4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

uvodi se računski model sudjelujuće širine. naponska raspodjela –zamjenski model B. METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. koji ima za posljedicu pomak težišta.4. Slika 4.4. Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona.3.4. Na slici 4.3. obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. Da bi se izbjegla ova teškoća. 4. praktično je. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. Peroš 145 .

Peroš 146 .) s k=4 dobije se: be E = 1.1.7. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa.1.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4. godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946.5. Već 1932. koji je dao V.3. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.6.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1.3 do 440. Približan izraz za sudjelujuću širinu. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element. za određivanje sudjelujuće širine. Karman postavio ovakav model.) Izrazi su 1968.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0.2. Na osnovu rezultata. godine je V. godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom. crtkanim linijama.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0.) be E = 1.5. na profilima.) B.) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka.) Uvrsti li se izraz (4.4.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. čiji je odnos bo/t varirao od 14.4.

Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija.1.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4. Karman-ovom modelu.4. (t. dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje. modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti. Slika 4. je V. Peroš 147 .16.. Radi ilustracije.8.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0.) s k=0.5. Na slici 4.8.) Uvrštavanjem izraza (4. u elastičnom polju velika. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4.425 u izraz (4. koje je dao Winter. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1.5. dobivene prema V.2.).19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.9.186 E ⎟ = 0.) S ovim izrazima. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama. Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje.4. B.

4.6.5.) za sudjelujuću širinu ukrućenog. izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. Peroš 148 . tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova. posmik. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak. Kratki elementi B. bočno izvijanje nosača.a) Slika 4.1. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima.4. l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4.4. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4. fleksijski vlak i tlak. Tankostijeni profili MK I Izraz (4. 4.6.

Za vrijeme ovog 149 . Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl.7. 4.7. 4.c.b).7.4. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl. Većina deformacija δ. Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično. 4.b i 4. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja.4. 4. a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl.6. Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B. dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni. približno do pet puta veća) sl. Slika 4. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl. 4.7.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka.a).7.6. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.d). raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti. okomito na ravninu stranice.7.

Maksimalna sila PmL. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa. koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka.).9. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima. Otvoreni tankostijeni presjeci B. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl.8.). Slika 4. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. Dugački elementi Kao cjelina. ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika. Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala.8. 4. štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY. Peroš 150 .9.4. Slika 4. 4. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl. razmatrano u prethodnom odjeljku. općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem.

je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja. B. 4. 4. 4.) Slika 4.a) – i to je izvijanje torzijom. npr.b.11.9. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije. 4. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl. Slika 4. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa.b. Peroš 151 .11. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa. e) Na sl. koja ostaje ravna (sl. 4. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl. Kutnik sa sl. Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa.10. 4. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom.9.4. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki.11. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost.10.12. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr.

4.12.13. Izbočavanje hrpta uslijed posmika B. Slika 4. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl. Peroš 152 .14.14. Slika 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl. 4.13.4.

15.4. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B. Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi.2. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. Bočno izvijanje nosača 4.15. Peroš 153 .). 4. Slika 4. česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.4. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila.

16.17. Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4. u svezi sa nosivošću i krutošću. Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. Peroš 154 . Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun. 4.4. Efekt lokalnog izbočavanja.) vrijedi slijedeće: B. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element.

Zamjenski model elementa 4. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1. Peroš 155 (4.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4.11.4. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.). kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl. Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4.10. a ovisi o λ p .17.parametru vitkosti.17.) .4.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije.18.3.18. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4. B. Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.7.4.

4. Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja.19.12. B. Peroš 156 .) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4. može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane. određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4. f y ⋅ Wef (4. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani.19.

Međutim.) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje. Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj.). redukcijom površine.13.21. Peroš 157 .20. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi. 4. d) Utjecaj "kovrčanja"(curling).20. tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl.4. Slika 4. moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4.) Slika 4. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji. 4. kod širokih. Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila. zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja).21.

Rd je dobiven na osnovu ispitivanja.8 0. hW – visina hrpta tj.87 – 0.8 < λ W ≤ 1.58 0.36⋅ λ W 0.4.14.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.36⋅ λ W λ W ≤ 0.12 1.12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0.87 . Peroš 158 . Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd.36⋅ λ W 0.) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.0. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4.87 – 0. -odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B.58 0.

izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka.4. Peroš 159 .1. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.) gdje je: χ .22. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih.4.faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B. Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci.4.15. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4. jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu. 4.4. uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka.4. Slika 4. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile.

Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom. 4.1. Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr).23. tj. Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka.1. Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. 4.4. Kad je λ ≤ 0. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj). b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje. prema izrazu 4. Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t.4. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF.15. 4.2. kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju. Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila.4.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ . Peroš 160 . Međutim. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom. B. Slika 4. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja.4.

Statičke funkcije trapeznih limova B. 4.4.24. Poprečni presjek (a).25. ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama.6.4.5.4.16. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača.) Pojedinačne oznake u izrazu (4.) Slika 4.25.1. 4. Peroš 161 . Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4.24. Tankostijeni profili MK I 4. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila. 4. To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t.4. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.) Slika 4. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje.16.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.

Na sl. prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile.4. 4.26. vjetra. 4. Tankostijeni profili MK I 4.) te od krutosti komponenata i spojeva.6. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova.26. c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. Peroš 162 . Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima.4. nastali od vanjske akcije npr. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. B.1.27. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno. Slika 4.

Peroš 163 . Tankostijeni profili MK I Slika 4.).27.4.28.28. Slika 4. 4. Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl. Statički sustav naborane konstrukcije B.

Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju . Slika 4. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl.29.32.29. 4.30. Globalno izbočavanje uslijed posmika.6. 4. Tankostijeni profili MK I 4.) VI.4.30.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl. II.) B.2. koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju. 4. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. Peroš 164 . 4.34. visine profila 50mm Slika 4.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju . Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl.) V.31. Košenje hrpta na krajnjem ležaju . 4.) IV. 4. Tipični oblici otkazivanja su: I. Otkazivanje uslijed interakcije M i V III.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl.33.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.4.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl.

Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4.34.31. Peroš 158 . (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča. praktično bez značenja. snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja. Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I.33.32. (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr.4. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. B.3. b) Oblik otkazivanja II. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4.4. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra.

4. B. Na slici 4.2 ⋅ H ⋅ T [kN]. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m]. d) Oblik otkazivanja IV. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1. koji je ograničen na područje 1. koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III.35.65mm.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI. e) Oblik otkazivanja V. Peroš 159 . Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja. Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. Procjena horizontalnog pomaka δH. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka. koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima. je posljedica sile u ravnini ploče.0 do 1. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m]. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali. i IV. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci.

Tankostijeni profili MK I Slika 4. Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja.35. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike.4.5. spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje. Peroš 160 . 4. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B.

4. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak. Slika 4.36. Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane. Peroš 161 . Tipovi zakovica B. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja.5.1. 4. Na sl.36.4.

Vijci . Slika 4. 4.38. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom. Slika 4.39..39. Na sl. Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.37.4. a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4.38.37. Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl.spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Peroš 162 . 4.40. Slika 4. Čavli – spojna sredstva B.

ad 1. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2.40. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju. Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1. ad 2.42. Peroš 163 . B. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji.4. na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo.41. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Slika 4.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno.

krutost i sposobnost deformiranja (sl. Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost. Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost. Tankostijeni profili MK I Slika 4.2.4. 4.5. Nosivost spojeva B.43.42.). Peroš 164 .43. Samougradni vijci 4. Slika 4.

Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. preko P-δ dijagrama. U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela.44. nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). Krutost spojeva je također vrlo važna. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja.47. Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim. Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada. Slika 4. Peroš 165 . Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. Na slikama 4. Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije. do 4.4. Tankostijeni profili MK I Nosivost.44. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja. Sposobnost deformiranja je također vrlo važna. B.

45. B.4. Slika 4. Peroš 166 .46. Tankostijeni profili MK I Slika 4.

3. 4.4. Konstruktivni detalji B. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Peroš 167 .47.5.

Peroš 168 . Tankostijeni profili MK I B.4.

250 ⋅ 2. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4.5 = 3.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0.35 ⋅ 0.5mm t hw = 100mm t = 0. Peroš 169 .50 ⋅ 1.01 ⋅ 4.5m 2 A l = 4.4.5 = 11.4 kN Rsd2 = 1.49.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2.25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1.4.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.5m Slika 4.25 = 2. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4.10 kN/m2 sk = 1.48.49. y r=4. Tankostijeni profili MK I 4.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.48. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0.3 kN B. treba provesti dokaz sigurnosti.10 + 1.375 ⋅ 2. i statički sustav na slici 4.5.01 ⋅ 4.

4.125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.3 = 1.03 > 5 t 0.3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0.279 = 6.52 =2.82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.279rad 30 r 4 .50.04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.01 ⋅ 4.01 ⋅ 4.5 + = 4.03 < 0.82 ⋅1.52 = -5.125 ⋅ 2.5 = = 7.70 ⋅ 2.64 t = 4 . 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73.70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.04 ⋅ t fy 7.64 r E < 0. Peroš 170 .2mm B.

3 = 2.163 ⎠ 3.3° ⎞ ⎟ = 4.3 ⎞ ⎛ 73.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73.70103.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.163 > 0. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.64 2.673 0.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.2mm ⎜ ⎟ 1.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.9 = 97.3° ⎞ ⎛ sin 73.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.7 = 98.163 B.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1.0 λ p = 1.4.51. Peroš 171 .3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.82 ⋅ sin 73.6 320 ⋅ = 3.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4.6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.052 ⋅ 98. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73.

4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16. Peroš 172 .294 ⋅ 98.2 16.2 97.0 98.6 6.4 lr 5 4 Slika 4.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4.53.0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B. Element br.6mm 0 1.52.6 = 29.8 100.4.9 = 23.2 6. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0. Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.2 50.4 137.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2.

7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.85 ⋅ (1 + 0.6 bc 51.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51. Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.4.731 p p ⎝ ⎠ 173 B.93) = 21.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.731 > 0.93 < −0.3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.3mm sin ϕ sin 73.956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.052 ⋅ 53.5 vrijedi: kσ = 5.7mm ∑ l 137.64 2.9 2 2 Prema: λ p = 1.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51.3 320 ⋅ = 0.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.673 0.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0. Peroš .7 − gr = − 0.731 ⎠ 0.54.1 ⋅10 5 ⋅ 21.7 = 53.

7 + 20.5) ⋅ sef 1 = 53.3° = 21.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.4 = 30.2 70208 1 70207mm3 l 137.5 ⋅ 20.n = 1.5 ⋅ sef 1 = 1.32 = 166609 mm 3 t B. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.55.3 yo = 7071 = 52. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2.4 = 2..4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0. Peroš 174 . 2 ∆ = sc − (1 + 1.4 ⋅ 0.3 − 2.4.3mm ∆⎞ 2 .3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.3 ⋅ 52.3 = 20.956 ⋅ 53.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4.3mm 135.4mm s ef .6 y 21.5 ⋅ 20.3 135.4 + ⎟ ⋅ sin 73.3 l⋅y 7120 48.

52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.85 = 5775 Nmm mm = 5.1 2 M sd ≤ M d 5.93 kNm m A M Sd ≤ M d 2.1 M d = 5.85 mm 3 mm 64. Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0. Peroš 175 .93 (profil u polju zadovoljava).39 = 5930 Nmm mm = 5. te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.56.39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.1 < 5.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20.64 ⋅ 200031 = 19.78 kNm m 1.5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.93 kNm m 1.4.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B.4 ⋅ 64. C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.64 ⋅ 166609 = = 20.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4. Postupak se ponavlja slično kao u točki B).85 < 5.

64 ⎟ 0.4 + ⎛ 73.4 < 10.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2.5 + 0.203 0.64 = 4616 N = 4.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.075 = 0.203 76 ⋅ 104.64 2.5 + 0.4.346 ⋅ 1.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.075 ⋅ 0.52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.346 ⋅ 104.02 ⋅ ⎟ Rd = 0. Peroš 176 .52 λw 0.12 < λ w ⇒ = 0.64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.4 ⋅ 0.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0.62 = 46.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.4 320 ⋅ = 2.15 B.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.62 kN hrptu 1 .

41 > 1.64 ⎠ ⎝ 0.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.4.0 ⋅ 0.10 = = 0.3 = = 0. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1.35 ⋅ 4.25 < 0.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5.1 + 1.070 ⋅ 1.25 Md Rd 0.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.88 M d 5.18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.0 → sd + sd ≤ 1.64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.25 = 1.25 Rd Md Rd za 0.3 < 21.78 Rsd 11.0 ⋅ 1.15 ⋅ 0. Peroš 177 .5 2 = 1.35 kN m A M sd = 0.6mm σ c .53 21.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.53 = 1.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.18 Rd za Rsd M ≤ 0.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.88 + 0.aktualni tlačni napon B.5 + 0.25 < Rsd < 1 .4 + ⎛ 73.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.9kNm λ pd = 1.

64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.) bef .82 ⋅ 210. Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B.d 384 ⋅ 2.7 ) yef .1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.0mm (vidi B.93 = 29 ⋅ = 90.4.d = 0.1 ⋅ q ⋅ l 4 2. Prilozi za zadatak 1.6 + 84.d = bef .8 (137.5 − 2 ⋅ 2.5mm A M sd 1 .6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc . 3.d = b p ⋅ Md 5.6 − 11.1 ⋅ 1.d − 2 ⋅ f r = 90.7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .9 bef .4.5.7 mm Iz B. Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .5. slijedi: y= 7120 = 33.d bp = Md A M sd b p = bef = 29.9 = 84.35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7. Peroš 178 .

Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B. Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2.22 kada je λ pd ≤ 0.18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 . Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0.4. Peroš 179 .673 ρ= λ pd λ pd + 0.6 kada je λ pd > 0. ρ ≠ 1 3.637.

36⋅ λ W 0. Tankostijeni profili MK I 4.4. Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0.075 B.58 0.36⋅ λ W 0.8 < λ W ≤ 1.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.87 – 0.87 – 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.12 1.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.12 < λ W 5.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.5 + 0.87 .8 0.1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.36⋅ λ W λ W ≤ 0. Peroš 180 .58 0.0.

Tankostijeni profili MK I B.4. Peroš 181 .

Peroš 182 . Tankostijeni profili MK I B.4.

Tankostijeni profili MK I B.4. Peroš 183 .