P. 1
Kazneno Procesno Pravo Skripta

Kazneno Procesno Pravo Skripta

|Views: 2,010|Likes:
Published by Jasmin Sultanic

More info:

Published by: Jasmin Sultanic on Nov 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/14/2012

pdf

text

original

Skinuto sa: PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU www.nasciturus.

com

NAPOMENA: Skripta je pisana prema knjizi G. Tomašević: Kazneno procesno pravo, Split 1998., a ovdje su unesene i izmjene prema noveliranom tekstu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02,143/02). Skripta je samo vodič kroz kazneno procesno pravo i uz nju je obavezno potrebno učiti i ZKP, jer ovdje nisu obrađene sve njegove odredbe.

***

I. UVODNA IZLAGANJA
1. KRIVIČNO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK ŠTO JE KRIVIČNI POSTUPAK?

1.1.

Krivični postupak čine sve radnje državnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku) koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je počinjeno KD i da ga je počinila određena osoba, radi eventualne primjene kaznenopravne sankcije, a regulirane su odredbama kaznenog procesnog prava.
1.2.

ODNOS KRIVIČNOG POSTUPKA I KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA

Dok kazneni postupak čine ponašanja sudionika u postupku i odnosi među njima, kazneno procesno pravo čine zakonski (pravni) propisi. ODNOS KRIVIČNOG (MATERIJALNOG) PRAVA
1.3.

PROCESNOG

(FORMALNOG)

I

KAZNENOG

Kazneno procesno pravo i kazneno materijalno pravo spadaju u okvire pojma kaznenog prava u širem smislu riječi. Unatoč istom širem cilju, ove pravne grane imaju potpuno različite predmete. Materijalno pravo određuje načelan stav države o potrebi i načinu zaštite elementarnih društvenih vrijednosti, pa stoga propisi ove grane prave predviđaju inkriminacije i kaznenopravne sankcije, te uvjete za njihovu primjenu. Time materijalno pravo određuje sadržaj odnosa koji nastaju nakon počinjenja KD. KPP, protivno materijalnome, određuje formu odnosa i postupanja koja se vrše nakon počinjenja KD. Premda od materijalnopravnih odredbi ovisi primjena procesnog prava budući

2 da bez KD nema ni kaznenog postupka, ipak je i materijalno pravo ovisno o procesnome – naime, bez provođenja kaznenog postupka (dakle, bez primjene KPP-a) ne mogu se u životu primijeniti materijalnopravni propisi, a to znači da se ne bi mogao ostvariti načelni stav države o potrebi društvene reakcije prema počinitelju KD. Temeljem navedenog zaključujemo da su materijalno i procesno kazneno pravo međusobno povezane grane prava, te da se jedna bez druge ne bi mogle primjenjivati. 2. TEMELJNI KRIVIČNOPROCESNI POJMOVI KRIVIČNA STVAR

2.1.

Kaznena stvar (lat. causa criminalis) jest događaj u stvarnosti koji ukazuje na mogućnost postojanja određenog KD i počinitelja, zbog čega se i vodi kazneni postupak. Kaznena stvar najčešće predstavlja KD, jer bez postojanja KD postupak ne bi bio pokrenut. No, moguće je da se u povodu nekog događaja kazneni postupak pokrene (dakle postoji kaznena stvar), a poslije se utvrdi da KD nema ili obratno.
2.2.

KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI

Krivičnoprocesni subjekti su osobe bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao voditi, pa se toga pojavljuju u svakom kaznenom postupku. To su: sud, ovlašteni tužitelj i okrivljenik. Pojam stranke uži je od pojma kaznenoprocesnog subjekta jer obuhvaća samo ovlaštenog tužitelja i okrivljenika. Sve stranke jesu kaznenoprocesni subjekti, no svi kaznenoprocesni subjekti nisu stranke. Kaznenoprocesni subjekti nisu jedini sudionici u kaznenom postupku. Među sudionike u postupku, uz okrivljenika ili sud, spadaju i npr. svjedoci i vještaci. Stoga je pojam sudionika najširi među spomenutim pojmovima. 2.3. PROCESNE RADNJE Procesne radnje su ponašanja sudionika u kaznenom postupku koji uvjetuju neposredno pravne učinke, a oblik im je određen propisima kaznenog procesnog prava. Npr. iskaz svjedoka ili vještaka, očevid, te ulaganje tužbe.
2.4.

FAZE ILI STADIJI KRIVIČNOG POSTUPKA

Tijek kaznenog postupka dijeli se na nekoliko faza ili stadija, koji su zapravo dijelovi kaznenog postupka. Tako, prema redoslijedu, razlikujemo: istragu, optuženje, glavnu raspravu te postupanju u povodu žalbe. 3. PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA KPP-A U povijesnom razvitku se mogu uočiti tri temeljna tipa kaznenog postupka. Prema redoslijedu nastanka spomenut ćemo akuzatorni, inkvizitorni i mješoviti tip kaznenog postupka.

3
3.1.

AKUZATORNI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Temeljna značajka akuzatornog tipa kaznenog postupka jest to što u ovom postupku postoji spor dviju ravnopravnih stranaka koji se rješava pred sudom. Da bi postojao spor, moraju postojati i dvije suprotstavljene stranke – to su tužitelj i optuženik.1 U svojstvu ovlaštenog tužitelja se mogu pojaviti različite osobe. U prvoj fazi razvitka akuzatornog načina postupanja ovlaštenim se tužiteljem smatra isključivo oštećenik. Ako oštećenik ne može preuzeti ulogu tužitelja, tada je to ovlašten učiniti njegov najbliži srodnik. Kod ovakvog načina određivanja ovlaštenog tužitelja govorimo o sustavu privatne tužbe. Po sustavu popularne tužbe u svojstvu tužitelja može se pojaviti bilo koji građanin, a ne samo oštećenik ili njegovi srodnici. Ovlašteni tužitelj u akuzatornom tipu postupanja dokazuje utemeljenost svoje tužbe, što znači da mora dokazati da je optuženik počinio KD i da se na njega može primijeniti kazna. To znači da je teret dokaza na tužitelju, pa ako on u dokazivanju ne uspije, optuženik mora biti oslobođen. Funkcija koju u akuzatornom postupku vrši tužitelj naziva se funkcijom progona. Druga je strana u sporu optuženik. To je osoba za koju se u tužbi navodi da je počinila KD. Optuženik u akuzatornom postupku ima samo jednu dužnost. To je dužnost upuštanja, tj. dužnost da se odazove sudskom pozivu i da dođe pred sud. On nije dužan davati nikakve izjave, niti ga se smije ispitivati. Naravno, on će predlagati dokaze i poduzimati druge procesne radnje koje smatra potrebnima, ovisno o položaju u kojem se u postupku nalazi. No, ako tužitelj ne dokaže njegovu krivnju, on će biti oslobođen makar sam nije ništa poduzeo. Bitni za njegov pravni položaj jest to što je potpuno ravnopravan tužitelju. Funkciju koju on vrši tijekom postupka nazivamo funkcijom obrane. Odluku o sporu donosi sud, i to temeljem dokaza koje pred njim izvode stranke. Sud zakazuje raspravu. Sud je u akuzatornom postupku potpuno objektivan. On ne daje inicijativu za pokretanje postupka, što znači da nema već na početku stvoren stav o krivnji optuženika. Sud je tijekom postupka pasivan i djelatnost mu se sastoji uglavnom u održavanju reda. Temeljna se politička značajka akuzatornog postupka sastoji u tome što se u ovom načinu postupanja prihvaća mogućnost da optuženik nije počinio KD, pa mu se stoga stavljaju na raspolaganje djelotvornije mogućnosti obrane. Akuzatorni postupak je javan i usmen, a prihvaća i načelo neposrednosti. Akuzatorni postupak se naziva i kontradiktornim postupkom, i to stoga što, zbog ravnopravnosti, omogućuje stranci suprotstavljanje tvrdnjama i dokazima protivne stranke.
3.2.

INKVIZITORNI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Protivno akuzatornom, inkvizitorni je postupak sudsko djelovanje radi utvrđenja je li počinjeno KD i radi primjene kazne na počinitelja. Inkvizitorni se postupak sastoji od dva dijela – od istrage i suđenja. Istragu provodi poseban sudski istražitelj koji se naziva inkvirentom. On postupak pokreće po službenoj dužnosti, dakle bez ikakvog zahtjeva neke druge osobe, netom na bilo koji način sazna o mogućnosti da je neka osoba počinila KD. Takvoj osobi, osumnjičeniku, u pravilu oduzima slobodu, nakon čega prikuplja dokaze o njegovoj krivnji. Inkvirent zapisnički ocjenjuje sve procesne radnje koje tijekom istrage izvrši pa svi zapisnici čine spis predmeta (lat. acta). Nakon završene istrage spis predmeta se dostavlja sudskom vijeću koje odluku o krivnji donosi isključivo temeljem spisa, dakle bez ikakve rasprave ili susreta s osumnjičenikom. Do rezultata istrage, dakle od spisa predmeta, ovisi sudbina osumnjičenika.
1

Danas se načelom akuzatornosti označava nužnost postojanja zahtjeva ovlaštenog tužitelja za postojanje kaznenog postupka.

4 Sud, nakon pregleda spisa predmeta, može donijeti jednu od 3 vrste presuda – osumnjičenika može osuditi (osuđujuća presuda), osloboditi (oslobađajuća presuda), a može ga i presudom otpustiti ispod suđenja (lat. absolutio ab instantia). Osumnjičenik se otpušta ispod suđenja ako nema dovoljno dokaza o njegovoj krivnji, ali nije utvrđena ni njegova nevinost. Što je još gore, sud mu može izreći tzv. izvanrednu kaznu (lat. poena extraordinaria), koja je doduše blaža od kazne koja bi se izrekla da je utvrđena njegova krivnja, ali ipak znači kažnjavanje bez utvrđenja krivnje.2 U inkvizitornom postupku se predviđa i mogućnost ulaganja žalbe. Inkvirent istragu vodi u tajnosti, a osumnjičenik se nema mogućnosti braniti. Široka ovlaštenja inkvirenta pokušavaju se ograničiti uvođenjem zakonske ocjene dokaza ili formalne dokazne teorije. Zakonska ocjena dokaza znači da je zakonom točno određeno koliko i kakvih dokaza mora postojati da bi se neka činjenica smatrala utvrđenom. Po ovoj teoriji nitko ne može biti osuđen ako na zakonom točno određeni način nije utvrđeno da je počinio KD. Okrivljenik u inkvizitornom postupku je više objekt nego subjekt postupka. Sve se to izražava putem tajnosti postupanja, te posrednog odlučivanja nakon pismenog postupka. U inkvizitornom se postupku s vremenom sve više prihvaćaju racionalna dokazna sredstva, putem načela oficijelnosti određuje se obveza države da sustavno vrši progon počinitelja KD, prihvaća se istražna ili inkvizitorna maksima, te se u kazneni postupak uvodi institut žalbe. Sve su to pojmovi koje poznaje i suvremeno kazneno procesno pravo. 3.3. TEMELJNE RAZLIKE IZMEĐU AKUZATORNOGA I INKVIZITORNOG NAČINA KAZNENOG POSTUPANJA Najvažnija se razlika sastoji u tom što su u akuzatornom postupku tri temeljne procesne funkcije (kazneni progon, obrana i suđenje) međusobno odvojene pa ih vrše različiti procesni subjekti.3 U inkvizitornom postupku postoji kumulacija funkcija.4 Nepostojanje stranaka u inkvizitornom postupku isključuje potrebu za kontradiktornošću, a time se uvjetuje pismenost i tajnost postupka.
3.4.

MJEŠOVITI TIP KRIVIČNOG POSTUPKA

Mješoviti tip kaznenog postupka predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog načina postupanja. Mješoviti tip postupka nastaje u Francuskoj početkom XIX stoljeća, te se, kao i ideje Francuske revolucije, tijekom tog stoljeća širi Europom. Sastoji se u dva dijela – to su istraga i glavna rasprava. Istraga ili pripremni postupak započinje temeljem zahtjeva posebnoga državnog tijela, koje postupa po službenoj dužnosti netom je postalo je vjerojatno da je određena osoba počinila KD. Ovim se prihvaća načelo oficijelnosti kaznenog progona. U tom se postupku funkcija kaznenog progona ustupa posebnom državnom tijelu – DO, koji je izdvojen iz ustrojstva suda. Time se funkcija progona odvaja od funkcije suđenja. Temeljem zahtjeva DO istragu vodi posebno sudsko tijelo – istražni sudac. Svrha je istrage provjeravanje utemeljenosti sumnje o počinjenju djela i o počinitelju. Ovisno o rezultatima istrage odlučuje se hoće li postupak biti nastavljen ili će se obustaviti. Istraga je tajna, što znači da prilikom poduzimanja istražnih radnji stranke ne mogu biti nazočne, a naravno ni
2 3

Tako se npr. umjesto tada uobičajene smrtne kazne kao izvanredna kazna mogao odrediti doživotni zatvor.

Tako funkciju progona vrši ovlašteni tužitelj, funkciju obrane optuženik (i njegov branitelj), dok funkciju suđenja vrši sud.
4

Sve tri funkcije, s obzirom da stranke ne postoje, vrši isti subjekt – sud.

nastavi. Zakon o državnom odvjetništvu. To znači da su stranke u načelu ravnopravne. što smanjuje značenje spisa istrage. IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Izvori se dijele u dvije poskupine: 1. protivno istrazi. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. što je očito inkvizitorni element. .6 Također. ako mu je oduzeta sloboda. Stoga su razloga. a prihvaćena su i načela usmenosti i javnosti. Različite odredbe međunarodnog prava uređuju tri spomenuta instituta: 1. Sporedni propisi su oni ustrojstvu i nadležnosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. ali i o ustrojstvu i nadležnosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. temeljem rezultata istrage. Tako rasprava ima obilježja spora o kojemu odlučuje sud. supsidijarno se primjenjuje ZKP. posebice s obzirom na ovlaštenja suda. one se ne primjenjuju izravno. To je ujedno jedini slučaj da običajno a ne zakonsko pravo predstavlja izvor za kazneno postupanje. Tako sud može bez prijedloga stranaka izvoditi dokaze (inkvizitorna maksima). Ustav sadrži načelne odredbe o oduzimanju slobode. pretežu akuzatorni elementi. ne može slobodno komunicirati s braniteljem. Zakon o sudovima za mladež. U načelu okrivljenik i njegov branitelj nemaju mogućnosti pregledati spis predmeta zbog čega je gotovo nemoguće učinkovito se braniti. održava se glavna rasprava. Na raspravi. Izvori međunarodnog prava značajni su zbog toga što se u određenim situacijama primarno primjenjuje međunarodno pravo. 2. Izvori unutarnjeg prava obuhvaćaju domaće pravne propise o načinu kaznenog postupanja.1. OPĆENITO O PROPISIMA HRVATSKOG KPP-A 4. Kazneni zakon. bilateralni međunarodni ugovori 5 6 Optuženik.5 4.5 javnost. na pitanja ne mora odgovarati. Ovo je još više izraženo i tome što okrivljenik. Na glavnoj se raspravi očituju i inkvizitorni elementi. Glavni se odnose na kazeni postupak. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Budući da se radi o načelnim odredbama. da do izražaja dolazi kontradiktornost. Zakonski propisi se dijele na glavne i sporedne. pa tu spadaju: Zakon o kaznenom postupku. običajno međunarodno pravo7 2. a za obranu ne postoje ograničenja povezana uz predlaganje ili za saznanje o dokazima. Običajno pravo se primjenjuje još i danas. mogućnosti obrane u istrazi ograničene. multilateralni međunarodni ugovori 3. a može i ispitivati optuženika. 7 Običajnim pravom se određuju povlastice članova diplomatskih misija u stranoj zemlji. a tek ako ne postoje takve odredbe. To su slijedeći slučajevi: a) ako bi se postupak trebao voditi protiv osobe koja uživa kaznenoprocesni imunitet po međunarodnom pravu (168) b) ako treba izvršiti ekstradiciju (504 u svezi sa 511 ZKP/93) c) ako treba pružiti međunarodnu pravnu pomoć (504 u svezi sa 504 ZKP/93). već određuju okvire zakonodavcu koji ih se mora držati prilikom zakonskog reguliranja kaznenog postupka. To su Zakon o sudovima. o uhićenju temeljem sudskog naloga i sl. budući da odgovarajuća konvencija ne obuhvaća sve povlastice određene običajima. Ako se postupak. Zakon o policiji. Dokazi se ocjenjuju neposredno. on sadrži i ustrojstvene odredebe o sudbenoj vlasti i državnom odvjetništvu. međutim. Stoga se one nalaze šire formuliane i u ZKP-u. o presumpciji okrivljenikove nevinosti.

odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske suci Ustavnog suda Republike Hrvatske . Njihovo stupanje na snagu je ovisno o danu objavljivanja. dok kod procesnog imuniteta krivnja postoji pa postupak treba pokrenuti kad procesni imunitet prestane. Težim se KD smatra ono za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina. 4. uz neke razlike u zakonskim tekstovima koji ove imunutete reguliraju profesionalni suci – kao i zastupnici. . Važenje prestaje njegovim ukidanjem koje može biti izričito ili prešutno. odobrenje daje DSV suci porotnici – isključivo materijalnopravni imunitet      8 9 Npr. tako i na strane državljane.9 a o daljnjem će vođenju postupka. Kod vremenskog važenja procesnih propisa rješava se pitanje njihova stupanja na snagu i prestanka važenja. osumnjičenik opažen neposredno nakon počinjenja u situaciji koja jasno ukazuje na njega kao počinitelja. a procesni imunitet vremenski ograničen. koji isključuje vođenje kaznenog postupka. u pravilu odlučivati Sabor. Hrvatsko KPP vrijedi na području RH. kao i zastupnici.kao i zastupnici. prostorno i osobno važenje propisa KPP-a. kazneni se postupak nema razloga voditi. jer ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih može voditi kazneni postupak bez odobrenja Sabora (procesnopravni imunitet ili imunitet nepovredivosti).2. ako nema očevidaca. Ako je isključena krivnja. Načelno.6 Radi utvrđenja postoje li odgvoarajuće odredbe međunarodnog prava sud će se obratiti za objašnjenje Ministarstvu vanjskih poslova. te na osobe bez državljanstva ako se postupak vodi u RH. dok zatjecanje prilikom izvršenja postoji ako je djelo počinjeno pred svjedokom ili je. KAZNENOPROCESNI IMUNITET Kaznenoprocesni imunitet znači da se protiv određene osobe uopće ne može voditi kazneni postupak (potpuni kaznenoprocesni imunitet) ili da se protiv takve osobe postupak ne može voditi zbog nekih KD ili se protiv nje ne mogu poduzimati neke procesne radnje (ograničeni kaznenoprocesni imunitet). Materijalnopravni imunitet isključuje krivnju počinitelja. Zato je materijalni imunitet trajan. Ovaj imunitet nije apsolutan jer se zastupnik može pritvoriti ako je zatečen prilikom izvršenja težeg KD. VAŽENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Razlikujemo vremensko. Procesno pravo je na državnom teritoriju isključivo pravo. odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske članovi Državnog sudbenog vijeća (DSV) i Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) . A/ Kaznenoprocesni imunitet po unutarnjem pravu imaju:  zastupnici u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost.kao i zastupnici. za razliku od procesnog.8 Kaznenoprocesni imunitet potrebno je razlikovati od materijalnopravnog imuniteta. Osobno važenje.3. ne može se odrediti pritvor. Prostorno važenje rješava pitanje po kojemu će se području primjenjivati kaznenoprocesni propisi. to znači da se hrvatsko procesno pravo primjenjuje kako na domaće. u ovakvom slučaju. budući da se kazneni postupak može voditi protiv svake osobe za koju je vjerojatno da je počinila KD. 4. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru (materijalnopravni imunitet ili imunitet neodgovornosti) predsjednik Republike Hrvatske uživa procesnopravni imunitet.

dok konzularni dužnosnik u toj istoj zemlji skrbi o probicima državljana njegove zemlje koji se tamo nalaze.10 Ovakav «diplomatski imunitet» ne vrijedi u zemlji iz koje je diplomatski agent upućen u stranu zemlju. odobrenje daje sudsko vijeće. Imunitet diplomatskog agenta vrijedi čak i u slučaju izbijanja oružanog sukoba među dvjema državama. Zbog toga su veleposlanstva (diplomatske misije) najčešće smještena u glavnom gradu zemlje. Spomenuti imunitet oslobađa diplomatskog agenta i obveze da se pred sudom domaće države pojavi u svojstvu svjedoka. tada se imunitet proširuje i na sve članove njegove službene pratnje. ali prostorno širim procesnim imunitetom.7   Glavni DORH – kao i zastupnici. neovisno o vrsti počinjenog KD. Šefovi stranih država uživaju potpuni procesni imunitet. Diplomatski agenti stranih država također uživaju potpuni procesni imunitet.12 Prostori diplomatske misije. Arhiv i dokumenti diplomatske misije također su nepovredivi i to bez obzira gdje se nalaze. Konzulat Republike Italije nalazi se i u Splitu).). Stoga mora biti vidljivo označena. dakle zgrade i zemljišta bez obzira na vlasništvo. Radi valize nepovrediv je i diplomatski kurir. Potpuni procesni    B/ Kaznenoprocesni imunitet po međunarodnom pravu uživaju:         10 11 Diplomatskom se agentu u tom slučaju daje razuman rok za napuštanje domaće države. pa se protiv njih. članovi Vlade – ograničeni kaznenoprocesni imunitet za kaznena djela do 5 godina. Imunitet diplomatskog agenta i osoblja prestaje u slučaju kad sami podignu privatnu tužbu. Takav imunitet imaju i bračni drug te maloljetna djeca šefa strane države. te smije sadržavati isključivo službene dokumente. dok konzulati imaju sjedišta u područjima gdje najveći broj njihovih građana boravi u domaćoj zemlji (npr. već samo za ona počinjena u vršenju službe. Tada okrivljenik protiv kojega su podigli privatnu tužbu. Diplomatska putna prtljaga (tzv. Taj imunitet uživaju i vojne osobe u službi OUN-a.-38. jer se protiv njih ne može odrediti pritvor zbog KD počinjenog u obavljanju dužnosti osim uz odobrenje DOV-a odvjetnici . kazneni postupak uopće ne može pokrenuti. diplomatska valiza) ne smije se zadržavati ni otvarati. Ako se u domaćoj državi nalazi u službenom posjetu. Tijela domaće države u ove prostore smiju ući samo uz prethodnu suglasnost šefa misije. odobrenje daje Hrvatski sabor Zamjenik Glavnog DORH-a i ostali državni odvjetnici materijalnopravni i funkcionalni procesni imunitet. a pravno je to odustanak od progona (Zakon o USKOK-u čl. Konzularni dužnosnici prema odredbama međunarodnog prava uživaju samo funkcionalni imunitet.11 To su članovi obitelji. .ograničeni procesni imunitet. Ovim pojmom su obuhvaćeni i privatni dokumenti diplomatskog agenta. Osobe u svezi s diplomatskim agentima uživaju potpuni procesni imunitet. Temeljna razlika između diplomatskog agenta i konzularnog dužnosnika sastoji se u tome što diplomatski agent predstavlja svoju zemlju u drugoj zemlji. može odgovoriti protutužbom. Poslužno osoblje uživa samo funkcionalni imunitet. 29. administrativno i tehničko osoblje i članovi njihovih obitelji. 12 13 Ne vrijedi za sva KD. čak i ako je ulazak vezan uz spašavanje osoba ili otklanjanje opasnosti.13 Međunarodni službenici zaštićeni su sadržajno užim. jer se protiv njih ne može odrediti pritvor zbog KD počinjenog u pružanju pravne pomoći. odobrenje vlade krunski svjedoci mogu imati faktički imunitet. kojima se koristi misija nepovredivi su. Ta ga zemlja uvijek može suditi za KD koje je počinio u inozemstvu.

STRANAČKA I PROCESNA SPOSOBNOST Mogućnost da neka osoba bude stranka u kaznenom postupku. ima li procesnu sposobnost. Problem se može pojaviti kod pitanja može li stranka samostalno vršiti procesne radnje. 1. pa temeljnim kaznenoprocesnim subjektima nazivamo ovlaštenog tužitelja. dakle. nalaze u stranoj zemlji kako bi tamo sudjelovali u nekom kaznenom postupku također uživaju procesni imunitet. dakle ovlašteni tužitelj ili osumljičeni. Nepovredive su i prostorije. 2.2. te članovi njihovih obitelji. ovlašteni tužitelj i osumnjičeni. To su nositelji temeljnih procesnih funkcija. POJAM TEMELJNIH PROCESNIH FUNKCIJA Temeljne procesne funkcije su takve djelatnosti bez kojih kazneni postupak ne bi mogao postojati. uživaju potpuni kaznenoprocesni imunitet. . tako da preostali subjekti čine pojam kaznenoprocesnih stranaka. valiza i pošta OUN-a. TEMELJNE PROCESNE FUNKCIJE I KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI 1. 2. svjedoci i vještaci. nazivamo dopunskim kaznenoprocesnim subjektima. Moguće je 14 Npr. Funkciju progona vrši ovlašteni tužitelj. Upravo zbog ovakvog nositelja temeljnih funkcija sud se. To su dakle. Subjekti14 koji nisu nositelji temeljnih funkcija pa ne moraju postojati u svakom postupku. slobodan prolaz (lat. prilikom proučavanja subjekata. POJAM KAZNENOPROCESNIH STRANAKA Sud ima daleko šira ovlaštenja od ovlaštenog tužitelja ili okrivljenika. njegovi pomoćnici. odvaja od ostalih nositelja temeljnih funkcija. okrivljenika i sud. naziva se stranačkom sposobnošću. arhiva.1. funkciju obrane okrivljenik i njegov branitelj.   Pripadnici stranih vojnih postrojbi koji se po pozivu ili temeljem međunarodnog ugovora nalaze u nekoj zemlji. Svjedoci i vještaci koji se. TEMELJNI KRIVIČNOPROCESNI SUBJEKTI 1. ravnatelji specijaliziranih ustanova OUN-a i osobe koje ih zamjenjuju. KAZNENOPROCESNE STRANKE I ZASTUPANJE U POSTUPKU 2.1.8 imunitet uživa glavni tajnik OUN-a. dakle jamstvo da se protiv njih neće pokrenuti kazneni postupak ako se odazovu pozivu stranog suda. To su kazneni progon. Stranke su nositelji suprotnih procesnih funkcija koji su u relativno ravnopravnom položaju tijekom kaznenog postupka. temeljem međunarodnog ugovora.2. obrana i suđenje. II. salvus conductus). dok funkciju suđenja vrši sud koji odlučuje u kaznenom postupku. TEMELJNI I DOPUNSKI KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI Temeljni kaznenoprocesni subjekti su oni sudionici u kaznenom postupku bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao pokrenuti ni trajati. Ovim se osobama daje tzv.

ZKP). suprotno zakonskom zastupniku i procesnom zamjeniku. Ako se radi o okrivljeniku.18 ali se od zakonskog zastupnika razlikuje po tome što može poduzimati samo neke. a ne zastupnik okrivljenika. iako najčešće postupa temeljem punomoći. Tako okrivljeniku bliske osobe mogu u njegovu korist izjaviti žalbu (vidjeti čl. Procesni zamjenik (supstitut) djeluje kao zakonski zastupnik temeljem zakonskog ovlaštenja. Ako je oštećenik procesno nesposoban. suprotno zastupanju oštećenika. KD za koja se progon vrši po prijedlogu oštećenika. jer oni mogu imati pravnog zastupnika. zakonsko ovlaštenje roditelja da zastupaju svoju maloljetnu djecu.20 3. 363. u kaznenom postupku je zastupanje suprotne stranke. možemo dakle govoriti o ograničenom zastupanju. branitelj. te KD s progonom po privatnoj tužbi. 20 Dakle. opunomoćenika može odrediti njegov zakonski zastupnik.1. a nema procesnu sposobnost. samo iznimno moguće.3. pomogao u ostvarenju interesa koje u postupku ima.19 Iznimno je moguće da opunomoćenika oštećeniku postavi sud. svojim stručnim znanjem. 17 18 19 Npr. procesnog zamjenika i punomoćnika. Branitelj je procesni pomoćnik. OVLAŠTENI TUŽITELJ U KRIVIČNOM POSTUPKU 3.16 Razlikujemo zakonskog zastupnika. Nedostatak procesne sposobnosti neke od stranaka uvjetovat će zakonom određene pravne posljedice. Tako naprimjer gubitak procesne sposobnosti okrivljenika zbog trajne duševne bolesti nastale tijekom postupka dovodi do obustave kaznenog postupka. Ovisno o tome određuje se i ovlašteni 15 16 Iznimka je DO koji će uvijek biti procesno sposoban jer u suprotnom ne bi bio imenovan na ovu funkciju. PRAVNI ZASTUPNICI U KAZNENOM POSTUPKU Zatupanje oštećenika je moguće. dakle okrivljenika. Oštećenik je u ovom slučaju procesno sposoban.17 U kaznenom se postupku zakonsko zastupanje općenito ograničava isključivo na slučajeve u kojima se oštećenik pojavljuje kao procesna stranka. Jedina iznimka bio bi slučaj samostalnog vršenja procesnih radnji za okrivljenika od strane druge osobe (branitelja li bliske osobe).9 naime da procesnu sposobnost nema ovlašteni tužitelj 15 ili okrivljenik. NAČIN ODREĐIVANJA OVLAŠTENOG TUŽITELJA Danas se KD s obzirom na način vršenja kaznenog progona dijele u 3 skupine – to su KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. 2. a ne sve procesne radnje. st. . Zakonski zastupnik je osoba koja temeljem zakonskog ovlaštenja djeluje u ime i za račun procesno nesposobne stranke. zastupnik ne može u svim radnjama djelovati umjesto okrivljenika. nije opunomoćenik. no u tom slučaju. Opunomoćenik. U kaznenom postupku procesni zamjenik može zastupati isključivo okrivljenika. nego procesni pomoćnik okrivljenika. Za razliku od građanskog postupka. Dakle. a opunomoćenika (najčešće odvjetnika) određuje kako bi mu ovaj. djeluje temeljem ovlaštenja (punomoći) koje je dobio od oštećenika. a ovo djelovanje uvjetuje neposredne pravne posljedice za zastupanu osobu. radi se djetetu). bez potrebe da traži ovlaštenje od zastupane osobe. Opunomoćenik djeluje u kaznenom postupku isključivo u korist oštećenika. No takvu posljedicu neće uvjetovati procesna nesposobnost supsidijarnog ili privatnog tužitelja. što se može dogoditi (npr. 2.

3. Tada ima ulogu supsidijarnog tužitelja i svojstvo procesne stranke. 21 dok je za treću ovlašteni tužitelj privatni tužitelj. i to u svojstvu privatnog tužitelja. a prijedlog postoji. te iznositi primjedbe. On npr. Oštećenik koji nije stranka pa time ni subjekt kaznenog postupka. a DO ne vrši kazneni progon. dakle. Načelo monokratskog uređenja znači da je jedna osoba u okviru DO nositelj funkcije progona. Oštećenik ima neka značajna procesna prava. Kao stranka oštećenik se može pojaviti i ako se progon vrši po privatnoj tužbi. koristeći ova prava. županijski ili DO RH. . OVLAŠTENI TUŽITELJ U NAŠEM PRAVU Spomenuta podjela KD u 3 skupine prihvaćena je i u našem pravu. pa je stoga ovlaštena odlučivati o radu odvjetništva i davati obvezne upute svim djelatnicima DO. ipak u tom istom kaznenom postupku ima čitav niz različitih prava. može kazneni progon započeti ili nastaviti umjesto DO. Uz ovo. svjedocima i vještacima na raspravi. OŠTEĆENIK U KAZNENOM POSTUPKU Oštećenik je osoba čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo KD povrijeđeno ili ugroženo. nema svojstvo kaznenoprocesnog subjekta. oštećenik može biti stranka u jednom dijelu kaznenog postupka – u adhezijskom postupku ako sud odlučuje o njegovu imovinskopravnom zahtjevu. može predložiti kazneni progon. postavljati pitanja optuženiku. predlagati dokaze tijekom postupka. postoje općinska i županijska DO. Tako danas. Budući da je u našem kaznenom procesnom pravu prihvaćen i institut supsidijarnog tužitelja kod nas se mogu pojaviti 4 različite situacije. te supsidijarni i privatni tužitelj (u svakom konkretnom postupku samo jedna od ovih osoba). u svojstvu ovlaštenog tužitelja mogu se pojaviti 3 različite osobe: DO. tražiti objašnjenja i slično. b) DO ako se radi o KD za koje se progon vrši po prijedlogu. polazeći od nižega prema višemu.4. Ustrojstvo se DO temelji na 4 značajna načela.10 tužitelj – za prve 2 skupine ovlašteni je tužitelj DO.22 3. što znači da mora. ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti pa DO progon ne vrši. dok kod druge skupine kazneni progon može vršiti isključivo ako ima odgovarajući prijedlog oštećenika.2. d) Privatni tužitelj ako se radi o KD za koje se progon vrši po privatnoj tužbi. DO KAO OVLAŠTENI TUŽITELJ Ustrojstvo DO u RH je regulirano posebnim zakonom. DO sam poduzima sve radnje na koje je ovlašten. ako su ispunjeni zakonski uvjeti. vršiti kazneni progon. no mogu ga zastupati osobe koje zato imaju posebno zakonsko ovlaštenje. te je prilagođeno ustrojstvu sudova. U našem kaznenom postupku. te DO RH. 21 Kod prve skupine KD DO postupa temeljem načela legaliteta. To su zamjenici DO koji mogu poduzimati sve radnje kao i DO i djelatnici su DO. Njihova je mjesna nadležnost također određena zakonom.3. 22 Oštećenik. On. pa ovlašteni tužitelj može biti: a) DO ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. c) Supsidijarni tužitelj ako se radi o KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti ili prijedlogu. 3. To je općinski.

ovisno o rangu DO. 88/01. 23 Primjena navedenih načela odnosi se isključivo na DO. Načelo supstitucije omogućuje DO višeg ranga preuzimanje predmeta iz djelokruga podređenog DO nižeg ranga. Za Ravnatelja može se imenovati zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske. koja znači da među njima postoji podređenost odnosno nadređenost. 3) zahtijevanje provođenja istrage i istražnih radnji. zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti. Ravnatelj se imenuje za vrijeme od četiri godine. 24 Taj propis je objavljen u Narodnim novinama br. Ravnatelja imenuje Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa. 6) sudjelovanje u postupku u povodu zahtjeva za sudsku zaštitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadležnog za izvršenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izrečene u kaznenom postupku. pa ni na koji način ne utječe na djelokrug ili ustrojstvo sudova. te zahtijevanje i povjeravanje provedbe pojedinih izvidnih radnji i mjera radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje kaznenog postupka. Načelo devolucije znači da DO višeg ranga uvijek može preuzeti predmet iz djelokruga DO nižeg ranga. Stvarna nadležnost. . ali i uz postupanje nakon pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. 4) podizanje i zastupanje optužnice ili optužnog prijedloga pred nadležnim sudom – ovim je obuhvaćena djelatnost DO kao stranke u kaznenom postupku u fazi optuživanja i glavne rasprave. nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju. državni odvjetnik. zlouporaba u postupku stečaja. primanja mita i davanja mita. odvjetnik ili kao policijski službenik na poslovima suzbijanja kriminaliteta. 3. te mišljenje kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Za zamjenika ravnatelja u Ured može biti raspoređen državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je poslije položenoga pravosudnog ispita proveo na radu najmanje osam godina kao sudac. zamjenik državnog odvjetnika.24 Ured je posebno državno odvjetništvo koje se ustanovljuje za područje Republike Hrvatske i ima sjedište u Zagrebu. 5) podnošenje žalbi protiv nepravomoćnih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv nepravomoćnih sudskih odluka – djelatnost povezana uz postupak po žalbi.1. ali i samostalno. Radom Ureda upravlja Ravnatelj. protuzakonitog posredovanja. kada surađuje s istražnim sucem. 2) poduzimanje izvida kaznenih djela. Poslove državnog odvjetništva u Uredu obavlja Ravnatelj i zamjenici ravnatelja. te ustupanje tog predmeta drugom podređenom DO. odnosno županijski državni odvjetnik ili njegov zamjenik koji ispunjava uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika. Ured obavlja poslove državnog odvjetništva u predmetima kaznenih djela: 1.11 Načelo hijerarhije upućuje na povezanost među pojedinim DO. Ustrojstvo. 12/02.23 Zadaće DO su sljedeće: 1) poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja KD i pronalaženja počinitelja u suradnji s policijom. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) USKOK je ustanovljen Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.4. te koji ima izražene sklonosti i sposobnosti za istraživanje najtežih i najsloženijih kaznenih djela.

Vijeća županijskog suda pred kojima se provodi suđenje u ovim predmetima sastavljena su od troje sudaca. suglasno načelu legaliteta kaznenog progona. zahtijeva nadzor nad njegovim radom.. unatoč procjeni DO o postojanju dokaza. Oštećenika koji je umjesto DO preuzeo kazneni progon nazivamo supsidijarnim tužiteljem. sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti i napada na službenu osobu. sveukupni rok trajanja pritvora iz čl. Splitu i Zagrebu. st. ako su ova djela počinjena u vezi s počinjenjem kaznenih djela navedenih pod 1. ZKP) može iznositi dvanaest mjeseci.5. 204. 3. a kazneno djelo je počinjeno na području dviju ili više država ili je značajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvršen u drugoj državi. Naše procesno pravo prava prihvaća institut supsidijarnog tužitelja i predviđa obvezu DO da u roku od 8 dana po odluci da neće vršiti progon o tome izvijesti oštećenika i uputi ga da može sam poduzeti progon. 1. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. Mjesna nadležnost. odnosno nastaviti progon u roku od 8 dana otkad je primio obavijest. dužan poduzeti kazneni progon kad procijeni da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila određeno KD. 109. iz čega proizlazi da se kazneni postupak ne može pokrenuti bez dokaza. Suce u ova vijeća postavlja na vrijeme od četiri godine predsjednik županijskog suda uz mišljenje sudačkog vijeća iz reda sudaca koji se odlikuju iskustvom na radu u složenijim predmetima gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. ZKP produžuje se za šest mjeseci. krunskog svjedoka (o čemu se govori u poglavlju o načelu oportuniteta – nagodba s pokajnikom).26 Oštećenik ima pravo poduzeti. To znači da mogućnost pokretanja kaznenog postupka ovisi o procjeni DO o tome postoje li ili ne postoje dokazi.. onemogući pokretanje ili vođenje kaznenog postupka. 26 Istu obvezu ima i sud ako donese rješenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona. 2. Sveukupni rok trajanja pritvora u prethodnom postupku. Za predmete gore navedenih kaznenih djela stvarno i mjesno su nadležni županijski sudovi u Osijeku. - 3. uključujući pri tome sva kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija (osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oružanih snaga). zbog pogrešne procjene ili drugih razloga. Rok zadržavanja osumnjičenika produljuje se na 48 sati. Rijeci. počinjenih u vezi s djelovanjem zločinačke organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine. sprječavanja dokazivanja iz. ako je istraga produljena (čl.12 2. pravno normiranje tzv. SUPSIDIJARNI TUŽITELJ DO je. Pod osnovanom sumnjom mislimo na sumnju koja se temelji na dokazima. U istražnim centrima tih županijskih sudova ustrojavaju se posebni istražni odjeli. udruživanja za počinjenje kaznenih djela. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona. Posebne postupovne odredbe. i 3.25 Mogućnost DO da. što znači da se postupak (jer nema sudske odluke) neće pokrenuti. sud ovakvu procjenu ne mora prihvatiti. Oštećenik koji nije upoznat da DO nije poduzeo progon ili da je odustao od progona može svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadležnim sudom: 25 Kažemo mogućnost pokretanja postupka stoga što. prisile prema pravosudnom dužnosniku. Ako je u istrazi pritvor produljen prema odredbi prethodnoga stavka. . 4.

kao primjerice bliski srodnici i bračni drug oštećenika. Protutužba se može podnijeti sve do završetka glavne rasprave. Protiv osumnjičenika se kazneni postupak ne vodi. navodeći da joj je uvreda vraćena pa zahtijeva primjenu kaznenopravne sankcije i prema privatnom tužitelju. Osuđenik je osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno KD. zakonski zastupnik maloljetnog oštećenika ili oštećenika koji je lišen poslovne sposobnosti.1. gubi svojstvo ovlaštenog tužitelja. Svaki optuženik je ujedno i okrivljenik.odmah. Zakonodavac dopušta DO da do završetka glavne rasprave preuzme progon od supsidijarnog tužitelja koji. OKRIVLJENIK I NJEGOVA OBRANA 4. u ovim slučajevima.odnosno 6 mjeseci od dana kad je DO odbacio prijavu. Optuženik je osoba protiv koje je optužnica postala pravomoćna ili protiv koje je podnesena privatna tužba ili optužni prijedlog i zakazana glavna rasprava. Oštećenik koji u svojstvu supsidijarnog tužitelja vrši kazneni progon ima ista prava koja ima DO. pa stoga nije moguće da neka osoba u jednom kaznenom postupku istodobno bude smatrana okrivljenikom i osuđenikom. . 4. Iznimka je protutužba koju podnosi osoba okrivljena zbog uvrede. Brojni su u praksi slučajevi na ovaj način pokrenutih postupaka.6.u roku od 3 mjeseca od dana kad je doneseno rješenje o obustavi postupka. 3. kad DO odustane od optužbe na glavnoj raspravi. Osumnjičenik je osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je počinila KD ili sudjelovala u njemu. postoje i KD za koja se progon vrši po privatnoj tužbi. PRIVATNI TUŽITELJ Uz KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti kod kojih je. TEMELJNI POJMOVI Okrivljenikom se smatra osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. pretpostavit će se da je od tužbe odustao. Rok za podnošenje tužbe je 3 mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za KD i počinitelja. ovlašteni tužitelj DO ili supsidijarni tužitelj. u tom slučaju. . Stoga možemo kazati da je privatni tužitelj osoba koja je ovlaštena da odluči o vršenju kaznenog progona. vodi poseban postupak. Okrivljenik je i osoba s duševnim smetnjama prema kojoj se prema odredbama ZKP-a. koji je dakle.13 . 27 Isključivo u slučaju donošenja pravomoćne osuđujuće presude. dok je protiv okrivljenika kazneni postupak u tijeku. Ako uredno pozvani privatni tužitelj na raspravu ne dođe. . U tom slučaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tužbu. Privatni tužitelj može svojom izjavom tijelu pred kojim se vodi postupak odustati od privatne tužbe do završetka glavne rasprave. Zbog počinjenja ovih KD kazneni progon može vršiti isključivo privatni tužitelj. Ta je osoba najčešće oštećenik. ako je počinjeno KD za koje se progon vrši po privatnoj tužbi. osim onih koja DO pripadaju kao državnom tijelu. Okrivljenik može postati osuđenikom27 tek po završetku kaznenog postupka. jedini ovlašteni tužitelj. kako je već navedeno. no postoje i slučajevi kada to mogu biti i neke druge osobe. dok svaki okrivljenik ne mora postati optuženikom.

. Osnovne značajke postupka su da se za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provodi jedinstveni postupak i donosi jedna presuda (23/1 ZOPOKD). Postojanje ove presumpcije otklanja s okrivljenika teret dokaza jer se on smatra nevinim. kazneni postupak ne može pokrenuti.2.30 Presumpcija okrivljenikove nevinosti je predviđena Ustavom. U takvoj će situaciji sud morati donijeti oslobađajuću presudu. ali i odredbama ZKP-a. sud može izdati dovedbeni nalog (30 ZOPOKD).). pa svoju nevinost ne mora dokazivati. TKO MOŽE BITI OKRIVLJENIK? U pravilu.3 ZOPOKD).4. uvjetna osuda i sigurnosne mjere (npr. Ako se uredno pozvani predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda. 30 Nju može oboriti samo pravomoćna osuđujuća presuda. Postojanje ove pretpostavke određuje i vrstu presude koju će sud donijeti u slučaju kad. dakle osobama mlađima od 14 godina. izvršiti analiza krvi radi utvrđenja količine alkohola i sl. 28 Ovaj propis objavljen je u Narodnim novinama br. 29 Vrste kaznenopravnih sankcija koje se mogu izreći pravnim osobama su: kazne (novčane i ukidanje pravne osobe). PRESUMPCIJA OKRIVLJENIKOVE NEVINOSTI Presumpcija (pretpostavka) okrivljenikove nevinosti znači da se okrivljenika mora smatrati nevinim sve dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ta pretpostavka ne obori. a prema njemu se mogu poduzimati i neke druge radnje s ciljem utvrđivanja relevantnih činjenica (može mu se npr. Neubrojiva se osoba ne smatra krivom i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija. okrivljenik može biti svaka osoba koja je počinila KD.29 Postupak se ne može voditi prema djeci. tjelesno pregledati. uz prava koja ima kao stranka. već i mogući izvor saznanja o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. 151/03. nije sigurno je li okrivljenik počinio KD. nakon provedene glavne rasprave. Okrivljena pravna osoba može imati branitelja. osoba koja uživa kaznenoprocesni imunitet i protiv koje se. Međutim. unatoč počinjenju KD. Na okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku o obveznoj obrani (32/1. PRAVNI POLOŽAJ OKRIVLJENIKA Okrivljenik nije isključivo stranka u postupku. Stoga mu se. 4. neubrojivost se utvrđuje tijekom kaznenog postupka. npr. jer presumpcija i dalje postoji. Zakon stupa na snagu 6 mjeseci od dana objave u Narodnim novinama (objava: 24. No. postoje iznimke. predstavnik pravne osobe ima prava ali i dužnosti okrivljenika. unatoč njegovom protivljenju. Jedno od najvažnijih okrivljenikovih prava je pravo da ga se tijekom trajanja postupka smatra nevinim. Za okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlašten poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik (27/1 ZOPOKD). i pravne osobe mogu imati svojstvo okrivljenika. 4. Tako se primjerice okrivljenika može. Prema dosadašnjem uređenju pravne osobe nisu mogle imati svojstvo okrivljenika u kaznenom postupku. dakle dok se pravomoćnom osuđujućom presudom ne utvrdi da je on zaista počinitelj KD. prema novom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela28. nameću i određene obveze. No. zabrana obavljanja određenih poslova). rujna 2003. što znači da neubrojiva osoba može biti okrivljena u kaznenom postupku. Dakle.3.).14 4. dok iz načela akuzatornosti proizlazi njegovo pravo znati zbog čega se okrivljuje i koji dokazi protiv njega postoje. Zbog prihvaćanja načela kontradiktornosti okrivljeniku se mora dopustiti izjašnjavanje o svim navodima tužitelja.

Njegova je nazočnost potrebna jer je on izvor saznanja o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. ako se prema stanju stvari može očekivati izricanje kazne zatvora do 6 mjeseci. Optuženiku se može suditi u odsutnosti ako je u bijegu ili inače nije dostižan državnim tijelima. može biti i silom doveden pred sud. uvjetne osude. sestra i hranitelj). jer se radi o teškom KD koje je posebice uzbunilo javnost. sud će izdati dovedbeni nalog. pod zakonskim uvjetima. pa preko njegova iskaza sud može doći do saznanja o tim činjenicama. te da tijekom postupka neće biti pravno dužan dokazivati svoju nevinost. a postoje osobito važni razlozi 33 da mu se sudi iako je odsutan. Međutim. sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta pribavljenih izvršenjem KD. Tako bi primjerice važan razlog bila potreba da se reagira sudskom presudom. odnosno oduzimanja imovinske koristi (305/2). iako to nije pravno dužan. Žalba zadržava izvršenje rješenja. POJAM OBRANE I BRANITELJA Obranu čine sve procesne radnje kojima je cilj utvrđenje činjenica korisnih za okrivljenika. Branitelj je procesni pomoćnik okrivljenika koji mu. posvojitelj. ako postoji neki razlog koji bi uvjetovao donošenje povoljnije ili čak oslobađajuće presude. 4. ako sud smatra da njegova nazočnost nije nužna. i te kako nastojati dokazati vlastitu nevinost kako ne bi bio osuđen. novčane kazne. Iznimno. svojim pravnim znanjem i procesnom vještinom pomaže u obrani.15 Njeno postojanje jamči okrivljeniku da neće biti osuđen ako zaista sa sigurnošću nije utvrđena njegova krivnja. on će. Za branitelja se može uzeti samo odvjetnik.6. nakon proširenja sumarnog postupka na kaznena djela do 5 godina postavlja se pitanje opravdanosti ove odredbe. PRAVNI UČINAK SMRTI ILI ODSUTNOSTI OKRIVLJENIKA Okrivljenik u pravilu mora biti nazočan tijekom trajanja kaznenog postupka. Nositelj je ove funkcije okrivljenik. ako je već prije toga bio ispitan ili se očitovao o osnovanosti optužbe. te primjena onih pravnih propisa koji su za njega najpovoljniji. u postupku za KD za koje je predviđena kazna zatvora do 5 godina. glavna rasprava može se održati i bez nazočnosti optuženika koji je bio uredno pozvan i koji se očitovao u odnosu na sve točke optužbe krivim. Osoba osuđena u odsutnosti ima pravo zahtijevati obnovu postupka u roku od 1 godine od saznanja za presudu ako se u spomenutom roku pojavi pred sudom. Iznimka je provođenje tzv.5. Kazneni se postupak može obnoviti i ako je osuđena osoba već umrla. 32 33 Okrivljenik. rođak u uspravnoj liniji.31 4. kontumacijskog postupka. temeljem punomoći ili sudske odluke. ako zaključi da tužitelj raspolaže jakim dokazima o njegovoj krivnji. a nije opravdao svoj izostanak. ukoliko je rješenje doneseno protivno mišljenju tužitelja. ovkavo suđenje nije moguće prema maloljetnicima. a odvjetnika može zamijeniti 31 Što ne znači da to neće uopće činiti. U slučaju okrivljenikove smrti kazneni postupak se rješenjem obustavlja. U tom slučaju zahtjev za obnovu postupka mogu podnijeti DO i osuđeniku bliske osobe (bračni i izvanbračni drug. brat. zakonski zastupnik. . U redovitom se postupku suđenje u pravilu vrši u nazočnosti okrivljenika.32 Ako se okrivljenik ne odazove pozivu. posvojenik. Rješenje o suđenju u odsutnosti donosi vijeće nakon pribavljenog mišljenja tužitelja. Naime. Nadalje. glavna se rasprava u sumarnom postupku može održati i bez okrivljenika ako su kumulativno ispunjena 3 uvjeta (441/3): ako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta.

Naime. u pobočnoj liniji do 4° ili po tazbini do 2°.34 U ovim slučajevima: 1.16 odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom u postupku za KD za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora do 5 godina. Pred Vrhovnim sudom RH branitelj može biti samo odvjetnik. Obrana se može ostvarivati samo ako okrivljenik zna zbog čega se okrivljuje i koji dokazi postoje protiv njega. ako se postupak vodi zbog KD za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora okrivljenik mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju. kako bi se razlikovala od već spomenute obrane koja se naziva pravom obveznom obranom. a kad Vrhovni sud RH odlučuje u vijeću od 7 sudaca. okrivljenik kojem se sudi u odsutnosti mora imati branitelja čim se donese rješenje o suđenju u odsutnosti. on mora imati branitelja čim se donese rješenje o pritvoru. za vrijeme dok pritvor traje. nakon podignuća optužnice zbog KD za koje se prema zakonu može izreći 8 godina zatvora okrivljenik mora imati branitelja u vrijeme dostave optužnice.7. Ovakva se obrana u teoriji naziva nepravom obveznom obranom. 2) Stručna ili formalna obrana ostvaruje se djelatnošću branitelja.mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju. Branitelj ne može biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok. iznoseći završnu riječ) ili pismeno (podnošenjem različitih podnesaka). gluh ili nesposoban da se sam brani . ako prema svome imovnom stanju ne može podmiriti troškove obrane. ako on postavi takav zahtjev. ako je protiv okrivljenika određen pritvor. a. Sud može okrivljeniku postaviti branitelja čak i kad ne postoje navedeni uvjeti. kao i osobna. VRSTE OBRANE 1) Osobnu obranu vrši okrivljenik usmeno (iskazujući. Branitelj ne može biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili DO. osim ako je oslobođena dužnosti svjedočenja i izjavila je da neće svjedočiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok. Obvezna formalna obrana znači da okrivljenik mora imati branitelja. a posebne okolnosti slučaja to opravdavaju. na prijedlog predsjednika vijeća. 4. 4. pa će mu ga. 3. ako je optužnim aktom35 postavljen zahtjev da se utvrdi da je okrivljenik počinio KD u stanju neubrojivosti. 2. odrediti sud. može biti pismena i usmena. 5. ako je okrivljenik nijem. branitelja će postaviti tek nakon podignuća optužnice. Ako sud utvrdi postojanje spomenutih uvjeta te zahtjev okrivljenika prihvati. bračni. privatnog tužitelja ili oštećenika kao tužitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja. pa se stoga spominje i osobna pismena i osobna usmena obrana. Izuzetak postoji ako je na glavnoj raspravi očito da je okrivljenik uzeo drugog branitelja radi odugovlačenja postupka. okrivljenik mora imati branitelja nakon podizanja optužnice. 6. ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlači kazneni postupak. odnosno izvanbračni drug oštećenika. . predsjednik suda postavit će branitelja i po službenoj dužnosti za daljnji tijek postupka do pravomoćnosti presude (65/6). branitelj može biti samo odvjetnik koji nakon položenoga pravosudnog ispita ima praksu od najmanje 5 godina u pravosudnim tijelima ili odvjetničkoj pisarni. 34 Umjesto postavljenog branitelja okrivljenik uvijek može sam uzeti drugog branitelja (67/1). 35 Misli se na optužnicu ili optužni prijedlog koji podiže DO ovisno o težini počinjenog KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. Branitelj ne može biti oštećenik. predlažući dokaze. ako to sam ne učini.

Da bi branitelj mogao doista učinkovito vršiti funkciju obrane prijeko je potrebno da čim prije može pregledati spise i. poruke i razgovori okrivljenika koji se nalazi u pritvoru i branitelja. posvojitelj. zajednička obrana neće biti moguća. Tako istražni sudac može rješenjem odrediti nadziranje pisma.8. a smatra se da je obrana osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branitelja. .36 3) Višestruka obrana znači da jedan okrivljenik može imati istodobno najviše tri branitelja. Ta obrana nije dopuštena ako se protiv suokrivljenika postupak vodi zbog istog KD ili ako je to u suprotnosti s probicima njihove obrane. osim ako se on tome izričito ne protivi. vođen težnjom za učinkovitošću postupka.prikrivanje protuzakonito dobivenog novca. Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru. posvojenik. sestra i hranitelj. branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji služe pri utvrđivanju činjenica. .protudržavnog terorizma. zajedničkog branitelja. s njim slobodno i bez nadzora komunicirati. . bračni ili izvanbračni drug. Ograničenja. . Branitelja okrivljeniku. sa svrhom osiguranja učinkovite obrane. mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik. čime se onemogućuje eventualno namjerno otezanje s postupkom. To znači da sud tijekom postupka ne mora izvještavati sve. nego samo jednog branitelja. . Upravo stoga. Branitelj je ovlašten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik. srodnik u uspravnoj liniji. ako dva okrivljenika istodobno tvrde da je upravo onaj drugi počinio KD. dakle. 4.otmice. . a ne samo one koje mu idu na štetu.krivotvorenje novca.17 b.KD protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. 38 Npr.razbojništva.38 5) Materijalna obrana znači da državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku moraju utvrđivati i sve one činjenice koje okrivljeniku idu u prilog.ubojstva.37 4) Zajednička obrana znači da više (su)okrivljenika ima jednoga. OGRANIČENJA U PRAVIMA OBRANE Temeljna prava obrane.zlouporabe opojnih droga. brat. ako se postupak vodi zbog točno određenih KD i to: . ZKP predviđa da nakon podnošenja zahtjeva ovlaštenog tužitelja za pokretanje kaznenog postupka ili nakon što je istražni sudac prije donošenja rješenja o provođenju istrage poduzeo pojedine istražne radnje. U tom slučaju branitelj u postupku sudjeluje temeljem punomoći koju mu izdaje okrivljenik.dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom 36 37 Odnosno kada postavljeni branitelj bude razriješen. predviđa dosta široke mogućnosti da spomenuto pravo ograniči. ako je okrivljenik u pritvoru. a prava i dužnosti mu prestaju kad okrivljenik opozove punomoć i o tome obavijesti sud. Fakultativna formalna obrana znači da okrivljenik može. Ovaj nadzor može trajati najdulje 2 mjeseca od određivanja pritvora i može se odrediti isključivo ako su kumulativno ispunjena sljedeća 2 uvjeta: 1. Zakonodavac. . te da postupak može voditi čim je jedan od njih nazočan. Branitelji se tijekom postupka ne mogu ponavljati. . branitelj se može s njime dopisivati i razgovarati bez nadzora. . ali ne mora imati branitelja. Imat će ga isključivo onda ako ga sam angažira.

pružanje pravne pomoći uz nagradu. te zastupati stranke. posebno ako se sudi maloljetnicima. 40 «Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. Tako Zakon o odvjetništvu određuje da «Odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći…».9. Pri tome moraju postupati u skladu s Ustavom. SUD U KAZNENOM POSTUPKU a. te dužnosti čuvanja odvjetničke tajne. 41 «Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom». službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH. Općenito o sudovima 5. Suci i suci porotnici zaštićeni su materijalnopravnim.41 Imenovanje i razrješenje sudaca je u nadležnosti DSV-a. u ime RH». a Ustav. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. Odvjetništvo je u nas jedina javna služba koja osigurava pružanje pravne pomoći. 5. ako postoje osnove sumnje da ih je počinila grupa ljudi ili zločinačka organizacija. USTAVNE ODREDBE O SUDOVIMA Temeljna načela ustrojstva sudova određena su ustavnim odredbama. Neka od načela na kojima se ta služba temelji su samostalnost i neovisnost odvjetništva. te sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Odvjetnici uživaju materijalnopravni i procesnopravni imunitet. te Statutom i drugim općim aktima Odvjetničke komore. . Istodobno se određuju mogući izuzeci od ovog načela. Odvjetnici su ovlašteni pružati sve oblike pravne pomoći pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. sastavljati isprave. Ta je vlast samostalna i neovisna. ili radi zaštite privatnog života stranaka.40 a suci i procesnopravnim imunitetom. Ustav ističe načelo javnosti u radu sudova navodeći da su «…sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. OSNOVE USTROJSTVA ODVJETNIŠTVA Ustrojstvo odvjetništva regulirano je Zakonom o odvjetništvu. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je KD». 39 Predviđa se i načelo sudjelovanja građana laika u sudovanju jer u odlučivanju sudjeluju i suci porotnici. Pravo na obavljanje odvjetništva stječe se upisom u imenik odvjetnika. ili radi čuvanja vojne. niti smije «…biti pritvoren zbog KD počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda…». ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde».18 2. Sudovi su državna tijela koja u sustavu trodiobe vlasti obavljaju sudbenu vlast. To znači da odvjetnici mogu davati pravne savjete.1. zakonima. odvjetnik je dužan čuvati kao odvjetničku tajnu. stavak 2. javnog reda ili državne sigurnosti. 4. Sve što mu je stranka povjerila ili je u zastupanju stranke saznao na bilo koji način. Ustava: «Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. te precizno određuje uvjete za razrješenje od ove dužnosti. navodi da je sudačka dužnost stalna. kao i u skladu s Kodeksom odvjetničke etike. 39 Članak 119. Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja to od njega zatraži osim u slučajevima kad je to izričito predviđeno zakonom. Visina odvjetničke nagrade je određena tarifom Odvjetničke komore. kako bi se osigurala neovisnost sudaca. obvezatnost udruživanja u Odvjetničku komoru.

a najviši sud je Vrhovni sud RH. unatoč tome. POJAM I VRSTE NADLEŽNOSTI Nadležnost je zakonom određeno područje djelatnosti pojedinih sudova za rješavanje konkretnih kaznenih predmeta. ako su počinjena i KD iste težine ili značenja. misleći pri tome na svaki onaj sud u čiju nadležnost. Predmet se iz nadležnosti jednog suda može prebaciti u nadležnost drugog suda ili jedan sud može istodobno rješavati više kaznenih predmeta. U tom se slučaju ovisno o mjestu počinjenja KD ili pomoću nekog drugog kriterija mora odrediti koji će među sudovima istog ranga suditi u konkretnom slučaju. U kaznenim predmetima sude samo općinski i županijski sudovi. Upravni sud RH. rabi naziv kazneni sud.3. spada i sudovanje u kaznenim predmetima. trebali rješavati različiti sudovi. županijski i trgovački sudovi. Nadležnost suda 5. općinski.19 5. Prema težini ili značaju KD se određuje rang suda koji će postupak voditi u 1°. 2) poduzimati hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom KD počinjenih na području općinskog suda samo ako postoji bojazan da istražni sudac neće moći pravodobno poduzeti te radnje. 42 Naziv kazneni sud upotrebljavat ćemo katkad u sljedećim izlaganjima. među ostalim. . 3) obavljati druge poslove povjerene im zakonom. za njih ne mora suditi isti sud ako su KD počinjena na različitim područjima. No. STVARNA NADLEŽNOST Stvarna nadležnost kaznenog suda je takva nadležnost po kojoj sud rješava kaznene predmete određene vrste. VRSTE I USTROJSTVO SUDOVA Ustanovljenje. ili je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. 5. Postoje 3 različite vrste općinskih sudova: a. djelokrug.2. koji rješavaju predmete kod kojih se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. Razlikujemo nekoliko vrsta nadležnosti. te Vrhovni sud RH. općinski sudovi sužene nadležnosti. sastav i ustrojstvo sudova uređuju se Zakonom o sudovima. u teoriji se katkad. po općim pravilima. U našem sudskom sustavu ne postoje posebni kazneni sudovi koji bi sudovali isključivo u kaznenim predmetima. No. A/ Općinski sudovi u kaznenim predmetima su nadležni: 1) suditi u 1° za KD za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. za ove sudove.4. s obzirom na uvjete rada i opseg poslova. zatim Visoki prekršajni sud. Visoki trgovački sud RH. Zakonom se može propisati da u određenoj vrsti predmeta iz nadležnosti 2 ili više općinskih sudova s područja istoga županijskog suda rješava jedan od tih općinskih sudova.42 b. premda bi te predmete. U RH djeluju prekršajni.

4) odlučivati u postupku izvršenja kazni zatvora prema posebnim propisima (nadležnost u postupku izvršenja). 2) odlučivati o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u 1° (drugostupanjska nadležnost). C/ Vrhovni sud RH nadležan je: 1) odlučivati u 2° o žalbama protiv odluka županijskih sudova (drugostupanjska nadležnost). 3) odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima. te obavljati poslove međunarodne pravne pomoći uključivši i priznanje i izvršenje strane kaznene presude. vode i postupke prema maloljetnicima. od ovog postoji jedna iznimka. 5) provoditi postupak izručenja. osim predmeta koje rješavaju općinski sudovi proširene nadležnosti. . samostalno ili temeljem prigovora.posebna nadležnost točno određenih županijskih sudova za suđenje u predmetima organiziranog kriminala određena je ZUSKOK-om. nego će sam provesti postupak i donijeti odluku. proglasit će se nenadležnim i nakon pravomoćnosti rješenja dostaviti predmet nadležnom sudu. .posebna nadležnost točno određenih županijskih sudova za suđenje zbog ranih zločina propisana je Zakonom o sudovima. 6) rješavati o sukobu mjesne nadležnosti općinskih sudova sa svoga područja. neće predmet dostaviti tom sudu. ali i predmete kod kojih je zapriječena kazna iznad 5 godina. općinski sudovi proširene nadležnosti. koji inače mogu rješavati teže kaznene predmete koji bi manjim susjednim sudovima mogli stvoriti teškoće. silovanja. otmice. da nije stvarno nadležan. No. u slučaju vođenja postupka zbog počinjenog ubojstva na mah. koji rješavaju predmete kod kojih se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Ako sud utvrdi. 44 Nadležnost županijskog suda određena je. 43 Proširena je nadležnost određena većim općinskim sudovima u kojima su ustanovljeni posebni kazneni odjeli. neovisno o zapriječenoj kazni. 4) obavljati i druge poslove propisane zakonom. dakle mogućnost da i stvarno nenadležan sud donese pravno valjanu odluku. ili se radi o KD za koja je izričito predviđena nadležnost županijskog suda (prvostupanjska nadležnost)44. Sud tijekom kaznenog postupka mora po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu. općinski sudovi pune nadležnosti koji. a po općim bi propisima spadali u nadležnost drugih općinskih sudova. spolnog odnošaja s djetetom. zlouporabe položaja i ovlasti. 7) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom: . te KD protiv RH. To je moguće ako tijekom glavne rasprave sud ustanovi da je za suđenje nadležan niži sud. To mogu biti samo općinski sudovi u sjedištu županijskog suda. B/ Županijski sudovi su nadležni: 1) suditi u 1° za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor.20 b. 3) provoditi istragu i druge radnje u vezi s njom (istražna nadležnost). Stranke su ovlaštene da za čitavog postupka (pa i po okončanju postupka putem zzz) istaknu prigovor stvarne nenadležnosti suda.43 c. 2) odlučivati o žalbama protiv presuda donesenih u 2° kad je to dopušteno (trećestupanjska nadležnost). U tom slučaju.

temeljem zakonskih propisa. nije. što prisiljava zakonodavca da odredi dopunske (supsidijarne) kriterije. tako i mjesto na kome je nastupila posljedica. . koje se mjesto smatra mjestom počinjenja KD? 2. ili su oba izvan teritorija RH. riješeno je posebnim zakonskim propisima. kao npr. Temeljem ove teorije 2 kaznena suda i dalje ostaju mjesno nadležna.21 5. mjesno nadležnim biti određen onaj sud koji je postupak prvi započeo.47 Kriterij mjesta počinjenja KD. U kaznenom postupku prorogacija (sporazum o nadležnosti) nije dopuštena. U takvom će slučaju Vrhovni sud RH odrediti jedan od stvarno nadležnih sudova kao mjesno nadležan sud. nije mjesno nadležan. što ne rješava pitanje koji će od njih suditi u konkretnom predmetu. B/ mjesna nadležnost suda na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište (forum domicilii) određuje se ako nije poznato mjesto počinjenja KD ili je to mjesto izvan teritorija RH. Ako postupak još nije započeo. pa se mjesno nadležnim određuje u pravilu sud mjesta počinjenja (forum delicti comissi). Uz pomoć ovih kriterija mjesno će se nadležan sud određivati samo ako to nije moguće učiniti primjenom primarnog kriterija.48 C/ mjesna nadležnost suda na čijem se području okrivljenik uhiti ili se sam prijavi (forum deprehensionis) određuje se ako nije poznato mjesto počinjenja KD ni prebivalište ili boravište okrivljenika. To je mjesto počinjenja KD. međutim. a posljedica je nastupila na drugom mjestu. katkad se ovaj kriterij neće moći primijeniti. Naime.5. Po toj se teoriji mjestom počinjenja KD smatra kako mjesto na kojem je počinitelj djelovao. koje je područje svakog pojedinog suda u RH? Premda se odgovor na prvo pitanje čini jednostavnim. Predviđanje redoslijeda dopunskih kriterija osigurava se da mogućnost primjene prije navedenog kriterija isključuje primjenu poslije navedenih. 45 Prorogacija jest dogovor stranaka da im sudi sud koji za konkretan predmet. u slučaju distancijskog delikta ili ako mjesto počinjenja uopće nije poznato.45 Prema nazivu ove vrste nadležnosti može se zaključiti o temeljnome (primarnom) kriteriju za određivanje mjesno nadležnog suda. služeći se ovim kriterijem. on to nije zbog postojanja tzv. D/ mjesna nadležnost određenog suda (forum ordinatum) dolazi u obzir ako se ni jedan od spomenutih kriterija ne može primijeniti pa stoga nije moguće utvrditi koji je sud mjesno nadležan. 47 48 Zakon o područjima i sjedištima sudova.46 Drugo pitanje. Zbog značenja koje osobne okolnosti imaju u postupku prema maloljetnicima ovaj se kriterij u takvim postupcima smatra primarnim kriterijem. ili se ne zna na kojem je području počinjeno ili pokušano. To su takva KD kod kojih je počinitelj ponašanje (dakle radnju počinjenja KD) ostvario na jednom mjestu. MJESNA NADLEŽNOST Mjesnom nadležnošću rješava se koji će od više stvarno nadležnih sudova rješavati konkretan kazneni predmet. potrebno je prethodno odgovoriti na 2 pitanja: 1. Tako se mjesna nadležnost dopunski određuje ovim redoslijedom: A/ mjesna nadležnost suda koji je prvi započeo postupak (forum praeventionis) određuje se ako je KD počinjeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja. nadležnim će se smatrati sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. kojima se točno određuje područje i sjedište svakog suda u RH. dakle pitanje područja pojedinih sudova. distancijskih delikata. Da bismo. odredili mjesno nadležan sud. 46 U ovom će slučaju. jedini kriterij za određivanje mjesne nadležnosti. upotrebom supsidijarnog kriterija za rješavanje mjesne nadležnosti o kojem će još biti govora. Odgovor daju odredbe materijalnog kaznenog prava gdje se od 3 moguća rješenja prihvaća teorija ubikviteta.

S obzirom na razloge zbog kojih dolazi do delegacije nadležnosti. No. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj državi. objektivni i mješoviti. kada za to postoje naročito važni razlozi (32/3). ali je svrsishodno da taj postupak vodi neki drugi stvarno nadležan sud. a ne na području na kojem je KD počinjeno. nadležan je sud na čijem se području tiskani spis raspačava. sud je dužan po službenoj dužnosti paziti i na vlastitu mjesnu nadležnost. Fakultativna delegacija nadležnosti vrši se ako sud nadležan po općim propisima može voditi kazneni postupak.22 Posebni slučajevi određivanja mjesne nadležnosti. bolest jedinog suca).6. slučaj u kojemu svi svjedoci i okrivljenik prebivaju na području nekog drugog suda. Takva će se delegacija provesti ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi. razlikujemo 2 vrste delegirane nadležnosti – obligatornu i fakultativnu. DELEGIRANA NADLEŽNOST Delegacija nadležnosti jest prenošenje mjesne nadležnosti s mjesno nadležnog na mjesno nenadležan. ali stvarno nadležan sud. Koneksitet znači da postoji povezanost između nekoliko kaznenih predmeta. ovdje se sud može oglasiti mjesno nenadležnim samo do pravomoćnosti optužnice. Privatna tužba može se podnijeti i sudu na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište. za razliku od stvarne nadležnosti gdje je to moguće tijekom čitavog postupka. - Kao kod stvarne nadležnosti. nadležan je sud na čijem se području nalazi to pristanište. Razlozi te povezanosti mogu biti raznovrsni pa stoga razlikujemo 3 vrste koneksiteta: subjektivni. Razlozi se mogu svrstati u 2 skupine: A/ razlozi stvarne prirode (npr. Vrhovni sud RH može za postupanje u pojedinom predmetu iz nadležnosti općinskog suda. Ako je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili domaćem zrakoplovu dok se nalazi u domaćem pristaništu. Obligatorna delegacija nadležnosti vrši se kad sud koji je po općim propisima mjesno nadležan nije u mogućnosti voditi neki kazneni postupak. B/ razlozi pravne prirode (npr. Stoga se predmet (ili više predmeta) mora prenijeti u nadležnost nekog drugog suda. Svrha vremenskog ograničenja za podnošenje prigovora mjesne nenadležnosti jest onemogućavanje stranke koja zna da je sud mjesno nenadležan da prigovor podnese tek kada sud zaključi da bi kazneni postupak za nju mogao nepovoljno završiti. To znači samo do spomenutog trenutka stranke mogu istaknuti prigovor mjesne nenadležnosti. odrediti kao stvarno nadležni županijski sud. . Npr. Na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika RH. NADLEŽNOST PO KONEKSITETU Nadležnost po koneksitetu omogućuje promjenu kako mjesno tako i stvarno nadležnog suda. 5. jedini sudac mora biti izuzet. nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda odnosno zrakoplova ili domaće pristanište u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. 5. nadležan je sud na čijem je području spis tiskan. Ako je kazneno djelo počinjeno tiskom.7. U ostalim slučajevima kad je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili zrakoplovu. Poseban slučaj promjene mjesne i stvarne nadležnosti.

kao i za one koje nisu prijavile pripremanje. te za prikrivatelje i osobe koje su pomogle počinitelju nakon počinjenja KD. Takav se slučaj u materijalnom kaznenom pravu naziva sudioništvom. navodi da ako je «…za neka od KD nadležan viši. Nekoliko kaznenih predmeta.9. unatoč počinjenju jednog KD ovdje postoji jer je u počinjenju sudjelovalo nekoliko osoba. počinjenje ili počinitelja KD. A/ Ako je ista osoba okrivljena za više KD. morali rješavati različiti sudovi. po općim propisima. 3°. Ako do sukoba o nadležnosti dođe. dakle na onome što se objektivno dogodilo. SUKOB O NADLEŽNOSTI Pozitivan sukob postoji kad 2 ili više sudova drže da su nadležni u istom predmetu. u pravilu. što znači da postoji situacija u kojoj je nekoliko osoba počinilo nekoliko KD. Dakle. a za neka niži sud. temeljem zakonskih odredbi. A/ Sastav suda prvog stupnja određuje se prema težini KD u povodu kojeg se kazneni postupak vodi. nadležnost po koneksitetu je nadležnost jednog suda za nekoliko kaznenih predmeta koje bi. Dok se ne riješi sukob nadležnosti između sudova. A/ Za sve supočinitelje nadležan je.49 O spajanju postupaka odlučuje sud koji je nadležan za vođenje jedinstvenog postupka. jedinstveni postupak može se provesti samo pred višim sudom. Mješoviti koneksitet predstavlja kombinaciju subjektivnog i objektivnog koneksiteta. u pravilu. nadležan za sva KD je onaj sud koji je na zahtjev ovlaštenog tužitelja prvi započeo postupak. što znači da. Ako je za neka od tih KD nadležan viši. c. a za neka viši sud.23 Subjektivni koneksitet takva je vrsta povezanosti među kaznenim predmetima kojoj je temelj počinitelj (subjekt) KD. 5. . svaki od njih dužan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. dok negativan sukob postoji ako smatraju da u konkretnom predmetu nisu nadležni. Ovakvu situaciju u materijalnom kaznenom pravom nazivamo stjecajem. nadležan je viši sud. Sud može iz važnih razloga ili iz razloga svrhovitosti do završetka glavne rasprave odlučiti da se postupak za pojedina KD ili protiv pojedinih okrivljenika razdvoji i posebno dovrši ili preda drugome nadležnom sudu. 2° i. SASTAV SUDA U NAS Sastav suda ovisi o tome u kojem stupnju se predmet rješava.8. B/ Sud koji je nadležan za počinitelja KD nadležan je. Sud može odlučiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je više osoba okrivljeno za više KD. Pri tome suđenje može provoditi: 49 Tako se npr. razlikujemo sastav suda 1°. i za sudionike (poticatelje. a ako postupak još nije započet sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. ali samo ako između počinjenih KD postoji međusobna veza i ako postoje isti dokazi. Postupak provodi i odluku donosi zajednički neposredno viši sud. B/ Ako su za više počinjenih KD nadležni sudovi iste vrste. jedinstveni postupak može se provesti samo pred višim sudom». pomagatelje). Sastav suda 5. pa je za neka od tih KD nadležan niži. Objektivni koneksitet jest veza među kaznenim predmetima koja se temelji na KD. sud koji je kao nadležan za jednog od njih prvi započeo postupak. a za neka niži sud. eventualno. provodi se poseban postupak za rješavanje sukoba nadležnosti.

sastav suda ovisi o visini zapriječene kazne. B/ Sastav suda drugog stupnja.sudsko vijeće sastavljeno od jednog profesionalnog suca i 2 suca porotnika sudit će u slučajevima kod kojih je za KD zapriječena kazna zatvora iznad 5 godina pa do 15 godina zatvora. 2) ako se odlučuje na sjednici vijeća. U 2° sudu će suditi: 1) ako se provodi rasprava:52 . 53 Protiv 2° presude dopuštena je žalba 3° sudu samo: 1) ako je 2° sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio 1° presudu kojom je izrečena takva kazna.sudsko vijeće sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca koje će. C/ Sastav suda trećeg stupnja53 ovisi o tome koji je sud odlučivao u drugom stupnju. On ima ovlasti vijeća. članove njezine obitelji.51 . njezine službene prostorije.sudsko vijeće sastavljeno je od 2 suca i 3 suca porotnika. suditi za KD za koja je propisana kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.24 . tako i u Vrhovnom sudu ako je propisana kazna do 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (22/2).sudac općinskog suda kao pojedinac. 2) ako je 2° sud na temelju održane rasprave utvrdio činjenično stanje drukčije nego 1° sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju utemeljio svoju presudu. osim ako sastav vijeća nije propisan posebnim zakonom. zlouporabe međunarodnih znakova. zlouporabe nuklearnih tvari. Trećestupanjski sud može biti samo Vrhovni sud. tjelesne ozljede iz nehaja (sa smrtnom posljedicom). stranke se mogu suglasiti do početka glavne rasprave da glavnu raspravu u kaznenom postupku za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora do 10 godina provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac. pa razlikujemo: . neopravdane odgode povratka ratnih zarobljenika.sudsko vijeće sastavljeno od 2 profesionalna suca i 3 suca porotnika sudit će za KD za koja je zapriječena kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajnog zatvora (samo u županijskim sudovima). prisile na spolni odnošaj. koji će suditi za KD za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina (18/2). i to: 50 Osim za KD prouzročenja smrti iz nehaja.sudsko vijeće sastavljeno od 3 profesionalna suca koje će u županijskim sudovima u 2° suditi za KD za koja je zapriječena novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Vijeća u spomenutom sastavu mogu sudovati kako u općinskim (od 5 do 10 godina zatvora).50 Iznimno. koji odlučuje na sjednici vijeća. dakle profesionalni sudac. isključivo u Vrhovnom sudu. . jer ovaj sud u 1° sudi isključivo za KD za koja je zapriječena kazna zatvora iznad 10 godina ili dugotrajni zatvor (ili za točno određena KD za koja je zapriječena kazna zatvora manje od 10 godina). povrede pregovarača. 52 Rasprava će se pred 2° sudom održati «…samo ako je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja izvedu novi dokazi ili ponove već prije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu glavnu raspravu». bolesnicima i ratnim zarobljenicima. privatni stan ili prijevozno sredstvo). a u Vrhovnom sudu za KD sa propisanom kaznom do 15 godina. ugrožavanja sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom (i to prijetnjom za napad na nju. no u ovom sudu nikad neće suditi sudac pojedinac. spolnog odnošaj zlouporabom položaja i izazivanja prometne nesreće (sa prouzročenjem smrti jedne ili više osoba iz nehaja). grubog postupanja s ranjenicima. . Stranke ovu suglasnost ne mogu opozvati (18/3). 3) ako je 2° sud preinačio 1° presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim. 51 I županijski sud može biti 1° sud. teške ozljede na mah (sa smrtnom posljedicom). . Ovakvo vijeće sudit će kako u županijskim sudovima ako je propisana kazna do 10 godina zatvora (20/3). tako i u županijskim sudovima (od 10 do 15 godina zatvora).

25 - sudsko vijeće sastavljeno od 3 profesionalna suca ako je u drugom stupnju odlučivao županijski sud; - sudsko vijeće sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca ako je u drugom stupnju odlučivao Vrhovni sud RH (22/3).54 D/ Kad odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca ako je riječ o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora blaža od petnaest godina, a u vijeću sastavljenom od pet sudaca ako je riječ o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora. 5.10. NAČIN DONOŠENJA SUDSKIH ODLUKA U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naloga. Presudu donosi samo sud, a rješenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Odluke se, dakle i presude, donose nakon usmenog vijećanja i glasovanja. Vijećanje je iznošenje vlastitih mišljenja, sporazumijevanje i savjetovanje o odluci koju bi trebalo donijeti. Glasovanje je izjašnjavanje svakog pojedinog člana vijeća o svakom pitanju o kojem se raspravljalo. Predsjednik vijeća upravlja vijećanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je dužan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se glasovi razdijele na više od 2 mišljenja tako da niti jedno nema za sebe većinu glasova, pitanja će se razdvojiti i glasovanje će se ponavljati dok se ne postigne većina. Ako se na taj način ne postigne većina, odluka će se donijeti tako da će se glasovi koji su za okrivljenika najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna većina. Članovi vijeća ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijeća, ali član vijeća koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije dužan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet će se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenika najpovoljniji. Na njegov zahtjev ta će se okolnost posebno navesti u obrazloženju presude. Pri odlučivanju najprije se glasuje je li sud nadležan, je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rješavanje o glavnoj stvari. Pri odlučivanju o glavnoj stvari najprije će se glasovati je li okrivljenik počinio KD i je li za nj kriv, a nakon toga glasovat će se o kazni, drugim kaznenim sankcijama, troškovima kaznenog postupka, imovinsko-pravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. Ako je ista osoba optužena za više KD, glasovat će se o krivnji i kazni za svako KD, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva KD. Vijećanje i glasovanje obavljaju se u nejavnom zasjedanju. U prostoriji u kojoj se obavlja vijećanje i glasovanje mogu biti nazočni samo članovi vijeća i zapisničar. Odluka je donesena kad je za nju glasovala većina članova vijeća. Osuda na dugotrajni zatvor može se donijeti samo jednoglasno. d. Suci 5.11. IZUZEĆE Pravilnost sudske odluke, među ostalim, ovisi i o nepristranosti suca koji rješava konkretni kazneni predmet. Nepristranost postoji ako bi donesena odluka bila ista i kad bi druge osobe bile stranke ili ako bi u tom istom predmetu drugi sudac donio istovjetnu odluku.
54

Nepostojanje sudaca porotnika u sastavu 3° suda jasno pokazuje da ovaj sud ne može provesti raspravu i utvrđivati činjenice, već će odlučivati isključivo o pogrešnoj primjeni prava.

