CESTOVNA ČVORIŠTA: -to su točke u cestovnoj mreži na kojima se križaju, isprepliću, spajaju ili razdvajaju prometni tokovi(povezivanjem dviju

ili više cesta) -u čvorištima se traži primjena PROSTORNOG(horizontalnog i vertikalnog) i VREMENSKOG razdjeljivanja prometnih tokova (zbog prometne sigurnosti i propusne moći) -horizontalno razdjeljivanje je proširivanje kolnika dodatnim voznim trakovima -trakovi za skretanje(čvorišta u razini) -trakovi za usporenje i ubrzanje(spojne rampe čvorištaizvan razine) -vertikalno razdjeljivanje(čvorišta izvan razine): -vođenje voznih tokova na različitim visinama(nema najteže prometne radnje-križanja) -vremensko razdjeljivanje(zbivanja ovisna o vremenskom slijedu vozila-pretjecanje,uplitanje,isplitanje) -vertikalna, horizontalna i svjetlosna signalizacija(kod čvorišta ujednoj razini) -prometni tokovi mogu biti: -neprekinuti prometni tokovi(primjenjuju se kod čvorišta izvan razine) -isprekidani prometni tokovi( kao podređeni tokovi kod čvorišta u razini) -prometne radnje u čvorištima: -isplitanje(nastaje na mjestu dijeljenja prometnih tokova) -uplitanje(.............................spajanja...............................) -preplitanje(nastaje na potezu međusobne izmjene voznih trakova) -križanje(nastaje na mjestu međusobnog presijecanja prometnih tokova)
ISPLITANJE:

UPLITANJE:

PREPLITANJE:

KRIŽANJE

-najjednostavnija prometna radnja je isplitanje a najteža i najopasnija križanje -što je veći broj konfliktnih točaka u čvorištu veći su zahtjevi za sposobnost i vještinu vozača. (4-krako raskrižje u razini sa 32 konfliktne točke!!!)

(čvorište oblika djeteline izvan razine-18 konfliktnih točaka)

-u naselima se pojavljuju dodatne konfliktne točke i to između vozila, pješaka i biciklista koje se rješavaju primjenom horizontalne i vertikalne signalizacije(manje prometno opterećenje) ili primjenom svjetlosne signalizacije i izgradnjom pješačkih pothodnika(veće prometno opterećenje)
PODJELA ČVORIŠTA:

-u jednoj razini(čvorišta-zaskrižja u razini) -dijelom u razinia dijelom izvan razine(kombinirana čvorišta) -u dvije ili više razina(čvorišta izvan razina) -na izbor utječe: -sigurnost prometa -propusna moć -značenje cesta koje se križaju -kutovi križanja cesta, brzine vožnje, navike vozača -najčešća je primjena raskrižja u razini koja mogu biti -oblikovana kao: -nekanalizirana(neuređena) -kanalizirana (uređena) -prema broju krakova: -trokraka -četverokraka -višekraka -prema mogućnosti kretanja: -potpuna(mogućnost kretanja u svim smjerovima) -nepotpuna(nemogući ili zabranjeni pojedini smjerovi kretanja) -prema kutu križanja cesta: -pravokutna i kosokutna -prema simetričnosti: -s točkom simetrije -s crtom simetrije -nesimetrična -višekraka čvorišta (u razini), mogu se primjeniti samo uz primjenu kružnog toka ili se višekrako čvorište rekonstrukcijom pretvara u dva ili više čvorišta.
ČVORIŠTA U RAZINI:

-kanaliziranjem postiže se: -prisilno i jasno vođenje prometnih tokova -dobra orjentacija u svim situacijama -koncentracija i jednoznačno određivanje mjesta konflikata -smanjenje konfliktne zone
MOGUĆNOST UREĐENJA TROKRAKOG ČVORIŠTA: NEKANALIZIRANO KANALIZIRANO KANALIZIRANO

ČETVEROKRAKO KANALIZIRANO ČVORIŠTE:

OBLIKOVANJE PRIKLJUČAKA SPOJNIH RAMPI -klizni izvoz -klinasti izvoz -paralelni izvoz -izvoz za oduzimanje prometnog traka -klizni uvoz -paralelni uvoz -uvoz s dodavanjem prometnog traka -na glavnim kolnicima najčešća je primjena paralelnih izvoza i uvoza -dužina izvoza zavisi o razlikama računskih brzina na prolaznom kolniku i rampi te o uzdužnom nagibu -dužina uvoza ovisi isto o tome ali još i o prometnom opterećenju na prolaznom kolniku.ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -primjenjuju se kada: -rješenje s raskrižjem u razini ne zadovoljava zahtijevanoj propusnoj moći ili -kad to traže uvjeti sigurnosti prometa -iznimno: kada to uvjetuje konfiguracija terena -okosnica su im glavni prolazni kolnici(moraju osigurati neometani prolaz vozilima sa strane) -silazno uzlazne rampe su spojne ceste koje omogućuju prijelaz vozila s jedne ceste na drugu(lijeva i desna skretanja) -s obzirom na tlocrtno vođenje(glavnih prolaznih kolnika).najpovoljnija rješenja su u pravcu -najveći dozvoljeni uzdužni nagib prolaznih kolnika iznosi 4% -najveći uzdužni nagib na rampama u padu iznosi 6% a na rampama u usponu 4%. TROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 1 GL KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GL KOLNIKA .

zastor i stabilizacije) PRIRODNO SRASLO TLO: ZEMLJANA TLA: . podlogu. epoksilne smole. zastor i objekte) -umjetni kamen(za podlogu i zastor) -vezna sredstva(za podlogu. bitumen. mješavine katrana i bitumena. -materijali za građenje cesta: -prirodno sraslo tlo(za donji ustroj) -prirodni kamen( za donji ustroj. leteći pepeli. uplitanje i preplitanje) -na podređenoj cesti i na rampama moguća je prometna radnja križanja -ova čvorišta često se primjenjuju u naseljima jer zauzimaju malu površinu KOMBINIRANA ČVORIŠTA MATERIJALI ZA GRAĐENJE CESTA -vezna sredstva:cement.ČETVEROKRAKA ČVORIŠTA IZVAN RAZINE: -PREPLITANJE NA 4 GLAVNA KOLNIKA -4 RAZINE -PREPLITANJE NA 1 GLAVNOM KOLNIKU -PREPLITANJE NA 2 GLAVNA KOLNIKA KOMBINIRANA ČVORIŠTA: -primjenjuju se u slučajevima kada na glavnom kolniku nadređene ceste nije dozvoljena prometna radnja križanja( dozvoljeno je isplitanje. katranske smole. katran. bitumenski mulj. vapno.

valutice(preko 63mm) UMJETNO USITNJENI(DROBLJENI I MLJEVENI): -kameno brašno: -mljevenje vapnenca(pretežno) -veličina zrna 0-0. Karakterizira ih plastičnost pri vlažnosti i smanjena nosivost. PRIRODNI KAMEN: -za cestogradnju mora imati standardom propisana fizikalno mehanička svojstva: -čvrstoću na tlak -otpornost na habanje -otpornost na udar -otpornost na upijanje vode. škriljci) -čvrsta. Uvjet nosivosti-povoljan granulometrijski sastav -mješovita tla-mješavina koherentnih i nekoherentnih tala. krupni(0-4mm) -isto tako nesmije sadržavati glinu i organske tvari -kamena sitnež: -drobljenjem(jednostrukim ili dvostrukim) pogodne vrste kamena -veličina zrna 2-31. KAMENITA TLA: -polučvrsta- vezana minerološki i mogu se iskapati bez eksploziva(lapori. (mjerodavna je za potrebe zbijanja i valjanja) -izražavaju se koeficijentima rastresitosti. otporan na habanje -pečenje preko 1200°C(sinteriranje-pečenje na temperaturi otapanja minerala) .5mm -jednostruko drobljena(obična). betonske kocke i betonske ploče -KLINKER:. zbijanja i valjanja) -stalna rastresitost: nastaje kada se materijal ugradi i zbije. Muljevi. udar. -krupnozrna(nekoherentna) nevezana tla-pijesak.pečenjem gline do sintetiranja -velika gustoća i žilavost. srednji(0-2mm). postojan kod smrzavanja -velika čvrstoća na tlak.09-4mm).5-63mm -lomljeni kamen: -miniranjem u kamenolomu -veličina zrna preko 63mm -za prosijavanje se koriste sita standardiziranih promjera otvora UMJETNI KAMEN: -upotreba u zemljama bez prirodnog kamena -održao se klinker. -sa materijalima sa koeficijentom stalne rastresitosti manjim od 1 treba postupati oprezno. Odnos ugrađenog volumena od predhodno sraslog. kocke od šljake.-humusno tlo-nenosivi površinski sloj. Gradnju na njima izbjegavati! SPECIJALNA TLA: -tla male nosivosti(velike RASTRESITOST MATERIJALA: -početna rastresitost: nastaje iskopom i rastresanjem materijala kada mu se povećava volumen. bez trošnih zrna. slabo upija vodu. gline i organskih tvari -drobljeni kamen mora imati poliedarski oblik. metamorfne i eruptivne stijene visoke čvrstoće) stišljivosti). šljunak. bez prašine. dvostruko drobljena(plemenita) -drobljenac: -drobljenjem pogodne vrste kamena. veličina zrna 31. prašine. postojanost na smrzavanje (propisi za zastor su stroži od propisa za donje slojeve) -mora biti zdrav. hrapave površine i oštre bridove -vezno sredstvo kod tamnih zastora mora prijanjati za agregat(svojstvo agregata) -prema načinu dobivanja: -prirodno usitnjeni i umjetno usitnjeni PRIRODNO USITNJENI: -pijesak(0.iskapanje pomoću eksploziva( sedimentne. -sitnozrna(koherentna) vezana tla-gline.09-4mm -sitni(0-1mm).(mjerodavna je za potrebe prijevoza. Obavezno se uklanja kako bi se nasip izradio na nosivom sraslom tlu. vlak(na savijanje).les.71mm -služi za ispunu asfaltnih i katranskih mješavina ili za cementni beton(pomanjkanje finog zrna) -nesmije sadržavati glinene čestice koje bubre u vodi -čistoća se ispituje indeksom plastičnosti koji nesmije biti veći od 4% -pijesak: -drobljenjem pogodne vrste kamena -veličina zrna 0. pješčari. šljunak(2-63mm).

