4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod
4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila
4.3. Metoda proračuna
4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u
nosivim sustavima
4.4.1. Općenito
4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka
4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi
fleksijskom djelovanju
4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku
4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile
4.4.4.2. Izvijanje torzijom
4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile
4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče
4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova
4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci
4.5. Spojevi
4.5.1. Vrste spojnih sredstava
4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva
4.5.3. Konstruktivni detalji
4.5.4. Numerički primjer
4.5.5. Prilozi za zadatak

140
4. Tankostijeni profili MK I

4.1. UVOD

Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili

hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi
su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni
hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih
oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće:

0.5 ≤ t ≤ 4 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.)

1≤ t ≤ 8 mm -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove
nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike
mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš 141
4. Tankostijeni profili MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA

Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog

presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t),
dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš 142
4. Tankostijeni profili MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji

nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost
mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog
izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na
njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti.

Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema

izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

π2 ⋅E
σ ki = K ⋅ (4.1.)
12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (bD / t ) 2

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom

unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog
zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente
osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon
izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje
ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo
jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je
model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno
koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš 143
4. Tankostijeni profili MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je

p⋅ IX
ukupno opterećenje ploče: P = na svaki od pet uzdužnih štapova otpada
n
sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda
tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do
izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima,
dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi
svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se
poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima.
Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih
štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču
odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom
smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti
istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova
zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u
ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše
deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta.
Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi
uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon
izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje
povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato
pod pojmom "prekokritična nosivost".

Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u

karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi
se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon
smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz
rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska
preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš 144
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.3. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu

Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka,

koji ima za posljedicu pomak težišta. Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti
za osnovu ovakvu raspodjelu napona. Da bi se izbjegla ova teškoća, uvodi se
računski model sudjelujuće širine.

4.3. METODA PRORAČUNA

Za potrebe dimenzioniranja, praktično je, ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu

napona u poprečnom presjeku, obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se
postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. Na slici 4.4. je
dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski
model za stvarnu naponsku raspodjelu.

Slika 4.4. naponska raspodjela –zamjenski model

B. Peroš 145
4. Tankostijeni profili MK I

Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona
i debljine pojasa. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element, s njegovom
nejednolikom naponskom raspodjelom, zamijenimo s takvim elementom s
reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.
Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske
be
raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ prikazanim na
2
slici 4.5. crtkanim linijama.

Već 1932. godine je V. Karman postavio ovakav model. Približan izraz za sudjelujuću
širinu, koji je dao V. Karman glasi:

be σ ki
= (4.2.)
bD σR

Supstitucijom sa izrazom 4.1. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu:

π ⋅t E E
be = ⋅ = 1.90 ⋅ t ⋅ (4.3.)
3 ⋅ (1 − µ 2 ) σR σR

Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka, na

profilima, čiji je odnos bo/t varirao od 14.3 do 440, za određivanje sudjelujuće širine.
Na osnovu rezultata, dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946. godine izraz
za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa:

be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= ⋅ ⎜⎜1 − 0.25 ⋅ (4.4.)
bo σR ⎝ σ R ⎟⎠

Uvrsti li se izraz (4.1.) s k=4 dobije se:

⎛ ⎞
be E ⎜ 0.415 E ⎟
= 1.901 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.5.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠

Izrazi su 1968. godine modificirani i glase:

be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= ⋅ ⎜1 − 0.22 ⋅ (4.6.)
bo σR ⎜ σ R ⎟⎠
⎝

⎛ ⎞
be E ⎜ 0.415 E ⎟
= 1.901⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.7.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠

B. Peroš 146
4. Tankostijeni profili MK I

Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u:

be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= 1.19 ⋅ ⋅ ⎜⎜1 − 0.30 ⋅ (4.8.)
bo σR ⎝ σ R ⎟⎠

Uvrštavanjem izraza (4.1.) s k=0.425 u izraz (4.8.) dobije se:

⎛ ⎞
be E ⎜ 0.186 E ⎟
= 0.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.9.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠

S ovim izrazima, koje je dao Winter, je V. Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu

idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija.

Radi ilustracije. Na slici 4.5., navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim

krivuljama, uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na
slici 4.16. (t.4.2.).

Slika 4.5. Krivulje sudjelujuće širine

Uspoređujući krivulje, dobivene prema V. Karman-ovom modelu, modelu idealne

ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti, koja
se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog
na postkritično nelinearno izbočavanje, u elastičnom polju velika, dok približavanjem
kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli.

B. Peroš 147
4. Tankostijeni profili MK I

Izraz (4.5.) za sudjelujuću širinu ukrućenog, tlačnog elementa je osnova za

dimenzioniranje trapeznih limova.

4.4. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O

NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA

4.4.1. Općenito

Postupak se zasniva na graničnim stanjima. Stoga je potrebno definirati

odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno
uporabljivosti. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja
iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz
slijedeća otkazivanja:

- aksijalni vlak i tlak,

- fleksijski vlak i tlak,

- posmik,

- bočno izvijanje nosača,

- izbočavanje hrpta ("cripling")

- spojna sredstva

- prekomjerni progibi i vibracije

Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim

primjerima:

a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. l<<b1 ili b2
(vidi sliku 4.6.a)

Slika 4.6. Kratki elementi

B. Peroš 148
4. Tankostijeni profili MK I

Dijagram P – u (sl. 4.6.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka. Sila
sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično, a daljnjim tlačenjem
materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. 4.6.b). Sila
sloma PY = A ⋅ f Y gdje je:

A – površina poprečnog presjeka

fY – granica popuštanja.

b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.
približno do pet puta veća) sl. 4.7.

Slika 4.7. Elementi istog reda dužine i širine stranica

Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama

(sl.4.7.a), dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni. Oblik
u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl. 4.7.b i 4.7.c. Većina
deformacija δ, okomito na ravninu stranice, raste s porastom sile P u
nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne
krutosti.

Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno

pločasti elementi razviju plastični mehanizam (sl. 4.7.d). Za vrijeme ovog

B. Peroš 149
4. Tankostijeni profili MK I

lokalnog kolapsa, štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile
sloma PY. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje.

c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog
presjeka (sl. 4.8.).

Slika 4.8. Dugački elementi

Kao cjelina, ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika,

općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem. Moguće su deformacije i u
obliku lokalnog vala, razmatrano u prethodnom odjeljku. Maksimalna sila PmL,
koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna
sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka.

Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima, ali sila

kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl. 4.9.).

Slika 4.9. Otvoreni tankostijeni presjeci

B. Peroš 150
4. Tankostijeni profili MK I

Obični C profil (sl. 4.9.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što
uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl.
4.9.b.

Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu

pojasa, koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl. 4.10.)

Slika 4.10. Otvoreni profili s ojačanim rubovima

d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. Otvoreni presjeci ili obični
C profil malih debljina stijenki. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko
uzdužne osi štapa, koja ostaje ravna (sl. 4.11.a) – i to je izvijanje torzijom.

Slika 4.11. Torzijski mekani otvoreni profili

Presjek koji nema dvije osi simetrije, npr. Kutnik sa sl. 4.11.b, će biti rotiranog i
translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom.

e) Na sl. 4.12, je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta

savijanja. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi
elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost. Ovaj tip deformacije je
klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa.

B. Peroš 151
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.12. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka

f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno

"crippling" hrpta. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl. 4.13.

Slika 4.13. Lokalno izbočavanje hrpta

g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika –

prikazano na sl. 4.14.

Slika 4.14. Izbočavanje hrpta uslijed posmika

B. Peroš 152
4. Tankostijeni profili MK I

h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi, česta je pojava
da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.
Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. 4.15.).

Slika 4.15. Bočno izvijanje nosača

4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka

Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila.

Primjeri takvih elemenata su:

-ukrućeni elementi

-elementi ukrućeni žljebastim

međuukrućenjem

B. Peroš 153
4. Tankostijeni profili MK I

-neukrućeni elementi

-elementi sa jednostavnim rubnim naborom

-elementi sa rubnim ukrućenjem

-elementi sa rubnim ukrućenjem i

međuukrućenjem

Slika 4.16. Tipovi tlačnih elemenata

Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. Efekt lokalnog
izbočavanja, u svezi sa nosivošću i krutošću, se uzima u obzir upotrebom efektivne
širine kao osnove za proračun. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim
uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element. Dakle za
ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. 4.17.) vrijedi slijedeće:

B. Peroš 154
4. Tankostijeni profili MK I

bef bef
2 2
bef=ρ⋅bp

Slika 4.17.

gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije, a ovisi o λ p - parametru vitkosti.

Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.7.) prikladnom transformacijom i glasi:

bP f ty
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ (4.10.)
t E ⋅ kσ

gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4.17. kσ=4)

Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako

ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično
pridržan duž uzdužne osi (sl.4.18.).

bef bef bef bef

2 2 2 2
T

Slika 4.18. Zamjenski model elementa

4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom

djelovanju

Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu:

Msd ≤ Md (4.11.)

gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.

Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.

B. Peroš 155
4. Tankostijeni profili MK I

Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na

slijedeće načine:

-lokalno izbočavanje

-shear lag

-izbočavanje hrpta ("crippilng")

-bočno izvijanje

-neelastično ponašanje

a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja,
određen je izrazom:

f y ⋅ Wef
Md = (4.12.)
γM

gdje je:

Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka

f – granica popuštanja

gM – parcijalni faktor sigurnosti

Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na

slici 4.19.

bef bef bef bef

2 2 2 2
σ 1 fty
bef1

bc yc

befn

Ψσ1

Slika 4.19. Efektivne širine poprečnog presjeka

Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani,

može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom
vlaknu tlačne strane.

B. Peroš 156
4. Tankostijeni profili MK I

b) Bočno izvijanje

S obzirom na bočno izvijanje, moment otpornosti Md se određuje prema izrazu:

K D ⋅ f y ⋅ Wef
Md = (4.13.)
γM

Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. 4.20.)

Slika 4.20. Krivulje bočnog izvijanja

c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili

tlačnog pojasa tj. redukcijom površine, zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog
izbočavanja).

d) Utjecaj "kovrčanja"(curling). Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji, naponi

uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema
neutralnoj osi. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih
valjanih profila.

Međutim, kod širokih, tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem

savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl. 4.21.).

Slika 4.21. Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa

B. Peroš 157
4. Tankostijeni profili MK I

Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima

širine i debljine elementa nastoji izbjeći.

e) Otpornost na posmik

Računska otpornost na posmik je dana izrazom:

τ SP ⋅ hW ⋅ t
VSP = (4.14.)
γM

gdje je:

τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1.

hW – visina hrpta tj. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i
pojaseva

t – debljina hrpta

hW ty τSP/fV za hrbat bez τSP/fV za hrbat sa

λ W = 0.346 ⋅ ⋅
t E ukrućenja kod ležaja ukrućenjem kod ležaja

λ W ≤ 0.8 0.58 0.58

0.8 < λ W ≤ 1.12 0.87 – 0.36⋅ λ W 0.87 – 0.36⋅ λ W

1.12 < λ W 0.52⋅ λ W 0.87 - 0.36⋅ λ W

f) ″crippling″ hrpta

Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem

koncentrirane sile ili ležajne reakcije, računska vrijednost koncentrirane sile koja
se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd.

Rd je dobiven na osnovu ispitivanja, a vrijednost ovisi o sljedećem:

-odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i

debljine hrpta,

-odnosu visine hrpta i njegove debljine

-odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta

-nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu

-o granici popuštanja osnovnog materijala

B. Peroš 158
4. Tankostijeni profili MK I

Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu,

budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu

I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta

savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile.

4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku

4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile

Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog

poprečnog presjeka.

Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci, izloženi djelovanju tlačne sile u

težištu poprečnog presjeka, uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju
savijanja i tlaka.

Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno

ili polarno simetričnih, jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne
slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka.

Slika 4.22. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij

Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje

savijanjem je dana izrazom:

χ ⋅ Aef ⋅ f Y
Nd = (4.15.)
γM

gdje je:

χ - faktor redukcije [ χ=f( λ ) ]

Aef – efektivna površina poprečnog presjeka

fY – granica popuštanja

B. Peroš 159
4. Tankostijeni profili MK I

Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. Razlika je što se ovdje
uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja. Uvodi se faktor lokalne
stabilnosti Q (Q = Aef / Abr).

Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog

izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t. 4.1. b i c) za kratke štapove je način
otkazivanja lokalno izbočavanje, dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno
izvijanje (Eulerov slučaj).

1
Kad je λ ≤ 0.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → _
.
2λ

Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i

globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. Oblik ovih krivulja je
uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka.

4.4.4.2. Izvijanje torzijom

Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje

torzijom. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju
savijanjem i torzijom. Međutim, kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana
savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju.

Slika 4.23. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij.

Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. 4.4.1. tj. prema
izrazu 4.15. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od
σT ili σTF.

B. Peroš 160
4. Tankostijeni profili MK I

4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile

Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila, s time da se uzme u

obzir specifičnost ovih profila.

To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje
koeficijenta redukcije χ (t. 4.4.1.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti
kao u čistom tlaku (sl 4.24.)

Slika 4.24. Poprečni presjek (a); efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c)

Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje, ako nije spriječeno konstruktivnim
mjerama.

Općenito treba biti zadovoljen uvjet:

N sd M sd − y + ∆M sd − y
+ ⋅ky ≤1 (4.16.)
χZ ⋅ Nd M dy

Pojedinačne oznake u izrazu (4.16.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila.

4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče

Zidovi, krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored

primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača, i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili
neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.
4.25.)

Slika 4.25. Statičke funkcije trapeznih limova

B. Peroš 161
4. Tankostijeni profili MK I

4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova

Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog

oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. 4.26.) te od krutosti komponenata i spojeva.

Slika 4.26. Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova

Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su:

a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima,

b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova,

c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije,

d) deformiranje u limovima usljed posmika

Naravno, uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja.

Na sl. 4.27. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti

savijanja i poprečne sile, nastali od vanjske akcije npr. vjetra, prenose preko krovne
konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće
ploče.

B. Peroš 162
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.27. Primjer statičkog sustava ravne ploče

Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao

naborane konstrukcije (sl. 4.28.).

Slika 4.28. Statički sustav naborane konstrukcije

B. Peroš 163
4. Tankostijeni profili MK I

4.4.6.2. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke

Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja, koji

mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju.
Tipični oblici otkazivanja su:

I. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl. 4.29.) – javlja se uglavnom kod

trapeznih limova, manjih visina profila i širokih ravnih dijelova.

II. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. 4.30.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i
istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.

Slika 4.29. Globalno izbočavanje uslijed posmika, Slika 4.30. Otkazivanje uslijed interakcije M i V
visine profila 50mm

III. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju

- uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog

opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl. 4.31.)

IV. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju

- javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih

profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl. 4.32.)

V. Košenje hrpta na krajnjem ležaju

- javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno

naprezanje u ravnini ploče (sl. 4.33.)

VI. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima

-javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl. 4.34.)

B. Peroš 164
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.31. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.32. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju

Slika 4.33. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.34. Deformacija ruba rupe zakovice u
uzdužnom spoju

Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti:

a) Oblik otkazivanja I. (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča,

koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja
vjetra, praktično bez značenja.

b) Oblik otkazivanja II. (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen

transvezalnim opterećenjem (npr. snijeg) i sa koncentriranim silama na
međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja. Dimenzioniranje se provodi
prema poglavlju 4.4.3.

B. Peroš 158
4. Tankostijeni profili MK I

c) Oblik otkazivanja III. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema

pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta
dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m], gdje je tB jedinična posmična sila
u ravnini ploče i t debljina lima.

d) Oblik otkazivanja IV. je posljedica sile u ravnini ploče, koja na krajnjem ležaju
proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. Vlačne sile se moraju preuzeti sa
pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u
uvali, odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1.2 ⋅ H ⋅ T [kN].

e) Oblik otkazivanja V. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog

toka, koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne
pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne
vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. i IV.

Procjena horizontalnog pomaka δH, koji je ograničen na područje 1.0 do 1.5 m

udaljenosti od krajnjeg ležaja, može se iskazati izrazom:
2
1 ⎛H⎞
δH ≈ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm], gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m].
2 ⎝ t ⎠

f) Oblik otkazivanja VI. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini

pričvršćenja. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno
velikih deformacija. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava
pričvršćenja.

Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno

profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički
proračunski postavci.

U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl

– pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija, dok se u anglo-saksonskim
zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. U sklopu Eurocode 3 su dane
preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga.

Na slici 4.35. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t =

0.65mm.

B. Peroš 159
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.35. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T.

4.5. SPOJEVI

Zbog svoje bitne karakteristike, vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila,
spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje.

Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju

se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja. Općenito se
opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa:

B. Peroš 160
4. Tankostijeni profili MK I

1) opterećenje na odrez

2) opterećenje na vlak.

4.5.1. Vrste spojnih sredstava

Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili

zavarivanjem.

Mehanička spojna sredstva su:

a) zakovice

b) vijci s maticom

c) čavli za lim

d) vijci za lim

Zavarivanje:

a) točkasto

b) bradavičasto

c) šavno

ad a) Zakovice

Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa.

Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane. Na sl. 4.36. je
dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja.

Slika 4.36. Tipovi zakovica

B. Peroš 161
4. Tankostijeni profili MK I

Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl. 4.37.

Slika 4.37. Oblik zakovica

ad b) Vijci s maticom

U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.
Na sl. 4.38. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom.

Slika 4.38. Vijci - spojna sredstva

ad c) Čavli za lim

Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4.39.,
a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4.40.

Slika 4.39. Čavli – spojna sredstva

B. Peroš 162
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.40. Ugradnja čavli

ad d) Vijci za lim

Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe:

1. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe

2. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji.

ad 1. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju.

Slika 4.41.Tipovi vijaka za lim

Primjenjuju se za spajanje limova međusobno, na podkonstrukciju te za spajanje lima

na drvo.

ad 2. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.42.

B. Peroš 163
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.42. Samougradni vijci

4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva

Bez obzira na vrstu spojeva, oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve:
nosivost, krutost i sposobnost deformiranja (sl. 4.43.). Osim ovoga moraju biti
zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.

Slika 4.43. Nosivost spojeva

B. Peroš 164
4. Tankostijeni profili MK I

Nosivost, krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna

svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili
tankostijenim.

Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. U slučaju
spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Ona
ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. Nosivost svakog spoja mora
biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada.

Krutost spojeva je također vrlo važna. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne
konstrukcije ili barem jednog njenog dijela, nego ima često utjecaj i na samu nosivost
(primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). Isto kao i
u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti
cjelokupne konstrukcije.

Sposobnost deformiranja je također vrlo važna. Ukoliko je spoj ne posjeduje to može

rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod
statički preobilnih sustava).

Na slikama 4.44. do 4.47. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja,

preko P-δ dijagrama.

Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja.

Slika 4.44.

B. Peroš 165
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.45.

Slika 4.46.

B. Peroš 166
4. Tankostijeni profili MK I

Slika 4.47.

4.5.3. Konstruktivni detalji

B. Peroš 167
4. Tankostijeni profili MK I

B. Peroš 168
4. Tankostijeni profili MK I

4.5.4. Numerički primjer

Za profil zadan na slici 4.48. i statički sustav na slici 4.49. treba provesti dokaz
sigurnosti.

y
r=4.5mm t = 0.64mm
t hw = 100mm
f y = 320n / mm 2

20 30 100 30 20
bd = 200mm

100 100 100

100
40 40 40 40

Slika 4.48. Trapezni lim

gk sk

1 1
A 2 A
l = 4.5m l = 4.5m

Slika 4.49. Statički sustav

Vlastita težina gk = 0.10 kN/m2

Snijeg sk = 1.25 kN/m2

Kombinacija opterećenja:

qsd = 1.35 ⋅ 0.10 + 1.50 ⋅ 1.25 = 2.01 kN/m2

Za 1m širine trapeznog lima q = 2.01 kN/m

A) Proračun sila:

1) Ležajne reakcije:

-prvi ležaj Rsd1 = 0.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.375 ⋅ 2.01 ⋅ 4.5 = 3.4 kN

-drugi ležaj Rsd2 = 1.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.250 ⋅ 2.01 ⋅ 4.5 = 11.3 kN

B. Peroš 169
4. Tankostijeni profili MK I

2) Momenti savijanja:

-polje MsdA = 0.70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.70 ⋅ 2.01 ⋅ 4.52 =2.85 kNm

-ležaj Msd2 = -0.125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.125 ⋅ 2.01 ⋅ 4.52 = -5.10 kNm

B) Moment otpornosti Md

f y ⋅ Wef
Md =
γM

Profil u polju:

y
r
tlak
100
vlak Md

30 20

Slika 4.50.

1) Utjecaj radijusa savijanja

100
arctgϕ = → ϕ = 73.3D = 1.279rad
30

r 4 .5
= = 7.03 > 5
t 0.64

r E
< 0.04 ⋅ (za limove)
t fy

21000
7.03 < 0.04 ⋅ = 26.3
32

2) Geometrija poprečnog presjeka

t 0.64
rm = r + = 4 .5 + = 4.82mm
2 2

lr = rm ⋅ ϕ = 4.82 ⋅1.279 = 6.2mm

B. Peroš 170
4. Tankostijeni profili MK I

⎛ sin 73.3° ⎞ ⎛ sin 73.3° ⎞

yc = rm ⋅ ⎜⎜1 − ⎟⎟ = 4.82 ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1.2mm
⎝ ϕ ⎠ ⎝ 1.279 ⎠

⎛ ϕ ϕ⎞ ⎛ 73.3 73.3 ⎞
g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.7 mm
⎝ 2 2⎠ ⎝ 2 2 ⎠

ϕ 73.3
f r = rm ⋅ sin = 4.82 ⋅ sin = 2.9mm
2 2

b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.7 = 98.6mm

s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.70103.0mm

s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.9 = 97.2mm

fr fr
bef
bp gr
s ef

rm
r
sw
s ef

Slika 4.51.

3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog)

-pretpostavlja se kσ = 4.0

bp fy
λ p = 1.052 ⋅ ⋅
t E ⋅ kσ

98.6 320
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ = 3.163 > 0.673
0.64 2.1⋅10 5 ⋅ 4

i za σc = fy vrijedi:

⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1
ρ =⎜ ⎟⋅ =⎜ ⎟⋅ = 0.294
⎜ λ ⎟ λ
⎝ p ⎠ p ⎝ 3.163 ⎠ 3.163

B. Peroš 171
4. Tankostijeni profili MK I

bef = ρ ⋅ b p = 0.294 ⋅ 98.6 = 29.0mm

bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2.9 = 23.2mm

bef bef
2 2
fr b'ef b'ef fr
2 2

Slika 4.52.

4) Efektivna širina hrpta

b'ef
2
lr

1
2
y
s'w

lr
16.4

4
5

Slika 4.53.

Element br. Dužina (l) Udaljenost Visina

l ⋅ h3
mm od težišta 2 3
l⋅y l⋅y (mm ) (h) 12
(y) mm
(mm3)
mm

1 11.6 0 0

2 6.2 1.2 7

3 97.2 50.0 4860

4 6.2 98.8 613

5 16.4 100.0 1640

2
∑= 137.6mm 7120mm 467530mm3 70208mm3

B. Peroš 172
4. Tankostijeni profili MK I

σ1 = f y = 320 N mm2

sc
bc

hw=100
C

σ
2 =?

Slika 4.54.

bc =
∑ l ⋅ y = 7120 = 51.7mm
∑ l 137.6
bc 51.7
sc = − gr = − 0.7 = 53.3mm
sin ϕ sin 73.3°

σ2 < 0 < σ1

σ1 σ2 100 − 51.7
= ⇒σ2 = ⋅ 320 = 299 N mm 2
bc hw −b c 51.7

σ 2 − 299
Ψ= = = −0.93 < −0.5
σ1 320

Za Ψ ≤ -0.5 vrijedi:

kσ = 5.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.85 ⋅ (1 + 0.93) = 21.9

2 2

Prema:

bp fy
λ p = 1.052 ⋅ ⋅
t E ⋅ kσ

b p = sc

53.3 320
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ = 0.731 > 0.673
0.64 2.1 ⋅10 5 ⋅ 21.9

Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi:

⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1
ρ =⎜ ⎟⋅ =⎜ ⎟⋅ = 0.956
⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0 . 731 ⎠ 0 . 731
⎝ p ⎠ p

B. Peroš 173
4. Tankostijeni profili MK I

sef 1 = 0.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0.4 ⋅ 0.956 ⋅ 53.3 = 20.4mm

s ef .n = 1.5 ⋅ sef 1 = 1.5 ⋅ 20.4 = 30.6mm

σ
1

s ef
rm sc sef1

∆
sw sefn

σ 2

Slika 4.55.

∆ = sc − (1 + 1.5) ⋅ sef 1 = 53.3 − 2.5 ⋅ 20.4 = 2.3mm

⎛ ∆⎞ ⎛ 2 .3 ⎞
y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.7 + 20.4 + ⎟ ⋅ sin 73.3° = 21.3mm
⎝ 2⎠ ⎝ 2 ⎠

5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka

Koriste se rezultati iz točke 4., tako da se oduzme dio ∆

l ⋅ y2
2
l y l⋅y l⋅y h 12

137.6 - 7120 467530 - 70208

- 2.3 21.3 48.99 1043 2.2 1

135.3 7071 466487 70207mm3

7071
yo = = 52.3mm
135.3

za pola širine:

yx l ⋅ h2
= l ⋅ y2 + − l ⋅ yo
2

t 12
yx
= 466487 + 70207 − 135.3 ⋅ 52.32 = 166609 mm 3
t

B. Peroš 174
4. Tankostijeni profili MK I

2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.64 ⋅ 166609
Wef = = = 20.39 mm 3 mm
yo ⋅ bd 52.3 ⋅ 200

6) Proračun Md

f y ⋅ Wef 320 ⋅ 20.39

Md = = = 5930 Nmm mm = 5.93 kNm m
γM 1.1
M d = 5.93 kNm m

M SdA ≤ M d

2.85 < 5.93 (profil u polju zadovoljava).

C) Moment otpornosti Md

f y ⋅ Wef
Md =
γM

Profil nad ležajem:

tlak 104.4
100
vlak Md

50 30 40 30 50

Slika 4.56.

Postupak se ponavlja slično kao u točki B), te se dobiva:

yx
= 755808 + 69925 − 150.4 ⋅ 64.52 = 200031mm 3
t

2 ⋅ 0.64 ⋅ 200031
Wef = = 19.85 mm 3 mm
64.5 ⋅ 200

f y ⋅ Wef 320 ⋅ 19.85

Md = = = 5775 Nmm mm = 5.78 kNm m
γM 1.1

M sd2 ≤ M d

5.1 < 5.78 (profil zadovoljava iznad ležaja)

B. Peroš 175
4. Tankostijeni profili MK I

D) Otpornost na posmik

τ sp ⋅ hw ⋅ t
Vsp =
γM

hw fy 104.4 320
λw = 0.346 ⋅ ⋅ = 0.346 ⋅ ⋅ = 2.203
t E 0.64 2.1 ⋅ 105

τ sp 0.52
1.12 < λ w ⇒ =
fy λw

0.52 0.52
τ sp = ⋅ fy = ⋅ 320 = 76 N mm 2
λw 2.203

76 ⋅ 104.4 ⋅ 0.64
Vsp = = 4616 N = 4.62 kN hrptu
1 .1

100
Na 1m' Vsp = 2 ⋅ ⋅ 4.62 = 46.2 kN m (zadovoljava)
20

E) ″Crippling″ hrpta

Krajnji i nutarnji ležaj:

⎛ r ⎞ ⎛⎜ ⎞ ⎛ ⎞
⎟ ⋅ ⎜ 2.4 + ⎛⎜ ϕ ⎞⎟ ⎟
2
l
Rd = α i ⋅ t ⋅2
f y ⋅ E ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ 0.5 + 0.02 ⋅ a
⎟ ⎜ ⎟ ⎜
⎝ t⎠ ⎝ t ⎠ ⎝ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠

a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.075

la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj. dužina ležaja

lima)

⎛ 4.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞
Rd = 0.075 ⋅ 0.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ ⎜ 0.5 + 0.02 ⋅
⎟ ⎜
⎟
⎝ 0.64 ⎠ ⎝ 0.64 ⎟⎠
⎛ ⎛ 73.3 ⎞ ⎞⎟
2
⎜
⋅ 2.4 + ⎜ ⎟ = 1059 N hrptu
⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠
⎝

100
Rd = 2 ⋅ ⋅ 1059 = 10.59 kN m
20
1
Rsd ≤ Rd

3.4 < 10.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju)

b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0.075 = 0.15

B. Peroš 176
4. Tankostijeni profili MK I

⎛ 4.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞
Rd = 0.15 ⋅ 0.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ ⎜ 0.5 + 0.02 ⋅
⎟ ⎜
⎟
⎝ 0.64 ⎠ ⎝ 0.64 ⎟⎠
⎛ ⎛ 73.3 ⎞ ⎞⎟
2
⎜
⋅ 2.4 + ⎜ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.18 kN m
⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠
⎝

Rsd2 ≤ Rd

11.3 < 21.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju)

F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije

M sd 5.10
= = 0.88
M d 5.78

Rsd 11.3
= = 0.53
Rd 21.18

Rsd M
za ≤ 0.25 → sd ≤ 1
Rd Md

Rsd M R
za 0.25 < < 1.0 → sd + sd ≤ 1.25
Rd Md Rd

Rsd
0.25 < < 1 .0 vrijedi:
Rd

M sd Rsd
+ ≤ 1.25
Md Rd

0.88 + 0.53 = 1.41 > 1.25 (uvjet nije zadovoljen)

Moguće je: a)Odabrati deblji lim

b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat)

c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat)

G) Granično stanje upotrebljivosti (progib)

Opterećenje q = 1.0 ⋅ 0.1 + 1.0 ⋅ 1.25 = 1.35 kN m

M sdA = 0.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.070 ⋅ 1.35 ⋅ 4.5 2 = 1.9kNm

bp σc
λ pd = 1.052 ⋅ ⋅ kσ = 4 b p = 98.6mm
t E ⋅ kσ

σ c - aktualni tlačni napon

B. Peroš 177
4. Tankostijeni profili MK I

Vrijedi odnos:

bef .d Md
= b p = bef = 29.0mm (vidi B. 3.)
bp M sdA

Md 5.93
bef .d = b p ⋅ A
= 29 ⋅ = 90.5mm
M sd 1 .9

bef .d = bef .d − 2 ⋅ f r = 90.5 − 2 ⋅ 2.9 = 84.7 mm

Iz B.4. slijedi:

7120
y= = 33.8
(137.6 − 11.6 + 84.7 )

(
yef .d = 0.64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.82 ⋅ 210.7 ⋅ ) 100
1
= 1900 mm 4
mm

2 .1 ⋅ q ⋅ l 4 2.1 ⋅ 1.35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 ⎛ l ⎞

δ= = = 7.6mm ⎜ ⎟
384 ⋅ E ⋅ yef .d 384 ⋅ 2.1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎝ 593 ⎠

4.5.5. Prilozi za zadatak

1. Utjecaj radijusa savijanja

bef
2

bo=bp

ϕ rm
t Može se zanemariti ako je:
2
ϕ
2
r r
≤5 ≤ 0.15
t bp

težišna linija

bef
gr
bp
fr Ako se utjecajna linija uzima:
t
yc
r E
ϕ rm a) < 0.4 ⋅ (za limove)
ϕ
2
t fy
lr 2

r
yc - težište luka b) ≤ 10 (za štapove)
t
težišna linija lima

B. Peroš 178
4. Tankostijeni profili MK I

t ϕ
rm = r + f r = rm ⋅ sin
2 2

⎛ ϕ ϕ⎞
lr = rm ⋅ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟
⎝ 2 2⎠

2. Traženje efektivne širine

bef = ρ ⋅ b p
bef bef
2 2
bp

Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema:

ρ =1 kada je λ pd ≤ 0.673

0.22
1−
λ pd λ p − λ pd
ρ= + 0.18 ⋅ kada je λ pd > 0.637, ρ ≠ 1
λ pd λ p − 0 .6

3. Određivanje otpornosti

f y ⋅ Wef
Md =
γM

bef bef bef bef

2 2 2 2
σ 1 fy
bef1

bc zc

befn

Ψσ1

pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi

B. Peroš 179
4. Tankostijeni profili MK I

4. Posmična otpornost

τ sp ⋅ hw ⋅ t
Vsp =
γM

hW ty τSP/fV za hrbat bez τSP/fV za hrbat sa

λ W = 0.346 ⋅ ⋅
t E ukrućenja kod ležaja ukrućenjem kod ležaja

λ W ≤ 0.8 0.58 0.58

0.87 – 0.36⋅ λ W 0.87 – 0.36⋅ λ W

0.8 < λ W ≤ 1.12

0.52⋅ λ W 0.87 - 0.36⋅ λ W

1.12 < λ W

5. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”)

⎛ r ⎞ ⎛⎜ ⎞ ⎛ ⎞
⎟ ⋅ ⎜ 2.4 + ⎛⎜ ϕ ⎞⎟ ⎟
2
l
Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ f y ⋅ E ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ 0.5 + 0.02 ⋅ a
⎝ t ⎟⎠ ⎜⎝ t ⎟ ⎜
⎠ ⎝ ⎝ 2 ⎠ ⎟⎠

Krajnji ležaj α i = α1 = 0.075

B. Peroš 180
4. Tankostijeni profili MK I

B. Peroš 181
4. Tankostijeni profili MK I

B. Peroš 182
4. Tankostijeni profili MK I

B. Peroš 183