4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona. uvodi se računski model sudjelujuće širine. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku. Tankostijeni profili MK I Slika 4. praktično je. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. naponska raspodjela –zamjenski model B. METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. Na slici 4. Da bi se izbjegla ova teškoća.3.3.4. Slika 4.4.4. koji ima za posljedicu pomak težišta. Peroš 145 . obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena. 4.

415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4.7. zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR. crtkanim linijama.3 do 440. čiji je odnos bo/t varirao od 14. Već 1932.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946. za određivanje sudjelujuće širine. Približan izraz za sudjelujuću širinu. godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.1.4. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element. godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.) be E = 1. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4.) Uvrsti li se izraz (4. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0.22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. Karman postavio ovakav model. Peroš 146 .) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1.2. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom.5.) s k=4 dobije se: be E = 1.3.6. Na osnovu rezultata. koji je dao V. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa.1.) Izrazi su 1968. godine je V.) B.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4. na profilima.5. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4.4.

Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4. Radi ilustracije. je V. Na slici 4.16.5.2.) Uvrštavanjem izraza (4.5.4.8. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1.) s k=0. koje je dao Winter.4.) S ovim izrazima. dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.. modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti.425 u izraz (4.1. Slika 4.9.19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.8. Peroš 147 . Karman-ovom modelu. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4. dobivene prema V. u elastičnom polju velika.186 E ⎟ = 0.) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0.). (t. B. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama. Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija.

l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4. Tankostijeni profili MK I Izraz (4. 4.4. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. Kratki elementi B.4.6.1. bočno izvijanje nosača.4. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima.) za sudjelujuću širinu ukrućenog. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4. tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova. Peroš 148 . Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak.a) Slika 4.6. izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. fleksijski vlak i tlak.5. posmik.

a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl.7.b i 4.4.7.c.7. 4. Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl.7. 4.7. Za vrijeme ovog 149 .6. Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B. okomito na ravninu stranice.4. Većina deformacija δ. Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka.b). 4. približno do pet puta veća) sl. dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni. Slika 4. 4. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl. 4.a). raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti.7. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl.d).6. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.

8. 4.4. Slika 4. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima.). općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa. Peroš 150 . štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY. 4. koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka. Slika 4.9. Otvoreni tankostijeni presjeci B. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl.8.). ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika.9. Dugački elementi Kao cjelina. razmatrano u prethodnom odjeljku. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl. Maksimalna sila PmL. Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala.

e) Na sl.b.11. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost.11. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa.10. 4. je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja. 4. 4. 4.11. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl. 4.4. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl. koja ostaje ravna (sl. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom.a) – i to je izvijanje torzijom.b.9. Kutnik sa sl. Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa.) Slika 4.9. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa. Slika 4.10. 4. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl. npr. B. Peroš 151 .12.

Slika 4. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl.13. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta.14. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl. Slika 4.12.14. Peroš 152 . Izbočavanje hrpta uslijed posmika B.13.4. 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. 4.

2. česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja. Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi.). Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila.15. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B. Bočno izvijanje nosača 4. Peroš 153 . Slika 4.4. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. 4.15.4.

Peroš 154 . Efekt lokalnog izbočavanja. Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun. Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4.4. 4. u svezi sa nosivošću i krutošću.16. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element.17.) vrijedi slijedeće: B.

Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4. Zamjenski model elementa 4.3.4.).17.7.4. Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije. a ovisi o λ p .18.10.) . Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1.11.4. B. kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4. Peroš 155 (4. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.17.18.parametru vitkosti.

19.12. određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4.4.19. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani. može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane. f y ⋅ Wef (4. B.) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4. Peroš 156 . Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja.

Peroš 157 .4.13. Slika 4. tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl.) Slika 4. d) Utjecaj "kovrčanja"(curling).21. 4. Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje.20.21. Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. redukcijom površine. kod širokih.). moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4.20. Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj. 4. zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja).) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji. Međutim.

) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1. Peroš 158 . Rd je dobiven na osnovu ispitivanja.12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije.4.36⋅ λ W 0. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.87 – 0.36⋅ λ W 0. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta. Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći.58 0. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0. hW – visina hrpta tj.8 0.14.87 – 0. -odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B.12 1.8 < λ W ≤ 1.87 .36⋅ λ W λ W ≤ 0.58 0.0.

22. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile. Peroš 159 . Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci. Slika 4. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih.4.4.15. 4.1. jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka.4. izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka.4. uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4.) gdje je: χ .4.

Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. 4.4. tj.15. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja. kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju.23.4.1. Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom. Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij. 4. Međutim. Peroš 160 . Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka.1. B. 4. Kad je λ ≤ 0.2. Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr).4. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ . prema izrazu 4. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj).4. Slika 4. Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje. Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč.

25.24.4. 4. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila. Poprečni presjek (a).) Pojedinačne oznake u izrazu (4. ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača. 4.4.4. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje.24.16. Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4. Tankostijeni profili MK I 4.4. Statičke funkcije trapeznih limova B. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4.6. Peroš 161 .5.) Slika 4.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila. To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t.1. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.25.) Slika 4.16. 4. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila.

vjetra.27.6. Na sl. c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije.26. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno. prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova.4. 4.26. Tankostijeni profili MK I 4.1. nastali od vanjske akcije npr. B. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. Peroš 162 .4. 4. Slika 4. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile.) te od krutosti komponenata i spojeva.

Peroš 163 . 4. Statički sustav naborane konstrukcije B. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4.28.28. Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl.27. Slika 4.).

Tipični oblici otkazivanja su: I.) V. koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju.29.30. Košenje hrpta na krajnjem ležaju .) VI.2. Peroš 164 .33.6. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova.4. II. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl.30.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl.4.32. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. 4.34. 4. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju . Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja. 4.31. Otkazivanje uslijed interakcije M i V III.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl. Slika 4. Globalno izbočavanje uslijed posmika. 4.29.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju. Tankostijeni profili MK I 4.) B.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju . 4. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova.) IV. visine profila 50mm Slika 4. 4.

Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I.32. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.4.3.31. B. snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.34.4. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra. Peroš 158 . (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr. (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča. Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4. praktično bez značenja.33. b) Oblik otkazivanja II.

Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. Na slici 4. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m]. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m]. i IV. e) Oblik otkazivanja V. d) Oblik otkazivanja IV. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI. Peroš 159 .0 do 1. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. B. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja.4. koji je ograničen na područje 1. je posljedica sile u ravnini ploče. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies.35. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka.65mm. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima.2 ⋅ H ⋅ T [kN]. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. Procjena horizontalnog pomaka δH. odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1. koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0.

Peroš 160 .5.4.35. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T. Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B. 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila. spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje.

Na sl.1.36. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem.4. Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak. Tipovi zakovica B.5. 4.36. Peroš 161 . 4. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa. Slika 4.

Slika 4. a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4. 4. Slika 4. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom.4.39. 4. Čavli – spojna sredstva B.spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Slika 4.39.37.37. Vijci .38. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4. Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.. Peroš 162 .40.38. Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl. Na sl.

ad 1. B.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju.41. na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo. Slika 4. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1.4.42.40. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji. ad 2. Peroš 163 . Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.

Samougradni vijci 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Peroš 164 . Slika 4.43. Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.4. Nosivost spojeva B. 4. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost.5. Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva.42. krutost i sposobnost deformiranja (sl.43.).2.

4. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja. Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada. Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. Na slikama 4. U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Peroš 165 . do 4. B. Krutost spojeva je također vrlo važna.44. Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). Tankostijeni profili MK I Nosivost. Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. Slika 4. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela.47. nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). preko P-δ dijagrama. Sposobnost deformiranja je također vrlo važna. krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim.44. Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije.

Slika 4.46.45. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. Peroš 166 . B.

47.3.5.4. Konstruktivni detalji B. 4. Peroš 167 . Tankostijeni profili MK I Slika 4.

Peroš 168 . Tankostijeni profili MK I B.4.

4 kN Rsd2 = 1.5mm t hw = 100mm t = 0.3 kN B.5 = 3. i statički sustav na slici 4.48.01 ⋅ 4.10 kN/m2 sk = 1.5. treba provesti dokaz sigurnosti.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2. y r=4. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4.50 ⋅ 1.250 ⋅ 2.25 = 2.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0.48.5m 2 A l = 4.5 = 11. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4.4.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.5m Slika 4.35 ⋅ 0. Tankostijeni profili MK I 4.4.49.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.01 ⋅ 4.375 ⋅ 2.49. Peroš 169 .25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.10 + 1.

03 > 5 t 0.82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.5 + = 4.04 ⋅ t fy 7.125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.2mm B.3 = 1.03 < 0.64 r E < 0.50. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0.64 t = 4 .3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0.52 = -5. Peroš 170 .70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.4.279 = 6.04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.279rad 30 r 4 .70 ⋅ 2.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.52 =2.82 ⋅1.125 ⋅ 2. 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73.01 ⋅ 4.5 = = 7.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.01 ⋅ 4.

22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.70103.3 ⎞ ⎛ 73.6 320 ⋅ = 3.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.9 = 97.163 > 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.4.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4.7 = 98.3° ⎞ ⎟ = 4.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.3° ⎞ ⎛ sin 73.64 2.163 B.279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73.6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.0 λ p = 1.3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.673 0. Peroš 171 .052 ⋅ 98.2mm ⎜ ⎟ 1.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.82 ⋅ sin 73.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.3 = 2. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.51.163 ⎠ 3.

Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.0 98.4 lr 5 4 Slika 4.8 100.6 6.2 97.2 6.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2. Element br.6 = 29.4 137.9 = 23.0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B.6mm 0 1.53.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0.4. Peroš 172 .52.2 50. 4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16.294 ⋅ 98.2 16.

Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.7 = 53.673 0.6 bc 51.64 2.93) = 21.7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.85 ⋅ (1 + 0.956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.3 320 ⋅ = 0.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.7 − gr = − 0.052 ⋅ 53.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.3mm sin ϕ sin 73.9 2 2 Prema: λ p = 1.54.3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.731 > 0.1 ⋅10 5 ⋅ 21.4.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51.5 vrijedi: kσ = 5. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51.731 p p ⎝ ⎠ 173 B.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.93 < −0.7mm ∑ l 137.731 ⎠ 0.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0. Peroš .

956 ⋅ 53.5) ⋅ sef 1 = 53.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.32 = 166609 mm 3 t B.3 = 20.4 = 30.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4.4. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2.3° = 21.55.3 yo = 7071 = 52.6 y 21.2 70208 1 70207mm3 l 137. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0. Peroš 174 .5 ⋅ 20.4mm s ef .n = 1.3 ⋅ 52.7 + 20.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2.3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0..3 − 2.4 + ⎟ ⋅ sin 73.3 l⋅y 7120 48.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.3mm ∆⎞ 2 .3mm 135.4 = 2.5 ⋅ 20.5 ⋅ sef 1 = 1.3 135. 2 ∆ = sc − (1 + 1.4 ⋅ 0.

93 (profil u polju zadovoljava).1 2 M sd ≤ M d 5. te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.4 ⋅ 64.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20. Peroš 175 .39 = 5930 Nmm mm = 5.1 < 5.85 mm 3 mm 64. C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.93 kNm m 1. Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B.56.5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.85 < 5.64 ⋅ 166609 = = 20.64 ⋅ 200031 = 19. Postupak se ponavlja slično kao u točki B).1 M d = 5.93 kNm m A M Sd ≤ M d 2.52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.85 = 5775 Nmm mm = 5.4.78 kNm m 1.39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.

Peroš 176 .203 76 ⋅ 104.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2.12 < λ w ⇒ = 0.075 ⋅ 0.346 ⋅ 1.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.15 B.5 + 0.4 320 ⋅ = 2.62 kN hrptu 1 .075 = 0.4 < 10.203 0.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.64 = 4616 N = 4. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.4 + ⎛ 73.52 λw 0.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.62 = 46.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.4 ⋅ 0.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10.64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.346 ⋅ 104.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4.5 + 0.52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.4.64 ⎟ 0.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.64 2.

9kNm λ pd = 1.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1.15 ⋅ 0.25 Rd Md Rd za 0.25 < 0.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.35 kN m A M sd = 0.6mm σ c .1 + 1.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5.18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.10 = = 0.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.25 < Rsd < 1 .4. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.070 ⋅ 1.5 + 0.0 ⋅ 0.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.3 = = 0.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.0 → sd + sd ≤ 1.53 21.5 2 = 1.78 Rsd 11.25 Md Rd 0.64 ⎠ ⎝ 0. Peroš 177 .64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.0 ⋅ 1.41 > 1.18 Rd za Rsd M ≤ 0.53 = 1.4 + ⎛ 73.3 < 21.88 + 0.88 M d 5.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.35 ⋅ 4.aktualni tlačni napon B.25 = 1.

0mm (vidi B.7 ) yef .4.d = b p ⋅ Md 5. Prilozi za zadatak 1. 3.5.1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc .6 − 11.7 mm Iz B.6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .9 = 84.5mm A M sd 1 .4.1 ⋅ 1.35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7.1 ⋅ q ⋅ l 4 2. Peroš 178 .64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.d 384 ⋅ 2.d = bef .7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .d bp = Md A M sd b p = bef = 29.8 (137.) bef . Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .9 bef .d − 2 ⋅ f r = 90.d = 0.težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B.6 + 84.5.93 = 29 ⋅ = 90. Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.82 ⋅ 210.15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.5 − 2 ⋅ 2. slijedi: y= 7120 = 33.

22 kada je λ pd ≤ 0. Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2.673 ρ= λ pd λ pd + 0.18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 . Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B. Peroš 179 .637.4. Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0. ρ ≠ 1 3.6 kada je λ pd > 0.

8 0. Tankostijeni profili MK I 4.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.36⋅ λ W 0.12 1.12 < λ W 5. Peroš 180 .87 .02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.4.5 + 0.075 B.87 – 0.8 < λ W ≤ 1.36⋅ λ W λ W ≤ 0. Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0.1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.0.58 0.87 – 0.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.36⋅ λ W 0.58 0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.

Peroš 181 . Tankostijeni profili MK I B.4.

4. Peroš 182 . Tankostijeni profili MK I B.

Peroš 183 .4. Tankostijeni profili MK I B.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful