4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

4. Peroš 145 . Da bi se izbjegla ova teškoća. Na slici 4. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. Slika 4. praktično je. uvodi se računski model sudjelujuće širine. naponska raspodjela –zamjenski model B. METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka. 4.3. Tankostijeni profili MK I Slika 4. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku.4.3.4. Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona. obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. koji ima za posljedicu pomak težišta.

22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.) B.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4.) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka. za određivanje sudjelujuće širine. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.7.5.3 do 440.6.4.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1.3. Na osnovu rezultata.) s k=4 dobije se: be E = 1.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. Već 1932. godine je V.1.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.2. čiji je odnos bo/t varirao od 14.5.4. na profilima.) Uvrsti li se izraz (4. zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR. koji je dao V.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946. godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. crtkanim linijama. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4. Karman postavio ovakav model. Peroš 146 . dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4.) be E = 1.) Izrazi su 1968. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa. godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. Približan izraz za sudjelujuću širinu.1.

5. Slika 4.186 E ⎟ = 0. Karman-ovom modelu.4. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4.16.4. dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4. dobivene prema V.) Uvrštavanjem izraza (4..2.) s k=0. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1. u elastičnom polju velika.) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0. je V.5.8.). (t.1.425 u izraz (4. Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje. Radi ilustracije. Peroš 147 . koje je dao Winter.8. Na slici 4.) S ovim izrazima. Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.9. modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama.19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. B.

tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova.5. posmik.4. Peroš 148 .6. l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4.1. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak.) za sudjelujuću širinu ukrućenog.a) Slika 4.4. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4.4. fleksijski vlak i tlak. izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. Tankostijeni profili MK I Izraz (4.6. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima. 4. bočno izvijanje nosača. Kratki elementi B.

b). Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično. 4.7.4.6. dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni. 4.7. približno do pet puta veća) sl. Slika 4.7.b i 4.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja.a). a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.6.d).7. 4.7. Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B. raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl.4. Većina deformacija δ. Za vrijeme ovog 149 .7. Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl. 4. 4. okomito na ravninu stranice.c. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl.

Slika 4.4. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl. ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa. 4. Otvoreni tankostijeni presjeci B. 4. općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem. Dugački elementi Kao cjelina.). razmatrano u prethodnom odjeljku. Peroš 150 . Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala. Slika 4.9.9.8. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima.). koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka.8. Maksimalna sila PmL.

4.9. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije. 4.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl. B. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa. Kutnik sa sl.4.a) – i to je izvijanje torzijom. npr.11. 4. koja ostaje ravna (sl. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl.12. e) Na sl. 4. Peroš 151 .) Slika 4.b. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost. Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa. 4. je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja.11. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki.10. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr.11.10. Slika 4. 4.b.9.

Slika 4. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl.14.14.12. Slika 4. 4. 4.13. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Izbočavanje hrpta uslijed posmika B. Peroš 152 .4.13. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl.

Bočno izvijanje nosača 4.4.). česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.2.4. Peroš 153 . Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila.15. Slika 4.15. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. 4. Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B.

se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun. Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju.16. Peroš 154 . Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element.4.17.) vrijedi slijedeće: B. Efekt lokalnog izbočavanja. Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4. 4. u svezi sa nosivošću i krutošću.

a ovisi o λ p .) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4.) . Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.3. kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4.4.18. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.4. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije.4.10.18.11. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.parametru vitkosti. Zamjenski model elementa 4. B.17.). Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4.17.7. Peroš 155 (4.

određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4.12. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani. može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane.19. B. f y ⋅ Wef (4.) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4. Peroš 156 .19.4. Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja.

13.4.) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja). Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje.) Slika 4. kod širokih. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila. redukcijom površine. Međutim.21. d) Utjecaj "kovrčanja"(curling). tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl. Peroš 157 . Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj. 4. 4.20.). Slika 4.20.21. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi. moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji.

52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.8 < λ W ≤ 1.) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1. -odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B. hW – visina hrpta tj.14. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0.8 0.12 1.4.87 – 0.87 – 0.58 0. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta.0.36⋅ λ W λ W ≤ 0.36⋅ λ W 0.36⋅ λ W 0.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0. Rd je dobiven na osnovu ispitivanja. Peroš 158 .58 0. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd. Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći.87 .12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije.

Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka.15. Slika 4.4. uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka. Peroš 159 .1.4. jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu. Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci.faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih.) gdje je: χ .4.4. 4. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile.22. izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka.

4. Slika 4. Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr). Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja.4. Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. B. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom. kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju. Međutim. Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka. Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom. Peroš 160 . 4.2. prema izrazu 4.1. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj). 4.23. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF. Kad je λ ≤ 0.4.1. Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ .15. tj. Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t. 4. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja.4. b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje.

24. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila.6. 4. Poprečni presjek (a).4. ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama.16. Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4. Tankostijeni profili MK I 4. Peroš 161 . Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.25.4.) Slika 4. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.) Slika 4.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila.) Pojedinačne oznake u izrazu (4.24.4. 4.1. To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t. Statičke funkcije trapeznih limova B.16.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4.4. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača.25.5. 4.

1.6. nastali od vanjske akcije npr.26.) te od krutosti komponenata i spojeva. 4. Na sl. Peroš 162 . Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima. prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče. 4.4.4. c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije. Tankostijeni profili MK I 4. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. vjetra.26.27. Slika 4. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile. B. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno.

28. Tankostijeni profili MK I Slika 4.).27. 4. Peroš 163 .4. Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl. Statički sustav naborane konstrukcije B. Slika 4.28.

33.6. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova.34.4.30. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl. Peroš 164 .) V.4. 4.32. Slom uslijed fleksije i posmika (sl.29. koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl.31. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja. 4. Globalno izbočavanje uslijed posmika.) IV.30. 4. II. 4.2. Slika 4. visine profila 50mm Slika 4. Tankostijeni profili MK I 4.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova. Košenje hrpta na krajnjem ležaju .) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju .) B.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl. Tipični oblici otkazivanja su: I.29. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju . Otkazivanje uslijed interakcije M i V III. 4.) VI.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl. 4.

Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. b) Oblik otkazivanja II.32. Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I.4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. Peroš 158 . (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča.4. Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4.3. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra. B.33. (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr. snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja.31. praktično bez značenja. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4.34.

može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III. Peroš 159 . odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. e) Oblik otkazivanja V. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m].4. i IV. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja. B.0 do 1. koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m].35. koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija. je posljedica sile u ravnini ploče. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. d) Oblik otkazivanja IV. Na slici 4. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima.65mm. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci.2 ⋅ H ⋅ T [kN]. koji je ograničen na područje 1. Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. Procjena horizontalnog pomaka δH.

4. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila. Tankostijeni profili MK I Slika 4. spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje.35.4.5. Peroš 160 . Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja.

Na sl. 4. Slika 4.36. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem. Peroš 161 . 4. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja.36.4. Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane. Tipovi zakovica B. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa.5.1.

Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim. 4.38. Na sl. Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl.39.40.spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju.37. Vijci .37. Slika 4.. Peroš 162 .38. Slika 4. Slika 4.39. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom.4. 4. Čavli – spojna sredstva B. a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4.

na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji. Tankostijeni profili MK I Slika 4.42. Peroš 163 . U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju. Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.40.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno. ad 1. Slika 4.4. B.41. ad 2.

Nosivost spojeva B. krutost i sposobnost deformiranja (sl. Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva.42. Tankostijeni profili MK I Slika 4.5.). Slika 4.4. Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost. 4. Peroš 164 .2. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost.43.43. Samougradni vijci 4.

4. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela. Slika 4. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja. Peroš 165 . Na slikama 4. Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. preko P-δ dijagrama. Krutost spojeva je također vrlo važna. krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim. Sposobnost deformiranja je također vrlo važna.44. Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije.44.47. B. Tankostijeni profili MK I Nosivost. do 4. Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja. nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada.

4.46. B. Slika 4. Peroš 166 .45. Tankostijeni profili MK I Slika 4.

4. Peroš 167 . Tankostijeni profili MK I Slika 4.4.5. Konstruktivni detalji B.47.3.

Peroš 168 . Tankostijeni profili MK I B.4.

i statički sustav na slici 4.3 kN B. Tankostijeni profili MK I 4. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4.10 kN/m2 sk = 1.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2.25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1.4. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.50 ⋅ 1. Peroš 169 .01 ⋅ 4.49. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0.5mm t hw = 100mm t = 0.49.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0. treba provesti dokaz sigurnosti.35 ⋅ 0.5.10 + 1. y r=4.5m 2 A l = 4.25 = 2.5m Slika 4.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.5 = 11.250 ⋅ 2.5 = 3.48.375 ⋅ 2.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.01 ⋅ 4.4.48.4 kN Rsd2 = 1.

82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.01 ⋅ 4.70 ⋅ 2.3 = 1. Peroš 170 .2mm B.5 + = 4. 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73.279rad 30 r 4 .52 = -5.125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.5 = = 7.3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0.64 r E < 0.70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.03 < 0.4.03 > 5 t 0.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.52 =2.279 = 6. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0.01 ⋅ 4.04 ⋅ t fy 7.50.04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.82 ⋅1.125 ⋅ 2.64 t = 4 .

3° ⎞ ⎛ sin 73.64 2.7 = 98.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0. Peroš 171 .0 λ p = 1. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73.3 ⎞ ⎛ 73.4. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.052 ⋅ 98.9 = 97.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.82 ⋅ sin 73.163 ⎠ 3.6 320 ⋅ = 3.3° ⎞ ⎟ = 4.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.51.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1.673 0.163 > 0.163 B.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.2mm ⎜ ⎟ 1.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4.3 = 2.70103.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.

0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B.2 50.6 6.0 98.2 97.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4. Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.2 6.294 ⋅ 98.4 lr 5 4 Slika 4.2 16.53.52.6mm 0 1. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0.4. Element br.8 100. 4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16.9 = 23. Peroš 172 .6 = 29.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2.4 137.

7 − gr = − 0.7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51. Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.673 0.3mm sin ϕ sin 73.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.6 bc 51.1 ⋅10 5 ⋅ 21.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0.3 320 ⋅ = 0.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.85 ⋅ (1 + 0.956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.93) = 21.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.7mm ∑ l 137.731 p p ⎝ ⎠ 173 B.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.731 > 0.052 ⋅ 53.7 = 53. Peroš .3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.5 vrijedi: kσ = 5.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51.4.9 2 2 Prema: λ p = 1.64 2.54.731 ⎠ 0.93 < −0.

3 l⋅y 7120 48.956 ⋅ 53.32 = 166609 mm 3 t B.3mm 135. 2 ∆ = sc − (1 + 1.3° = 21.3 − 2.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0.2 70208 1 70207mm3 l 137.55. Peroš 174 .4 = 30.3 = 20.5 ⋅ 20.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2.4 + ⎟ ⋅ sin 73.n = 1.3 135.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.4 ⋅ 0.5 ⋅ 20.4.3 yo = 7071 = 52.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.3 ⋅ 52.3mm ∆⎞ 2 .6 y 21.7 + 20. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2.5) ⋅ sef 1 = 53.4mm s ef ..4 = 2. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4.3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.5 ⋅ sef 1 = 1.

1 2 M sd ≤ M d 5. C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.1 M d = 5.93 kNm m A M Sd ≤ M d 2. Postupak se ponavlja slično kao u točki B).1 < 5.39 = 5930 Nmm mm = 5.78 kNm m 1.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20. Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.85 mm 3 mm 64. Peroš 175 .5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.64 ⋅ 166609 = = 20.64 ⋅ 200031 = 19.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B.4.93 (profil u polju zadovoljava).4 ⋅ 64.85 < 5.56. te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.85 = 5775 Nmm mm = 5.39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4.93 kNm m 1.

4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.075 ⋅ 0.64 ⎟ 0.64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4.346 ⋅ 104.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.4 < 10.64 = 4616 N = 4.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0. Peroš 176 .52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.15 B.4 ⋅ 0.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.62 = 46.4 + ⎛ 73.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.5 + 0.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.346 ⋅ 1.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.12 < λ w ⇒ = 0.075 = 0.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.5 + 0.4 320 ⋅ = 2.62 kN hrptu 1 .203 76 ⋅ 104.203 0.64 2.52 λw 0.4.

0 → sd + sd ≤ 1.53 = 1.35 ⋅ 4.0 ⋅ 0.25 < Rsd < 1 .5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.aktualni tlačni napon B.64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.53 21.3 < 21.5 2 = 1.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.4.15 ⋅ 0.88 + 0.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.0 ⋅ 1.41 > 1.5 + 0.070 ⋅ 1.3 = = 0.78 Rsd 11.10 = = 0. Peroš 177 .64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.9kNm λ pd = 1.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.88 M d 5.25 Md Rd 0.4 + ⎛ 73.1 + 1.18 Rd za Rsd M ≤ 0.35 kN m A M sd = 0.25 < 0.25 Rd Md Rd za 0.6mm σ c .18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.64 ⎠ ⎝ 0.25 = 1.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.

d = 0.93 = 29 ⋅ = 90.82 ⋅ 210.6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .5.9 bef . slijedi: y= 7120 = 33.d − 2 ⋅ f r = 90.7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .4.) bef .1 ⋅ q ⋅ l 4 2.4.težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B.d 384 ⋅ 2.5.1 ⋅ 1.7 mm Iz B.9 = 84.6 − 11.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc . Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.7 ) yef .15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.5 − 2 ⋅ 2.8 (137. Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .0mm (vidi B.d = b p ⋅ Md 5.35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7. Peroš 178 . 3.5mm A M sd 1 .d bp = Md A M sd b p = bef = 29.1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.d = bef .6 + 84. Prilozi za zadatak 1.

18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 . Peroš 179 .22 kada je λ pd ≤ 0.6 kada je λ pd > 0.673 ρ= λ pd λ pd + 0. Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0.637. Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2.4. Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B. ρ ≠ 1 3.

36⋅ λ W λ W ≤ 0.87 . Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0. Peroš 180 .1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.87 – 0.87 – 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.4.075 B.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0. Tankostijeni profili MK I 4.58 0.5 + 0. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.12 1.12 < λ W 5.8 < λ W ≤ 1.0.36⋅ λ W 0.36⋅ λ W 0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.8 0.58 0.

Tankostijeni profili MK I B. Peroš 181 .4.

Tankostijeni profili MK I B.4. Peroš 182 .

Tankostijeni profili MK I B. Peroš 183 .4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful