P. 1
MkI-4

MkI-4

|Views: 231|Likes:
Published by Maja V. Keserin

More info:

Published by: Maja V. Keserin on Nov 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/21/2012

pdf

text

original

4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

3. METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. Slika 4. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku.3. uvodi se računski model sudjelujuće širine. 4. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka. Da bi se izbjegla ova teškoća. praktično je.4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. naponska raspodjela –zamjenski model B. Na slici 4.4. koji ima za posljedicu pomak težišta. obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. Peroš 145 . Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona.

Peroš 146 . godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element.1.2. godine je V.) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka.6.) s k=4 dobije se: be E = 1. čiji je odnos bo/t varirao od 14.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0. koji je dao V. na profilima.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1. Karman postavio ovakav model.3. Već 1932.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.4.5.) be E = 1. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946. zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa.5. crtkanim linijama.3 do 440. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.4.22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.) Uvrsti li se izraz (4.) Izrazi su 1968. Na osnovu rezultata. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0. godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4.7. za određivanje sudjelujuće širine.) B.1. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4. Približan izraz za sudjelujuću širinu.

dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1.4.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4. (t. dobivene prema V. Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje.9.) S ovim izrazima.4.2.1.5..) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0. u elastičnom polju velika. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama.425 u izraz (4. Slika 4.16. Na slici 4.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje. koje je dao Winter.).8.5. Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija.186 E ⎟ = 0.) Uvrštavanjem izraza (4. Radi ilustracije.) s k=0.8. Peroš 147 . B. Karman-ovom modelu. je V. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4. modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti.19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.

izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj.5. 4.a) Slika 4. Tankostijeni profili MK I Izraz (4.4.4.6. fleksijski vlak i tlak. Peroš 148 .4. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. posmik. l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4. Kratki elementi B. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4.) za sudjelujuću širinu ukrućenog. bočno izvijanje nosača.6. tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova.1.

6. dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni.7. Većina deformacija δ. 4.b i 4. Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično. Slika 4. Za vrijeme ovog 149 . Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl.b). a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. okomito na ravninu stranice. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl.7.4. 4.c. raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti. približno do pet puta veća) sl.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka. Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B. 4.7.7. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl.7.a).6.7. 4. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.d). 4.4.

Peroš 150 . općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem. razmatrano u prethodnom odjeljku. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima.9.8.4. Otvoreni tankostijeni presjeci B. ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika.9. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl.). Maksimalna sila PmL. Slika 4. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa. Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala. Slika 4.8. 4.). Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. 4. Dugački elementi Kao cjelina. koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl. štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY.

4.9. 4.b. Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa. koja ostaje ravna (sl. Kutnik sa sl. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl.) Slika 4. Slika 4.11. Peroš 151 .10. npr.10. 4.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl.b. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. 4.a) – i to je izvijanje torzijom.12.11. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost. B. e) Na sl. 4. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl.9. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa.11. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom. 4. je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja. 4.

4.13.13. Tankostijeni profili MK I Slika 4.14. Peroš 152 . Slika 4. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta.14. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl.12. Slika 4. 4. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl.4. Izbočavanje hrpta uslijed posmika B.

).4. Peroš 153 .2. česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila. 4.15.4. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B. Slika 4.15. Bočno izvijanje nosača 4. Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi.

Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. Efekt lokalnog izbočavanja. 4. Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. Peroš 154 .17. Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4.) vrijedi slijedeće: B.4. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element. u svezi sa nosivošću i krutošću.16. se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun.

Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4.17.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4.).4. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.3. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4.) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1. Zamjenski model elementa 4. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja. kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl.) . a ovisi o λ p . Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4. Peroš 155 (4. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije.17.10.18.parametru vitkosti.4.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4. B.11.7.4.18.

12. može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane. f y ⋅ Wef (4. B. određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4. Peroš 156 .19. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani.4.19. Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja.) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4.

Slika 4.) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. kod širokih. 4.20.). Peroš 157 . moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4. 4.4. redukcijom površine.) Slika 4.21. zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja). Međutim.21.20. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila. d) Utjecaj "kovrčanja"(curling).13. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi. Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj. tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl. Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje.

8 < λ W ≤ 1.12 1.87 .14. Rd je dobiven na osnovu ispitivanja. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4.) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1.58 0.36⋅ λ W λ W ≤ 0.36⋅ λ W 0.58 0.12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta.87 – 0. Peroš 158 .87 – 0. Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0. -odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B.4. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd.0. hW – visina hrpta tj.8 0. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0.36⋅ λ W 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.

uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka.faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B. Slika 4.4.1. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih. jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4.15. izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka.4.22. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu.4. Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci.) gdje je: χ . 4. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka.4. Peroš 159 .

Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom.2.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ . kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju. Slika 4. B. Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka.4. 4. Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr). b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje. 4. Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj). Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t.4. Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč.4. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF. Peroš 160 .1. 4. Međutim. Kad je λ ≤ 0.1.15. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja. tj. Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. prema izrazu 4.23. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij.4.

To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje.24.1.) Slika 4.16. 4.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila.4.5. Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.) Pojedinačne oznake u izrazu (4. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila.24. Peroš 161 . Poprečni presjek (a).6.25. 4.) Slika 4. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača.4. ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama. 4.16. Tankostijeni profili MK I 4.25.4.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.4. Statičke funkcije trapeznih limova B.

vjetra. c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova.27. Peroš 162 .4. prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče.) te od krutosti komponenata i spojeva. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. Tankostijeni profili MK I 4.26. 4. Slika 4. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. 4.26.4. Na sl.6. Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima. nastali od vanjske akcije npr. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno. B.1.

4.).28. Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl.28.27. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. Peroš 163 . Statički sustav naborane konstrukcije B. Slika 4.

4. II. 4. visine profila 50mm Slika 4. 4. Peroš 164 . 4.) IV.) V. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju .29. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja. koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju. Slika 4. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova. Globalno izbočavanje uslijed posmika. Slom uslijed fleksije i posmika (sl.4. Tankostijeni profili MK I 4. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl.34.31. Tipični oblici otkazivanja su: I.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova.6.) B.30. Otkazivanje uslijed interakcije M i V III.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl. Košenje hrpta na krajnjem ležaju .29.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju .4. 4.32. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl.) VI.30.33.2.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl. 4.

Peroš 158 . snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja.34.31. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I.33.4. (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4.32. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. B. praktično bez značenja. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra.4. b) Oblik otkazivanja II. (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4.3.

koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m]. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima. Peroš 159 . i IV. Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. koji je ograničen na područje 1. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m]. e) Oblik otkazivanja V.35. d) Oblik otkazivanja IV. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija.0 do 1. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali. B.2 ⋅ H ⋅ T [kN]. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI.4.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0. koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu.65mm. odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III. Na slici 4. može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka. je posljedica sile u ravnini ploče. Procjena horizontalnog pomaka δH.

4.5.35. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B. Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike.4. Peroš 160 . Tankostijeni profili MK I Slika 4. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila. spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje.

1. 4. Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane. Tipovi zakovica B. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem.36.5. Slika 4. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak. Na sl. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa. Peroš 161 . 4. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja.36.4.

spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Na sl.39.38. Čavli – spojna sredstva B.37.37. Slika 4. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom. 4. Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.4. Slika 4.38. 4. Slika 4. Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl.40.39. Vijci . a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4. Peroš 162 .. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4.

ad 1. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju. Peroš 163 . Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2. Slika 4. na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo.42. B. ad 2. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.40.41.

Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva. Nosivost spojeva B. Peroš 164 . Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.5.42. 4. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost. krutost i sposobnost deformiranja (sl.43.2.43. Samougradni vijci 4.4.). Slika 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.

Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja. preko P-δ dijagrama. Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja.47. Peroš 165 .44. do 4. Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada. Tankostijeni profili MK I Nosivost. Slika 4. Krutost spojeva je također vrlo važna. B.4. Na slikama 4. nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje).44. krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim. Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije. Sposobnost deformiranja je također vrlo važna.

Slika 4. Peroš 166 .45. B.4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.46.

4.4. Peroš 167 . Konstruktivni detalji B. Tankostijeni profili MK I Slika 4.3.47.5.

Tankostijeni profili MK I B. Peroš 168 .4.

5.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2.3 kN B.48. Peroš 169 .10 + 1.25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1.5 = 3.50 ⋅ 1.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0.375 ⋅ 2.49. treba provesti dokaz sigurnosti. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0.5mm t hw = 100mm t = 0.5m 2 A l = 4. Tankostijeni profili MK I 4.4.5m Slika 4.4 kN Rsd2 = 1.5 = 11.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.250 ⋅ 2. i statički sustav na slici 4. y r=4.48.49.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4.25 = 2.10 kN/m2 sk = 1. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4.35 ⋅ 0.01 ⋅ 4.4.01 ⋅ 4.

52 =2.64 t = 4 .82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.279 = 6.03 > 5 t 0.3 = 1.03 < 0.3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0. Peroš 170 . 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73.01 ⋅ 4.125 ⋅ 2.04 ⋅ t fy 7.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.01 ⋅ 4.04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.5 = = 7.70 ⋅ 2.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.2mm B.4.64 r E < 0.52 = -5.279rad 30 r 4 .125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.82 ⋅1. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0.5 + = 4.50.70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.

279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73.6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.052 ⋅ 98.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.163 > 0.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.2mm ⎜ ⎟ 1.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.9 = 97.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.3° ⎞ ⎛ sin 73.64 2.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.7 = 98. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.163 ⎠ 3.163 B.673 0.0 λ p = 1.3° ⎞ ⎟ = 4.3 ⎞ ⎛ 73.3 = 2.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73.4.3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.82 ⋅ sin 73.51.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1. Peroš 171 .6 320 ⋅ = 3.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4.70103.

2 6.2 50.53.2 97.4.2 16. 4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16.0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B.8 100.6 = 29.4 lr 5 4 Slika 4.294 ⋅ 98. Peroš 172 .9 = 23.6 6.6mm 0 1.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2. Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.0 98. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4.4 137.52. Element br.

9 2 2 Prema: λ p = 1.64 2.93 < −0.5 vrijedi: kσ = 5.1 ⋅10 5 ⋅ 21.7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.3mm sin ϕ sin 73.7mm ∑ l 137.7 = 53.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51.6 bc 51.731 > 0.731 ⎠ 0.731 p p ⎝ ⎠ 173 B. Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.7 − gr = − 0.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0.4.3 320 ⋅ = 0.85 ⋅ (1 + 0.54.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.93) = 21.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.052 ⋅ 53.3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51.956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.673 0.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0. Peroš .

3 = 20.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.4 = 2.3 yo = 7071 = 52.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2.4 ⋅ 0.3° = 21.3mm ∆⎞ 2 ..2 70208 1 70207mm3 l 137. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2.4.3 l⋅y 7120 48.3 ⋅ 52.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4.6 y 21.3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.3mm 135.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0.5 ⋅ sef 1 = 1.3 − 2.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.4 + ⎟ ⋅ sin 73. 2 ∆ = sc − (1 + 1.55.32 = 166609 mm 3 t B.3 135.4mm s ef .n = 1. Peroš 174 .4 = 30.5 ⋅ 20. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0.5) ⋅ sef 1 = 53.5 ⋅ 20.956 ⋅ 53.7 + 20.

te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.56.78 kNm m 1.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B.85 mm 3 mm 64.93 kNm m 1.39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.4.1 < 5.39 = 5930 Nmm mm = 5. Peroš 175 .1 M d = 5.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4. Postupak se ponavlja slično kao u točki B). Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20.93 (profil u polju zadovoljava).4 ⋅ 64.85 = 5775 Nmm mm = 5.93 kNm m A M Sd ≤ M d 2.64 ⋅ 166609 = = 20.52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.85 < 5.5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.1 2 M sd ≤ M d 5.64 ⋅ 200031 = 19. C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.

59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0.5 + 0.4 < 10.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.4 320 ⋅ = 2.64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.62 kN hrptu 1 .52 λw 0.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.346 ⋅ 104.64 ⎟ 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0. Peroš 176 .4 + ⎛ 73.64 2.075 = 0.64 = 4616 N = 4.4 ⋅ 0.203 76 ⋅ 104.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10.5 + 0.62 = 46.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.075 ⋅ 0.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.15 B.346 ⋅ 1. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.203 0.4.12 < λ w ⇒ = 0.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.

5 + 0.25 = 1.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.6mm σ c .0 → sd + sd ≤ 1.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.3 = = 0.1 + 1.4.10 = = 0.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.88 + 0.35 ⋅ 4. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.88 M d 5.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5.78 Rsd 11.53 = 1.18 Rd za Rsd M ≤ 0.aktualni tlačni napon B.64 ⎠ ⎝ 0.25 Rd Md Rd za 0. Peroš 177 .64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.0 ⋅ 0.0 ⋅ 1.53 21.41 > 1.070 ⋅ 1.4 + ⎛ 73.35 kN m A M sd = 0.25 < Rsd < 1 .64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.5 2 = 1.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.9kNm λ pd = 1.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.25 Md Rd 0.3 < 21.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1.18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.15 ⋅ 0.25 < 0.

93 = 29 ⋅ = 90.d = b p ⋅ Md 5. Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .8 (137.d = bef .d − 2 ⋅ f r = 90.d = 0.) bef .5mm A M sd 1 .64 ⋅ 467530 + 70208 − 33. Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.5.4.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc .1 ⋅ q ⋅ l 4 2.15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.5 − 2 ⋅ 2.0mm (vidi B.9 bef .1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.7 mm Iz B. 3.7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .5.4. Peroš 178 .6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .6 − 11.7 ) yef .35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7.9 = 84. slijedi: y= 7120 = 33. Prilozi za zadatak 1.d bp = Md A M sd b p = bef = 29.6 + 84.82 ⋅ 210.d 384 ⋅ 2.1 ⋅ 1.težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B.

Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2.637.4.673 ρ= λ pd λ pd + 0.6 kada je λ pd > 0.22 kada je λ pd ≤ 0. Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B. Peroš 179 . Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0. ρ ≠ 1 3.18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 .

4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.58 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.12 1.8 < λ W ≤ 1. Tankostijeni profili MK I 4.12 < λ W 5.5 + 0. Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0.8 0.36⋅ λ W λ W ≤ 0. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.075 B.58 0.1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.87 – 0.36⋅ λ W 0.0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.4. Peroš 180 .87 .87 – 0.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.36⋅ λ W 0.

4. Tankostijeni profili MK I B. Peroš 181 .

Peroš 182 . Tankostijeni profili MK I B.4.

Tankostijeni profili MK I B.4. Peroš 183 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->