4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

3. koji ima za posljedicu pomak težišta. Tankostijeni profili MK I Slika 4. praktično je.4. 4. naponska raspodjela –zamjenski model B. Da bi se izbjegla ova teškoća. Na slici 4.4. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka.3. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. Peroš 145 . uvodi se računski model sudjelujuće širine. Slika 4. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku. Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona.4.

zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka. crtkanim linijama. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0.) s k=4 dobije se: be E = 1.) Uvrsti li se izraz (4.5. Već 1932. godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0. za određivanje sudjelujuće širine.) be E = 1.2.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0.7. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa.22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.3 do 440. Na osnovu rezultata. Približan izraz za sudjelujuću širinu. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.6. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom. na profilima.3. godine je V. Peroš 146 .4.1.5. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.) Izrazi su 1968.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. čiji je odnos bo/t varirao od 14. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946.) B.1.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1.4. Karman postavio ovakav model. koji je dao V.

modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti.) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0.) Uvrštavanjem izraza (4.16. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje. je V.) s k=0. dobivene prema V.5. Na slici 4.186 E ⎟ = 0.) S ovim izrazima.19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.4.425 u izraz (4. dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli. Peroš 147 . Radi ilustracije. (t. koje je dao Winter.. Karman-ovom modelu. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1.4.1.8.). Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama. u elastičnom polju velika. B. Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje.9. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4. Slika 4.8.5.2.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4.

4.a) Slika 4. 4. Peroš 148 . Kratki elementi B. fleksijski vlak i tlak.4. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima.6.6. izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj.5.) za sudjelujuću širinu ukrućenog. Tankostijeni profili MK I Izraz (4. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4. l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak. bočno izvijanje nosača. posmik.4.1.

okomito na ravninu stranice. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja.6.4.7. Za vrijeme ovog 149 .7. 4. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl.a).c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka.4.7. 4.c. a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično. 4. 4.7. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl.7.d). dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni.b). Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B.b i 4. Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl.7. Većina deformacija δ. približno do pet puta veća) sl. 4. raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti.6. Slika 4.

9. Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala. Dugački elementi Kao cjelina. općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem.4.9.). 4. ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika. Slika 4. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl.). štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY.8. Peroš 150 . razmatrano u prethodnom odjeljku. Otvoreni tankostijeni presjeci B.8. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl. Maksimalna sila PmL. koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka. Slika 4. 4.

12. Peroš 151 . Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa. Kutnik sa sl.11.10.b. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. B. 4. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa. je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja. e) Na sl. 4. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom.a) – i to je izvijanje torzijom. 4. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl.) Slika 4. koja ostaje ravna (sl. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl.4.11.10.9. 4. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost.9. npr.11. 4. Slika 4. 4.b.

4.14. Peroš 152 .4. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta.13. Izbočavanje hrpta uslijed posmika B.13. Tankostijeni profili MK I Slika 4.12. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl. 4. Slika 4. Slika 4.14. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl.

Bočno izvijanje nosača 4. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila. Peroš 153 . česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.4.15. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. 4. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B. Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi.4.).2. Slika 4.15.

Efekt lokalnog izbočavanja. Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element.16.4.17. 4.) vrijedi slijedeće: B. Peroš 154 . Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4. se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun. u svezi sa nosivošću i krutošću. Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl.

Zamjenski model elementa 4.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4.18.18. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije.17.7. a ovisi o λ p . Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.4.11. kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl.4. Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4.parametru vitkosti.) .10.).) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4.17.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4. Peroš 155 (4. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.3. B.4. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.

Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja. B.12. f y ⋅ Wef (4.) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani.4.19. može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane. Peroš 156 . određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4.19.

Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila.21.) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. kod širokih.20.13. Međutim.). Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje. moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4. redukcijom površine.21. 4. Slika 4. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi. tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl.) Slika 4. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji. d) Utjecaj "kovrčanja"(curling). zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja).4. Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj. 4.20. Peroš 157 .

Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.87 – 0.87 .36⋅ λ W 0.14.12 1. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta.0. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd.8 0.36⋅ λ W 0.12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije.8 < λ W ≤ 1.87 – 0.4. Peroš 158 .36⋅ λ W λ W ≤ 0.58 0. Rd je dobiven na osnovu ispitivanja. hW – visina hrpta tj. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0. -odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B.58 0.

15. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile. 4.1. jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka.22. Peroš 159 . Slika 4. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu.) gdje je: χ .4. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4. uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka.4. izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih.4. Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka.4.faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.

s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF. Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom.23.1. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj). Kad je λ ≤ 0.4. Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr). tj.4. 4. kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju.15. prema izrazu 4. Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij. Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. B.4.2.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ . 4. Međutim. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom. Slika 4. Peroš 160 . Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka. 4.1. b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje.4. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja.

5. 4.16.6.1. Poprečni presjek (a). Tankostijeni profili MK I 4.) Pojedinačne oznake u izrazu (4. ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama. 4. To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t.25.4.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila. 4.) Slika 4.16.4. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.25. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila. Statičke funkcije trapeznih limova B. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.) Slika 4. Peroš 161 .24.4. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača. Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4.24. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje.4. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila.

prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče. nastali od vanjske akcije npr. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno. Slika 4.26. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. 4. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile. Na sl. 4.6.1. B.4.) te od krutosti komponenata i spojeva. Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima. Peroš 162 . c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije.4. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova.26. vjetra. Tankostijeni profili MK I 4.27.

Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl. Slika 4.4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.28. Statički sustav naborane konstrukcije B.28.27.). Peroš 163 . 4.

koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju. 4.32. Globalno izbočavanje uslijed posmika.30. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova.4. Tipični oblici otkazivanja su: I.29.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl. II.4. 4. Tankostijeni profili MK I 4.) IV.31. Otkazivanje uslijed interakcije M i V III. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl.29. visine profila 50mm Slika 4.) VI. 4. Slika 4.33. Peroš 164 . 4.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl.2.) V. Slom uslijed fleksije i posmika (sl.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja.) B. Košenje hrpta na krajnjem ležaju .30.6. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju . Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju .34.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova. 4. 4.

(slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr. Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4.31. praktično bez značenja.4. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. B. Peroš 158 . b) Oblik otkazivanja II. (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra.32. snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4.3. Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I.33. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4.34. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.

Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. e) Oblik otkazivanja V. i IV. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m].4.0 do 1. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali.2 ⋅ H ⋅ T [kN].65mm. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. d) Oblik otkazivanja IV. koji je ograničen na područje 1. Peroš 159 . Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. B. koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. je posljedica sile u ravnini ploče. koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI. odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1.35. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m]. Na slici 4. Procjena horizontalnog pomaka δH. Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci. može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija.

Peroš 160 . Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T.4. spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje. 4. Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila.5.35. Tankostijeni profili MK I Slika 4. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike.

36. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem. 4. Slika 4. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa.5.4.36. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak.1. Na sl. Tipovi zakovica B. 4. Peroš 161 . Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane.

39. Na sl. Slika 4. Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim. a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4.38. Vijci . 4.38. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom. 4. Peroš 162 . Slika 4.37.39. Slika 4. Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl..spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Čavli – spojna sredstva B.40.4.37.

40. Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji. Slika 4. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.41. ad 2. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Peroš 163 . vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2.42.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno. B. ad 1. na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo.4.

Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.).2. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost. Nosivost spojeva B. 4.42.43.43. Peroš 164 . Slika 4. krutost i sposobnost deformiranja (sl.5. Samougradni vijci 4.

Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. do 4. Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada. Tankostijeni profili MK I Nosivost. preko P-δ dijagrama. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja. Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije. B. krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja. Na slikama 4.44.47. Krutost spojeva je također vrlo važna.4. Slika 4. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela. nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava.44. Peroš 165 . Sposobnost deformiranja je također vrlo važna.

4. B. Peroš 166 .45.46. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Slika 4.

5.4. Peroš 167 . Konstruktivni detalji B.47.3. 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.

4. Tankostijeni profili MK I B. Peroš 168 .

01 ⋅ 4.10 kN/m2 sk = 1.49.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0.35 ⋅ 0.49.5m 2 A l = 4.375 ⋅ 2.5 = 3.5.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2.5m Slika 4.48.5 = 11.25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.10 + 1.5mm t hw = 100mm t = 0. y r=4. Tankostijeni profili MK I 4. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4. treba provesti dokaz sigurnosti.48. Peroš 169 .3 kN B. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0.25 = 2.4.50 ⋅ 1.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.01 ⋅ 4.4 kN Rsd2 = 1. i statički sustav na slici 4.4.250 ⋅ 2.

2mm B.5 = = 7.4.50.52 = -5.01 ⋅ 4.64 t = 4 .3 = 1.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0.03 > 5 t 0.82 ⋅1.04 ⋅ t fy 7.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.70 ⋅ 2.01 ⋅ 4. 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0.279rad 30 r 4 .125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.5 + = 4.52 =2.279 = 6.82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.03 < 0. Peroš 170 .70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.125 ⋅ 2.04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.64 r E < 0.

052 ⋅ 98.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.51.279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.64 2.3 = 2.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.163 ⎠ 3.163 B.4.163 > 0.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4.70103.9 = 97.82 ⋅ sin 73.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.0 λ p = 1.7 = 98.673 0. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73. Peroš 171 .6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.3 ⎞ ⎛ 73.3° ⎞ ⎟ = 4.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.2mm ⎜ ⎟ 1.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.6 320 ⋅ = 3.3° ⎞ ⎛ sin 73.

4.0 98.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2.2 6.52.8 100.9 = 23. 4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16. Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.2 50. Element br.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4.0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B.4 137.6mm 0 1.294 ⋅ 98.6 = 29.2 16.2 97.53.4 lr 5 4 Slika 4. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0. Peroš 172 .6 6.

956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.64 2.052 ⋅ 53.5 vrijedi: kσ = 5.9 2 2 Prema: λ p = 1. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51.3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.3 320 ⋅ = 0.85 ⋅ (1 + 0.93 < −0.3mm sin ϕ sin 73.673 0.7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.731 ⎠ 0.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.93) = 21.4.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.731 > 0.54.6 bc 51.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.7 = 53. Peroš .1 ⋅10 5 ⋅ 21.7mm ∑ l 137.7 − gr = − 0.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0. Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.731 p p ⎝ ⎠ 173 B.

6 y 21.3 = 20.3° = 21. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0..32 = 166609 mm 3 t B.3 ⋅ 52.5 ⋅ 20.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.5 ⋅ 20.4 ⋅ 0.3mm ∆⎞ 2 .7 + 20.3 l⋅y 7120 48.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2.4mm s ef .5) ⋅ sef 1 = 53.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4.3mm 135.n = 1.5 ⋅ sef 1 = 1.4 + ⎟ ⋅ sin 73.4.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2. 2 ∆ = sc − (1 + 1.3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.3 − 2.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.3 135.2 70208 1 70207mm3 l 137.3 yo = 7071 = 52.4 = 2.4 = 30. Peroš 174 .55.956 ⋅ 53.

5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.1 2 M sd ≤ M d 5.85 mm 3 mm 64.4. Peroš 175 .39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.85 = 5775 Nmm mm = 5.64 ⋅ 166609 = = 20.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4.85 < 5.93 (profil u polju zadovoljava). C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.1 < 5.93 kNm m 1.1 M d = 5.39 = 5930 Nmm mm = 5. te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.78 kNm m 1.52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.93 kNm m A M Sd ≤ M d 2.4 ⋅ 64.56.64 ⋅ 200031 = 19. Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0. Postupak se ponavlja slično kao u točki B).

346 ⋅ 104.5 + 0.4 320 ⋅ = 2.52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.62 kN hrptu 1 .64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.62 = 46.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4.64 = 4616 N = 4.075 = 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.203 76 ⋅ 104.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.075 ⋅ 0.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0.203 0.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0.346 ⋅ 1. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.5 + 0.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.12 < λ w ⇒ = 0.4. Peroš 176 .4 < 10.15 B.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.4 ⋅ 0.52 λw 0.64 2.64 ⎟ 0.4 + ⎛ 73.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.

53 = 1.9kNm λ pd = 1.25 < 0. Peroš 177 .25 Rd Md Rd za 0.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.3 = = 0.4 + ⎛ 73.35 ⋅ 4.64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.78 Rsd 11.6mm σ c .aktualni tlačni napon B.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.0 ⋅ 0.3 < 21.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.15 ⋅ 0.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.5 + 0. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.5 2 = 1.0 ⋅ 1.64 ⎠ ⎝ 0.4.0 → sd + sd ≤ 1.25 Md Rd 0.88 M d 5.88 + 0.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.18 Rd za Rsd M ≤ 0.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.070 ⋅ 1.35 kN m A M sd = 0.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5.10 = = 0.53 21.1 + 1.18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.41 > 1.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1.25 = 1.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.25 < Rsd < 1 .

) bef .d 384 ⋅ 2.d = 0.5mm A M sd 1 .8 (137.5. Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .93 = 29 ⋅ = 90.4. Peroš 178 .d − 2 ⋅ f r = 90.5.64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.82 ⋅ 210.1 ⋅ 1. Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7. 3.4.6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .7 ) yef .težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B.9 bef .7 mm Iz B.d bp = Md A M sd b p = bef = 29.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc .1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.d = bef .6 + 84.15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.0mm (vidi B.6 − 11.1 ⋅ q ⋅ l 4 2.d = b p ⋅ Md 5.9 = 84. Prilozi za zadatak 1.5 − 2 ⋅ 2. slijedi: y= 7120 = 33.

6 kada je λ pd > 0.4. Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2.18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 . ρ ≠ 1 3.673 ρ= λ pd λ pd + 0.22 kada je λ pd ≤ 0. Peroš 179 . Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0.637. Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B.

12 1.12 < λ W 5.36⋅ λ W 0. Peroš 180 . ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.36⋅ λ W 0.87 .58 0. Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0. Tankostijeni profili MK I 4.0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.8 0.075 B.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.58 0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.87 – 0.5 + 0.8 < λ W ≤ 1.87 – 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.4.36⋅ λ W λ W ≤ 0.

Peroš 181 . Tankostijeni profili MK I B.4.

Peroš 182 . Tankostijeni profili MK I B.4.

4. Tankostijeni profili MK I B. Peroš 183 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful