Малолетничка делинквенција

Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Малолетничка делинквенција је преступничко понашање специфично за популацију малолетника. У ужем, строго правном смислу, сви видови понашања младих, старијих од 14, а млађих од 21 годину који, према закону, спадају у кривична дела. Сви облици делинквентног понашања младих могу се сврстати у четири категорије: радње деструктивно уперене против интегритета других личности, радње деструктивно уперене против власништва и материјалних добара других, радње повлачења и радње самоуништења. Постоји и подела која у облике делинквенције укључује: преступе кривично-

Делинквент
Из Википедије, слободне енциклопедије Скочи на: навигација, претрага Делинквент је у ширем смислу особа која испољава антисоцијална понашања којима крши моралне, прекршајне и кривично-правне норме. У психолошком смислу, некада значи делинквентну личност која има одређена и специфична психо-социјална својства (нпр. психопатија, агресивност, емоционална незрелост, снижена интелигенција итд.) која узрокују девијантна понашања. У кривично-правном смислу – особа која је извршилац кривичних дела. Појам се најчешће везује за малолетнике који врше прекршаје и кривична дела. Делинквенција је у општем смислу укупност људских понашања којима се угрожавају основне друштвене норме и вредности. У ужем и најчешће коришћеном смислу, под делинквенцијом се подразумевају различити облици девијантног и некомформистичког понашања деце и малолетника којима се крше неке од друштвених моралних, прекршајних и кривичних норми. Најчешћи облици малолетничке делинквенције су асоцијална понашања, различити облици прекршаја, имовински деликти и деликти против живота и тела. На ова понашања постоје специфични институционализовани превентивно заштитни, породично правни и процесно кривични видови друштвеног реаговања који се разликују од друштвеног реаговања на преступничка понашања одраслих.

Ovim su obuhvaćena najraznovrsnija maloletnička ponašanja: autostopiranje. Mentalni sklop i delikvencija Maloletnici se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti. Delikvencija kap socijalni problem Maloletnička delinkvencija je zaista postala jedan od ključnih problema našeg društva. samo ako znate gde bi trebalo da gledate i ako želite da vidite. Prvi znaci devijantnog ponašanja primećuju se još u ranom pubertetu i zato. Kao svevideći advokat naroda.01. Međutim. psiholog Postavljeno: 06. Problem maloletničke delinkvencije je problem društva. Kada je u pitanju zakonsko određenje maloletničke delinkvencije.. Po užoj definiciji. psovanje. ali i razvijene svesti o svojim postupcima kao i odgovornostima za iste. U okviru ove kategorije.. a ne vidimo korov u našim "staklenim baštama". Ukoliko se na vreme taj uticaj ne primeti i ne spreči. ali i novinari kao neizostavni deo medija pretstavljaju "oči i uši" javnosti. uzimajući u obzir.Uticaj medija na maloletničku delikvenciju u Srbiji Autor: Jelena Ristevski. dalje se razlikuju druge dve kategorije: mlađi maloletnici (od 14 do 16 godina) i stariji maloletnici (od 16 do 18 godina). i to nam ukazuje da su maloletna lica manje odgovorna u društvenom i moralnom smislu. na sadržaj njihovih misli i u krajnjem slučaju na njihova kriminalna dela prezentovanjem sadržaja koja su prepuni zločina. mlađi punoletnici. da je granica početnog perioda adolescentnog razvoja znatno snižena. razlikuju se uža i šira definicija. zabrinjavajuće je koliko rano se počinju ispoljavati kriminogeni uticaji društva na ponašanje mladih. odnosno lica od 18 do 21 godine života. narkomanija i dr. bekstvo od kuće). mogao bi poprimiti ogromne razmere. Strahujemo od "globalnog zagrevanja". bežanje iz škole.. društva koje toliko želimo da zaštitimo. "nepristojno ponašanje". krivična ponašanja lica određenog starosnog doba. ali u Srbiji pod maloletnicima se podrazumevaju lica od 14 do 18 godina. Sredstva masovnih komunikacija. ne libe se objavljivanja zločina među maloletnicima. Kada se radi o široj definiciji. Starosne granice se razlikuju u pojedinim zemljama. To su. trebalo bi da paze i vode računa o ljudima koji im veruju. iako upoznati sa činjenicom da velikoj meri utiču na razvijanje svesti maloletnika. u neprestanoj trci za senzacionalizmom. maloletničku delinkvenciju ne čine samo prekršajna dela kažnjiva zakonom već i ona dela koja kod punoletnih osoba nisu kažnjiva (npr. danas je nemoguće ne videti. kriminala i krvi.2010 Mediji. dakle. Iako se može reći da se do sada ovaj problem mladih nije primećivao. Ove okolnosti pružaju . ali i prostitucija. Ponekad treću kategoriju mogu da čine tzv. u nekim zemljama (među kojima je i Srbija) pod maloletničkom delinkvencijom podrazumevaju se sva ona ponašanja za koja bi punoletna lica krivično odgovarala.

mlade osobe su istovremeno u velikoj meri podložne uticajima koje njihov razvoj i ponašanje mogu usmeriti ka nedruštvenom (asocijalnom) i protivdruštvenom (antisocijalnom) ponašanju. samoprecenjivanje. Jedine mere koje se prema njima mogu primenjivati su mere socijalne zaštite. sredstva masovne komunikacije sa negativnim sadržajima. · stariji maloletnici. a izuzetno može se primeniti i kazna maloletničkog zatvora (za teška krivična dela). te mu sud može izreći neku od krivičnih sankcija koje se primenjuju prema maloletnicima (vaspitne mere. Takođe. prema njima se ne mogu izricati niti primenjivati krivične sankcije. Karakteristike ličnosti maloletnih prestupnika nisu uzrok njihovog delinkventnog ponašanja. nedostaci i neuspesi u školskom obrazovanju. U faktore socijalne sredine spadaju: loši odnosi u porodici. tako da se prema njima ne može pokrenuti niti voditi krivični postupak. Međutim. Vrste krivičnih sankcija koje se primenjuju za maloletne delinkvente Vaspitni nalog može se primeniti prema maloletnom učiniocu krivičnog dela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. · mlađi maloletnici. neadekvatno korišćenje slobodnog vremena. prema njima se mogu primenjivati i izricati samo vaspitne mere. uključujući dela i prekršaje. kazna maloletničkog zatvora. nedostatak osećaja odgovornosti. usvajanje kulturnih i moralnih vrednosti i socijalizaciju. utiču mnogi subjektivni i objektivni faktori. Zato postoje velike razlike u ponašanju pojedinaca istog uzrasta. to su slučajevi. Kao vrste sankcija prema maloletnicima navode se . kao i emocionalna nestabilnost idr. Mlađa punoletna lica. Krivično . prema njima se mogu izricati i primenjivati vaspitne mere. mere bezbednosti) . osećaj inferiornosti. a primenjuje ga nadležni javni tužilac za maloletnike ili sudija za maloletnike. upravo zbog nedovoljne razvijenosti ličnosti. ali mogu biti preduslov za reagovanje u negativnom smislu. nesposobnost prihvatanja drugih. od 14 do 16 godine starosti. faktori mogu se podeliti na: · faktore koji su vezani za ličnost · faktore socijalne sredine Pod ličnim faktorima podrazumevaju se: niži nivo inteligencije u odnosu na ostalu (nedelinkventsku) omladinu i to se ispoljava kroz loš uspeh u obrazovanju. od 18 do 21 godine starosti. to su lica od 16 do 18 godina starosti. negativan uticaj vršnjaka.velike mogućnosti za vaspitanje.pravni sistem naše zemlje klasifikuje maloletne učinioce krivičnih dela i prekršaja. kulturna zaostalost i kultuni primitivizam idr. odnosno njihovo sazrevanje i socijalizaciju. psihopatske crte ličnosti kao što su agresivnost. odnosno uzročni. na sledeći način: · deca do 14 godina starosti se smatraju krivično neodgovornim. Na razvoj ličnosti maloletnih lica. egocentričnost. kada punoletno lice u vreme suđenja nije navršilo 21 godinu života. Ovi etiološki.

ali i isto tako bili sposobni da preuzmu odgovornost za njih. Od ukupnog broja maloletnih prestupnika. dok je zabeleženo 15884 krivičnih prijava protiv maloletnih delinkvenata. teške krađe. prijavljeno je 3120 maloletnih lica. ukoliko je za počinjeno delo propisana kazna zatvora od dvadeset godina ili teža. Vaspitne mere: a) mere upozorenja i usmeravanja: b) mere pojačanog nadzora(od strane roditelja. a optuženo je 15724 maloletnika. Prema izvodima iz Republičkog zavoda za statistiku. c) zavodske mere. a osuđeno je 793 maloletnika (257 mlađih maloletnika i 536 starijih maloletnika). optuženo 2726. Zastrašujući podatak je što je broj dece koja ubijaju u porastu i što se može očekivati da se već koliko sutra iz te kategorije mladih regrutuju kriminalci. Međutim. kao nagrade za učinak u minulim godinama. obavezno lečenje alkoholičara i narkomanskih zavisnika. Kazna maloletničkog zatvora može se izreći u trajanju od 6 meseci do 5 godina. već kriminal. zrelog doba i poznijih godina sve do duboke starosti. taj "opravdani" nedostatak odgovornosti ne sme i ne može biti razlog za opravdavanje krivičnih dela. Ovo su "teške" činjenice. maloletnički zatvor i mere bezbednosti. vaspitne mere. kako je to rekao Branko "Kockica". optuženih i osuđenih maloletnika za teška krivična dela u koja spadaju: ubistvo i ubistvo na mah. preko mladosti. Na osnovu toga može se zaključiti da su maloletna lica manje odgovorna od odraslih u društvenom i moralnom smislu. Naravno. Maloletniku se zbog učinjenog dela mogu izreći samostalno mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Međutim. Samo tokom 2004 godine. teške telesne povrede. Poražavajuća činjenica je što u našem društvu više ne caruje drugarstvo. ili u drugoj porodici). Od najranijeg detinjstva. silovanje. staratelja. mogu se izreći i mere bezbednosti. počinjenih od strane maloletnika. moramo navesti i podatak da je 1133 prijava povučeno jer prekršioci nisu imali ni 14 godina. Maloletnička delinkvencija u Srbiji od 2000 do 2004 godine Čovekov "hod kroz vreme" podrazumeva prolaženje kroz različita starosna doba. 465 osoba su ženskog pola. Od ukupnog broja prijavljenih. prijavljeno je 1104 lica. Starost ustvari predstavlja poslednju fazu u psihološkom i biološkom razvoju čoveka. Maloletna lica se od odraslih razlikuju po stepenu intelektualne i emocionalne zrelosti i po razvijenosti svesti kako bi shvatali svoje postupke. dok je osuđeno 1983 lica (688 mlađih maloletnika i 1295 starijih maloletnika). jer tendencije rasta kriminaliteta među mladima u našem društvu vidljive su i zastrašujuće. razbojničke krađe i razbojništvo. uz izrečene mere upozorenja i usmeravanja ne mogu se istovremeno izreći i mere bezbednosti kao što su npr. optuženo je 1112. . kojima su izrečene vaspitne mere ili kazna maloletničkog zatvora. od 2000 do 2004 godine.još i. Postoje uslovi za primenu kazne: Prema maloletnim učiniocima krivičnog dela. u Srbiji je osuđeno 11057 maloletnih lica.

ma kakva ona bila i ma kojoj starosnoj grupi pripadala. Ta ista deca. Gledanje vestern filmova. rastrojena porodica ili pak genetičke predispozicije. Nabavljanje kostima i opreme koje bi im poslužilo za što verniju kopiju filma. veliki uticaj na kriminalnu svest kod dece ima i neorganizovana sredina. oni su videli. zasluge medija se ne mogu iskjučiti niti zanemariti. bar kad je u pitanju lišenost mladih vaspitne brige. više i češće potpadaju pod negativne uticaje kriminalističkih filmova i šund. sociolozi. tako da. Takođe. Naravno. . pojedine scene ostaju u njihovoj podsvesti. došlo se do saznanja o uticajima koje masovna kultura ima na maloletničku delinkvenciju i učinjen je pokušaj da se objasne bar neka pitanja vezana za taj gorući problem u društvu i iznesu negativni uticaji koje masovna kultura ima na omladinu. Primarni mogu biti dezorganizovana. izaziva u mladima potrebu oponašanja junaka iz filmova i romana. želeli mi to ili ne. Teška ekonomska i finansijska situacija i nemaština glavni su uzroci vaspitne zapuštenosti ove dece. jer kao što je već navedeno. deca provode dosta vremena u gledanju televizijskih programa. u svojoj igri koriste pravo oružje.Šta je to što pokreće mlade ljude i vodi ih u zločin? Iako polazimo od toga da se glavni uzroci moraju tražiti u porodici. Psihološki profil maloletnih delinkvenata je različit. tako i iz bogatih.literature. trilera i čitanje krimi – romana. te uvek ima povređenih i ranjenih. Međutim. Nemali je broj slučajeva nastanka bandi sa imenima i radnjama koja su istovetna sa imenima i radnjama pomenutih filmova. Tako dolazimo do zaključka da. onoga što se nekada zvalo šund. mediji imaju etičku i moralnu odgovornost prema svojoj publici. Upravo iz tog razloga. televizija je tek sekundarni činilac u razvoju kriminalističke svesti kod maloletnika. medijski sadržaj se treba preispitati. Izlišno je govoriti da je ova problematika samo približno dotaknuta. Istraživanjima koja su vršena kao priprema za ovaj rad. pored porodice sa patološkim problemima. Slična je situacija i u bogatim porodicama. negoli deca iz sredine sa manjom stopom kriminaliteta. pedagozi i drugi naučnici i danas diskutuju. Oni potiču kako iz siromašnih porodica. Nije isključeno ni razbojničko ponašanje kako bi se ostvario željeni cilj. Njihovo opravdanje za takve postupke jeste da se to isto desilo na filmu. U siromašnim porodicama problem je što roditelji nemaju vremena da vode računa o svojoj deci. povlači za sobom pljačkanje sopstvene ili pordice iz susedstva. ne možemo okretati glavu od činjenice da su i društvo i država odgovorni za razvoj i porast maloletničke delinkvencije. brinući o tome kako će preživeti sutra. Naučno je dokazano da deca koja žive u sredinama (područjima) sa izraženom stopom nasilja. jer predstavlja izuzetno složen problem o kojem mnogi psiholozi.

Deca mogu da kradu i zbog straha od zavisnosti. dečji psihijatar preporučuje • • • • • Da se uvere da dete ne profitira od krađe Kažu detetu da je krađa loša Pomognu mlađima da plate ili vrate ukradeni predmet Izbegavaju prekoravanje. predviđanje budućeg lošeg ponašanja. u većini slučajeva krađa prestaje. olovkama ili priborom sa posla ili se hvališe oko greške prodavačice iz prodavnice u računu. U onim slučajevima kada krađom dete izkazuje bes ili pokušava da se sveti svojim roditeljima. nije dobro. što pripada drugoj osobi. Ovo se ne treba smatrati krađom sve dok dete ne bude dovljno staro da razume da uzimanje nečega. odnosno. Roditelji su bazični modeli po kojim deca uče. ili da govore da sada posmatraju dete kao lopova i lošu osobu Uvere dete da je ovakvo ponašanje potpuno neprihvatljivo u porodičnoj tradiciji i zajednici . ako brat ili sesta dobijaju više poklona. Iako nauče da je krađa loša. uobičajeno je da su roditelji zabrinuti.2007 Kada dete ili tinejdžer kradu. To je znak da roditelji trebaju da se potrude da pokažu detetu da je važan član porodice. lekcije o poštenju će biti veoma teške za dete da ih razume. uzimaju šta im je potrebno. da li je njihov sin ili kćer "maloletni delikvent. Ponekada. ili da bi poklonila nešto porodici i prijateljima ili da bi bili prihvaćeni od drugih. Ako roditelj dođe kući sa kancelarijskim materijalom. To je obično između 3 i 5 godina.Deca koja kradu Autor: mr sci dr Miodrag Stanković Postavljeno: 10. Ukradeni predmet može da postane zamena za ljubav ili pažnju. deca kradu da bi pokazala prijateljima da su hrabra." Za svako dete je normalno da uzme nešto šta mu privlači pažnju. Roditeljima koji su saznali da njihovo dete krade. Roditelji trebaju aktivno da uče svoju decu o tome šta znači biti vlasnik nečega i kakvi su odnosi sa drugima su poželjni. ne želeći da budu zavisna od bilo koga. Pogotovo sa odrastanjem deteta. starija deca i tinejdžeri kradu iz različitih razloga Mladi mogu da kradu da bi se izjednačili. Pre toga dete ne može razumno shvatiti tuđa građanska prava i treba mu pomoći u učenju sa razumevanjem tog ograničenja. oni trebaju da se razmisle da li dete krade iz potrebe da privuče njihovu pažnju. Ako roditelji preduzmu odgovarajuće mere.03. Najčešće pitanje koje postavljaju sebi je.

Kada dete plati ili vrati ukradenu robu. dečji psihijatar će proceniti razlog koji leži ispod potrebe deteta da krade i razviti plan tretmana. dečji psihijatar Ivan Topalović. Takva dece će radije okriviti ponašanje drugih. Deca koja učestalo kradu mogu takođe da imaju problem poverenja u druge ljude i formiranja bliskih veza. zato moram sam da uzimam. roditelji ne trebaju ponovo da komentarišu slučaj. Mogu govoriti "Ne daju mi ono što mi treba. Porodično savetovanje ima za cilj da pomogne porodici da podrži dete u procesu promene u osobu koja ne krade i razvija se bez zastoja ili defomacija. Važni delovi tretmana podrazumevaju pomoć detetu da nauči da ostvaruje veze i poverenje." Procena od strane dečjeg psihijatra bila bi od koristi takvoj deci. 2003 Priredili: Mr sci. psiholog . U tretmanu deteta koje krade učestalo. To će detetu pomoći da bez krivice započne ili nastavi sa dobrim ponašanjem. dr Miodrag Stanković. Child Development Institute. nego se osećati krivim. krađa može da bude znak mnogo ozbiljnijih problema u detetovom emotivnom razvoju ili problema u porodici. Ako su krađe učestale ili su udružene sa drugim simptomima ili problemima u ponašanju.

u primitivnijim društvima.inteligencijom. Sticanje emocionalne stabilnosti Adolescentima se nameće rešavanje mnogih životnih zadatka i postihnuća u različitim područjima. Emocionalna stabilnost se postupno stiče. postalo je alarmantno.Ličnost maloletnih delikvenata Autor: prof dr Bojana Dimitrijević Postavljeno: 27.04. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. Mnoga istraživanja potkrepila su dokaze o povezanosti ili uslovljenosti takvog ponašanja i osobina kao što su emocionalna stabilnost. to je bilo realnije nego u našim. upornost i drugih osobina ličnosti u užem smislu. Neprihvatljivo društveno ponašanje U objašnjavanju fenomena asocijalnog. dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji. Pojam adolescencije kao razdoblja u psihičkom razvoju čoveka nastao je u savremenom društvu. u nastojanju da time sebi obezbede što bolje prilagođavanje. antisocijalnog i delinkventnog ponašanja. Preuzimajući dužnosti. pa sama činjenica da je adolescent anatomski i fiziološki zreo ne govori neminovno o njegovoj psihološkoj zrelosti. stanje maloletničke delinkvencije kod nas. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti . kulturnih činilaca i sticaja okolnosti. pa time adolescencija traje sve duže a samostalnost se ostvaruje sve kasnije. posebna se pažnja. poklanja osobinama ličnosti. obogaćena emocijama vezanim za ljubav i tek probuđenu polnost. veka. ne mogu u potpunosti objasniti ovakve oblike ponašanja. i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju. savremenim uslovima. mladi čovek je tada preuzimao i prava odraslih. koja proizilazi iz interakcije bioloških poriva i socijalne i fizičke okoline. Protivurečnosti savremenog trenutka nalažu da se mladi što duže školuju. Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva.u dalekoj prošlosti. i sposobnost za obavljanje što više poslova. a posebno ne o njegovoj socijalnoj zrelosti i ekonomskoj samostalnosti. adolescentni period označavao je kraj detinjstva i ulazak u svet odraslih. zasnovanih na brojnim. Posebno u zadnjoj deceniji 20. U okvirima relativno jednostavne organizacije društva. koje kao najznačajnije često ističu zastupnici nekih socioloških teorijskih orijentacija. koje predstavljaju relativno stabilnu organizaciju motivacionih sklonosti individue. U takvim društvima. osim socijalnih.2007 Često postavljano pitanje da li je kriminalna ličnost specifičan biopsihički entitet. koje se uopšteno naziva društveno neprihvatljivim. Činioci okoline. sekundarne i tercijarne prevencije u oblasti maloletničke delinkvencije. Život mladih u savremenom društvu je neizmerno složeniji. Predstavljena su i druga teorijska gledišta i istraživanja koja potkrepljuju dokaze o povezanosti ili uslovljenosti asocijalnog i antisocijalnog ponašanja i osobina ličnosti. anatomsko-fiziološka i polna zrelost podudarale su se sa psihološkom i socijalnom zrelošću. frustraciona tolerancija. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. što je povezano sa potrebom za privlačenjem pažnje . Sve ovo nalaže više napora u oblasti primarne. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca.

U savremenim uslovima. Upravo ovokav doživljaj može predstavljati teren na kriminalne oblike ponašanja. Sanjarenje se često bira kao jedino moguće rešenje kada su svesni svojih teškoća i nemogućnosti da se sa njima suoče i da ih reše. kao i druge elemente koji odlikuju život odraslih. Olport navodi da je osnovno pitanje mladih: "Ko sam ja?" Neprestano teže da ih tretiraju kao odrasle. Izgubljenu ili nedotajuću porodičnu komunikaciju zamenjuju onom u grupi. Kako se opšti društveni uslovi života stalno menjaju. time ne olakšava. pa se uprkos druženju stvara doživljaj usamljenosti. Prisutna je nesigurnost u ličnosti mladih. što nosi zbunjenost i konfuziju vezanu za lične potencijale i mogućnosti. U ovom periodu oblikuju se i moralna gledišta i shvatanja mladih. napetosti i izbegnu sukobe. često se ne može dovoljno voditu briga o pojedincu. Njihova povezanost zasniva se na prihvatanju istih gledišta i vrednosti koje grupa podržava. kroz proces masovnog sprovođenja tih aktivnosti. Oni imaju potrebu za udruživanjem. U procesu traganja za svojim identitetom. nastoje da se ističu. a sadržaj njihovog grupisanja postaje kriminalno ponašanje. pa grupa postaje zamena za porodicu. što kao posledicu može imati otežano postizanje uspeha. postojeći društveni poremećaji će u većoj ili . Grupacija maloletnika koja sebe precenjuje. kao i sa nastavnicima. budu zapaženi i originalni. mladi se uključuju u društvo. gubi se individualnost. Ponekada to mogu biti i grupe sa devijantnim ponašanjem. vezana za status i egzistenciju. iako su za time silno žudeli.suprotnog pola i ponašanjima koja do toga dovode. mladi sve više gube lični kontakt i prisnu povezanost sa roditeljima. za njih nisu privlačne. Gubi se svrha njihovih nastojanja da se uključe u društvo i njegove tokove. To je posebno prisutno kada porodica. Većina maloletnika ima još uvek neizgrađen odnos prema sebi. što se obično dešava u manje kontrolisanim uslovima. već još više otažava svoju adaptaciju. ili im ono bar predstavlja način da se oslobode teskobe. Formiranje slike mladih o sebi Način na koji se formira slika o sebi i drugima može trajnije uticati na ispoljavanje ličnosti adolescenta. U takvim masovnim akcijama. a u okviru tog procesa odvija se i unutrašnje menjanje i proces sazrevanja mladih. U vezi sa tim može doći do alijenacije. pa zahteve grupe koju prepoznaju kao sebi blisku često nadređuju zahtevima roditelja. ne mogavši da uskladi idealnu i realnu sliku sebe. Njihove stavove o sebi mogli bismo grupisati u tri celine: • • • Oni koji prema sebi pokazuju negativan stav izražavaju nepoverenje u svoje sposobnosti i vrednosti. ali i sa svojim prijateljima. Nekada se u ponašanju mladih ne razvijaju viši moralni ciljevi. Počinje da se razvija i vlastita individualnost. škola i druge ustanove za mlade. mladi se uključuju u različite vidove društvenog života. a njihova humanizacija i socijalizacija bitno su oštećeni. Nastojeći da se što više mladih uključi u pojedine aktivnosti namenjene mladima. Kriminalne grupe U kriminalne grupe se povezuju mladi ljudi koji imaju neke psihološke ili društvene probleme. nedostatak samopoštovanja. a istovremeno su posebno osetljivi po pitanju ugleda i časti. iz čega takođe proističu neuspesi u rešavanju razvojnih i životnih problema.

imaju znatno umanjenu pravnu i moralnu odgovornost. rezultati pokazuju da se intelektualni nivo razlikuje u zavisnosti od tipa kriminalnog dela. Kao najbitniji navedeni razlog je druženje sa asocijalnim ili antisocijanim osobama iz njihove okoline (40. i kao takva predstavlja značajan faktor i u oblikovanju ličnosti mladih.3% ispitanika to navelo kao razlog njihovog neprilagođenog ponašanja. kriminalne aktivnosti nekih osoba slabije inteligencije uslovljene su njihovom nemogućnošću da shvate nedozvoljenost nekih postupaka i nedoličnost pobuda koje ih na to navode. osobe nižih intelektualnih sposobnosti češće su saučesnici i ostavljaju za sobom više tragova prilikom izvršenja krivičnog dela. može se govoriti o pogodnijim uslovima i određenim tendencijama ka kriminalnom ponašanju. češće čine intelektualno zaostalije osobe.2%). Sami delinkventi su davali odgovore o uzrocima njihovog delikventnog ponašanja. podložni su krizama koje samo dodatno kontaminiraju ionako težku i kompleksnu razvojnu sliku ovog životnog perioda. U ukupnoj masi prijavljenih dela. oni čine 27% a u relativno malom procentu učestvuju u masi prijavljenih dela protiv opšte sigurnosti. Neke od osnovnih vrednosti koje adolescenti sebi postavljaju odnose se na potrebu za privatnošću. Po nalazima Burta. tako i u asocijalnom ili antisocijalnom smeru. koji oni najoštrije doživljavaju. na primer. dok krivična dela vrše intelektualno jači pojedinci. dok osobe viših intelektualnih potencijala obavljaju organizatorske funkcije u kriminalnim aktivnostima. rezultiralo je mnoštvom istraživanja na tu temu. čine da je upravo ovaj segment društva upravo onaj koji društvene promene najsnažnije doživljava. odnosno da li kriminalna ličnost ima specifičan biopsihički sklop. a mnogo manje da su sebe doživeli kao pasivni derivat nesrećnih životnih okolnosti. Za svoje ponašanje. Neka svojstva . maloletnici učestvuju sa 11-16%. koincidira sa vrhuncem uspona kriminaliteta. Doba najveće fizičke snage. S obzirom na neka lična obeležja i psihičke osobenosti pojedinca. koja ispoljava svoje delovanje u svim oblicima čovekovog ponašanja. Veliki broj ovih istraživanja bavio se jednom od osnovnih dimenzija ličnosti inteligencijom. Nesklad i raskorak između ličnih interesa i mogućnosti. mladi ljudi su prijemčivi za uticaje koji njen uticaj mogu usmeriti kako u pozitivnot. Proces prerastanja mladića u zrelu ličnost povezan je sa nizom biopsihičkih promena. samosvojnošću. ličnost i ponašanje mladih. Silovanja. odnosno neke osobine njihove ličnosti koje su izvan njihove kontrole. Iz redova onih koji su izrazito nezadovoljni mogućnostima ostvarenja ovih cileva regrutuju se oni koji na ovakve okolnosti reaguju socijalno devijantnim i kriminalnim oblicima ponašanja.manjoj meri uticati i na uslove života. Takođe. U ovoj fazi razvojma. adolescencija. Oko jedne četvrtine ispitanika smatralo je da odgovornu ulogu u njihovom delinkventnom ponašanju ima njihova »narav«. Iz ovog istraživanje se vidi da su delinkventni dominantno tražili razloge za svoje ponašanje i svojim osobinama i postupcima. profesionalnim uspehom i kvalitetnim organizovanjem slobodnog vremena.7%). čija dinamika pruža velike mogućnosti za vaspitne uticaje i usmeravanje procesa socijalizacija. Donekle iznenađuje podatak da ispitanici roditeljima i neadekvatnom vaspitanju nisu pridali poseban značaj. koji se konzumira u vreme izvršenja dela. Prestupnik ili ne? Često postavljano pitanje da li ima razlike u ličnosti prestupnika i onih koji to nisu. već je samo 14. kao još nepotpuno formirane ličnosti. Od svih prijavljenih dela protiv imovine. Kao značajan faktor izdvojen je i alkohol (31. Najmanja je važnost data vezi između bolesti i delinkventnog ponašanja. Na populaciji maloletnih delikvenata. odgovarajućim materijalnim položajem. Istovremeno nesrazmerno izloženi pritisku negativnih političkih i kulturnih tendencija.

U mnogim evropskim zemljama. stanje maloletničke delinkvencije kod nas. Drugim rečima. sve je više mladih koji ova dela vrše a potiču iz dobrostojećih i imućnih porodica. Lišavanje slobode maloletnika koristi se kao poslednje sredstvo vaspitnog uticaja. često u grupama. što podrazumeva primarnu. Alarmantno stanje delikvencije Posebno u zadnjoj deceniji 20. Ličnost prihvata one oblike ponašanja koji se najlakše uklapaju u njenu već formiranu. postalo je alarmantno. pokazuju pretežno iste oblike ponašanja. a njihovo ponašanje je sve brutalnije. nestalni oblici delinkventne i asocijalne aktivnosti.ličnosti su takva da se na njih lako »primi« kriminalno ponašanje. i u našoj sredini uraditi više i konkretnije. Kod maloletnih osoba javljaju se različiti. kod kojih tretman prevaspitavanja nije uspeo. raznovrsni oblici delikventnog ponašanja ne razvijaju se na terenu bilo koje strukture ličnosti. Ta ocena je povezana i sa nepodeljenom procenom o lošem globalnom stanju društva. dragocenim rezultatima istraživanja sprovedenih na ovoj populaciji. Iako su se ranije počinioci krivičnih dela protiv imovine regrutovale iz socijalno i ekonomski nižih slojeva. ili u strukturu koja je u formiranju. Potrebno je. Kriminalna dela sve više vrše mladi. već raznovrsnim strukturama verovatno odgovaraju raznovrsni oblici asocijalnog ili antisocijalnog ponašanja. . Verovatno zato stariji delinkventi. veka. sekundarnu i tercijarnu prevenciju u oblasti maloletničke delinkvencije zasnovanu na mnogobrojnim. kao posebno efikasna pokazala se specifična vaspitna mera sprovedena kroz dobrovoljan. što ponašanju maloletnika daje izvesnu specifičnost u odnosu na ponašanje punoletnih osoba. stabilnu strukturu. društveno koristan rad maloletnih izvršilaca krivičnih dela.

Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima).inhibirano ponašanje (stidljivost.agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. pljačka. To su kaznena djela. kao što su: krađa. a osim činjenja kaznenih djela. izostajanje iz škole. jednako tako. To je protudruštveni oblik ponašanja. krimen kaznena aktivnost. osim skitnje i laži. u parovima ili u manjim skupinama. Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba.).socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. prijestupništva. delinque . vršenje kaznenih djela. drskosti. . R. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. ekonomski i sociološki. izazivanje). prenaglašena prisutnost nasilnosti. Hewitt i L. skitnja). razbojstvo. delikti i zločini. koji. iritabilnost) (prema. protiv tijela. E. Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv . itd. huliganstvo. Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno). prijestupništvo. nego. antisocijalnog. pedagoški. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. asocijalnosti. devijantno ponašanje. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). Grudenu. . stvaranje nereda. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva). destruktivnosti i patoloških poriva. Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: . a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. krađa i vožnja automobila i motora. 1996. apatija. pravni. ozbiljan obiteljski. zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima.pogriješiti.KTUALNE TEME . Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. siledžijstva. namjerno izazivanje šteta i požara. a osobu koja to čini maloljetnim delikventom.PONAŠANJE MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA Pojam delikvencije (tal. činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. Pojam kriminalitet (lat. huliganstva. U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti. podliježu kaznenoj odgovornosti. opasna i složena socijalno-patološka pojava. medicinski i težak općedruštveni problem. vrlo delikatan ne samo kriminološki.

mora grešku ispraviti. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera. a nisu navršile 18 godina života. preodgoja. kazneno neodgovorna. Za njih su odgovorni roditelji. resocijalizacije i rehabilitacije . prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe. poglavito u obiteljima i školama. zabavu. Izriču im se odgojne i popravne mjere. Okupiranost mladih dobro osmišljenim. delikvencije. Elizabeth B.maloljetnički zatvor ili neka druga odgojnopopravna mjera propisana zakonom. a nisu navršile 18 godina života. odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće. devijacija. a nisu napunile 16 godina života. Poznata je izreka: Čovjek koji počini grešku i ne .nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. osmišljenijim. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. i maloljetnički zatvor. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. igru. No. zanimljivim. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama.jedini put do uspjeha Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. kako je riječ o mladima. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. shodno zakonskim propisima. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola. uz uvjete predviđene Zakonom. škole i okružja. vrtića. maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela. a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. a njihovo se društveno neprihvatljivo. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. Ako čovjek pogriješi. osigurati im dobre uvjete. prostor i mogućnosti za šport. a u posebno teškoj situaciji. Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16. glazbu.njih podnosi kaznena prijava. koja su. Prevencija . Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija . a dosada njihov najjači uzročnik. Mladima se treba više baviti. Organi MUP-a. školi i dječjim domovima. Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji. Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14.

Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. zakonom. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba.kod koje se zamjećuje kršenje društveno-etičkih normi. OPASNA DRUŠTVENA POJAVA Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". provodu i avanturizmu. škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb.ispravi ju. Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. kod kojih će se "specijalizirati". čini drugu grešku. policijom. inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa .daju zadovoljavajuće rezultate. Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama. njihovo sprječavanje i onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti. Lažnim obećanjima o lagodnom životu. pedagoškim i odgojno-popravnim sredstvima. sudom za maloljetnike. Elizabet B. Praksa pokazuje. odvjetništvom. zabavi. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. Hurlock . nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. dijagnosticiranje poremećaja.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta. predškolske ustanove. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. da rana detekcija (otkrivanje). a iskustvo nas uči. a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. različitim užicima. odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom . Roditelji. resocijalizacije i rehabilitacije .

Stariji maloljetnici počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja kaznenog djela imale 16.poduzimanje odgojnih mjera i sankcija Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi kaznena prijava. razbojstvo. To je protudruštveni oblik ponašanja. a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. huliganstvo. i maloljetnički zatvor. prenaglašena prisutnost nasilnosti. prijestupništvo. . stvaranje nereda.pogriješiti. itd. protiv tijela. činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog. To su kaznena djela. školi i dječjim domovima. pedagoški. ekonomski i sociološki.). Delikventne skupine vrlo su opasne jer djeluju poput neke epidemije. . antisocijalnog. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: . U delinkventa je izrazit deficit moralne svijesti. a u posebno teškoj situaciji. podliježu kaznenoj odgovornosti. apatija. Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. pravni. Njihovo se ponašanje ispravlja isključivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji. pljačka. delikti i zločini. koji. osim skitnje i laži.kaznena aktivnost. medicinski i težak općedruštveni problem. Izriču im se odgojne i popravne mjere. E. a osim činjenja kaznenih djela. izostajanje iz škole. Pojam kriminalitet (lat. uz uvjete predviđene Zakonom. a nisu napunile 16 godina života. a nisu navršile 18 godina života. Njima se mogu izreći odgojne i popravne mjere. Počinitelji kaznenih djela . opasna i složena socijalno-patološka pojava. Pojedinci povremeno čine kaznena djela pa ih nazivano recidivistima (povratnicima). nerijetko u svoje redove vješto uvlače i druge mlade osobe. a drugi to vrlo često rade pa za njih kažemo da su multirecidivisti (višestruki povratnici). nego. huliganstva. Hewitt i L. namjerno izazivanje šteta i požara. zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima. Maloljetnički počinitelji kaznenih djela osobe su koje su u vrijeme počinjenja tog djela navršile 14. drskosti. Zasigurno je jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba. Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno).agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost. Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene protiv imovine i vlasništva. vrlo delikatan ne samo kriminološki. socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva). prijestupništva. delinque .Pojam delikvencije (tal. siledžijstva. jednako tako. krimen . kao što su: krađa. protiv kojih je prekršajni postupak pravomoćno završen sudskom odlukom kojom se obustavlja postupak ili im je izrečena zaštitna mjera. Za njih su odgovorni roditelji. Osuđena je osoba maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojemu je izrečena sankcija - . devijantno ponašanje.socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini. destruktivnosti i patoloških poriva. R. izazivanje). a nisu navršile 18 godina života. ličnosti i osobne slobode te protiv društvenih običaja. Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija. vršenje kaznenih djela. 1996. krađa i vožnja automobila i motora. a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. asocijalnosti.inhibirano ponašanje (stidljivost. iritabilnost) (prema. Maloljetni počinitelji prekršaja osobe su koje su u vrijeme počinjenja prekršaja imale 14. Grudenu. ozbiljan obiteljski. u parovima ili u manjim skupinama. skitnja).

bilo ih je 290. što je porast za pet sankcija. s majkom 168. a sa 14 godina 153 prema 135. U 2000. odnosno teških je 11 manje. a lakših 7 više. bilo ih je 9. sa 14 jednu manje (6 prema 5). S oba roditelja živi 523 djece. a 12 za druga kaznena djela. a u 1999. odnosno jedna više. teške krađe (287 prema 274) za 13. s ocem 45. upućivanje u odgojni centar za odgoj (21). što je povećanje za 50. Najdrastičnije povećanje delikventnog ponašanja. sami žive 7. što je dokaz učinkovitosti poduzetih mjera i sankcija. od čega 2 djevojkama. Protiv života i tijela izrečeno je 1999. a 8 za druga kaznena djela. a 325 to su učinili individualno.) u 2000. Za ubojstvo i ubojstvo na mah izrečeno je 1999. godine 254). ukupno 57 sankcija. Značajno je smanjen broj recidivista. što je ukupno smanjenje za 4. a drugih 13. godini. a u 2000. a kod tinejdžerki (18 prema 20) manje za dvije. pojačanu brigu i nadzor (160) te pojačanu brigu i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi (5). U odnosu na 1999. od toga 5 djevojkama. a djevojčicama smanjenje za jednu. u 2000. što je za 16 manje nego godinu dana ranije (59). Ukupan je broj sankcija izrečenih starijim maloljetnicima (16-18 god. u odnosu na 1999. bilo je 37 presuda za teške i 6 za lakše tjelesne ozljede. a djevojkama za 3. Pojačana briga i nadzor za četvrtinu su brojniji u odnosu na prethodnu godinu. izrečene su 53 sankcije za kaznena djela protiv života i tijela. Starijim je maloljetnicima (17:7) izrečeno dva i pol puta više mjera upućivanja u odgojni zavod nego u 1999. 135 protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. bile su 53 sankcije. Broj sankcija protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa smanjen je za 4. 509 protiv imovine. s rodbinom živi 28.). i to 50 starijim i 40 mlađim maloljetnicima. i približno šest puta više nego u 1998. Ostale odgojne mjere odnose se na sudski ukor (57). s 15 ih je bilo 200 prema 180. veći za 50 nego u 1999. a godinu ranije 359. od čega su 42 djevojčice. U 2000. posebne obveze (128). Ostale mjere na istoj su razini ili su smanjene. Na maloljetnički zatvor odnose se 22 presude. od kojih 13 za istovrsna. čak 13. a 2000. U 2000. . dok su druge odgojne mjere smanjene. prvih je bilo 26. Izrečeno je 128 posebnih obveza. pojačana briga i nadzor. 9... Kod djevojaka je taj odnos 21 prema 16. Kazneno djelo u sudioništvu počinila su 462 maloljetnika. god. Djevojke sa 16 godina imale su 4 osude manje (10 prema 14). imale su osobe sa 17 godina (225 prema 185 u 1999. takvih bilo 39. godini sankcije za krađe i sitne krađe (97:94) brojnije su za 3. Izvanbračne djece je 52. god. odnosno 11 više nego u 1999. Za 77 je povećan broj sankcija za kaznena djela protiv imovine u 2000. U 1999. kod djevojčica (8:9) za jednu. god. od toga 41 djevojčice. Najveći porast osuda (40) u 2000. od kada se ta mjera primjenjuje. a 16 ih je smješteno u odgojne ustanove i ustanove socijalne skrbi. Sa 16 godina sankcionirano je 209 prema 197 maloljetnika i maloljetnica. 8 presuda. je izrečeno 90 odgojnih mjera više. bio je ranije osuđivan 21 maloljetnik. a kod maloljetnica (10 prema 7) za 3 u odnosu na 1999. U odgojne ustanove. a 1999. 787. U odgojne ustanove upučeno ih je 43. 36 protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i 45 za ostala kaznena djela. odgojne zavode i posebne odgojne ustanove upućeno je 38 maloljetnika i maloljetnica. i to za istovrsna 27. Mlađim su maloljetnicima ukupno izrečene 353 odgojne mjere prema 313.) brojnije su za 36 (2000. To je ukupno povećanje za 90 sankcija. god. Druge odgojne mjere (ukor. U njih su udvostručene sankcije (9 prema 18).maloljetnički zatvor ili neka druga odgojno-popravna mjera propisana zakonom. a u 2000. Recidivizam je značajno smanjen (za 18). veće su (216 prema 195) za 21. (509 prema 432). a petnaestogodišnjakinje pet kaznenih sankcija više (8 prema 13). godinu. Sankcije za ostala kaznena djela u 2000. god. dok je u 1999. s 39 na 21 slučaj. U Hrvatskoj je 1999. prema 24 u 1999. Izrečeno je 409 odgojnih mjera. za počinjena kaznena djela osuđeno 697 maloljetnika. 9 protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (od toga pet su počinili učenici). I kod mlađih su maloljetnika posebne obveze gotovo udvostručene. što je za 40 više nego u 1999. U 2000. a 2000. prema tome i izrečenih osuda bilo je kod 17-godišnjaka. (434:384). što je dvostruko više nego za prethodne dvije godine.

Jučerašnja greška danas i zauvijek nam mora biti učitelj. dijagnosticiranje poremećaja. No. odvjetništvo i sudovi za maloljetnike ustaljenom praksom provode represivne mjere i učinkovito obavljaju svoje zadaće. kako je riječ o mladima. resocijalizacije i rehabilitacije . a ne samo kad se uoče smetnje i poremećen psihosocijalni razvitak djeteta. Roditelji.daju zadovoljavajuće rezultate.ti će mladi ljudi jednoga dana postati pravim kriminalcima. zdravu rekreaciju i racionalno korištenje slobodnog vremena. kod kojih će se "specijalizirati". resocijalizacije i rehabilitacije . a njihovo se društveno neprihvatljivo. zanimljivim. mora grešku ispraviti. njihovo sprječavanje i . inkliniranje delikvencije i činjenju prijestupa .kod koje se zamjećuje kršenje društvenoetičkih normi. osmišljenijim. škole i društvo u cijelosti morali bi voditi stalnu skrb. pretežito učenicima osnovnih i srednjih škola. Hurlock kaže: Način na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utječe na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. ali ne na prijavljene niti one koji su počinili prekršaje. prijestupničko i delikventno ponašanje može suzbijati i sprečavati isključivo odgojnim i popravnim mjerama iz nadležnosti organa starateljstva ili ustanova izobrazbe. Konfučije kaže: Čovjek koji počini grešku i ne ispravi ju. odgojno djelovati i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva. Analize statističkih pokazatelja ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i skrbi za djecu i mladež. na svakodnevnim primjerima moralnog djelovanja svih članova obitelji. i društvena opasnost od delikvenata i počinitelja kaznenih djela je veća. maksimalno ih okupirati pa neće imati potrebu upuštati se u činjenje kaznenih djela. devijacija. Zato i kažemo da je sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji oblik kriminaliteta. zabavi. Lažnim obećanjima o lagodnom životu. organiziranijim i angažiranijim prevencijskim djelovanjem kroz aktivnosti i rad s tom dobnom kategorijom. zabavu. a da i ne spominjemo djecu počinitelje kaznenih djela. kazneno neodgovorna.nameće se imperativan i opravdan zahtjev za intenzivnijim. provodu i avanturizmu. To pokazuje da udruženi maloljetnici čine više kaznenih djela i da im je potrebno pokloniti više pozornosti i stručnog tretmana. Ne poduzmu li se pravovremene i učinkovite preventivne. igru. čini drugu grešku. Mladima se treba više baviti. Praksa pokazuje. glazbu.Među njima je čak 576 učenika. da rana detekcija (otkrivanje). Organi MUP-a. poglavito ako dođu pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba. Elizabeth B. preodgoja. prostor i mogućnosti za šport. zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja je prevencija prijestupništva. Prevencija jedini put do uspjeha Navedeni pokazatelji odnose se samo na osuđene maloljetnike. ra<ličitim užicima. korektivne i kurativne mjere te mjere preodgoja. izučiti "zanat" i za koje će "raditi". Njima valja ponuditi zanimljive i atraktivne sadržaje. osigurati im dobre uvjete. vrtića. koja su. Okupiranost mladih dobro osmišljenim. Treba računati i s "tamnom brojkom" koja je najveća. predškolske ustanove. Zadaća je policije otkrivanje tih kriminalnih osoba. a iskustvo nas uči. a dosada njihov najjači uzročnik. Za prevenciju poremećaja i usvajanje etičkih normi potrebna je moralna praksa koja se doživljava jedino u zdravim sredinama. shodno zakonskim propisima. Sukladno tomu. škole i okružja. nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. poglavito u obiteljima i školama. odrasli kriminalci vješto uvlače lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao. delikvencije. Ako čovjek pogriješi. sustavno znalačko i organizirano provođenje odgojnih i korektivnih mjera s djecom .

zakonom. Mr. policijom. odvjetništvom. Delikvencija je velika opasnost od koje se društvo štiti svim snagama. sc.onemogućavanje da djecu i mladež uvlače i uvode u kriminalne aktivnosti. Ivica Stanić . sudom za maloljetnike. pedagoškim i odgojnopopravnim sredstvima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful