija terena -okosnica su im glavni prolazni kolnici(moraju osigurati neometani prolaz vozilima sa strane) -silazno uzlazne rampe su spojne ceste koje omogućuju prijelaz vozila s jedne ceste na drugu(lijeva i desna skretanja) -s obzirom na tlocrtno vođenje(glavnih prolaznih kolnika). OBLIKOVANJE PRIKLJUČAKA SPOJNIH RAMPI -klizni izvoz -klinasti izvoz -paralelni izvoz -izvoz za oduzimanje prometnog traka -klizni uvoz -paralelni uvoz -uvoz s dodavanjem prometnog traka -na glavnim kolnicima najčešća je primjena paralelnih izvoza i uvoza -dužina izvoza zavisi o razlikama računskih brzina na prolaznom kolniku i rampi te o uzdužnom nagibu -dužina uvoza ovisi isto o tome ali još i o prometnom opterećenju na prolaznom kolniku. TROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GL KOLNIKA .

leteći pepeli. katran. katranske smole. uplitanje i preplitanje) -na podređenoj cesti i na rampama moguća je prometna radnja križanja -ova čvorišta često se primjenjuju u naseljima jer zauzimaju malu površinu KOMBINIRANA ČVORIŠTA MATERIJALI ZA GRAĐENJE CESTA -vezna sredstva:cement. mješavine katrana i bitumena. zastor i stabilizacije) PRIRODNO SRASLO TLO: ZEMLJANA TLA: . epoksilne smole. podlogu. -materijali za građenje cesta: -prirodno sraslo tlo(za donji ustroj) -prirodni kamen( za donji ustroj. zastor i objekte) -umjetni kamen(za podlogu i zastor) -vezna sredstva(za podlogu. vapno. bitumen.ČETVEROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -PREPLITANJE NA 4 GLAVNA KOLNIKA -4 RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GLAVNOM KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GLAVNA KOLNIKA KOMBINIRANA ČVORIŠTA: -primjenjuju se u slučajevima kada na glavnom kolniku nadređene ceste nije dozvoljena prometna radnja križanja( dozvoljeno je isplitanje. bitumenski mulj.

bez prašine.pečenjem gline do sintetiranja -velika gustoća i žilavost.5-63mm -lomljeni kamen: -miniranjem u kamenolomu -veličina zrna preko 63mm -za prosijavanje se koriste sita standardiziranih promjera otvora UMJETNI KAMEN: -upotreba u zemljama bez prirodnog kamena -održao se klinker. (mjerodavna je za potrebe zbijanja i valjanja) -izražavaju se koeficijentima rastresitosti. bez trošnih zrna. valutice(preko 63mm) UMJETNO USITNJENI(DROBLJENI I MLJEVENI): -kameno brašno: -mljevenje vapnenca(pretežno) -veličina zrna 0-0. veličina zrna 31. KAMENITA TLA: -polučvrsta- vezana minerološki i mogu se iskapati bez eksploziva(lapori. udar. Obavezno se uklanja kako bi se nasip izradio na nosivom sraslom tlu.71mm -služi za ispunu asfaltnih i katranskih mješavina ili za cementni beton(pomanjkanje finog zrna) -nesmije sadržavati glinene čestice koje bubre u vodi -čistoća se ispituje indeksom plastičnosti koji nesmije biti veći od 4% -pijesak: -drobljenjem pogodne vrste kamena -veličina zrna 0.iskapanje pomoću eksploziva( sedimentne.les. škriljci) -čvrsta. krupni(0-4mm) -isto tako nesmije sadržavati glinu i organske tvari -kamena sitnež: -drobljenjem(jednostrukim ili dvostrukim) pogodne vrste kamena -veličina zrna 2-31. metamorfne i eruptivne stijene visoke čvrstoće) stišljivosti). Karakterizira ih plastičnost pri vlažnosti i smanjena nosivost. šljunak(2-63mm). gline i organskih tvari -drobljeni kamen mora imati poliedarski oblik. vlak(na savijanje).5mm -jednostruko drobljena(obična). zbijanja i valjanja) -stalna rastresitost: nastaje kada se materijal ugradi i zbije. Muljevi.09-4mm -sitni(0-1mm). betonske kocke i betonske ploče -KLINKER:. -sitnozrna(koherentna) vezana tla-gline. kocke od šljake. Gradnju na njima izbjegavati! SPECIJALNA TLA: -tla male nosivosti(velike RASTRESITOST MATERIJALA: -početna rastresitost: nastaje iskopom i rastresanjem materijala kada mu se povećava volumen. srednji(0-2mm). postojan kod smrzavanja -velika čvrstoća na tlak. slabo upija vodu. pješčari.(mjerodavna je za potrebe prijevoza. šljunak. otporan na habanje -pečenje preko 1200°C(sinteriranje-pečenje na temperaturi otapanja minerala) . postojanost na smrzavanje (propisi za zastor su stroži od propisa za donje slojeve) -mora biti zdrav.09-4mm). -krupnozrna(nekoherentna) nevezana tla-pijesak. Odnos ugrađenog volumena od predhodno sraslog. prašine. dvostruko drobljena(plemenita) -drobljenac: -drobljenjem pogodne vrste kamena. -sa materijalima sa koeficijentom stalne rastresitosti manjim od 1 treba postupati oprezno. PRIRODNI KAMEN: -za cestogradnju mora imati standardom propisana fizikalno mehanička svojstva: -čvrstoću na tlak -otpornost na habanje -otpornost na udar -otpornost na upijanje vode. hrapave površine i oštre bridove -vezno sredstvo kod tamnih zastora mora prijanjati za agregat(svojstvo agregata) -prema načinu dobivanja: -prirodno usitnjeni i umjetno usitnjeni PRIRODNO USITNJENI: -pijesak(0. Uvjet nosivosti-povoljan granulometrijski sastav -mješovita tla-mješavina koherentnih i nekoherentnih tala.-humusno tlo-nenosivi površinski sloj.

u kojoj nije topiva. ulja. silikati. zagrijavanja u silosima -troši se redom kojim dolazi na gradilište -podliježe ispitivanju kvalitete i ako ne zadovoljava onda se ne koristi -primjena kod -krutih zastora(cement-beton. razrijeđeni bitumen. katran CEMENT: -normalno vezujući. cement-makadam) -stabilizacija pjeskovito-šljunkovitih materijala VAPNO: -koristi se kao vezno sredstvo za stabilizaciju plastičnih glina te tla sa većim sadržajem gline -vrste: živo. tj bitumen se odvaja iz mehaničkog spoja s vodom -voda isparava a bitumen se hvata u tankom sloju oko zrna kamena i veže ih međusobno -napredovanje procesa vidljivo je po promjeni boje koja je najprije smeđa a zatim postaje smeđa pa crna . propuha. a tom razdjeljenju pogoduje treća tvar koja je u drugoj topiva -prve dvije stvari su bitumen i voda -bitumen je u vodi fino razdijeljen u čestice od 1/10 do 10 mikrona -dodaje se emulgator čija je zadaća sprečavanje spajanja čestica bitumena u vodi i bolje prijanjanje bitumena za agregat -emulgatori: masti. fosfati -bitumen i voda se kod emulgiranja zagrijavaju do 100°C( prikladan je BIT 200-niska točka omekšanja) -PRIPREMA: zagrijani bitumen se miješa s ugrijanom vodom kojoj je dodan emulgator -za stabilnost emulzije bitna je vrsta i količina emulgatora -djelovanje emulzije sastoji se u tome da ona kod dodira s kamenom raspada. hidrauličKo vapno -za stabilizaciju se koriste sve vrste -dodavanjem glinovitim tlima povećava se nosivost takvih tala koja su zbog vlage plastična.-DROZGA(šljaka):-dobiva se kod proizvodnje sirovog željeza u visokim pećima -postoji lijevana i zrnata. petrolej. BIT 15(prodiranje igle pri 25°C-JUS) RAZRIJEĐENI BITUMEN: -sastoji se od destiliranog bitumena i razrjeđivača(mineralnog ulja(oko 15%)) koje brže ili sporije postupno hlapi -udio sredstva za razrjeđivanje i brzina njihovog ishlapljivanja su različiti -razrijeđeni su bitumeni kod normalne temperature tekući(netreba ih zagrijavati-prednost) -pomoću ovog bitumena mogu se izrađivati mješavine koje se mogu ugrađivati u hladnom stanju -koristi se za asfaltne mješavine te za prskanje podloga za osiguranje bolje veze između slojeva kolničke konstrukcije -dijele se prema viskoznosti: -RO 0/1 (vrlo tekuć) -RB 5/10 (tekuć) -RB 30/50 (poluviskozan) -RB 100/170 (viskozan) -RB 200/300 (vrlo viskozan) BITUMENSKE EMULZIJE: -upotrebljava se za obradu kamena na hladan način -emulzija je najfinije razdjeljenje jedne tekuće tvari u drugoj. BIT 45. sulfati. oksidi. BITUMEN: -smjesa ugljikovodika. sapuni. bitumen. vapno. BIT 130. plinsko ulje i maziva ulja. petrolej i plinsko ulje -drugi stupanj(smanjeni tlak-vakum kolona): odvajanje mazivih ulja -ostatak je bitumen čija tvrdoća ovisi o količini teških destilata koji su odvojeni. brzovezujući visokovrijedni cement -čuvanje od vlage. bitumenske emulzije. hidratizirano. a bitumen se dobiva kao ostatak destilacije -destilacija se provodi u dva stupnja u u posebnim uređajima: -prvi stupanj(pod atmosferskim pritiskom): destilira se benzin. Na taj način dobivaju se meke do srednje tvrde vrste destiliranog bitumena s točkom razmekšanja 37-72°C -upotrebljava se u zagrijanom stanju -BIT 200. BIT 25. BIT 60. BIT 90. Lijevana se lijeva u kalupe a zrnata dobiva naglim hlađenjem vodom -lijeva se u kalupe oblika kocaka i prizmi a kvaliteta ovisi o kvaliteti željeza koji se proizvodi -lijeva se u kalupe na čijem dnu je usitnjena drozga(za hrapavost) VEZNA SREDSTVA: -cement. rastvorljiv u ugljičnom disulfidu(CS2) -u prirodi se nalazi kao sastavni dio prirodnog asfalta ili se dobiva preradom nafte -bitumen za građenje cesta dobiva se frakcionom destilacijom nafte(destilacija kod koje se sastavni dijelovi odjeljuju bez kemijskih promjena -destilati nafte nemaju značenje za gradnju cesta već se koriste ostaci destilacije -postupak dobivanja:-destilacijom(isparivanjem) pa kondenziranjem odjeljuju se benzin.

te zbog toga mora imati dovoljnu nosivost . kriterij za ugradbu i i kontrolu ugradbe -faktori koji nepovoljno djeluju na konstrukciju a važni su prilikom dimenzioniranja: -gustoća i struktura prometa -osovinski pritisci -nosivost donjeg ustroja -klimatski uvjeti -hidrološki uvjeti -dubina smrzavanja POSTELJICA (PLANUM): -gornja površina donjeg ustroja -na nju se prenose stalna i pokretna opterećenja(preko gornjeg ustroja-kolničke konstrukcije). smeđi ugljen. otporan na trošenje. vodonepropusan a površina pod prometom mora ostati hrapava -podnijeti predviđena opterećenja bez trajnih deformacija -geometrijski oblici gornje površine moraju osigurati poprečnu i uzdužnu odvodnju -gornja površina zastora mora biti povoljna za izradu što trajnije horizontalne signalizacije.-prednosti: -obrada kamena se vrši bez zagrijavanja -moguć rad s vlažnim kamenom -emulzija dobro obavija kamen uslijed toga što je vrlo rijetka -pri niskim temperaturama su dovoljno tekuće(poželjno zagrijavanje pri 0°C na 30-40°C) -podjela(prema brzini raspadanja): -nestabilna bitumenska emulzija(NE50) -polustabilna (PE 55) -stabilna (SE 55) KATRAN: -tamni. -završni slojevi gornjeg ustroja čine zastor koji se izrađuje u dva ili više slojeva(gornji habajući i donji vezni) -preko podloge se prenaša prometno opterećenje na donji ustroj -zbog opadanja opterećenja sa dubinom. raspored i debljina pojedinih slojeva. za donje slojeve su blaži kriteriji u pogledu kvalitete materijala i ugradnje nego za gornje slojeve koji se često primjenjuju sa veznim sredstvom -tamponski sloj-donji nosivi sloj kao zaštita od smrzavanja PODJELA: -savitljive (fleksibilne) konstrukcije -krute konstrukcije SAVITLJIVE: -svi asfaltni i katranski zastori izrađeni na podlozi od nevezanog kamenog materijala -svi zastori od kocaka( ukoliko nisu na betonskoj podlozi) OSOBINA: -može preuzeti vrlo malene vlačne napone -bez oštećenja podnosi manje elastične i trajne deformacije donjeg ustroja KRUTE: -svi zastori izvedeni na podlozi od cement-betona OSOBINE: -može preuzeti ograničene vlačne napone do 7 MN/m2 -opterećenje se prenosi na mnogo veću površinu posteljice -dimenzioniranje kolničke konstrukcije: određivanje debljine. većinom viskozni destilati -dobivaju se suhom destilacijom organskih tvari( drvo. zagrijavanju i obliku posuda za destilaciju -za tamne zastore koristi se katran dobiven iz kamenog ugljena i iz mrkog ugljena -glavni produkt destilacije su plin i koks a između ostalog odvaja se i katran -svojstva mu ovise o kvaliteti ugljena koji se prerađuje. kameni ugljen) u plinarama i koksarama -razlikuju se po kakvoći. načinu proizvodnje(plinare ili koksare) i stupnju zagrijavanja -kod nas je zapostavljena primjena katrana kao veznog sredstva u cestogradnji KOLNIČKE KONSTRUKCIJE OPĆENITO -prijenos opterećenja na posteljicu omogućava kolnička konstrukcija koja: -treba prenijeti sva prometna opterećenja na donji ustroj bez oštećivanja posteljice -završni sloj zastora mora biti ravan. homogeni.

-nosivost posteljice se određuje: -mjerenjem indeksa nosivosti «CBR»[%] -mjerenjem modula reakcije «k» [MN/m3] -mjerenjem postignute zbijenosti «sz» po Proctoru [%] -mjerenjem modula stišljivosti «Ms» ili modula deformacije «Ev» [MN/m2] -tehnika mjerenja određena je standardima -poprečni nagib od najmanje 4% služi radi osiguranja poprečne odvodnje(u vezanim tlima) -kod nevezanog ili kamenitog tla nagib je jednak nagibu kolnika -ravnost posteljice se mjeri ravnalicom-letvom dužine 4 metra na razmacima od max 100m -zemljani materijali ± 3cm -kameni materijali ± 5cm PODLOGE CESTOVNIH ZASTORA: -podloga je onaj dio na koji se polaže zastor -njena svrha je da djelovanje prometnog opterećenja prenese i razdijeli na zemljani trup ali tako da nebude prekorećenja njegove nosivosti -stabilnost podloge bitna je za trajnost zastora -podloga se odabire prema: -prometnom opterećenju -geomehaničkim osobinama tla -mogućnosti dobave građevnog materijala -vrste podloga: -od lomljenog kamena -od šljunka -uvaljanog drobljenca -uvibriranog drobljenca -od drobljenog materijala postepene granulacije -od šljunka obrađenog bitumenom -od cementnog betona -od stabiliziranog tla -ostale podloge PODLOGA OD LOMLJENOG KAMENA: -najstarija vrsta podloge.) vlaženje i valjanje -time se postiže upetost slojeva te se opterećenje od kotača prenosi na veću površinu posteljice -ispod podloge(lomljeni kamen-naravno) ugrađuje se sloj čistoće(pijesak-naravno) od 5cm. -batom se nabija površina. naročito kod koherentnog tla.ur. PODLOGA OD ŠLJUNKA: -izvodi se u jednom ili više slojeva od šljunka sa pijeskom -veličina zrna je 0-63mm i to po krivulji prosijavanja -ograničen je sadržaj čestica gline (0. debljina 20-25cm -koristi se kamen piramidalnog oblika s jednom ravnom površinom širine 10-15 a duljine 15-30cm -polaže se ručno(mana-zato se više i ne koristi). šiljkom prema gore pri čemu je dulja strana kamena (ona koja leži) okomita na os kolnika -kamenje se reda jedan do drugoga tako da se planum ne vidi s time da se kamenje nesmije slagati jedno na drugo i nesmije se međusobno oslanjati.02mm) -izvođenje: -ukupna debljina od šljunka sa pijeskom -donji sloj od šljunka(ili kamena sitnež) s pijeskom a gornji sloj od drobljenca -jedan sloj šljunka sa pijeskom. odbijaju se šiljci s točnošću ±2 cm od predviđene visine podloge -šupline se ispunjavaju kamenom sitneži i pijeskom i odlomljenim vrhovima te se podloga valja -valjanje je standardno od rubova kolnika prema sredini a u krivini od unutarnjeg ruba prema vanjskom -nakon valjanja lomljenog kamena nanosi se sloj drobljenca 6-8cm i valja uz škropljenje vodom -nanosi se kamena sitnež i također škropi vodom i valja -ako na ovako izvedenu podlogu dolazi tamni zastor ili mala kocka treba drobljenac potpuno zatvoriti pijeskom uz (neophodno i standardno)(op. drugi sloj od istog materijala stabiliziranog cementom .

20cm -za ceste sa teškim i vrlo teškim prometom... vib pločama........... drobljenim pijeskom ili smjesom kamene sitneži i drobljenog pijeska -valjanjem se postiže konačna zbijenost -debljina je 15cm-lagan.....15cm -za ceste sa srednje teškim prometom.30% -zrna manja od 0...... ili vibracionim valjkom u tri-četiri hoda -ispuna se nanaša postepeno(suhi materijal 1/3 količine...... za srednje težak 35cm.15% -drobljenac 31.... vlažni 1/6 količne) -konačna se podloga prevalja statičkim valjkom -preporuča se završni sloj izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva PODLOGA OD UVALJANOG DROBLJENCA: PODLOGA OD DROBLJENOG MATERIJALA POSTEPENE GRANULACIJE(MINERALNI BETON): -IZVEDBA: pomoću krivulje prosijavanja postiže se minimum šupljina u materijalu -SASTAV: -drobljeni pijesak... težak 25. te drobljeni kameni materijal -zbija se statičkim i vibracionim(???) valjcima PODLOGA OD UVIBRIRANOG DROBLJENCA: -izrađuje se kao alternativa nekim podlogama čija izvedba nije potpuno mehanizirana(npr podloga od lomljenog kamena.. a za teški promet preko 50cm kod kojeg najgornji sloj mora cement ili bitumen kao vezno sredstvo -ako se koriste različite frakcije agregata onda se one miješaju tako da se pospu po podlozi ravnomjerno a zatim mješaju uz pomoć strojeva... -zbijanje se vrši vibracionim valjcima.....25cm (treba ugraditi nosivi bitumenizirani sloj kako bi se uštedilo na debljini zastora PODLOGA BITUMENOM OBRAĐENOG ŠLJUNKA: -izvodi se od granuliranog materijala i bitumena i ugrađuje na vruć način -mješavine mogu biti: ....15% -kamena sitnež 4/11.....5/45mm...najviše 3% -uz ispravno odabranu debljinu ova podloga je prikladna za svako prometno opterećenje -preporučene su sljedeće debljine: -za ceste s lakim prometom.06mm...30% -drobljenac > 45mm.. 20cm-srednji.2mm...-jedan sloj šljunka. 25cm-težak promet -veličima zrna je 31/45 il 45/63 -ispuna: najveće zrno da bude 1/6 srednje veličine drobljenca -nanosi se sloj čistoće 2-3cm(kamena sitnež) -UGRADNJA: -nanosi se strojem -valja srednje teškim valjkom -zbija vibratorom s više ploča... a šupljine su ispunjene kamenom sitneži... npr grederom. za srednji 20........ dovoljno teškim sa jednom pločom.. podloga od uvaljanog drobljenca) te im izvedba nije ekonomična -sabija se valjcima i strojevima za vibriranje.10% -kamena sitnež > 11. škrope vodom i valjaju -koristi se drobljenac veličine zrna 31/45 ili 45/63mm -debljina je najmanje 15 cm. a vrlo težak 30cm kod kojeg se završni sloj mora izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva -izvedba: -u cijeloj debljini od drobljenca -donji nosivi sloj od drobljenca a gornji završni sloj od bitumeniziranog materijala -donji nosivi sloj od smjese kamene sitneži i drobljenog pijeska a gornji sloj od drobljenca -za bitumenizirane nosive slojeve(BNS) mogu se upotrijebiti pjeskoviti šljunak.2mm. mješavine pjeskovitog šljunka i drobljenog kamena... valjcima s gumenim kotačima uz optimalnu vlažnost materijala -površina se zbija i izravna valjkom na glatkim kotačima -sastoji se od jednog ili više slojeva koji se valjaju svaki zasebno a šupljine se posipavaju pijeskom ili kamenom sitneži.. drugi sloj od šljunka + tamno vezno sredstvo -debljina iznosi minimalno 25cm.

.. 5 dana treba je držati vlažnom(pokrivanje vlažnim pijeskom)...premazi).. -zrna nisu u potpunosti obavijena cementom jer ga se koristi manja količina -dozvoljen je manji postotak gline(6-8%) -količina cementa je 90-210kg/m3 a ovisi o granulometrijskom sastavu(veličini zrna) -debljina sloja 15-22cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA BITUMENOM: -postože se miješanjem tla i bitumena -ova stabilizacija se koristi za ona vrsta tla koja gube stabilnost gubitkom vlage(pjeskovita i šljunkovita tla) -za tlo sa velikim sadržajem sitnih čestica(finih frakcija) ne koristi se ova stabilizacija -količina bitumena je 6-10%(ovisno ovrsti tla) -debljina sloja je 12-15cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA TLA VAPNOM: -tlo se miješa sa vapnom a zbija se kada se postigne optimalna vlažnost -primjena kod sitnozrnih visokoplastišnih materijala -djelovanje vapna: mijenja strukturu tla(dolazi do razdvajanja čestica. koherentne se frakcije zgrudaju u konglomerate postojane u vodi -posljedice: -sniženje granica plastičnosti -smanjivanje kapilarnosti PODLOGA OD STABILIZIRANOG TLA: ..... -kod podloge za tarace gornja se površina samo izravna na odgovarajući profil -za tamne zastore gornju površinu treba ohrapaviti(utiskivanjem žljebova.25. rubni trakovi.20.. 25-30m(tarac) -daska natopljena 24 sata u vodi(d=10mm-tamni zastor.. mora biti zemljasto vlažan i nakon sabijanja imati zatvorenu strukturu -veličina zrna agregata do 63 mm sastavljen prema odgovarajućim krivuljama prosijavanja -koristi se čvrsta oplata ili rubnjaci.-krupnozrnate 0/63mm najmanje debljine. ili utiskivanjem grube kamene sitneži u svježi beton -podlogu za tanje tamne zastore treba površinu betona preštrcati tamnim veznim sredstvom radi bolje veze zastora i podloge -ugrađuju se razdjelnice(stezanje i rastezanje betona) -uzdužna kod širine kolnika veće od 5m -poprečna6-12m(tamni zastor).. d=15-18mm-tarac) -razdjelnica se može izvesti i od dviju bitumenskih ljepenkipremazanih bitumenom -zaštita nakon ugradbe 8-10 sati od sunca.12cm -srednjezrnate najmanje debljine. prijelazom grabljama...dobiva se proizvod sličan cementnom betonu mješanjem krupnozrnog nevezanog tla i cementa sa dodatkom vode te sabijanjem.. vjetra .10cm PODLOGA OD CEMENTNOG BETONA: -upotreba za kolnike i pješačke puteve -debljina: -10cm za pješačke puteve -za kolnike(po opterećenju) 15.... kiše(zaštitni krov.30cm -kao podloga služi beton MB20.. dodavanje sitnozrnog materijala krupnozrnom(oni su u suhom stanju slabo nosivi) -npr..10cm -sitnozrnate najmanje debljine. a nadalje se povremeno škropi vodom -stabilizacija tla= povećanje nosivosti tla -može se primjenjivati u raznim fazama izgradnje cestovnog tijela -načini izvedbe: -mehanička stabilizacija(bez veznog sredstva) -stabilizacija cementom -stabilizacija bitumenom -stabilizacija vapnom MEHANIČKA STABILIZACIJA: -sastoji se od dodavanja slabo nosivom tlu neku drugu vrstu tla i međusobnim miješanjem(optimizacija granulometrijskog sastava i povećanje unutarnjeg trenja između čestica=veća nosivost) -npr....dodavanje pijeska i šljunka vlažnim sitnozrnim materijalima -odluku o izradi mehaničke stabilizacije podloge moguće je donijeti samo na temelju odgovarajućih geomehaničkih ispitivanja materijala -za vrijeme izvedbe vrši se stalna kontrola materijala -učinkovito mješanje i zbijanje ovisi o mehanizaciji i vlažnosti tla( sloj od 25cm u jednom hodu) -IZVEDBA: -na mjestu građenja dodaje se odgovarajući materijal(neodgovarajućem) -odgovarajuća mješavina priređuje se u blizini te se dovozi na gradilište STABILIZACIJA CEMENTOM:..18cm -krupnozrnate 0/45 mm najmanje debljine..

postojanost na smrzavanje -vrste vapna: SVE! Količina vapna 3-7% mase suhog tla -debljina sloja 12-20cm(potrebna jaka mehanizacija) OSTALE PODLOGE: stari tarci od male kocke(za tamne zastore)....vršit će se proširenje samo ako normalna širina(povećana za iznos proširenja)....3m (proširenje se ne izvodi ako je računski (iz prethodnih izraza) dobivena manja vrijednost odminimalnih) -vrijednost proširenja u prijelaznoj krivini određene su grafikonom koji se sastoji iz kubne parabole.. pravca i kvadratne parabole -vrijednosti se nanose okomito na liniju neproširenog kolnika na unutarnju stranu krivine VRIJEDNOSTI PROŠIRENJA U PRIJELAZNOJ KRIVINI -proširenje kolnika na mjestima gdje se predviđa širina kolnika veća od normalne(spojni kolnici čvorišta). stari zastori od cementnog betona GEOMETRIJA VOZNE POVRŠINE PROŠIRENJE KOLNIKA U KRIVINI: -izvode se zbog toga što vozilo u krivini zauzima veću površino od one kod vožnje u pravcu(prilikom zaokretanja prednjih kotača dolazi do promjene položaja osovina).2m -za šk>6m....∆š = 82 + R 2 − 20 − R . 2R .-manje bubrenje tla zasićenog vodom -manje skupljanje.... stražnji kotači opisuju manji luk od prednjih kotača -veličina proširenja ovisi o veličini vozila i o polumjeru kružne krivine -proširenje se vrši na unutarnjoj strani krivine(u iznimnim slučajevima se vrši proširenje i na unutarnjoj i na vanjskoj strani krivine-zaokretnice) -po cijeloj dužini kružnog lika zadržava se pun iznos proširenja kolnika -prijelaz od neproširenog(u pravcu) do proširenog kolnika(u kružnom luku) vrši se na duljini prijelazne krivine -potrebno proširenje(za jedan trak) u kružnom luku: .. potrebno je zaliti reške.. 2R .0.. postojeći zastori od drobljenca(ukoliko su izvedeni na dobroj podlozi).∆š = 52 2R -minimalno proširenje u kružnom luku(ovisno od širine kolnika šk) iznosi: -za šk≤6m.. prelazi za više od 30cm već predviđenu širinu kolnika....... -na cestama sa čestim izvanrednim prijevozom(vozila koja prekoraćuju najveću dozvoljenu duljinu) proširenje kolnika mora se odrediti zasebno -kod zaokretnica proširenje se izvodi s vanjske strane(postiže se povećanje polumjera za oba vozna traka) -veličina proširenja vanjske strane kolnika je maksimalno: (zbog kontinuiteta toka vanjskog ruba kolnika) .∆š = 82 ..0.....

0 0. treba voditi računa o odvodnji površine kolnika i posteljice SHEME VITOPERENJA OKO OSI KOLNIKA NAČIN VITOPERENJA SA DVOSTRANOG NA JEDNOSTRANI POPREČNI NAGIB i PRAVAC. KRUŽNI TOK SHEME VITOPERENJA KOLNIKA VITOPERENJE OKO OSI KOLNIKA i≥imin i<imin KRUŽNI LUK.5 -najmanji nagib prijelazne rampe (i min)[%] mora zbog odvodnje biti: -pri okretanju oko osovine imin[%]=0.∆š v = L.PRIJELAZNE RAMPE: L2 24 -vitoperenje kolnika= prijelaz iz poprečnog nagiba u pravcu u poprečni nagib u krivini = promjena poprečnih nagiba između dviju protusmjernih ili istosmjernih krivina -promjene oblika poprečnog presjeka(promjena smjera i nagiba kolnika) mora se vršiti postupno -vitoperenje kolnika obavlja se na dužini prijelazne krivine i to: -okretanjem kolničke plohe oko osi ceste ili oko nižeg ruba kolnika(javne ceste s 2 prom traka) -okretanjem kolnika oko rubova razdjelnih trakova ili oko osi svakog kolnika( javne ceste s 4 i više prometnih trakova.5 1.duljina prijelazne krivine VITOPERENJE KOLNIKA. KLOTOIDA.1š -duljina prijelazne rampe mora biti u pravilu jednaka duljini prijelazne krivine. KRUŽNI LUK IZMEĐU 2 NAGIBA SUPROTNOG SMJERA KRIVINE SUPROTNOG SMJERA i≥imin i<imin .1š/2 -pri okretanju oko rubova imin[%]=0. KLOTOIDA. a samo iznimno može biti kraća -u slučaju kada kolnik vitoperenjem mijenja i smjer nagiba. sa srednjim razdjelnim trakom) -ako se kolnik vitoperi oko njegovog ruba( a kolnik je u krivini proširen)-vitoperenje se vrši oko ruba neproširenog kolnika -maksimalna veličina nagiba prijelazne rampe: V[km/h] 40 60 80 i max 1.

p3) -na autocestama i cestama 1. dodatnim iskopom ili upornim zidom -ispitivanje preglednosti može se provesti računski. -provjera preglednosti: -paralelno sa unutarnjim rubom kolnika nanese se na udaljenosti a=1. Xu=1. razreda mora uvijek biti osigurana duljina preglednosti p3. mora se uvesti ograničenje brzine PREGLEDNOST U HORIZONTALNIM KRIVINAMA: -provodi se krčenjem raslinstva.5s. OBLIKOVANJE RUBA PRIJELAZNE RAMPE OSIGURANJE PREGLEDNOSTI: DULJINA PREGLEDNOSTI: -mora biti osigurana u horizontalnom i vertikalnom smislu -nužno ju je osigurati na cijelom potezu trase koja odgovara duljini zaustavljanja pred nepomičnom zaprekom -razlikuju se 3 mjerodavne duljine preglednosti(p1.5s . .IZMEĐU 2 ISTOSMJERNA NAGIBA KOŠARASTA KRIVINA -na dionicama ceste(u malom uzdužnom nagibu) treba nagib vitoperenja i nagib rampe odrediti tako da dno odvodnog rigola bude u dovoljnom nagibu za uzdužno odvođenje vode. -na toj liniji se nanosi duljina potrebne preglednosti ili se duljina nanosi kao tetiva .čime se povećava duljina preglednosti -za slučaj da tetiva ležiunutar kolnika ili da tangira njegov unutarnji rub. na temelju nje se određuje širina pojasa preglednosti na unutrašnjoj strani krivine na neprekidnom niskom nasipu. p2. preglednost je osigurana unutar samog kolnika(veličinom polumjera krivine) -ako tetiva siječe unutarnji rub kolnika postoji mogućnost da vidljivost nije osigurana. -kod vitoperenja kolnika dolazi(na prijelaznim rampama) do lomova na rubu kolnika -ti se lomovi zaobljuju vertikalnim kružnim lukovima za koje vrijede iste odredbe kao i za niveletu osi.5m/s3) -p2. i treba je provesti odgovarajućim mjerama . koji je uzduž cijele dionice s istom računskom brzinom (t=2.5m linija kretanja vozila. Z3=0) -p3. uz povećanu dopuštenu vrijednost usporenja a=4-5 m/s2) -vrijednosti se određuju na temelju izraza za izračun zaustavne duljine Z = Z1 + Z 2 + Z 3 = V × tr + 3. i odgovarajućim programom a računalu.6 V 2 254 × ( f T ± s ) 100 + 1. mjerodavna za izračunavanje berme preglednosti u usjeku i određivanje polumjera vertikalnih krivina (t=2. zabranom građenja objekata neposredno uz cestu.36 × ( f T ± Xu s ) 100 a vrijednosti koje se unose ovise o tome u koje se svrhe koristi duljina preglednosti (p1. grafički. -ako se (na ostalim cestama) ne može osigurati vrijednost p3. minimalna preglednost koja mora biti osigurana u horizontalnim krivinama kada je neekonomično ostvariti duljinu p2 (t=1.p2. Z3=0. s=0.p3): -p1.5s.

nucleus (3).) uveo građenje cesta učvršćenih tučencem u nekoliko slojeva različite veličine zrna Po načelu «makadama» grade se i danas cestovni zastori uz upotrebu tamnih veznih sredstava i cementa (asfaltni i katranski makadami. došlo je u vrijeme Rinskog carstva i Rimljane možemo smatrati osnivačima građenja cesta. Škot Mac Adam (1756. svi opisi. U srednjem vijeku ceste su posve zapuštene.00 je unaprijed određena ili odabrana točka. I preko teritorija naše zemlje prolazile su rimske ceste i mnogi današnji potezi cestovne mreže u našoj državi slijede smjer nekadašnjih rimskih cesta: Kolnička konstrukcija rimskih cesta sadržavala je 4 sloja: statumen (1)-najdonji sloj od lomljenog kamena. -svi prilozi projekta. 476) postepeno je propala i mreža rimskih cesta. kao što je Francuz Tresaquet. To je zasluga nekolicine vrsnih graditelja. Najčešće su svi slojevi bili vezani vapnenom žbukom. Oni su imali vrlo razgranatu cestovnu mrežu na području svoje države (oko 150. kao i stepenice (na razmacima) za ulaz u vozila. ruderatio (2)-sloj od kamena veličine šake. Slika 2. dokumentacije radova međusobno su povezani i imenovani stacionažom. st. Padom rimsko carstva (g.000 km). cementni makadami).-1836. tj. utemeljena je moderna tehnologija građenja cesta. Krajem 18. i 16. počelo se učvršćivanjem gradskih cesta tučencem. sloj od krupnijih frakcija kamene sitneži ili opeke i summa crusta (4)-sloj od sitnog tucanika i pijeska ili tarac od kamenih ploča.st. stacionaža 0+000. Na važnijim potezima bili su predviđeni posebni trakovi za pješački promet. . a tragove tih cesta nalazimo još i danas.OSIGURANJE PREGLEDNOSTI DODATNIM ISKOPOM OSIGURANJE PREGLEDNOSTI UPORNIM ZIDOM RAZVITAK GRAĐENJA CESTA Do ječeg razvitka građenja cesta. koji dodatnu pažnju posvećuje odvodnji i održavanju kolnika.3. i početkom 19. lokacije pojedinih radova i vođenje tehn. a naročit razvoj u izgradnji cestovne mreže bio je za vrijeme Vojne Krajine. šljunkom i taracem. Tek u 15. OSNOVNI POJMOVI I PODJELA CESTA ELEMENTI CESTE Stacionaža -udaljenost bilo koje točke na trasi od početka trase mjereno po osi ceste -početak trase.Kolničke konstrukcije prema Telfordu (a) i prema Mac Adamu (b) Na području Hrvatske došlo je do jačeg razvoja građenja cesta nakon što se Hrvatska oslobodila Turaka.

skidanje humusa 29. Niveleta -presječnicu vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom kolnika.drenaža 2.06. osim u iznimnim slučajevima (priključci na čvorištima).bankina 21. i el.iskop 26. Kod nas vrijedi oni iz 1981.rubna cesta 9. (Sl. -rješavanjem položaja nivelete ceste određuju se visinski elementi trase -niveleta se sastoji od pravaca. Moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa»).odvodni jarak 12.Rubni trak 20.bankina 10.zaustavni trak 7.1981-«Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi el.Os 16.Niveleta. kota terena 17. -tlocrtni elementi.nasip 25.vozni trak 5.2.Linija terena.PODJELA CESTA .rubni trak 8. -os ceste prolazi sredinom kolnika izuzev u krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje. lijevog) 4.posteljica 23. kojima su sjecišta zaobljena kružnim lukovima. br. visinski el.Os ceste Tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste -geometrijski se sastoji od pravaca.rigol 22.1. odbojnik 13. Elementi poprečnog presjeka ceste i auto-ceste Geometrijski elementi trase određuju se računskom brzinom koja ovisi o razredu ceste i konfiguraciji terena 3. poprečnog presjeka određuju se temeljem posebno izdanih propisa. 1.Kolnik 19.razdjelni međupojas 11.stepenica 28.os autoceste 3.os kolnika (desnog. -tlocrtno se niveleta poklapa s osi ceste. List SFRJ. prijelaznih krivina (oblika klotide) i kružnih lukova. 35/26.pretjecajni trak 6. kota nivelete 18.el. 15.berma 27.kolnička konstrukcija (gornji ustroj) 24. -položaj pravaca određen je nagibom u % i jednom ili više određenih ili odabranih visinskih točaka.oblaganje (zaštita) kosine Slika 3.ograda 14.

a za projekte rekonstrukcije 2-20 g. regionalne i lokalne ceste b)Prema vrsti prometa: ceste za motorni promet . razred Srednji 3000-7000 4. uključujući i zapregu-10 m -najveća dopuštena širina vozila iznosi 2.0 m . brzini.1. ovisno o značenju ceste i opsegu radova.g. Vozila/24 sata (PGDP) 1. razred Mali 1000-3000 5.gradske a. specijalnog i radnog vozila-12 m 3)autobusa.zemaljske auto-ceste 2.5 m b) vučnog vozila s jednim ili 2 priključna vozila. osim vozila za prijevoz osoba u gradskom prometu-18 m c) autobusa s prikolicom za gradski promet-20 m d) osobnog automobila s prikolicom-15 m 6)zaprežnog vozila. razred Vrlo mali Manje od 1000 Tablica 3. ceste za motorni promet se dijele na: autoceste i ostale ceste za motorni pogon c) Prema veličini motornog prometa. Mot. razred Veliki Od 7000-12000 3. vrsti prometnih tokova. tj..gradske prometnice OSNOVNE ZNAČAJKE KRETANJA VOZILA NAJVEĆE DOZVOLJENE DIMENZIJE 1)osobnog automobila-6 m 2)autobusa. visina vozila iznosi 4. teretnog motornog vozila.u brdovitom terenu -c. specijalnog osobnog i teretnog vozila zglobnog konstruktivnog sastava i trolejbusa-18 m 4)priključnog vozila (s rudom) a) s jednom osovinom-6 m b) s 2 osovine-10 m c) s 3 i više osovina-12 m 5)skupa vozila a) tegljač s poluprikolicom-16. ceste za mješoviti promet Prema veličini prometa.) razlikuje 5 kategorija: 1. udobnosti i stupnju sigurnosti prometa. d) Prema vrsti terena kojim cesta prolazi.5 m -najveća dop.prometne površine nisu podijeljene jedinstvenom kategorizacijom.u planinskom terenu GRADSKE CESTE-ULICE Gr.ceste 3. brojem motornih vozila koji se na kraju planskog razdoblja očekuje na cesti u toku 24h.glavne gradske prometnice 5. razred Vrlo veliki Više od 12000 2. ceste se dijele na: -ceste u ravnici (nizinske) -ceste u brežuljkastom terenu -c.Podjela cesta prema PGDP Plansko razdoblje za novoprojektirane ceste iznosi 20 g. javne se ceste dijele na 5 razreda: Oznak prema prometnoj podjeli Veličina prometa Ukuoan br. Funkcionalna podjela primarnih prometnica prema Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (1971. JAVNE CESTE IZVAN NASELJA a)Prema privrednom i društvenom značaju dijele se na: magistralne.Prema položaju u prostoru jvne ceste se dijele na javne ceste izvan naselja i gradske ceste. izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP).brze gradske prometnice 4.

3-0.usporenje: 1.5 m od desnog ruba voznog traka. Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila iznosi 40 t. Linija kretanja očiju u popr.5-0.ubrzanje: 0.) Slika 4. s tim što osovinsko opterećenje tog vozila.0 m/s2 . KRETANJE VOZILA Kod JEDNOLIKOG kretanja vozilo u jednako vrijeme prevaljuje jednake puteve v=l/t v-brzina (m/s).6(km/h) Kod NEJEDNOLIKOG kretanja vozilo prevaljuje u jedinici vremena različite putove. Pri tome najizbočenija točka vozila mora biti vođena po kružnici promjera 24 m (sl. ubrzanje i usporenje izražava se kao: ±b = v/t (m/s2) __________________________________________________________________________________________ NEJEDNOLIKO UBRZANJE ILI USPORENJE za neko određeno vrijeme: ±b = dv/dt (m/s2) Promjena ubrzanja ili usporenja u vremenu «dt» naziva se UDAR : db/dt = Xu (m/s3) . ne bude šira od 6. t-vrijeme (s).0 s-u naselju.1. vrijedi i za JEDNOLIKO USPORENO kretanje. a samo jedno teško teretno vozilo djeluje na trajnost kolničke konstrukcije kao 10.000-100.usporenje kod kočenja: 4. moraju imati takve uređaje da pri vožnji u krugu od 360º opisana površina kruga vanjskog promjera 24 m.5 m/s2 .2 m iznad površine kolnika.vrijeme reagiranja: 1. to je: v (m/s) →V(km/h)1000∕3600→V/3.0 m/s2 . pune gume. Najveća dopuštena masa vozila s kotačima bez guma iznosi za vozilo koje ima kotače na naplacima od kovine. Tada se brzina izražava: v = dl/dt Kod JEDNOLIKOG UBRZANOG kretanja (porast brzine u jedinici vremena) je konstantna veličina: v= bt (m/s) Ova jedn.0-5. l-put (m) Kako se kod cestovnih vozila brzina označava u V(km/h).5-2. a i skuovi vozila. 1.Motorna i priključna vozila. pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN 4)opterećenje trostruke osovine s neđusobnim razmakom susjednih osovina od 1 do 2 m-240 kN.7 m/s2 .5 s –izvan naselja Visinski položaj očiju uzima se 1.1. a ni dvije susjedne osovine s više od 160 kN.5-1. presjeku uzima se na udaljenosti od 1. ali u tom slučaju konstanta «b» (m/s 2) ima negativan predznak.2 t 2) s 2 osovine-3.7 m/s2 .»Krug okretanja» NAJVEĆA DOZVOLJENA OPTEREĆENJA Veći osovinski pritisci nesrazmjerno skraćuju vrijeme trajanja kolnika.uzdužni udar: 1.4. odnosno skupa vozila-u stanju mirovanja. na vodoravnoj podlozi.0-1. plastike ili sličnog materijala: 1) s jednom osovinom-1.bočni udar: 0.7 m.0 t VOZAČ Granične vrijednosti za: . pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN.5-2. Prema tome.000 osobnih automobila. ne smije prelaziti: 1)opterećenje jedne osovine-100 kN 2)opterećenje jednostruke osovine ili više osovina s međusobnim razmakom manjim od 1 m-100 kN 3)opterećenje dvostruke osovine s međusobnim razmakom od 1 do 2 m-160 kN.

odnosno udobnost i sigurnost vožnje i područje su proučavanja građevinsko-prometne tehnike. u prijelaznoj krivini centrifugalno ubrzanje se mijenja.3-0. veličina bočnog potiska (udara) je ograničena: Xb = 0. Ako kolnik obuhvaća i dodatne trakove za spora vozila povećanje iznosi 20-25 km/h. Vp predstavlja računsku brzinu Vr. Za auto-ceste i ceste 1. ima smjer suprotan kretanju vozila. (u gradima/km ili stupnjevima/km) određuje se prema izrazu: K = Σαn/L K-krivinska karakteristika (grad/km ili stupanj/km α-skretni kut krivine (u grad ili stup.očekivana brzina vo Rač. kao i elementi u poprečnom presjeku. mora savladavati razne otpore koji se suprotstavljaju gibanju vozila.i 2. 1. tj. u jedinici vremena je: dc/dt = Xb (m/s3) Promjenu centrifugalnog ubrzanja u jedinici vremean nazivamo BOČNI UDAR. brzinu usvaja se Vo zaokružena na 10 km/h š=širina kolnika + širina rubnih trakova OTPORI KRETANJA Vučna snaga koja pokreće vozilo. brzinu sigurne vožnje po mokrom kolniku pri normalnim uvjetima. izvedbom i održavanjem vozila. Ako je Vp< Vo <(Vp+20) -za rač.5 m.7 m/s3 Xb = 1. Mogu se razdijeliti na otpore koji se javljaju kod prijenosa snage motora na pogonske kotače u prijenosnim dijelovima stroja i na otpore u ležajima osovina. Vanjski otpori su otpori između naplatka kotača i kolnika. Ovi otpori spadaju u područje strojarske tehnike. brzinu usvaja se jedna od dviju veličina: . Radi udobnosti vožnje. brzina ne može biti manja od: 60 km/h za magistralne ceste 80 km/h za autoceste Prethodna brzina Vp je polazna brzina za određivanje elemenata ceste Za ceste 3.0 m/s3 RAČUNSKA BRZINA Računska brzina Vr (km/h)-brzina na temelju koje se određuju granični elementi trase u tlocrtnom i visinskom polažaju. r. Unutarnji se otpori javljaju u samom vozilu. Krivinska karakt. i 5. 4. . Ta brzina predstavlja max. otpor zraka. a uvjetovani su načinom gradnje vozila. Očekivana brzina Vo ZA autoc. ona predstavlja računsku brzinu. kod čega je centrifugalno ubrzanje c = v2/R Na odsječku promjenjive zakrivljenosti. otpor uzdužnog nagiba i otpor krivina.. i 2.prethodna brzina vp . Promjena centr. OTPOR KLIZANJA Do njega dolazi usljed trenja između gume kotača i kolnika.Da vožnja na cesti bude ugodna UZDUŽNI UDAR (Xu) ne smije kod polaženja i kod kočenja prijeći dozvoljene vrijednosti. Prema uzroku njihova postanka dijelimo ih na otpore unutar vozila i vanjske otpore. __________________________________________________________________________________________ Kod vožnje u krivini javlja se centrifugalna sila C = m*v2/R. Za rač. Ovi su otpori mjerodavni za stabilnodt vozila.) Σαn-zbroj skretnih kuteva svih krivina na dionici na kojoj se predviđa konstantna brzina L-duljina dionice (km) Za javne ceste s 4 i više prometnih trakova (višetračne ceste) Vo uvećava se za 10-15 km/h od vrijednosti dobivenih prema grafikonu za krivuljuš=8. širine kolnika i rubnih trakova. r. Očekivana brzina vožnje utvrđuje se na temelju krivinske karakteristike. i c. razr. Vp predstavlja brzinu na temelju koje se određuju tlocrtni elementi trase za oblikovanje osi u prvoj fazi izrade idejnog projekta. ubr.

-dolazi do izražaja i kod poprečne stabilnosti vozila u krivinama (djelovanje centrifugalne sile je poprečno na smjer vožnje) stoga razlikujemo tangencijalni (uzdužni) i radijalni (poprečni) koeficijent prionljivosti. koja je izložena struji zraka bit će: WZ = fz * F * z (N) Koefic. granične dopuštene vrijednosti su zbog sigurnosti vožnje ograničene na: fT dop =0.Ovaj je otpor potreban preduvjet za pokretanje i zaustavljanje. ZAUSTAVNA DULJINA Zaustavna duljina sastoji se iz: -duljine koju vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač uočio uzrok zbog kojeg treba kočiti do početka djelovanja kočionog mehanizma vozila (vrijeme reagiranja tr) -duljine na kojoj djeluje kočiona sila do zaustavljanja vozila -duljina puta (Z1) koju vozilo prijeđe u vremenu reagiranja (tr) pod pretpostavkom jednolike brzine iznosi: .6. G. tj.640*(V/100)+0.615 -bočni koef. Komponenta paralelna kolniku ima suprotan smjer od smjera gibanja vozila i ona smanjuje vučnu snagu vozila: Wu = G * sin α Slika 4. trenja (fR) manji od uzdužnog (fT) te se u praksi računa s odnosom za brzinu V= 50 km/h kod koje je fR max=0.8. Ako je niveleta nagnuta pod kutem α. brzini vozila i brzini zračne struje. Ovome usponu odgovara kut od približno 4°. -tang. a za osobna 0. brzina između vozila i struje zraka (m/s) ρ-gustoća zraka (kg/m3) Otpor zraka na površinu vozila «F».6. težinu vozila. Usljed uspora na tom mjestu brzina između vozila i mase zraka koji struji jednaka je nuli. prouzrokovanog brzinom vozila i usljed strujanja zraka po površini vozila. Na tom mjestu je tlak zraka «z» na temelju brojnih ispitivanja: z = ρ * v2r (N/m2) pri čemu je : vr-relat. otpora zraka «fz» ovisi o obliku vozila.3-0.5-0.u popr. Veličina ovog otpora ovisi o obliku i površini vozila. Najveći pritisak na vozilo nastaje na onom mjestu na kojem zrak obzirom na vozilo relativno miruje. kočenje vozila.925fT max Prema našim tehničkim propisima. koeficijenata prionljivosti: fT max= 0. -otpor nagiba : Wu G*(s/100). možemo rastaviti na komponente okomito i paralelno s nagibom kolnika.Otpor nagiba Najveći dozvoljeni uspon na važnijim cestama kreće se od 7%.u uzdužnom smjeru: Wkl = G * fT .80fT max fR dop =0. OTPOR NAGIBA Kad se vozilo kreće cestom u usponu. On za teretna vozila iznosi 0. uz ranije navedene otpore javlja se i otpor uspona «Wu». smjeru: Wkl = G * fR OTPOR ZRAKA Otpor zraka nastaje usljed pritiska zraka na vozilo.214*(V/100)2-0.60fR max Otpor klizanja prema svemu navedenom iznosi: .

-PROSJEČNI DNEVNI PROMET PROPUSNA MOĆ CESTE -max. u određenom vrem. tjedna i dana. razdoblju. Teoretska propusna moć jednog prometnog traka za idealne uvjete: Cmaxi = cj * (v/c)i (voz/h) gdje je: -Cmaxi =maksimalna propusna moć za određenu razinu uslužnosti «i» (A – F) -cj = max. -(v/c)i =max.) -ti su stupnjevi označeni s A (najbolji). kapacitet dionice ceste pri idealnim uvjetima ovisno o projektnoj brzini. E i F (najlošiji) a-jako varijabilna i nestabilna vrijednost Tablica 5. za V r 110 km/h i 95 km/h cj iznosi 2000 voz/h. kao MJERODAVNO SATNO OPTEREĆENJE uzima se vrijednost između 30-tog i 60-tog satnog opterećenja po veličini. Karakteristike razina uslužnosti -RAZINA USLUŽNOSTI A predstavlja uvjete slobodnog prometnog toka s velikim brzinama i punom slobodom manevriranja(pretjecanje). odnos prometnog opterećenja i kapaciteta ovisno o razini uslužnosti RAZINA USLUŽNOSTI -niz karakteristika koje opisuju uvjete vožnje koji se pojavljuju na određenom potezu ceste (brzina. udobnost vožnje i dr. PROMET PROMETNO OPTEREĆENJE Prometno opterećenje (količina prometa) je broj vozila koji prolazi određenim presjekom ceste u određenom vremenskom razdoblju.Mogućnosti manevriranja su neznatno ograničene no općenito nivo udobnosti vožnje je još uvijek visok. -jednoliko usporeno gibanje s konstantnim usporenjem Wkl = G * (fT ± s/100) Aktiviranje kočionog mehanizma.1. podijeljena brojem dana u godini: PGDP = vozila godišnje / 365 (voz/dan) (PDP) je ukupna količina prometa u vremenskom razdoblju koji je veći od jednod dana. Od ukupno 8760 satnih opterećenja u godini. Intenzitet kočenja ograničen je najvećim raspoloživim otporom trenja između kotača i podloge. B. a ne veličinom kočione sile ostvarene u kočionom mehanizmu vozila.Z1 = v* tr. -RAZINA USLUŽNOSTI B. Prometno opterećenje pokazuje znatne oscilacije tokom godine. Podaci o postojećem prometnom opterećenju dobivaju se brojenjem vozila. broj vozila koji može. D. -najčešće se izražavaju za jedinicu vremena od 1 sata -PROSJEČNI GODIŠNJI DNEVNI PROMET (PGDP) je ukupna godišnja količina prometa. Kočiona sila ne smije biti tolika da dođe do blokiranog kotača jer se u tom slučaju otpor trenja bitno smanjuje. dok za Vr 80 km/h cj iznosi 1900 voz/h. . podijeljen brojem tih dana: PDP = broj vozila / broj dana (voz/dan) -PROMET VRŠNOG SATA je najveći broj vozila za koji se udtanovi da prolazi prosjekom prometnog traka ili cesta u 60 uzastopnih minuta. a kao posljedica i aktiviranja otpora trenja može nastupiti jačim i slabijim (postupnim) intenzitetom. C. a podaci o planiranom opterećenju dobivaju se složenim postupcima po raznim metodama prometnog planiranja. prekidi. Stoga razlikujemo: Na temelju duljine zaustavljanja usiljenim kočenjem određuje se tzv. proći određenim presjekom ceste -koristi se vremensko razdoblje od 1 h. a manji od godine. DULJINA PRETJECANJA Pretjecanje mora biti omogućeno barem na 20 % ukupne duljine trase. mjeseca. «minimalna duljina preglednosti» koja mora biti osigurana na cijeloj trasi ceste za određenu računsku brzinu. vrijeme putovanja. sigurnost.

hodnik za pješake i razdjelni pojas. tj. traka bit će to veća što je veća rač. usporenje i ubrzanje. presjek može sadržavati i trak za stajanje. Elem. brzine. rubni trak. brzini. Širina v. TROTRAČNI KOLNICI se kao jednosmjerni često primjenjuju u već izgrađenim gradskim područjima. ČETVEROTRAČNI KOLNICI i višetračni kolnici s parnim brojem trakova primjenjuju se u pravilu za dvosmjerni promet. JEDNOTRAČNI KOLNICI . Prema AASHTO kriterijima za auto-ceste i ceste 1. presj. Ukupna širina kolnika ovisi o broju i širini voznih trakova Vozni trak je pojas koji služi kretanju jednog prometnog toka. toku velike gustoće ograničenim brzinama i malim mogućnostima manevriranja -RAZINA USLUŽNOSTI E uvjeti nestabilnog toka s vožnjom u koloni i povremenim zastojima. trak za bicikliste. a za ostale kategorije cesta od 1000-1200 voz/h/jedan prometni trak. Primjena je moguća kada se dva traka kontinuirano koriste za jedan.-RAZINA USLUŽNOSTI C -stanje stabilnog s ograničenim -RAZINA USLUŽNOSTI D približava se nestabilnom brzinama i manevriranjem.). terena kat. terena 3. osobito ako su smjerovi odijeljeni razdjelnim međupojasom. POPREČNI PRESJEK CESTE ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA Osnovni elem. razreda ne bi trebalo pretpostavljati veće prometno opterećenje od 1500-1700 voz/h/jedan prometni trak. terena kat. U području raskrižja često se primjenjuju trakovi za usmjeravanje. Slika 6.5 m) i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila.75 m 3. traka određuje se na temelju rač. popr. jarak). te na kraćim pristupnim cestama i putevima. kod koje se srednji trak naizmjenično koristi kao pretjecajni za pojedini smjer vožnje. DVOTRAČNI KOLNICI primjenjuju se za dvosmjeran i jednosmjeran promet. bankina. Korištenje trotračnog kolnika za dvosmjernu vožnju. VOZNI TRAK Ukupna širina kolnika sastoji se od 1.50) m 3.25 m primjenjuju se iznimno kod vrlo male gustoće prometa. Potrebno je predvidjeti mimoilaznice na razmacima dobre međusobne preglednosti. traka ovisi o širini vozila (max. treba u pravilu izbjegavati zbog znatno smanjene sigurnosti prometa. Prema našim tehn. a treći trak za suprotan smjer vožnje. propisima širina v. razreda ceste i konfiguracije terena (tabl. širina v. -RAZINA USLUŽNOSTI F predstavlja prisilni tok s velikim smetnjama i zastojima. 2 ili više voznih trakova. 2. Ovaj razmak ovisi o rač. presjeka Osim ovih el. 6. ceste: vozni trak (kolnik). berma i uređaj za odvodnju (rigol. brzina.1. Zbog pretjecanja na dvosmjernim je kolnicima potrebno na što većem potezu trase osigurati dovoljne duljine preglednosti.75 (3. popr. jače opterećeni smjer. za Vp =120 km/h Vp =120 (100) km/h Vp =100 km/h Vp =80 km/h uI u II u III u IV kat. Omogućuju velik provozni učinak i sigurno odvijanje prometa. terena kat.50 m 3. popr. trak za spora vozila. .1.

6. čime se smanjuje sigurnost prometa. traka (m) Širina bankine (m) 3. BERMA Neposredno uz rubni trak. brzine do 100 km/h 0. mora biti dovoljno zbijena da može preuzeti opterećenje kotača teretnog vozila bez deformacija koje bi mogle ugroziti sigurnost prometa.) Prometni trak (m) Rubni trak (m) 3. slabosti vozača i sl. Rubni trak osigurava rub kolnika od oštećenja i jasno označava desni rub voznog traka. zaštitnih ograda.50 3. -Obe bankine (na nasipu) izvode se s nagibom na vanjsku stranu.50 0. odlaganju materijala za održavanje. brzine > 100 km/h 0. Viša bankinaima nagib od 4%.3.za rač. Kolnik bez rubnog traka nema oštru konturu.00 Šir.2. bankine uz zaustavni trak iznosi 1.50 3.35 3.25-3.) Širina prom.).75 3. -Bank.75 1. prema našim propisima određuje se na temelju širine voznog traka (t. To je utvrđeni ili neutvrđeni dio profila ceste.Nagib berme je 5-6% zsmjeren prema rigolu. mopede ili pješake. -služi smještaju prom.0 m.20 m. a niža kao kolnik -U usjecima bankina se izvodi kao berma neposredno uz rigol.20 Rubni trak može biti izveden kao posebni element ili kao proširenje kolničke konstrukcije uz označavanje rubnom crtom Širine rubnih crta iznose: . .00 2.75 0. brisanja vjetrobrana. .4.25 1. Širina rubnog traka ovisi o širini prometnog traka (tabl.20 3. vozeći izbjegavaju vožnju uz desni rub kolnika. a samo iznimno prometu pješaka.U predjelima u kojima je zemljani trup od kamena i bankina se izvodi od kamenog materijala.10 m Rubna crta između prometnog traka i zaustavnog traka širine je 0. zaustavljanju vozila u nuždi.00 0.za rač.75 0.-Kolnike s više od 4 traka uvijek treba projektirati s razdjelnim međupojasom. RUBNI TRAK je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine i kolnika ili između kolnika i staze za bicikle. BANKINA.50 1. je bankina (sl. TRAK ZA ZAUSTAVLJANJE -služe za zaustavljanje vozila radi kvara.30 2.15 m . na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku. Širina ban. znakova.6.6. izgrađena je od zemljanog materijala i zasijana travom.

staze nije dozvoljena u profilu cesta namijenjenih motornom prometu. a najmanja visina slobodnog profila pješačkog puta je 2. ako nije omogućeno pretjecanje. u ravničarskom terenu je 4.5 m (sl.50 m.5. u krajevima s jakim snijegom) mogu biti izvedeni i sa suprotnim nagibom od kolnika i rubnih trakova. . TRAKA ZA VOZILA JAVNOG PROMETA U popr. nagib je isti kao i na prometnim trakovima. trolejbus. TRAK ZA SPORU VOŽNJU Kod većih uspona teška teretna vozila gube na brzini i ometaju ostali brži promet. U slobodnom profilu ne smiju «izvana» zadirati objekti. U slučaju jačeg pješačkog prometa treba ispitati potrebu izrade zasebnog pješačkog hodnika ili staze odijeljeno od kolnika visinski.). -Poprečni nagib traka za zaustavljanje je istog smjera kao kolnik. -Širina pojasa kod autoc. PJEŠAČKE STAZE Na cestama s dozvoljenim pješačkim prometom treba odgovarajućim proširenjem i učvršćenjem bankina omogućiti siguran promet. taxi.) BICIKLISTIČKE STAZE se u profilu ceste odvajaju od kolnika visinski ili iznimno razdjelnim trakom. staze su zabranjene.0 do 3.5%.25 m.). a izvode se neposredno uz rubni trak ili uz rubnu crtu s desne strane kolnika. a u ostalim slučajevima 3.Izrada pješ. -Za biciklističke staze s više prometnih trakova i jednosmjernom vožnjom može se širina prometnog traka iznimno smanjiti na 0. -Najmanja širina pješačke staze za 1 red pješaka je 0. PROMETNI I SLOBODNI PROFIL -PROMETNI profil obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne trakove. -Širina traka je 3. -U posebnim slučajevima zaustavni trakovi (npr.8 m. čime se smanjuje i propusna moć ceste.5 m.5 m(sl. a visina iznad SLOBODNI profil sačinjava prometni profil s dodatkom zaštitnih širina i zaštitnih visina kolnika iznosi 4.6.0 m. staze je 2. RAZDJELNI TRAK Na autoc. .5.-u pravilu su neprekinuti. 2. -U profilu cesta namijenjenih samo motornom prometu bicikl. vozila.6.9 m. vatr.25 m.0 m. tramvaj. Usljed smanjenja brzine teških motornih vozila. Širina je min. -Zaustavni trak uz niži rub kolnika ima isti popr. Ako je predviđena zaštitna ograda visina slobodnog profila na rubovima se smanjuje za 0. iznimno rubnim trakom a najbolje je rješenje pješačku stazu odvojiti razdjelnim pojasom. nagib kao i kolnik. -Širina traka za 1 red biciklista je 1. a prometna visina 2.25 m sa zaštitnim pojasom od 0. presjeku ceste-ulice u gradovima se mogu predvidjeti posebni trakovi namijenjeni samo za vozila javnog prometa (autobus. raslinje i sl. a popr. -Mjesta za parkiranje vozila na odmorištima uz autoc. i cestama sa 2 kolnika mora se između kolnika ako su u istoj razini predvidjeti razdjelni pojas. moraju biti odijeljena razdjelnim pojasom od kolnika. -Najmanji br..0 m.0 m. prometnih trakova je po 1 za svaki smjer vožnje. hitna pomoć. a veličina nagiba iznosi 2. stupovi. -Slobodna visina gabarita bicikl.. moraju i ostala vozila usporiti brzinu.

trak rz = 0. a udaljenost prometnog znaka je: . -sva čvorišta su izvan razine na razmacima između 15-25 km.).2 m (za Vr = 50 km/h) do 2. lokalni promet vozila. te se time ostvaruju znatne uštede kod građenja i optimalno trasiranje u estetskom smislu.Prometni i slobodni profil Slobodna visina od 4.5 m. mogi se kolnici položiti tako da se nalaze na raznim visinama. -Kod vođenja autoc.ogr. Kod (novih) ulica prometne površine za pojedine vrste prometa međusobno su razdvojene. . čvorišta su i na manjim razmacima (npr.50 m mjeri se uvijek od najviše točke kolnika Ako je na cesti predviđen trolejbusni ili tramv. Minimalna udaljenost zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 0. brzini i kreće se od 1.5m . brzina kretanja. PRIMJERI POPREČNIH PRESJEKA Autoceste su prometnice s 2 (po smjerovima) odvojena kolnika namijenjene isključivo motornom prometu.75 m Minimalna zaštitna širina (zš) kada nema zašt. ima ove elem. brzi prolaz vozila.5 m (za Vr = 120 km/h). nivelete kolnika za oba smjera vožnje su identične.Auto-cesta U ravničastom terenu. obilazna autoc.5. pješački promet (sl.8. a) vanjski zeleni pojas-bankina b) trak za zaustavljanje c) kolnik s najmanje 2 vozna traka d) rubni trak e) razdjelni pojas f) rubna crta Slika 6.ako postoji zaštitna ograda i zaustavni trak rz = 0. Normalni poprečni presjek autoc. slobodan profil treba prilagoditi tom prometu. promet. -Na gradskim autoc. ni zaust. Ograničena je min.ako ne postoji z. biciklistički promet. tramvajski promet. ograde ovisi o rač. Ukupna širina kolnika ovisi o broju voznih trakova i trakova za stajanje vozila.7. tj.6. na padini. -Ovakvom se izvedbom u popr. presjeku postiže bolje prilagođavanje trase terenu. -Kod više od 4 vozna traka preporuča se smjerove odijeliti razdjelnim trakom ili zelenim pojasom.Slika 6. niveleta svakog kolnika vodi se zasebno. u Zg).

Brza gradska prometnica .Slika 6.8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful