4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod 4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila 4.3. Metoda proračuna 4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u nosivim sustavima 4.4.1. Općenito 4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka 4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju 4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile 4.4.4.2. Izvijanje torzijom 4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile 4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče 4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova 4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci 4.5. Spojevi 4.5.1. Vrste spojnih sredstava 4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva 4.5.3. Konstruktivni detalji 4.5.4. Numerički primjer 4.5.5. Prilozi za zadatak

140

4. Tankostijeni profili

MK I

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vrućim ili hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzduž svoje osi su konstantnog poprečnog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, prešanjem, presavijanjem), te su raznih oblika poprečnog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedeće: 0.5 ≤ t ≤ 4 mm 1≤ t ≤ 8 mm -za profilirane limove (sl. 4.1a.) -za štapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Peroš

141

4. Tankostijeni profili

MK I

-otvoreni presjek bez rubnih ukrućenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukrućenjima

-otvoreni složeni presjeci

-zatvoreni složeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukrućenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s međuukrućenjima

-zatvoreni okrugli i četverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih štapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA
Budući da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprečnog presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima širine elementa (b) i njegove debljine (t), dio pritisnutog poprečnog presjeka nakon dostizanja određenog intenziteta

B. Peroš

142

4. Tankostijeni profili

MK I

opterećenja ne sudjeluje u preuzimanju tog opterećenja, nego se izmiče funkciji nošenja većim ili manjim izbočavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifičnost mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa očituje se pojavom lokalnog izbočavanja ravnog neukrućenog dijela poprečnog presjeka, koje ima utjecaj na njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti. Prema linearnoj teoriji izbočavanja određuje se kritični napon izbočavanja prema izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnoteže.

σ ki = K ⋅

π2 ⋅E 12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (b / t ) 2

(4.1.)

Za određivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centričnom unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neograničenom važenju Hooke-ovog zakona. Kritični napon izbočavanja je za tlačno naprezane pločaste elemente osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploče može se kritični napon izbočavanja prekoračiti, a da ploča zadrži stabilno stanje ravnoteže. Za objašnjavanje ovog odnosa neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izbočavanja ploča. Vrlo jednostavan model za objašnjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je model koji se sastoji iz uzdužnih i poprečnih štapova, u koje se zamišljeno koncentrira materijal tanke ploče. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploča

B. Peroš

143

4. Tankostijeni profili

MK I

Ploča je po rubu opterećena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budući je ukupno opterećenje ploče: P =

p⋅ IX n

na svaki od pet uzdužnih štapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdužnim štapovima postepeno povećavaju, onda tlačni napon u svakom ovom štapu dostiže kritičnu vrijednost kod koje dolazi do izvijanja. Pod pretpostavkom da su štapovi zglobno pridržani na krajevima, dostizanje kritične sile izvijanja, svih pet štapova se istovremeni izvija. To znači da bi svi zakazali istovremeno. Međutim, čim se počnu uzdužni štapovi izvijati, aktiviraju se poprečni štapovi, kao vlačni vezač, jer su čvrsto spojeni s uzdužnim štapovima. Vlačne sile, koje se javljaju u poprečnim štapovima od pridržavanja uzdužnih štapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploči, koji stabiliziraju ploču odnosno odupiru se daljnjem izbočavanju prilikom povećanja tlačne sile u uzdužnom smjeru. Iz ponašanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti istovremenim izvijanjem svih štapova kod iste kritična sile, kao u slučaju štapova zglobno pridržanih na oba kraja, te da se štapovi izvijaju s različitom amplitudom, u ovisnosti o udaljenosti od pridržanog ruba. Štap modela u sredini je najviše deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenošenju daljnjeg tereta. Zbog ovog se više aktiviraju susjedni štapovi, tj. najviše tereta mogu preuzeti štapovi uz uzdužne pridržane rubove. Dakle, evidentno je iz ponašanja modela da nakon izbočavanja ovakve ploče egzistira novo ravnotežno stanje, koje dozvoljava daljnje povećanje tereta, praćeno rastom amplitude izbočavanja. Ovo ponašanje je poznato pod pojmom "prekokritična nosivost". Prijelaz ravne ploče u izbočeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u karakterističnom poprečnom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprečnog presjeka koji je izbočen napon smanjuje, dok na dijelu poprečnog presjeka koji je nedeformiran, ukrućuje (dio uz rubno pridržavanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska preraspodjela kod različitih razina naprezanja.

B. Peroš

144

naponska raspodjela –zamjenski model B.3. Slika 4. 4. Da bi se izbjegla ova teškoća. Za praktičnu upotrebu bilo bi nepraktično uzeti za osnovu ovakvu raspodjelu napona.3. praktično je. Na slici 4. uvodi se računski model sudjelujuće širine. je dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski model za stvarnu naponsku raspodjelu. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4.4. Peroš 145 . METODA PRORAČUNA Za potrebe dimenzioniranja. ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu napona u poprečnom presjeku. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu Ova naponska preraspodjela je identična redukciji djelotvornog poprečnog presjeka. koji ima za posljedicu pomak težišta.4. obuhvatiti s takvim računskim modelom s kojim se postiže dovoljno točno određivanje nosivosti i jednostavna primjena.

godine modificirani i glase: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.90 ⋅ t ⋅ E σR (4.1.) Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka. Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ slici 4.6. zamijenimo s takvim elementom s reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.1. crtkanim linijama. dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao već 1946.901⋅ t σR ⎛ ⎞ ⎜ 0.4.3 do 440.3.) B. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element.) Uvrsti li se izraz (4.5.2. čiji je odnos bo/t varirao od 14. Tankostijeni profili MK I Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona i debljine pojasa. godine izraz za sudjelujuću širinu ukrućenog elementa: be σ ki = bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.901 ⋅ σR t ⎛ ⎞ ⎜ 0.7. koji je dao V. s njegovom nejednolikom naponskom raspodjelom. Peroš 146 .) be E = 1.4.5.) s k=4 dobije se: be E = 1.25 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4.) Izrazi su 1968.22 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.) π ⋅t 3 ⋅ (1 − µ 2 ) ⋅ E σR = 1. godine je V. Već 1932. Na osnovu rezultata. dobije se sljedeći izraz za sudjelujuću širinu: be = (4. Karman glasi: be prikazanim na 2 be σ ki = b σR Supstitucijom sa izrazom 4.415 E ⎟ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ (4. na profilima. za određivanje sudjelujuće širine. Približan izraz za sudjelujuću širinu. Karman postavio ovakav model.

5.8. navedeni su izrazi grafički prikazani odgovarajućim krivuljama. je V. koja se definira kao razlika između idealnog kritičnog napona i graničnog napona vezanog na postkritično nelinearno izbočavanje. Na slici 4. Tankostijeni profili MK I Za neukrućeni element vrijedi prema Winter-u: be σ ki = 1. Krivulje sudjelujuće širine Uspoređujući krivulje. Peroš 147 . Radi ilustracije. dok približavanjem kritičnog napona granici tečenja rezerva nosivosti konvergira nuli.9.5.4.1. koje je dao Winter. Karman-ova krivulja za sudjelujuću širinu idealizirane ploče korigirana sa utjecajem imperfekcija. u elastičnom polju velika.19 ⋅ bo σR ⎛ σ ki ⎞ ⎟ ⋅ ⎜1 − 0.8.425 u izraz (4.) S ovim izrazima. modelu idealne ploče i Winter-ovom modelu može se uočiti da je postkritična rezerva nosivosti.4..). dobivene prema V. B. (t. Karman-ovom modelu.) Uvrštavanjem izraza (4. Slika 4. uz napomenu da su ukrućeni odnosno neukrućeni elementi definirani na slici 4.2.186 E ⎟ = 0.) s k=0.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ bo σR ⎜ σR ⎟ t t ⎝ ⎠ (4.) dobije se: ⎛ ⎞ be E ⎜ 0.16.30 ⋅ ⎜ σR ⎟ ⎝ ⎠ (4.

l<<b1 ili b2 (vidi sliku 4. Stoga je potrebno definirati odgovarajuća granična stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno uporabljivosti. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granična stanja iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprečnog presjeka) kroz slijedeća otkazivanja: aksijalni vlak i tlak.) za sudjelujuću širinu ukrućenog.6. fleksijski vlak i tlak.1. posmik.4.4. tlačnog elementa je osnova za dimenzioniranje trapeznih limova.4.5. Tankostijeni profili MK I Izraz (4. bočno izvijanje nosača. 4.6. Općenito Postupak se zasniva na graničnim stanjima.a) Slika 4. Peroš 148 . izbočavanje hrpta ("cripling") spojna sredstva prekomjerni progibi i vibracije Razmatranje i objašnjenje pojedinih graničnih stanja su dani na slijedećim primjerima: a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. Kratki elementi B. PRORAČUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA 4.

Nosivost štapa dosiže maksimum kad se kutovi "zgužvaju" ili alternativno pločasti B. a daljnjim tlačenjem materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. 4. 4.6. 4.6. raste s porastom sile P u nelinearnom odnosu i praćena je odgovarajućim nelinearnim padanjem aksijalne krutosti. 4. Tankostijeni profili MK I Dijagram P – u (sl.a).b).7.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka. Većina deformacija δ.d). 4. Oblik u koji se štap deformira tumači se dijagramom na sl. dok rubovi – spojnice između dviju ravnih stranica – ostaju ravni.7.4.c. Elementi istog reda dužine i širine stranica Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama (sl.b i 4.7. Sila sloma PY = A ⋅ f Y gdje je: A – površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja. Peroš elementi razviju plastični mehanizam (sl.7. Sila sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično. Za vrijeme ovog 149 . okomito na ravninu stranice. približno do pet puta veća) sl.7. Slika 4.4.7. b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.

štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile sloma PY. 4. Tankostijeni profili MK I lokalnog kolapsa.). razmatrano u prethodnom odjeljku.9. Dugački elementi Kao cjelina.). Maksimalna sila PmL. Otvoreni tankostijeni presjeci B. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje. 4. općenito poznatog kao izvijanje izraženo savijanjem.9.4. Otvoreni tankostijeni presjeci se ponašaju shodno zatvorenim presjecima.8.8. Moguće su deformacije i u obliku lokalnog vala. ovaj se element deformirao u klasičan tip deformiranog oblika. Slika 4. c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog presjeka (sl. ali sila kod koje se događa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl. Slika 4. koja se može doseći u ovom modelu deformacije će biti manja nego maksimalna sila lokalnog izvijanja PmL istog poprečnog presjeka. Peroš 150 .

11. Slika 4.11. Otvoreni presjeci ili obični C profil malih debljina stijenki.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl. Kutnik sa sl. Tankostijeni profili MK I Obični C profil (sl. 4.10.4.9. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko uzdužne osi štapa. Ovaj porast sile lokalnog izbočavanja je rezultat djelotvornosti ukrućenja na rubu pojasa. Ovaj tip deformacije je klasificiran kao lokalno izbočavanje tlačnog pojasa.b.12.) Slika 4. će biti rotiranog i translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom. Torzijski mekani otvoreni profili Presjek koji nema dvije osi simetrije. U tlačnom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzduž osi elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost. koja ostaje ravna (sl. 4. koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl.a) – i to je izvijanje torzijom. B.9. Otvoreni profili s ojačanim rubovima d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. e) Na sl. je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta savijanja.b. Peroš 151 . 4. npr. 4.10.11. 4. 4.

13.13.14. 4. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod ležaja sl. 4. Slika 4.12. Slika 4. Lokalno izbočavanje hrpta g) Kao i kod većine valjanih profila moguće je izbočavanje uslijed posmika – prikazano na sl. Izbočavanje hrpta uslijed posmika B.14. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka f) Slijedeći oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izbočavanje hrpta odnosno "crippling" hrpta. Peroš 152 .

Tankostijeni profili MK I h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi.4. 4.15. Bočno izvijanje nosača 4.2. Peroš 153 . Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila. Primjeri takvih elemenata su: -ukrućeni elementi -elementi ukrućeni žljebastim međuukrućenjem B.4.15. Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. Slika 4. česta je pojava da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.).

4.16. 4.) vrijedi slijedeće: B.17. se uzima u obzir upotrebom efektivne širine kao osnove za proračun. u svezi sa nosivošću i krutošću. Dakle za ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. Peroš 154 . Efekt lokalnog izbočavanja. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element. Tankostijeni profili MK I -neukrućeni elementi -elementi sa jednostavnim rubnim naborom -elementi sa rubnim ukrućenjem -elementi sa rubnim ukrućenjem i međuukrućenjem Slika 4. Tipovi tlačnih elemenata Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju.

Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi fleksijskom djelovanju Općenito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu: Msd ≤ Md gdje je Msd – moment savijanja uslijed faktoriranog opterećenja.) gdje je kσ – koeficijent izbočavanja (za slučaj sa slike 4.parametru vitkosti. kσ=4) Kod elemenata sa međuukrućenjem formira se računski model u kojem se svako ukrućenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlačni štap elastično pridržan duž uzdužne osi (sl. bef bef bef bef 2 2 2 2 T C Slika 4.11. Tankostijeni profili MK I bef 2 bef 2 bef=ρ⋅bp Slika 4.) .) prikladnom transformacijom i glasi: λ p = 1. Md – računski moment otpornosti na nivou poprečnog presjeka.4. Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.3.17. B.17. gdje je ρ=f( λ p ) koeficijent redukcije. Zamjenski model elementa 4.052 ⋅ f ty bP ⋅ t E ⋅ kσ (4. a ovisi o λ p .4.4.7. Peroš 155 (4.10.18.).18.

može koristiti plastična rezerva vlačne zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom vlaknu tlačne strane.4.19. Efektivne širine poprečnog presjeka Može se primijetiti da se sa dostizanjem granice popuštanja na vlačnoj strani.19.12.) γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fty 1 bc befn yc Ψσ 1 Slika 4. f y ⋅ Wef (4. B. Tankostijeni profili MK I Ponašanje konstruktivnog elementa izloženog savijanju uglavnom se iskazuje na slijedeće načine: -lokalno izbočavanje -shear lag -izbočavanje hrpta ("crippilng") -bočno izvijanje -neelastično ponašanje a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja. određen je izrazom: Md = gdje je: Wef – efektivni moment otpora poprečnog presjeka f – granica popuštanja gM – parcijalni faktor sigurnosti Primjer određivanja efektivnog poprečnog presjeka fleksijskog nosača je dan na slici 4. Peroš 156 .

21.4. Pojava 'kovrčanja' (curling) pojasa B. naponi uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema neutralnoj osi.20. kod širokih. Međutim.21. redukcijom površine. moment otpornosti Md se određuje prema izrazu: Md = K D ⋅ f y ⋅ Wef γM (4.) Slika 4. Ova komponenta je relativno mala i obično se ignorira kod ravnih valjanih profila. Peroš 157 . d) Utjecaj "kovrčanja"(curling). zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog izbočavanja). Krivulje bočnog izvijanja c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili tlačnog pojasa tj. Slika 4.20. Utjecaj zakrivljenosti nosača u fleksiji. Tankostijeni profili MK I b) Bočno izvijanje S obzirom na bočno izvijanje. 4.).13. 4. tankih pojaseva ova komponenta rezultira povećanjem savijanja pojaseva "kovrčanje" curling pojasa (vidi sl.) Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl.

-odnosu visine hrpta i njegove debljine -odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta -nagibu hrpta u odnosu ne ležajnu ravninu -o granici popuštanja osnovnog materijala B. Tankostijeni profili MK I Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajućim odnosima širine i debljine elementa nastoji izbjeći.87 .36⋅ λ W 0.87 – 0. Rd je dobiven na osnovu ispitivanja.8 < λ W ≤ 1.58 0. e) Otpornost na posmik Računska otpornost na posmik je dana izrazom: VSP = gdje je: τ SP ⋅ hW ⋅ t γM (4.36⋅ λ W λ W ≤ 0.14. hW – visina hrpta tj.0.4.346 ⋅ ty hW ⋅ t E τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0. Peroš 158 .12 1. računska vrijednost koncentrirane sile koja se može lokalno prenijeti ne smije biti veća od računske sile otpornosti hrpta Rd. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i pojaseva t – debljina hrpta λ W = 0.12 < λ W f) ″crippling″ hrpta Da bi se izbjeglo lokalno izbočavanje i ″crippling″ hrpta pod djelovanjem koncentrirane sile ili ležajne reakcije.8 0.58 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0. a vrijednost ovisi o sljedećem: -odnosu dužine nalijeganja promatranog profila na ležaj (podkonstrukciju) i debljine hrpta.36⋅ λ W 0.87 – 0.) τSP – računska vrijednost srednjeg posmičnog napona dana u tablici 1.

Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (štapa) s obzirom na izvijanje savijanjem je dana izrazom: Nd = χ ⋅ Aef ⋅ f Y γM (4. Tankostijeni profili MK I Također se mora uzeti u obzir i eventualno uzdužno ukrućenje (nabor) na hrptu.22. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku 4.4. Slika 4. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlačna sile djeluje u težištu efektivnog poprečnog presjeka.4.) gdje je: χ . jednoosno simetričnih zatvorenih presjeka i za specijalne slučajeve otvorenih jednoosno simetričnih presjeka.4. uobičajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju savijanja i tlaka.1. 4.4.15. izloženi djelovanju tlačne sile u težištu poprečnog presjeka. Općenito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod štapova poprečnog presjeka dvoosno ili polarno simetričnih. Peroš 159 .faktor redukcije [ χ=f( λ ) ] Aef – efektivna površina poprečnog presjeka fY – granica popuštanja B. Ovo upućuje da se jednoosni simetrični presjeci.4. budući ovakvo ukrućenje izaziva određeni ekscentricitet u hrptu I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta savijanja i ležajne reakcije ili koncentrirane sile.

B.4.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → 1 2λ _ . Uvodi se faktor lokalne stabilnosti Q (Q = Aef / Abr). Slika 4. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij.4. 4. Jednoosni simetrični otvoreni presjeci su općenito izloženi izvijanju savijanjem i torzijom. prema izrazu 4.15.4. Razlika je što se ovdje uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja. dok je kod dugačkih štapova dominantno globalno izvijanje (Eulerov slučaj). Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. Dakle između ova dva ekstrema egzistira područje međudjelovanja lokalnog i globalnog koje je obuhvaćeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. Peroš 160 .23. b i c) za kratke štapove je način otkazivanja lokalno izbočavanje. kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju. Oblik ovih krivulja je uglavnom ovisan o geometriji poprečnog presjeka. Kad je λ ≤ 0. tj. Međutim. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od σT ili σTF. Tankostijeni profili MK I Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila.1. Izvijanje torzijom Za točkasto simetrične otvorene poprečne presjeke može biti mjerodavno izvijanje torzijom.4. 4.2. 4.1. Koeficijent redukcije χ iskazuje redukciju otpornosti tlačnog štapa uslijed lokalnog izbočavanja i globalnog izvijanja (vidi t.

ako nije spriječeno konstruktivnim mjerama.25. Statičke funkcije trapeznih limova B.4.5.4.) Slika 4. Općenito treba biti zadovoljen uvjet: M sd − y + ∆M sd − y N sd + ⋅ky ≤1 M dy χZ ⋅ Nd (4.4.) Pojedinačne oznake u izrazu (4.24.16. s time da se uzme u obzir specifičnost ovih profila. efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c) Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje. Tankostijeni profili MK I 4. Peroš 161 .16.25.6. i stabilizirajuću funkciju poželjnu ili neželjnu – kod čega su limovi izloženi posmičnom naprezanju u svojoj ravnini (sl.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti kao u čistom tlaku (sl 4. To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje koeficijenta redukcije χ (t.) Slika 4. 4. 4. krovovi i međukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored primarne funkcije fleksijski naprezanog nosača. 4.1.24. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile Principijelno se provjera provodi kao u slučaju valjanih profila. Poprečni presjek (a).) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče Zidovi.4.

27. 4. Slika 4.6. vjetra. uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja. c) popustljivost priključaka između limova i podkonstrukcije. prikazan je nosivi statički sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti savijanja i poprečne sile. d) deformiranje u limovima usljed posmika Naravno. Na sl.26. Primjer posmično krute ploče iz trapeznih limova Od osobitog utjecaja na deformiranje ploče su: a) deformacija profila u krajnjim ležajnim poprečnim presjecima. 4.1.4. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova Nosivost i ponašanje pri deformaciji ovakovih ploča su ovisni od konstruktivnog oblikovanja cjelokupnog nosača (sl. prenose preko krovne konstrukcije kao nosača na ležajeve – vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajuće ploče.26. B. Peroš 162 . nastali od vanjske akcije npr.) te od krutosti komponenata i spojeva. Tankostijeni profili MK I 4. b) pomaci u uzdužnim i poprečnim spojevima limova.4.

Statički sustav naborane konstrukcije B.28. Tankostijeni profili MK I Slika 4. 4.28. Peroš 163 .4.). Slika 4.27. Primjer statičkog sustava ravne ploče Kod krovova sa razlomljenom površinom se još uzima u obzir i djelovanje kao naborane konstrukcije (sl.

Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju . 4.) IV. Peroš 164 .2. II.30. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju . koji mogu nastupiti pojedinačno ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju.31. 4.32.) V.javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno naprezanje u ravnini ploče (sl.javlja se kod profila sa širokim dijelovima poprečnog presjeka i kod visokih profila uslijed horizontalnih sila u ploči i odižućeg djelovanja vjetra (sl.) B. 4.33. Tipični oblici otkazivanja su: I.34. manjih visina profila i širokih ravnih dijelova. 4.29.4.4.29.) VI.) – javlja se uglavnom kod trapeznih limova. visine profila 50mm Slika 4. 4. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. 4.30.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.6. Tankostijeni profili MK I 4.uobičajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog opterećenja (snijeg) i opterećenja u ravnini ploče (vjetar) (sl. Globalno izbočavanje uslijed posmika (sl. Globalno izbočavanje uslijed posmika. Košenje hrpta na krajnjem ležaju . Slika 4. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na ležajevima -javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proračunske postavke Nosivost ploče iz profiliranih limova ograničena je različitim oblicima otkazivanja. Otkazivanje uslijed interakcije M i V III.

Peroš 158 . snijeg) i sa koncentriranim silama na međuležajevima kao posljedica ovog opterećenja. Tankostijeni profili MK I Slika 4. b) Oblik otkazivanja II. B. Dimenzioniranje se provodi prema poglavlju 4. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4. Deformacija ruba rupe zakovice u uzdužnom spoju Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba još navesti: a) Oblik otkazivanja I. (slom uslijed interakcije M i V) je općenito prouzročen transvezalnim opterećenjem (npr.31. (globalno izbočavanje uslijed smika) je kod krovnih ploča.4.34.3. koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odižućeg djelovanja vjetra. praktično bez značenja.4.32. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju Slika 4.33. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.

4. gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m]. su date deformacije jedne ploče iz trapeznog lima H = 110 i t = 0. ovisi o nosivosti elemenata pričvršćenja i debljini pričvršćenja. 2 ⎝ t ⎠ 2 f) Oblik otkazivanja VI.65mm.0 do 1. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava pričvršćenja. odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1. B.2 ⋅ H ⋅ T [kN]. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u uvali. e) Oblik otkazivanja V. Tankostijeni profili MK I c) Oblik otkazivanja III.5 m udaljenosti od krajnjeg ležaja. može se iskazati izrazom: δH ≈ 1 ⎛H⎞ ⋅ ⎜ ⎟ ⋅ T ⋅ 10 − 4 [mm]. d) Oblik otkazivanja IV. (košenje hrptnog lima) je također posljedica posmičnog toka. i IV. U sklopu Eurocode 3 su dane preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proračunskih podloga. dok se u anglo-saksonskim zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. (″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju) odgovara prema pokusima za različite tipove profila (50 ≤ Hmin ≤ 110) sili sloma koja se dosta dobro može iskazati izrazom tB = 35 ⋅ t2 [kN/m]. Nosivost i deformabilno ponašanje ovakvih horizontalno krutih ploča iz trapezno profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitički proračunski postavci. Procjena horizontalnog pomaka δH. koji pri krajnjim ležajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. U sklopu njemačke regulative proračun se provodi prema modelu Schardt / Strehl – pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija. je posljedica sile u ravnini ploče. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne vrste i može uvesti stanje otkazivanja oblika III. Na slici 4.35. gdje je tB jedinična posmična sila u ravnini ploče i t debljina lima. Peroš 159 . koja na krajnjem ležaju proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. Vlačne sile se moraju preuzeti sa pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. koji je ograničen na područje 1. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno velikih deformacija.

spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje. 4.35. Peroš 160 .5. Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose različite vrste opterećenja i moraju se dimenzionirati da prenose ova opterećenja bez otkazivanja. Deformiranje ploče trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploči T. vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila. Tankostijeni profili MK I Slika 4.4. Općenito se opterećenja na spojeve dijele na dva glavna tipa: B. SPOJEVI Zbog svoje bitne karakteristike.

4. Osobito su pogodne kada je pristup spoju moguć samo s jedne strane.4.36.1. Na sl. Tipovi zakovica B. Slika 4. Tankostijeni profili MK I 1) opterećenje na odrez 2) opterećenje na vlak. 4. Peroš 161 .36. je dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i način formiranja takovoga spoja. Vrste spojnih sredstava Izvedba ovakvih spojeva je moguća ili mehaničkim spojnim sredstvima ili zavarivanjem.5. Mehanička spojna sredstva su: a) zakovice b) vijci s maticom c) čavli za lim d) vijci za lim Zavarivanje: a) točkasto b) bradavičasto c) šavno ad a) Zakovice Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja između dva tankostijena elementa.

Tankostijeni profili MK I Općenit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl. Slika 4. Slika 4. Slika 4.4. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom. Na sl.40.38.spojna sredstva ad c) Čavli za lim Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4.38. Oblik zakovica ad b) Vijci s maticom U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim. Čavli – spojna sredstva B.37.39. 4. Vijci .. 4.37. a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4.39. Peroš 162 .

ad 2. Tankostijeni profili MK I Slika 4. B.42. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju.40.41.Tipovi vijaka za lim Primjenjuju se za spajanje limova međusobno. Slika 4. Peroš 163 . ad 1. na podkonstrukciju te za spajanje lima na drvo.4. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4. vijci koji sami buše rupu pri ugradnji. vijci koji se ugrađuju u prethodno izbušene rupe 2. Ugradnja čavli ad d) Vijci za lim Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe: 1.

43.4. Samougradni vijci 4.). Slika 4.43. krutost i sposobnost deformiranja (sl. 4.5. Nosivost spojeva B. Peroš 164 . Osim ovoga moraju biti zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.42. Tankostijeni profili MK I Slika 4. oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve: nosivost. Osnovne karakteristike spojeva Bez obzira na vrstu spojeva.2.

Tankostijeni profili MK I Nosivost. Moguće je uočiti i načine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja. Krutost spojeva je također vrlo važna. U slučaju spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Peroš 165 . dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja. Slika 4. do 4. Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. Sposobnost deformiranja je također vrlo važna.44. B.44. Ona ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. preko P-δ dijagrama. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne konstrukcije ili barem jednog njenog dijela. Nosivost svakog spoja mora biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada.47. krutost (odnosno elastičnost) i sposobnost deformiranja su pozitivna svojstva čelika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim čeličnim elementima ili tankostijenim. Na slikama 4. Ukoliko je spoj ne posjeduje to može rezultirati krtim lomom nosača ili konstruktivnog elementa (osobito izraženo kod statički preobilnih sustava). nego ima često utjecaj i na samu nosivost (primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). Isto kao i u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti cjelokupne konstrukcije.4.

Slika 4.46. Tankostijeni profili MK I Slika 4. Peroš 166 . B.45.4.

Peroš 167 .5. 4.4. Konstruktivni detalji B. Tankostijeni profili MK I Slika 4.47.3.

Peroš 168 .4. Tankostijeni profili MK I B.

5m 2 A l = 4.5.01 ⋅ 4.25 = 2.49.375 ⋅ qsd ⋅ l = 0.3 kN B. Statički sustav Vlastita težina Snijeg gk = 0. Trapezni lim gk sk 1 1 A l = 4.50 ⋅ 1. Peroš 169 .5 = 3.48. treba provesti dokaz sigurnosti. y r=4.49.64mm f y = 320n / mm 2 20 30 100 bd = 200mm 30 20 100 100 40 100 100 40 40 40 Slika 4.25 kN/m2 Kombinacija opterećenja: qsd = 1. i statički sustav na slici 4.5m Slika 4.4.375 ⋅ 2. Numerički primjer Za profil zadan na slici 4.35 ⋅ 0.01 ⋅ 4.250 ⋅ qsd ⋅ l =1.4.01 kN/m A) Proračun sila: 1) Ležajne reakcije: -prvi ležaj -drugi ležaj Rsd1 = 0.4 kN Rsd2 = 1.250 ⋅ 2.01 kN/m2 Za 1m širine trapeznog lima q = 2.5mm t hw = 100mm t = 0.5 = 11.10 kN/m2 sk = 1. Tankostijeni profili MK I 4.48.10 + 1.

04 ⋅ (za limove) 21000 = 26.01 ⋅ 4.04 ⋅ t fy 7.4.82 ⋅1.52 =2.10 kNm B) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil u polju: tlak vlak Md r y 100 30 20 Slika 4.2mm B.85 kNm -ležaj Msd2 = -0.70 ⋅ 2.5 = = 7.3 32 2) Geometrija poprečnog presjeka rm = r + 0.50.82mm 2 2 lr = rm ⋅ ϕ = 4.03 < 0.125 ⋅ qsd ⋅ l2 = -0.5 + = 4.70 ⋅ qsd ⋅ l2 = 0.279rad 30 r 4 .64 r E < 0. Tankostijeni profili MK I 2) Momenti savijanja: -polje MsdA = 0. Peroš 170 .52 = -5.279 = 6.3 = 1.64 t = 4 .01 ⋅ 4. 1) Utjecaj radijusa savijanja arctgϕ = 100 → ϕ = 73.03 > 5 t 0.125 ⋅ 2.

82 ⋅ sin 73.294 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ p ⎝ ⎠ p ⎝ 3.3 ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.6 320 ⋅ = 3.2mm fr fr gr bef bp s ef rm r s ef sw Slika 4. Tankostijeni profili MK I ⎛ sin 73.3° ⎞ ⎛ sin 73.9mm 2 b p = bo − 2 g r = 100 − 2 ⋅ 0.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.3° ⎞ ⎟ = 4.163 B.7 mm 2⎠ 2 2 ⎠ ⎝ ⎝ 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 = 4.163 ⎠ 3.279 ⎠ ϕ ⎝ ⎝ ⎠ ϕ⎞ 73. 3) Efektivna širina tlačnog pojasa (prilog) -pretpostavlja se kσ = 4.163 > 0.82 ⋅ ⎜1 − yc = rm ⋅ ⎜1 − ⎟ = 1.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.052 ⋅ 98.51.2mm ⎜ ⎟ 1.70103.0mm s w ' = s w − 2 f r = 103 − 2 ⋅ 2. Peroš 171 .6mm s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.3 = 2.3 ⎞ ⎛ 73.0 λ p = 1.9 = 97.7 = 98.673 0.1⋅10 5 ⋅ 4 i za σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.4.052 ⋅ bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.64 2.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.

Element br.0mm bef ' = bef − 2 ⋅ f r = 29 − 2 ⋅ 2.6 6.2 6. 4) Efektivna širina hrpta b' ef 2 1 lr 2 s' w 3 y 16.4.4 lr 5 4 Slika 4. Peroš 172 .0 0 7 4860 613 1640 7120mm 2 467530mm3 70208mm3 B.4 137.9 = 23.6mm 0 1.2 16.6 = 29.0 98.53.8 100.2 97.52.294 ⋅ 98.2mm bef 2 b' ef bef 2 2 b' ef 2 fr fr Slika 4. Tankostijeni profili MK I bef = ρ ⋅ b p = 0.2 50. Dužina (l) mm Udaljenost od težišta (y) mm l⋅y l⋅y (mm ) 2 3 Visina (h) mm l ⋅ h3 12 (mm3) 1 2 3 4 5 ∑= 11.

7 Ψ= σ 2 − 299 = = −0.956 ⎟⋅ ⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0.052 ⋅ b p = sc bp t ⋅ fy E ⋅ kσ λ p = 1.052 ⋅ 53. Peroš . Tankostijeni profili MK I σ sc hw=100 C bc 1 = f y = 320 N mm2 σ Slika 4.7 ⋅ 320 = 299 N mm 2 51.9 Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi: ρ =⎜ ⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1 ⎟⋅ =⎜ = 0.673 0.3° σ2 < 0 < σ1 sc = σ1 bc = σ2 hw −b c ⇒σ2 = 100 − 51.3 320 ⋅ = 0.7 = 53.54.85 ⋅ (1 + Ψ ) = 5.5 vrijedi: kσ = 5.3mm sin ϕ sin 73. 2 =? bc = ∑ l ⋅ y = 7120 = 51.93) = 21.9 2 2 Prema: λ p = 1.85 ⋅ (1 + 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.731 > 0.731 ⎠ 0.64 2.7mm ∑ l 137.1 ⋅10 5 ⋅ 21.7 − gr = − 0.731 p p ⎝ ⎠ 173 B.6 bc 51.5 320 σ1 Za Ψ ≤ -0.93 < −0.4.

4.5) ⋅ sef 1 = 53.3mm ∆⎞ 2 .4 = 30.3 135.5 ⋅ 20.4 = 2.2 70208 1 70207mm3 l 137.5 ⋅ 20.956 ⋅ 53. tako da se oduzme dio ∆ l ⋅ y2 12 2. Tankostijeni profili MK I sef 1 = 0.4 ⋅ ρ ⋅ sc = 0.3 = 20.3 za pola širine: yx l ⋅ h2 2 = l ⋅ y2 + − l ⋅ yo 12 t yx = 466487 + 70207 − 135.3° = 21.7 + 20.99 7071 l⋅y 2 h 467530 1043 466487 - 2.3mm 135.3mm 2⎠ 2 ⎠ ⎝ ⎝ 5) Proračun efektivnog momenta inercije presjeka Koriste se rezultati iz točke 4.3 ⎞ ⎛ ⎛ y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.n = 1. 2 ∆ = sc − (1 + 1.6mm σ s ef rm sc 1 sef1 ∆ sw sefn σ Slika 4. Peroš 174 ..3 l⋅y 7120 48.3 yo = 7071 = 52.4 ⋅ 0.55.3 − 2.3 ⋅ 52.5 ⋅ sef 1 = 1.4 + ⎟ ⋅ sin 73.32 = 166609 mm 3 t B.4mm s ef .6 y 21.

93 kNm m A M Sd ≤ M d 2.5 ⋅ 200 Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 19.4 ⋅ 64.64 ⋅ 166609 = = 20.1 M d = 5. C) Moment otpornosti Md Md = f y ⋅ Wef γM Profil nad ležajem: tlak vlak Md 104.4 100 50 30 40 30 50 Slika 4.56.78 (profil zadovoljava iznad ležaja) B. Tankostijeni profili MK I Wef = 2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.3 ⋅ 200 6) Proračun Md Md = f y ⋅ Wef γM = 320 ⋅ 20.4.39 mm 3 mm yo ⋅ bd 52.93 (profil u polju zadovoljava).52 = 200031mm 3 t Wef = 2 ⋅ 0.1 < 5.39 = 5930 Nmm mm = 5. Peroš 175 . Postupak se ponavlja slično kao u točki B).93 kNm m 1.64 ⋅ 200031 = 19. te se dobiva: yx = 755808 + 69925 − 150.78 kNm m 1.1 2 M sd ≤ M d 5.85 < 5.85 = 5775 Nmm mm = 5.85 mm 3 mm 64.

62 kN hrptu 1 . Peroš 176 .4. dužina ležaja lima) ⎛ 60 ⎞ 4.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.203 0.64 ⎟ 0.346 ⋅ 1.3 ⎞ ⎟ = 1059 N hrptu ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ Rd = 2 ⋅ 100 ⋅ 1059 = 10.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.5 ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.64 2.203 76 ⋅ 104.52 ⋅ 320 = 76 N mm 2 2.52 λw 0.15 B. Tankostijeni profili MK I D) Otpornost na posmik Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM hw ⋅ t fy E = λw = 0.4 < 10.62 = 46.64 ⎠ ⎝ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2.59 kN m 20 1 Rsd ≤ Rd 3.52 τ sp = Vsp = λw ⋅ fy = 0.075 ⋅ 0.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem ležaju) b) Za nutarnji ležaj αi = α2 = 2α1 = 2⋅0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎠ ⎝ a) Za krajnji ležaj αi = α1 =0.075 = 0.075 la = 60mm (dužina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj.2 kN m 20 Na 1m' (zadovoljava) E) ″Crippling″ hrpta Krajnji i nutarnji ležaj: Rd = α i ⋅ t ⋅ 2 ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.64 = 4616 N = 4.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ t⎠ ⎝ t ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.5 + 0.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜1 − 0.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.4 320 ⋅ = 2.5 + 0.1 ⋅ 105 τ sp fy 0.4 ⋅ 0.12 < λ w ⇒ = 0.346 ⋅ 104.1 Vsp = 2 ⋅ 100 ⋅ 4.4 + ⎛ 73.

070 ⋅ q ⋅ l 2 = 0.64 ⎠ ⎝ 0.25 → sd ≤ 1 Rd Md Rsd M R < 1.25 Md Rd 0.88 M d 5.18 kN m ⋅ ⎜ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎠ ⎝ 2 Rsd ≤ Rd 11.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.25 = 1.0 Rd vrijedi: M sd Rsd + ≤ 1. Tankostijeni profili MK I ⎛ 4.9kNm λ pd = 1.0 → sd + sd ≤ 1.25 Rd Md Rd za 0.5 + 0.35 ⋅ 4.4.3 = = 0.aktualni tlačni napon B.4 + ⎛ 73.3 < 21.78 Rsd 11.25 < Rsd < 1 .18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem ležaju) F) Interakcija momenta savijanja i ležajne reakcije M sd 5.53 21.25 < 0.0 ⋅ 1.02 ⋅ ⎟ Rd = 0.15 ⋅ 0.1 ⋅ ⎜ ⎟ ⎜ 0.0 ⋅ 0.10 = = 0.64 ⎟ ⎝ ⎠ 2 ⎛ ⎞ ⎜ 2. Peroš 177 .070 ⋅ 1.18 Rd za Rsd M ≤ 0.5 2 = 1.53 = 1.052 ⋅ bp t ⋅ σc E ⋅ kσ kσ = 4 b p = 98.6mm σ c .1 + 1.3 ⎞ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜1 − 0.35 kN m A M sd = 0.25 Moguće je: (uvjet nije zadovoljen) a)Odabrati deblji lim b)Ubaciti ojačanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat) c)Produžiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat) G) Granično stanje upotrebljivosti (progib) Opterećenje q = 1.88 + 0.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞ ⎟ ⋅ ⎜ 0.41 > 1.

6 + 84.1 ⋅ q ⋅ l 4 2.4 ⋅ t fy r ≤ 10 t (za limove) yc .d bp = Md A M sd b p = bef = 29.7 mm Iz B. 3.4.d = b p ⋅ Md 5.9 bef . slijedi: y= 7120 = 33.težište luka b) (za štapove) težišna linija lima B. Utjecaj radijusa savijanja bef 2 bo=bp t ϕ ϕ 2 rm Može se zanemariti ako je: r ≤5 t 2 r ≤ 0.6 − 11. Peroš 178 .d 384 ⋅ 2.1 ⋅ 1. Tankostijeni profili MK I Vrijedi odnos: bef .5.5 − 2 ⋅ 2.9 = 84.7 ⋅ ( 1 ) 100 = 1900 mm 4 mm 2 .5mm A M sd 1 .d = bef .82 ⋅ 210.15 bp težišna linija gr fr yc ϕ bef bp t ϕ Ako se utjecajna linija uzima: a) 2 rm lr 2 r E < 0.d − 2 ⋅ f r = 90.d = 0.93 = 29 ⋅ = 90.7 ) yef . Prilozi za zadatak 1.8 (137.) bef .6mm 384 ⋅ E ⋅ yef .64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.1 ⋅ 10 5 ⋅ 1900 ⎛ l ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 593 ⎠ 4.35 ⋅ 10 3 ⋅ 4500 4 δ= = = 7.0mm (vidi B.5.4.

6 kada je λ pd > 0.673 ρ= λ pd λ pd + 0.4. Traženje efektivne širine ϕ⎞ ⎛ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ 2⎠ ⎝ 2 bef 2 bef bp 2 bef = ρ ⋅ b p Gdje je ρ koeficijent redukcije dan prema: ρ =1 1− 0. Peroš 179 . Tankostijeni profili MK I rm = r + t 2 f r = rm ⋅ sin ϕ 2 lr = rm ⋅ ϕ 2. Određivanje otpornosti Md = f y ⋅ Wef γM bef σ 2 bef 2 bef1 bef 2 bef 2 fy 1 bc befn zc Ψσ 1 pretpostavljena lokacija neutralne osi izračunata lokacija neutralne osi B.637.18 ⋅ λ p − λ pd λ p − 0 . ρ ≠ 1 3.22 kada je λ pd ≤ 0.

87 .36⋅ λ W 0. Peroš 180 .0.4 + ⎛ ϕ ⎞ ⎟ ⎜ ⎟ ⎟ ⎟ ⎜ ⎝2⎠ ⎠ ⎠ ⎝ Krajnji ležaj α i = α1 = 0.4. Tankostijeni profili MK I 4.12 < λ W 5.1 ⋅ ⎜ t⎟ ⎜ t ⎝ ⎠ ⎝ 2 ⎞ ⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 2.58 0.36⋅ λ W λ W ≤ 0.075 B.5 + 0.58 0. Posmična otpornost Vsp = τ sp ⋅ hw ⋅ t γM ty hW ⋅ t E λ W = 0.02 ⋅ a f y ⋅ E ⋅ ⎜1 − 0.87 – 0. ″Gužvanje″ hrpta na ležaju (“crippling”) Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ ⎛ l r⎞ ⎛ ⎟ ⋅ ⎜ 0.52⋅ λ W τSP/fV za hrbat sa ukrućenjem kod ležaja 0.8 0.36⋅ λ W 0.12 1.346 ⋅ τSP/fV za hrbat bez ukrućenja kod ležaja 0.87 – 0.8 < λ W ≤ 1.

4. Tankostijeni profili MK I B. Peroš 181 .

Tankostijeni profili MK I B. Peroš 182 .4.

4. Tankostijeni profili MK I B. Peroš 183 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful