Малолетничка делинквенција

Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Малолетничка делинквенција је преступничко понашање специфично за популацију малолетника. У ужем, строго правном смислу, сви видови понашања младих, старијих од 14, а млађих од 21 годину који, према закону, спадају у кривична дела. Сви облици делинквентног понашања младих могу се сврстати у четири категорије: радње деструктивно уперене против интегритета других личности, радње деструктивно уперене против власништва и материјалних добара других, радње повлачења и радње самоуништења. Постоји и подела која у облике делинквенције укључује: преступе кривично-

Делинквент
Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Делинквент је у ширем смислу особа која испољава антисоцијална понашања којима крши моралне, прекршајне и кривично-правне норме. У психолошком смислу, некада значи делинквентну личност која има одређена и специфична психо-социјална својства (нпр. психопатија, агресивност, емоционална незрелост, снижена интелигенција итд.) која узрокују девијантна понашања. У кривично-правном смислу – особа која је извршилац кривичних дела. Појам се најчешће везује за малолетнике који врше прекршаје и кривична дела. Делинквенција је у општем смислу укупност људских понашања којима се угрожавају основне друштвене норме и вредности. У ужем и најчешће коришћеном смислу, под делинквенцијом се подразумевају различити облици девијантног и некомформистичког понашања деце и малолетника којима се крше неке од друштвених моралних, прекршајних и кривичних норми. Најчешћи облици малолетничке делинквенције су асоцијална понашања, различити облици прекршаја, имовински деликти и деликти против живота и тела. На ова понашања постоје специфични институционализовани превентивно заштитни, породично правни и процесно кривични видови друштвеног реаговања који се разликују од друштвеног реаговања на преступничка понашања одраслих.

ne libe se objavljivanja zločina među maloletnicima. Mentalni sklop i delikvencija Maloletnici se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti. bežanje iz škole. krivična ponašanja lica određenog starosnog doba. iako upoznati sa činjenicom da velikoj meri utiču na razvijanje svesti maloletnika. ali i razvijene svesti o svojim postupcima kao i odgovornostima za iste. Kada se radi o široj definiciji. a ne vidimo korov u našim "staklenim baštama".. i to nam ukazuje da su maloletna lica manje odgovorna u društvenom i moralnom smislu. samo ako znate gde bi trebalo da gledate i ako želite da vidite. trebalo bi da paze i vode računa o ljudima koji im veruju. narkomanija i dr. mlađi punoletnici. Strahujemo od "globalnog zagrevanja". mogao bi poprimiti ogromne razmere.. dakle. u nekim zemljama (među kojima je i Srbija) pod maloletničkom delinkvencijom podrazumevaju se sva ona ponašanja za koja bi punoletna lica krivično odgovarala. Međutim. ali i prostitucija. Ovim su obuhvaćena najraznovrsnija maloletnička ponašanja: autostopiranje. psiholog Postavljeno: 06. ali u Srbiji pod maloletnicima se podrazumevaju lica od 14 do 18 godina. u neprestanoj trci za senzacionalizmom. Ukoliko se na vreme taj uticaj ne primeti i ne spreči. "nepristojno ponašanje". Iako se može reći da se do sada ovaj problem mladih nije primećivao. Sredstva masovnih komunikacija. Prvi znaci devijantnog ponašanja primećuju se još u ranom pubertetu i zato. dalje se razlikuju druge dve kategorije: mlađi maloletnici (od 14 do 16 godina) i stariji maloletnici (od 16 do 18 godina).2010 Mediji. uzimajući u obzir. Ponekad treću kategoriju mogu da čine tzv. odnosno lica od 18 do 21 godine života. danas je nemoguće ne videti. Delikvencija kap socijalni problem Maloletnička delinkvencija je zaista postala jedan od ključnih problema našeg društva. maloletničku delinkvenciju ne čine samo prekršajna dela kažnjiva zakonom već i ona dela koja kod punoletnih osoba nisu kažnjiva (npr. Kada je u pitanju zakonsko određenje maloletničke delinkvencije. Po užoj definiciji. U okviru ove kategorije. društva koje toliko želimo da zaštitimo.Uticaj medija na maloletničku delikvenciju u Srbiji Autor: Jelena Ristevski. razlikuju se uža i šira definicija. da je granica početnog perioda adolescentnog razvoja znatno snižena. To su. bekstvo od kuće). ali i novinari kao neizostavni deo medija pretstavljaju "oči i uši" javnosti. Problem maloletničke delinkvencije je problem društva. kriminala i krvi.01. Kao svevideći advokat naroda. Ove okolnosti pružaju . zabrinjavajuće je koliko rano se počinju ispoljavati kriminogeni uticaji društva na ponašanje mladih. Starosne granice se razlikuju u pojedinim zemljama. psovanje. na sadržaj njihovih misli i u krajnjem slučaju na njihova kriminalna dela prezentovanjem sadržaja koja su prepuni zločina..

kulturna zaostalost i kultuni primitivizam idr. mere bezbednosti) . prema njima se mogu primenjivati i izricati samo vaspitne mere. Vrste krivičnih sankcija koje se primenjuju za maloletne delinkvente Vaspitni nalog može se primeniti prema maloletnom učiniocu krivičnog dela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. to su slučajevi. egocentričnost. sredstva masovne komunikacije sa negativnim sadržajima. samoprecenjivanje. nesposobnost prihvatanja drugih. usvajanje kulturnih i moralnih vrednosti i socijalizaciju. Karakteristike ličnosti maloletnih prestupnika nisu uzrok njihovog delinkventnog ponašanja. utiču mnogi subjektivni i objektivni faktori. odnosno uzročni. negativan uticaj vršnjaka. kada punoletno lice u vreme suđenja nije navršilo 21 godinu života. neadekvatno korišćenje slobodnog vremena. kazna maloletničkog zatvora. upravo zbog nedovoljne razvijenosti ličnosti. ali mogu biti preduslov za reagovanje u negativnom smislu. faktori mogu se podeliti na: · faktore koji su vezani za ličnost · faktore socijalne sredine Pod ličnim faktorima podrazumevaju se: niži nivo inteligencije u odnosu na ostalu (nedelinkventsku) omladinu i to se ispoljava kroz loš uspeh u obrazovanju. tako da se prema njima ne može pokrenuti niti voditi krivični postupak. odnosno njihovo sazrevanje i socijalizaciju. nedostaci i neuspesi u školskom obrazovanju. psihopatske crte ličnosti kao što su agresivnost. Ovi etiološki.pravni sistem naše zemlje klasifikuje maloletne učinioce krivičnih dela i prekršaja. uključujući dela i prekršaje. osećaj inferiornosti. Mlađa punoletna lica. · mlađi maloletnici. od 14 do 16 godine starosti. od 18 do 21 godine starosti. Krivično . Zato postoje velike razlike u ponašanju pojedinaca istog uzrasta. · stariji maloletnici. to su lica od 16 do 18 godina starosti.velike mogućnosti za vaspitanje. Takođe. a izuzetno može se primeniti i kazna maloletničkog zatvora (za teška krivična dela). U faktore socijalne sredine spadaju: loši odnosi u porodici. te mu sud može izreći neku od krivičnih sankcija koje se primenjuju prema maloletnicima (vaspitne mere. Kao vrste sankcija prema maloletnicima navode se . kao i emocionalna nestabilnost idr. prema njima se ne mogu izricati niti primenjivati krivične sankcije. Jedine mere koje se prema njima mogu primenjivati su mere socijalne zaštite. nedostatak osećaja odgovornosti. na sledeći način: · deca do 14 godina starosti se smatraju krivično neodgovornim. mlade osobe su istovremeno u velikoj meri podložne uticajima koje njihov razvoj i ponašanje mogu usmeriti ka nedruštvenom (asocijalnom) i protivdruštvenom (antisocijalnom) ponašanju. prema njima se mogu izricati i primenjivati vaspitne mere. Međutim. Na razvoj ličnosti maloletnih lica. a primenjuje ga nadležni javni tužilac za maloletnike ili sudija za maloletnike.

kao nagrade za učinak u minulim godinama. Naravno. Od ukupnog broja prijavljenih. dok je osuđeno 1983 lica (688 mlađih maloletnika i 1295 starijih maloletnika). mogu se izreći i mere bezbednosti. kojima su izrečene vaspitne mere ili kazna maloletničkog zatvora. silovanje. teške telesne povrede. Maloletna lica se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti i po razvijenosti svesti kako bi shvatali svoje postupke. prijavljeno je 1104 lica. Postoje uslovi za primenu kazne: Prema maloletnim učiniocima krivičnog dela. a osuđeno je 793 maloletnika (257 mlađih maloletnika i 536 starijih maloletnika). Na osnovu toga može se zaključiti da su maloletna lica manje odgovorna od odraslih u društvenom i moralnom smislu. a optuženo je 15724 maloletnika. . preko mladosti. teške krađe. optuženih i osuđenih maloletnika za teška krivična dela u koja spadaju: ubistvo i ubistvo na mah. dok je zabeleženo 15884 krivičnih prijava protiv maloletnih delinkvenata. taj "opravdani" nedostatak odgovornosti ne sme i ne može biti razlog za opravdavanje krivičnih dela. moramo navesti i podatak da je 1133 prijava povučeno jer prekršioci nisu imali ni 14 godina. Samo tokom 2004 godine. maloletnički zatvor i mere bezbednosti. zrelog doba i poznijih godina sve do duboke starosti. Od ukupnog broja maloletnih prestupnika. kako je to rekao Branko "Kockica". Starost ustvari predstavlja poslednju fazu u psihološkom i biološkom razvoju čoveka. od 2000 do 2004 godine. Međutim. Od najranijeg detinjstva. ali i isto tako bili sposobni da preuzmu odgovornost za njih. Zastrašujući podatak je što je broj dece koja ubijaju u porastu i što se može očekivati da se već koliko sutra iz te kategorije mladih regrutuju kriminalci.još i. ukoliko je za počinjeno delo propisana kazna zatvora od dvadeset godina ili teža. prijavljeno je 3120 maloletnih lica. ili u drugoj porodici). obavezno lečenje alkoholičara i narkomanskih zavisnika. Vaspitne mere: a) mere upozorenja i usmeravanja: b) mere pojačanog nadzora(od strane roditelja. uz izrečene mere upozorenja i usmeravanja ne mogu se istovremeno izreći i mere bezbednosti kao što su npr. 465 osoba su ženskog pola. c) zavodske mere. razbojničke krađe i razbojništvo. jer tendencije rasta kriminaliteta među mladima u našem društvu vidljive su i zastrašujuće. Poražavajuća činjenica je što u našem društvu više ne caruje drugarstvo. optuženo 2726. već kriminal. Kazna maloletničkog zatvora može se izreći u trajanju od 6 meseci do 5 godina. Ovo su "teške" činjenice. vaspitne mere. staratelja. Maloletniku se zbog učinjenog dela mogu izreći samostalno mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Međutim. Prema izvodima iz Republičkog zavoda za statistiku. u Srbiji je osuđeno 11057 maloletnih lica. optuženo je 1112. Maloletnička delinkvencija u Srbiji od 2000 do 2004 godine Čovekov "hod kroz vreme" podrazumeva prolaženje kroz različita starosna doba. počinjenih od strane maloletnika.

medijski sadržaj se treba preispitati. Slična je situacija i u bogatim porodicama. jer kao što je već navedeno. Ta ista deca. Međutim. Oni potiču kako iz siromašnih porodica. došlo se do saznanja o uticajima koje masovna kultura ima na maloletničku delinkvenciju i učinjen je pokušaj da se objasne bar neka pitanja vezana za taj gorući problem u društvu i iznesu negativni uticaji koje masovna kultura ima na omladinu. bar kad je u pitanju lišenost mladih vaspitne brige. trilera i čitanje krimi – romana. izaziva u mladima potrebu oponašanja junaka iz filmova i romana.literature. Naučno je dokazano da deca koja žive u sredinama (područjima) sa izraženom stopom nasilja. Primarni mogu biti dezorganizovana. pored porodice sa patološkim problemima. ma kakva ona bila i ma kojoj starosnoj grupi pripadala. želeli mi to ili ne. mediji imaju etičku i moralnu odgovornost prema svojoj publici. onoga što se nekada zvalo šund. jer predstavlja izuzetno složen problem o kojem mnogi psiholozi. te uvek ima povređenih i ranjenih. Istraživanjima koja su vršena kao priprema za ovaj rad. povlači za sobom pljačkanje sopstvene ili pordice iz susedstva. tako da. oni su videli. veliki uticaj na kriminalnu svest kod dece ima i neorganizovana sredina. televizija je tek sekundarni činilac u razvoju kriminalističke svesti kod maloletnika. deca provode dosta vremena u gledanju televizijskih programa. Naravno. tako i iz bogatih. Izlišno je govoriti da je ova problematika samo približno dotaknuta. zasluge medija se ne mogu iskjučiti niti zanemariti. Psihološki profil maloletnih delinkvenata je različit. u svojoj igri koriste pravo oružje. brinući o tome kako će preživeti sutra. negoli deca iz sredine sa manjom stopom kriminaliteta. Njihovo opravdanje za takve postupke jeste da se to isto desilo na filmu. Teška ekonomska i finansijska situacija i nemaština glavni su uzroci vaspitne zapuštenosti ove dece. više i češće potpadaju pod negativne uticaje kriminalističkih filmova i šund. rastrojena porodica ili pak genetičke predispozicije. ne možemo okretati glavu od činjenice da su i društvo i država odgovorni za razvoj i porast maloletničke delinkvencije. sociolozi. Gledanje vestern filmova. Tako dolazimo do zaključka da. Nije isključeno ni razbojničko ponašanje kako bi se ostvario željeni cilj. Nemali je broj slučajeva nastanka bandi sa imenima i radnjama koja su istovetna sa imenima i radnjama pomenutih filmova. pojedine scene ostaju u njihovoj podsvesti. pedagozi i drugi naučnici i danas diskutuju. .Šta je to što pokreće mlade ljude i vodi ih u zločin? Iako polazimo od toga da se glavni uzroci moraju tražiti u porodici. Takođe. Nabavljanje kostima i opreme koje bi im poslužilo za što verniju kopiju filma. U siromašnim porodicama problem je što roditelji nemaju vremena da vode računa o svojoj deci. Upravo iz tog razloga.

nije dobro. odnosno. deca kradu da bi pokazala prijateljima da su hrabra. Pogotovo sa odrastanjem deteta. starija deca i tinejdžeri kradu iz različitih razloga Mladi mogu da kradu da bi se izjednačili.03. Ponekada. da li je njihov sin ili kćer "maloletni delikvent. oni trebaju da se razmisle da li dete krade iz potrebe da privuče njihovu pažnju.Deca koja kradu Autor: mr sci dr Miodrag Stanković Postavljeno: 10. lekcije o poštenju će biti veoma teške za dete da ih razume. Iako nauče da je krađa loša. Roditeljima koji su saznali da njihovo dete krade." Za svako dete je normalno da uzme nešto šta mu privlači pažnju.2007 Kada dete ili tinejdžer kradu. Roditelji su bazični modeli po kojim deca uče. To je znak da roditelji trebaju da se potrude da pokažu detetu da je važan član porodice. ili da govore da sada posmatraju dete kao lopova i lošu osobu Uvere dete da je ovakvo ponašanje potpuno neprihvatljivo u porodičnoj tradiciji i zajednici . Ukradeni predmet može da postane zamena za ljubav ili pažnju. Deca mogu da kradu i zbog straha od zavisnosti. uobičajeno je da su roditelji zabrinuti. Ako roditelji preduzmu odgovarajuće mere. Najčešće pitanje koje postavljaju sebi je. ako brat ili sesta dobijaju više poklona. što pripada drugoj osobi. dečji psihijatar preporučuje • • • • • Da se uvere da dete ne profitira od krađe Kažu detetu da je krađa loša Pomognu mlađima da plate ili vrate ukradeni predmet Izbegavaju prekoravanje. Pre toga dete ne može razumno shvatiti tuđa građanska prava i treba mu pomoći u učenju sa razumevanjem tog ograničenja. ne želeći da budu zavisna od bilo koga. Roditelji trebaju aktivno da uče svoju decu o tome šta znači biti vlasnik nečega i kakvi su odnosi sa drugima su poželjni. ili da bi poklonila nešto porodici i prijateljima ili da bi bili prihvaćeni od drugih. To je obično između 3 i 5 godina. Ovo se ne treba smatrati krađom sve dok dete ne bude dovljno staro da razume da uzimanje nečega. u većini slučajeva krađa prestaje. olovkama ili priborom sa posla ili se hvališe oko greške prodavačice iz prodavnice u računu. U onim slučajevima kada krađom dete izkazuje bes ili pokušava da se sveti svojim roditeljima. uzimaju šta im je potrebno. predviđanje budućeg lošeg ponašanja. Ako roditelj dođe kući sa kancelarijskim materijalom.

nego se osećati krivim. Važni delovi tretmana podrazumevaju pomoć detetu da nauči da ostvaruje veze i poverenje. roditelji ne trebaju ponovo da komentarišu slučaj.Kada dete plati ili vrati ukradenu robu. dečji psihijatar Ivan Topalović. Mogu govoriti "Ne daju mi ono što mi treba. zato moram sam da uzimam. psiholog . Porodično savetovanje ima za cilj da pomogne porodici da podrži dete u procesu promene u osobu koja ne krade i razvija se bez zastoja ili defomacija. U tretmanu deteta koje krade učestalo. To će detetu pomoći da bez krivice započne ili nastavi sa dobrim ponašanjem. Child Development Institute. dr Miodrag Stanković. Ako su krađe učestale ili su udružene sa drugim simptomima ili problemima u ponašanju. 2003 Priredili: Mr sci. Deca koja učestalo kradu mogu takođe da imaju problem poverenja u druge ljude i formiranja bliskih veza. krađa može da bude znak mnogo ozbiljnijih problema u detetovom emotivnom razvoju ili problema u porodici. dečji psihijatar će proceniti razlog koji leži ispod potrebe deteta da krade i razviti plan tretmana." Procena od strane dečjeg psihijatra bila bi od koristi takvoj deci. Takva dece će radije okriviti ponašanje drugih.

Emocionalna stabilnost se postupno stiče. to je bilo realnije nego u našim. koja proizilazi iz interakcije bioloških poriva i socijalne i fizičke okoline. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. pa sama činjenica da je adolescent anatomski i fiziološki zreo ne govori neminovno o njegovoj psihološkoj zrelosti. obogaćena emocijama vezanim za ljubav i tek probuđenu polnost. postalo je alarmantno. U okvirima relativno jednostavne organizacije društva.Ličnost maloletnih delikvenata Autor: prof dr Bojana Dimitrijević Postavljeno: 27. savremenim uslovima. adolescentni period označavao je kraj detinjstva i ulazak u svet odraslih.u dalekoj prošlosti. osim socijalnih. Sticanje emocionalne stabilnosti Adolescentima se nameće rešavanje mnogih životnih zadatka i postihnuća u različitim područjima. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca. u nastojanju da time sebi obezbede što bolje prilagođavanje. U takvim društvima. koje predstavljaju relativno stabilnu organizaciju motivacionih sklonosti individue. Protivurečnosti savremenog trenutka nalažu da se mladi što duže školuju. mladi čovek je tada preuzimao i prava odraslih. sekundarne i tercijarne prevencije u oblasti maloletničke delinkvencije. što je povezano sa potrebom za privlačenjem pažnje . antisocijalnog i delinkventnog ponašanja. upornost i drugih osobina ličnosti u užem smislu. Neprihvatljivo društveno ponašanje U objašnjavanju fenomena asocijalnog.2007 Često postavljano pitanje da li je kriminalna ličnost specifičan biopsihički entitet. Preuzimajući dužnosti.04. stanje maloletničke delinkvencije kod nas. i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih. koje kao najznačajnije često ističu zastupnici nekih socioloških teorijskih orijentacija. Život mladih u savremenom društvu je neizmerno složeniji. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. pa time adolescencija traje sve duže a samostalnost se ostvaruje sve kasnije. ne mogu u potpunosti objasniti ovakve oblike ponašanja. Predstavljena su i druga teorijska gledišta i istraživanja koja potkrepljuju dokaze o povezanosti ili uslovljenosti asocijalnog i antisocijalnog ponašanja i osobina ličnosti. Činioci okoline. a posebno ne o njegovoj socijalnoj zrelosti i ekonomskoj samostalnosti. poklanja osobinama ličnosti. veka. posebna se pažnja. frustraciona tolerancija. Posebno u zadnjoj deceniji 20. Sve ovo nalaže više napora u oblasti primarne. i sposobnost za obavljanje što više poslova. koje se uopšteno naziva društveno neprihvatljivim. kulturnih činilaca i sticaja okolnosti. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju. Mnoga istraživanja potkrepila su dokaze o povezanosti ili uslovljenosti takvog ponašanja i osobina kao što su emocionalna stabilnost. anatomsko-fiziološka i polna zrelost podudarale su se sa psihološkom i socijalnom zrelošću. Pojam adolescencije kao razdoblja u psihičkom razvoju čoveka nastao je u savremenom društvu. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti . Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva.inteligencijom. zasnovanih na brojnim. u primitivnijim društvima. dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji.

ili im ono bar predstavlja način da se oslobode teskobe. Njihove stavove o sebi mogli bismo grupisati u tri celine: • • • Oni koji prema sebi pokazuju negativan stav izražavaju nepoverenje u svoje sposobnosti i vrednosti. kroz proces masovnog sprovođenja tih aktivnosti. U procesu traganja za svojim identitetom. U vezi sa tim može doći do alijenacije. škola i druge ustanove za mlade. a njihova humanizacija i socijalizacija bitno su oštećeni. U savremenim uslovima. pa grupa postaje zamena za porodicu. Kako se opšti društveni uslovi života stalno menjaju. iz čega takođe proističu neuspesi u rešavanju razvojnih i životnih problema. gubi se individualnost. napetosti i izbegnu sukobe. Gubi se svrha njihovih nastojanja da se uključe u društvo i njegove tokove. Izgubljenu ili nedotajuću porodičnu komunikaciju zamenjuju onom u grupi. Nastojeći da se što više mladih uključi u pojedine aktivnosti namenjene mladima. što kao posledicu može imati otežano postizanje uspeha. U ovom periodu oblikuju se i moralna gledišta i shvatanja mladih. Prisutna je nesigurnost u ličnosti mladih. kao i sa nastavnicima. što se obično dešava u manje kontrolisanim uslovima. već još više otažava svoju adaptaciju. Upravo ovokav doživljaj može predstavljati teren na kriminalne oblike ponašanja. a istovremeno su posebno osetljivi po pitanju ugleda i časti. Ponekada to mogu biti i grupe sa devijantnim ponašanjem. Većina maloletnika ima još uvek neizgrađen odnos prema sebi. za njih nisu privlačne.suprotnog pola i ponašanjima koja do toga dovode. često se ne može dovoljno voditu briga o pojedincu. a sadržaj njihovog grupisanja postaje kriminalno ponašanje. pa zahteve grupe koju prepoznaju kao sebi blisku često nadređuju zahtevima roditelja. nedostatak samopoštovanja. što nosi zbunjenost i konfuziju vezanu za lične potencijale i mogućnosti. nastoje da se ističu. Grupacija maloletnika koja sebe precenjuje. Formiranje slike mladih o sebi Način na koji se formira slika o sebi i drugima može trajnije uticati na ispoljavanje ličnosti adolescenta. Oni imaju potrebu za udruživanjem. iako su za time silno žudeli. Sanjarenje se često bira kao jedino moguće rešenje kada su svesni svojih teškoća i nemogućnosti da se sa njima suoče i da ih reše. postojeći društveni poremećaji će u većoj ili . Kriminalne grupe U kriminalne grupe se povezuju mladi ljudi koji imaju neke psihološke ili društvene probleme. U takvim masovnim akcijama. ne mogavši da uskladi idealnu i realnu sliku sebe. mladi se uključuju u društvo. Njihova povezanost zasniva se na prihvatanju istih gledišta i vrednosti koje grupa podržava. a u okviru tog procesa odvija se i unutrašnje menjanje i proces sazrevanja mladih. To je posebno prisutno kada porodica. mladi sve više gube lični kontakt i prisnu povezanost sa roditeljima. vezana za status i egzistenciju. Olport navodi da je osnovno pitanje mladih: "Ko sam ja?" Neprestano teže da ih tretiraju kao odrasle. budu zapaženi i originalni. mladi se uključuju u različite vidove društvenog života. Počinje da se razvija i vlastita individualnost. time ne olakšava. pa se uprkos druženju stvara doživljaj usamljenosti. Nekada se u ponašanju mladih ne razvijaju viši moralni ciljevi. kao i druge elemente koji odlikuju život odraslih. ali i sa svojim prijateljima.

Na populaciji maloletnih delikvenata. koji oni najoštrije doživljavaju. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti inteligencijom. Donekle iznenađuje podatak da ispitanici roditeljima i neadekvatnom vaspitanju nisu pridali poseban značaj. Po nalazima Burta. Najmanja je važnost data vezi između bolesti i delinkventnog ponašanja.manjoj meri uticati i na uslove života. Iz ovog istraživanje se vidi da su delinkventni dominantno tražili razloge za svoje ponašanje i svojim osobinama i postupcima. Iz redova onih koji su izrazito nezadovoljni mogućnostima ostvarenja ovih cileva regrutuju se oni koji na ovakve okolnosti reaguju socijalno devijantnim i kriminalnim oblicima ponašanja. odnosno da li kriminalna ličnost ima specifičan biopsihički sklop. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca. dok osobe viših intelektualnih potencijala obavljaju organizatorske funkcije u kriminalnim aktivnostima. kao još nepotpuno formirane ličnosti. Istovremeno nesrazmerno izloženi pritisku negativnih političkih i kulturnih tendencija. tako i u asocijalnom ili antisocijalnom smeru. Oko jedne četvrtine ispitanika smatralo je da odgovornu ulogu u njihovom delinkventnom ponašanju ima njihova »narav«. dok krivična dela vrše intelektualno jači pojedinci.7%). Silovanja. Sami delinkventi su davali odgovore o uzrocima njihovog delikventnog ponašanja. već je samo 14. rezultati pokazuju da se intelektualni nivo razlikuje u zavisnosti od tipa kriminalnog dela. U ukupnoj masi prijavljenih dela. Kao značajan faktor izdvojen je i alkohol (31. mladi ljudi su prijemčivi za uticaje koji njen uticaj mogu usmeriti kako u pozitivnot. Takođe. čine da je upravo ovaj segment društva upravo onaj koji društvene promene najsnažnije doživljava. profesionalnim uspehom i kvalitetnim organizovanjem slobodnog vremena. Kao najbitniji navedeni razlog je druženje sa asocijalnim ili antisocijanim osobama iz njihove okoline (40. kriminalne aktivnosti nekih osoba slabije inteligencije uslovljene su njihovom nemogućnošću da shvate nedozvoljenost nekih postupaka i nedoličnost pobuda koje ih na to navode. Za svoje ponašanje. odgovarajućim materijalnim položajem.2%). i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. imaju znatno umanjenu pravnu i moralnu odgovornost. oni čine 27% a u relativno malom procentu učestvuju u masi prijavljenih dela protiv opšte sigurnosti. a mnogo manje da su sebe doživeli kao pasivni derivat nesrećnih životnih okolnosti. samosvojnošću. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. Doba najveće fizičke snage. na primer. Nesklad i raskorak između ličnih interesa i mogućnosti. U ovoj fazi razvojma. odnosno neke osobine njihove ličnosti koje su izvan njihove kontrole. Proces prerastanja mladića u zrelu ličnost povezan je sa nizom biopsihičkih promena. čija dinamika pruža velike mogućnosti za vaspitne uticaje i usmeravanje procesa socijalizacija. Neke od osnovnih vrednosti koje adolescenti sebi postavljaju odnose se na potrebu za privatnošću. adolescencija. Neka svojstva . Prestupnik ili ne? Često postavljano pitanje da li ima razlike u ličnosti prestupnika i onih koji to nisu. češće čine intelektualno zaostalije osobe. maloletnici učestvuju sa 11-16%. osobe nižih intelektualnih sposobnosti češće su saučesnici i ostavljaju za sobom više tragova prilikom izvršenja krivičnog dela. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju. podložni su krizama koje samo dodatno kontaminiraju ionako težku i kompleksnu razvojnu sliku ovog životnog perioda. koji se konzumira u vreme izvršenja dela. Od svih prijavljenih dela protiv imovine. ličnost i ponašanje mladih. koincidira sa vrhuncem uspona kriminaliteta.3% ispitanika to navelo kao razlog njihovog neprilagođenog ponašanja.

Kod maloletnih osoba javljaju se različiti. dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji.ličnosti su takva da se na njih lako »primi« kriminalno ponašanje. Kriminalna dela sve više vrše mladi. U mnogim evropskim zemljama. sve je više mladih koji ova dela vrše a potiču iz dobrostojećih i imućnih porodica. pokazuju pretežno iste oblike ponašanja. kod kojih tretman prevaspitavanja nije uspeo. što ponašanju maloletnika daje izvesnu specifičnost u odnosu na ponašanje punoletnih osoba. Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva. Alarmantno stanje delikvencije Posebno u zadnjoj deceniji 20. kao posebno efikasna pokazala se specifična vaspitna mera sprovedena kroz dobrovoljan. i u našoj sredini uraditi više i konkretnije. a njihovo ponašanje je sve brutalnije. što podrazumeva primarnu. stanje maloletničke delinkvencije kod nas. Lišavanje slobode maloletnika koristi se kao poslednje sredstvo vaspitnog uticaja. Verovatno zato stariji delinkventi. često u grupama. već raznovrsnim strukturama verovatno odgovaraju raznovrsni oblici asocijalnog ili antisocijalnog ponašanja. Potrebno je. Drugim rečima. nestalni oblici delinkventne i asocijalne aktivnosti. društveno koristan rad maloletnih izvršilaca krivičnih dela. stabilnu strukturu. ili u strukturu koja je u formiranju. veka. Iako su se ranije počinioci krivičnih dela protiv imovine regrutovale iz socijalno i ekonomski nižih slojeva. raznovrsni oblici delikventnog ponašanja ne razvijaju se na terenu bilo koje strukture ličnosti. postalo je alarmantno. sekundarnu i tercijarnu prevenciju u oblasti maloletničke delinkvencije zasnovanu na mnogobrojnim. . Ličnost prihvata one oblike ponašanja koji se najlakše uklapaju u njenu već formiranu.

Grudenu. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. krimen kaznena aktivnost. R. jednako tako. destruktivnosti i patoloških poriva. a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. . opasna i složena socijalno-patološka pojava. prijestupništvo. E. Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno). Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. a osim činjenja kaznenih djela. zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima. . Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima). devijantno ponašanje. siledžijstva. prijestupništva. 1996. U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti. huliganstvo. apatija.pogriješiti. Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije. izostajanje iz škole. osim skitnje i laži. To je protudruštveni oblik ponašanja. prenaglašena prisutnost nasilnosti. huliganstva. pljačka. ozbiljan obiteljski. podliježu kaznenoj odgovornosti. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. u parovima ili u manjim skupinama. Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv . Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba. krađa i vožnja automobila i motora. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). To su kaznena djela. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva). drskosti. asocijalnosti. stvaranje nereda. medicinski i težak općedruštveni problem.agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. a osobu koja to čini maloljetnim delikventom.inhibirano ponašanje (stidljivost. Hewitt i L.socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. pravni. Pojam kriminalitet (lat. skitnja). protiv tijela. delikti i zločini. nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. koji. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: .). namjerno izazivanje šteta i požara. pedagoški. nego. iritabilnost) (prema. razbojstvo. izazivanje). vršenje kaznenih djela. vrlo delikatan ne samo kriminološki.PONAŠANJE MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA Pojam delikvencije (tal. delinque . kao što su: krađa. itd. antisocijalnog. ekonomski i sociološki.KTUALNE TEME .

shodno zakonskim propisima. Za njih su odgovorni roditelji. a nisu navršile 18 godina života. igru. delikvencije. Poznata je izreka: Čovjek koji počini grešku i ne . osigurati im dobre uvjete.nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. a u posebno teškoj situaciji. škole i okružja. Izriču im se odgojne i popravne mjere. Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. poglavito u obiteljima i školama.jedini put do uspjeha Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe. vrtića. Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16. No. Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. koja su. Elizabeth B. Ako čovjek pogriješi. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14.maloljetnički zatvor ili neka druga odgojnopopravna mjera propisana zakonom. zanimljivim. mora grešku ispraviti. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. Okupiranost mladih dobro osmišljenim. Organi MUP-a. i maloljetnički zatvor. Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija . kako je riječ o mladima. odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće. a nisu napunile 16 godina života. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. kazneno neodgovorna. a dosada njihov najjači uzročnik. pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola. Mladima se treba više baviti. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama. Prevencija . zabavu. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. devijacija. školi i dječjim domovima. resocijalizacije i rehabilitacije . maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera.njih podnosi kaznena prijava. osmišljenijim. glazbu. a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. uz uvjete predviđene Zakonom. a njihovo se društveno neprihvatljivo. a nisu navršile 18 godina života. preodgoja. prostor i mogućnosti za šport.

daju zadovoljavajuće rezultate. policijom. odvjetništvom. Praksa pokazuje. pedagoškim i odgojno-popravnim sredstvima. zabavi.ispravi ju. dijagnosticiranje poremećaja. različitim užicima. korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. resocijalizacije i rehabilitacije . sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom . a iskustvo nas uči. OPASNA DRUŠTVENA POJAVA Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. Lažnim obećanjima o lagodnom životu. da rana detekcija (otkrivanje). Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama. Roditelji. Elizabet B. škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb. kod kojih će se "specijalizirati". provodu i avanturizmu. inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa . Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. sudom za maloljetnike.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. Hurlock . odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. zakonom. nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju.kod koje se zamjećuje kršenje društveno-etičkih normi. njihovo sprječavanje i onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba. a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. čini drugu grešku. Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta. predškolske ustanove.

jednako tako. . Izriču im se odgojne i popravne mjere. kao što su: krađa. 1996. Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija - . Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno). destruktivnosti i patoloških poriva. vršenje kaznenih djela. činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba. ekonomski i sociološki. To su kaznena djela. pedagoški.Pojam delikvencije (tal. delinque . Hewitt i L. u parovima ili u manjim skupinama. Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. krimen . prijestupništvo. i maloljetnički zatvor. drskosti. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. To je protudruštveni oblik ponašanja. huliganstva. nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. a nisu napunile 16 godina života. a u posebno teškoj situaciji.socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14. namjerno izazivanje šteta i požara. a nisu navršile 18 godina života. opasna i složena socijalno-patološka pojava. razbojstvo. skitnja). izostajanje iz škole. prijestupništva. E. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. asocijalnosti. Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16. Počinitelji kaznenih djela . a nisu navršile 18 godina života. huliganstvo. protiv tijela.inhibirano ponašanje (stidljivost. stvaranje nereda. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije. uz uvjete predviđene Zakonom. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji. vrlo delikatan ne samo kriminološki. antisocijalnog. osim skitnje i laži. itd. a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. medicinski i težak općedruštveni problem. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera. apatija.). Pojam kriminalitet (lat. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva).kaznena aktivnost. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: . podliježu kaznenoj odgovornosti. prenaglašena prisutnost nasilnosti. izazivanje). pravni. iritabilnost) (prema. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. Grudenu. Za njih su odgovorni roditelji. devijantno ponašanje. a osim činjenja kaznenih djela. ozbiljan obiteljski. školi i dječjim domovima. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. nego. R. Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima).pogriješiti. . koji. zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima. U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti.poduzimanje odgojnih mjera i sankcija Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi kaznena prijava. delikti i zločini. krađa i vožnja automobila i motora. siledžijstva. pljačka.

U 2000. imale su osobe sa 17 godina (225 prema 185 u 1999. Značajno je smanjen broj recidivista. što je dokaz učinkovitosti poduzetih mjera i sankcija. ukupno 57 sankcija. u odnosu na 1999. s 15 ih je bilo 200 prema 180. je izrečeno 90 odgojnih mjera više. dok su druge odgojne mjere smanjene. Za 77 je povećan broj sankcija za kaznena djela protiv imovine u 2000. a 16 ih je smješteno u odgojne ustanove i ustanove socijalne skrbi. od čega su 42 djevojčice. 509 protiv imovine. prema tome i izrečenih osuda bilo je kod 17-godišnjaka. a 8 za druga kaznena djela. a djevojčicama smanjenje za jednu. Najveći porast osuda (40) u 2000. Izrečeno je 409 odgojnih mjera. prema 24 u 1999. a drugih 13. odnosno 11 više nego u 1999. Mlađim su maloljetnicima ukupno izrečene 353 odgojne mjere prema 313. a 12 za druga kaznena djela. čak 13. a djevojkama za 3. U njih su udvostručene sankcije (9 prema 18). što je za 40 više nego u 1999. god. bilo ih je 290. Izvanbračne djece je 52. a 1999. U odgojne ustanove upučeno ih je 43. Pojačana briga i nadzor za četvrtinu su brojniji u odnosu na prethodnu godinu. To je ukupno povećanje za 90 sankcija. teške krađe (287 prema 274) za 13. 9. od toga 5 djevojkama. upućivanje u odgojni centar za odgoj (21). S oba roditelja živi 523 djece. što je porast za pet sankcija. Sa 16 godina sankcionirano je 209 prema 197 maloljetnika i maloljetnica. Broj sankcija protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa smanjen je za 4. prvih je bilo 26. . kod djevojčica (8:9) za jednu. odnosno jedna više. a godinu ranije 359. a kod maloljetnica (10 prema 7) za 3 u odnosu na 1999. 9 protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (od toga pet su počinili učenici). a u 2000. god. a lakših 7 više. izrečene su 53 sankcije za kaznena djela protiv života i tijela. I kod mlađih su maloljetnika posebne obveze gotovo udvostručene. U odnosu na 1999. pojačanu brigu i nadzor (160) te pojačanu brigu i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi (5). veće su (216 prema 195) za 21. što je ukupno smanjenje za 4. i približno šest puta više nego u 1998.). 787. Na maloljetnički zatvor odnose se 22 presude. 8 presuda. takvih bilo 39. god. i to za istovrsna 27. pojačana briga i nadzor. bio je ranije osuđivan 21 maloljetnik. U 1999. s rodbinom živi 28. 36 protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i 45 za ostala kaznena djela. što je za 16 manje nego godinu dana ranije (59). U 2000. što je dvostruko više nego za prethodne dvije godine. god. a 325 to su učinili individualno. godini sankcije za krađe i sitne krađe (97:94) brojnije su za 3. što je povećanje za 50. U Hrvatskoj je 1999. od kojih 13 za istovrsna. Starijim je maloljetnicima (17:7) izrečeno dva i pol puta više mjera upućivanja u odgojni zavod nego u 1999. a sa 14 godina 153 prema 135. s ocem 45. veći za 50 nego u 1999. a 2000. u 2000. godine 254). (434:384). U odgojne ustanove. Protiv života i tijela izrečeno je 1999.. sa 14 jednu manje (6 prema 5). Recidivizam je značajno smanjen (za 18). Ukupan je broj sankcija izrečenih starijim maloljetnicima (16-18 god. U 2000. Sankcije za ostala kaznena djela u 2000. bile su 53 sankcije. od kada se ta mjera primjenjuje. a u 2000. odnosno teških je 11 manje. a kod tinejdžerki (18 prema 20) manje za dvije. odgojne zavode i posebne odgojne ustanove upućeno je 38 maloljetnika i maloljetnica. Za ubojstvo i ubojstvo na mah izrečeno je 1999. Izrečeno je 128 posebnih obveza. bilo je 37 presuda za teške i 6 za lakše tjelesne ozljede. godini. sami žive 7. 135 protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.. od čega 2 djevojkama. s majkom 168. Kod djevojaka je taj odnos 21 prema 16. Djevojke sa 16 godina imale su 4 osude manje (10 prema 14).) brojnije su za 36 (2000. Druge odgojne mjere (ukor.) u 2000. Ostale mjere na istoj su razini ili su smanjene. a 2000. i to 50 starijim i 40 mlađim maloljetnicima. a petnaestogodišnjakinje pet kaznenih sankcija više (8 prema 13). (509 prema 432). Najdrastičnije povećanje delikventnog ponašanja. dok je u 1999. posebne obveze (128). a u 1999. U 2000. od toga 41 djevojčice. Kazneno djelo u sudioništvu počinila su 462 maloljetnika. god. godinu. Ostale odgojne mjere odnose se na sudski ukor (57).maloljetnički zatvor ili neka druga odgojno-popravna mjera propisana zakonom. za počinjena kaznena djela osuđeno 697 maloljetnika. bilo ih je 9. s 39 na 21 slučaj.

korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. shodno zakonskim propisima. Lažnim obećanjima o lagodnom životu. nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. a njihovo se društveno neprihvatljivo. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". Konfučije kaže: Čovjek koji počini grešku i ne ispravi ju.daju zadovoljavajuće rezultate. zanimljivim. kako je riječ o mladima. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba. poglavito u obiteljima i školama.Među njima je čak 576 učenika. Roditelji. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. Treba računati i s "tamnom brojkom" koja je najveća. i društvena opasnost od delikvenata i počinitelja kaznenih djela je veća. prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe. mora grešku ispraviti. osmišljenijim. škole i okružja. dijagnosticiranje poremećaja. da rana detekcija (otkrivanje). škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb. Mladima se treba više baviti. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. a dosada njihov najjači uzročnik. a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela.kod koje se zamjećuje kršenje društvenoetičkih normi. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. Elizabeth B. zabavi. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. Praksa pokazuje. ra<ličitim užicima. resocijalizacije i rehabilitacije . glazbu. Sukladno tomu. kazneno neodgovorna. Ako čovjek pogriješi. odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. resocijalizacije i rehabilitacije . vrtića. a iskustvo nas uči. odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće.nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. prostor i mogućnosti za šport. No. ali ne na prijavljene niti one koji su počinili prekršaje. delikvencije. Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. preodgoja. igru. njihovo sprječavanje i . Okupiranost mladih dobro osmišljenim. Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. provodu i avanturizmu. zabavu. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. Prevencija jedini put do uspjeha Navedeni pokazatelji odnose se samo na osuđene maloljetnike. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta. čini drugu grešku. koja su. inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa . pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. To pokazuje da udruženi maloljetnici čine više kaznenih djela i da im je potrebno pokloniti više pozornosti i stručnog tretmana. osigurati im dobre uvjete. Organi MUP-a. predškolske ustanove. devijacija. sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom . kod kojih će se "specijalizirati".

sudom za maloljetnike. policijom. zakonom. sc. Mr. odvjetništvom. Ivica Stanić . pedagoškim i odgojnopopravnim sredstvima. Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama.onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful