Professional Documents
Culture Documents
htm
A, a (ei:) N, n (en)
B, b (bi:) O, o (o:)
C, c (si:) P, p (pi:)
D, d (di:) Q, q (kju:)
E, e (i:) R, r (a:)
F, f (ef) S, s (es:)
G, g (dži:) T, t (ti:)
H, h (eič) U, u (ju:)
I, i (ai) V, v (vi:)
J, j (džei) W, w (dabl ju)
K, k (kei) X, x (eks)
L, l (el) Y, y (uai)
M, m (em) Z, z (zi, zed)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Brojevi – Numbers
Brojevi mogu biti:
1. glavni (cardinals)
2. redni (ordinals)
3. diobni (fractional numerals)
4. brojevi za ponavljanje (repeating numerals)
5. brojevi za umnožavanje (multiplicatives)
6. broj nula (zero)
Glavni brojevi
1 one 19 nineteen
2 two 20 twenty
3 three 21 twenty one
4 four 22 twenty two etc.
5 five 30 thirty
6 six 40 fourty
7 seven 50 fifty
8 eight 60 sixty
9 nine 70 seventy
10 ten 80 eighty
11 eleven 90 ninety
12 twelve 100 a hundred
13 thirteen 101 a hundred and one
14 fourteen 200 two hundred
15 fifteen 1000 a thousand
16 sixteen 2000 two thousand
17 seventeen 1.000.000 a million
18 eighteen 2.000.000 two million
Kao što se vidi, brojevi između 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks
"teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen).
Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty".
Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku:
25 - twenty five, 71 - seventy one.
Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mesto i vezati pomoću "and"
sa deseticama:
24 - four and twenty.
Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and":
328 - three hundred and twenty eight
3.020 - three thousand and twenty.
Hundred i thousand dobijaju "s" u množini kada se javljaju kao imenice:
hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)
"One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbjeglo
ponavljanje imenice u rečenici:
Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih).
Redni brojevi
Prva tri redna broja se grade nepravilno:
http://engleski-jezik.com/index.htm
first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem
nastavka "th" na glavne brojeve:
seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth
(hiljaditi) etc.
Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti).
Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth.
Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth.
Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti).
Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti).
Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje:
datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj);
rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)
poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta);
posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog desetog mjeseca).
Razlomci u imeniocu imaju redni broj:
4/5 - four fifths
3/10 - three tenths
Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter,
3/4 - three quarters.
Redni brojevi dobijaju određeni član the.
the first class (prvi razred).
Deobni brojevi
Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U množini
dobijaju nastavak "s":
four sevenths (četiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba).
Posle broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i
po milje).
Brojevi za ponavljanje
Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta), twenty times
(dvadeset puta).
Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače
su zastareli.
Brojevi za umnožavanje
Brojevi za umnožavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold
(četverostruk).
Izuzetak je broj "twofold" koji se može izraziti još rečju double (dvostruk).
Broj nula
Nula se u engleskom jeziku kaže naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni
ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou):
32-049 - three two o four nine.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Određeni i neodređeni član
U engleskom jeziku postoje određeni i neodređeni član.
Određeni član je the.
On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house.
Neodređeni član je a ili an,
″a″ koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year;
″an″ koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.
Da bi ste odredili koji i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja:
1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite?
da ne
koristite the pređite na sledeće pitanje
2. Da li je imenica u jednini ili množini?
jednini množini
pređite na sledeće pitanje izostavite član
3. Može li imenica biti u množini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?)
Da Ne
pređite na sledeće pitanje izostavite član
4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili opštoj ideji?
pojedinačno opšte
pređite na sledeće pitanje izostavite član
5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)?
Da Ne
koristite an koristite a
Određeni član
Određeni član se upotrebljava:
- kada se govori o određenom licu, stvari ili pojmu:
send me the book (pošalji mi knjigu)
- kada je reč o imenici koja je bliže određena ili poznata licu koje sluša ili čita:
I saw the teacher (vidio sam učitelja),
she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci);
- ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primjerku:
the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca);
- ako imenica u jednini određuje celu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti:
the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brži od aviona);
- pred superlativima:
this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti);
- ispred rednih brojeva:
it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo);
- ispred "same": the same to you (isto i vama);
- ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament),
The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd;
- ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times;
- ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice:
http://engleski-jezik.com/index.htm
The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean);
- ispred imena naroda u množini: the English (Englezi);
- ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo
sporazum u Lokarnu);
- ispred imena reka, plananskih lanaca, jezera i mora:
we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe);
- ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice:
the poor of London (sirotinja Londona);
- u nekim stalnim izrazima i frazama:
he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice)
I don't want to run the risk (ne želim da rizikujem).
Određeni član se ne upotrebljava:
http://engleski-jezik.com/index.htm
by heart (napamet)
on board (na brodu).
Neodređeni član
Neodređeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se
upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili muklim "h":
a man (čovek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas).
Neodređeni član može odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je životinja);
Neodređeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vrijeme, broj, težinu i mjeru:
I see him two times a week (viđam ga dvaput sedmično).
Neodređeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta),
score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti).
Neodređeni član se može upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima književnih dijela:
"Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija).
Neodređeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny
(nemam niti jedan jedini peni).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Neodređeni član se izostavlja:
- u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vrijeme:
he is President of the Republic (on je predsjednik republike);
- posle izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of:
he holds the post of secretary (on zauzima položaj sekretara);
- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji:
the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom),
he was made prisoner (zarobili su ga);
- kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne
upotrebljava u množini:
what wisdom in so young boy
(kakva mudrost u tako mladog dječaka).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Glagoli – Verbs
Klauze - Clauses
Pomoćni glagoli
Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"
Pomoćni glagoli služe za građenje složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Glagoli be, have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.
Kada govorimo o osobi kažemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari
years i old se ne mogu izostaviti.
Imperativ be
Infinitiv prezenta to be
Infinitiv perfekta to have been
Particip prezenta being
Particip perfekta been - having been
Gerund prezenta being
Gerund perfekta having been
- U toj se konstrukciji može upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću
do ili dodavanjem not, npr:
Did they have to leave?
{ Jesu li morali otići?
Had they have to leave?
They did not have to leave.
{ Nisu morali otići.
They had not to leave.
http://engleski-jezik.com/index.htm
- Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jest posjedovati, imati. Npr:
Her brother has a motor-boat. (njezin brat ima motorni čamac)
The baby has a blue eyes. (djetešce ima plave oči)
Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'.
U ovim rečenicama osobito je važan poredak reči:
http://engleski-jezik.com/index.htm
Futur Simple - Futur
I shall have (ja ću imati) I shall not have shall I have?
you will have you will not have will you have?
he will have he will not have will he have?
Imperativ have
Infinitiv prezenta to have
Infinitiv perfekta to have had
Particip prezenta having
Particip perfekta had - having had
Gerund prezenta having
Gerund perfekta having had
Imperativ do
Neki glagoli u trećem licu jednine u engleskom jeziku mogu imati bezlično značenje.
To su sljedeći glagoli:
to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)
to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather
(izgleda kao da će se vrijeme promijeniti)
to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša)
to feel (osjećati): it feels cold (osjeća se hladnoća)
to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smjeti), ought (trebati) i must (morati).
Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost,
nužnost.
I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići),
The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)
U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog
glagola sa obaveznim "to":
I had to go at once. (morao sam smjesta otići)
We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi)
http://engleski-jezik.com/index.htm
U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smjeti":
You must not to do this. (ne smijete to učiniti)
"Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not".
Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".
Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to":
You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije),
You ought to know this. (treba to da znaš)
Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.).
Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't".
Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi
izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have
left" itd.):
You ought to have gone. (trebalo je da odeš)
Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed".
Npr:
play - played, open - opened itd.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Lista najčešćih nepravilnih glagola
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject +
verb + object):
Frazalni glagoli
Frazalni glagoli spadaju u grupu višerečnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još
neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se tvore od:
glagol + prilog
Oni mogu biti:
neprelazni (bez direktnog objekta)
prelazni (sa direktnim objektom)
Primjeri nekih frazalnih glagola:
Primjeri
Frazalni
Značenje Direktni
glagol
objekat
neprelazni get up ustati iz kreveta I don't like to get up.
frazalni He was late because his car
break down prestati sa radom
glagol broke down.
http://engleski-jezik.com/index.htm
the
put off odgoditi We will have to put off
prelazni meeting.
frazalni
glagol turn down odbiti They turned down my offer.
Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti
na dva dijela. Npr:
They turned down my offer.
They turned my offer down. (obje rečenice su tačne)
Međutim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni
glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on":
Tačno: John switched on the radio.
Tačno: John switched the radio on
Tačno: John switched it on
Netačno: John switched on it.
Prijedložni glagoli
se tvore na sljedeći način:
glagol + prijedlog
Iz razloga što prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedložni glagoli imaju direktne
objekte. Primjeri:
Prijedložni Primjeri
Značenje
glagoli Direktni objekat
believe in vjerovati u postojanje I believe in God.
look after brinuti se o He is looking after the dog
talk about razgovarati o Did you talk about me?
wait for čekati John is waiting for Mary.
Prijedložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat
između. Na primjer, moramo reći: "look after the baby" a ne smijemo reći: "look the baby
after".
Frazalni prijedložni glagoli
se tvore na sljedeći način:
glagol + prilog + prijedlog
Primjeri frazalnih prijedložnih glagola:
Primjeri
Frazalni
Značenje Direktni
prijedložni glagoli
objekat
get on with imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with his wife.
your
put up with tolerisati I won't put up with
attitude.
očekivati sa
look forward to I look forward to seeing you.
zadovoljstvom
run out of iscrpiti We have run out of eggs.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Pošto se frazalni prijedložni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat i
poput prijedložnih glagola ne smiju se razdvajati.
We run out of fuel.
We run out of it.
Lista 200 najčešćih frazalnih glagola sa primjerima >>
"-ing" oblici - The "-ing" forms
http://engleski-jezik.com/index.htm
posle prijedloga. Ako posle prijedloga treba doći glagol moramo koristiti gerund:
She is good at painting. (ona dobro slika);
Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kihnuti a da ne otvoriš usta);
posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i
pridjeva "worth" i "busy".
It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobjeći)
I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u
saobraćaju)
This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti)
Particip prezenta - The Present Participle
Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing i koristi se u sljedećim slučajevima:
kao dio trajnog oblika glagola:
I am working (ja radim)
he was singing (on je pjevao)
they have been walking (oni su šetali);
nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta:
She was shopping. (ona je bila u kupovini)
He came running towards me. (došao je trčeći prema meni)
She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake)
Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sljedećim primjerima:
to go shopping to go walking
to go ski-ing to go swimming
to go fishing to go running
to go surfing to go dancing
Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova
pisma)
If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom
kako kradeš moje jabuke, biće problema)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije:
We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji)
They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sjedi u bašti);
da zamijeni rečenicu ili dio rečenice. Kada se dvije radnje dešavaju u isto vrijeme, od
strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo:
They went out into the snow. They laughed as they went.
They went laughing into the snow.
Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju
izraziti participom prezenta:
She dropped the gun and put her hands in the air.
Dropping the gun, she put her hands in the air.
Particip prezenta se može koristiti umjesto početnih as, since, because i izražava
razlog radnje:
Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.
(= because he felt hungry...)
Being poor, he didn't spend much on clothes.
Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.
Main source (glavni izvor): English4Today.com, The Online English Grammar
by Anthony Hughes.
Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni
govor, Direct speech), npr:
On mi je rekao: "Pošalji mi knjigu".
A ako izvještavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor,
Indirect Speech or Reported Speech), npr:
On mi je rekao da mu donesem knjigu.
am postaje was
do " did
shall " should
will " would
have, has " had
can " could
may " might
must " had to
this " that
these " those
here " there
now " then
today " that day
tomorrow " the next day
yesterday " the day before
last night " the night before
D: He said: "I do not understand this letter." (On reče: "Ja ne razumijem ovo pismo")
I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razumije to pismo)
D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".)
I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)
ako se u indirektnom govoru saopćava tuđe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih
pravila obratiti pažnju još i na sljedeće:
-umjesto glagola "say" upotrijebićemo glagol "ask";
-ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu reč (kao što su what, how, when itd.),
onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".
Primjeri:
D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?")
I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi)
D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite Španski?")
I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim španski)
http://engleski-jezik.com/index.htm
da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi
glagol "tell":
D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac reče sinu: "Pazi se").
I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi).
Klauze – Clauses
Klauza je grupa reči koja sadrži vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrže vezu
subjekat-glagol). Klauze se dijele na:
nezavisne (independent clauses)
zavisne (dependent or subordinate clauses).
Također, dijele se i na:
neophodne (restrictive or essential clauses)
nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).
Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju
značenje rečenice bilo promijenjeno.
All students who do their work should pass easily.
Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se
odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini):
Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute.
Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be
removed. (neophodna i nebitna klauza)
Nezavisne i zavisne klauze
Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udružene sa
nezavisnom klauzom.
Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa:
dopunskim veznikom (coordinating conjunction):
Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.
veznim prilogom (conjunctive adverb):
I need to study for my test; in fact I am going to the library now.
(u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze)
odnosnim veznikom (correlative conjunction):
George not only finished his paper on time, but he also got an A+.
oznakom tačka-zarez (;):
This is one of English classes; Shakespeare is my other.
dvotačkom (ponekad):
She received the assignment: it is to be turned in next Friday.
Zavisne klauze mogu biti:
pridjevske (adjective clauses)
priloške (adverb clauses)
imeničke (noun clauses)
-Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice i skoro uvijek dolaze posle imenica ili
zamjenica. Većina pridjevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove
reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumijevaju.
The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se
trebala vratiti u biblioteku)
The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio
u zimskoj oluji će koštati milione za popravak)
http://engleski-jezik.com/index.htm
My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inžinjer, je shvatio to
za mene)
-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u rečenici. Oni kažu
zašto, gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza,
priloške klauze se često mogu pomjerati u rečenici. Npr:
When the timer rings, we know the cake is done.
We know the cake is done when the timer rings.
Priloške klauze uvijek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izražava njenu vezu
sa ostatkom rečenice.
When the movie is over, we'll go downtown.
John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.
-Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od pridjeva i priloga. U
rečenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloški objekat.
Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i
whatsoever. Također, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether,
why.
What he knows [subjekat] is no concern of mine.
Do you know what he knows [objekat]?
In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga].
Whoever wins the game will play in the tournament.
Relativne klauze
Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili
zamjenice.
Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne
(restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.
Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu, tj. mogu da
dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili čak više njih.
Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends.
Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's
position, which really surprised his friends.
Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza
(sentential clause).
Eliptične klauze
Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune, u smislu da im nedostaje
relativna zamjenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. Reči eliptične klauze koje
nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne osjeća da nešto nedostaje. U
stvari, eliptične klauze su tačne ali i korisne, jer su često elegantne i efikasne u izrazu.
Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in
recent years.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard
workers.
Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].
Kondicional se tvori od pomoćnog glagola "should" i "would" i infinitiva bez "to" glagola
kojeg
mijenjamo.
Odrični oblik se tvori tako što se iza should i would stavi "not":
I should not take. (ne bih uzeo)
I should not have taken. (ne bih bio uzeo).
Upitni oblik se tvori inverzijom:
should I take? (da li bih uzeo?)
should I have taken? (da li bih bio uzeo?)
if uvjet posljedica
If y=10 2y=20
ili
posljedica if uvjet
2y=20 if y=10
To znači ako (if) je određeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posljedice.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility)
If uvjet posljedica
If it rains I will stay at home.
- present simple futur
Treba primjetiti da kiša još nije pala, međutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost
(real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uvjet koristili smo
sadašnje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posljedice koristili
smo futur.
Najvažnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uvjet
ispuniti.
posljedica if uvjet
futur if present simple
I will tell Mary if I see her.
What will you do if it rains tomorrow.
Their teacher will be sad if they do not pass the exam.
Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer:
If you are good today, you can watch TV tonight.
Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or
dream)
Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uvjetu u budućnosti i
rezultatu tog uvjeta, međutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna
mogućnost da će se uvjet ispuniti.
Na primjer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić i ne postoji nikakva
šansa da ćete dobiti novac. Ali možda ćete kupiti listić do večeras i onda postoji šansa, ali je
to nevjerovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić.
If uvjet posljedica
If present participle kondicional sadašnji
If I married Mary I would be happy.
If it snowed next July would you be suprised?
If Ram became rich she would marry him.
If I won the lottery I would by a car.
Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo past simple za izražavanje uvjeta, a sadašnji
kondicional za izražavanje eventualne posljedice.
Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti,
tj. šanse su jako male da će se uvjet ispuniti.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might:
If I won a million dollars i could stop working.
Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility)
Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, međutim kod trećeg govorimo o
prošlosti, govorimo o uvjetu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost
da se uvjet ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili :-(.
If uvjet posljedica
If past perfect (pluperfekt) kondicional prošli
If I had won the lottery I would have bought a car.
If I had seen Mary I would have told her.
If it had rained yesterday what would you have done?
If Tara had been free yesterday I would have invited her.
If they had not passed their exam, their teacher would have been sad.
Da bi smo izrazili uvjet u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo past perfect, dok za
izražavanje posljedice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.
Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da će se uvjet i
posljedica dogoditi.
Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have:
If you had bought a lottery ticket, you might have won.
Nulti kondicional - tačnost (Zero conditional - certainty)
Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek tačan, poput neke općepoznate činjenice.
Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on će se početi otapati.
If uvjet posljedica
If present simple present simple
If you heat ice it melts.
Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo obični prezent. Najvažnije kod nultog kondicionala
je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.
If uvjet posljedica
present simple present simple
If I miss the 8 o'clock bus I am late for work.
If I am late for work my boss gets angry.
If people don't eat they get hungry.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Kondicionali – ukratko
Trpno stanje pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu:
The road has been repaired. (put je popravljen)
Pasivni oblici se tvore tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i
doda se particip perfekta glagola kojeg mijenjamo. To znači, da se pasivni prezent tvori od
prezenta glagola "to be" i participa perfekta glagola koji mijenjamo.
Aktivnu rečenicu možemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat
aktivne rečenice postaje objekat pasivne i ispred njega se stavlja prijedlog "by":
A: Everybody drinks water. (svi piju vodu)
P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju)
http://engleski-jezik.com/index.htm
ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla)
rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut:
Mistakes are always made. (greške se uvijek prave)
ako je subjekat koji trpi radnju važniji od vršioca radnje:
President Kennedy was killed by Lee Harvey Osvald. (Predsjednik Kennedy je
ubijen odstrane Lee-a Osvalda)
The boy was punished by his father. (dečko je kažnjen od svog oca)
Peter was attended by his sister during his illness. (Petera je njegova sestra njegovala za
vrijeme bolesti)
Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaže se", "razumije se", "podrazumijeva se" u
engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda:
it is understood (razumije se, podrazumijeva se)
that is known (to se zna)
it is said (priča se)
infinitiv to be called
present it is called
past it was called
simple
future it will be called
conditional it would be called
present it is being called
past it was being called
continous
future it will be being called
conditional it would be being called
present it has been called
past it has been called
perfect simple
future it will have been called
conditional it would have been called
present it has been being called
past it had been being called
perfect continous
future it will have been being called
conditional it would have been being called
Vrijeme u glavnoj
Vrijeme u zavisnoj rečenici Primjer
rečenici
http://engleski-jezik.com/index.htm
Da se izrazi prošla radnja,
I know that I made the right
koristite prosto prošlo vrijeme.
choice.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Predbuduće Most students will have
vrijeme, svršeni U svakom slučaju koristite taken sixty credits by the
futur sadašnje vrijeme ili prezent time they graduate.
(Future Perfect perfekt. Most students will have
Tense) taken sixty credits by the
time they have graduated.
Slaganje vremena sa infinitivima i participima
Infinitiv
Vrijeme
Uloga infinitiva Primjer
infinitiva
Participi
Vrijeme
Uloga participa Primjeri
participa
Prezent
Working on the fundamentals, the
participa Da se izrazi radnja koja
team slowly began to improve.
(Present of se dešava u isto vrijeme
[Unaprijeđujući osnove, tim je počeo
Participle, kada i glagol.
polahko napredovati, radnja se dešava
seeing)
u paralelno, u isto vrijeme]
http://engleski-jezik.com/index.htm
Having experimented with several
game plans, the coaching staff devised
a master strategy.
Particip prošli [Particip prezent perfekta "having
ili particip experimented", ukazuje na vrijeme
prezent prije glagola u prošlom vremenu
perfekta Da se izrazi radnja koja "devised".]
(Past se dešava prije glagola.
Participle or
Present Perfect Prepared by last year's experience, the
Participle coach knows not to expect too much.
[Radnja izražena pomoću glagola u
prezentu "knows", je posljedica
glagola u prošlom vremenu
"prepared".]
Main source (glavni izvor): Webster.Commnet.edu
Glagolska vremena
Sadašnje vrijeme
http://engleski-jezik.com/index.htm
The sun rises.
past present future
Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Međutim, ponekad moramo
malo promijeniti reč, vjerovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Ako glagol završava na ie, mijenjamo ie u y:
Izuzetak 2
lie > lying
die > dying
Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e,
Izuzetak 3 izostavljamo e:
come > coming
mistake > mistaking
...the pages are turning. ...the candle is burning. ...the girl is dancing.
Međutim, radnja se ne mora odvijati tačno sada, ali se dešavala nešto ranije i možda će se
dešavati posle trenutka kada o njoj govorimo:
I have lived in Sarajevo since 1970. (živim u Sarajevu od 1970-te i još uvijek
živim);
http://engleski-jezik.com/index.htm
da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje:
I have been to Zagreb this week. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb, sedmica
još nije završena);
da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti, ali je rezultat radnje važan:
I have buoght a car. (kupio sam auto, važno je da je auto kupljen, nije bitno
kada);
uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already,
since, for:
Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?);
da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''):
The guests have just entered the hall. (gosti su upravo ušli u dvoranu).
Amerikanci ne koriste present perfect toliko kao Britanci. Amerikanci češće
upotrebljavaju past tense umjesto present perfect-a. Amerikanac bi rekao:
"Did you have lunch?", dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".
to call – zvati
I have called (ja sam zvao) I haven't called have I called?
you have called you haven't called have you called?
he, she, it has called he, she, it hasn't called have he, she, it called?
we have called we haven't called have we called?
you have called you haven't called have you called?
they have called they haven't called have they called?
prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola
I have been playing
You have been working
http://engleski-jezik.com/index.htm
slušali).
I've been reading for two hours. (čitam već dva sata i još uvijek čitam)
How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš)
We have not been smoking. (nismo pušili, a ni sada ne pušimo).
Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since".
Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara se ne osjeća dobro već dvije sedmice)
Ali
Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. (Tara se nije dobro osjećala već
dvije sedmice, a sada se osjeća dobro).
Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u
petak.
for since
period vremena od vremenske tačke
20 minutes 6.15 am
three days Monday
six months January
a long time I left school
ever the beginning of time
itd. itd.
I've been studying for three hours. (učim već tri sata)
I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati posle podne)
Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posjetila od Marta)
For se može koristiti u svim vremenima, since se obično koristi samo sa perfect vremenima.
to call - zvati
http://engleski-jezik.com/index.htm
I have been calling I have not been calling have I been calling?
you have been calling you have not been calling have you been calling?
he, she, it has not been
he, she, it has been calling has he, she, it been calling?
calling
we have been calling we have not been calling have we been calling?
you have been calling you have not been calling have you been calling?
they have been calling they have not been calling have they been calling?
Prošlo vrijeme
Prošlo svršeno vrijeme - Past Simple Tense
Da bi napravili prošlo svršeno vrijeme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.
I lived in that house when I was young. (živio sam u toj kući kada sam bio mlad)
She played basketball last week. (ona je igrala košarku prošle sedmice)
b) odrična rečenica:
Did you play tennis last week. (je si li igrao tenis prošle sedmice)
Did he watch TV last night. (je li gledao TV prošle sedmice)
http://engleski-jezik.com/index.htm
I did not go to London. (nisam bio u Londonu)
You did not go to London.
He did not go to London. itd.
Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu rečenicu pravimo zamjenom subjekta
i glagola.
I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here?
You were here. - were you here?
Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal, krajnji
samoglasnik se udvostručava:
plan - planned
skip – skipped
level - levelled
call – called
Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i":
worry - worried
cry - cried
Past Simple Tense (Preterite Tense) koristimo:
a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa
sadašnjošću:
I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine);
b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u prošlosti bez ikakve veze sa
sadašnjošću:
We went to school when we were children. (išli smo u školu kada smo bili djeca);
c) kada govorimo o stvarima koje želimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode:
Kada kažemo kada ili gdje se radnja dogodila, moramo koristiti past simple,
a ne present perfect.
to call – zvati
I called (ja sam zvao) I didn't call did I call?
you called you didn't call did you call?
he, she, it called he, she, it didn't call did he, she, it call?
we called we didn't call did we call?
you called you didn't call did you call?
they called they didn't call did they call?
http://engleski-jezik.com/index.htm
Prošlo trajno vrijeme - The Past Continuous Tense
"James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard.
Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a
telephone box...";
da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga
prošla radnja:
I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao
kada se alarm oglasio);
I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)
da se izrazi promjena mišljenja:
I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion
instead. (mislio sam provesti dan na plaži ali sam odlučio otići na ekskurziju)
za dvije radnje koje se dešavaju istovremeno:
The children were playing whil their mothers were chatting. (djeca su se igrala
dok njihove majke čavrljale)
u zavisnoj rečenici umjesto nescršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit:
I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom
razgovara o njenoj kćeri).
Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit >>.
to call - zvati
I was calling. I was not calling was I calling?
you was calling. you were not calling were you calling?
he, she, it was calling he, she, it wasn't calling was he, she, it calling?
we were calling we weren't calling were we calling?
you were calling you weren't calling were you callingg?
they were calling they weren't calling were they calling?
http://engleski-jezik.com/index.htm
subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola
U odričnim rečenicama ubacujemo rječicu not između pomoćnog i glavnog glagola, a upitnu
rečenicu pravimo zamjenom subjekta i pomoćnog glagola.
a) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti, također
izražava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti - prije neke
druge radnje:
We had left home before he came. (bili smo otišli prije nego što je on došao)
The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when we arrived.
(voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi
stigli.)
The train had left when we arrived.
past present future
Voz odlazi u 9 sati.
9 9.15
Mi stižemo u 9 i 15.
I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo)
I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on,
nisam ga nikad bio vidio)
He said that he had seen him at the theatre. (rekao je da ga je bio vidio
kod pozorišta).
U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past
simple u direktnom.
b) u zavisnim rečenicama uz after:
He got a headache after he had washed his hair. (dobio je glavobolju nakon što je oprao kosu);
c) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem) i wish (kamo sreće da), past perfectom se
izražava nešto što nije ostvareno u prošlosti:
I wish I had met you before. (kamo sreće da sam te ranije sreo)
If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS)
He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je košarku kao da je igrao u
NBA)
to call - zvati
subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola
http://engleski-jezik.com/index.htm
Odrični oblik se pravi ubacivanjem rječice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to
have".
Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije
neke druge prošle radnje:
John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trčao je cijele
večeri)
I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osjetio sam cigarete, neko je
pušio).
to call – zvati
I had been calling I had not been calling had I been calling?
you had been calling you had not been calling had you been calling?
had he, she, it had been
he, she, it had been calling he, she, it had not been calling
calling?
we had been calling we had not been calling had we been calling?
you had been calling you had not been calling had you been calling?
they had been calling they had not been calling had they been calling?
Buduće vrijeme
Prosto buduće vrijeme - Futur Simple Tense
Odrične rečenice se prave umetanjem rječice not između pomoćnog i glavnog glagola,
a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.
http://engleski-jezik.com/index.htm
U prvom licu jednine i množine umjesto glagola will, može se koristiti glagol shall,
međutim u modernom engleskom will se više koristi od shall:
I hope we will have better luck next day. (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put)
I expect that he will come tomorrow. (očekujem da će on doći sutra)
I will help her because she is beautiful. (pomoći ću joj jer je lijepa)
to call - zvati
Odrični oblik se pravi ubacivanjem rječice not između glagola will i be, a upitni oblik
inverzijom subjekta i glagola will.
Trajno buduće vrijeme označava radnju koja će trajati izvjesno vrijeme u budućnosti.
Kada koristimo buduće trajno vrijeme, naš slušalac obično zna ili razumije u koje vrijeme se
radnja odvija.
to call - zvati
The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am.
When you arrive the rain will have left.
Vi stižete u 9 i 15.
Ovo vrijeme također izražava i radnju koja će se desiti i završiti do određenog vremena u
budućnosti:
They will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)
to call - zvati
subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip
glavnog glagola
Odrične rečenice se prave umetanjem rječice not između will i have, a upitne rečenice
inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will.
http://engleski-jezik.com/index.htm
Kada koristimo predbuduće trajno vrijeme obično sažimamo (contract) subjekat i pomoćni
glagol will:
I will - I'll
you will - you'll itd.
Predbuduće trajno vrijeme izražava radnju koja traje određeni period vremena do jedne
druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje.
Drugim rečima izražava radnju koja će trajati do određenog budućeg vremena ili trenutka u
budućnosti, a ne u nekom određenom trenutku u budućnosti:
At 20 o'clock in the evening i will have been working ten hours. (do 20 sati uvečer ja ću imati
za sobom već 10 sati rada).
Znači radnja počinje u 10 sati prije podne, traje deset sati, sve do 20 sati uvečer kada još traje.
He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours.
(Bit će umoran kada stigne. Putovat će već 24 sata.)
to call - zvati
http://engleski-jezik.com/index.htm
Imenice – Nouns
Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr:
man (čovjek),
town (grad),
happiness (sreća),
love (ljubav) itd.
opće imenice (common nouns), služe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste.
boy (dječak), computer (računar), eye (oko) itd;
vlastite imenice (proper nouns), služe za imenovanje pojedinačnih bića, mjesta itd.
Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;
zbirne imenice (collective nouns), služe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini.
team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd;
gradivne imenice (material nouns), služe označavanje tvari ili materija.
lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.
apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje.
fear (strah), health (zdravlje), thirst (žeđ) itd.
Također, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).
Množinu tvore samo opće imenice. One obično označavaju nešto što se može brojati, te ih
zovemo brojivim imenicama:
two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd.
Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i
ne mogu se upotrebljavati u množini:
silver (srebro), thirst (žeđ), air (zrak) itd.
Opće pravilo:
U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se određuje prema polu, tj. prirodan je.
Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ženskih lica ženskog su roda
(feminine) i imena živih bića gdje rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).
- dodajemo nastavke:
- obrazuju se složenice:
lady-teacher (učiteljica).
Opća pravila:
množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z"
izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika.
Primjeri:
Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es",
koji se izgovara iz:
Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika:
Imenice na "y" posle suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":
ali:
Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es":
Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":
ox - oxen vo - volovi
child - children dijete - dijeca
ali:
(braća po krvi)
- brothers
brother (braća u crkvenoj organizaciji,
- brethren
društvu)
- cloths (štof)
cloth
- clothes (odijelo)
Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u množini obično svoj
latinski odnosno grčki nastavak:
http://engleski-jezik.com/index.htm
Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj reči od koje
je složenica sastavljena, tj. od reči koja nosi smisao. Ako je složenica sastavljena bez
imenica, onda nastavak za množiniu dobija posljednja reč:
advice (savjet)
furniture (namještaj)
information (obavještenje)
progress (napredak)
people (ljudi)
mankind (čovječanstvo)
cattle (stoka)
Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik množini ali su u jednini:
cards (karte)
contents (sadržina)
poltics (politika)
mathematics (matematika)
http://engleski-jezik.com/index.htm
U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeža kao i u našem jeziku:
Primjer:
Jednina:
1. pad. A teacher had a book. (neki učitelj je imao knjigu)
2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog učitelja bila je velika)
3. pad. We went to the teacher. (otišli smo učitelju)
4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo učitelja)
5. pad. Teacher, is your book big? (učitelju, je li vaša knjiga velika?)
6. pad. After our conversation with the teacher. (posle našeg razgovora sa učiteljem)
7. pad. We know more about the teacher. (znamo više o učitelju)
Množina:
1. pad. Some teachers had books. (neki učitelji imali su knjige)
2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih učitelja su bile velike)
The teacher's books are always big. (knjige učitelja su uvijek velike)
3. pad. We went to the teachers. (otišli smo učiteljima)
4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo učitelje)
5. pad. Teachers, are your books big. (učitelji, jesu li vaše knjige velike)
6. pad. After the conversation with the teachers. (posle razgovora sa učiteljima)
7. pad. We know more about the teachers. (znamo više o učiteljima)
Prema tome, padeži se određuju prema mjestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću prijedloga
(drugi padež pomoću prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padež
pomoću prijedloga "to", šesti pomoću prijedloga "with", sedmi padež pomoći prijedloga
"about"). Peti padež izražava se imenicom bez člana.
Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih
suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika.
http://engleski-jezik.com/index.htm
for conscience' sake (radi smirenja savjesti).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Pridjevi – Adjectives
Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva reč, pa se prema tome pridjevom ne može
izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridjev obično stoji ispred imenice.
lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English,
German, Italian;
- "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi posle komparativa za
uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači).
Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog "more":
more and more contemptible (sve više omrznutiji).
On se pravi kod:
-jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva kojima prethodi član the i dodaje im se
nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji);
http://engleski-jezik.com/index.htm
-višesložnih pridjeva kojima prethode reči "the most":
he is the most intelligent (on je najpametniji);
apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very:
It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno).
Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto
very upotrebljava se much ili very much:
I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).
Ako se pridjev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik
udvostručuje:
fat- fatter- the fattest (debeo),
big- bigger- the biggest (velik).
Ako se pridjev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r",
odnosno "-st": fine- finer- the finest (lijep).
Ako se pridjev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i":
pretty- prettier- the prettiest (drag),
ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika, a ne suglasnika).
Germanskim načinom poređenja porede se još i dvosložni pridjevi koji se završavaju na "-y",
"-ow", "-er" ili na silabično "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:
Poređenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ
ispred pridjeva naziva se romansko poređenje. Ovim načinom porede se svi višesložni
pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing":
http://engleski-jezik.com/index.htm
Positive
Comparative Superlative
http://engleski-jezik.com/index.htm
Prijedlozi – Prepositions
Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu važnost jer padeži nemaju svoje nastavke.
a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na),
between (između), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza),
under (ispod) i dr;
b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (posle), since (od), on (u) i dr;
c) prijedlozi za očuvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomoću),
towards (prema);
d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomoću), in (u), with (s, sa), without (bez).
Prijedlozi mogu biti složeni, tj. sastavljeni su od više reči: into (u), upon (na), within (u),
outside (napulju), throughout (skroz).
Posle prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na:
Pošto posle prijedloga ne može ići glagol, a ako to želimo onda moramo koristiti "-ing" oblik
koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.
http://engleski-jezik.com/index.htm
at - the family is at dinner (porodica ruča)
she is at the dressmaker's (ona je kod krojačice)
he is standing at the door (on stoji kod vrata)
since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidjeo od prošlog petka)
for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno)
I waited for an hour (čekao sam jedan sat)
I did it for you (to sam za vas učinio)
except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije
bio na konferenciji)
between - what is between you and her (šta je između tebe i nje)
there is great difference between words and deeds (velika je razlika između reči i djela)
among - you will find some interesting girls among this students (naći ćete interesantne
djevojke među ovim studenticama)
before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i čekala)
came before eight o'clock (dođi prije osam)
until - I shall wait until day come (čekat ću dok oni dođu)
till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas čekao)
regarding - what have you done regarding this report? (šta ste učinili u vezi sa ovim
http://engleski-jezik.com/index.htm
izvještajem)
Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedložne fraze (prepositional
frases):
in spite of (uprkos)
in front of (ispred)
according to (prema)
because of (zbog)
on account of (radi)
by means of (pomoću)
There was a pool in front of his house. (pred njegovom kućom se nalazio bazen)
This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome što je on rekao)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Prilozi – Adverbs
Prilozi su reči koje pobliže označuju glagole, pridjeve ili druge priloge:
uz glagol:
John speaks loudly. (John priča glasno)
She never smokes. (ona nikad ne puši)
uz pridjev:
He is really handsome. (on je stvarno zgodan)
She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra)
uz prilog:
She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo)
There is truly quietly. (tamo je zaista tiho)
Međutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:
izmjeniti smisao rečenice: Obviously i can't know everything. (očito, ne mogu sve
znati)
izmjeniti prijedložnu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata)
Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i složene.
Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr.
priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often
(često), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.
priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko),
down (dole), up (gore) i dr.
priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many
(mnogi), less (manje) i dr.
priloge za način: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zašto), truly
(zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr.
Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.
prilozi stupnja: very (vrlo), too (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.
Poređenje priloga
dvosložni i višesložni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način
što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more", a za superlativ reč "most".
beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepše...);
http://engleski-jezik.com/index.htm
jednosložni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er",
a superlativ nastavkom "est":
long - longer - longest (dugo - duže...);
Inače, u poređenju priloga važe sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.
Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", oni često mijenjaju smisao:
hard (težak, naporan) - hardly (jedva),
near (blizak) - nearly (skoro).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Prefiksi – Prefixes
Prefiksi koji se najčešće upotrebljavaju:
un - unwise, unwell
dis - disagree, disbelive
ill - illiterate
im - impossible
in - indirect
ir - irrational
non - non-stop
Ostali prefiksi:
a - ashore
be - beloved
de - defend
dis - disarm
en - enlarge
ex - explain
fore - foreground
out - outline
inter - international
mis - misundrerstood
post - post-ware
pre - prepare
pro - protect
re - reform
over - overload
sub - submarine
http://engleski-jezik.com/index.htm
Sufiksi – Sufixes
Sufiksi za obrazovanje imenica:
sufiksi koji označavaju nacionalnost, pripadnost određenoj grupi ljudi ili predmeta, koji vrše
radnju ili koji su predmet radnje:
-ian (Bosnian)
-ician, -arian, -orian (optician, librarian, historian)
-er, -or, -ist (reader, conductor, dentist)
-ant, -ent (assistant, student)
http://engleski-jezik.com/index.htm
-ish (girlish)
-en (golden)
-ern (southern)
-ward (northward)
-ate (dictate)
-ed (trained)
-en (darken)
-fy, -ify (magnify)
-y (occupy)
-ply (supply)
-ize (mechanize)
-ing (living)
-er (glitter)
-ish (furnish)
-el (snivel)
-le (crackle)
-ly (slowly)
-side (inside)
-wards (inwards)
-wise (likewise)
-ward (forward)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Uzvici – Interjections
Uzvici mogu izražavati:
bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se
nebo smiluje)
radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza!
odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done!
obraćanje pažnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention!
wait! come on! hear, hear! what's the matter!
prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se)
pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening!
good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Veznici – Conjunctions
Prema funkciji u rečenici veznici se dijele na:
dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr.
zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr.
before - We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego što je napustio ured)
until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala)
as soon as - As soon as he came we called his father. (čim je došao pozvali smo njegovog oca)
as long as - You may keep this book as long as you want. (možete zadržati ovu knjigu koliko
god želite)
either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići)
neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu
lekciju)
unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije potrebno)
as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena)
though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it.
(on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)
whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne)
because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Zamjenice – Pronouns
U engleskom jeziku zamjenice se dijele na:
Drugi padež kod ličnih imenica pravi se pomoću prijedloga "of", treći pomoću "to" i šesti
pomoću with s oblikom četvrtog padeža: of me, to me, with me, of you, to you, with you.
Posle glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send
(poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, prijedlog "to" se
izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi posle objekta prijedlog "to" se ne izostavlja:
Kod glagola "to say" (reći) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta:
Četvrti padež lične zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeža u običnom
svakodnevnom engleskom:
Četvrti padež lične zamjenice se također upotrebljava umjesto prvog padeža u poređenju iza
reči "than":
Zamjenica "it" može se upotrijebiti i kao bezlična zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na
stvar:
http://engleski-jezik.com/index.htm
It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne)
It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu)
It was not difficult to understand him. (nije bilo teško razumjeti ga)
It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat došao na vrijeme)
We are not going to ask you to go. (nećemo tražiti od vas da idete)
They say that the accident was inevitable. (kažu da je nesretan slučaj bio neizbježan)
You are not supposed to know everything. (ne može se pretpostaviti da sve znate)
mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini;
ours (naš,a,e), yours (vaš,a,e), theirs (njihov,a,e) u množini.
Kad se zamjenica želi naglasiti, može se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my
own":
Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lično ja), yourself (ti sam, ti lično),
himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu,
ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za množinu.
http://engleski-jezik.com/index.htm
"One's self" ili "oneself" je neodređeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one"
ili kad je glagol u rečenici bezličan:
to wash one's face (oprati nečije lice), to dress one's self (obući se)
I did it by myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći), ili u izrazu:
as for myself (što se mene tiče).
Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i
upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt:
Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju:
Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mišljenje, takve su njegove reči)
the same to you (također i vama).
Zamjenica "the same" može se pojačati sa "the very same" (baš taj isti).
what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno).
which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaša),
which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaša sestra).
Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav):
Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku:
she lives with her daughter who is a teacher (ona živi sa svojom kćerkom koja je učiteljica),
I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam čovjeka sa kojim ste razgovarali);
the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji
otputovao je za Italiju).
http://engleski-jezik.com/index.htm
"Whose" se odnosi na lica, životinje i stvari:
this is the woman in whose house we live (to je žena u čijoj kući mi živimo),
I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa čija noga je bila slomljena).
a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, čija je slava velika, umro je).
the house in which I live is in small street (kuća u kojoj živim nalazi se u maloj ulici).
we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno).
Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila
supruga).
the boy that showed you the way is my brother (dječak koji vam je pokazao put je moj brat),
the book that you are reading is interesting (knjiga koju čitate je zanimljiva).
the man you met is my father (čovjek koga ste sreli je moj otac).
posle superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je
najljepša slika koju sam ikad vidjeo);
posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva
knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem);
- posle reči: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much,
little, only, very:
there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi).
Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, životinje i stvari i dolazi posle "same" i
"such":
bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji).
http://engleski-jezik.com/index.htm
"But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, životinja i stvari, a upotrebljava se
samo iza negacije:
there is no man here but loves his country (nema ovdje čovjeka koji ne voli svoju zemlju).
whatever they do, they are not right (šta bilo da čine, nisu u pravu).
Each se odnosi na lica, životinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno.
Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu).
Each other ima uzajamno značenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.):
good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek pomažu jedan drugoga).
"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari, a znače jedan ili drugi
(ni jedan ni drugi) od dvojice:
either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi učenik pročitat će priču
kako treba).
"Either" i "neither" su također i veznici i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor":
either you or your father should pay this money (ili vi ili vaš otac morat će platiti taj novac).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Samo pridjevski upotrebljavaju se:
others drugi
something, anything nešto
somebody neko
someone neko
anybody neko, bilo ko
anyone neko, bilo ko
everybody svako
everyone svako
everything sve
nobody niko
no one niko
none niko
nothing ništa
a) samostalno: all will come (sve će doći), all is lost (sve je izgubljeno);
b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).
I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu nešto
odvojiti);
there are many interesting books here i am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih
knjiga, uzet ću neke);
many people are said to have arrived but I still cannot see any (kažu da je mnogo svijeta
stiglo, ali ja još uvijek nikog ne vidim).
"Many" se upotrebljava za neodređeni broj lica, životinja i stvari. Glagol je samo u množini:
many will come, and still more will leave (mnogi će doći, ali još više njih će otići).
Sve što je rečeno za "much" i "many" važi za njihove komparative i superlative (more i most).
"Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna
osoba, nijedno lice:
nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome).
one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, šta će se čovjeku dogoditi).
I suggested to go, others said I should stay (predložio sam da odem, drugi su rekli da
ostanem).
one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi posle nekoliko
minuta).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech
Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni
govor, Direct speech), npr:
On mi je rekao: "Pošalji mi knjigu".
A ako izvještavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor,
Indirect Speech or Reported Speech), npr:
On mi je rekao da mu donesem knjigu.
Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena:
sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koja označavaju udaljenost;
am postaje was
do " did
shall " should
will " would
have, has " had
can " could
may " might
must " had to
this " that
these " those
here " there
now " then
today " that day
tomorrow " the next day
yesterday " the day before
http://engleski-jezik.com/index.htm
last night " the night before
D: He said: "I do not understand this letter." (On reče: "Ja ne razumijem ovo pismo")
I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razumije to pismo)
D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".)
I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)
ako se u indirektnom govoru saopćava tuđe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih
pravila obratiti pažnju još i na sljedeće:
-ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu reč (kao što su what, how, when itd.),
onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".
Primjeri:
D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?")
I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi)
D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite Španski?")
I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim španski)
D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac reče sinu: "Pazi se").
I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi).
http://engleski-jezik.com/index.htm
Pisanje velikih slova - Writing of capital letters
U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli važne reči. Velika slova su dio
gramatike koji uvijek slijedi svoja pravila, ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti, što
olakšava učenje ovog jezika. Sve što trebate je:
- naučiti pravila
- slijediti pravila
Međutim, kod internet korisnika, na raznim reklama, grafitima itd. vidjet ćete odstupanja od
ovih pravila, što svakako ne znači mijenjanje istih. Veoma je bitno ispravno pisati ako želite
da čitalac ima visoko mišljenje o vama.
Lična zamjenica I (ja) se uvijek piše velikom slovom, na bilo kojem mjestu u rečenici.
Peter
Susan
Bosnia
Jupiter
- titule:
Mr Finnegan
Mrs Edgeware
Ms Johnson
Dr Jacobs
Major Fingleton
the Director General
Monday
Friday
July
December
Ramadan
Christmas
http://engleski-jezik.com/index.htm
a German car
the Scandinavian countries
She speaks Russian and Chinese
a Muslim cleric
the Aboriginal people
The president said: "Ask not what your country can do for you."
"Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.
Na internetu, u mailovima, pisanje cijelog teksta velikim slovima se smatra kao vikanje.
Međutim, izbjegavajte pisanje velikim slovima, jer je takav tekst jako teško čitati. Zašto?
Naše oči su prilagođene da čitaju i raspoznavaju reči prema njihovom obliku. Taj oblik
određuje broj slova (dužina reči) i visina slova u rečima. Kada čitamo, ne pogledamo ustvari
svako slovo, već prepoznamo oblik reči. Ali, ako je čitav tekst pisan velikim slovima teško je
i naporno ga čitati jer sve reči imaju isti oblik, oblik pravougaonika.
http://engleski-jezik.com/index.htm
- Tačku stavljamo na kraj rečenice:
- Tačku koristimo u skraćenicama, ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene
reči:
- Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči:
Ltd (Limited)
Manchester Utd (United)
St (Saint)
Ova pravila o skraćenicama ne slijede svi i ponekad predstavlja pitanje stila. Međutim,
preporučuje se da budete doslijedni, ako odlučite pisati tačku posle Ltd. i sličnih primjera,
pišite je u cijelom tekstu.
- Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. Zarez prije zadnje reči se ne mora
pisati.
John played handball, hockey, and football in high school. (John je igrao u rukomet,
hokej i nogomet u školi)
- Zarez razdvaja dva ili više pridjeva, koji dolaze jedan za drugim, ako oni mogu zamijeniti
mjesta a da se ne promijeni značenje rečenice:
The sunny, cool day was perfect for lying in the dark green grass. (sunčano, toplo
vrijeme je bilo odlično za izležavanje na tamno-zelenoj travi)
Primjetite, da između "dark" i "green" nema zareza, jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti
mjesta. Trava nije "zelena" i "tamna", ona je "tamno zelena".
Dear Jane,
message
message
message
Best wishes,
Jack Brown
- Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet,
so) razdvaja dvije nezavisne klauze:
Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. (Ron je nosio kaubojske čizme, a
Jeff je nosio tenisice)
When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before
everyone went home. (kada je sastanak bio završen, osoblje je poslužilo kafu i kolač
prije nego su svi otišli doma)
Primjetite da nema zareza između "coffee" i "cake", zato što zavisna klauza dolazi posle
nezavisne klauze.
- Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu
informaciju:
On my way to school i met three of my classmates coming out of the subway. (na putu
prema školi, izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega)
Texans, as you know, are often the subject of jokes. (teksašani, kao što znate, su često
predmetom šale)
Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. (Eddie će, uprkos mojim željama,
putovati u Rusiju)
Dvotačka se koristi:
They must have: books, papers and pens. (Oni moraju imati: knjige, papire i olovke)
The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?)
He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak rečima:
"rat je pred nama!")
His motives are clear: he intends to become a dictator. (njegovi motivi su jasni, on
nastoji postati diktator)
King Midas cared for only one thing: gold. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar:
zlato)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Dear Ms. Weiner:
Tačku-zarez koristimo:
- između dvije nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and,
but, or, nor, for, so, yet):
People are usually willing to give advice; they are much less inclined to take it. (ljudi
obično rado daju savjete; mnogo su manje zainteresirani da ih prime)
- između dvije nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however,
nevertheless, furthermore, then, therefore, moreover, thus, etc.):
Today people can buy what they want from supermarkets, department stores, and
discount stores; but in Colonial days, when such conveniences did not exist, people
depended on general stores and peddlers.
The newly elected officers of the group are Thomas Mann, president; Emily
Dickinson, vice-president; James Joyce, secretary; and Leo Tolstoy, treasurer.
The instructor asked the students what they were doing. (učitelj je pitao učenike šta će
raditi)
I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak)
http://engleski-jezik.com/index.htm
Porijeklo i značaj engleskog jezika - The history and
importance of English language
Engleski je germanski jezik indo-evropske porodice.
Po broju ljudi koji govore ovaj jezik on je drugi u svijetu. Smatra se da postoji 300 miliona
ljudi kojima je engleski izvorni (native speakers), 300 miliona onih kojima je on drugi i još
100 miliona onih koji ga koriste kao strani jezik.
To je jezik nauke avijacije, računarstva, diplomatije i turizma. Polovina svih poslovnih
ugovora je sklopljena na engleskom, također, dvije trećine naučnih dokumenata je pisana
ovim jezikom. Engleski je zvanični jezik u 45 zemalja ali je govorni i mnogim drugim
zemljama.
Mandarin (kineski) govori najviše ljudi, međutim engleski jezik je najrašireniji i najvažniji
jezik u svijetu.
Antigva Filipini
Australia Porto Riko
Bahami SAD
Barbados Sv. Kristofer i Nevi
Belize Sv. Lucija
Bermudska ostrva Sv. Vinsent
Bocvana Senegal
Bruneji (sa malajskim otocima) Sejšeli
Dominika Siera Leone
Fidži Singapur
Gajana Surinam
Gambija Svaziland
Gana Tanzanija
Grenada Tonga
Indija (sa nekoliko indijskih jezika) Trinidad i Tobago
Irska (sa irskim) Tuvalu
Jamajka Uganda
JAR V. Britanija
Kamerun (sa francuskim) Vanatu
Kanada (sa francuskim) Zapadna Samoa
Kenija Zambija
Kiribati Zimbabve
Lesoto
Liberija
Malawi
Malta
Mauricijus
Namibija
Nauru
Novi Zeland
Nigerija
Pakistan
Papua Nova Gvineja
http://engleski-jezik.com/index.htm
Kada ovaj broj od 45 zemalja uporedimo sa 27, u koliko država je govorni jezik francuski,
te 20 gdje je španski i 17 gdje je arapski govorni jezik, možemo uvidjeti koliko je engleski
jezik dominantan. Možda se oni koji govore francuski, španski i arapski neće složiti, ali
engleski je na putu da postana nezvanični međunarodni jezik cijelog svijeta.
Historija engleskog jezika počinje dolaskom germanskih plemena na britanska otočja su stigli
preko Sjevernog mora sa prostora današnje Danske i sjeverne Njemačke. Doseljenici su
prvobitno govorili keltski jezik, međutim to je brzo promijenjeno. Većina ljudi koji su
govorili keltski su potisnuti u Vels, Kornvol i Škotsku. Jedna skupina je emigrirala na
britansku obalu Francuske gdje i danas govore keltski jezik.
Angli su dobili naziv od reči Engle, imena njihove pradomovine. Jezik im se nazivao Englisc
od čega i potiče reč English.
-Northumbrian u Northumbriji
-Mercian u kraljevini Merciji
-West Saxon u kraljevini Wessex
-Kentish u Kentu
Tokom 7. i 8. stoljeća kultura i jezik Northumbrije su bili dominirajući. Invazija Vikinga je
dovela ovu dominaciju do kraja (zajedno sa uništenjem Mercije). Samo je Wessex ostao
nezavisna kraljevina. Tokom 10. stoljeća West Saxon dijalekat je postao zvanični jezik
Britanije. Iz ovog perioda je poznat tzv. Old English (staro-engleski). Pisan je alfabetom
zvanim Runic, koji potiče od skandinavskih jezika. Latinski alfabet su donijeli kršćanski
misionari iz Irske.
Normani su 1066. god. osvojili Britaniju. Francuski je postao jezik normanske aristokracije
i oni su dodali mnoge reči u engleski jezik.
francuski engleski
close shut
reply answer
odour smell
annual yearly
demand ask
chamber room
desire wish
power might
ire wrath
Zbog toga što su niži slojevi (englezi) kuhali za normansku aristokraciju, nazivi za većinu
domaćih životinja su engleski (ox, cow, calf, sheep, swine, deer), dok su nazivi za vrste mesa
koje su im donosili iz francuskog jezika (beef, veal, mutton, pork, bacon, venison).
Germanski način tvorbe množine (house, housen; shoe, shoen) je zamijenjen francuskim
načinom tvorbe: dodavanjem "s" (house, houses; shoe, shoes). Samo par reči su zadržali
germanski način tvorbe: men, oxen, feet, teeth, children.
U 14. stoljeću Englezi postaju ponovo dominantni u Britaniji. Prvi kralj posle normanske
vladavine je bio Henry IV. Do kraja 14. stoljeća londonski dijalekat je standardizovan, i
postao zvanični jezik, taj se jezik naziva Middle English (srednje-engleski).
Chaucer je pisao na ovom jeziku.
Modern English počinje u 16-om stoljeću i poput ostalih jezika još uvijek se mijenja. Jedna
promjena se desila kada je "th" kod nekih oblika glagola postalo "s": loveth, loves: hath, has.
Jezici koji su imali uticaja na engleski jezik su: latinski, grčki, francuski, njemački, arapski,
Hindu, italijanski, malajski, holandski, Farsi (iz Irana i Afganistana), Nahuatl (jezik Asteka),
Sanskrit (iz drevne Indije), portugalski, španski, Tupi (iz Južne Amerike) i Ewe iz Afrike.
Low German
Anagrami – Anagrams
Anagrami su reči ili fraze koje su dobivene premetanjem slova druge reči ili fraze, s tim da
obje fraze ili reči bi trebala povezivati neka misao.
Kvizovi – Quizzes
Koje vrijeme je upotrebljeno u sljedećim rečenicama:
chair :-)
girl :-)
school :-)
egg :-)
hour :-)
apple :-)
exam :-)
hospital :-)
year :-)
university :-)
Match the part of speech on the left with a word on the right.
noun :-)
preposition :-)
verb :-)
adjective :-)
conjunction :-)
indefinite article :-)
adverb :-)
pronoun :-)
1. U rečnici: "I would like to spend the summer writing", podcrtana reč je:
2. U rečnici: "Please place all dogs on leash", podcrtana reč je:
veznik - conjunction
pridjev - adjective
prijedlog - prepostion
3. U rečnici: "You may pick up your exams after I have finished grading them", podcrtana
reč je:
prijedlog - prepostion
dopunski veznik - coordinating conjunction
zavisni veznik - subordinating conjunction
4. U rečnici: "His parents are poor but honest", podcrtana reč je:
prijedlog - prepostion
dopunski veznik - coordinating conjunction
zavisni veznik - subordinating conjunction
5. U rečnici: "Although she is from Texas, she doesn't sound or act like it", podcrtana reč je:
prijedlog - prepostion
dopunski veznik - coordinating conjunction
zavisni veznik - subordinating conjunction
Choose the term on the right that matches the definition on the left.
A group of words that usually go together (e.g. :-)
fish and chips):
A group of words that includes a subject and a :-)
finite verb:
A word that connects two parts of a compound :-)
sentence:
A combination of two vowels: :-)
A phrase that is not intended to be understood :-)
word for word:
A verb that has a subject but no object: :-)
Expressing an action done to the subject: :-)
The subject does the action and receives the :-)
action:
A phrase added to a statement to make a :-)
question:
ate eaten
Choose the right option for each phrase...
at - at on -at
in - at on - in
into-inside in - on
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pročitajte rečnicu i od ponuđenih zamjenica odaberite onu koja treba popuniti prazninu.
Također, klikom na "Objašnjenje" u okviru ćete dobiti obrazloženje tačnog odgovora.
1. Either the classrooms or the auditorium must have _________ floor refinished.
their
its
4. When the committee submitted _________ four versions of the document, it was clear to
us that the committee members had acted as individuals, not as a group.
its
their
6. _____ voters must learn to vote in our own self interest.
We
Us
7. The voters have chosen _______ and _______ to be their representatives.
she --- he
her --- him
9. I'm very tall, but guess what! My sister is taller than _____ .
me
I
10. At first i wanted to split the money between Jo-Jo and ________ . I ended up giving the
money to ___________ .
myself --- me
me --- myself
I --- myself
1. It belongs to me, it's ___
theirs
ours
mine
yours
your
his 4. It belongs to me and my wife, it's ___
===================================================================