P. 1
SEMINARSKI NAFTA

SEMINARSKI NAFTA

|Views: 1,790|Likes:
Published by Marko Pojzak

More info:

Published by: Marko Pojzak on Dec 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/08/2013

pdf

text

original

I.

UVOD
Nafta je jedan od najvažnijih energenata koji se koristi u svijetu, a njezina potrošnja je u kontinuiranom porastu. U novije vrijeme, savremeni svijet se sve više suočava s teškoćama osiguranja energije za budućnost, posebno nafte kao neobnovljivog resursa. Sve se više u svijetu analizira značaj nafte kao energenta te se traže alternativni izvori energije. Osnovni razlozi za ovo su ograničenost resursa, neravnomjerna raspoređenost ovog resursa, ekološki problemi u vezi korištenja nafte kao energenta i visoka cijena s tendencijom daljnjeg rasta. Naftna privreda je strateški važan sastavni dio energetskog sustava svake zemlje te u svakoj zemlji mora postojati strategija njenog razvoja. Sektor nafte, danas, pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potražnje, posebno u zemljama u razvoju gdje godišnja stopa porasta iznosi u prosjeku 2,5%. Visoko razvijene zemlje također povećavaju potrošnju, ali sporijim tempom, zahvaljujući programima racionalizacije i efektima tehnoloških unapređenja. Tržište nafte je i dalje veoma osjetljivo na globalne političke promjene, pri čemu kod svakog novog kriznog žarišta u svijetu, cijene sirove nafte rastu. Sve to upućuje na činjenicu da svaka država mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoročnom vizijom razvoja ovog energetskog sektora. Postojeća postrojenja za preradu nafte i njihova privatizacija s ciljem ponovnog pokretanja naftne industrije u BiH potencijalni je proizvođač razvoja i ekonomskog napretka cijele države. Osim toga, povećanje iskorištenja rafinerijskih kapaciteta u potpunosti bi ili djelomično smanjilo ovisnost tržišta o uvozu naftnih derivata. Kao najvažniji proizvođač razvoja ove djelatnosti postavlja se dostizanje standarda kvalitete naftnih derivata onoj propisanoj u EU u što kraćem vremenskom periodu. Danas se u svijetu velika pažnja polaže na istraživanje novih naftnih ležišta zbog sve manjih rezervi nafte. Perspektivna nova ležišta nafte u nekoliko područja u BiH predstavljaju značajan potencijal u mogućnosti razvoja naftnog sektora. Tržište naftnih derivata u BiH gotovo je potpuno ovisno o uvozu što je bio jedan od bitnih aspekata za analizu. Prema raspoloživim podacima potrošnja derivata u Bosni I Hercegovini se kretala od oko 800 000 t u 2000. godini do 1,3 milijona tona u 2005. godini. Uvoz naftnih derivata vršio se najvećim dijelom iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Mađarske. Prema strukturi finalne potrošnje najveći udio u finalnoj potrošnji naftnih derivata zauzima promet (gotovo 70%), zatim slijedi industrija s 12%, domaćinstvo s 10%, poljoprivreda s 8% te sektor usluga sa svega 2%. U Bosni i Hercegovini posluje preko 800 benzinskih stanica od kojih je veliki broj izgrađen nakon donošenja Zakona o samostalnom privređivanju u Bosni i Hercegovini 1990. godine. U smislu konkurentnosti to se donekle može smatrati prihvatljivim, no u smislu ekonomičnosti zasigurno se radi o neracionalnim investicijama pa se već i sada poslovanje izvjesnog broja benzinskih pumpi odvija na granici rentabilnosti, a neke se i zatvaraju.

pri čemu. smatra se da postoje reserve procijenjene na oko 50 milijuna tona sirove nafte u četiri prioritetna područja: • Područje južno od Bosanskog Šamca. procjena rezervi iznosi 6. U upoređenju sa zemljama EU. procjena rezervi iznosi 9. maloprodajne cijene derivate su u BiH znatno niže. Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini. no to je isključivo zbog nižih trošarina i poreza. u određenom vremenskom razdoblju. II. Republika BiH propisala je standarde za kvalitetu tekućih naftnih goriva koje je uskladila sa standardima EU. slobodno formiranje cijena. Bitno je za istaknuti da je u Bosni i Hercegovini na snazi tzv.Značajnija geološka istraživanja rezervi nafte i plina vršena su od 60-tih do početka 90-tih godina 20. vijeka od strane Energoinvesta iz Sarajeva. • Područje jugozapadno od Orašja.9 milijuna tona.3 milijuna tona. postoji mogućnost proizvodnje i prodaje određene količine derivata koja nije u skladu sa standardima EU. onda su one u BiH nešto više nego u zemljama EU. Ukoliko se uporede neto cijene. ECL i dr. GECO. geomagnetska. procjena rezervi iznosi 11. goriva proizvedena u BiH u određenom vremenskom razdoblju mogu kvalitetom odstupati od standarda propisanih u EU. EXLOG. procjena rezervi iznosi 14. INA-Naftaplina iz Zagreba te stranih kompanija AMOCO.1-15. Provedena su obimna geohemijska. odnosno cijene definišu tržište.5 milijuna tona. Poseban osvrt načinjen je na zakonske propise vezane za kvalitet tekućih naftnih goriva u Europskoj Uniji. Republika Hrvatska u velikoj mjeri je uskladila svoje zakone s direktivama EU pri čemu.2 milijuna tona. • Područje Tuzlanske regije u dolini rijeke Tinje. Na osnovu postojećeg stepena istraženosti. geoelektrična istraživanja kao i reflektivna seizmička ispitivanja i magnetno telursko sondiranje. NAFTA . • Područje okolice Lopara površine oko 21 km2.

Na slici desno prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u tri koraka. u upoređenju sa zagađenjem zraka korištenjem naftnih derivata je zanemarivo. godine vrijedi zakon da svaki novi izgrađeni tanker mora imati dvostruku ljusku da bi se spriječio izliv nafte u more prilikom havarije. Postoji više teorija o postanku nafte: organska. Prije nego počne bušenje kroz sve te slojeve. Ugljen dioksid je staklenični plin i njegovim ispuštanjem u atmosferu utičemo na povećanje globalne temperature na zemlji. Ako sastav stijena ukazuje na moguće nalazište nafte počinje bušenje. 2. mulja i stijena da bi došli do nalazišta nafte. U tim prilikama nastali su sirova nafta i prirodni plin. naučnici i inženjeri proučavanju sastav stijena. Od 1990. S vremenom ih je prekrivao sve veći sloj pijeska i mulja koji je stvarao ogroman pritisak i velike temperature. U tim prilikama nastali su nafta i prirodni plin.1.100 milijona godina ti ostaci su već bili prekriveni velikim slojem pijeska i mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature. Prije 50 . Iako je zagađenje mora isticanjem sirove nafte veliko. a to rezultira gotovo potpunim uništenjem biljnog i životinjskog svijeta u tom dijelu mora. Uprkos svim poboljšanjima tehnologije bušenja i transporta još uvijek se događaju izlijevanje nafte u more. ali ga najveći zagađivači još uvijek nisu potpisali. Tada su se ostaci počeli taložiti na dno okeana i s vremenom ih je pokrio pijesak i mulj. Nove tehnologije omogućavaju povećanje preciznosti kod pronalaženja nafte. Nastanak Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina u vodi.400 milijuna godina na tlu oceana počeli su se taložiti ostaci biljaka i životinja. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol. Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobađaju se velike količine ugljen dioksida u atmosferu. anorganska i anorgansko-organska.400 milijona godina. Prije 300 . Prvi korak bio je prije 300 .Na slici je prikazan nastanak nalazišta nafte i prirodnog plina. a to rezultira manjim brojem potrebnih bušotina. Danas preovladava mišljenje da je nafta organskoga porijekla nastala od supstancija . Danas bušimo kroz debele slojeve pijeska. Veliki problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost isticanja nafte u okoline.

heptan. započinju na oko 65oC. zbog djelovanja anaerobnih bakterija. koja prati naftu. te prestaju oko 160oC. tj. vodonika (0. Manje su zastupani aromatski ugljenvodonici (npr. U nafti . nakon generisanja. nagomilavanje nafte u velikim dubinama u ležištima s magmatskim i metamorfnim stijenama (Venecuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u stijenama na dnu Indijskog okeana. slojna voda. kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljenvodonika. butan. već jedino dodatne količine metana.različitih sitnih životinjskih biljnih morskih organizama. planktona. U njoj su zastupani ugljenvodonika s jednim do 50 i više C .4%). poput metana.2. H2S. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki). koji su vladali u većini geoloških doba.15-6%). Pod povoljnim uslovima. manji dio u bitumen koji je topiv. asfaltno smolastih supstanci. algi i kopnenoga bilja. mineralnih supstanci i tragova kovina. kiseonika (do 2%). toulen). slana. S druge strane postoji mišljenje da nafta potiče iz znatno većih dubina Zemlj.atoma u molekule. a značajni su: alkani (propan. truljenja i temperaturnih promjena razaranje bjelančevina.) koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom i optička aktivnost nafte dokazuju organsko porijeklo nafte. Najveći dio organske supstance prešao je u netopivi ostatak nazvan kerogen. uginuvši one su se taložile na morsko dno. prelazeći postupno u sapropel. CH4 i drugih) ne mogu nastati složeni spojevi tekućih ugljenvodonika. Nadzor složenih visokomolekulskih spojeva (holesterola. hlorofila dr. pa prema učešću različitih redova ugljenvodonika razlikujemo parafinsku ili metansku. naftalensku i aromatsku naftu. U sredinima siromašnim kiseonikom počelo je. hormona. cikloalkani (naftaleni) i aromatski ugljenovodonici (benzen. ali i ugljenvodonični plin. najčešće nije povezana s naftom. 2. No. svjedoči o njezinom morskom porijeklu. No. Pretvaranje je rezultat nagloga zatrpavanja organske supstance (anaerobni uslovi). tj. a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin. oktan). a razlog je taj što nafta. neke rumunjske nafte). I sastav slane vode. zbog složenog sastava nafte smatra se da hemijskim reakcijama plinova iz dubokih dijelova litosfere (CO2. koje su već primarno bile zasićene slojnom vodom. povećanja pritiska (istiskivanje) i najvažnije porasta temperature. Smatra se da procesi pretvaranja organske supstance u naftu. Sastav Po svom hemijskom sastavu nafta je mješavina velikog broja različitih ugjevnodonika malih količina spojeva sumpora (0. da je nastala anorganskim putem u dubljim dijelovima litosfere ili na granici plašta i litosfere. živjele su i razmnožavale se u toplim morskim zalivom goleme količine tih organizama. tu je potreban oprez jer ležišta.05-0. lipida i drugih lako raspadljivih sastojaka organskih supstanci. migrira u ležišne stijene.

Najdublja do sada postignuta istraživačka bušotina od 9169 nalazi se u Oklahomi (SAD). pa i nafta. Dubina naftonosnih slojeva različita je. Što je veća dubina. bez obzira na vrstu ugljenvodonika. No. no kako one nisu izgrađene od zrna te nemaju primarni porozitet. moraju biti što duže očuvani uslovi da se ležište očuva. O većoj ili manjoj zastupljenosti nižih odnosno viših članova zavisi gustoća nafte. bakterije (koje se mogu hraniti ugljenvodonicima) te da nafta ne može rasjedom migrirati na površinu i time zapravo nestati. da u njega ne prodire površinska voda i zrak (donose kiseonik koji razgrađuje naftu). matičnih stijena (generiraju ugljenvodonika). To mogu biti i magmatske i metamorfne. migracijskog puta (povezuje matične i ležišne stijene).su. . Nafta se ne nalazi u nekakvim podzemnim bazenima kao što misli većina ljudi. zamke (povoljan oblik stijene da se u vrhu nakupe ugljenvodonici koji su lakši od vode). od nekoliko desetaka metara do preko 5 kilometara. Na kraju. ili ih uopšte ne daju. uslov je da su one tektonski razlomljene u toj mjeri da se razvio značajan sekundarni porozitet u kojemu se onda mogu nakupljati fluidi. već su kapljice nafte zarobljene pod velikim pritiskom u porama između stijena. Sa stajališta očuvanja ležišta nafte veća dubina je prednost jer sprječava "dotok" kiseonika koji može degradirati naftu u ležištima.atoma. svi članovi pojedinog niza: od lakohlapljivih do teškohlapljivih te krutih s velikim brojem C . Nalazišta I vađenja nafte Njezina se ležišta mogu očekivati u sedimentnim stijenama koja su povezana migracijskim putem s područjima gdje je u geološkoj prošlosti taložena velika količina organske supstance u anaerobnim uslovima. nisu samo sedimentne stijene ležišta nafte.3. veći je i pritisak pod kojim se nafta nalazi. Lagane nafte koje kod prerađivanja daju više laganih frakcija. zastupani više ili manje. 2. izolatorskih stijena (koja spriječavaju da ugljenvodonici napuste zamku). tj. S druge strane povećani pritisak (posebno nadpritisak) može uzrokovati velike probleme kod bušenja zbog pojava erupcije nafte i posebno plina. U teoriji naftno-plinski sastav sastoji se od ležišnih stijena.

Dlijeto. ostaju u zemlji (više od 50%). Prva bušenja obavljana su na temelju oskudnih istraživačkih pokazatelja. Uopšte. posebno kada se žele dosegnuti dubine od nekoliko hiljada metara. Kod vrlo visokog pritiska nastaju snažne "erupcije". Ovakva prirodna vrela više nisu važna za proizvodnju nafte. pa i nemoguće ugasiti.2. Da se bušotina ne zaruši. Kod nedovoljnog pritiska nafta se mora crpiti pomoću pumpi. savremena tehnika bušenja razvila se iz ručnog bušenja. cijevnim spojevima nadoveže druga cijev. u nju se spuštaju zaštitne cijevi (casings). diže se 30 do 40 cm. pričvršćeno na kraju cijevi. nafta i plin naviru u bušotinu tjerani prirodnim pritiskom. jer ukupno daju tek zanemarive količine. Od prodora slojnih voda bušotine se zaštićuju cementiranjem. I pored svih savremenih metoda vađenja. kasnije se taj talk mora podržavati. Kad se pritisak nafte u ležištu izjednači s pritiskom u bušotini. pa u nekim slučajevima čak i paljenjem rubnih dijelova ležišta. Iznad bušotine nalazi se toranj željezne konstrukcije. Kad bušotina dopre do naftonosnog sloja. obavljanog u potrazi za solju I vodom. Danas se to sprečava posebnim uređajima koji zatvaraju sondu i regulišu pritisak za izlaženje nafte. Ovakve divlje erupcije nekad su često izazivale katastrofalne požare. Naftonosni se sloj nikada ne može potpuno iscrpiti. može izbaciti naftu na površinu zemlje. koje je vrlo teško. s dizalicama za pridržavanje i izvlačenje alatki i cijevi. Prvi je upotreba prirodnoga nadpritiska i kontrolisane erupcije poput arteških bunara. ako je dovoljno velik. To se ponavlja tako dugo dok bušotina ne dosegne naftonosni sloj. Za vrijeme bušenja izdrobljeni se materijal neprestano ispire s dna bušotine. svojim rotacijskim struganjem mrvi kamen i prodire u dubinu. i to jakim mlazom rijetke suspenzije gline u vodi. Savremeno okretno bušenje (rotary system) gotovo je potpuno istisnulo starije udarno bušenje. pričvršćeno na donjem kraju alatki. Velike količine nafte koje. a zatim se pušta da padne na dno bušotine. plina. Sva se bušenja danas izvode mašinama. visok do 54 metra. Postoje dva načina bušenja: udarno i okretno. danas se prije otvaranje ležišta provode geološka i geofizička istraživanja. mogle bi se izvaditi samo na rudarski način što je naravno neizvodivo. koja se utiskuje u cijev. Na taj se način znatno smanjuje broj negativnih bušotina. recimo utiskivanjem vode. koji. Dobijanje Nafta i zemni plin izbijaju na mnogim mjestima sami iz zemlje. te s pogonskim i kontrolnim uređajima. Kad cijev uđe svojom cijelom dužinom u zemlju na nju se. te gorenjem kao mehanizmom povećanja viskoznosti nafte i porasta pritiska. nafta prestaje isticati.4. Kod udarnog bušenja dlijeto. Velike količine nafte dobijaju se danas u svijetu iz dubljih slojeva zemlje iz bušotina na principu nekoliko režima proizvodnje. koja daju podatke o strukturi i litologiji podzemnih stijena. Zato se danas sve više upotrebljavaju napredne metode pridobijanja . No. No. pri čemu se mlaz nafte diže desetak metara iznad površine zemlje.

7 proizvođači i 13.69 7. Najčešća takva metoda. 4.87 2.01 1. nafta se u ležištu 7. Najveći 12. 9.0 čime se smanjuje viskozitet i ponovno 9.5 potrošači 14.93 11. Indonezija 1.0 može djelomično zapaliti 8. Velika Britanija 1. Rusija 2. 15. Saudijska Arabija 1. Kanada 2. Indija 2. 12. Saudijska Arabija Rusija Sjedinjene Američke Države Meksiko Kina Iran Norveška Venezuela Kanada Velika Britanija Ujedinjeni Arapski Emirati Irak Nigerija Kuvajt Alžir Proizvodnja (milijuna barela dnevno) 8. Kina 4.38 3.36 15. što je spomenuto i ranije u ovome poglavlju. 5.46 2. Ponekad.7 mogu se utiskivati i 2. 8. Meksiko 1.36 3.68 7. Španjolska 1. 10.88 2.94 2. 10.58 3. Italija 1. ali 6.4 plinovi poput ugljen3. Sjedinjene Američke Države 19.5. 11.2 rijetko.71 dioksida ili inertnog 5.69 3. 6. Umjesto vode 1. 2.87 1.38 vodonika.27 2. je utiskivanje vode u naftno ležište čime se povećava pritisak Potrošnja okolnog akvifera te nafta Država (milijona ponovno gura prema barela dnevno) površini. 14. Brazil 2.03 2.02 Država 1.66 .96 povećava pritisak.9 4. Njemačka 2. 13. Japan 5. 3. Francuska 1. 7.33 2.ugljenvodonika koje se objedinjuju pod nazivom sekundarne i tercijarne metode povećanja ispumpavanja iz naftnih i plinskih ležišta.

pa su prisiljeni na veliki uvoz nafte. Vidljivo je da SAD svojom proizvodnjom pokriva samo 39% svojih potreba. Tu se ističe Saudijska Arabija sa 264. proizvodnje i zaliha nafte. a slijede je Rusija i SAD.6. Da bi smanjile zavisnost o uvozu nafte.2 milijarde barela zaliha. Te zalihe pomažu i kod naglih povećanja cijene nafte za amortizaciju. Po proizvodnji se ističe Saudijska Arabija. U zemljama bliskog i srednjeg istoka procijenjene su i najveće zalihe nafte. Iz svega toga jasno je zašto se SAD upliće u politiku zemalja bliskog i srednjeg istoka te je shvatljiva velika vojna prisutnost SAD-a u blizini tih područja.U tablicama je prikazano trenutno stanje potrošnje. Gustoća nafte Masa jedinice obujma nafte naziva se gustoćom nafte gdje je ρ0 gustoća nafte izražena u kg / m3. m0 masa nafte izražena u kg. a V0 volumen nafte izražen u m3. Isticanje SAD-a po potrošnji je očekivano jer se oni tradicionalno oslanjaju na fosilna goriva. Glavni izvoznici nafte u SAD su Meksiko i zemlje bliskog i srednjeg istoka. Ustandardnim uslovima gustoće nafte najčešće iznosi između 800 i 900 kg / m3. većina država ima takozvane strateške zalihe koje osiguravaju nezavisnost o uvozu na nekoliko mjeseci. godine. Gustoća nafte pri bilo kojoj temperature može se izračunati temeljem gustoće u standardnim uslovima. 2. prema izrazu: ρ0 − t = ρ0 − βt(t − 15) . Predsjednik SAD-a Bush naredio je da se njihove nacionalne zalihe popune na puni kapacitet od 700 milijona barela do 2005.

III. odnosno distributeri bili su Energopetrol Sarajevo i INA Zagreb. 3. Energopetrol je snabdijevao 7075% tržišta. TRZISTE NAFTNIH DERIVATA U BIH U prijeratnom periodu potrebe Bosne i Hercegovine za naftnim derivatima bile su između 1.7 milijona tona godišnje. Uvoz I izvoz nafnih derivata BiH . 1990.3 milijona tona derivata godišnje. Glavni dobavljači. Godine potrošnja derivata u Bosni i Hercegovini se kretala od oko 800 000 t do 1.gdje je ρ0 − t gustoća pri temperaturi t [°C] izražena u kg / m3. do 2009.002. Prema raspoloživim podacima od 2004.0005 i 0.3 milijona tona godišnje. dobijen iskustveno. Tako je. a INA od 25-30%.1. dok je Rs količina plina otopljenog u nafti izražena u m3 / m3.68 milijona tona raznih derivata. godine na tržištu Bosne i Hercegovine plasirano 1. te se uzima između 0. ρ0 gustoća nafte u standardnim uslovima izražena u kg / m3. ρ0 gustoća nafte u standardnim uslovima izražena u kg / m3. b koeficijent. Prilikom projektovanja i izgradnje nove linije prerade od 3 milijuna tona godišnje u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu računalo se da će potrebe Bosne i Hercegovine biti oko 2. dok je βt koeficijent toplinskog rastezanja izražen u (kg / m3) / K i može se izračunati prema izrazu: Empirijski izraz za gustoću nafte koja sadrži otopljeni plin izgleda: gdje je ρ0 − t gustoća nafte koja sadrži otopljeni plin izražena u kg / m3.5 i 1. npr.

Slovenije i Austrije Uvoz 200 Kolicina (t) % m/m Motorni benzin 245 700 24. Mađarske.2 987.81 Bitumen 69 300 6. stoga je ovo tržište jako osjetljivo na sve poremećaje u snabdijevanju.52 Dizel 477 500 47.9 34. X 1000 t 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Ukupno Uvoz 810.47 Ulja i masti 11 000 1.16 Ekstra lako lozivo ulje 98 500 9.00 Tabela 2. Detaljan pregled strukture uvoza po derivatima prikazan je u tabeli 1. do 2009. Vrsta derivate . U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza nafte i naftnih derivata u BiH u 2009.5 5731.5 271. uvoz naftnih derivata u BiH iz godine u godinu raste.3 1012.09 UNP 28 500 2.84 Ostalo 1 100 0.1 5. Naftni derivati u Bosnu i Hercegovinu najvećim se dijelom uvoze iz Hrvatske.3 65.27 Mlazno gorivo + petrolej 5 300 0. Srbije i Crne Gore. smanjenjem proizvodnje u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod te povećanjem potražnje za derivatima. Godine U 2009.Bosna i Hercegovina danas uglavnom zavisi o uvozu derivata nafte.2 Izvoz 109. godini.5 931.0 1033. U ovoj tabeli prikazana je kolicina uvoza i izvoza naftnih derivata BiH za period od 2004.5 4. prema dostupnim podacima.4 52. Posljednjih godina.73 Loz ulje 75 600 7. što ukupno iznosi 1 159 000 tona.7 956.7 Tabela 1. Godina. u Bosnu i Hercegovinu je ukupno uvezeno 1 012 500 tona svih vrsta naftnih derivata te 146 500 tona sirove nafte.11 Ukupno 1 012 500 100.

Godine.48 0.95 6.00 Tabela 3.0 2008 647. Godina.6 2006 654.2 Ukupno 3 887. a samo 1% iz Rafinerije nafte AD Bosanski Brod.4 Izvoz 109.19 8.4 Tabela 4.21 14.81 0.78 0. U 2009.% Hrvatska Srbija Madjarska Slovenija Austrija Italija Rumunija Bugarska Njemacka Ostale zemlje Ukupno Udio 49. U ovoj tabeli prikazana je struktura uvoza naftnih derivata U BiH prema zemljama porijekla za 2009.2 Uvoz sirovina 531.98 15. godini iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 4 560 tona naftnih derivata. od čega 99% iz Rafinerije ulja Modriča. do 2009.3 .70 100.5 2005 715. U ovoj tabeli prikazan je uvoz naftnih derivata u Federaciju BiH za period od 2004.63 0.4 2009 636.7 2007 608. X 1 000 Količina 2004 625. X 1 000 t 2004 Uvoz derivata 163.26 2.

000 tona derivata nafte.5 4. krajem novembra prošle godine.3 1 718. čiji kvalitet jeste prepoznatljiv. proizvode Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča. kaže Vukašinovićeva. u prometu i distribuciji naftnih derivata u Bosni i Hercegovini dominirali su Energopetrol Sarajevo. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. stvorene su zakonske mogućnosti za .4 256. što je za 63. a u Rafineriji ulja Modriča 50 novih radnika.9 246.600 tona sirove nafte i postizanje kvaliteta proizvoda u skladu s odlukom i prije isteka rokova.6 264. Prema istraživanjima. zabilježeno blago smanjenje uvoza naftnih derivata. koje je obuhvaćeno Odlukom o kontroli kvaliteta tečnih naftnih derivata u BiH.3 364.9 34.8 65.3 odsto manje nego u godini ranije.5 1 454. je Iako je još rano govoriti o pravim efektima privatizacije preduzeća iz oblasti naftne industrije Republike Srpske. posebno goriva. Od početka rada Rafinerije nafte Brod. odnosno 13. ali i BiH.5 271..3 184. Donošenjem Zakona o samostalnom privređivanju u Bosni i Herecegovini 1990. a struktura izvoza se mijenja. Svi porezi i doprinosi redovno se uplaćuju. cijena sirove nafte za oko 30 odsto manja je od cijene iste količine naftnih derivata dodala je ona. do 2009. U ovoj tabeli prikazan je uvoz i izvoz sirove nafte i naftnih derivata Republike Srpske za period od 2004.7 355.7 359. evidentno je da je struktura uvoza znatno izmijenjena u prva tri mjeseca ove godine i da RS bilježi znatno smanjenje uvoza. Poređenja radi.3 81.4 52. i INA Zagreb. u toku prošle godine.7 Tabela 5.4 146. prihvataju kao domaće proizvode.1 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. saopšteno je iz Ministarstva industrije. Rekonstrukcija postrojenja Rafinerije nafte Brod omogućila je dnevnu preradu oko 3. u Republiku Srpsku uvezeno je oko 347. Promet i distribucija naftnih derivata u BiH U periodu prije rata.1 5. 26/89 i 29/90). energetike i rudarstva RS. u RS uvezeno je oko 31.2. činjenice govore da su pokretanjem proizvodnje u Rafineriji nafte Brod zaposlena 234 nova radnika. Godine (Službeni list SR BiH. Sve to dodatno pokazuje da građani RS. Godina.2005 2006 2007 2008 2009 Ukupno 219. Rafinerija je prešla s proizvodnje D2 na proizvodnju dizela EURO 4 dva i po mjeseca prije isteka rokova predviđenih Odlukom o kontroli kvaliteta tečnih naftnih derivata.000 tona naftnih derivata. 3. koji je sa 165 benzinskih stanica u maloprodaji i razvijenom veleprodajom podmirivao oko 70-75% tržišta. koja je sa maloprodajnom mrežom od 65 benzinskih stanica i veleprodajom podmirivala oko 2530% tržišta. U prva tri mjeseca ove godine.

IV. ova dva poduzeća i dalje držala najveći udio na tržištu. što je pobudilo značajan interes većeg broja investitora. 52/00) cijene naftnih derivata se formiraju slobodno.izgradnju I poslovanje privatnih benzinskih stanica. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine o carinskim tarifama Carinski propisi Republike Bosne i Hercegovine sastoje se od Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH. Intenzivnija izgradnja ovih objekata počinje već 1991. g. godine. Zakon . dizel-goriva i lož-ulja (Službene novine FBiH. a „razvojni bum” ovaj segment naftne privrede doživljava u godinama poslije rata. Ovim Zakonom se na tržištu nafte u Bosni i Hercegovini uvodi konkurentnost od strane privatnih poduzetnika i ugrožava se do tada bipolna pozicija INA-e i Energopetrola. FORMIRANJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI Odlukom o slobodnom formiranju cijena motornih benzina.1. naknada za puteve (cestarina / putarina) i porez na dodanu vrijednost obračunavaju sukladno odgovarajućim propisima. s time da se carina. 4. a broj uvoznika naftnih derivata u Bosnu I Hercegovinu se znatno povećao s time da su u 2005. posebni porez na naftne derivate (trošarina). Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i/ili Upravnog odbora za njihovu provedbu sukladno propisima Europske Unije. 57/04) i propisa usvojenih od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

izuzev benzina za zrakoplove za koji je stopa carine 5%. koji se ne može opravdati višom silom. 4. Trošarina na naftne derivate plaća se po litri na +15 °C u apsolutnom iznosu. Prema carinskoj tarifi BiH stopa carine za sirovu naftu je 0%. Ne primjenjuju se u slučajevima posebnih autonomnih carinskih pristojbi propisanih za određene robe koje potiču iz određenih zemalja ili kada se povlaštene carinske stope mogu primjenjivati u skladu sa sporazumima koje je BiH zaključila s određenim zemljama ili grupama zemalja.30 KM . mineralna goriva. regulira carinsko područje. i to: • Na petrolej 0. Umjesto carinskih stopa propisanih Carinskom tarifom BiH primjenjuju se preferencijalne tarifne mjere sadržane u sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa određenim zemljama. mineralna ulja i proizvode njihove destilacije. carinski nadzor te postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sustav carinske zaštite. Primjena carinskih pristojbi različitih od onih iz Carinske tarife BiH opravdana je ako su kao takve propisane zakonima Bosne i Hercegovine. odnosno carine se po stopi od 0%. 62/04) uređuje se oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda (trošarinskih proizvoda). prava i obveze svih subjekata u carinskim postupcima. između ostalih proizvoda. Crna Gora. Tekuća goriva za uporabu u specifičnim procesima te ona koja se koriste za kemijsku preradu ne podliježu carini. a kojima se odobrava preferencijalni tarifni postupak. ili u trenutku carinjenja pri uvozu trošarinskih proizvoda i isporuke trošarinskih proizvoda u slobodne carinske zone i specijalizirana skladišta. ili koje tu klauzulu primjenjuju na proizvode koji potiču iz BiH. a dužan je prije početka obavljanja djelatnosti iz koje proizlazi porezna obveza prijaviti poreznom organu mjesto obavljanja djelatnosti. odnosno u trenutku isporuke drugoj osobi ako je isporuka obavljena prije izdavanja računa. rashodovanja i vlastite potrošnje trošarinskih proizvoda.2. Jedan od važnih sporazuma je i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006. Makedonija. a za ostala tekuća goriva iznosi 10%. Trošarina se obračunava i u slučaju utvrđivanja manjka.) čije su potpisnice Albanija. Hrvatska. Carinske pristojbe se primjenjuju na uvozne proizvode koji potiču iz zemalja ili grupe zemalja s kojima je BiH zaključila sporazume koji sadržavaju klauzulu najvećeg povlaštenja. Zakonski okvir Republike Bosne i Hercegovine otrošarinama na naftu I naftne derivate Zakonom o trošarinama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH. Trošarina se obračunava u trenutku izdavanja računa o prodaji. Bosna i Hercegovina. bitumenske tvari i mineralne voskove (Poglavlje 27).regulira osnovne elemente sustava za carinsku zaštitu gospodarstva BiH. Srbija i UNMIK/Kosovo. Prema Odluci o usuglašavanju i utvrđivanju carinske tarife BiH (Službeni glasnik BiH 58/04 I 11/05) propisane su tarifne oznake i stope carine za. između ostalih I naftnih derivata.. a koji obuhvaća i trgovinu naftnim derivata između spomenutih zemalja. Moldavija. Porezni obveznik je pravna osoba i poduzetnik koji trošarinske proizvode uvozi ili stavi u promet.

prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštene osobe. a za koje je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza. carina i druge uvozne dažbine. a koji obavlja promet proizvoda I usluga u Bosni i Hercegovini. Prometom proizvoda smatra se i isporuka proizvoda po ugovoru na osnovi kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara. upotreba proizvoda poreskog obveznika u neposlovne svrhe i razmjena proizvoda za druge proizvode ili usluge. osim PDV a. stečajne upravnike i nadzornike. U osnovicu se uračunavaju i: trošarina. izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu i na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. Trošarina se ne plaća na trošarinske proizvode koji se izvoze. svaka osoba koja u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV. Uvozom proizvoda smatra se svaki unos proizvoda u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost se prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik. i u slučaju uvoza: primalac dobara. Prema Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH. Poreska osnovica prometa proizvoda i usluga je oporezivi iznos naknade (u novcu. stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba primiti za isporučene proizvode ili pružene usluge. uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih proizvoda ili usluga. u skladu s ovim zakonom.30 KM • Na ulje za loženje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) 0. i to za iznos koji je prethodno plaćen na ime trošarine na proizvode koji su se koristili kao repromaterijal. kao i ostali javni prihodi.• Na dizel-gorivo 0. 18/05) porezni obveznici koji su trošarinske proizvode koristili kao repromaterijal za proizvodnju i preradu trošarinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini imaju pravo na umanjenje obračunate trošarine proizvedenih proizvoda. odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima.15 KM. 4. Osobe koje podliježu plaćanju PDV-a su obveznici koji vrše promet proizvodima ili uslugama na koje se obračunava PDV. a koja. u koju nije uključen PDV. odnosno carinski postupak prijevoza.30 KM • Na motorni benzin-bezolovni 0. Promet proizvoda je prijenos prava raspolaganja nad stvarima na osobu koja tim proizvodima može raspolagati kao vlasnik. PDV se ne obračunava na proizvode za koje je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dano odobrenje za privremeno uskladištenje. PDV se obračunava na sve proizvode koji se uvoze. isporuka proizvoda na osnovi ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovi kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate. nije dužna obračunati i uplatiti PDV. uključujući likvidatore.35 KM • Na motorni benzin 0. ako predmetnim zakonom nije drukčije propisano. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava . poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni I Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu. u okviru obavljanja svojih djelatnosti. carinski odobreni postupak ili upotrebu proizvoda propisanu ovim zakonom.3.40 KM Na promet naftnih derivata plaća se cestarina po litri u iznosu od 0.

pored ostalog karakterizira trend stalnog rasta potražnje što je naročito izraženo u zemljama u razvoju. troškovi pakiranja. pri čemu kod svakog novog kriznog žarišta u svijetu. prijevoza. troškovi pakiranja. isporuka proizvoda za privremeno skladištenje s prethodnim odobrenjem UIO-a u skladu sa carinskim propisima. Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet proizvoda i usluga i uvoz proizvoda u Bosnu I Hercegovinu iznosi 17%. osim carinskih. prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza proizvoda do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini. Ako naknada ili dio naknade nije plaćen u novcu. osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih proizvoda i usluga u momentu njihove isporuke. V. danas. osiguranja i drugi izvanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu). Zbog svoje važnosti tržište nafte je veoma osjetljivo na globalne političke promjene. Stoga je tema ovog modula detaljna analiza stanja u energetskom sektoru nafte u Bosni I Hercegovini. U osnovicu uvezenih proizvoda uračunava se i: trošarina. godine ponovno su stvoreni uvjeti za proizvodnju asortimana koji je . Sve to upućuje na činjenicu da svaka država mora imati svoju energetsku politiku i energetsku strategiju s dugoročnom vizijom razvoja ovog energetskog sektora. osim PDV-a.primaocu proizvoda i usluga (provizije. Poreska osnovica kod uvoza proizvoda u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih proizvoda utvrđena u skladu s carinskim propisima. 1998. isporuke unutar slobodne zone i slobodnih skladišta. Republika Bosna i Hercegovina raspolaže proizvodnim. kao i ostali javni prihodi. Sektor nafte. Izvoz proizvoda oslobođen je plaćanja PDV-a kao i uvoz proizvoda namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta. Problemi u poslovanju Rafinerije nafte AD Bosanski Brod nastaju početkom ratnih zbivanja obustavom dopreme sirove nafte Janafom te značajnim oštećenjima opreme. odnosno prerađivačkim kapacitetima u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod ukupnog kapaciteta prerade sirove nafte od 4 320 000 tona godišnje te u Rafineriji ulja Modriča kapaciteta 120 000 tona godišnje. već u obliku prometa proizvoda i usluga. ZAKLJUČAK Naftna privreda strateški je važan dio energetskog sustava te ima značajan utjecaj na gospodarstvo svake zemlje. cijene sirove nafte rastu. isporuke u bescarinske zone ili bescarinska skladišta. posebno radi njezine značajne ovisnosti o uvozu nafte i naftnih derivata. isporuke za carinska skladišta. carina i druge uvozne dažbine. svi zavisni troškovi (provizija. u koju nije uključen PDV.

2 milijuna tona pri čemu u ukupnoj potrošnji dizel gorivo i motorni benzin zauzimaju više od 50%.Rafinerija proizvodila prije rata no zbog nedostatka financijskih sredstava iskorištenje preradbenih kapaciteta iznosilo je ispod 20%. potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo postojanje komercijalno isplativih zaliha nafte. i to prvenstveno sa stanovišta propisane kvalitete naftnih derivata. a također postoje i pravni akti koji reguliraju dobivanje tzv. formiranja maloprodajnih cijena te obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. okolišne dozvole. Srbije i Mađarske. godine. Najveće količine naftnih derivata uvoze se iz Hrvatske. Time se ruska kompanija obvezala uložiti oko 300 milijuna EUR u modernizaciju obiju rafinerija te distribucijske mreže do 2010. S obzirom na vrlo malu proizvodnju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu u proteklih nekoliko godina. U 2007. zaštite okoliša. Budući se ove procjene zasnivaju uglavnom na gravimetrijskim. Maloprodajne cijene naftnih derivata u BiH formiraju se slobodno odnosno maksimalni iznosi nisu definirani zakonom. s obzirom na dosadašnji stupanj istraživanja procijenjene rezerve nafte iznose oko 50 milijuna tona. Distribucija naftnih derivata vrši se preko više od 800 benzinskih stanica što je s obzirom na ukupnu potrošnju u BiH te usporedbu s drugim državama izuzetno veliki broj. Ukupna potrošnja naftnih derivata u BiH kretala se na razini od 1. Preporuka je usklađivanje zakonske regulative kako po pitanju organizacije tako i sa stanovišta maksimalnih dozvoljenih emisija u okoliš. Donošenjem Odluke o kvaliteti tekućih naftnih goriva te njenim kasnijim dopunama u velikoj mjeri usvojeni su standardi kvalitete propisani Direktivama EU. Važna sastavnica ove Odluke je program koji definira postupak utvrđivanja usklađenosti te opseg nadgledanja kvalitete naftnih derivata čime je znatno poboljšana kvaliteta derivata na tržištu BiH. Studija također obrađuje nivo istraženosti geoloških rezervi nafte prema kojima. Reguliranje i kontrola aktivnosti industrijskih postrojenja u zemljama EU definirana je kroz IPPC Direktivu 96/61/EC čija je osnova minimiziranje zagađenja iz različitih industrijskih izvora. Zaštita okoliša u BiH regulirana je na nivou entiteta odnosno Brčko Distrikta pojedinačnim zakonima za svaki aspekt okoliša. geomagnetnim I geoelektričnim istraživanjima dok je napravljeno svega nekoliko istražnih bušotina. Također se obvezala staviti u funkciju ukupne instalirane preradbene kapacitete. Godini potpisan je ugovor s ruskom kompanijom NefteGazInKor o kupoprodaji većinskog paketa Rafinerije nafte AD Bosanski Brod. Iz tog razloga preporuča se uvođenje mehanizma indeksiranja maloprodajnih cijena naftnih derivata prema promjenama međunarodnih cijena na svjetskom tržištu te promjenama tečaja dolara. potreba za naftnim derivatima osiguravala se iz uvoza. Rafinerije ulja Modriča I distribucijske mreže Petrol Banja Luka. Izuzev prethodno navedenih aspekata naftne privrede napravljena je analiza zakonske regulative u naftnom sektoru BiH. . Usporedbom cijena bez trošarina i PDV-a sa onima u susjednim zemljama odnosno zemljama EU može se zaključiti da bez obzira na relativno veliku konkurenciju koja je prisutna na tržištu naftnih derivata u BiH ovakav način formiranja cijena ne jamči uvijek najnižu cijenu za potrošača.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->