oksidi. a bitumen se dobiva kao ostatak destilacije -destilacija se provodi u dva stupnja u u posebnim uređajima: -prvi stupanj(pod atmosferskim pritiskom): destilira se benzin. sapuni. bitumen. petrolej i plinsko ulje -drugi stupanj(smanjeni tlak-vakum kolona): odvajanje mazivih ulja -ostatak je bitumen čija tvrdoća ovisi o količini teških destilata koji su odvojeni. silikati. tj bitumen se odvaja iz mehaničkog spoja s vodom -voda isparava a bitumen se hvata u tankom sloju oko zrna kamena i veže ih međusobno -napredovanje procesa vidljivo je po promjeni boje koja je najprije smeđa a zatim postaje smeđa pa crna . ulja. plinsko ulje i maziva ulja. zagrijavanja u silosima -troši se redom kojim dolazi na gradilište -podliježe ispitivanju kvalitete i ako ne zadovoljava onda se ne koristi -primjena kod -krutih zastora(cement-beton.-DROZGA(šljaka):-dobiva se kod proizvodnje sirovog željeza u visokim pećima -postoji lijevana i zrnata. BIT 60. hidratizirano. u kojoj nije topiva. BIT 90. brzovezujući visokovrijedni cement -čuvanje od vlage. BIT 45. bitumenske emulzije. Na taj način dobivaju se meke do srednje tvrde vrste destiliranog bitumena s točkom razmekšanja 37-72°C -upotrebljava se u zagrijanom stanju -BIT 200. hidrauličKo vapno -za stabilizaciju se koriste sve vrste -dodavanjem glinovitim tlima povećava se nosivost takvih tala koja su zbog vlage plastična. petrolej. a tom razdjeljenju pogoduje treća tvar koja je u drugoj topiva -prve dvije stvari su bitumen i voda -bitumen je u vodi fino razdijeljen u čestice od 1/10 do 10 mikrona -dodaje se emulgator čija je zadaća sprečavanje spajanja čestica bitumena u vodi i bolje prijanjanje bitumena za agregat -emulgatori: masti. razrijeđeni bitumen. BIT 25. sulfati. fosfati -bitumen i voda se kod emulgiranja zagrijavaju do 100°C( prikladan je BIT 200-niska točka omekšanja) -PRIPREMA: zagrijani bitumen se miješa s ugrijanom vodom kojoj je dodan emulgator -za stabilnost emulzije bitna je vrsta i količina emulgatora -djelovanje emulzije sastoji se u tome da ona kod dodira s kamenom raspada. BIT 130. propuha. cement-makadam) -stabilizacija pjeskovito-šljunkovitih materijala VAPNO: -koristi se kao vezno sredstvo za stabilizaciju plastičnih glina te tla sa većim sadržajem gline -vrste: živo. Lijevana se lijeva u kalupe a zrnata dobiva naglim hlađenjem vodom -lijeva se u kalupe oblika kocaka i prizmi a kvaliteta ovisi o kvaliteti željeza koji se proizvodi -lijeva se u kalupe na čijem dnu je usitnjena drozga(za hrapavost) VEZNA SREDSTVA: -cement. rastvorljiv u ugljičnom disulfidu(CS2) -u prirodi se nalazi kao sastavni dio prirodnog asfalta ili se dobiva preradom nafte -bitumen za građenje cesta dobiva se frakcionom destilacijom nafte(destilacija kod koje se sastavni dijelovi odjeljuju bez kemijskih promjena -destilati nafte nemaju značenje za gradnju cesta već se koriste ostaci destilacije -postupak dobivanja:-destilacijom(isparivanjem) pa kondenziranjem odjeljuju se benzin. vapno. BIT 15(prodiranje igle pri 25°C-JUS) RAZRIJEĐENI BITUMEN: -sastoji se od destiliranog bitumena i razrjeđivača(mineralnog ulja(oko 15%)) koje brže ili sporije postupno hlapi -udio sredstva za razrjeđivanje i brzina njihovog ishlapljivanja su različiti -razrijeđeni su bitumeni kod normalne temperature tekući(netreba ih zagrijavati-prednost) -pomoću ovog bitumena mogu se izrađivati mješavine koje se mogu ugrađivati u hladnom stanju -koristi se za asfaltne mješavine te za prskanje podloga za osiguranje bolje veze između slojeva kolničke konstrukcije -dijele se prema viskoznosti: -RO 0/1 (vrlo tekuć) -RB 5/10 (tekuć) -RB 30/50 (poluviskozan) -RB 100/170 (viskozan) -RB 200/300 (vrlo viskozan) BITUMENSKE EMULZIJE: -upotrebljava se za obradu kamena na hladan način -emulzija je najfinije razdjeljenje jedne tekuće tvari u drugoj. katran CEMENT: -normalno vezujući. BITUMEN: -smjesa ugljikovodika.

zagrijavanju i obliku posuda za destilaciju -za tamne zastore koristi se katran dobiven iz kamenog ugljena i iz mrkog ugljena -glavni produkt destilacije su plin i koks a između ostalog odvaja se i katran -svojstva mu ovise o kvaliteti ugljena koji se prerađuje. vodonepropusan a površina pod prometom mora ostati hrapava -podnijeti predviđena opterećenja bez trajnih deformacija -geometrijski oblici gornje površine moraju osigurati poprečnu i uzdužnu odvodnju -gornja površina zastora mora biti povoljna za izradu što trajnije horizontalne signalizacije. kameni ugljen) u plinarama i koksarama -razlikuju se po kakvoći. smeđi ugljen. većinom viskozni destilati -dobivaju se suhom destilacijom organskih tvari( drvo. za donje slojeve su blaži kriteriji u pogledu kvalitete materijala i ugradnje nego za gornje slojeve koji se često primjenjuju sa veznim sredstvom -tamponski sloj-donji nosivi sloj kao zaštita od smrzavanja PODJELA: -savitljive (fleksibilne) konstrukcije -krute konstrukcije SAVITLJIVE: -svi asfaltni i katranski zastori izrađeni na podlozi od nevezanog kamenog materijala -svi zastori od kocaka( ukoliko nisu na betonskoj podlozi) OSOBINA: -može preuzeti vrlo malene vlačne napone -bez oštećenja podnosi manje elastične i trajne deformacije donjeg ustroja KRUTE: -svi zastori izvedeni na podlozi od cement-betona OSOBINE: -može preuzeti ograničene vlačne napone do 7 MN/m2 -opterećenje se prenosi na mnogo veću površinu posteljice -dimenzioniranje kolničke konstrukcije: određivanje debljine. načinu proizvodnje(plinare ili koksare) i stupnju zagrijavanja -kod nas je zapostavljena primjena katrana kao veznog sredstva u cestogradnji KOLNIČKE KONSTRUKCIJE OPĆENITO -prijenos opterećenja na posteljicu omogućava kolnička konstrukcija koja: -treba prenijeti sva prometna opterećenja na donji ustroj bez oštećivanja posteljice -završni sloj zastora mora biti ravan.-prednosti: -obrada kamena se vrši bez zagrijavanja -moguć rad s vlažnim kamenom -emulzija dobro obavija kamen uslijed toga što je vrlo rijetka -pri niskim temperaturama su dovoljno tekuće(poželjno zagrijavanje pri 0°C na 30-40°C) -podjela(prema brzini raspadanja): -nestabilna bitumenska emulzija(NE50) -polustabilna (PE 55) -stabilna (SE 55) KATRAN: -tamni. otporan na trošenje. kriterij za ugradbu i i kontrolu ugradbe -faktori koji nepovoljno djeluju na konstrukciju a važni su prilikom dimenzioniranja: -gustoća i struktura prometa -osovinski pritisci -nosivost donjeg ustroja -klimatski uvjeti -hidrološki uvjeti -dubina smrzavanja POSTELJICA (PLANUM): -gornja površina donjeg ustroja -na nju se prenose stalna i pokretna opterećenja(preko gornjeg ustroja-kolničke konstrukcije). te zbog toga mora imati dovoljnu nosivost . homogeni. -završni slojevi gornjeg ustroja čine zastor koji se izrađuje u dva ili više slojeva(gornji habajući i donji vezni) -preko podloge se prenaša prometno opterećenje na donji ustroj -zbog opadanja opterećenja sa dubinom. raspored i debljina pojedinih slojeva.

02mm) -izvođenje: -ukupna debljina od šljunka sa pijeskom -donji sloj od šljunka(ili kamena sitnež) s pijeskom a gornji sloj od drobljenca -jedan sloj šljunka sa pijeskom. odbijaju se šiljci s točnošću ±2 cm od predviđene visine podloge -šupline se ispunjavaju kamenom sitneži i pijeskom i odlomljenim vrhovima te se podloga valja -valjanje je standardno od rubova kolnika prema sredini a u krivini od unutarnjeg ruba prema vanjskom -nakon valjanja lomljenog kamena nanosi se sloj drobljenca 6-8cm i valja uz škropljenje vodom -nanosi se kamena sitnež i također škropi vodom i valja -ako na ovako izvedenu podlogu dolazi tamni zastor ili mala kocka treba drobljenac potpuno zatvoriti pijeskom uz (neophodno i standardno)(op. naročito kod koherentnog tla.) vlaženje i valjanje -time se postiže upetost slojeva te se opterećenje od kotača prenosi na veću površinu posteljice -ispod podloge(lomljeni kamen-naravno) ugrađuje se sloj čistoće(pijesak-naravno) od 5cm. šiljkom prema gore pri čemu je dulja strana kamena (ona koja leži) okomita na os kolnika -kamenje se reda jedan do drugoga tako da se planum ne vidi s time da se kamenje nesmije slagati jedno na drugo i nesmije se međusobno oslanjati. PODLOGA OD ŠLJUNKA: -izvodi se u jednom ili više slojeva od šljunka sa pijeskom -veličina zrna je 0-63mm i to po krivulji prosijavanja -ograničen je sadržaj čestica gline (0. drugi sloj od istog materijala stabiliziranog cementom .-nosivost posteljice se određuje: -mjerenjem indeksa nosivosti «CBR»[%] -mjerenjem modula reakcije «k» [MN/m3] -mjerenjem postignute zbijenosti «sz» po Proctoru [%] -mjerenjem modula stišljivosti «Ms» ili modula deformacije «Ev» [MN/m2] -tehnika mjerenja određena je standardima -poprečni nagib od najmanje 4% služi radi osiguranja poprečne odvodnje(u vezanim tlima) -kod nevezanog ili kamenitog tla nagib je jednak nagibu kolnika -ravnost posteljice se mjeri ravnalicom-letvom dužine 4 metra na razmacima od max 100m -zemljani materijali ± 3cm -kameni materijali ± 5cm PODLOGE CESTOVNIH ZASTORA: -podloga je onaj dio na koji se polaže zastor -njena svrha je da djelovanje prometnog opterećenja prenese i razdijeli na zemljani trup ali tako da nebude prekorećenja njegove nosivosti -stabilnost podloge bitna je za trajnost zastora -podloga se odabire prema: -prometnom opterećenju -geomehaničkim osobinama tla -mogućnosti dobave građevnog materijala -vrste podloga: -od lomljenog kamena -od šljunka -uvaljanog drobljenca -uvibriranog drobljenca -od drobljenog materijala postepene granulacije -od šljunka obrađenog bitumenom -od cementnog betona -od stabiliziranog tla -ostale podloge PODLOGA OD LOMLJENOG KAMENA: -najstarija vrsta podloge. debljina 20-25cm -koristi se kamen piramidalnog oblika s jednom ravnom površinom širine 10-15 a duljine 15-30cm -polaže se ručno(mana-zato se više i ne koristi).ur. -batom se nabija površina.

. za srednje težak 35cm.2mm..-jedan sloj šljunka.......... vlažni 1/6 količne) -konačna se podloga prevalja statičkim valjkom -preporuča se završni sloj izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva PODLOGA OD UVALJANOG DROBLJENCA: PODLOGA OD DROBLJENOG MATERIJALA POSTEPENE GRANULACIJE(MINERALNI BETON): -IZVEDBA: pomoću krivulje prosijavanja postiže se minimum šupljina u materijalu -SASTAV: -drobljeni pijesak.....15cm -za ceste sa srednje teškim prometom. težak 25.......25cm (treba ugraditi nosivi bitumenizirani sloj kako bi se uštedilo na debljini zastora PODLOGA BITUMENOM OBRAĐENOG ŠLJUNKA: -izvodi se od granuliranog materijala i bitumena i ugrađuje na vruć način -mješavine mogu biti: . -zbijanje se vrši vibracionim valjcima.15% -kamena sitnež 4/11.30% -zrna manja od 0.15% -drobljenac 31. a vrlo težak 30cm kod kojeg se završni sloj mora izvesti uz upotrebu tamnog veznog sredstva -izvedba: -u cijeloj debljini od drobljenca -donji nosivi sloj od drobljenca a gornji završni sloj od bitumeniziranog materijala -donji nosivi sloj od smjese kamene sitneži i drobljenog pijeska a gornji sloj od drobljenca -za bitumenizirane nosive slojeve(BNS) mogu se upotrijebiti pjeskoviti šljunak. 20cm-srednji. valjcima s gumenim kotačima uz optimalnu vlažnost materijala -površina se zbija i izravna valjkom na glatkim kotačima -sastoji se od jednog ili više slojeva koji se valjaju svaki zasebno a šupljine se posipavaju pijeskom ili kamenom sitneži......... a za teški promet preko 50cm kod kojeg najgornji sloj mora cement ili bitumen kao vezno sredstvo -ako se koriste različite frakcije agregata onda se one miješaju tako da se pospu po podlozi ravnomjerno a zatim mješaju uz pomoć strojeva. 25cm-težak promet -veličima zrna je 31/45 il 45/63 -ispuna: najveće zrno da bude 1/6 srednje veličine drobljenca -nanosi se sloj čistoće 2-3cm(kamena sitnež) -UGRADNJA: -nanosi se strojem -valja srednje teškim valjkom -zbija vibratorom s više ploča. vib pločama........20cm -za ceste sa teškim i vrlo teškim prometom. mješavine pjeskovitog šljunka i drobljenog kamena. npr grederom... te drobljeni kameni materijal -zbija se statičkim i vibracionim(???) valjcima PODLOGA OD UVIBRIRANOG DROBLJENCA: -izrađuje se kao alternativa nekim podlogama čija izvedba nije potpuno mehanizirana(npr podloga od lomljenog kamena..... podloga od uvaljanog drobljenca) te im izvedba nije ekonomična -sabija se valjcima i strojevima za vibriranje..... dovoljno teškim sa jednom pločom..najviše 3% -uz ispravno odabranu debljinu ova podloga je prikladna za svako prometno opterećenje -preporučene su sljedeće debljine: -za ceste s lakim prometom.... za srednji 20... drobljenim pijeskom ili smjesom kamene sitneži i drobljenog pijeska -valjanjem se postiže konačna zbijenost -debljina je 15cm-lagan.10% -kamena sitnež > 11..2mm...5/45mm...... drugi sloj od šljunka + tamno vezno sredstvo -debljina iznosi minimalno 25cm. a šupljine su ispunjene kamenom sitneži.30% -drobljenac > 45mm..... škrope vodom i valjaju -koristi se drobljenac veličine zrna 31/45 ili 45/63mm -debljina je najmanje 15 cm..06mm.. ili vibracionim valjkom u tri-četiri hoda -ispuna se nanaša postepeno(suhi materijal 1/3 količine..

prijelazom grabljama...20.....25...18cm -krupnozrnate 0/45 mm najmanje debljine...-krupnozrnate 0/63mm najmanje debljine. -kod podloge za tarace gornja se površina samo izravna na odgovarajući profil -za tamne zastore gornju površinu treba ohrapaviti(utiskivanjem žljebova....premazi). kiše(zaštitni krov. d=15-18mm-tarac) -razdjelnica se može izvesti i od dviju bitumenskih ljepenkipremazanih bitumenom -zaštita nakon ugradbe 8-10 sati od sunca... 25-30m(tarac) -daska natopljena 24 sata u vodi(d=10mm-tamni zastor. mora biti zemljasto vlažan i nakon sabijanja imati zatvorenu strukturu -veličina zrna agregata do 63 mm sastavljen prema odgovarajućim krivuljama prosijavanja -koristi se čvrsta oplata ili rubnjaci... a nadalje se povremeno škropi vodom -stabilizacija tla= povećanje nosivosti tla -može se primjenjivati u raznim fazama izgradnje cestovnog tijela -načini izvedbe: -mehanička stabilizacija(bez veznog sredstva) -stabilizacija cementom -stabilizacija bitumenom -stabilizacija vapnom MEHANIČKA STABILIZACIJA: -sastoji se od dodavanja slabo nosivom tlu neku drugu vrstu tla i međusobnim miješanjem(optimizacija granulometrijskog sastava i povećanje unutarnjeg trenja između čestica=veća nosivost) -npr. 5 dana treba je držati vlažnom(pokrivanje vlažnim pijeskom). dodavanje sitnozrnog materijala krupnozrnom(oni su u suhom stanju slabo nosivi) -npr.12cm -srednjezrnate najmanje debljine.dobiva se proizvod sličan cementnom betonu mješanjem krupnozrnog nevezanog tla i cementa sa dodatkom vode te sabijanjem. vjetra .dodavanje pijeska i šljunka vlažnim sitnozrnim materijalima -odluku o izradi mehaničke stabilizacije podloge moguće je donijeti samo na temelju odgovarajućih geomehaničkih ispitivanja materijala -za vrijeme izvedbe vrši se stalna kontrola materijala -učinkovito mješanje i zbijanje ovisi o mehanizaciji i vlažnosti tla( sloj od 25cm u jednom hodu) -IZVEDBA: -na mjestu građenja dodaje se odgovarajući materijal(neodgovarajućem) -odgovarajuća mješavina priređuje se u blizini te se dovozi na gradilište STABILIZACIJA CEMENTOM:. koherentne se frakcije zgrudaju u konglomerate postojane u vodi -posljedice: -sniženje granica plastičnosti -smanjivanje kapilarnosti PODLOGA OD STABILIZIRANOG TLA: ..30cm -kao podloga služi beton MB20... rubni trakovi. -zrna nisu u potpunosti obavijena cementom jer ga se koristi manja količina -dozvoljen je manji postotak gline(6-8%) -količina cementa je 90-210kg/m3 a ovisi o granulometrijskom sastavu(veličini zrna) -debljina sloja 15-22cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA BITUMENOM: -postože se miješanjem tla i bitumena -ova stabilizacija se koristi za ona vrsta tla koja gube stabilnost gubitkom vlage(pjeskovita i šljunkovita tla) -za tlo sa velikim sadržajem sitnih čestica(finih frakcija) ne koristi se ova stabilizacija -količina bitumena je 6-10%(ovisno ovrsti tla) -debljina sloja je 12-15cm(potrebna jaka mehanizacija) STABILIZACIJA TLA VAPNOM: -tlo se miješa sa vapnom a zbija se kada se postigne optimalna vlažnost -primjena kod sitnozrnih visokoplastišnih materijala -djelovanje vapna: mijenja strukturu tla(dolazi do razdvajanja čestica... ili utiskivanjem grube kamene sitneži u svježi beton -podlogu za tanje tamne zastore treba površinu betona preštrcati tamnim veznim sredstvom radi bolje veze zastora i podloge -ugrađuju se razdjelnice(stezanje i rastezanje betona) -uzdužna kod širine kolnika veće od 5m -poprečna6-12m(tamni zastor)....10cm -sitnozrnate najmanje debljine.10cm PODLOGA OD CEMENTNOG BETONA: -upotreba za kolnike i pješačke puteve -debljina: -10cm za pješačke puteve -za kolnike(po opterećenju) 15.

3m (proširenje se ne izvodi ako je računski (iz prethodnih izraza) dobivena manja vrijednost odminimalnih) -vrijednost proširenja u prijelaznoj krivini određene su grafikonom koji se sastoji iz kubne parabole.. pravca i kvadratne parabole -vrijednosti se nanose okomito na liniju neproširenog kolnika na unutarnju stranu krivine VRIJEDNOSTI PROŠIRENJA U PRIJELAZNOJ KRIVINI -proširenje kolnika na mjestima gdje se predviđa širina kolnika veća od normalne(spojni kolnici čvorišta).-manje bubrenje tla zasićenog vodom -manje skupljanje.... postojeći zastori od drobljenca(ukoliko su izvedeni na dobroj podlozi)..∆š = 82 . stari zastori od cementnog betona GEOMETRIJA VOZNE POVRŠINE PROŠIRENJE KOLNIKA U KRIVINI: -izvode se zbog toga što vozilo u krivini zauzima veću površino od one kod vožnje u pravcu(prilikom zaokretanja prednjih kotača dolazi do promjene položaja osovina).∆š = 82 + R 2 − 20 − R ........ potrebno je zaliti reške. 2R .2m -za šk>6m....0.... 2R ... postojanost na smrzavanje -vrste vapna: SVE! Količina vapna 3-7% mase suhog tla -debljina sloja 12-20cm(potrebna jaka mehanizacija) OSTALE PODLOGE: stari tarci od male kocke(za tamne zastore). stražnji kotači opisuju manji luk od prednjih kotača -veličina proširenja ovisi o veličini vozila i o polumjeru kružne krivine -proširenje se vrši na unutarnjoj strani krivine(u iznimnim slučajevima se vrši proširenje i na unutarnjoj i na vanjskoj strani krivine-zaokretnice) -po cijeloj dužini kružnog lika zadržava se pun iznos proširenja kolnika -prijelaz od neproširenog(u pravcu) do proširenog kolnika(u kružnom luku) vrši se na duljini prijelazne krivine -potrebno proširenje(za jedan trak) u kružnom luku: ...vršit će se proširenje samo ako normalna širina(povećana za iznos proširenja). -na cestama sa čestim izvanrednim prijevozom(vozila koja prekoraćuju najveću dozvoljenu duljinu) proširenje kolnika mora se odrediti zasebno -kod zaokretnica proširenje se izvodi s vanjske strane(postiže se povećanje polumjera za oba vozna traka) -veličina proširenja vanjske strane kolnika je maksimalno: (zbog kontinuiteta toka vanjskog ruba kolnika) ....∆š = 52 2R -minimalno proširenje u kružnom luku(ovisno od širine kolnika šk) iznosi: -za šk≤6m...0.. prelazi za više od 30cm već predviđenu širinu kolnika.

∆š v = L.1š -duljina prijelazne rampe mora biti u pravilu jednaka duljini prijelazne krivine. treba voditi računa o odvodnji površine kolnika i posteljice SHEME VITOPERENJA OKO OSI KOLNIKA NAČIN VITOPERENJA SA DVOSTRANOG NA JEDNOSTRANI POPREČNI NAGIB i PRAVAC.5 -najmanji nagib prijelazne rampe (i min)[%] mora zbog odvodnje biti: -pri okretanju oko osovine imin[%]=0. a samo iznimno može biti kraća -u slučaju kada kolnik vitoperenjem mijenja i smjer nagiba.0 0. sa srednjim razdjelnim trakom) -ako se kolnik vitoperi oko njegovog ruba( a kolnik je u krivini proširen)-vitoperenje se vrši oko ruba neproširenog kolnika -maksimalna veličina nagiba prijelazne rampe: V[km/h] 40 60 80 i max 1.5 1.1š/2 -pri okretanju oko rubova imin[%]=0. KLOTOIDA. KRUŽNI TOK SHEME VITOPERENJA KOLNIKA VITOPERENJE OKO OSI KOLNIKA i≥imin i<imin KRUŽNI LUK. KRUŽNI LUK IZMEĐU 2 NAGIBA SUPROTNOG SMJERA KRIVINE SUPROTNOG SMJERA i≥imin i<imin .duljina prijelazne krivine VITOPERENJE KOLNIKA. KLOTOIDA.PRIJELAZNE RAMPE: L2 24 -vitoperenje kolnika= prijelaz iz poprečnog nagiba u pravcu u poprečni nagib u krivini = promjena poprečnih nagiba između dviju protusmjernih ili istosmjernih krivina -promjene oblika poprečnog presjeka(promjena smjera i nagiba kolnika) mora se vršiti postupno -vitoperenje kolnika obavlja se na dužini prijelazne krivine i to: -okretanjem kolničke plohe oko osi ceste ili oko nižeg ruba kolnika(javne ceste s 2 prom traka) -okretanjem kolnika oko rubova razdjelnih trakova ili oko osi svakog kolnika( javne ceste s 4 i više prometnih trakova.

mora se uvesti ograničenje brzine PREGLEDNOST U HORIZONTALNIM KRIVINAMA: -provodi se krčenjem raslinstva. -kod vitoperenja kolnika dolazi(na prijelaznim rampama) do lomova na rubu kolnika -ti se lomovi zaobljuju vertikalnim kružnim lukovima za koje vrijede iste odredbe kao i za niveletu osi. Z3=0) -p3. mjerodavna za izračunavanje berme preglednosti u usjeku i određivanje polumjera vertikalnih krivina (t=2.čime se povećava duljina preglednosti -za slučaj da tetiva ležiunutar kolnika ili da tangira njegov unutarnji rub.6 V 2 254 × ( f T ± s ) 100 + 1.IZMEĐU 2 ISTOSMJERNA NAGIBA KOŠARASTA KRIVINA -na dionicama ceste(u malom uzdužnom nagibu) treba nagib vitoperenja i nagib rampe odrediti tako da dno odvodnog rigola bude u dovoljnom nagibu za uzdužno odvođenje vode. Z3=0. uz povećanu dopuštenu vrijednost usporenja a=4-5 m/s2) -vrijednosti se određuju na temelju izraza za izračun zaustavne duljine Z = Z1 + Z 2 + Z 3 = V × tr + 3. p3) -na autocestama i cestama 1. -na toj liniji se nanosi duljina potrebne preglednosti ili se duljina nanosi kao tetiva . grafički.p3): -p1. -ako se (na ostalim cestama) ne može osigurati vrijednost p3. razreda mora uvijek biti osigurana duljina preglednosti p3.p2. i treba je provesti odgovarajućim mjerama . Xu=1. -provjera preglednosti: -paralelno sa unutarnjim rubom kolnika nanese se na udaljenosti a=1.5s.5s. OBLIKOVANJE RUBA PRIJELAZNE RAMPE OSIGURANJE PREGLEDNOSTI: DULJINA PREGLEDNOSTI: -mora biti osigurana u horizontalnom i vertikalnom smislu -nužno ju je osigurati na cijelom potezu trase koja odgovara duljini zaustavljanja pred nepomičnom zaprekom -razlikuju se 3 mjerodavne duljine preglednosti(p1. koji je uzduž cijele dionice s istom računskom brzinom (t=2. na temelju nje se određuje širina pojasa preglednosti na unutrašnjoj strani krivine na neprekidnom niskom nasipu. zabranom građenja objekata neposredno uz cestu. i odgovarajućim programom a računalu. .36 × ( f T ± Xu s ) 100 a vrijednosti koje se unose ovise o tome u koje se svrhe koristi duljina preglednosti (p1.5m/s3) -p2. dodatnim iskopom ili upornim zidom -ispitivanje preglednosti može se provesti računski.5s . s=0. p2.5m linija kretanja vozila. preglednost je osigurana unutar samog kolnika(veličinom polumjera krivine) -ako tetiva siječe unutarnji rub kolnika postoji mogućnost da vidljivost nije osigurana. minimalna preglednost koja mora biti osigurana u horizontalnim krivinama kada je neekonomično ostvariti duljinu p2 (t=1.

000 km).Kolničke konstrukcije prema Telfordu (a) i prema Mac Adamu (b) Na području Hrvatske došlo je do jačeg razvoja građenja cesta nakon što se Hrvatska oslobodila Turaka. ruderatio (2)-sloj od kamena veličine šake.) uveo građenje cesta učvršćenih tučencem u nekoliko slojeva različite veličine zrna Po načelu «makadama» grade se i danas cestovni zastori uz upotrebu tamnih veznih sredstava i cementa (asfaltni i katranski makadami. Oni su imali vrlo razgranatu cestovnu mrežu na području svoje države (oko 150. a tragove tih cesta nalazimo još i danas. . dokumentacije radova međusobno su povezani i imenovani stacionažom. -svi prilozi projekta. I preko teritorija naše zemlje prolazile su rimske ceste i mnogi današnji potezi cestovne mreže u našoj državi slijede smjer nekadašnjih rimskih cesta: Kolnička konstrukcija rimskih cesta sadržavala je 4 sloja: statumen (1)-najdonji sloj od lomljenog kamena. cementni makadami). Najčešće su svi slojevi bili vezani vapnenom žbukom. Tek u 15. Škot Mac Adam (1756. Padom rimsko carstva (g. 476) postepeno je propala i mreža rimskih cesta.00 je unaprijed određena ili odabrana točka. a naročit razvoj u izgradnji cestovne mreže bio je za vrijeme Vojne Krajine. Na važnijim potezima bili su predviđeni posebni trakovi za pješački promet. i početkom 19. došlo je u vrijeme Rinskog carstva i Rimljane možemo smatrati osnivačima građenja cesta.-1836. st. To je zasluga nekolicine vrsnih graditelja. Slika 2. stacionaža 0+000.OSIGURANJE PREGLEDNOSTI DODATNIM ISKOPOM OSIGURANJE PREGLEDNOSTI UPORNIM ZIDOM RAZVITAK GRAĐENJA CESTA Do ječeg razvitka građenja cesta. OSNOVNI POJMOVI I PODJELA CESTA ELEMENTI CESTE Stacionaža -udaljenost bilo koje točke na trasi od početka trase mjereno po osi ceste -početak trase. Krajem 18. šljunkom i taracem.3. svi opisi. utemeljena je moderna tehnologija građenja cesta. tj. počelo se učvršćivanjem gradskih cesta tučencem. kao i stepenice (na razmacima) za ulaz u vozila.st. i 16. koji dodatnu pažnju posvećuje odvodnji i održavanju kolnika. U srednjem vijeku ceste su posve zapuštene. lokacije pojedinih radova i vođenje tehn. nucleus (3). kao što je Francuz Tresaquet. sloj od krupnijih frakcija kamene sitneži ili opeke i summa crusta (4)-sloj od sitnog tucanika i pijeska ili tarac od kamenih ploča.

lijevog) 4.zaustavni trak 7.drenaža 2.rigol 22. osim u iznimnim slučajevima (priključci na čvorištima).el. -rješavanjem položaja nivelete ceste određuju se visinski elementi trase -niveleta se sastoji od pravaca. -tlocrtni elementi. poprečnog presjeka određuju se temeljem posebno izdanih propisa.Niveleta.bankina 10.rubna cesta 9. -os ceste prolazi sredinom kolnika izuzev u krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje. br. Niveleta -presječnicu vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom kolnika.bankina 21.PODJELA CESTA .pretjecajni trak 6. 35/26. kojima su sjecišta zaobljena kružnim lukovima.nasip 25. List SFRJ.Rubni trak 20. kota nivelete 18. odbojnik 13.iskop 26. Kod nas vrijedi oni iz 1981.Os 16. Moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa»).ograda 14.Linija terena.1.vozni trak 5.oblaganje (zaštita) kosine Slika 3.stepenica 28.rubni trak 8.Kolnik 19. 15.berma 27. -položaj pravaca određen je nagibom u % i jednom ili više određenih ili odabranih visinskih točaka.Os ceste Tlocrtni položaj ceste definiran je oblikovanjem osi ceste -geometrijski se sastoji od pravaca.os autoceste 3.razdjelni međupojas 11. 1.1981-«Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi el.posteljica 23. -tlocrtno se niveleta poklapa s osi ceste. (Sl.odvodni jarak 12.kolnička konstrukcija (gornji ustroj) 24. Elementi poprečnog presjeka ceste i auto-ceste Geometrijski elementi trase određuju se računskom brzinom koja ovisi o razredu ceste i konfiguraciji terena 3. visinski el.os kolnika (desnog. kota terena 17. prijelaznih krivina (oblika klotide) i kružnih lukova.2.skidanje humusa 29. i el.06.

1.g.Prema položaju u prostoru jvne ceste se dijele na javne ceste izvan naselja i gradske ceste.Podjela cesta prema PGDP Plansko razdoblje za novoprojektirane ceste iznosi 20 g.5 m b) vučnog vozila s jednim ili 2 priključna vozila.ceste 3. ceste za mješoviti promet Prema veličini prometa. tj. razred Srednji 3000-7000 4. JAVNE CESTE IZVAN NASELJA a)Prema privrednom i društvenom značaju dijele se na: magistralne. Vozila/24 sata (PGDP) 1. razred Vrlo mali Manje od 1000 Tablica 3. regionalne i lokalne ceste b)Prema vrsti prometa: ceste za motorni promet . specijalnog i radnog vozila-12 m 3)autobusa. brzini.5 m -najveća dop. osim vozila za prijevoz osoba u gradskom prometu-18 m c) autobusa s prikolicom za gradski promet-20 m d) osobnog automobila s prikolicom-15 m 6)zaprežnog vozila. razred Vrlo veliki Više od 12000 2. ceste za motorni promet se dijele na: autoceste i ostale ceste za motorni pogon c) Prema veličini motornog prometa.) razlikuje 5 kategorija: 1. javne se ceste dijele na 5 razreda: Oznak prema prometnoj podjeli Veličina prometa Ukuoan br. izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP). d) Prema vrsti terena kojim cesta prolazi. teretnog motornog vozila.zemaljske auto-ceste 2. ovisno o značenju ceste i opsegu radova.gradske a. razred Mali 1000-3000 5. ceste se dijele na: -ceste u ravnici (nizinske) -ceste u brežuljkastom terenu -c. brojem motornih vozila koji se na kraju planskog razdoblja očekuje na cesti u toku 24h. uključujući i zapregu-10 m -najveća dopuštena širina vozila iznosi 2.u planinskom terenu GRADSKE CESTE-ULICE Gr.u brdovitom terenu -c. razred Veliki Od 7000-12000 3. vrsti prometnih tokova. Mot.gradske prometnice OSNOVNE ZNAČAJKE KRETANJA VOZILA NAJVEĆE DOZVOLJENE DIMENZIJE 1)osobnog automobila-6 m 2)autobusa.. specijalnog osobnog i teretnog vozila zglobnog konstruktivnog sastava i trolejbusa-18 m 4)priključnog vozila (s rudom) a) s jednom osovinom-6 m b) s 2 osovine-10 m c) s 3 i više osovina-12 m 5)skupa vozila a) tegljač s poluprikolicom-16. Funkcionalna podjela primarnih prometnica prema Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (1971.brze gradske prometnice 4. visina vozila iznosi 4. a za projekte rekonstrukcije 2-20 g.0 m .glavne gradske prometnice 5. udobnosti i stupnju sigurnosti prometa.prometne površine nisu podijeljene jedinstvenom kategorizacijom.

Linija kretanja očiju u popr.5-2. pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN 4)opterećenje trostruke osovine s neđusobnim razmakom susjednih osovina od 1 do 2 m-240 kN. a samo jedno teško teretno vozilo djeluje na trajnost kolničke konstrukcije kao 10.5 m od desnog ruba voznog traka.5-2. 1.bočni udar: 0. to je: v (m/s) →V(km/h)1000∕3600→V/3. t-vrijeme (s). Najveća dopuštena masa vozila s kotačima bez guma iznosi za vozilo koje ima kotače na naplacima od kovine.7 m/s2 . ne smije prelaziti: 1)opterećenje jedne osovine-100 kN 2)opterećenje jednostruke osovine ili više osovina s međusobnim razmakom manjim od 1 m-100 kN 3)opterećenje dvostruke osovine s međusobnim razmakom od 1 do 2 m-160 kN. a i skuovi vozila.5-1.5 m/s2 . Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila iznosi 40 t. pune gume.0-5. vrijedi i za JEDNOLIKO USPORENO kretanje.0-1. na vodoravnoj podlozi.ubrzanje: 0.5-0.usporenje kod kočenja: 4.000 osobnih automobila. s tim što osovinsko opterećenje tog vozila. presjeku uzima se na udaljenosti od 1.) Slika 4. KRETANJE VOZILA Kod JEDNOLIKOG kretanja vozilo u jednako vrijeme prevaljuje jednake puteve v=l/t v-brzina (m/s).0 m/s2 .7 m. Tada se brzina izražava: v = dl/dt Kod JEDNOLIKOG UBRZANOG kretanja (porast brzine u jedinici vremena) je konstantna veličina: v= bt (m/s) Ova jedn. moraju imati takve uređaje da pri vožnji u krugu od 360º opisana površina kruga vanjskog promjera 24 m.0 s-u naselju. l-put (m) Kako se kod cestovnih vozila brzina označava u V(km/h).Motorna i priključna vozila.2 t 2) s 2 osovine-3. pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena s više od 100 kN.1.3-0.usporenje: 1.4.uzdužni udar: 1.5 s –izvan naselja Visinski položaj očiju uzima se 1.2 m iznad površine kolnika.6(km/h) Kod NEJEDNOLIKOG kretanja vozilo prevaljuje u jedinici vremena različite putove.7 m/s2 . plastike ili sličnog materijala: 1) s jednom osovinom-1. Prema tome. odnosno skupa vozila-u stanju mirovanja. ne bude šira od 6.0 m/s2 .0 t VOZAČ Granične vrijednosti za: .»Krug okretanja» NAJVEĆA DOZVOLJENA OPTEREĆENJA Veći osovinski pritisci nesrazmjerno skraćuju vrijeme trajanja kolnika. Pri tome najizbočenija točka vozila mora biti vođena po kružnici promjera 24 m (sl.vrijeme reagiranja: 1.1.000-100. ali u tom slučaju konstanta «b» (m/s 2) ima negativan predznak. ubrzanje i usporenje izražava se kao: ±b = v/t (m/s2) __________________________________________________________________________________________ NEJEDNOLIKO UBRZANJE ILI USPORENJE za neko određeno vrijeme: ±b = dv/dt (m/s2) Promjena ubrzanja ili usporenja u vremenu «dt» naziva se UDAR : db/dt = Xu (m/s3) . a ni dvije susjedne osovine s više od 160 kN.

u prijelaznoj krivini centrifugalno ubrzanje se mijenja. otpor zraka. tj. Očekivana brzina Vo ZA autoc.Da vožnja na cesti bude ugodna UZDUŽNI UDAR (Xu) ne smije kod polaženja i kod kočenja prijeći dozvoljene vrijednosti. 4. kao i elementi u poprečnom presjeku. OTPOR KLIZANJA Do njega dolazi usljed trenja između gume kotača i kolnika. __________________________________________________________________________________________ Kod vožnje u krivini javlja se centrifugalna sila C = m*v2/R. otpor uzdužnog nagiba i otpor krivina. mora savladavati razne otpore koji se suprotstavljaju gibanju vozila. brzinu usvaja se Vo zaokružena na 10 km/h š=širina kolnika + širina rubnih trakova OTPORI KRETANJA Vučna snaga koja pokreće vozilo. širine kolnika i rubnih trakova. a uvjetovani su načinom gradnje vozila.3-0. ima smjer suprotan kretanju vozila. Ovi otpori spadaju u područje strojarske tehnike.) Σαn-zbroj skretnih kuteva svih krivina na dionici na kojoj se predviđa konstantna brzina L-duljina dionice (km) Za javne ceste s 4 i više prometnih trakova (višetračne ceste) Vo uvećava se za 10-15 km/h od vrijednosti dobivenih prema grafikonu za krivuljuš=8. Vanjski otpori su otpori između naplatka kotača i kolnika. brzinu sigurne vožnje po mokrom kolniku pri normalnim uvjetima.i 2. Ovi su otpori mjerodavni za stabilnodt vozila.7 m/s3 Xb = 1. r. veličina bočnog potiska (udara) je ograničena: Xb = 0.očekivana brzina vo Rač. Radi udobnosti vožnje. (u gradima/km ili stupnjevima/km) određuje se prema izrazu: K = Σαn/L K-krivinska karakteristika (grad/km ili stupanj/km α-skretni kut krivine (u grad ili stup. Za rač. Ako kolnik obuhvaća i dodatne trakove za spora vozila povećanje iznosi 20-25 km/h. i c. u jedinici vremena je: dc/dt = Xb (m/s3) Promjenu centrifugalnog ubrzanja u jedinici vremean nazivamo BOČNI UDAR. Vp predstavlja brzinu na temelju koje se određuju tlocrtni elementi trase za oblikovanje osi u prvoj fazi izrade idejnog projekta. ona predstavlja računsku brzinu. kod čega je centrifugalno ubrzanje c = v2/R Na odsječku promjenjive zakrivljenosti. Ta brzina predstavlja max. 1..5 m. i 2. brzinu usvaja se jedna od dviju veličina: . Očekivana brzina vožnje utvrđuje se na temelju krivinske karakteristike.0 m/s3 RAČUNSKA BRZINA Računska brzina Vr (km/h)-brzina na temelju koje se određuju granični elementi trase u tlocrtnom i visinskom polažaju. Vp predstavlja računsku brzinu Vr. brzina ne može biti manja od: 60 km/h za magistralne ceste 80 km/h za autoceste Prethodna brzina Vp je polazna brzina za određivanje elemenata ceste Za ceste 3. izvedbom i održavanjem vozila.prethodna brzina vp . Promjena centr. ubr. i 5. . Za auto-ceste i ceste 1. r. Ako je Vp< Vo <(Vp+20) -za rač. Prema uzroku njihova postanka dijelimo ih na otpore unutar vozila i vanjske otpore. Krivinska karakt. Mogu se razdijeliti na otpore koji se javljaju kod prijenosa snage motora na pogonske kotače u prijenosnim dijelovima stroja i na otpore u ležajima osovina. Unutarnji se otpori javljaju u samom vozilu. odnosno udobnost i sigurnost vožnje i područje su proučavanja građevinsko-prometne tehnike. razr.

OTPOR NAGIBA Kad se vozilo kreće cestom u usponu. Veličina ovog otpora ovisi o obliku i površini vozila. otpora zraka «fz» ovisi o obliku vozila. -otpor nagiba : Wu G*(s/100). a za osobna 0.60fR max Otpor klizanja prema svemu navedenom iznosi: . Komponenta paralelna kolniku ima suprotan smjer od smjera gibanja vozila i ona smanjuje vučnu snagu vozila: Wu = G * sin α Slika 4.925fT max Prema našim tehničkim propisima. prouzrokovanog brzinom vozila i usljed strujanja zraka po površini vozila. možemo rastaviti na komponente okomito i paralelno s nagibom kolnika. granične dopuštene vrijednosti su zbog sigurnosti vožnje ograničene na: fT dop =0. Na tom mjestu je tlak zraka «z» na temelju brojnih ispitivanja: z = ρ * v2r (N/m2) pri čemu je : vr-relat. trenja (fR) manji od uzdužnog (fT) te se u praksi računa s odnosom za brzinu V= 50 km/h kod koje je fR max=0. brzini vozila i brzini zračne struje. koja je izložena struji zraka bit će: WZ = fz * F * z (N) Koefic.8. koeficijenata prionljivosti: fT max= 0. ZAUSTAVNA DULJINA Zaustavna duljina sastoji se iz: -duljine koju vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač uočio uzrok zbog kojeg treba kočiti do početka djelovanja kočionog mehanizma vozila (vrijeme reagiranja tr) -duljine na kojoj djeluje kočiona sila do zaustavljanja vozila -duljina puta (Z1) koju vozilo prijeđe u vremenu reagiranja (tr) pod pretpostavkom jednolike brzine iznosi: . Najveći pritisak na vozilo nastaje na onom mjestu na kojem zrak obzirom na vozilo relativno miruje. -tang.u uzdužnom smjeru: Wkl = G * fT .6. -dolazi do izražaja i kod poprečne stabilnosti vozila u krivinama (djelovanje centrifugalne sile je poprečno na smjer vožnje) stoga razlikujemo tangencijalni (uzdužni) i radijalni (poprečni) koeficijent prionljivosti.3-0.615 -bočni koef.640*(V/100)+0.6. smjeru: Wkl = G * fR OTPOR ZRAKA Otpor zraka nastaje usljed pritiska zraka na vozilo. uz ranije navedene otpore javlja se i otpor uspona «Wu». tj.Otpor nagiba Najveći dozvoljeni uspon na važnijim cestama kreće se od 7%. kočenje vozila. On za teretna vozila iznosi 0. Ovome usponu odgovara kut od približno 4°.u popr.80fT max fR dop =0. Usljed uspora na tom mjestu brzina između vozila i mase zraka koji struji jednaka je nuli. težinu vozila. Ako je niveleta nagnuta pod kutem α.214*(V/100)2-0.5-0. G.Ovaj je otpor potreban preduvjet za pokretanje i zaustavljanje. brzina između vozila i struje zraka (m/s) ρ-gustoća zraka (kg/m3) Otpor zraka na površinu vozila «F».

-najčešće se izražavaju za jedinicu vremena od 1 sata -PROSJEČNI GODIŠNJI DNEVNI PROMET (PGDP) je ukupna godišnja količina prometa. u određenom vrem. -(v/c)i =max. Od ukupno 8760 satnih opterećenja u godini. podijeljena brojem dana u godini: PGDP = vozila godišnje / 365 (voz/dan) (PDP) je ukupna količina prometa u vremenskom razdoblju koji je veći od jednod dana. Stoga razlikujemo: Na temelju duljine zaustavljanja usiljenim kočenjem određuje se tzv. a ne veličinom kočione sile ostvarene u kočionom mehanizmu vozila.Z1 = v* tr. Intenzitet kočenja ograničen je najvećim raspoloživim otporom trenja između kotača i podloge. mjeseca. E i F (najlošiji) a-jako varijabilna i nestabilna vrijednost Tablica 5. dok za Vr 80 km/h cj iznosi 1900 voz/h. Podaci o postojećem prometnom opterećenju dobivaju se brojenjem vozila. -RAZINA USLUŽNOSTI B. Prometno opterećenje pokazuje znatne oscilacije tokom godine. sigurnost.) -ti su stupnjevi označeni s A (najbolji).1. «minimalna duljina preglednosti» koja mora biti osigurana na cijeloj trasi ceste za određenu računsku brzinu. kao MJERODAVNO SATNO OPTEREĆENJE uzima se vrijednost između 30-tog i 60-tog satnog opterećenja po veličini.Mogućnosti manevriranja su neznatno ograničene no općenito nivo udobnosti vožnje je još uvijek visok. -PROSJEČNI DNEVNI PROMET PROPUSNA MOĆ CESTE -max. . -jednoliko usporeno gibanje s konstantnim usporenjem Wkl = G * (fT ± s/100) Aktiviranje kočionog mehanizma. vrijeme putovanja. PROMET PROMETNO OPTEREĆENJE Prometno opterećenje (količina prometa) je broj vozila koji prolazi određenim presjekom ceste u određenom vremenskom razdoblju. DULJINA PRETJECANJA Pretjecanje mora biti omogućeno barem na 20 % ukupne duljine trase. broj vozila koji može. za V r 110 km/h i 95 km/h cj iznosi 2000 voz/h. Kočiona sila ne smije biti tolika da dođe do blokiranog kotača jer se u tom slučaju otpor trenja bitno smanjuje. B. podijeljen brojem tih dana: PDP = broj vozila / broj dana (voz/dan) -PROMET VRŠNOG SATA je najveći broj vozila za koji se udtanovi da prolazi prosjekom prometnog traka ili cesta u 60 uzastopnih minuta. tjedna i dana. a podaci o planiranom opterećenju dobivaju se složenim postupcima po raznim metodama prometnog planiranja. C. kapacitet dionice ceste pri idealnim uvjetima ovisno o projektnoj brzini. udobnost vožnje i dr. razdoblju. Karakteristike razina uslužnosti -RAZINA USLUŽNOSTI A predstavlja uvjete slobodnog prometnog toka s velikim brzinama i punom slobodom manevriranja(pretjecanje). D. odnos prometnog opterećenja i kapaciteta ovisno o razini uslužnosti RAZINA USLUŽNOSTI -niz karakteristika koje opisuju uvjete vožnje koji se pojavljuju na određenom potezu ceste (brzina. a kao posljedica i aktiviranja otpora trenja može nastupiti jačim i slabijim (postupnim) intenzitetom. a manji od godine. proći određenim presjekom ceste -koristi se vremensko razdoblje od 1 h. Teoretska propusna moć jednog prometnog traka za idealne uvjete: Cmaxi = cj * (v/c)i (voz/h) gdje je: -Cmaxi =maksimalna propusna moć za određenu razinu uslužnosti «i» (A – F) -cj = max. prekidi.

25 m primjenjuju se iznimno kod vrlo male gustoće prometa.50 m 3. osobito ako su smjerovi odijeljeni razdjelnim međupojasom. hodnik za pješake i razdjelni pojas. terena kat. Prema AASHTO kriterijima za auto-ceste i ceste 1. trak za bicikliste. trak za spora vozila. traka bit će to veća što je veća rač. traka ovisi o širini vozila (max. tj. jarak).1. za Vp =120 km/h Vp =120 (100) km/h Vp =100 km/h Vp =80 km/h uI u II u III u IV kat. treba u pravilu izbjegavati zbog znatno smanjene sigurnosti prometa. popr. a treći trak za suprotan smjer vožnje. TROTRAČNI KOLNICI se kao jednosmjerni često primjenjuju u već izgrađenim gradskim područjima. razreda ne bi trebalo pretpostavljati veće prometno opterećenje od 1500-1700 voz/h/jedan prometni trak. brzina. bankina. Širina v. U području raskrižja često se primjenjuju trakovi za usmjeravanje. terena kat. Elem. presjeka Osim ovih el. . presjek može sadržavati i trak za stajanje. Korištenje trotračnog kolnika za dvosmjernu vožnju. brzine. 2 ili više voznih trakova. POPREČNI PRESJEK CESTE ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA Osnovni elem. jače opterećeni smjer. Slika 6. presj.75 (3. -RAZINA USLUŽNOSTI F predstavlja prisilni tok s velikim smetnjama i zastojima. širina v. brzini. te na kraćim pristupnim cestama i putevima. ČETVEROTRAČNI KOLNICI i višetračni kolnici s parnim brojem trakova primjenjuju se u pravilu za dvosmjerni promet. popr. kod koje se srednji trak naizmjenično koristi kao pretjecajni za pojedini smjer vožnje.1. 6. Omogućuju velik provozni učinak i sigurno odvijanje prometa.5 m) i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila. 2.). berma i uređaj za odvodnju (rigol. Ukupna širina kolnika ovisi o broju i širini voznih trakova Vozni trak je pojas koji služi kretanju jednog prometnog toka. Ovaj razmak ovisi o rač. Prema našim tehn. Primjena je moguća kada se dva traka kontinuirano koriste za jedan. popr. traka određuje se na temelju rač. propisima širina v. usporenje i ubrzanje. Potrebno je predvidjeti mimoilaznice na razmacima dobre međusobne preglednosti. terena 3. ceste: vozni trak (kolnik).50) m 3. VOZNI TRAK Ukupna širina kolnika sastoji se od 1. a za ostale kategorije cesta od 1000-1200 voz/h/jedan prometni trak. JEDNOTRAČNI KOLNICI . rubni trak. Zbog pretjecanja na dvosmjernim je kolnicima potrebno na što većem potezu trase osigurati dovoljne duljine preglednosti.75 m 3. razreda ceste i konfiguracije terena (tabl.-RAZINA USLUŽNOSTI C -stanje stabilnog s ograničenim -RAZINA USLUŽNOSTI D približava se nestabilnom brzinama i manevriranjem. DVOTRAČNI KOLNICI primjenjuju se za dvosmjeran i jednosmjeran promet. toku velike gustoće ograničenim brzinama i malim mogućnostima manevriranja -RAZINA USLUŽNOSTI E uvjeti nestabilnog toka s vožnjom u koloni i povremenim zastojima. terena kat.

0 m. brzine do 100 km/h 0.25 1.00 2.50 0.35 3. To je utvrđeni ili neutvrđeni dio profila ceste. TRAK ZA ZAUSTAVLJANJE -služe za zaustavljanje vozila radi kvara. . -Obe bankine (na nasipu) izvode se s nagibom na vanjsku stranu.za rač. izgrađena je od zemljanog materijala i zasijana travom.U predjelima u kojima je zemljani trup od kamena i bankina se izvodi od kamenog materijala.2. odlaganju materijala za održavanje. BANKINA.Nagib berme je 5-6% zsmjeren prema rigolu.50 3.20 3. na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku.75 3.) Prometni trak (m) Rubni trak (m) 3. 6. bankine uz zaustavni trak iznosi 1.). mopede ili pješake.30 2. a samo iznimno prometu pješaka. a niža kao kolnik -U usjecima bankina se izvodi kao berma neposredno uz rigol. traka (m) Širina bankine (m) 3. slabosti vozača i sl.10 m Rubna crta između prometnog traka i zaustavnog traka širine je 0.00 Šir.50 3. . znakova. Viša bankinaima nagib od 4%.25-3. brisanja vjetrobrana.75 0.4. Kolnik bez rubnog traka nema oštru konturu.6.-Kolnike s više od 4 traka uvijek treba projektirati s razdjelnim međupojasom. BERMA Neposredno uz rubni trak. Širina rubnog traka ovisi o širini prometnog traka (tabl. Širina ban. RUBNI TRAK je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine i kolnika ili između kolnika i staze za bicikle.50 1.00 0.20 m.75 1. brzine > 100 km/h 0.75 0. prema našim propisima određuje se na temelju širine voznog traka (t. je bankina (sl.6. zaštitnih ograda.20 Rubni trak može biti izveden kao posebni element ili kao proširenje kolničke konstrukcije uz označavanje rubnom crtom Širine rubnih crta iznose: . mora biti dovoljno zbijena da može preuzeti opterećenje kotača teretnog vozila bez deformacija koje bi mogle ugroziti sigurnost prometa.15 m . Rubni trak osigurava rub kolnika od oštećenja i jasno označava desni rub voznog traka. vozeći izbjegavaju vožnju uz desni rub kolnika.za rač. -Bank. zaustavljanju vozila u nuždi. čime se smanjuje sigurnost prometa.3.) Širina prom. -služi smještaju prom.

-u pravilu su neprekinuti. vozila..5 m (sl. Ako je predviđena zaštitna ograda visina slobodnog profila na rubovima se smanjuje za 0.25 m. i cestama sa 2 kolnika mora se između kolnika ako su u istoj razini predvidjeti razdjelni pojas. -Za biciklističke staze s više prometnih trakova i jednosmjernom vožnjom može se širina prometnog traka iznimno smanjiti na 0. -Poprečni nagib traka za zaustavljanje je istog smjera kao kolnik. -Mjesta za parkiranje vozila na odmorištima uz autoc. PJEŠAČKE STAZE Na cestama s dozvoljenim pješačkim prometom treba odgovarajućim proširenjem i učvršćenjem bankina omogućiti siguran promet. a najmanja visina slobodnog profila pješačkog puta je 2. 2.0 m. Usljed smanjenja brzine teških motornih vozila. -Zaustavni trak uz niži rub kolnika ima isti popr. U slobodnom profilu ne smiju «izvana» zadirati objekti. prometnih trakova je po 1 za svaki smjer vožnje. u krajevima s jakim snijegom) mogu biti izvedeni i sa suprotnim nagibom od kolnika i rubnih trakova. -Širina traka je 3. presjeku ceste-ulice u gradovima se mogu predvidjeti posebni trakovi namijenjeni samo za vozila javnog prometa (autobus. -Širina pojasa kod autoc.50 m.). moraju biti odijeljena razdjelnim pojasom od kolnika. PROMETNI I SLOBODNI PROFIL -PROMETNI profil obuhvaća sve vrste voznih trakova i rubne trakove. -Najmanja širina pješačke staze za 1 red pješaka je 0. moraju i ostala vozila usporiti brzinu. a izvode se neposredno uz rubni trak ili uz rubnu crtu s desne strane kolnika. nagib je isti kao i na prometnim trakovima. vatr.8 m.0 m.9 m. čime se smanjuje i propusna moć ceste.6. . u ravničarskom terenu je 4. a u ostalim slučajevima 3. -U profilu cesta namijenjenih samo motornom prometu bicikl. nagib kao i kolnik.5 m.0 m. -U posebnim slučajevima zaustavni trakovi (npr. staze su zabranjene.Izrada pješ. a veličina nagiba iznosi 2. tramvaj. -Širina traka za 1 red biciklista je 1. TRAK ZA SPORU VOŽNJU Kod većih uspona teška teretna vozila gube na brzini i ometaju ostali brži promet. U slučaju jačeg pješačkog prometa treba ispitati potrebu izrade zasebnog pješačkog hodnika ili staze odijeljeno od kolnika visinski. trolejbus.). -Najmanji br. stupovi. . a prometna visina 2.0 do 3. -Slobodna visina gabarita bicikl. raslinje i sl..6. a popr. a visina iznad SLOBODNI profil sačinjava prometni profil s dodatkom zaštitnih širina i zaštitnih visina kolnika iznosi 4. Širina je min. ako nije omogućeno pretjecanje.5. TRAKA ZA VOZILA JAVNOG PROMETA U popr. staze nije dozvoljena u profilu cesta namijenjenih motornom prometu. taxi.) BICIKLISTIČKE STAZE se u profilu ceste odvajaju od kolnika visinski ili iznimno razdjelnim trakom. hitna pomoć. RAZDJELNI TRAK Na autoc.25 m sa zaštitnim pojasom od 0. iznimno rubnim trakom a najbolje je rješenje pješačku stazu odvojiti razdjelnim pojasom.25 m.5.5%. staze je 2.5 m(sl.0 m.

Minimalna udaljenost zaštitne ograde od prometnog profila iznosi 0. presjeku postiže bolje prilagođavanje trase terenu. .ogr. čvorišta su i na manjim razmacima (npr. -Na gradskim autoc. a) vanjski zeleni pojas-bankina b) trak za zaustavljanje c) kolnik s najmanje 2 vozna traka d) rubni trak e) razdjelni pojas f) rubna crta Slika 6. te se time ostvaruju znatne uštede kod građenja i optimalno trasiranje u estetskom smislu. brzi prolaz vozila.Auto-cesta U ravničastom terenu. u Zg).50 m mjeri se uvijek od najviše točke kolnika Ako je na cesti predviđen trolejbusni ili tramv. ima ove elem. brzina kretanja.Prometni i slobodni profil Slobodna visina od 4. mogi se kolnici položiti tako da se nalaze na raznim visinama. -Kod vođenja autoc. Ukupna širina kolnika ovisi o broju voznih trakova i trakova za stajanje vozila. slobodan profil treba prilagoditi tom prometu. niveleta svakog kolnika vodi se zasebno. promet. tj.Slika 6. -Kod više od 4 vozna traka preporuča se smjerove odijeliti razdjelnim trakom ili zelenim pojasom. Normalni poprečni presjek autoc.6.ako ne postoji z.8.). pješački promet (sl.7. trak rz = 0. na padini.2 m (za Vr = 50 km/h) do 2. nivelete kolnika za oba smjera vožnje su identične. ni zaust. Kod (novih) ulica prometne površine za pojedine vrste prometa međusobno su razdvojene. -sva čvorišta su izvan razine na razmacima između 15-25 km. -Ovakvom se izvedbom u popr.ako postoji zaštitna ograda i zaustavni trak rz = 0. Ograničena je min.75 m Minimalna zaštitna širina (zš) kada nema zašt. obilazna autoc. tramvajski promet.5 m. lokalni promet vozila.5m . brzini i kreće se od 1. PRIMJERI POPREČNIH PRESJEKA Autoceste su prometnice s 2 (po smjerovima) odvojena kolnika namijenjene isključivo motornom prometu.5 m (za Vr = 120 km/h).5. biciklistički promet. a udaljenost prometnog znaka je: . ograde ovisi o rač.

Brza gradska prometnica .Slika 6.8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful