I -

EL-KALEM

Carnil Silajdzic ' Ibrahim Trebinjac

Za izdsvsc«:

Selim Jarkoc

Izdevec:

Rijaset Islarnske zajednice u BiB - EL-KALEM

Utednik:

Mustafa Prljaca

Recenzenti: hfz.Mahrnud Traljic hfz. Fadil Fazlic

Lektura i kotekturs:

Tarik Jakubovic

Dizajn kotice:

Tarik Jesenkovic

Slog i tehnicko uredenje:

Nurko Karaman

Fotoliti korice:

JORDAN studio, Sarajevo

Stampa:

Stamparija Rijaseta EL-BEJAN

I

hafiz Camil Silajdzic

hafiz Ibrahim Trebinjac

Sarajevo, 1998.

EL-KALEM

lzdavacka djelatnost Rijaseta lZ u BiH

"" 0 0 ..9 0 0 "" ",,:}J "" :J} "" ~ .J. "" 0 ""

~1~~1 ~T_,.i!1 ~ ~. ~/jJI ill I ~

~l~r-f rf>- 0~ ~ 0011 J.G ~ ~ ~J ~J ~~u:J1 yG.<u ~.)~I ~~1J & ~J

,/,/,/ /' ,/,/

PREDGOVOR

Tedzvid, kao nauka nerazdvojiva od Kur' ana, predmet je izucavanja i zanimanja jos od vremena prvih muslimana. Znamo da je Muhammed, alejhi-s-selam, licno slao svoje ljude u pojedine pokrajine sa zaduzenjem da druge nauce pravilnom ucenju Kur' ana. Prema tome, Kur' an se naucno ne moze ni zarnisliti bez tedzvida.

Vaznost ove nauke pravilno su shvacali naucni krugovi muslimana od pocetka, pa kroz citavu historiju islama, do dana danasnjega, tako da je u tome smislu napisana vrlo zapazena literatura gotovo na svim jezicima, kojim govore pojedine brojnije muslimanske zajednice.

U red ovakvih zajednica svrstavamo se i mi, jer je i na nasem jeziku vee do sad, napisano i starnpano nekoliko djela iz oblasti tedzvida. Neka od ovih djela, nazalost, ostala su u rukopisu.

Spomenuta djela 0 tedzvidu odavno su u nas nestala sa knjizarskog trzista, jer su poodavno izdata, pa se vee dugo vremena osjeca potreba za izdavanjem nove knjige. Ova potreba je tim veca, sto je u nas i velika oskudica u uciteljirna ove nauke.

To su, uglavnom, razlozi za pisanje novog Tedzvide. koji ce - nadamo se - bar donekle popuniti nastalu prazninu.

Za razliku od dosadasnjih tedzvida, ova knjiga zamisljena je i izradena na siroj osnovi i sa vise poglavlja, a sa glavnim, a reklo bi se i jedinim ciljem, da se pravilno ucenje Kur' ana izuci sto temeljitije, lakse i brze, ali ipak bez i najmanje iluzije da to moze biti ostvareno bez dobrog ucitelja.

Ako, dakle, ova knjiga postigne svoj cilj, ona ce time opravdati svoje izdavanje.

Pisci

9

UVOD

Sposobnost proizvodenja glasova vezana je za postojanje narocitog glasovnog aparata. Pojedine glasovne organe irnaju i zivotinje, ali se govororn odlikuje sarno covjek jer sarno on posjeduje glasovni aparat.

U glasovne organe covjeka spadaju: pluca sa dijafragrnorn i misicima grudnog kosa; zatirn grkljan sa glasnirn zicarna, zdrijelo, usne i zubi; donja vilica, koja je pornicna; jezik, kao najpokretljiviji govomi organ; tvrdo i rnehko nepce; i, konacno, resica.

Izgovor je vjestina, u kojoj, pored ostalog, covjek mora narnjestiti, prilagoditi i istovrerneno upotrijebiti sve govorne organe sasvirn odredeno, i proizvesti glas, koji je, isto tako, odredeno cuo, tako da ga slusaoci, bez ikakve surnnje, razurniju. Govomi su organi najcesce rnedusobno povezani, pa se zato veliki broj glasova moze pravilno izgovoriti sarno u saradnji i zajednickom ucescu svih, iIi jednog broja govomih organa.

Govor se sastoji od sarnoglasnih i suglasnih zvukova. Sarnoglasnici su tonski zvukovi (tonovi), dok su suglasnici pretezno sumovi.

Za razliku od glasova u nasem jeziku, glasovi arapskog jezika, narocito neki od njih, nastaju vecim zaposljavanjem pojedinih govornih organa. Na ovu cinjenicu rnorarno uvijek rnisliti i paziti da bisrno pri izgovoru dobili zeljeni glas.

Tedzvid je, na osnovu gore izlozenog, vjestina; jer iziskuje maksirnalnu vjezbu i paznju pri upotrebi govomih organa.

Prakticno prirnjenjivanje pravila tedzvida je poseban predrnet, koji se zove kira' et. Prerna tome, kira' et je - tedzvid u praksi.

Ovo je bilo potrebno napornenuti, da bi se ukazalo na razliku izrnedu kira' eta i tedzvida,

• • •

Ovaj Tedzvid izraden je po irnarni Asirnovu kira'etu i Hafsovu rivajetu, a narnijenjen je, u prvorn redu, ucenicima nasih rnedresa.

11

POJAM TEDZVIDA

Tedivid je nauka, koja nas upucuje u pravilno ucenje (citanje) Kur'ana.

Za savladivanje ove nauke potrebno je:

1) poznavati porijeklo i pravilan izgovor svakog glasa u arapskom jeziku;

2) buduci da je tedzvid i vjestina, neophodno je od ucitelja usmeno nauciti nacin kako se prakticno izgovara svaki pojedini glas, kako zasebno, tako i u vezi sa drugim glasovima;

3) poznavanje nacina zastajanja i predaha na pojedinim rijecima (el-vakf).

Pravilno ucenje Kur' ana prirnio je Muhammed, a.s., od Allaha, dz.s.,

jl .-'., s :»

preko meleka Dzibrila, kako to kaze i Kur'an rijecima: oL...l_j J) ...

~) (El-Furkan, 32). Rijec tertil, koja je upotrijebljena u Kur'anu, ima znacenje sto i rijec tedzvid)

Vrijednost ove islamske nauke je ogromna, a njena vaznost se najbolje ogleda u tome sto bez pravilnog ucenja Kur' ana dolazi u pitanje i valjanost namaza (osim ako neko, iz opravdanog razloga, nije u stanju nauciti pravilno izgovaranje pojedinih kur' anskih rijeci).

Svaka islamska zajednica obavezna je da ima dovoljan broj poznavalaca ove nauke, sposobnih da svoje znanje prenesu na druge.

JJ::> J,.. 0"..- s JI 0 J 0,.. J 0:;: ,..

1. ~ _,J}I :u ~ J ~ J_rJI ~~ ~?\ TertiI, tj. razgovijetno i pravilno ucenje

Kur'ana, znaci paziti da se harfovi lijepo izgovaraju, a uz to znati gdje ce se i kako stati, odnosno zastati.

13

Duznost pravilnog ucenja Kurana temelji se na samom Kuranu, kao i na Hadisu. U suri "El-Muzzemmil", 4. ajet, Allah, dz.s., nareduje Muhammedu, a.s., a preko njega i svakom muslimanu i muslimanki: "Ve rettili-I-Kur'ane tertila", - sto znaci: "Uci Kuran poIahko, pravilno i ragovijetno!"

Pogresno ucenje Kur' ana, Muhammed, a.s., osudio je sljedecim rijecima:

"Ima rnnogo ucaca, koji uce Kur'an, a Kur'an ih proklinje!" (Tj. mnogi ucaci, ne poznajuci pravila kira'eta i tedzvida, uce Kuran tako slabo i pogresno, da ne sarno sto nece imati sevapa od toga ucenja, nego cak mogu zasluziti i prijekor i kaznu!)

Veliki islamski ucenjak i strucnjak za tedzvid Imarni Dzezeri, u svome djelu 0 tedzvidu zvanom El-Muksddime-, u vezi sa ovim izmedu ostalog kaze:

~T0~\:~ ~:; ~!'1 ~ /~~~ j_;_~~\)

"Drzati se tedzvida, pri ucenju Kur' ana, jeste obavezno! Ko se toga ne drzi, taj grijesi!"

Uceci Kur' an, covjek moze napraviti teze i lakse greske (lahnun dzelijjun ve hafijjun). U teze greske spada: izostavljanje i zamjena glasoya, kratkih samoglasnika (hareketa) i izgovaranje veceg broja glasova nego sto je potrebno. U lakse greske spada: pogresno postavljenje pojedinih glasova u medusobnu vezu, i tome slicno.

2. Navedeni stih kojeg je napisao Muhammed b. Alijj b. Dzezeri (751-833.) nalazi se u uvodnom dijelu njegovog poznatog djela: Tejjibetu-n-nes: Ii-l-kire'eti-l-esr, Dzedda, 1994., str. 36. (Napomena recenzenta)

14

PRVI DIO

o GLASOVIMA

ISHODISTA I SVOJSTV A POJEDINIH GLASOV A

U svrhu boljeg poznavanja ishodista i svojstva svakog pojedinog glasa, kao i njegovog pravilnog izgovora, treba prethodno napomenuti sljedece:

Glasovni aparat kod covjeka je grldjan, u kojem se nalaze glasne zice, cije treperenje izaziva zrak koji dolazi iz pluca. Sve tri supljine, koje stoje iznad grkljana - i to grlena, usna i nosna - sluze za pojacavanje i oblikovanje zvukova, koji time utjecu i na svojstvo svakog glasa. Visina glasa moze biti razlicita, a zavisi od zategnutosti glasnih zica i pritiska zraka, koji prolazi kroz glasovnu pukotinu. Od visine zvuka, zavisi jacina zategnutosti glasnih zica, duzina njihova treperenja i jacina pritiska zraka u grkljanu.

Citav ljudski govor sastoji se od artikulisanih glasova. Glasovi se dijele na samoglasnike i suglasnike. Samoglasnici su tonovi koji nastaju treperenjem glasnih zica, a suglasnici pretezno sumovi koji nastaju trenjem zraka pri prolazenju kroz suzeni dio supljine usta.

Sve navedene supljine te usne, jezik i zubi, imaju glavnu ulogu kod oblikovanja glasova i isticanja njihovih svojstava. U glasovima arapskog jezika, a narocito u izgovoru pojedinih glasova po pravilima tedzvida, grkljan ima vanredno vaznu ulogu.

Ovo je bilo potrebno istaknuti narocito stoga, sto pojedini glasovi u arapskom nisu zastupljeni u nasem jeziku, pa je njihov izgovor za nas tim neobicniji i tezi, te je za njihovo pravilno izgovaranje potebna duza vjezba i zomo prikazivanje.

17

~----- ---

Svaki glas u arapskom, kao i u nasem jeziku, ima svoje zasebno ishodiste (el-tnebredzu-l-kuilijj; i osnovno svojstvo (sifetun lazimeh). Vecina od ukupno 28 glasova priblizuju se grupno jedni drugima u ishodistu (el-mahredzu-I-dzuz'ij)), pa stoga ovih grupnih ishodista - po misljenju vecine strucnjaka tedzvida - ima svega 17, kako to stoji i u navedenom Dzezerijinom djelu: 1

0//0 "'; ~ ,.,..0,., ;;; //

_r..:>-I if Q_)~ ',?jJl ~

Najlaksi nacin da jedan glas izgovorimo pO tedzvidu, tj. iz njegova pravog ishodista i sa njegovim pravim svojstvima, sastoji se u tome da pred doticni glas stavimo jedan kratki vokaI, naprimjer kratko "e" ( I),

I

i s njime povezerno doticni gIas, bio on bez vokala (sakin), ili udvo-

strucen (musedded). Naprimjer: ~I , 01 (eb), (enne). Mjesto, gdje se glas prekine pri njihovu izgovoru, ishodiste je toga glasa.

Da bismo lakse shvatili i savladali ishodista arapskih glasova, podsjetit cemo na podjelu konsonanata u nasern jeziku.

Kao sto znamo, u nasoj abe cedi ima 25 konsonanata, koji se, po mjestu nastanka (po svome ishodistu), dijele u pet grupa.

1. usneni (labijalni) : p, b, f, v, m

2. zubni (dentalni) :

t, d, s, z, c

3. nadzubni (alveolarni) : 1, n, r

4. prednjonepcani (palatalni) : c, z, s, dz, d, C, j, lj, nj

5. zadnjonepcani (velarni): k, g, h

Slicna podjela konsonanata postoji i u arapskom jeziku.

Ali, za pravilan izgovor kur' anskih rijeci, nama je, u tedzvidu, potrebno nauciti utvrdenih sedarnnaest grupnih ishodista, koja su ucenjaci tedzvida pornno razradili.

Svako od tih ishodista predstavlja jedno malo, zasebno poglavlje, pa cemo ih i mi tako redom obraditi.

1. Tejjibetu-n-nesr ti-l-kim 'titi-l- 'asr, str. 35. (Napomena recenzenta)

18

MEHARIDZ (Isbodist« glasova)

Gore spomenutih sedamnaest ishodista jesu:

PRVI MAHREDZ: Supljina grldjana i usta

;

za duge vokale a, I, ii, ( 1'- 0"1 - )1), koristeci ishodiste glasa, koji

neposredno pred njima stoji, odnosno kojem jedan od tri gornja samo-

;

glasnika sluzi. Naprimjer: ~ (ba), ~ (ti),)~ (dii) itd.

s

Potrebno je napomenuti da se dugi samoglasnici I (a) i )1 (u) izgovara-

ju otvoreno tanko iii otvoreno krupno - zavisno od glasa iza kojeg stoji. Otvoreno tanko izgovaraju se iza svih glasova, osim iza sljedecih osam:

t -LT'-J"-t-..b-J-j;,-_)

Prvih sedam glasova spadaju u krupne (buriiiu-l-isti'Iiiy, a SVI su

c 0....:;; j!

sadrzani u izrazu: _kj ~ .r-: . Ovim se, u ovom slucaju, pri-

/ ~

druzuje i glas _) (r).

Primjeri za svih osam krupnih glasova:

.... j! ..... J

I_) - )_) , \_.;.. - Y-

Primjeri za tanke glasove:

'" jI,... j! ..... ; .... ;';, y.,.. j!

~ - y! , l; - .y ' G - y , L - .r: c ~ - } , ~ - r itd.

Treba se cuvati pretjerane utanjenosti svih glasova, koji se izgovaraju otvoreno tanko (el-feth), kako ne bi doslo do preglasavanja.

19

~ sebbib-bu

DRUGI MAHREDZ: Najduhlji dio grla (do prsa)

S ovog rnjesta izlaze dva glasa: I i .Jl> . Ovi glasovi postoje i u nasern jeziku, sarno su u arapskorn rnnogo izrazitiji.

Prirnjeri:

o ;'0...- ".,:,'; ..... 0 "

~I ~ , li~l' ~i

Buduci da je .» (he) sarno po sebi slab glas, treba paziti da se pri izgovoru ne zagubi, ali da se pretjerano i ne naglasava, kao ni da se utopi u sebi srodan glas.

Naprirnjer:

.; 0 e:

4::- f j<>--! bimuzabzihihf

c o jI j"..-

~\ Ci' ~ jii Nubub-bit

TREC! MAHREDZ: Sredina grla

Sa ovog rnjesta izlaze takoder dva glasa: tiC'

Nijedan od ovih glasova ne postoji u nasem jeziku. Njihov je izgovor otvoren i tanak. Zato pri njihovu izgovoru treba stisnuti srednji dio grla.

Prirnjeri:

c 0/"""... _,J. ......... ~""",,"-:'I /'

~C~~-~~~~

~\ ~:;J\) -~~ ~

Treba narocito pripaziti kod spajanja I (hemzeta) sa glasorn t (ajn), kad je ovaj posljednji sakin, da ne bi doslo do njegova gubljenja u vidu produzavanja i (elifa, hemzeta).

Naprirnjer:

20

Valja, dakle, izgovoriti oba glasa, (i hemze i ajn) , a ne praviti od njih dugi vokal (a, 1), sto je sasvim pogresno.

Kod glasa C (ha) , medutim, treba pripaziti, da se ne izjednaci sa glasom > (he), narocito ako stoje jedan iza drugoga.

(Vidi primjere pod tackom 2).

CETVRTI MAHREDZ: Vrh grla (do samih usta)

Odavde izlaze dva glasa: t (gajn) i t (hi). Ni ovih glasova nema u nasem jeziku. Glas t (gajn) je donekle blizak nasem glasu g, s tim sto je arapski mnogo grleniji i dublji. A glas t (hl) je uz to jos i hrapav. Pri izgovoru ova dva glasa treba grlo stisnuti, ali ih krupno izgovoriti.

Naprimjer: '-:-- ~J~ - ~ JJG-

, ,

Izgovoru glasa t (gajn) treba posvetiti paznju narocito kad je sakin, a iza njega neposredno slijedi jedan od jakih glasova, kako ne bi doslo do gubljenja ili uklapanja ovog glasa u sljedeci.

Naprimjer: ~;a.;:JI;- - ~~ U ':l

PETI MAHREDZ:

Mjesto izmedu usne supljine i grkljana (u predjelu resice) jeste ishodiste glasa J (q). Ovaj glas je sarno donekle slican nasem glasu k, jer je arapski mnogo dublji i krupniji.

Pri izgovoru ovog krupnog glasa nastaje malo pucanje (kalkaleh), narocito kad je J (kat) sakin,

Primjeri:

~ katele ~ bekije

-,

; /0.... ; ; -"

~ jakbelu J~ jekiilu

21

SESTI MAHREDZ:

Dio grla blizu mjesta odakle izlazi glas J (q), sarno blize usnoj supljini, jeste ishodiste glasa !I (k). Ovaj glas najblizi je nasem glasu k, sarno sto se pri izgovoru izvrsi veci pritisak na gomje nepce nego sto se to cini pri izgovoru naseg k, a ujedno je malo tanji i cvrsci - po prilici takav kao sto se cuje u nasim rijecima: kisa, kicma, sjekira i slicno.

Naprimjer: ~) ~r - I~ ~r) - '0 ;,~ - ~UI ~

SEDMI MAHREDZ:

Sredinajezika i nepca ishodiste je glasova C (dt), .; (8) i i..? 0)· Za sva tri ova glasa treba napomenuti da se oni izgovaraju tako, sto se srednjim dijelom jezika blago upre u nepce i sto je to upiranje pri izgovoru glasa C (di) mnogo jace. Inace, glasovi .; i i..? odgovaraju nasim glasovima s i j.

Za glas C (dt) treba narocito istaknuti da pri njegovu izgovoru, kad je sakin, dolazi do malog pucanja (kalkaleh), i tom prilikom odvajamo cvrsto jezik od nepca. Ovo svojstvo glasa C treba cuvati narocito onda kad je taj harf sakin, a iza njega dodu neki glasovi, kao

j ,..:... i if . Izostavljanjem kalkale, ovaj bi glas izgubio svoje svoj-

~o

stvo, a poprimio svojstvo kojeg drugog glasa, kao npr. i u rijeci .r.-),

~ 0 ~ "" .... 0

c u rijecima ~) 1 041.

OSMI MAHREDZ:

Sredina jezika, cvrsto prislonjena uz nepce (irbiik), a vrh uz donje, desne i lijeve kutnjake, ishodiste je glasa vP (cj). Ovaj glas je najtezi za izgovor, a spada u najkrupnije glasove. Zahtijeva najduze zadrzavanje jezika na spomenutim mjestima (istitaleh), narocito kad je udvostrucen (musedded), npr.:

~ - ~I) - ~ ~I ;;p - -:J~I ':1)

, , ,

22

DEVETI MAHREDZ:

Vrh jezika, prislonjen cvrsto uz prednji dio nepca (inhiriif), odmah iza zuba, jeste ishodiste glasa J. Odgovara, uglavnom, nasem glasu 1, s tim, sto je arapski malo cvrsci i tanji, ali ipak ne smije nimalo naginjati nasem glasu 1).

:iJ )I 0 / 0,.... ,.,./:;! .....

Naprimjer: .ill ~I - ~l,., - ~jJI

DESETI MAHREDZ:

Prednji dio jezika, stavljen malo dalje iza gomjih, prednjih zuba, uz propustanje glasa kroz nos (gunneh), sacinjava ishodiste glasa 0. Izgo-

~

vara se malo tanje nego nas glas n, kad nosi vokal - (u) .

.; oj .J. ; .... J oj!

Naprimjer: if Y - .J..:.j - 0 y ~

, / ,

JEDANAESTI MAHREDZ:

Prednji dio jezika, cvrsto prislonjen blize sredini nepca (inhiriif), ishodiste je glasa J (r). Ovaj glas izgovara se na dva nacina: krupno iIi tanko, zavisno 0 njegovim raznim polozajima. (Ti slucajevi objasnjeni su u posebnom poglavlju - Hukmu-r-ra').

Pri udvostrucenorn izgovoru ovog glasa treba jezik drzati cvrsto, kako ne bi doslo do nepotrebnog umnozavanja (tekslr), iako je nuzno djelimicno zadrzavanje i treperenje toga glasa (tekrlr), kad je udvostrucen.

Primjeri:

0..... ",..,/ ~,/ J Yo

..r.? - ..blr - YJ - Ijft

/, /

/ / ~

r)\ - ~)\ - ? ~ - ~~~

23

DV ANAESTI MAHREDZ:

Vrh jezika, priljubljen uz prednji dio nepca do samih zuba, ishodiste je glasova: J, (t), ~ (d) i -.:... (t). To priljubljivanje pri izgovoru glasa J, , cvrsce je i jace nego pri izgovoru glasova -.:... i ~.

Pri izgovoru glasa J, W podizerno veci dio jezika (itbiik).

Osim toga, glas J, spada u jake glasove (isti'lii') i ne postoji u nasern jeziku; a kad je sakin, treba pri izgovoru malo otpuci (kalkaleh).

Primjeri:

,.... ,:'I:;; -" .,:;; ///0,.,. "R. ...-./ 0 )l ,/ ,.... 0"... ;. ,/ 0 )l 0.... ...-

~~I u-: - ~j - ilAb- ~i - ~ - ~ ~ ~

I glas ~,koji je nesto cvrsci nego nas glas d, kada je sakin, treba otpuci pri izgovoru, sarno tanko, jer ovaj glas ne spada u krupne glasove.

c _.., ;, 0 // c ",,, / "".. :;; ;.:;; /' 0./ "" )l;;; ".-)l o )l

Naprimjer: ...ll y:. ~ j ~ ~ - ~I .wI - ...I>-i .wI r Y

Glas -.:... je nesto cvrsci i tanji nego nas glas t. Kad je ovaj glas sakin, treba pripaziti da se ne zagubi u sljedecem glasu (zuhiir), - osim ako iza njega dodu njemu srodni glasovi J, i ~ , u koje se mora uklopiti (idgiimu mutediiinisejn).

/)l)l )l" ",.. / )l 0 ,..." ,..,:;J..... 0./ , //

Naprimjer: u......) -.:...>-~ - i'; ~..iS' - ;: JG-ij

Treba narocito pripaziti, da ne dode do uklapanja glasa ~ u rf jer su oni sarno naizgled srodni, npr. l}:o o~ (kad dsllii)

TRINAESTI MAHREDZ:

Prednji dio jezika, podignut i cvrsto priljubljen uz prednji dio nepca (itbiik), do samih zuba, jeste ishodiste glasa o" (s). Ovaj harf izgovara se krupno, uz usporeno propustanje glasa kroz zube .

...- 0 /' c 0;;:1 ,.,. o ;. 0 ....

Naprimjer: y~t: - ~Ij - o" ~ 'r"

, ,

24

Glas o" (.~) ne postoji u nasem jeziku, Njemu su, po svome ishodistu i svojstvu safir (zujanje, piskutanje), slicni i bliski glasovi j i J' . Oba ova glasa odgovaraju nasim glasovima z i s, sarno sto su malo ostriji od nasih, narocito kad su udvostruceni, naprimjer:

CETRNAESTI MAHREDZ:

Vrh jezika, mehko prislonjen uz vrhove gornjih prednjih zuba, predstavlja ishodiste glasova ..:.., (s) i ,j (z), Nijedan od ovih glasova ne postoji u nasern jeziku. Izgovaraju se mehko, tanko i tepavo.

/ ...-.... ;..".. 0,/ 0 e ; ... / ..... ';;'0,...:;:;...-

Naprimjer: ~~ - ~--4 - 0~i - ":"'J10 - I_HL; - ~

Glas .1 (z), kojeg takoder nema u nasem jeziku, po svojoj zvucnosti je donekle srodan gomjim glasovima ..:... i ~,ali se istice svojom krupnocom. Pri njegovu izgovoru, veci dio prednjeg dijela jezika pritisne se uz unutrasnju stranu prednjih zuba (itbak), a pri tome se, narocito kad je harf udvostrucen, propusta prilicno piskav i krupan glas.

; // ). ..... 0./ ~ ,... ".J.::;;...-

Naprimjer: I~ - ~ - ¥- - 0yJ1.1JI)

/ /

Treba napomenuti, da se ova tri glasa, s obzirom na srodnost, medusobno uklapaju, i to prema objasnjenju u poglavlju "Idgamu mutedzanisejn". Prema tome, nema medusobnog uklapanja ovih glasova u drugim slucajevima,

Uzmimo za primjer izraz: ~j ~0 . U ovom primjeru ~ (zel) se ne uklapa u j (ze), iako nam ova dva glasa izgledaju srodna.l

;. // 0

Dok se u primjeru 1_,..Jb ~l , glas ~ (z) uklapa u glas .1 (z), jer su ova

.-- )1. // 0

dva glasa srodna. Prema tome, ovaj drugi primjer (I~ ~l), izgovarat

.JI / -

cemo l_,.J1b (i~~a1emii), kao da je .b udvostruceno, (a ne: iz ~a1emii).

1. Medutirn, oni su sarno naizgled srodni. Ustvari, nisu srodni. Jer je ;, (z) zubni (dentalni) suglasnik, a j (z) - piskavi (sibilantni).

25

PETNAESTI MAHREDZ:

Unutarnja strana donje usne, priljubljena uz prednje, gornje zube, jeste ishodiste glasa j. Ovaj glas spada u tanke i blage glasove i odgovara nasem f

~.fl ;;; /' :iJ // y. ... 0 ...,

Naprimjer: ji - ,__£ - LJj - ~ - ~

SESNAESTI MAHREDZ:

Mjesto medu dvjema usnama ishodiste je glasova ) (v), '-;--' (b) i i (m). Zajednicko im je svojstvo to, sto su sva tri tanki glasovi (istitiilcb).

Od ova tri glasa, narocito treba pripaziti na izgovor glasa j (v). Glas ) izgovara se tako, da se obje usne namjeste, kao da ce se izgovoriti glas u, pa se onda izgovori tanko ) . Prema tome, ovaj glas nije nas glas v, koji se - kako je poznato - izgovara sarno pomocu donje usne, priljubljene za vrhove prednjih gornjih zuba.

Arapski glas j najblizi je glasu w (dvostruko ve) u engleskom jeziku. Glas '-;--' (b) spada u praskave glasove, kad je sakin (kalkaleh), dok se pri izgovoru glasa i (m) zrak propusta kroz nos.

Primjeri:

~ J. VI ./ ~ 0 t. ,/,/ ~:;:; ,/ '1-,., '" ~ J.

. ii- ri- r-''": L..) - ,-;--,1)1-1$.)) - ~

, -,

Ifreba naglasiti da je sasvim pogresno uklapati glas i sakin u glas ),

ili glas i zadrzavati pred izgovorom glasa ) ,kao sto se to, poneki put, moze cuti u ovim i slicnim primjerima:

~I ~~) ~ - J) ~~ - ~t '1) ~o~

Isla tako glas ~ ne odskace u izgovoru pred glasom j ili bilo kojim drugim glasom: ~\::"'_:t (emwalen), ~: ~ . (Vidi poglavlje:

"Izhari sefevi") .

•

26

SEDAMNAESTI MAHREDZ:

Nosna supljina (bajsiim) je pomocno ishodiste glasova, koji se pri izgovoru propustaju kroz nos. To su glasovi i (m) i 0 (n), narocito kad su udvostruceni, iIi se, po pravilu, uklapaju u neki sljedeci glas. (Tenvin, idgamu mea-l-gunneh, idgarnu mislejni mea-l-gunneh, ihfa').

Primjeri:

o )Ie;' 0',; o)! 0 '" '" ::: ;. .... :::)! '" /0/ 0

rs 0k) - ;)! if) - (5.u) I)j - 0,...u 'r" c.:..r:

Treba paziti da ne dode do propustanja zvuka kroz nos pri izgovoru drugih glasova osim spomenutih, kao sto se to moze katkada cuti. Svi drugi glasovi moraju biti potpuno cisti od gunne (izgovaranja kroz nos).

Primjer:

Zadrzavanje na glasovima f> i 0 ' kad su udvostuceni (musedded), nesto je duze nego na drugim udvostrucenim glasovima, ali najvise

!:! _,P ;;:;,/

koliko obicna duzina (meddun tabI'ijjun): pI (ummun), 01 (enne).

Izuzetak cini glas ) (r), koji se, u~vostruc~n, izgovara nesto duze od drugih udvostrucenih glasova: ~) ~)\

27

PODJELA GLASOV A PO DUZINI TRAJANJA

S obzirom na duzinu trajanja, arapski se glasovi dijele u tri grupe:

-}iiJ - y.. y.y. 0/

1) ~'J'I J )_rJI (cl-hnnitu-l-iinijjeh),

Yo ~ ".,;:;:; y. s » 0,..-

2) ~~)I j )_rJI (cl-huiutn-z-eemenijjeiis,

~:;:; 0,...0;' s » 0...-

3) WI j )_rJI (el-hututu-l-bejnijjeiiy.

PRVAGRUPA:

El-hutiiiu-l-iinijjeh, jesu oni glasovi, koji se izgovaraju casovito, trenutno, tj. glas se na njima ne zadrzava, pa iz svoga ishodista oni izadu brzo i odskocno. Tako se ponasaju narocito glasovi:

J , ..b , '-:-"' 'C i ~ (sto je opsirno obradeno u poglavlju "Kalkaleh").

Primjeri:

o .... 0 / 0:;:; '" 0 // 0 ~,., 0 y. 0"., 0 /0"

~ ~ - ~I) - JUlI '-:-"' ~ - ~ ~ - '-:-"' fl)

U ovu grupu glasova, pored navedenih pet, spadaju jos: i, .!.l i ..:...> •

Primjeri:

o~ o/n 0:;:; .....

~L.::.. - r. i - ~

,., 0 .......... ,.., y. ,...

Svih osam glasova obuhvaceno je izrazom: ~ .!.l~i , a zbog

navedenih svojstava nazivaju se jos i el-bntuiu-s-sedidcli (cvrsti glasovi).

Karakteristika ovih glasova je jos ita, sto se trenutno presijece glas kad se izgovaraju udvostruceno.

Naprimjer:

"., :;; 0:;1" .90:;:0:;; /0"., ,... ~ ~ .J. :;; "., ".,.J. :;; ,., :;;..... 0:;1 y.

~I - ~ - I_i~) - 0y.~ =>: - 0}\5"i - ~I ~

28

DRUGA GRUPA:

Bl-hurutu-z-zcmsnijjen su sljedecih petnaest glasova:

.) , j , '-? ' 0 , t ' uP ' ) , j , _jJ; , ,f , J- ' J:, , C ' .r ' t Zovu se ovako stoga sto se ne mogu brzo i istodobno pravilno izgovoriti. Ovi glasovi, dakle, izlaze sporo i blago iz svoga ishodista.

Primjeri:

~j..r (glas t), ~~ (glas t),

c // ,; 0 ,.-

-rt; (glas V), ~ (glas C),

o ~o .... c ; o ;

~ I) (glas t i J:, ), .) -L.:;, 1 (glas J-),

~Ij (glas ,f), G~I (glas _0),

/0...- ~ .... c ....

'-? _).) ; (glas j ), ~.f (glas ) ),

c 0 .... V1 0

'-! ~\) (glas uP), ~Uglas 0),

.... 0., ~,.,. 0...-

u::-: (glas '-?), ~ (glas j),

~~\ (glas .)),

Zbog navedenih svojstava, ovi se glasovi nazivaju jos: inuiiiu-rtibvel: (slabi, njezni),

Svih ovih petnaest glasova obuhvaceno je izrazom:

~ __ .".; 0...- ,.,. ~/ ~ / ~ .... -e, ..-

~~)~~_b...~

TRECA GRUPA:

El-hurufu-l-bejnijjeh su sljedecih pet glasova: J, 0, t. ' i ' _), koji

.J./ jI e

su obuhvaceni izrazom: .r->- J. Zovu se ovako zato sto po duzini tra-

janja, pri izgovoru, stoje izrnedu prve i druge grupe glasova, kao i zato, sto im pri ishodistu glas "zamre", prije nego sto glasovni organi napuste njihovo ishodiste.

29

Primjeri:

jl 0 '" D/ ,., 0.,.. 0,.- jl ;0".-

..lo.>J\ (glasovi J i i), ~\ (glasovi 0 i i), ~ (glas t_),

o .J. 0 ,.,

J j)) (glas _)).

U vezi sa gomjorn podjelorn glasova, a narocito s obzirorn na drugu grupu, treba istaknuti, da nije nikako preporucljivo uciti Kur'an brzo. Preporucuje se ucenje Kur' ana jedino tako, kako ce svi glasovi doci do svoga potpunog i pravilnog izrazaja (et-tertiI), s obzirorn na njihova ishodista i svojstva (meheriaiu-l-butuii ve sitiitulie-l-liizimetu ve-laricjah). Ubrzano uciti Kur'an (tedvir) i brzo (l}adr), moze sarno osoba, koja je potpuno vjesta u pravilirna i izgovoru pojedinih glasova i rijeci i koja Kur'an rnnogo uci. Prema tome, ucenje tedzvidskih pravila, bez njihove trajne i savjesne primjene, skoro je bez svrhe. U tome smislu kaze i irnarni Dzezerija, izrnedu ostalog: "Ve lejse bejnehu ve bejne terkihi illa rijadatumriin bi fekkih" (Nema koristi uciti sarno pravila tedzvida, ako se nece rnnogo i vjezbati).

30

MEDUGLAS ElA

Kako je poznato, u arapskorn jeziku postoje tri, odnosno cetiri kratka samoglasnika, koji se obiljezavaju posebnirn znakovirna. Te znakove Arapi nazivaju harekeh, a stavIjaju ih iznad, odnosno ispod suglasnika.

Ti su znakovi:

~

1) - (fethah), za kratko e, odnosno a;

2) - (dammeh), za kratko u

3) - (kesreh), za kratko i.

/

Poznato je dalje, da znak fethah ( - ) sluzi za kratko e, kad stoji

iznad obicnog suglasnika; dok taj isti znak sluzi za kratko a, kad stoji iznad jakog suglasnika.

Postoji medutim, - i to sarno u izgovoru (es-semii'ij)) a ne i u pisrnu, - kratki sarnoglasnik, koji se izgovara izmedu kratkog e i kratkog a, i to tako, da izgovor pocne kratkirn e, a zavrsi kratkirn a. Skrece se paznja, da se ovdje ne radi 0 dva, nego sarno 0 jednorn glasu, i to rneduglasu (ea). Ovaj glas cujemo, kad se u rijeci nade jedan od jakih suglasnika iz

c ;;),...:;:i 50

grupe hurufu-l-isti'la (sadrzanih u recenici ~..k.;.__.,o ~), a ispred

~ ~

njega, posredno ili neposredno, harf sa vokalorn fethah ( - ).

Prirnjeri:

~ "" 0...- '" ~_jo /' '" j.j. o > '" j. ,...:l '" ::J:> '" :) c ,..-

- y~1 - 0~ - JJ~ - J~ - _r.-OL.g - y_rOIJ

oJ//o"... /' .J. 0"

~. . .. I\;..

r+<>9\ -.J~

Pod ovo pravilo, i to sarno na temelju cuvenja od Arapa, potpadaju ~l~s~vi /t. i~ J:/ i to zato, sto se i njihova fetha izgovara kao a, npr. ~ - 0 ~ . Ova dva glasa su posebno izdvojena zato - sto po

31

~ '" '" ~ ~ :;i .... :;:i "'''' ;;;.... >;i.... j. ~ ....

~I) - .wI Jl- ~I Jl- ~I J>- - ~I ~ - ~0 - .wI

~ ~ :;i '" :;:i '" ",.J.

~I-~I~

tedzvidskim pravilima i djelima - ne spadaju u jake glasove (huriifu-listi'la'), a njihovu Ictbu Arapi ipak izgovaraju kao kratko a.

U vezi sa gornjim izlaganjem 0 meduglasu ea treba narocito napomenuti, da on postoji i na svakom drugom suglasniku sa fethom, koji

y. ~ ....

stoji neposredno ispred glasa J u rijeci .wI (lafzatulliih), npr.

32

IZGOVOR GLASA J

Glas ) (r) izgovara se u Kur'anu krupno (tefhlm) i tanko (terkIk), zavisno od hareketa na glasu prije njega, neposredno ili posredno, te konacno zavisno i od glasa neposredno iza njega.

Tako cemo glas ) izgovarati krupno u sljedecim slucajevima: 1) kad je na njernu fetha ili damme, npr.

~~ - C~ - p - ~~~ - 0 )!~I) - ~~

2) kad je ovaj glas sakin, (bez obzira da li je taj sukiin staini ili nestalni), a prije njega neposredno glas sa fethom ili dammom, npr.

~ - ~ - ~~ - ~JS) - ~\) - _;;JI) - A - ~

, ~

3) kad je ovaj glas siikin, a prije njega glas opet sakin, ali prije ovog stoji glas sa fethom iIi dammom, npr.

o ,... 0 ,..,0." .J..J. ~ / 0'; 0,... '!J.J. c .; -!. ,...

!..wl ~ J - )y'~1 ~; - /1 J5' ~ - ))..l..aJ\ J La

4) kad je ovaj glas siikin, a prije njega glas sa nestalnirn kesretom, npr.

5) kad je ovaj glas sakin, a poslije njega jedan od krupnih (jakih) glasoya, bez obzira na to kakvo je hareke na ovom jakom glasu, npr.

Isti glas ( ) ) treba izgovarati tanko u sljedecim slucajevima: 1) kad ispred sebe irna kesreh, npr.

."sI.", ~ 0/0", 0/0/;, ... J.J.

J~! -~! - ~~\j ~r\ ~ - 0)~!

33

2) kad je ovaj glas sekin (stalno kao i nestalno), a prije njega glas sa kesrom, posredno ili neposredno, npr.

c .... 0 ot 0 0 ot".. 0 / 0.... 0 0"../ ~ ,/ Vi ..-

~ - ~I - ftl <-:-J) - ~I) - ).ti) - ~ - j.!.J.i

.:;.... .., ....... " ..-

3) kad je ovaj glas siikin, a prije njega harfu lIn, i to sarno IS 0), npr.

~o/ /0.... " jlo~ ,.,

. • ~ 1\ I • ~

~-~ -f-"""'"' ~

Konacno, irnarno u Kur' anu sarno jedan slucaj izgovora ovog glasa

o ~;

na oba nacina, i to u rijeci: Jy---9 y. (Es-Su'ara', 63). Ovo zato, sto

glas J (kat) spada u jake glasov~, a ispod sebe irna kesreh.

U vezi sa gore izlozenim, treba istaknuti, da se fetha glasa ) izgovara (semii 'ij)) kao kratko a:

1) kad iza ovog glasa do de jedan od jakih glasova, kao i glasovi L

1 t sa znakorn sukiin, npr. c / ~ 0 / ~/ C /

~)-~)-~)

'"

2) kad iza ovog glasa stoji glas L' t iIi -.? sa kesrom, npr.

~~-~~-~)T

..- -..... .,., ....

3) kad iza ovog glasa stoji pojacan (udvostrucen) glas '-' (b), npr.

~ J ,

~~-~~-~~

Izuzetno, u sljedeca dva slucaja, fetha nad glasorn ) izgovarat ce se e:

o ~~)) (EI-Ma'ide, 44 i 63),

... ~/;." ........

~) ~I (Es-Su'ara', 18).

Inace, fetha i ovog, kao i svih obicnih glasova, izgovara se kao kratko e, npr.

J)~ - 0~ - Ih - I::~ - Jj~ - ~r~ - ~;~ - ~~ - ~~~

::; ".. ...

0~~ - ~) - ~~ ':l - I~~ - I~~

~,

34

;. ~ ",..

IZGOVOR RUEel ~,

(LAFZA TULLAH)

~ ;:; '"

Udvostruceni glas J (1) u rijeci .wI, izgovara se na dva nacina i

to:

1) krupno, kad ispred ovog glasa stoji glas sa fethom iii dammom, npr.

2) tanka, kad ispred ovog glasa stoji glas sa kesrom, npr.

~ - ~~ - ~I r: - ~\.C~~.~

35

DRUGI DID

o DUZINI GLASOV A (SAMOGLASNIKA)

VRSTE DUZINA GLASA (Abkianu-l-mudtidi ve aksamuha)

Duzina glasa, pri izgovaranju pojedinih rijeci u Kur' anu, dijeli se u dvije grupe:

'" '"

obicnu ~ :c.. (meddun tabu 'ijjun) , i

-, ,

~ 0/ ~ ,.-

neobicnu ~) ...l.o (meddun fer'ijjun).

-,

Obicna duzina glasa postoji i u nasem jeziku. Mi takve glasove nazivamo dugim vokalima i u nasem jeziku ih ima pet. U arapskom pak

~

postoje svega tri duga vokala: 1 (a), (.,51 (1), )1 (u), i zovu se huiiiiu-

I-medd.

Neobicna duzina glasa ne postoji cak ni u arapskom jeziku, u obicnom narodnom govoru, niti u knjizevnom jeziku, nego se primjenjuje sarno pri izgovaranju pojedinih kur' anskih rijeci. Ova duzina traje izmedu dvije i cetiri obicne duzine. Treba imati na umu da se i ovdje radi 0 istim vokalima kao i kod obicne duzine, sarno sto se njihova duzina povecava. Svi vokali, koji se izgovaraju duze nego obicno, imaju neposredno iza sebe odreden glas kao uzrocnik njihova duzeg izgovaranja (sebebu medd).

Ove duzine imaju razne nazive, koji ovise 0 vrsti toga uzrocnika. Znak za neobicnu duzinu u Kur' anu je vodoravna vijugava erta, koja stoji iznad harfa, a pise se ovako: . Iovaj znak zove se medd.

Sto se pak tice trajanja duzine glasa, postoje tri vrste tih duzina, i

o.J. 0 ~ // 0 0 ..-

to: J_,Jo ttul), .k...,.. Y (tevessut) i ~ (kasr). Ove duzine cemo, u

ovom Tedzvidu, mjeriti obicnom duzinom (meddun tabi'ijjun), koju imamo i u nasem jeziku, naprimjer u rijecima: dan, list, sum itd.

39

SAMOGLASNICI OBICNE DUZINE (Meddun tabi'ijjun)

Samoglasnici, kako obicne tako i neobicne duzine, nastaju od glasoya \,) i 1.5, kad ovi ni iznad ni ispod sebe, nemaju nikakva znaka (hareketa ni sukuna), a prije njih stoji harf sa odgovarajucim znakom i

/ ;

to: prije \ (elifa) - fetha (-), prije) (vava) - damme ( -), a prije 1.5

(je) - kesie ( - ).

Primjeri:

,/ ,... ,....... ..-"., ;. 0/ .;;.,.. ,;. • ~/

~ - d - ~ - Jl5' - Jl9 -)~ - i_ra.:. -l.5j - ,:?jJ\

.... ........ /

Sva tri ova samoglasnika (hurufu-l-medd) nalaze se u rijeci:

;

~ _yT (a-ru-nn.

~/

U svakom ovakvorn slucaju irnamo, dakle, obicnu duzinu sarnoglasnika, odnosno meddun tabi'ijj, koja je potpuno jednaka duzini sarnoglasnika u nasim rijecima: rad, drag, sin, put i sl.

Obicnu duzinu imat cemo i u spojenoj licnoj zamjenici za 3. lice jednine muskeg roda, koja dolazi sarno na kraju rijeci, i to onda, kad

/

prije ove zamjenice stoji kratka duzina, (jedan od kratkih vokala): -

;

(e/a) , - ,(1) iIi - (u).

Primjeri:

;/ ;; /

.J (Jehu), ~ (bihi) , .Jlo (miiluhii).

• • •

40

UZROCNICI DUZINE (Sebebu medd)

Postoje dvije vrste uzrocnika neobicne duzine nekog sarnoglasnika. U prvu vrstu spada hemze, koje se pise, bilo u istoj rijeci, u kojoj je i sarnogiasnik, iIi kao pocetni hart sljedece rijeci, npr.

... ",.. ",..""" J .... 0"" ",!:"", -,,;:;:i "" ".-.) ".-

~L, - .:.W."I - ..:.,._j\ lo." - .!..1!~ 1)19

U drugu vrstu spada stalni i nestalni sakin (sukiinun Iiizimun ve sukiinun 'iiridun).

Prirnjeri: _ __

~;;:i ... :;"... "... \ • ;;:i,/ ~ "" ... '"

~b - C~ - J:iT -:illl ~ - =:" - ~/~L>.

U prva tri prirnjera, uzrocnici duzine su glasovi: y , C i J, dok su u druga tri prirnjera ti uzrocnici glasovi: ~ , .J i J i to sarno kad se na ovirn i ovakvirn rijecima predahne iii stane.

• • •

41

NEOBICNE DUZINE (Meddovi)

o obicnoj duzini (meddun tabi"ijjun) vee je bilo govora. Ona traje koliko da izgovorimo jedno a.

Sto se tice neobicnih duzina, one se mjere obicnom duzinom i traju od 2 - 4 te duzine.l

Neobicna duzina glasa zove se medd ( ...L.o ), i obiljezava se znakom koji stoji iznad harfa i koji se takoder zove medd.

Prema trajanju duzine izgovora jednog samoglasnika, razlikujemo

pet vrsta meddova (neobicnih duzina):

1. meddun munfesil

2. .meddun muttesil

3. meddun lazim

4. meddun 'arid

5. meddu lln

Svaku od ovih duzina podrobno cemo razmotriti i objasniti.

1) MEDDUN MUNFESIL

"i .... o} ~ ".

J ~Q"'4 J.o

Meddun munfesil bit ce, kad iza obicne duzine glasa (tj. iza meddun tabi"ijj), ~ode ~ew; od:n~,na ~cet~ slj;~e~ rije~~, np:.;... ~ ,

.ill I Jlly.y - ~i~ 1}\.9 - ~i ~ - LS I~l~ 1}\.9

.... ,,,, *,

~ ",.. ",.., .J. ... ". ,; ".."'" ~" c .... 0"" -&;;1" .J.",. ~

~I J~ JY_)J - JJI \.:J b~ - Gb l>_r"~~1 <Y - ~I ~i 4

... - ""'".. .......... , ". ....

Ova duzina traje od dvije do eetiri obicne duzine.2

1. Vremensko trajanje duzina u literaturi se obicno nazi va terminom hsreke (kratki vokal). Jedno hareke vremenski traje koliko se moze podici iii spustiti kaziprst. Obicna duzina se sastoji od dva hareketa. (Napomena recenzenta)

2. Odnosno cetiri hareketa. (Recenzenti)

42

2) MEDDUN MUTTESIL

~ ~J 1t '

~J.o

Meddun muttesil bit ce, kad iza obicne duzine glasa dode u istoj

rijeei hemze, napri,!!}jer: __ ,...,

" '" ",0",.,,,, 0 _; .9- tyJ Vt",."""

~~ - ~W~~I er: - ~jl) _r;. - ~!

/ ,....- / :--; --::;.JI ~j-~Y-~j)

/ ~

Ova duzina traje koliko cetiri obicne duzine i to obavezno.3

Napomena:

.JI r- .JI

Rijec ~ ':l ~ (hii-ulii'i) slozena je od dvije rijeci i to ~ (hii) i ~ ':l jl

(ulii'i), iako se pise kao jedna. Prema tome, ova rijecca U (ha), sa pocetnim hemzetom iz sljedece rij eci , sacinjava meddun munfesil, a ne meddun muttesil, kao sto bi se, iz nacina njenog pisanja, moglo razumjeti.

t'"'"' .JI

Drugi medd u ovom izrazu (u rijeci ~ ':l jl ) je meddun muttesil.

Prema tome, prvi medd mozemo tegliti 2 - 4 obicne duzine, dok drugi mood moramo otegnuti koliko cetiri obicne duzine.s

3) MEDDUN LAZIM

,II / ,II /

<r/'l J.o)

Meddun liizim bit ce kad iza obicne duzine dode u istoj rijeei sukiinun lazim, tj. stalni sakin.

3. Odnosno cetiri hareketa ito obavezno. (Napomena recenzenta)

4. Odnosno od dva do cetiri bereket«; dok drugi medd obavezno traje cetiri hareketa. (Napomena recenzenta)

43

"

4) MEDDUN .ARID

~ ... ~,.

(vP)~ J.o)

Postoje dvije vrste oeog sukiina ito: sukiin ispod male kruznice

~

(muhaffef) i sukiui ispod znaka za udvostrucenje glasa - (musekka/),

npr.:

-

0~T (iH-ane), 0;Jl,aJI V) (ve lec;l-c;lalJIn),

~,....~~ 0.,.", s ~~. 0,....

L/ Jfti (e-te'muriinm), ~WI (el-hakkatu)

Ova duzina traje koliko cetiri obicne duzine, i to obavezno. 5

Meddun arid bit ce kad predahnemo ili stanemo na rijeci koja

.-

- (un) i

zavrsava harfom sa jednim hareketom ili sa tenvinom na (in), a pred tim harfom stoji obicna duzina, npr.:

'" .J '" J. .... Q..-

o J _Ul>. (baJidiin), ~ (neste'In),

0~~ (tukezziban), ~T (aminIn),

.- / /

~ (basII), ~ (bi be'Idy.

/ "

Ova duzina moze trajati koliko:

.-. /

a) jedna obicna duzina (kesr - ~),

.I

b) 2 - 3 obicne duzine (tevess~t- L~)',

~

c) cetiri obicne duzine (tiil- J..,k).6

Ako se na ovim rijecima ne stane, preostaje sarno obicna duzina (meddun tabI'ijjun).

5. Odnosno cetiri hareketa ito obavezno. (Napomena recenzenta)

6. Odnosno a} dva hareketa (kasr ... )

b} 2-3 hareketa (tevessut ... )

c) cetiri hareketa (tul...). (Napomena recenzenta)

44

5) MEDDU LIN

(~~)

,: ,

Ovu duzinu cemo irnati kad bude j (vav) iIi cs (je) harfu lIn, a poslije njih u istoj rijeci sukiuiun liizim iIi sukiuuui 'arid.

A .J i '-? bit ce harfu lin, kad budu siikin, a prije njih harf sa fet-

hom, npr.

VI: 0 ,.. 0 ,..

i y.. (jaum), J ~ (haul),

~

0;;1 ,.. ~o,...

~\) (ves-sa}I),.r.?- (ha}r),

( t):.r.? ( 'a}n).

Posljednji je jedini prirnjer za meddu lin sa sukiini liizimom.

Ova duzina (meddu lin) traje koliko jedna, iIi najvise dvije obicne duzine.? Medutirn, najboIja je obicna duzina, jer ovdje ne postoji sarnogiasnik (harfu medel), pa meddu lin i nije duzina u srnisiu drugih neobicnih duzina.

7. Odnosno od dva do cetiri hareketa. (N apomena recenzenta)

45

TREeI DID

o IDGAMIMA

SLIV ANJE (UKLAPANJE) GLASOV A

(IDGAM - ~~~l)

'I

Mnogi glasovi u arapskim rijecima, bili isti, bliski ili srodni, slivaju se ili uklapaju jedan u drugi, radi blagozvucnosti i lakseg izgovora.

To slivanje moze biti potpuno iii nepotpuno, moze biti propraceno nazalom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazala.

Prema tim nacinima izgovora, imamo u tedzvidu, uglavnom, pet

idgama (pet raznih slivanja).

Tih pet idgama jesu:

1) Idgiimun me'a-l-gunneh

2) Idgiimun bilii gunneh

3) Idgiimu mislejn

4) Idgiimu mutediiinisejn

5) Idgiimu mutekiiribejn.

Osim ovih pet, postoje jos dva idgama u uzem smislu ito:

Idgiimu mislejni me 'e-l-gunneli i Idgiimun niikis.

49

---~----.--. ---------------------

1) IDGAMUN ME'A-L-GUNNEH

~; 0 ..... / .,)I: ,/ 0

~\ ~ ~~~l

(Uklapanje sa nazalom)

Ovaj idgiuti nastupa kad iza glasa 0 (n), koji stoji kao siikin na kraju neke rijeci ili iza bilo kojeg tenvina, dode rijec, koja pocinje jednim od cetiri sljedeca glasa: ~ 'i ,0 i), (a koji su sadrzani u rijeci:

h,

h - jemnii).

Primjeri:

~::; (menja'me!), X ~ (min ma'in),

~

~_); ~ (min niii), ~) ~ (min velijjin),

,.., D ". _.9. O.J. 0"..

JI):f (min yak), 0 ~ ~ i _;J (Ii kavmin ju 'miniuu,

::::;".. / -;:. "..

o .:; Jj 0 0 -" VI:iJ

if t..S...lJtl (huden min), fo ~ (hittatun nagfir),

, , ,

Kako dolazi do slivanja kroz nos i do uklapanja jednog glasa u drugi? Kako se izvodi taj proces?

Glas 0 (n), u ovom slucaju ne izgovara se cisto, tj. ne polazi sa svoga pravog ishodista, nego odmah zatreperi u nosu, prolazeci kroz nosnu supljinu, gdje ga sasvim malo zadrzavamo, jer stojimo pred ishodistem sljedeceg glasa, u koji 0 (nun) postepeno i konacno prelazi.

Primjeri:

~::; (men ja 'me!), J) ~ (min velijjin).

~, ,

Zadrzavanje na ovom idgiimu traje toliko dugo, koliko traje obicna duzina,

Slivanje jednog glasa u drugi, uz propustanje slivenog glasa kroz nos, u svim ovakvim slucajevima vrsi se djelornicno, pa se ovaj idgiitn stoga i naziva manjkavim (idgiimun nfikis).

50

Glas .J (n) ima zapravo dva ishodista ito: prednji dio nepca, kad ga dodiruje vrh jezika, (to je cisto n); i nosna supljina, kroz koju ovaj glas katkada prolazi, (to je nazalno n).

U idgiuni-tuikisu, glas .J (n) gubi svoje prvo ishodiste, a zadrzava drugo. I dok on prolazi kroz nos - sto traje koliko jedna obicna duzina - mi koristimo ishodiste sljedeceg glasa, u koji se nun postepeno sliva, da bi taj glas potom potpuno izgovorili.

Primjeri:

~:; (menja'me!), Jlj ~ (min vak) ,

~ ,

.... ,j 0 _j. 0 .....

.J Y ~ i _,AJ (Ii kavmin 'ju 'min un)

.... ::: ,...

Napomena:

Kako se iz gornjih primjera vidi, kod ovog idgama radi se uvijek 0 dvije rijeci, ito: 0 prvoj, koja zavrsava sa .) (koji je silin), odnosno sa tenvinom; i 0 drugoj, koja odmah slijedi ovu, a pocinje jednim od cetiri gore spomenuta glasa.

Prema tome, nece biti ovog idgama u rijecima, kao sto su:

.... o~ ...- ~ ...- 0

~...lll (ed-dunja), .)1_,;.9 (kin vanun),

~ ..... 0 ,p. ..... 0;

.J\~ (sin vanun),.)~ (bunjanun),

jer se ovdje radi sarno 0 jednoj rijeci,

Napomena 2.

Nema uklapanja ..) (nuna) u J (vav) ni u dvjema rijecima, kojima pocinje sura, kao sto su:

. (~I( _. 1. IT K ' .

vr J ~ (a-sin, ve-l- ur am ... ),

//0''-;

~IJ.) (Nun, Ve-l-kalemi...).

51

;:;i~"'- ,9.",- 0

u ~ r\$.~l

'" /

(Uklapanje bez nazala)

Napomena 3.

Glas i (m) ne uklapa se u glas ) (v), - kao sto se to, pogresno, moze cuti od onih osoba koje ne poznaju pravila tedzvida,

Primjeri:

JJ~.:l (dinukum ve lije),

- / /

~\;'1 (em viilukutu, a ne: en viilukumy.

Medutim, ako se nadu dva glasa i (m), jedan do drugog, (prvi siikin a drugi muteharrik), onda dolazi do uklapanja, i taj se slucaj zove: idgiimu mislejni me 'e-l-gutineb, (sto je objasnjeno u poglavlju "Idgamu mislejn").

2) IDGAMUN BILA GUNNER

Ovaj idgiim bit ce, kad glas .) sakin, ili bilo koji tenvin, dode pred rijec, koja pocinje glasovima J (1) iIi _) (r).

Primjeri:

y. O)y. / 0 Y. oy. :;:;

4..i..u if (izgovara se: 4..i...l.lo - milledunhu),

/ /

y._/o.-;. . y,_J-;.

ol_) 0\ (izgovara se: ol_)\ - erreiihu),

/ :;:;y, 0) ~ Y. / :;:;y. o~ / Y.

~ i.S.u (izgovara se: ~ .u - hudelli-l-muttekin),

/ / /

.,$! /.,$!. y,,,/ ,_Q. s s s /

r _) 0)_) (izgovara se: r))_) - reii[urrahim).

52

Napomena:

Slivanje prvog glasa u drugi, u svim ovim i ovakvim slucajevima, jeste potpuno i bez propustanja glasa kroz nos, pa se stoga ovaj idgam i zove potpun (idgiimun kiimil).

Nakon slivanja, drugi glas izgovara se udvostruceno, tj. kao da je na drugom glasu tesdid, odnosno kao da se radi 0 jednoj rijeci.

Primjeri:

_} 0)1 ,; 0 _; oj! ;;1

.G..ll if (= .G.ll.),

/ /

3) IDGAMU MISLEJN

0 ...... 0 ;. ... 0

~r~~l

(Idgamu mutemasi lejn)

o~ "''''''0

• . I Z:l....a..l.o ~ J'

~ \ ~

" .-

(Slivanje dvaju istih glasova)

Ovaj idgiim imamo, kad se na kraj jedne i na pocetku druge rijeci nadu dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi sekiu, a drugi sa kojim bilo hareketom.

Primjeri:

J!,.,. ,., 0 ..... )..... -;, .....

1yG-.) ~ (= 1yG- ~ ).

~~ ~?I 0T (= ~(~?I 0t).

, ;' '" ,.... ,..

Treba napomenuti da se slivanje glasa i (m) na kraju jedne, a isti glas na pocetku sljedece rijeci, zove Idgiimu misJejni (mutemiisiJejm)

53

me 'al-gunneh (Slivanje dvaju istih glasova u jedan, izgovarajuci ga kroz nos).

Zadrzavanje, pri slivanju dva glasa i u jedan, traje koliko jedna obicna duzina,

Primjeri:

; 0 OJ1 ........... CI..... J. o~;...- ... o/

ty. 0"'" (.-+<>..b i (= ty. ~+<>..b I ),

:::;...- ~

~~ (=~),

0;C~~l (=0;C~~l)·

4) IDGAMU MUTEDZANISEJN

~~r~~l

(Slivenje dveju srodnih glasova)

Ovaj idgiim ce biti, kad se nadu u zajednickom ishodistu (mahrediun diuz'ijjun) jedan do drugog dva glasa, srodna po svojim svojstvima, i to prvi sekin, a drugi sa hareketom, bez obzira da li su oba u jednoj iIi u dvije rijeci. Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se drugi izgovara kao da je udvostrucen,

Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe. U prvu grupu idu glasovi: ..b , .s , ...:...>;

u drugu: ..b , ~ , 0 ;

dok u trecu grupu spadaju: i ~.

Ovdje se, dakle, radi 0 slivanju dvaju srodnih glasova, ali pod uvjetom da budu iz iste grupe.

Primjeri:

54

,

a) za prvu grupu:

~..... .... c ,/ /,/ ,9,,.... $i,..."..,..

~lb ~l9 j (= ~\.kJl9 j )

, ,

b) za drugu grupu:

;. "'.... o _; /~

1r1k ~1 (= I_;~l )

2Jl~ :.:.-+c~ (= 2Jl~)

c) za trecu grupu:, "

// /," ..... ,:, ~ ..... ; / // \1.1 /'" ....,...) '"

L- -.?) Lj-! 4 (= ~) Lj-! 4 )

(U Kur'anu postoji sarno ovaj jedan prirnjer - Hud, 42).

U svirn gomjirn prirnjerirna, slivanje je potpuno (idgiimun tiimmun ili idgiimuti kamilun), tj. prvi se glas gubi, a drugi kao da je podvostrucen.

lrna, medutim, slucajeva djelomicnog i nepotpunog slivanja (idgiimun niikisun), i to sarno kod prve grupe, naprirnjer:

; 0......... .... 0.......... y. 0 ~/

~j (el)attu), ...:.1. ¥! (besatte), ~) (ferrattu).

Iako su oba glasa (.b i 0) u ovirn prirnjerirna iz iste grupe, slivanje je nepotpuno, jer je prvi glas ( .b ) jak i krupan, a drugi ( 0 ) obican.

Slivanje se vrsi tako, sto u izgovoru valja istaknuti jacinu i krupnocu prvog glasa (itbiik, istI'la), a ipak ne srnije doci do izrazaja njegovo svojstvo pucanja (kalkaleh).

Treba napornenuti, da se kod trece grupe sliva sarno glas y u i ' kad se radi 0 ovoj vrsti slivanja.

Medutim, kad do de glas i siikin ispred glasa y sa hareketom, onda se ne radi 0 slivanju ove vrste, nego 0 zadrzavanju prvog glasa

55

----- . __ ._-----

( i ) na usnama za jednu obicnu duzinu, propustajuci ga kroz nos. To se zadrzavanje zove ihiii'un seievijjun.

Primjeri:

(termlhim 'bi hidifiretin)

(tekIkum 'be' sekum),

(em'bibii.

Vrlo je vazno napomenuti, da nema slivanja glasa iz jedne u glas iz koje druge grupe. Tako, naprimjer, nema slivanja glasa 0 u glas 0 u izrazima:

~ ),.0 .... ,..-

~ ~ 0~ (be'idet Semildu),

kao sto nema slivanja ni .) u ~ u izrazu: kao ni i u 0 u izrazu ) ~1 (elem tere), itd.

s y. "," ,,-:,,/

~ ~...:......:..iS (kezzebet Semildu) .

.J._., ,., .,

\_rL;-~ .) l (iz debalil),

5) IDGAMU MUTEKARIBEJN

~~li:.o r~~l

(Slivanje dvaju bliskih glasova)

U ovom idgiimu radi se 0 slivanju dvaju glasova, bliskih i po ishodistu i po nekim svojstvima, u jedan glas, s tim da prvi bude siikin, a drugi sa hareketom.

Ovakvih glasova ima cetiri, a dijele se u dvije grupe. U prvu grupu spadaju J i .!.l ,a u drugu J i J .

Prvi se glas uklapa u drugi, a drugi se izgovara kao da je udvostrucen, npr.: ~ ~1 , a izgovara se kao da je napisano:

~~ ~1 (elem nahlukkum).

56

Za ovo slivanje glasa ~ u .!.\ postoji u Kur'anu sarno navedeni primjer (El-Murselat, 20).

Imamo zatim drugu grupu, slivanje glasa J u _).

Primjeri:

)/// 0 ..... ;.//~/

W _) J. (= 4JtJ J. - berrefe'ahu),

-t ,., 0 ) ~ ~J!

Y _) J (= y j - kurrebbii.

Nema, prema tome, slivanja glasa .!.\ u J, niti glasa _) u J.

6) [ijFA' - ~~l (Skrivanje isbodiste gJasa w)

Ihffi ce biti kad god glas J siikin ili tenvin, do de ispred jednog od petnaest sljedecih glasova:

j, ..b, ) , W' j' ..b, ~ , .!.\, if ' J, J- 'C' w, ~ ,~

Svi ovi glasovi sadrzani su kao pocetna slova rijeci u stihu:

,; // ..- .,.. 0.... 0 /' .....) // '" 0

~_;--l,......- Jj-~-)y.--U-b-~

~ /

..... // ::;:...- 0 ) ,/ ;, 0 -;;,/ 0 ,.,-

lS? - ~lb - i) - ~ -)) - ~lb - c:P

Tako cerno ih najlakse zapamtiti.

Ibffi' se izvodi tako, da se ishodiste glasa .:., siikina, kao i glasa u iz tenvine, izostavi (sakrije) ispred gomjih petnaest glasova, a ostatak njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustimo kroz nos (gunneh), i pri tome se zadrzimo toliko, koliko traje jedna obicna duzina.

Primjeri:

/ oj!

Jji (un zile),

J ~ (jun tikiui),

::J.Q::r (min kablik),

o ; ..... 0..- 0 ..... ...-

~ _).iJi~ (e en zertehum),

57

/ //." //

~I) uP yo (meredun fezade),

'-:fo~ 0~ (diennatin tedir!),

/ "

o ;0; 0

~.)~ (in kuntum),

/ ; ; 0/

.) ~ (jenkudiine),

0/ 0 ; /0/ 0 /

~ if (min sej'in), I~ .)~J (ve in ten tehii),

" /

~ (minkum), ~ ~~ (hasreten summe),

~ 0~ (in da1le), ~:;Jj (ve lemen sabere), '-:foill I~:; (men zellez!), Ot5' I:':r (emren kane),

/ // 0 / ."st / ~ /

~ if (men zaleme), ~/...L:.. '-:fo! (kavijjun sedld),

/ ~; 0 / // ; // / 0 / /

J.-j ~\ (efemen zujjine), J.:;..~ if J (ve men dehalehu),

u;1 ~ (min tin),

-;:; / /

;kJI ~ (mentikattajr).

/ /

I duzina i kakvoca ibfaa zavisi 0 ishodistu i svojstvirna pornenutih petnaest glasova. Nairne, sto je ishodiste jednog od till petnaest glasova dublje (prerna resici), to je ibfa ispred tih glasova 'duzi, npr.:

; 0/ 0

~ if - min kablu (najduzi ihfa),

~ if - min sej'in (srednja duzina),

" /

'-:fo~ 0~ - dzenniuin tedzrt (najkraca duzina ibfaa).

/ "

Posto je tesko biti dosljedan ovoj podjeli duzine ibfaa, obicno se svi uce jednakorn duzinom.

Treba naglasiti i to da se spornenuti glas .), koji se propusta kroz nos, izgovara njezno, tanko iIi nesto deblje, od toga zavisno od svojstvajednog od gomjih glasova, koji ga slijede, npr.:

0/ 0 0 ;0; " /

.J.;9 if ~ .)~J - Ve in kun tum min kablihi.

Glas .) ~/ rije;irna ~, ~~<: 0~ je njezan, dok je u rijecima ~::r nesto deblji.

58

7) II:IFA'UN SEFEVIJJUN

~ // ,.sI /0

~p~~l

(Usnetii ihfa')

Ovog slucaja dotakli smo se u poglavlju "Idgamu mutedzanisejn". Nairne, ako dode glas i siikin, ispred glasa ~ sa hareketom, onda se glas i zadrzava na usnama za jednu obicnu duzinu, propustajuci glas kroz nos i uklapajuci ga u glas ~ . To zadrzavanje zove se ibtii'un setevijjun (usneni ihfa).

Primjeri:

(tekikum be'sekum),

(termIhim bi hidziiretui).

')l! " 0

~~\

8) IKLAB - . ~

Ikliib je uklapanje glasa 0, kad je siikin, kao i takvog glasa iz tenvina, u glas ~,pred kojim budu stajali.

Primjeri:

o ".. 0 0 ..... 0

~ o" (= ..AA....o..A ),

c )l 0 0 .....

~ "

~

c )I 0 0.-'

(= ~')'

'" / '" / /0 ; /
r-;:~ (= J~ .,a. 00- <> " ),
~
/ /
; 0; ; 0 s
~ (= ~). 59

Ovdje se radi 0 pretvaranju glasa -:; u e , i zadrzavaju na ovome posljednjem u trajanju obicne dnzine:

c / 0

~ cr" - mim be'di,

o ; ,:) 0,.-

~'j - em bi'hum.

r+;

Sa ova posljednja dva poglavlja Ubfa i iklab), zavrsili smo odsjek 0 slivanju i uklapanju glasova.

60

v

o TEDZVIDU

CETVRTI DIO

v

ZA VRSNA POGLA VLJA

,ll __ 0

1) IZHAR - )~l

Izhiir je odvajanje i isticanje glasa 0 (n), kad je sskin, kao i takvog glasa iz tenvina, i to kad dock ispred jednog od sest sljedecih grlenih glasova: I, 0 , t ' L ' t ' t

Primjeri:

~r ~~ (fe in emine), ~~r I_), (tajren ebii biJ),

c ~ 0

~ (min hum),

.)G. i} (kavmin had),

-:; ::.

~r (en 'amte)

c o//,_Q: ~.-:::,

~ ~\r (sevii'un 'aJejhim),

" _; 0",

0~ (ten hitunei ,

,Jl / ,!l / ~/

~)~ (gafilrun hallm),

~ ~r (en gadibe) ,

,Jl ~ / -;. /

)~ ~ (halJmun gafilr),

~:; (men halek),

(mu 'mine tun hajrun).

ObjaSnjenje:

Izhiir se izvodi tako, sto se glas 0 izgovori jasno i odsjecno, i to na taj nacin sto glas prestane (izade iz svoga ishodista), a jezik i dalje - ali sarno trenutno - zadrzavamo na ishodistu glasa. U takvom slucaju, glas

o ne odskace i ne puca, jer ne spada u glasove iz poglavlja "Kalkaleh".

Taj izhar (isticanje, pokazivanje), izvodimo isto tako, kao kad u nasem jeziku izgovorimo rijeci: "on hoce", "san ijava", "jedan golub" itd.

63

(saJatihim sahun),

2) IZHARUN SEFEVIJJUN

/

( U .sneni izbiu')

U poglavljima "Idgamu mislejn" i "Ihfa'un sefevijjun", odreden je odnos glasa i siikina sa drugim glasom i ' odnosno glasom y.

Ovdje treba istaknuti sarno to, da se glas i sekiu. ispred svakog drugog glasa (osim glasova i i y), izgovara cisto i odsjecno, i ne odskace, tj. izgovara se na isti nacin, kao i glas 0 u slucaju i?fJiir. Isto tako, na ovom glasu (i) nesrnije biti zadrzavanja pred izgovorom sljedeceg glasa, npr.:

') ~r (elem tere),

o ; ,..- 0...-

d ~ ~ (kejdehum ff),

~,

~ ~ (fe die'alehum ke'asfin),

~

(Ilafihim rihlete),

(elemjedi'al),

(ve la entum abidilne),

(alejhim ve led-dallin),

j) ~~ ~ (lekum dlnukum ve Jije), ':1) ~ (sem 'ukum ve Ja).

Glas i ' u svim spomenutim i slicnim primjerima, izgovara se jasno i odsjecno, kao i glas m na kraju nasih rijeci u sljedecim primjerima: "torn prilikom", "imam knjigu", "postujem oca" i tome slicno.

64

Prema tome, ostaje da se kaze, da se odnos glasa i ' kad je sekiu ispred svih glasova - osim i i y - zove izhiirun sefevijjun, i da se u torn slucaju i ne smije uklapati u sljedeci glas.

~ .......... 0 .....

3) KALKALEH -llAli

Kalkaleh je praskanje (pucanje) glasova: i..J , J" ,-:-" C i .) kad su siikin i to u sredini ili na kraju rijeci.

Primjeri:

~ (jak belu), J.JI~.:r. (bi rabbi-l-felek),

o jI .......... 0 '"

(,,+<>..bi (at 'amehum),

~ ;

~ (muhIt),

~\;'r (eb viiben),

~ (munlb), ~ ~r (elemjedz'al),

~ (behldZ),

'" jIjI 0 '"

J _,..L;- ~ (jed huliin),

o '" jI 0 "'''' 0 '" 0 .,;

..uy.! ~) ~ ~ (lemjelid ve lemjuled).

Kad jedan od spomenutih pet glasova bude siikin u sredini rij eci , njegovo je praskanje nesto blaze (kalkaletun I$ugrii), dok je na kraju rijeci to praskanje jace (kalkaletun kubrii), npr.:

~ (jak belu), Jt- (halek);

~\;'r (eb viiben), .~ (munlb).

Svih ovih pet glasova, karakteristicnih za slucaj kalkaleh, sabrani

~ '" jI 0';

su u izrazu: ~ ~ ,pa ih tako mozerno lakse zapamtiti.

65

4)DAMIR- ~

,

(Licna zamjenica: II - hu)

Ova Iicna zarnjenica izgovara se na dva nacina:

Yo

1) kratko, kao 0 (hu) ili 0 (hI),

Yo

2) dugo, kao 0 (hu) ili 0 (hi).

Kratko se izgovara, kad prije ove zarnjenice stoji jedan od tri duga

Yo

vokaIa ( I - a, )1 - ii; ~I - i), iIi gIas siikin, npr.:

s ",./ J. JI~

oGi (etiihu), oyt (ebiihu),

;'0 .... '"

~ (fIhl) , oyl (etevhu),

c Yo.

o (alejhl), ~ (minhu) itd.

Ako pak pred ovorn zarnjenicorn stoji jedan od kratkih vokaIa, onda se ta zarnjenica izgovara dugo, naprirnjer:

:J (lehii) , JG. (ma1uhii),

~ (bihi), ~.J (rabbuhii), 4,j~~ (bi iznihi) itd.

" " ~ Yo Yo

Iznimku cini rijec ~ (fI-hi) u izrazu: \.j~ ~ ~) (pri kraju 69.

ajeta u suri "El-Furkan"). Nairne, u ovorn prirnjeru ( Y ), ova zarnjenica se - iznirnno - izgovara dugo, kao da je napisano ~ (#).

y. -, -"

Treba napornenuti da glas 0 (hii), odnosno 0 (hI), nije svugdje sa-

~

stavljena licna zamjenica, nego sastavni glas rijeci. U svakom ova-

kvom slucaju izgovarat ce se kratko, npr.

,J"o., ...

.s..U.i t.. (rna netkahu),

.0 ~ ~ (leillem tentehI).

66

\

15l .... 0 ....

5) SEKTEH- ~

(Stanka, momenat suttije)

Presijecanje glasa i zadrzavanje daha

Izraz sektch u tedzvidu znaci: trenutno prekinuti glas, ne prekidajuci pri tome i dah.

I

(Definicija sekie na arapskom glasi:

.... ::;; .... j. 0 :;i _; 0 /

~I -:.»~ ~ ~I & - Prekidanje glasa, ali ne i dahal),

Ovakvih slucajeva ima u Kur' anu na cetiri mjesta ito:

1) U sud "El-Kehf", na posljednjoj rijeci prvog, i na prvoj rijeci

~ _.! ~

drugog ajeta: I ~:~ ~l~ ~y. ('ivedzc» - kajjimen).

2) U suri "la-sIn", u sredini 52. ajeta, i to na rijecima I~ G~':': ~

, ,

(mim merkadinii - hiizii).

3) U suri "El-Kijameh", 27. ajet, u rijecima: ~l~ JC:; (men - riik).

~

4) U suri "El-MutaffifUn", 14. ajet, u rijecima: 0C J. (bel riine).

Napomena:

Sekteh, u gornja cetiri slucaja, izvodi se najvise iz grarnatickih razloga arapskog jezika, ali u prva dva slucaja sarno onda kad bi se preslo preko znaka za stajanje ( ..k, r ) na tim istim rijecima. Medutim, s obzirom na postojece znakove na tim rijecima, treba na njima stati, i u tom slucaju nema sekte.

67

PETI DID

o VA KFU (ZASTAJANJU)

RAZLOZI I NACINI ZASTAJANJA NA POJEDINIM RIJECIMA

Na pojedinim rijecima u Kur' anu zastajemo iz jednog od tri razloga i

to:

1) ukoliko nestane daha pri ucenju,

2) ako na rijeci postoji odredeni znak za zastajanje,

3) ako se svrsava ajet.

Vazno je znati, kako se izgovaraju pojedine rijeci kad se na njima zastane.

o tome postoje sljedeca pravila:

1) Rijeci, koje se svrsavaju na siikin suglasnik, kao i rijeci; koje se

J

svrsavaju na jedan od dugih samoglasnika ( I , jl ili ,-:?I), izgovara-

ju se pri zastajanju na njima isto kao i pri prelazenju (va$l).

Primjeri:

I;) /?) (ve herteme-t-tibiii, ~ ~t (en'amte 'aJejhim),

... /o~

_ ~ (tutla),

I:' ~~,t i:oJ1 ~~ ~ti (kala tebbenii zelemns enfusena),

I~ (salJii),

J. 0/"..

lfoij (ve enfikii),

- --' .J _,. .....

Iy jl ~ (bi ma iitii) .

.-

2) rijeci, koje se svrsavaju na tenvine - , (un) i - (in), kao i na ha-

~

~ ,

reketa - (u), - (i) iIi - (e/a), izgovaraju se pri zastajanju kao da se

o

zavrsavaju siikinom ( - ).

71

(dabha),

Prirnjeri:

V1 ... ~ 0 ~

>-Iy - >-Iy (seva'),

j1." 0 j1. 0

ir: .:.r: - Cy:-.:.r: (min diu ,), Jb- ~ - ~ ~ (ma halek), J'UI ~~ - ~UI ~~ (bi rabbi-n-nas),

, , ,

.J. 0 ...... 0 ,., 0 0 ..... 0 ....

~I) - ~I) (ve-l-feth).

Izuzetak od ovog pravila Cine glasovi ) 1 '-:fo ' i to sarno onda kad

,

je iznad njih znak fetha ( - ).

U slucaju zastajanja na rijecima, koje se zavrsavaju ovakvirn glaso-

j.

virna, glas ) pretvara se u dugo ii ()I ), a glas '-:fo u dugo j ( '-:fo).

Primjeri:

;, ~l -;. ~l (illa hii) .

...... .9-0/ " ......... ;'0/ 0 /"

).:s .:> i) -).:s.:>i) (ve en netlu),

~ 0l - ~ 0l (inh1),

........ .. .....

o ... ..... ~,..

~.y - ~.y (men hasi) itd.

....... ... .....

3) Na rijecima, koje se zavrsavaju tenvinom - (en, an), zastane se tako, kao da se zavrsavaju na I (a) obicne duzine.

Primjeri:

~1;1 = G\~: = .y

~=

~\;1 ~(: .y

~

( e[vadia), ( te vvabii) ,

(nak'ii).

Kako se iz gornjih prirnjera vidi, na kraju svake ovakve rijeci napisan Je I (eli!), koji dode do izrazaja pri zastajanju.

72

Izuzetak od ovog pravila cine neke rijeci, koje se zavrsavaju sa >(hemzetom), kao 8tO su: ~,-

~ ~ f!!""

>-l: = Ul: (bina-a),

« , _'fT~~

>-!~ = U!_,...., (se va-a) ,

~,-;' ~~

>- r = U _,..... (su-a),

~,_, ~~

>-G = UL...; (nisa-a),

/. " ,~,

:~ :::

~~ ~

U!_r. (dieza-a), r

= UL... (rna-a),

iIi na lS , kao sto je:

~ ~ ~ )1

1S..u. ::: lS..u. (huda).

Kako se iz gornjih primjera vidi, u navedenim rijecima iza hemzeta ne stoji ! (elii), a ipak se pri zastajanju izgovaraju tako, kao da taj elif postoji.

Ima, medutim, rij eci , u kojima iza hemzeta stoji I (elii), kao sto su:

~ ~,-: ~ ....... ~

\ :::':;" ~, ~f i slicne. U ovim rijecima pred hemzetom stoji gIas

r.? iIi dugo r.? (i), a osim toga, one se svrsavaju na I (elii) sa tenvinom

> -

- (en). Ako hocemo na njima zastati, ukida se tenvin, a elif se onda izgovara kao dugo a (\ ), npr.

~~ ~,.-.:

~ - ~ (henI-a),

/

\::~':. - \;~~;. (sej-ii).

4) Na rijecima, koje se zavrsavaju okruglim 0, C!), zastaje se, kao da je napisano 0 (h), bcz obzira koje je hareke iIi tenvin na tome harfu (odnosno ispod njega).

Primjeri:

~"o'" 0,..... 0 ......

o J.ti t ::: 0 J.ti i

73

~/o.; 0/0';

~f =,;_.pf

/ ..... 0.; / 0..... /0'; .....

~W\ ~-l>- = ~W\~-l>-

..... //.J. O//.J.

O~ = O~

~

//';0 O//.J.O

~\d = ~\d

-..... - .....

~:,: =~:,:

5) Na rijecima G _;iJ\ cz-zunimii (na kraju 10. ajeta u poglavlju "EI-Ahzab"), 'J _,.:)\ et-resiilii i ~\ es-sebilii (na kraju 66. odnosno 67. ajeta istog poglavlja), te rijeci \~)~ kaviirIrii (na kraju 15. ajeta poglavlja "El-Insan") zastaje se na nacin, koji je opisan pod tackom 3.

Ako se, medutim, na spomenutim rijecima ne zastane, one ce se izgovarati kao da na njima \ (eli!) i ne postoji:

/ ;r& /

o _rkJ\ ez-zuniine,

'J ~)~ '\

J et-testile,

j;...J\ es-sebile, ~):,; ksviuite.

Sve ovo vrijedi i za rijec G{ (ene), gdje godje u Kur'anu napisana, kao i za rijec Ls:J (lakinne) na pocetku 28. ajeta poglavlja "El-Kehf".

Ako se zastane na ovim rijecima, onda se elif izgovara (dugo a); ako se ne zastaje, onda ce se prijeci, kao da elifa i nema:

G{ (ena), Ls:J (liikinna);

0l (ene), ~ (lakinne).

74

..

ZNAKOVI ZA ZAST AJANJE

Znakovi za zastajanje na nekirn rijecima u Kur'anu stoje iznad rijeci, u toku ajeta, ili na kraju ajeta.

Naprirnjer:

U toku jednog ajeta moze biti i vise takvih znakova na raznim rijecima, npr.

rw~~i ~j G:-IjJr ~r ~ ~ ~ j, ~~~llj ~ljWI ~t_;

~ .... 0 y. ~ ,.., jl '" ~ 0,. 0".,,., O""..b 0 y. jl ... 0 "., ::;".. 0 "

~~~I~lrj c~~ ~ ~~j)~ C~ljji

Znakovi, koji stoje u Kur' anu na pojedinim rijecima, u vezi sa zastajanjem, jesu sljedeci:

zatim:

j--.r'-J-~-~-.

Konacno imamo znak: , tj. jedno opetovanje triju tacaka, uz

j,

koje obicno stoji znak ili c. Ako zastanemo na prve tri tacke, ne tre-

ba to ciniti na druge tri i obratno.

Znak za zastajanje na kraju ajeta je tacka, koja se pise u obliku male kruznice ( 0 ) iIi spIetene crte u obIiku cvijeta ( .,l~ ), pred kojima ponekad stoji i jedan od gomjih znakova.

Treba narocito napomenuti, da se gomji znakovi razIikuju po svome znacaju, u vezi sa zastajanjem, i to kako slijedi:

75

1) Znak

ukazuje na obavezno zastajanje vakfun liizimun, npr.

2) je takoder znak za obavezno zastajanje (el-emru bi-l-vekiii,

npr. -'.j4-_,~

.l. ...

3) znaci potrebu zastajanja (el-vakfu-l-mutlaku), npr.

lo~~O<>~N ~)

4) ~ je znak da je na rijeci bolje zastati (el- vakfu evlii), npr.

JjJl;-"'-;'-/~ ",..,...- .",

>- 4i-J \ 0'" 1\..S

6) ) znaci da je na rijeci bolje prijeci (vakfun mudievvezun), npr.

5) C znaci, takoder, da je na toj rijeci bolje zastati (vakfun

"II: 0 ... ,

diii'izun), npr. cJJ.)

. .....J. ojl

)\ A • .)

~ )~

7) .r" znaci, da je dozvoljeno stati, ali je ipak bolje prijeci (vakfun murebba$un), npr. ./~~r.i jj\ ~)

8) J znaci, da je bolje prijeci ( ~)\ ~ ), naprimjer: J~r

d-

9) znaci, takoder, da je bolje prijeci (el-vaslu evlii), npr.

~~~t

10) (iii), kad dode iznad rijeci, u toku ajeta, znaci da na toj rijeci ne treba zastati; a ako zastanemo, onda tu rijec treba povratiti (ponoviti), na primjer:

::: ,....,. jl ~ _; jl,.., ".,,, ')r"ll: ,.,,, 0 Jl_j.

cw, 'r .ill I ~~\) uP .r" r+!P ~

" ,.... - '"

76

Kad pak ovaj znak dode na kraju ajeta, zastajanje je dozvoljeno:

Napomena 1.

Ako se, pri nestanku daha, zastane narijecima, iznad kojih stoji jedan od sljedecih znakova: J ,J' , J iii ~ ,onda te rijeci ne treba povracati.

Napomena2.

U Kur'anu nailazirno cesto na znak C (ajn) i to sarno na kraju ajeta.

Ovaj znak sluzi sarno kao napornena da se na kraju takvog ajeta zavrsava jedna rnisao (jedna Iogicka cjelina), a na pocetku sljedeceg pocinje nova. Prerna tome, ovaj znak narn sluzi kao upozorenje da _ pri pocinjanju i zavrsavanju ucenja, narocito u narnazu - vodirno racuna 0 cjeIini kur' anskih rnisli.

Napomena3.

Svi spornenuti znakovi, u vezi sa zastajanjern, koji stoje na kraju pojedinih rijeci u Kur'anu, znace - uglavnorn - ono, sto u nasem jeziku znace: tacka, dvotacka, tacka i zarez i s1. (interpunkcija).

Napomena4.

U raznirn vrstarna Mushafa, neki znakovi zarnjenjuju druge, i to

di . .1 J"'.j

one koji, uglavnom, irnaju isti znacaj, naprirnjer: mjesto 1

. ~'d

mJesto It .

Napomena5.

Kad hocerno zastati na rijeci, na kojoj nema nijednog od gornjih znakova za stajanje, treba dobro paziti - kome god je to moguce - da

77

zastanemo na onoj rijeci, gdje se nece bitno okrnjiti iIi pokvariti zapoceta misao, kao i to da prekinutu misao ponovo zapocnemo tako, da ne krnjimo gramaticku cjelinu rijeci.

Evo nekoliko primjera pravilnog i nepravilnogzastajanja i ponovnog nastavljanja ucenja:

a) :J~ jJ ~ ) ~t

~

Pravilno je, za nuzdu, zastati na rijeci ~~, ali je i pravilno pono-

vno nastaviti od rijeci ~ ~ . Prema tome, bilo bi nepravilno zastati na rijeci ~ ili ~,kao 8tO bi bilo nepravilno ponovno

~

zapoceti sarno ~~ ,iako smo na toj rijeci zastali pravilno.

Ako smo prisiljeni zastati na jednoj od ovih rijeci, trebamo to uciniti, ako je moguce, sarno na rijeci ~G..._.:jl ida ponovno preuzmemo obje rijeci, jer bi inace pokvarili rnisaonu povezanost ovih rijeci:

"" ~ - .... .J. ~ ,; y. :;:; '" j. :;:; ... ; ,., 0 .... .J. ,...0,/ Jl;ll",

c) J)_f':ll J)~U\ J_,$I)I J~UI J)...\..4WI J)~W\ J~l:J\

'" ,... '" '" ..- " ....-

Ako smo prisiljeni, mozemo zastati na svakoj od ovih rijeci.

Medutim, kad nastavljamo, treba svaku od ovih i slicnih rijeci otpoceti sa njenim odredenim clanom (lsmu-t-te 'rity; kao da je napisano, npr:

Napomena6.

Treba znati da u Kur' anu ima mnogo rijeci na kojima se ne srnije zastajati, buduci da one nemaju svoje samostalno znacenje, jer stoje uz druge rijeci za njihovo cjelovitije razumijevanje.

To su, uglavnom, sljedece rijeci:

78

..... 0..... " /' /~ / / ;:;:; ~ 0 / ~ / ;:;:; 0 / {/ ,:;i/

j Y - b - ~) - JI.:>- - - - i' - ~I - ~l- jl - ~I - ~I

/ 0/ / 0/ 0 / / ;:;:; / ;;J / ~o/ // 0...- ~ 0/

~ -~- J.i- w-~-~-~- ~-~-d'-~

, -,

:; - '1} - } - J:l- w - ~ - J - ;J - '1 - ~ - j5- - LS

C-jo-~-~_?_~_~~~

/ ...- ,... /

Kad prisilno zastanemo na rij eci , pred kojom stoji jedna od ovih i slicnih rijecci, moramo, kod preuzimanja te rijeci, preuzeti obavezno i tu rijeccu, npr.

~ jJ\ 0tJ -~~~~ J~r 0~ - \)~ Jt ~~ - QT~lJ - 0~ ~ \~~

79

SESTI DID

ARAPSKA ABECEDA

/ /0; ;;

ALFABET - ~~I J J?

/

Arapski alfabet ima 28 harfova i svi su konsonanti:

Glas (harf) Arapski naziv Odgovara slovu
• \ hemze (eli!) '(a)
..,., ba' b
-=- ta' t
-::_, ss: s
r- diim dz
L
,..- ha' h
'-
;- ba' b
'-
0 dal d
~ zal z
_) ra' r
_) za' z
J' sm s
,_,:.. sin S
~"'" sad s
_? cjad Q
.b ta' t
j;, ~a' ?-
'sin ,
y
'-
y gam g
'-
j fa' f
j qaf q
.!l kat k
J lam 1
~ mim m
j nun n
3 vav v
J, ha' h
~ ja' J 83

r"----

Kad gornji alfabet uporedirno s nasom abecedorn, vidjet cemo da rnnogi glasovi arapskoga jezika ne postoje u nasem jeziku, da su neki priblizni nasim, dok sarno neki potpuno odgovaraju nasim glasovirna.

Svo je to opsirno obradeno u odgovarajucim poglavljirna ove knjige.

84

OVOKALIMA

Rekli smo da su svi harfovi arapskog alfabeta - konsonanti. Ali, da bi se rijeci mogle izgovarati, moraju postojati i vokali.

Oni se u arapskom tvore pomocu pojedinih konsonanata i posebnih znakova.

U arapskom jeziku ima sest vokala, a dijele se u dvije grupe: kratki i dugi.

KRATKI VOKALI

/ ;

Kratkih vokala ima tri ito: - (e/a) , - (1), - (u).

,)l ..... //

Kratki vokal zove se harekeh ( 4S'.r-).

~ ~/ ... )

Harf sa kratkim vokalom zove se muteharrik ( ~ ~).

"sz...... 0..... ,..,

Kratki vokal e (a) zove se fethah ( ~ ), a pise se iznad harfa (_).

,.g: .... o .;-

Kratki vokal i zove se kesreh ( o~), a pise se ispod harfa (_).

~:iJ " ;

Kratki vokal u zove se dammeh ( ~), a pise se iznad harfa (_).

Primjeri:

... ......... .... ; .... ; ....

~ (ke-te-be), ~ (ku-ti-be). ~ (ha-su-ne)

Izgovor ovih vokala je kratak, kao u nasim rijecirna: zet, hljeb; nas, casa; sit, mlin; dud, pun.

/

Kratki vokal e ( - ) pise se katkada uspravno ( - ) i u tom slucaju

izgovara se kao dugo a, npr.

...- j. 0 ....

\~ (ha-z8j, cr:": _) (reh-ttui-ruiy.

Isto tako i kratki vokal i, kad se pise uspravno, cita se kao dugo I: ~ (bi-hf).

85

SAKIN - SUKUN

~ / ~ J. J.

J~-4J~

,. /

Harf bez kratkog vokala zove se siikin ( JL... ) i u tom slucaju ima

0"" ~ Jl j1

iznad sebe znak u obliku kruzica (-), koji se zove sukiin (J yC).

Primjeri:

~ (kab-le), ::;. (bej-ne).

TENVIN - ;.r..~

/

(Pcdvostxucenje kratldh vokala - nunacija)

Kratki vokal moze se podvostuciti i tada se zove tetivin.

Ovo podvostrucenje nastaje dodavanjem u izgovoru glasa J - (n)

,.

izgovaraju ovako: - (en/an), - (in), - (un).

~

(nunacija). U tom slucaju, kao podvostruceni, kratki vokali pisu se i

~

Tenviti dolazi sarno na kraju rijeci i izgovara se kratko: en, in, un.

,.

(un) pisu se iznad harfa ( -, -), a podvostruceno kesie (in) pise se

Podvostruceno fetha (en, odnosno an) i podvostruceno cjammeh

~

ispod harfa (-).

~

Primjeri:

:::. ~~ (bej-tun), ~~ (jev-men), ~ (il-min),

- /

86

DUGIVOKALI

Dugih vokala u arapskom ima tekoder tri: a, i, ii.

Dugi vokal nastaje od kratkog, ako se iza ovog nalazi jedan od harfova: \ , J iIi '-? .

Znak ieths, sa eliiom iza sebe, daje dugo a ( \/ _ );

Znak kesre, sa glasom 0 iza sebe, daje dugo i ( 0 - );

-'

Znak damme, sa glasom J iza sebe, daje dugo ii () - ).

Primjeri:

J~ (ka-le), ~ (ki-le),

'" -'

.JJ::; (dii-run).

Kad izgovorimo jedan dugi vokal (dugo a, dugo i ili dugo ii), onda je to vokal obicne, normalne duzine, kao u nasim rijecima: rad, trud, stid itd.

Toliko traje i izgovor arapskih dugih vokala i to predstavlja njihovu obicnu, normalnu duzinu. To je mjera, koja nam sluzi za mjerenje neobicnih duzina, koje su obradene u ovom Tedzvidu.

Napomena 1.

Dugo a, osobito na kraju rijeci, pise se cesto i sa 0 (mjesto eli[a), npr.

~ (ala), 0)'"::; (zikra), \~_.~ (benaha).

87

Napomena2.

Po starom pravopisu Mushafa, dugo a ponekad se pise i sa j ( vavorn), npr.

VI. /' "9,,.... ..-

o ~ seliitun (mjesto o~ ),

~ ,/ ~ .... ."..

o~ j zekiitun (mjesto 01.5' j),

.J"!j tibii (mjesto ~j).

88

----~-~~-~-------------------------

OSTALI ZNAKOVI

v _ ~ c ~

TESDID- -4~

(pojecenje, udvostrucenje)

Jedan konsonant moze biti i udvostrucen. U tom slucaju, Arapi ne pisu dva harfa, nego sarno jedan, a nad njim stave znak za udvostrucenje, koji se zove tesdid, a pise se u obliku malog dvostrukog po-

w

lukruga (-).

Primjeri:

...l,o (medde), ~ (dieddun).

MEDD- ..l.o

Znak za neobicnu duzinu zove se medd, a pise se iznad harfa, u

_r:'

obliku izduzene povijene crtice ( -, ).

Primjeri:

~~ (dia-e), C k- (hadi-die).

Vrste neobicnih duzina posebno su obradene.

Hemze je grleni glas, koji se pise u obliku savijenog elifa (s ). Katkada stoji sarno, a katkada mu kao nosilac sluzi jedan od harfova: I , ) , lS .

U ovom drugom slucaju pise se iznad harfa.

Jedino stoji ispod elite, ako se izgovara sa kratkim vokalom i, npr.: 89

I

~ ,.... 't jl

'-;0-'1 (e-bun)~ri (ummun),

~/ 0 Vl 0/

0YA (ih-ve-tun), '-;o-'b (de'bun),

,", ,".J1o Jl

P (bj'run), ;J;J (lu 'lu 'un).

U svim ovim slucajevima imamo hemze koje se rita, ono se

c ..... o)l"...o/

zove: ~Ior

Postoji, medutim, i hemze, koje se ne izgovara, preko kojeg se pre-

o ...... 0 jI,...o ,...

lazi, i ono se zove: J.o}1 Or .

Primjeri:

~8:JI ::._u~ (zslike-l-kitsbu), ~Ij (van-zur),

, ,

Q~JJI o_;JI _; (fi-l-hajati-d-dun'ja), \~:~;:,\j (fentekamna).

, ~,

Hemzetu-l-vesli pise se katkada u obliku znaka - ,iznad elite ( I ), ali se vecinorn i ne pise.

~..... oJ{" ,/

Ovaj znak zove se ~ iii J.o).

0/0 )./0"...

Ako se ispred J.o}1 or nade dugi vokal, on se rita kratko.

Prirnjeri:

,...0-& 0 "...' //

L;JJI _; (fi-d-dun 'ja), J:' _/~I Js- ('ale-l-erdl).

~, ,

Pravila 0 hemzetu iznesena su opsirno u arapskoj gramatici, pa se pretpostavlja, da dak vee dolazi sa tim znanjem, kad pristupa ucenju tedzvida,

Ovdje to sarno ukratko spominjemo da ukazemo na vaznost toga glasa, ciji izgovor, u tedzvidu, igra veliku ulogu.

Sve ove pojedinosti 0 vokalima i konsonantima, kao i 0 znakovima za citanje i pravilan izgovor, predstavljaju temelj arapske gramatike, pa se ni tedzvid, kao predmet, ne moze zamisliti bez njih.

Zato smo im dali posebno mjesto u ovoj knjizi.

L

90

SEDMI DID

o MUSHAFU

GRUPE KONSONANATA NA POCETKU NEKIHSURA

Mnoga poglavlja u Kur' anu pocinju pojedinim grupama konsonanata (harfova). Njihov izgovor i duzina razIikuju se od izgovora istih harfova u drugim kur' anskim ajetima.

Cerrnaest glasova - dakle polovina arapske abecede - zastupIjena je, pojedinacno ili grupno, u pocecima nekih poglavlja u Kur' anu. Ti glasovijesu:

'-:? ' ../l:J , 0 , i ' J , .!J , J , t ' ..b , o" , J' ' J ' C ' \

Svaki od ovih cetrnaest glasova, izuzev elif, ima svoje mjesto u pravilima tedzvida, s obzirom na njegov izgovor. Tako glasovi, koji su i latinicom oznaceni sa dva slova (npr. ba, ta itd.), imaju obicnu duzinu (meddun tabI'ijjun), dok svi ostali - izuzev t - imaju neobicnu obaveznu duzinu (meddun lazimun). Sarno glas t ima duzinu meddu lIna. Spomenuta neobicna duzina dolazi zbog treceg glasa kao uzrocnika neobicne duzine (sebebu medd) prethodnog harfu medda.

Buduci da se cesto grijesi pri izgovoru pojedinih harfova, koji stoje na pocetku odredenih poglavlja u Kur' anu, nuzno je osvmuti se posebno na njihov pravilan izgovor, narocito stoga sto su oni vecinorn medusobno vezani, pa ta povezanost iziskuje primjenu odredenih tedzvidskih pravila.

Te harfove, (na pocetku pojedinih kur' anskih sura) treba izgovarati kako slijedi:

1) ~\ (Elif-liim-mIm): = I (eli!); ~ ':1 meddun liizim, ~ meddun liizim; a kad se u izgovoru spoji ~ ':1 i ~ , nastaje idgiim; mislej-

93

ni me 'a-l-gunneh, i to sve zajedno treba izgovoriti kao da je napisano:

o ~~ 0 ,....

yW\

~ "

2(~\ (Elit-liim-mim-siuiy: ~I , ~ ':1 i ~ izgovara se kao pod

tackom 1, a ~ L.::.o = meddun lazim. Prema tome, citav sastav treba

~~J ",,_' ••

izgovoriti kao da je napisano: ~ ~)WI .

3»)1 (Elif-liim-rii): ~I i ~ ':1 kao po~ tackorn 1, a C (rii) = meddun tebi'ijjun; dok se u cijelosti izgovara kao da je napisano: ~

(~lo:tl

IfJI.R..)·

~,.", ,....o,~~··.Jo ".,

4) )\ (Elif-liim-mim-rii): izgovara se kao daje napisano: \~yW\

Tedzvidska pravila za izgovor spomenuta su pod tackama 1 i 3.

r",,,,,j ~ 0 "., "., ."

5) ~ (Kiif-hii-jii-ajn-siid): Jt5' = meddun liizimun; ~ i ~ =

meddun tabi'ijjun; ~ = meddu lin; ~G = meddun liizim. Prema

,.;"'" »!;,I ,... ,/ 0 ~ . .,.J

tome, citav sastav izgovara se kao daje napisano: .)~~4-9t5', s tim,

sto izmedu glasova 0 i if (::;:. i ~ G,) ima ihfii.

" I ,/

6) .J..:, (Tii-hii): \.b i ~ oboje meddun tabi'Ijjun. Prema tome, cijela

ova rijec izgovara se kao da je napisano: c,. t1

7) ~ (Tii-sin-mim): 11 = meddun tebi'ijjun, dok su ~ i ~

c

meddun liizim, s tim sto ce se glas 0 iz rijeci =: uklopiti u glas i iz

c

rijeci ~ ,tj. ovdje ce biti idgiimu me'a-l-gunneh. Prema tome, citav

sastav treba izgovoriti kao da je napisano: '~.:: :/: 11 (tii-sin mim).

~ J '

8) ~ (Tii-sin): tedzvidska pravila za izgovor spomenuta su pod

tackorn 7 (meddun tabi'ijjun i meddun liizimun). Ovaj izraz treba

o ~ .... " ....

izgovoriti kao daje napisano: ~\.b.

I

I

L

94

_ _.J ,.... 0

9) u-:: (Iii-sin): ~ - meddun tabi'ijjun, ~ - meddun Iiizimun.

Citav sastav treba izgovoriti kao daje napisano: ~~

10):; (Sad): izgovara se kao daje napisano ~G (meddun Iezimun).

r -' 1

11) r--> (Ha-mIm): t__;_ = meddun tsbi'ijjun, ~ = meddun

liizimun. Citav sastav treba izgovoriti kao da je napisano: ~.~

~~~ /

12) J--->- r->- (Ha-mIm-ajn-Sln-kaf): r--> (Izgovor objasnjen pod

tackom 11); ~ - meddu lin; ~ i :_;~ - meddun liizitnun, stirn

o 0.... 0

sto je ihfa izmedu izraza ~ i ~ (izmedu glasova J i v), te

izmedu ~ i :_;l_j (J i J ). Prema tome, citav ovaj sastav treba

" 0 r: o~o'::' 0 "..-"

izgovoriti kao daje napisano: j\Q' '~c. ~G-

,.... , ,

13) J (Kat)::_;~ = meddun liizimun.

,_. 0 ~

14) J (Nun): 0 _iJ = meddun liizimun.

Svi glasovi, koji su zastupljeni u gornjim izrazima, a pod tackama 1-14, i koji imaju obicnu duzinu (meddun tabI'ijjun), obuhvaceni su

" .;." ~ ....

izrazom: _r-+b <E (hajjun teburey; dok su ostali, u kojih je treci glas

uzrocnik neobicne duzine, svi meddun liizitnun (obavezna duzina - cetiri obicne), a sadrzani su u izrazu: ~ ~ . Izuzetak cini glas t (ajn) , kojije meddu lin.

Svih spomenutih cetrnaest glasova sadrzani su u rijecirna:

~ .. ~

. J :1,~ ~ (':.._. ~

.r" c ~,__~

, , /

tNessun hskitnun kii(i 'un lehii sirrun).

95

o PISANJU MUSHAFA I DANASNJEM PRAVOPISU

UJI~/ ~I~ d.. j

/ / /

Da bi bilo sacuvano pismo prvog Mushafa (hattun usmanijjun), danasnji Mushafi pisu se po uzoru na prvi, bez obzira na kasniji razvoj i pravila arapskoga pisma (hattu-l-kijas). Tako je doslo do toga da se neke rijeci pisu danas drukcije nego sto su napisane u Mushafima. Stoga, - a i zbog nepoznavanja ove cinjenice - dolazi ponekad do pogresnog izgovaranja ovakvih rijeci. Da bi i ovakvi izrazi bili izgovoreni pravilno, izraden je, arapskim abecednim redom, nize navedeni iskaz.

U Mushafima, na primjer, gdje god je ) (vav) nosilac hemzeta, on ujedno sluzi - ako je to potrebno - i kao dugi vokal ii. Zato je na takvim mjestima tesko razlikovati dugi vokal od kratkog. Sarno dobar arabista, koji razurnije tekst Kur'ana, moze ovakve rijeci pravilno izgovoriti, npr.:

o ~ y.,. ..-

~ j ~ - bedeiikum (dugo il), (Tevbe, 13),

~~ - jekleukum (kratko u), (Enbija, 42),-

c y. y. "., 0 ,/

~jJ..4 - jezreukum (kratko u), (Suara, 11).

(U prilozenom Iskazu navedena su sarno ona mjesta, gdje se bemze nad vavom cita dugo, tj. gdje vav ujedno sluzi za oznaku dugog vokala il).

Da bi trazenje takvih i slicnih izraza neupucenima bilo olaksano, treba napomenuti da su, pred takve rijeci, nuzno morale biti ubiljezene i druge, koje su odvojene zagradom ( ). Pored toga, stavljeno j e ime poglavlja i broj ajeta, u kojem se ta rijec nalazi, (osim rijeci, koje se ponavljaju, a za koje je stavljena napomena "gdje god"). Ispustene su rijeci, koje - spajajuci se sa drugima - nece biti pogresno izgovorene.

96

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

ABECEDNI ISKAZ KUR' ANSKIH RUEel PO NAClNU PISANJA I IZGOVORU

(Hattu-l-Mushafi ve hattu-l-kijasi)

,/ )I ~/;/

J_r..sl

, ,

~LII~l

:;l1r

~ ~

)jl

, ,- ~

~jl

s

Jjl

.,.9. .Joe/'

Ij_rl Jl

)I 0;

I~I

~ 0, . ~ .~

lS'r.-' I

~

I

y. e.:»:

Jj_r..st

;.~ '" //

l5' yl

y..,., 0 -",..

Ijy...>-I JI.;

~~,

IjjL..1

y. 0 ..... 0 ;

Ijj~ly

, ,

~ :~:O "I I~l

0~r ili ~r

~~

)1

, ,..., ~

~:;I

~

JI

JI

JUnus 18

Ta-ha 18

Mu'rninun 108

Jusuf 110

Enbija' 34

gdje god

gdje god

Nisa' 176

gdje god

""

""

gdje god

Bekare 31

gdje god

97

30 51 167 13

15 '\~·C f~'c gdje god
J. JJ .
o .9- _; '" ,.. o ~ ~ / /
16 ~'..u ~Jj~ Tevbe 13
J .
/ ~,-/ ~,-/
17 0 .. kl o JY....r! Junus 41
18 ~S.}·~ ~ ~.~ gdje god
J..r! ss»
0 s s 0 ~ ~
19 < < " "
~JY! ~))y!
'~~~ , ';~~ ,
20 Ij~y! ~\j..r! Mumtehane 4 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

o ;

.... .J. :),...0

0j~

.; ;. ~J '"

0jL:J

_j. .... 0 '"

I~

.... 0 .J .J '" '" ;:, ....

~ - r j.6.i r-1

.J. '" ::> .,-

1y.1;

c ~

.,.. ,; 0 .... 0 '"

0)j~

, - / ;, /

0)jL:J

31 32

98

I<b.J .

Ra'd

Ahzab

Bekare

Zuhruf

gdje god

""

Jiisuf

gdje god Ta .. ha

Nisa

gdje god

""

85

119 135

""

J

~. jt>./

J)).J

~)

gdje god

34 35 36

""

""

""

13

37 38

Rum

Ma'ide

69

gdje god

""

Kehf 16

42 43 44 45

Alu Imran 168

; /0 /

Ij}l;

/ jt / /

0J.lW

Muzzemmil 20

Vaki'a 53

99

J
jl o: /0 /' ':1 J.;;I/ ",0 /'
45 ~~I ~~~~ Nem1 21
46 Ls:J ~ Kehf 38 r
47 i3~ ot. gdje god
'f- .J. 0'" ..- ~ ;'
48 ~ ~.i. ~)_f..G A'raf 18
)
49 ~~ ~)~ gdje god
.J. // 0 ; ,0
50 IjLJI )WI ""
51 .0~ .0yC ""
~
/ ; 0; 0 ; 0; 0
52 0~1 0)~1 Vakia 53
J./ ;. 0 / c ;/ j1 0 ,... 0
53 O.:l j_rJI o.:l)jyJI Tekvir 8 ~
J. e: jl e:
54 . ~ . . ~ . Enam 143
rS_r.J rS)_r.J
~, ~,
..... ..1'0/0,.., "....i-%/
55 Iy..lj J y..ljJ Kehf 14
.J.~' /' ;-:: /
56 I s- ~ • >-L::....i Hild 87
.r-'
J
/ ; ;
57 (.,? J) (.,?J)) A'raf 20
,
;~ ~ / ~ jl~ ,.., '* .... ;:i:i
58 .ill I J) 0l .ill I ~) 01 "
-, -, /
.s
..
-; s ; " ; / ~ ; / " ; /
59 L... ~ ~ L)~ -if)~ gdje god
y:. - if y:.
J. .... 0, jl "" 0 .....
60 I ~ ..J......, ~ ..J......, ""
) .~ ) .~
100