Малолетничка делинквенција

Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Малолетничка делинквенција је преступничко понашање специфично за популацију малолетника. У ужем, строго правном смислу, сви видови понашања младих, старијих од 14, а млађих од 21 годину који, према закону, спадају у кривична дела. Сви облици делинквентног понашања младих могу се сврстати у четири категорије: радње деструктивно уперене против интегритета других личности, радње деструктивно уперене против власништва и материјалних добара других, радње повлачења и радње самоуништења. Постоји и подела која у облике делинквенције укључује: преступе кривично-

Делинквент
Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Делинквент је у ширем смислу особа која испољава антисоцијална понашања којима крши моралне, прекршајне и кривично-правне норме. У психолошком смислу, некада значи делинквентну личност која има одређена и специфична психо-социјална својства (нпр. психопатија, агресивност, емоционална незрелост, снижена интелигенција итд.) која узрокују девијантна понашања. У кривично-правном смислу – особа која је извршилац кривичних дела. Појам се најчешће везује за малолетнике који врше прекршаје и кривична дела. Делинквенција је у општем смислу укупност људских понашања којима се угрожавају основне друштвене норме и вредности. У ужем и најчешће коришћеном смислу, под делинквенцијом се подразумевају различити облици девијантног и некомформистичког понашања деце и малолетника којима се крше неке од друштвених моралних, прекршајних и кривичних норми. Најчешћи облици малолетничке делинквенције су асоцијална понашања, различити облици прекршаја, имовински деликти и деликти против живота и тела. На ова понашања постоје специфични институционализовани превентивно заштитни, породично правни и процесно кривични видови друштвеног реаговања који се разликују од друштвеног реаговања на преступничка понашања одраслих.

Prvi znaci devijantnog ponašanja primećuju se još u ranom pubertetu i zato. To su. psiholog Postavljeno: 06. društva koje toliko želimo da zaštitimo. Kao svevideći advokat naroda. Sredstva masovnih komunikacija. Međutim. ali u Srbiji pod maloletnicima se podrazumevaju lica od 14 do 18 godina. dakle. Po užoj definiciji. da je granica početnog perioda adolescentnog razvoja znatno snižena. Ove okolnosti pružaju . u neprestanoj trci za senzacionalizmom. ali i razvijene svesti o svojim postupcima kao i odgovornostima za iste. mogao bi poprimiti ogromne razmere. uzimajući u obzir. zabrinjavajuće je koliko rano se počinju ispoljavati kriminogeni uticaji društva na ponašanje mladih. ali i prostitucija. Mentalni sklop i delikvencija Maloletnici se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti. razlikuju se uža i šira definicija. Iako se može reći da se do sada ovaj problem mladih nije primećivao. Kada je u pitanju zakonsko određenje maloletničke delinkvencije. Kada se radi o široj definiciji. bežanje iz škole. "nepristojno ponašanje". dalje se razlikuju druge dve kategorije: mlađi maloletnici (od 14 do 16 godina) i stariji maloletnici (od 16 do 18 godina). samo ako znate gde bi trebalo da gledate i ako želite da vidite. a ne vidimo korov u našim "staklenim baštama". kriminala i krvi.01. bekstvo od kuće). ne libe se objavljivanja zločina među maloletnicima. odnosno lica od 18 do 21 godine života. mlađi punoletnici. na sadržaj njihovih misli i u krajnjem slučaju na njihova kriminalna dela prezentovanjem sadržaja koja su prepuni zločina. Ukoliko se na vreme taj uticaj ne primeti i ne spreči. i to nam ukazuje da su maloletna lica manje odgovorna u društvenom i moralnom smislu. trebalo bi da paze i vode računa o ljudima koji im veruju. iako upoznati sa činjenicom da velikoj meri utiču na razvijanje svesti maloletnika. u nekim zemljama (među kojima je i Srbija) pod maloletničkom delinkvencijom podrazumevaju se sva ona ponašanja za koja bi punoletna lica krivično odgovarala.... Delikvencija kap socijalni problem Maloletnička delinkvencija je zaista postala jedan od ključnih problema našeg društva.2010 Mediji. psovanje. danas je nemoguće ne videti. Problem maloletničke delinkvencije je problem društva. Ponekad treću kategoriju mogu da čine tzv. Ovim su obuhvaćena najraznovrsnija maloletnička ponašanja: autostopiranje. krivična ponašanja lica određenog starosnog doba. Strahujemo od "globalnog zagrevanja". maloletničku delinkvenciju ne čine samo prekršajna dela kažnjiva zakonom već i ona dela koja kod punoletnih osoba nisu kažnjiva (npr. Starosne granice se razlikuju u pojedinim zemljama. narkomanija i dr.Uticaj medija na maloletničku delikvenciju u Srbiji Autor: Jelena Ristevski. ali i novinari kao neizostavni deo medija pretstavljaju "oči i uši" javnosti. U okviru ove kategorije.

negativan uticaj vršnjaka. Ovi etiološki. osećaj inferiornosti. kada punoletno lice u vreme suđenja nije navršilo 21 godinu života. prema njima se ne mogu izricati niti primenjivati krivične sankcije. faktori mogu se podeliti na: · faktore koji su vezani za ličnost · faktore socijalne sredine Pod ličnim faktorima podrazumevaju se: niži nivo inteligencije u odnosu na ostalu (nedelinkventsku) omladinu i to se ispoljava kroz loš uspeh u obrazovanju. psihopatske crte ličnosti kao što su agresivnost. te mu sud može izreći neku od krivičnih sankcija koje se primenjuju prema maloletnicima (vaspitne mere. Mlađa punoletna lica. od 18 do 21 godine starosti. Jedine mere koje se prema njima mogu primenjivati su mere socijalne zaštite. Krivično . Međutim. od 14 do 16 godine starosti. uključujući dela i prekršaje. odnosno njihovo sazrevanje i socijalizaciju. mlade osobe su istovremeno u velikoj meri podložne uticajima koje njihov razvoj i ponašanje mogu usmeriti ka nedruštvenom (asocijalnom) i protivdruštvenom (antisocijalnom) ponašanju. nedostatak osećaja odgovornosti. tako da se prema njima ne može pokrenuti niti voditi krivični postupak. a izuzetno može se primeniti i kazna maloletničkog zatvora (za teška krivična dela). upravo zbog nedovoljne razvijenosti ličnosti. to su lica od 16 do 18 godina starosti. Na razvoj ličnosti maloletnih lica. kulturna zaostalost i kultuni primitivizam idr. Karakteristike ličnosti maloletnih prestupnika nisu uzrok njihovog delinkventnog ponašanja. to su slučajevi. utiču mnogi subjektivni i objektivni faktori. Takođe. Vrste krivičnih sankcija koje se primenjuju za maloletne delinkvente Vaspitni nalog može se primeniti prema maloletnom učiniocu krivičnog dela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. kao i emocionalna nestabilnost idr. neadekvatno korišćenje slobodnog vremena. nedostaci i neuspesi u školskom obrazovanju. prema njima se mogu izricati i primenjivati vaspitne mere. sredstva masovne komunikacije sa negativnim sadržajima. prema njima se mogu primenjivati i izricati samo vaspitne mere. nesposobnost prihvatanja drugih. · stariji maloletnici. kazna maloletničkog zatvora. egocentričnost. odnosno uzročni. Kao vrste sankcija prema maloletnicima navode se . a primenjuje ga nadležni javni tužilac za maloletnike ili sudija za maloletnike.velike mogućnosti za vaspitanje. Zato postoje velike razlike u ponašanju pojedinaca istog uzrasta. na sledeći način: · deca do 14 godina starosti se smatraju krivično neodgovornim. · mlađi maloletnici. U faktore socijalne sredine spadaju: loši odnosi u porodici. mere bezbednosti) . ali mogu biti preduslov za reagovanje u negativnom smislu. usvajanje kulturnih i moralnih vrednosti i socijalizaciju.pravni sistem naše zemlje klasifikuje maloletne učinioce krivičnih dela i prekršaja. samoprecenjivanje.

Od ukupnog broja prijavljenih. ili u drugoj porodici). dok je osuđeno 1983 lica (688 mlađih maloletnika i 1295 starijih maloletnika). 465 osoba su ženskog pola. vaspitne mere. Maloletna lica se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti i po razvijenosti svesti kako bi shvatali svoje postupke. prijavljeno je 1104 lica. jer tendencije rasta kriminaliteta među mladima u našem društvu vidljive su i zastrašujuće. Maloletnička delinkvencija u Srbiji od 2000 do 2004 godine Čovekov "hod kroz vreme" podrazumeva prolaženje kroz različita starosna doba. u Srbiji je osuđeno 11057 maloletnih lica. razbojničke krađe i razbojništvo. optuženo je 1112. c) zavodske mere. Starost ustvari predstavlja poslednju fazu u psihološkom i biološkom razvoju čoveka. silovanje. Međutim. Samo tokom 2004 godine. od 2000 do 2004 godine. Od ukupnog broja maloletnih prestupnika. teške krađe. a osuđeno je 793 maloletnika (257 mlađih maloletnika i 536 starijih maloletnika). dok je zabeleženo 15884 krivičnih prijava protiv maloletnih delinkvenata. preko mladosti. Na osnovu toga može se zaključiti da su maloletna lica manje odgovorna od odraslih u društvenom i moralnom smislu. teške telesne povrede. taj "opravdani" nedostatak odgovornosti ne sme i ne može biti razlog za opravdavanje krivičnih dela. obavezno lečenje alkoholičara i narkomanskih zavisnika. mogu se izreći i mere bezbednosti. Naravno. kako je to rekao Branko "Kockica". Od najranijeg detinjstva. Vaspitne mere: a) mere upozorenja i usmeravanja: b) mere pojačanog nadzora(od strane roditelja. staratelja. ali i isto tako bili sposobni da preuzmu odgovornost za njih. kao nagrade za učinak u minulim godinama. uz izrečene mere upozorenja i usmeravanja ne mogu se istovremeno izreći i mere bezbednosti kao što su npr. Međutim. prijavljeno je 3120 maloletnih lica. već kriminal. moramo navesti i podatak da je 1133 prijava povučeno jer prekršioci nisu imali ni 14 godina.još i. Ovo su "teške" činjenice. Poražavajuća činjenica je što u našem društvu više ne caruje drugarstvo. ukoliko je za počinjeno delo propisana kazna zatvora od dvadeset godina ili teža. maloletnički zatvor i mere bezbednosti. počinjenih od strane maloletnika. kojima su izrečene vaspitne mere ili kazna maloletničkog zatvora. Maloletniku se zbog učinjenog dela mogu izreći samostalno mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Postoje uslovi za primenu kazne: Prema maloletnim učiniocima krivičnog dela. a optuženo je 15724 maloletnika. . optuženih i osuđenih maloletnika za teška krivična dela u koja spadaju: ubistvo i ubistvo na mah. Zastrašujući podatak je što je broj dece koja ubijaju u porastu i što se može očekivati da se već koliko sutra iz te kategorije mladih regrutuju kriminalci. zrelog doba i poznijih godina sve do duboke starosti. Kazna maloletničkog zatvora može se izreći u trajanju od 6 meseci do 5 godina. optuženo 2726. Prema izvodima iz Republičkog zavoda za statistiku.

U siromašnim porodicama problem je što roditelji nemaju vremena da vode računa o svojoj deci. izaziva u mladima potrebu oponašanja junaka iz filmova i romana. povlači za sobom pljačkanje sopstvene ili pordice iz susedstva. Ta ista deca. Izlišno je govoriti da je ova problematika samo približno dotaknuta. rastrojena porodica ili pak genetičke predispozicije. Gledanje vestern filmova. Upravo iz tog razloga. Naravno. zasluge medija se ne mogu iskjučiti niti zanemariti. ne možemo okretati glavu od činjenice da su i društvo i država odgovorni za razvoj i porast maloletničke delinkvencije. mediji imaju etičku i moralnu odgovornost prema svojoj publici. Naučno je dokazano da deca koja žive u sredinama (područjima) sa izraženom stopom nasilja. onoga što se nekada zvalo šund. . Psihološki profil maloletnih delinkvenata je različit. jer kao što je već navedeno. trilera i čitanje krimi – romana. brinući o tome kako će preživeti sutra. Njihovo opravdanje za takve postupke jeste da se to isto desilo na filmu. Takođe. deca provode dosta vremena u gledanju televizijskih programa. Teška ekonomska i finansijska situacija i nemaština glavni su uzroci vaspitne zapuštenosti ove dece. negoli deca iz sredine sa manjom stopom kriminaliteta. Tako dolazimo do zaključka da. Međutim. Nemali je broj slučajeva nastanka bandi sa imenima i radnjama koja su istovetna sa imenima i radnjama pomenutih filmova. pojedine scene ostaju u njihovoj podsvesti. tako i iz bogatih. jer predstavlja izuzetno složen problem o kojem mnogi psiholozi. te uvek ima povređenih i ranjenih. Primarni mogu biti dezorganizovana. ma kakva ona bila i ma kojoj starosnoj grupi pripadala. veliki uticaj na kriminalnu svest kod dece ima i neorganizovana sredina. želeli mi to ili ne. Slična je situacija i u bogatim porodicama. Nije isključeno ni razbojničko ponašanje kako bi se ostvario željeni cilj. medijski sadržaj se treba preispitati. pedagozi i drugi naučnici i danas diskutuju. Istraživanjima koja su vršena kao priprema za ovaj rad. došlo se do saznanja o uticajima koje masovna kultura ima na maloletničku delinkvenciju i učinjen je pokušaj da se objasne bar neka pitanja vezana za taj gorući problem u društvu i iznesu negativni uticaji koje masovna kultura ima na omladinu. sociolozi. više i češće potpadaju pod negativne uticaje kriminalističkih filmova i šund. bar kad je u pitanju lišenost mladih vaspitne brige. tako da. Oni potiču kako iz siromašnih porodica. Nabavljanje kostima i opreme koje bi im poslužilo za što verniju kopiju filma. televizija je tek sekundarni činilac u razvoju kriminalističke svesti kod maloletnika. pored porodice sa patološkim problemima.Šta je to što pokreće mlade ljude i vodi ih u zločin? Iako polazimo od toga da se glavni uzroci moraju tražiti u porodici. oni su videli. u svojoj igri koriste pravo oružje.literature.

ako brat ili sesta dobijaju više poklona. Ako roditelj dođe kući sa kancelarijskim materijalom. Pre toga dete ne može razumno shvatiti tuđa građanska prava i treba mu pomoći u učenju sa razumevanjem tog ograničenja.Deca koja kradu Autor: mr sci dr Miodrag Stanković Postavljeno: 10. da li je njihov sin ili kćer "maloletni delikvent. U onim slučajevima kada krađom dete izkazuje bes ili pokušava da se sveti svojim roditeljima. deca kradu da bi pokazala prijateljima da su hrabra. oni trebaju da se razmisle da li dete krade iz potrebe da privuče njihovu pažnju. uobičajeno je da su roditelji zabrinuti. Ako roditelji preduzmu odgovarajuće mere. što pripada drugoj osobi. lekcije o poštenju će biti veoma teške za dete da ih razume. ne želeći da budu zavisna od bilo koga. u većini slučajeva krađa prestaje. starija deca i tinejdžeri kradu iz različitih razloga Mladi mogu da kradu da bi se izjednačili. Ukradeni predmet može da postane zamena za ljubav ili pažnju. Iako nauče da je krađa loša.2007 Kada dete ili tinejdžer kradu. uzimaju šta im je potrebno. To je obično između 3 i 5 godina. Ovo se ne treba smatrati krađom sve dok dete ne bude dovljno staro da razume da uzimanje nečega. Najčešće pitanje koje postavljaju sebi je. nije dobro. ili da govore da sada posmatraju dete kao lopova i lošu osobu Uvere dete da je ovakvo ponašanje potpuno neprihvatljivo u porodičnoj tradiciji i zajednici . predviđanje budućeg lošeg ponašanja. Deca mogu da kradu i zbog straha od zavisnosti. olovkama ili priborom sa posla ili se hvališe oko greške prodavačice iz prodavnice u računu. Roditelji su bazični modeli po kojim deca uče.03. Pogotovo sa odrastanjem deteta. Ponekada. Roditelji trebaju aktivno da uče svoju decu o tome šta znači biti vlasnik nečega i kakvi su odnosi sa drugima su poželjni." Za svako dete je normalno da uzme nešto šta mu privlači pažnju. ili da bi poklonila nešto porodici i prijateljima ili da bi bili prihvaćeni od drugih. To je znak da roditelji trebaju da se potrude da pokažu detetu da je važan član porodice. Roditeljima koji su saznali da njihovo dete krade. dečji psihijatar preporučuje • • • • • Da se uvere da dete ne profitira od krađe Kažu detetu da je krađa loša Pomognu mlađima da plate ili vrate ukradeni predmet Izbegavaju prekoravanje. odnosno.

psiholog . 2003 Priredili: Mr sci. Deca koja učestalo kradu mogu takođe da imaju problem poverenja u druge ljude i formiranja bliskih veza. Takva dece će radije okriviti ponašanje drugih. Važni delovi tretmana podrazumevaju pomoć detetu da nauči da ostvaruje veze i poverenje. dečji psihijatar će proceniti razlog koji leži ispod potrebe deteta da krade i razviti plan tretmana. krađa može da bude znak mnogo ozbiljnijih problema u detetovom emotivnom razvoju ili problema u porodici. To će detetu pomoći da bez krivice započne ili nastavi sa dobrim ponašanjem. dečji psihijatar Ivan Topalović. Child Development Institute. zato moram sam da uzimam. Mogu govoriti "Ne daju mi ono što mi treba. Porodično savetovanje ima za cilj da pomogne porodici da podrži dete u procesu promene u osobu koja ne krade i razvija se bez zastoja ili defomacija. nego se osećati krivim. dr Miodrag Stanković.Kada dete plati ili vrati ukradenu robu. roditelji ne trebaju ponovo da komentarišu slučaj. U tretmanu deteta koje krade učestalo." Procena od strane dečjeg psihijatra bila bi od koristi takvoj deci. Ako su krađe učestale ili su udružene sa drugim simptomima ili problemima u ponašanju.

savremenim uslovima. anatomsko-fiziološka i polna zrelost podudarale su se sa psihološkom i socijalnom zrelošću. sekundarne i tercijarne prevencije u oblasti maloletničke delinkvencije. Činioci okoline. kulturnih činilaca i sticaja okolnosti. U okvirima relativno jednostavne organizacije društva. zasnovanih na brojnim. i sposobnost za obavljanje što više poslova. Sve ovo nalaže više napora u oblasti primarne. posebna se pažnja.Ličnost maloletnih delikvenata Autor: prof dr Bojana Dimitrijević Postavljeno: 27. osim socijalnih. Sticanje emocionalne stabilnosti Adolescentima se nameće rešavanje mnogih životnih zadatka i postihnuća u različitim područjima. Preuzimajući dužnosti.u dalekoj prošlosti. u primitivnijim društvima. U takvim društvima. pa time adolescencija traje sve duže a samostalnost se ostvaruje sve kasnije. koje kao najznačajnije često ističu zastupnici nekih socioloških teorijskih orijentacija. Posebno u zadnjoj deceniji 20. Neprihvatljivo društveno ponašanje U objašnjavanju fenomena asocijalnog. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju. adolescentni period označavao je kraj detinjstva i ulazak u svet odraslih. ne mogu u potpunosti objasniti ovakve oblike ponašanja. Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. Život mladih u savremenom društvu je neizmerno složeniji. Protivurečnosti savremenog trenutka nalažu da se mladi što duže školuju. stanje maloletničke delinkvencije kod nas. mladi čovek je tada preuzimao i prava odraslih. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti . koje se uopšteno naziva društveno neprihvatljivim. frustraciona tolerancija. Mnoga istraživanja potkrepila su dokaze o povezanosti ili uslovljenosti takvog ponašanja i osobina kao što su emocionalna stabilnost. obogaćena emocijama vezanim za ljubav i tek probuđenu polnost. Emocionalna stabilnost se postupno stiče.inteligencijom. i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih. poklanja osobinama ličnosti. upornost i drugih osobina ličnosti u užem smislu. veka. to je bilo realnije nego u našim. a posebno ne o njegovoj socijalnoj zrelosti i ekonomskoj samostalnosti. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca. dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji. pa sama činjenica da je adolescent anatomski i fiziološki zreo ne govori neminovno o njegovoj psihološkoj zrelosti. koje predstavljaju relativno stabilnu organizaciju motivacionih sklonosti individue. što je povezano sa potrebom za privlačenjem pažnje .2007 Često postavljano pitanje da li je kriminalna ličnost specifičan biopsihički entitet. Predstavljena su i druga teorijska gledišta i istraživanja koja potkrepljuju dokaze o povezanosti ili uslovljenosti asocijalnog i antisocijalnog ponašanja i osobina ličnosti. u nastojanju da time sebi obezbede što bolje prilagođavanje.04. koja proizilazi iz interakcije bioloških poriva i socijalne i fizičke okoline. postalo je alarmantno. antisocijalnog i delinkventnog ponašanja. Pojam adolescencije kao razdoblja u psihičkom razvoju čoveka nastao je u savremenom društvu.

Nekada se u ponašanju mladih ne razvijaju viši moralni ciljevi. a sadržaj njihovog grupisanja postaje kriminalno ponašanje. ali i sa svojim prijateljima. već još više otažava svoju adaptaciju. Grupacija maloletnika koja sebe precenjuje. pa zahteve grupe koju prepoznaju kao sebi blisku često nadređuju zahtevima roditelja. Kriminalne grupe U kriminalne grupe se povezuju mladi ljudi koji imaju neke psihološke ili društvene probleme. Prisutna je nesigurnost u ličnosti mladih. U ovom periodu oblikuju se i moralna gledišta i shvatanja mladih. pa grupa postaje zamena za porodicu. U vezi sa tim može doći do alijenacije. često se ne može dovoljno voditu briga o pojedincu. Upravo ovokav doživljaj može predstavljati teren na kriminalne oblike ponašanja. za njih nisu privlačne. iako su za time silno žudeli. Njihove stavove o sebi mogli bismo grupisati u tri celine: • • • Oni koji prema sebi pokazuju negativan stav izražavaju nepoverenje u svoje sposobnosti i vrednosti. Njihova povezanost zasniva se na prihvatanju istih gledišta i vrednosti koje grupa podržava. Počinje da se razvija i vlastita individualnost. škola i druge ustanove za mlade. time ne olakšava. postojeći društveni poremećaji će u većoj ili . pa se uprkos druženju stvara doživljaj usamljenosti. Kako se opšti društveni uslovi života stalno menjaju. Izgubljenu ili nedotajuću porodičnu komunikaciju zamenjuju onom u grupi. mladi se uključuju u različite vidove društvenog života. a istovremeno su posebno osetljivi po pitanju ugleda i časti. kroz proces masovnog sprovođenja tih aktivnosti. što kao posledicu može imati otežano postizanje uspeha. Ponekada to mogu biti i grupe sa devijantnim ponašanjem. mladi sve više gube lični kontakt i prisnu povezanost sa roditeljima. ne mogavši da uskladi idealnu i realnu sliku sebe. napetosti i izbegnu sukobe. U procesu traganja za svojim identitetom. gubi se individualnost. kao i sa nastavnicima. što se obično dešava u manje kontrolisanim uslovima. nedostatak samopoštovanja. Većina maloletnika ima još uvek neizgrađen odnos prema sebi. a njihova humanizacija i socijalizacija bitno su oštećeni. ili im ono bar predstavlja način da se oslobode teskobe. U takvim masovnim akcijama. Nastojeći da se što više mladih uključi u pojedine aktivnosti namenjene mladima. Oni imaju potrebu za udruživanjem. U savremenim uslovima. mladi se uključuju u društvo. Sanjarenje se često bira kao jedino moguće rešenje kada su svesni svojih teškoća i nemogućnosti da se sa njima suoče i da ih reše. budu zapaženi i originalni. što nosi zbunjenost i konfuziju vezanu za lične potencijale i mogućnosti. iz čega takođe proističu neuspesi u rešavanju razvojnih i životnih problema. To je posebno prisutno kada porodica. vezana za status i egzistenciju. Formiranje slike mladih o sebi Način na koji se formira slika o sebi i drugima može trajnije uticati na ispoljavanje ličnosti adolescenta. kao i druge elemente koji odlikuju život odraslih. nastoje da se ističu.suprotnog pola i ponašanjima koja do toga dovode. Gubi se svrha njihovih nastojanja da se uključe u društvo i njegove tokove. Olport navodi da je osnovno pitanje mladih: "Ko sam ja?" Neprestano teže da ih tretiraju kao odrasle. a u okviru tog procesa odvija se i unutrašnje menjanje i proces sazrevanja mladih.

kao još nepotpuno formirane ličnosti. dok krivična dela vrše intelektualno jači pojedinci. Neke od osnovnih vrednosti koje adolescenti sebi postavljaju odnose se na potrebu za privatnošću. Na populaciji maloletnih delikvenata. Neka svojstva . Najmanja je važnost data vezi između bolesti i delinkventnog ponašanja. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti inteligencijom. Kao najbitniji navedeni razlog je druženje sa asocijalnim ili antisocijanim osobama iz njihove okoline (40. Sami delinkventi su davali odgovore o uzrocima njihovog delikventnog ponašanja. Istovremeno nesrazmerno izloženi pritisku negativnih političkih i kulturnih tendencija. mladi ljudi su prijemčivi za uticaje koji njen uticaj mogu usmeriti kako u pozitivnot. češće čine intelektualno zaostalije osobe. čine da je upravo ovaj segment društva upravo onaj koji društvene promene najsnažnije doživljava.2%). Kao značajan faktor izdvojen je i alkohol (31. koji se konzumira u vreme izvršenja dela. Iz redova onih koji su izrazito nezadovoljni mogućnostima ostvarenja ovih cileva regrutuju se oni koji na ovakve okolnosti reaguju socijalno devijantnim i kriminalnim oblicima ponašanja. tako i u asocijalnom ili antisocijalnom smeru. čija dinamika pruža velike mogućnosti za vaspitne uticaje i usmeravanje procesa socijalizacija. Doba najveće fizičke snage. Iz ovog istraživanje se vidi da su delinkventni dominantno tražili razloge za svoje ponašanje i svojim osobinama i postupcima. U ukupnoj masi prijavljenih dela. koji oni najoštrije doživljavaju. rezultati pokazuju da se intelektualni nivo razlikuje u zavisnosti od tipa kriminalnog dela. Silovanja. osobe nižih intelektualnih sposobnosti češće su saučesnici i ostavljaju za sobom više tragova prilikom izvršenja krivičnog dela. podložni su krizama koje samo dodatno kontaminiraju ionako težku i kompleksnu razvojnu sliku ovog životnog perioda. Prestupnik ili ne? Često postavljano pitanje da li ima razlike u ličnosti prestupnika i onih koji to nisu. oni čine 27% a u relativno malom procentu učestvuju u masi prijavljenih dela protiv opšte sigurnosti. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih. na primer. Za svoje ponašanje. U ovoj fazi razvojma. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca. odgovarajućim materijalnim položajem.3% ispitanika to navelo kao razlog njihovog neprilagođenog ponašanja. imaju znatno umanjenu pravnu i moralnu odgovornost. Proces prerastanja mladića u zrelu ličnost povezan je sa nizom biopsihičkih promena. maloletnici učestvuju sa 11-16%. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju.7%). ličnost i ponašanje mladih. Po nalazima Burta. kriminalne aktivnosti nekih osoba slabije inteligencije uslovljene su njihovom nemogućnošću da shvate nedozvoljenost nekih postupaka i nedoličnost pobuda koje ih na to navode. Nesklad i raskorak između ličnih interesa i mogućnosti. samosvojnošću. koincidira sa vrhuncem uspona kriminaliteta. već je samo 14. Takođe. profesionalnim uspehom i kvalitetnim organizovanjem slobodnog vremena.manjoj meri uticati i na uslove života. a mnogo manje da su sebe doživeli kao pasivni derivat nesrećnih životnih okolnosti. odnosno neke osobine njihove ličnosti koje su izvan njihove kontrole. Oko jedne četvrtine ispitanika smatralo je da odgovornu ulogu u njihovom delinkventnom ponašanju ima njihova »narav«. Od svih prijavljenih dela protiv imovine. dok osobe viših intelektualnih potencijala obavljaju organizatorske funkcije u kriminalnim aktivnostima. adolescencija. odnosno da li kriminalna ličnost ima specifičan biopsihički sklop. Donekle iznenađuje podatak da ispitanici roditeljima i neadekvatnom vaspitanju nisu pridali poseban značaj.

dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji. sekundarnu i tercijarnu prevenciju u oblasti maloletničke delinkvencije zasnovanu na mnogobrojnim. Potrebno je. Alarmantno stanje delikvencije Posebno u zadnjoj deceniji 20. U mnogim evropskim zemljama. a njihovo ponašanje je sve brutalnije. što podrazumeva primarnu. Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva. veka. kao posebno efikasna pokazala se specifična vaspitna mera sprovedena kroz dobrovoljan. Lišavanje slobode maloletnika koristi se kao poslednje sredstvo vaspitnog uticaja. često u grupama. raznovrsni oblici delikventnog ponašanja ne razvijaju se na terenu bilo koje strukture ličnosti. Iako su se ranije počinioci krivičnih dela protiv imovine regrutovale iz socijalno i ekonomski nižih slojeva. Ličnost prihvata one oblike ponašanja koji se najlakše uklapaju u njenu već formiranu. već raznovrsnim strukturama verovatno odgovaraju raznovrsni oblici asocijalnog ili antisocijalnog ponašanja. postalo je alarmantno. . stanje maloletničke delinkvencije kod nas. stabilnu strukturu. nestalni oblici delinkventne i asocijalne aktivnosti. društveno koristan rad maloletnih izvršilaca krivičnih dela. ili u strukturu koja je u formiranju. sve je više mladih koji ova dela vrše a potiču iz dobrostojećih i imućnih porodica. što ponašanju maloletnika daje izvesnu specifičnost u odnosu na ponašanje punoletnih osoba. kod kojih tretman prevaspitavanja nije uspeo. Verovatno zato stariji delinkventi. Kriminalna dela sve više vrše mladi. Drugim rečima. Kod maloletnih osoba javljaju se različiti. pokazuju pretežno iste oblike ponašanja. i u našoj sredini uraditi više i konkretnije.ličnosti su takva da se na njih lako »primi« kriminalno ponašanje.

opasna i složena socijalno-patološka pojava. Grudenu. Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije. apatija. pedagoški. antisocijalnog. Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima). podliježu kaznenoj odgovornosti. Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv . devijantno ponašanje. Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba. a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti. pljačka. stvaranje nereda. nego. huliganstva.KTUALNE TEME . namjerno izazivanje šteta i požara. Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno). vršenje kaznenih djela. huliganstvo. izazivanje). činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. destruktivnosti i patoloških poriva. ekonomski i sociološki.agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. kao što su: krađa. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: . jednako tako. To su kaznena djela.). drskosti. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. koji. prijestupništva. prenaglašena prisutnost nasilnosti. a osim činjenja kaznenih djela. skitnja). u parovima ili u manjim skupinama. vrlo delikatan ne samo kriminološki. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. R. razbojstvo.pogriješiti. prijestupništvo. medicinski i težak općedruštveni problem. delikti i zločini. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). pravni. osim skitnje i laži. a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. . nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. protiv tijela. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. E. Hewitt i L. ozbiljan obiteljski. krađa i vožnja automobila i motora. zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima.inhibirano ponašanje (stidljivost. itd.socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. To je protudruštveni oblik ponašanja. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva). siledžijstva. 1996. izostajanje iz škole.PONAŠANJE MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA Pojam delikvencije (tal. . iritabilnost) (prema. Pojam kriminalitet (lat. delinque . asocijalnosti. krimen kaznena aktivnost.

odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama.nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. igru. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera. maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela. devijacija. Elizabeth B. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. i maloljetnički zatvor. osigurati im dobre uvjete. vrtića. zabavu. zanimljivim. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. Okupiranost mladih dobro osmišljenim. Poznata je izreka: Čovjek koji počini grešku i ne . Ako čovjek pogriješi. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16. koja su.maloljetnički zatvor ili neka druga odgojnopopravna mjera propisana zakonom. resocijalizacije i rehabilitacije . poglavito u obiteljima i školama. pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji.jedini put do uspjeha Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. No. uz uvjete predviđene Zakonom. glazbu. školi i dječjim domovima. Mladima se treba više baviti. a dosada njihov najjači uzročnik. osmišljenijim. Izriču im se odgojne i popravne mjere. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. a nisu napunile 16 godina života. Prevencija . Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. Za njih su odgovorni roditelji. a nisu navršile 18 godina života. Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija . mora grešku ispraviti. škole i okružja. preodgoja. a nisu navršile 18 godina života. delikvencije. prostor i mogućnosti za šport. a njihovo se društveno neprihvatljivo. kako je riječ o mladima. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. a u posebno teškoj situaciji. kazneno neodgovorna.njih podnosi kaznena prijava. Organi MUP-a. shodno zakonskim propisima. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe.

da rana detekcija (otkrivanje). Hurlock . odvjetništvom. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta.daju zadovoljavajuće rezultate. nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. njihovo sprječavanje i onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti. Roditelji. Lažnim obećanjima o lagodnom životu.ispravi ju. inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa . korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. provodu i avanturizmu. pedagoškim i odgojno-popravnim sredstvima. a iskustvo nas uči. policijom. zabavi. zakonom. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba. škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb.kod koje se zamjećuje kršenje društveno-etičkih normi. sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom . čini drugu grešku. dijagnosticiranje poremećaja. Elizabet B. predškolske ustanove. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. kod kojih će se "specijalizirati". odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. resocijalizacije i rehabilitacije . OPASNA DRUŠTVENA POJAVA Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. Praksa pokazuje. Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama. sudom za maloljetnike. različitim užicima.

nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. ozbiljan obiteljski. Za njih su odgovorni roditelji. jednako tako. podliježu kaznenoj odgovornosti. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. destruktivnosti i patoloških poriva. prijestupništvo. To su kaznena djela. a osim činjenja kaznenih djela. R. siledžijstva. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: . Izriču im se odgojne i popravne mjere. iritabilnost) (prema. pljačka. . pedagoški. krimen . a u posebno teškoj situaciji. nego. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. krađa i vožnja automobila i motora. činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. Počinitelji kaznenih djela . Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba. delinque .Pojam delikvencije (tal. pravni. huliganstvo. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14. prijestupništva. skitnja). protiv tijela. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima. antisocijalnog. a nisu navršile 18 godina života. opasna i složena socijalno-patološka pojava. Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije.pogriješiti.poduzimanje odgojnih mjera i sankcija Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi kaznena prijava. vršenje kaznenih djela. koji. Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno). asocijalnosti. Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva). Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L.agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. apatija. huliganstva.kaznena aktivnost. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji. devijantno ponašanje. U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti. drskosti. delikti i zločini. uz uvjete predviđene Zakonom.). Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16. kao što su: krađa. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera. a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. medicinski i težak općedruštveni problem. Grudenu. namjerno izazivanje šteta i požara. i maloljetnički zatvor. Pojam kriminalitet (lat. u parovima ili u manjim skupinama. E.inhibirano ponašanje (stidljivost. stvaranje nereda. vrlo delikatan ne samo kriminološki. razbojstvo. a nisu navršile 18 godina života. osim skitnje i laži. Hewitt i L. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. prenaglašena prisutnost nasilnosti. ekonomski i sociološki. . a nisu napunile 16 godina života.socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. školi i dječjim domovima. To je protudruštveni oblik ponašanja. a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. 1996. itd. izostajanje iz škole. izazivanje). Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima). Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija - .

dok su druge odgojne mjere smanjene.). U 2000. god. god. Kazneno djelo u sudioništvu počinila su 462 maloljetnika. Sankcije za ostala kaznena djela u 2000. posebne obveze (128). a 16 ih je smješteno u odgojne ustanove i ustanove socijalne skrbi. god. a 2000. Za ubojstvo i ubojstvo na mah izrečeno je 1999. prema 24 u 1999. . godinu. Protiv života i tijela izrečeno je 1999. a 8 za druga kaznena djela. godini sankcije za krađe i sitne krađe (97:94) brojnije su za 3. To je ukupno povećanje za 90 sankcija. 787. pojačana briga i nadzor.maloljetnički zatvor ili neka druga odgojno-popravna mjera propisana zakonom. i to za istovrsna 27. s 39 na 21 slučaj. U Hrvatskoj je 1999. Starijim je maloljetnicima (17:7) izrečeno dva i pol puta više mjera upućivanja u odgojni zavod nego u 1999. odnosno jedna više. bile su 53 sankcije.) u 2000. od čega 2 djevojkama. bilo ih je 9. prvih je bilo 26. takvih bilo 39. što je porast za pet sankcija. teške krađe (287 prema 274) za 13. za počinjena kaznena djela osuđeno 697 maloljetnika. bilo je 37 presuda za teške i 6 za lakše tjelesne ozljede. a 1999. (434:384). čak 13. što je ukupno smanjenje za 4. Druge odgojne mjere (ukor. u 2000. U 2000. odnosno teških je 11 manje. bilo ih je 290. godine 254). a 12 za druga kaznena djela. a 2000. U odgojne ustanove upučeno ih je 43. ukupno 57 sankcija. Mlađim su maloljetnicima ukupno izrečene 353 odgojne mjere prema 313. s majkom 168. što je za 40 više nego u 1999. god. izrečene su 53 sankcije za kaznena djela protiv života i tijela. veće su (216 prema 195) za 21. U odnosu na 1999. s 15 ih je bilo 200 prema 180. a kod tinejdžerki (18 prema 20) manje za dvije. 135 protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. što je povećanje za 50. Izvanbračne djece je 52. upućivanje u odgojni centar za odgoj (21). s rodbinom živi 28. 9. U odgojne ustanove. a sa 14 godina 153 prema 135. kod djevojčica (8:9) za jednu. prema tome i izrečenih osuda bilo je kod 17-godišnjaka. I kod mlađih su maloljetnika posebne obveze gotovo udvostručene. Najveći porast osuda (40) u 2000. dok je u 1999. Kod djevojaka je taj odnos 21 prema 16. od toga 5 djevojkama. Ukupan je broj sankcija izrečenih starijim maloljetnicima (16-18 god. a u 1999. 9 protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (od toga pet su počinili učenici). a kod maloljetnica (10 prema 7) za 3 u odnosu na 1999. 36 protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i 45 za ostala kaznena djela. a drugih 13. od kojih 13 za istovrsna. imale su osobe sa 17 godina (225 prema 185 u 1999.. od toga 41 djevojčice.. od čega su 42 djevojčice. a 325 to su učinili individualno. Recidivizam je značajno smanjen (za 18). Ostale mjere na istoj su razini ili su smanjene. Na maloljetnički zatvor odnose se 22 presude. Značajno je smanjen broj recidivista. U 1999. S oba roditelja živi 523 djece. Izrečeno je 128 posebnih obveza. i to 50 starijim i 40 mlađim maloljetnicima. u odnosu na 1999. godini. Izrečeno je 409 odgojnih mjera. bio je ranije osuđivan 21 maloljetnik. U njih su udvostručene sankcije (9 prema 18). što je za 16 manje nego godinu dana ranije (59). sa 14 jednu manje (6 prema 5). je izrečeno 90 odgojnih mjera više. (509 prema 432). Ostale odgojne mjere odnose se na sudski ukor (57). Sa 16 godina sankcionirano je 209 prema 197 maloljetnika i maloljetnica.) brojnije su za 36 (2000. Pojačana briga i nadzor za četvrtinu su brojniji u odnosu na prethodnu godinu. U 2000. Broj sankcija protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa smanjen je za 4. a lakših 7 više. Najdrastičnije povećanje delikventnog ponašanja. a u 2000. a u 2000. što je dokaz učinkovitosti poduzetih mjera i sankcija. a djevojčicama smanjenje za jednu. Djevojke sa 16 godina imale su 4 osude manje (10 prema 14). a petnaestogodišnjakinje pet kaznenih sankcija više (8 prema 13). a djevojkama za 3. sami žive 7. a godinu ranije 359. odgojne zavode i posebne odgojne ustanove upućeno je 38 maloljetnika i maloljetnica. god. od kada se ta mjera primjenjuje. odnosno 11 više nego u 1999. Za 77 je povećan broj sankcija za kaznena djela protiv imovine u 2000. što je dvostruko više nego za prethodne dvije godine. i približno šest puta više nego u 1998. 509 protiv imovine. 8 presuda. U 2000. s ocem 45. veći za 50 nego u 1999. pojačanu brigu i nadzor (160) te pojačanu brigu i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi (5).

prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe. Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. Okupiranost mladih dobro osmišljenim. škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb. zabavi. osmišljenijim. a njihovo se društveno neprihvatljivo.Među njima je čak 576 učenika. a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. poglavito u obiteljima i školama. Ako čovjek pogriješi. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. Elizabeth B. predškolske ustanove. Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta. odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. Konfučije kaže: Čovjek koji počini grešku i ne ispravi ju. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. dijagnosticiranje poremećaja.kod koje se zamjećuje kršenje društvenoetičkih normi. Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. kazneno neodgovorna. zanimljivim. To pokazuje da udruženi maloljetnici čine više kaznenih djela i da im je potrebno pokloniti više pozornosti i stručnog tretmana.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa . provodu i avanturizmu. Roditelji.nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. kako je riječ o mladima. nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. ali ne na prijavljene niti one koji su počinili prekršaje. pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola. Mladima se treba više baviti. Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće. vrtića. shodno zakonskim propisima. glazbu. resocijalizacije i rehabilitacije . igru. osigurati im dobre uvjete. koja su. kod kojih će se "specijalizirati". resocijalizacije i rehabilitacije . Treba računati i s "tamnom brojkom" koja je najveća. sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom . maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela. škole i okružja. Praksa pokazuje. Organi MUP-a. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. Prevencija jedini put do uspjeha Navedeni pokazatelji odnose se samo na osuđene maloljetnike. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama. čini drugu grešku. njihovo sprječavanje i . i društvena opasnost od delikvenata i počinitelja kaznenih djela je veća. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. da rana detekcija (otkrivanje). a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. ra<ličitim užicima. a dosada njihov najjači uzročnik. delikvencije.daju zadovoljavajuće rezultate. prostor i mogućnosti za šport. Lažnim obećanjima o lagodnom životu. Sukladno tomu. zabavu. preodgoja. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. No. devijacija. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". mora grešku ispraviti. a iskustvo nas uči.

onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti. odvjetništvom. sudom za maloljetnike. Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama. Ivica Stanić . Mr. zakonom. sc. pedagoškim i odgojnopopravnim sredstvima. policijom.