26 Izuzeće znači da određenom sucu, zbog razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost, u određenom kaznenom predmetu neće biti dopušteno sudjelovanje u suđenju. Razlozi za izuzeće mogu biti različiti – ovisno o tome razlikujemo isključenje od otklona (rekuzacije). Isključenje predstavlja obvezno izuzeće jer su razlozi koji dovode u sumnju nepristranost suca veoma izraženi. U takvom se slučaju sudac izuzima od bilo kakve procesne radnje u konkretnom kaznenom predmetu. Ovi razlozi izričito se određuju i već samo njihovo postojanje obvezno dovodi do odluke o izuzeću. Razlozi otklona ili rekuzacije nisu izraženi u tolikoj mjeri da bi zahtijevali da sudac odmah prekine svaku djelatnost u konkretnom predmetu. Radi se o različitim razlozima koji se, zbog svoje brojnosti, ne mogu izričito navesti, ali nadležno tijelo, ako zaključi da bi mogli utjecati na suca, ipak može donijeti odluku o izuzeću. Sudac ili sudac porotnik isključen je od obavljanja sudske dužnosti: 1) ako je oštećen KD, 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tužitelj, oštećenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, bračni drug ili srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobočnoj liniji do 4°, a po tazbini do 2°, 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tužiteljem ili oštećenikom u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja ili hranjenika, 4) ako je u tome kaznenom predmetu obavljao istražne radnje ili je sudjelovao u odlučivanju o prigovoru protiv optužnice ili je sudjelovao u postupku kao tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoćenik oštećenika odnosno tužitelja, ili je ispitan kao svjedok ili vještak. 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom ili izvanrednim pravnim lijekom. Rekuzacija kao vrsta izuzeća prihvaćena je odredbom po kojoj sudac ili sudac porotnik može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti ako se (izvan navedenih slučajeva) navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. Sudac ili sudac porotnik čim sazna da postoji koji od razloga za isključenje, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji će mu odrediti zamjenu. Ako je riječ o isključenju predsjednika suda, on će odrediti sebi zamjenika između sudaca toga suda, a ako to nije moguće, zatražit će od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu (37/1). Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon, izvijestit će o tome predsjednika suda (37/2). Izuzeće mogu tražiti i stranke (38/1). Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzeće do početka glavne rasprave, a ako su za razlog isključenja saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja (38/2). Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u žalbi ili u odgovoru na žalbu, ali najkasnije do početka sjednice tog suda (38/3). Stranka može tražiti izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda (38/4). Stranka je dužna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijašnjem zahtjevu za izuzeće koji je odbijen (38/5). O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se traži izuzeće i predsjednika suda o zahtjevu za izuzeće predsjednika vijeća, suca ili suca porotnika odluku o izuzeću donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac koje je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika između sudaca tog suda (39/1). Ako se traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda RH, odluka o izuzeću donosi se na općoj sjednica toga suda. Protiv tih odluka žalba nije dopuštena (39/2). Prije donošenja rješenja o izuzeću pribavit će se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest će se i drugi izvidi (39/3). Protiv rješenja

27 kojim se zahtjev za izuzeće prihvaća nije dopuštena žalba. Rješenje kojim se zahtjev za izuzeće odbija može se pobijati posebnom žalbom, a ako je takvo rješenje doneseno nakon podignuća optužbe, onda samo žalbom protiv presude (39/4). Ako je zahtjev za otklon podnesen nakon početka glavne rasprave ili ako u zahtjevu nije zatraženo izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda odnosno ako stranka nije u zahtjevu navela dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće, zahtjev će se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomično. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje nije dopuštena žalba. Rješenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnoj raspravi vijeće. U donošenju tog rješenja može sudjelovati sudac čije se izuzeće traži (39/5). Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je riječ o otklonu, može do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode (40).

III. TEMELJNA NAČELA KAZNENOG POSTUPKA
1. NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU KAZNNOG PROGONA KOJU VRŠI DRŽAVNI ODVJETNIK 1.1. NAČELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA Načelo oficijelnosti kaznenog progona je načelo po kojemu se kazneni progon vrši po službenoj dužnosti u javnom interesu i bez obzira na volju oštećenika. Primjenjuje se tijekom čitavog kaznenog postupka budući da bez zahtjeva tužitelja kazneni postupak ne bi mogao postojati. Funkcija progona temeljna je funkcija, bez koje nema postupanja, pa od postojanja progona ovisi i postojanje postupka.55 Budući da se progon vrši u javnom interesu, posve je razumljivo da je povjeren posebnom državnom tijelu – DO. On, dakle, po službenoj dužnosti (ex officio) vrši kazneni progon. DO ima monopol progona ako se radi o KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. Nadzor nad ovim monopolom se osigurava putem instituta supsidijarnog tužitelja. Iznimke od načela oficijelnosti su slučajevi kad se kazneni progon vrši temeljem privatne tužbe ili prijedloga oštećenika.56 1.2. NAČELO LEGALITETA I OPORTUNITETA (SVRHOVITOSTI) KAZNENOG PROGONA Za razliku od načela oficijelnosti koje odgovara na pitanje tko vrši kazneni progon, ova načela nam daju odgovor na pitanje kada se vrši kazneni progon. Načelo legaliteta kaznenog progona je takvo načelo po kojemu DO mora vršiti kazneni progon uvijek kad su ispunjeni zakonski uvjeti.57
55

U slučaju odustanka ovlaštenog tužitelja od progona, sud, makar to i ne smatrao opravdanim, mora obustaviti kazneni postupak.
56

Oštećenik može odustati od prijedloga za progon do završetka glavne rasprave. U tom gubi pravo da ponovno podnese prijedlog. Ako je sam oštećenik podnio kaznenu prijavu ili je stavio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon
57

Kad govorimo o KD u svezi s načelom legaliteta kaznenog progona, uvijek mislimo isključivo na ona KD za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. Ostala KD, dakle ona za koja se progon vrši temeljem prijedloga ili po privatnoj tužbi, nisu ili su samo uvjetno povezana s ovim načelom.

28 Načelo oportuniteta kaznenog progona je takvo načelo po kojemu DO, ako utvrdi postojanje zakonskih uvjeta, kazneni progon će vršiti samo ako zaključi da je to svrhovito (oportuno). Prema ZKP-u: «Ako Zakon drukčije ne propisuje (oportunitet), DO je dužan poduzeti kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD za koje se progoni po službenoj dužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe (načelo legaliteta)».58 Slučajevi kod kojih se progon vrši sukladno načelu oportuniteta su iznimke od načela legaliteta. Najvažniji slučajevi su: A/ Uvjetna odgoda kaznenog postupka. Osim kad mu je to po zakonu dopušteno, DO može odlučiti da odgodi početak započinjanja kaznenog progona ako je kaznena prijava podnesena za KD za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a KD je nižeg stupnja krivnje kod kojega razmjeri štetnih posljedica ne nalažu javni probitak kaznenog progona. Rješenje o odgodi početka kaznenog progona DO može donijeti samo uz prethodnu suglasnost oštećenika i privolu osumnjičenika i njegovu pripravnost da ispuni jednu ili više obveza (175/1).59 DO će prije davanja suglasnosti upozoriti oštećenika da u slučaju davanja suglasnosti na odgodu započinjanja kaznenog progona i donošenja odluke o odbacivanju kaznene prijave gubi pravo nastavka progona (175/2). Rješenje o odgodi kaznenog progona DO će dostaviti oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz upozorenje oštećeniku da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici (175/4). U slučaju kad je osumnjičenik ispunio obvezu koja mu je naložena, DO će donijeti rješenje kojim će odbaciti prijavu (175/3). B/ Nagodba s pokajnikom. Glavni DO RH može pod uvjetima i na način propisan posebnim zakonom rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka protiv osobe koja je postala pripadnikom zločinačke organizacije ako je to, razmjerno težini počinjenih KD i važnosti iskaza te osobe, važno za otkrivanje KD i članova zločinačke organizacije. Posebni zakon koji podrobnije regulira ovu materiju je Zakon o USKOK-u.60
58

Slabiji dokazi, koji bi ukazivali samo na mogućnost da je netko počinitelj KD (npr. činjenica da je netko, unatoč ograničenim primanjima, kupio skupi automobil, a u njegovu je susjedstvu upravo u to vrijeme počinjena teška krađa) nisu dovoljni za kazneni progon. Moraju postojati dokazi koji ukazuju na vjerojatnost počinjenja KD od neke osobe, postoji, dakle, viši stupanj mogućnosti – osumnjičena osoba npr, ne samo da živi u susjedstvu i kupuje skupi automobil, već je i viđena u neposrednoj blizini i u vrijeme počinjenja djela, a usto je u njezinu stanu pronađen dio ukradenog nakita.
59

Te obveze su:

1) izvršenje kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene KD, 2) uplata određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu štete žrtvama KD, 3) ispunjenje obveze zakonskoga uzdržavanja, 4) obavljanje rada za opće dobro na slobodi, 5) podvrgnuće odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima. 6) podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilničkog ponašanja uz pristanak osumnjičenika na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije.
60

Posebni uvjeti koje predviđa ZUSKOK (čl. 29.-32.) su:

Glavni državni odvjetnik može od suda iz članka 24. stavka 1. ZUSKOK-a zahtijevati donošenje rješenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postala pripadnik zločinačke organizacije: 1. protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz članka 21. ZUSKOK-a počinjeno u okvirima zločinačke organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zločinačke organizacije može osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna može ublažiti, 2. ako je iskaz te osobe razmjeran težini počinjenoga kaznenog djela i važnosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela počinjenih u okvirima zločinačke organizacije ili njihovih počinitelja, odnosno za otkrivanje i sprječavanje kaznenih djela zločinačke organizacije.

stavka 2. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da ništa što mu je poznato o pribavljenoj imovinskoj ili drugoj koristi ili prihodu. Tako npr. Nakon što se osoba iz članka 29. KZ.. 509. Zakona o kaznenom postupku. KZ. ZUSKOK-a i njegovu počinitelju prešutjeti. ovoga članka. silovanja iz članka 188. i 28/96. i 4. 52/91. stavka 1. predmetima. prijašnji život maloljetnika i njegova osobna svojstva.. b) da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja. 504. uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb. da joj ništa drugo osim onoga što će iskazati kao svjedok nije poznato u svezi s bilo kojim drugim okolnostima iz stavka 2. 61 Te su obveze: a) da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu KD. 3. 38/93. ZUSKOK-a neće prešutjeti i 4. ZKP/9762 ako na području RH kazneno djelo počini stranac koji ima prebivalište u stranoj Taj zahtjev Glavni državni odvjetnik može podnijeti na obrazloženi prijedlog Ravnatelja do zakazivanja glavne rasprave u kaznenom predmetu protiv pripadnika zločinačke organizacije. E/ Ustupanje kaznenog progona stranca. točke 1. 1. D/ Svi slučajevi kod kojih je za kazneni progon potrebno odobrenje nadležnog tijela (npr. pribavljenoj imovini ili drugoj okolnosti u svezi s kaznenim djelima iz članka 21. . d) da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade. ugrožavanja sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom iz članka 170. stavka 2. ZUSKOK-a odgovarati kao svjedok i na pitanja iako je vjerojatno da time izlaže sebe ili blisku osobu teškoj sramoti. ovoga Zakona koji je: 1. Prema čl. c) da se podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti. DO može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo KD maloljetnika ako s obzirom na težinu i narav KD i pobude iz kojih je ono počinjeno vođenje postupka i izricanje sankcije za to KD očito ne bi imalo svrhe (65 ZSM). KZ. KZ stavka 2. osim odredaba članka iz glave XXX. ⇒ Za KD za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 5 godina ili novčana kazna DO može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka iako postoji osnovana sumnja da je maloljetnik počinio KD ako smatra da ne bi bilo svrhovito da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na narav KD i okolnosti u kojima je KD počinjeno. 3. ZUSKOK-au cilju da protiv potaknute osobe bude pokrenut postupak za to djelo. maloljetnik ispuni obveze. ZUSKOK-a prema odredbi članka 238. 3. KZ. 504. organizator zločinačke organizacije. KZ. Prije podnošenja zahtjeva Ravnatelj će upozoriti osobu iz članka 29. stavka 1. DO može odluku o nepokretanju postupka uvjetovati spremnošću maloljetnika da ispuni određene obveze. spolnog odnošaja s nemoćnom osobom iz članka 189. (Postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje . KZ. 3. ⇒ Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u tijeku ili su ove sankcije pravomoćno izrečene ili je maloljetnik odlukom centra za socijalnu skrb smješten u ustanovu socijalne skrbi. st. u svezi sa čl. teškog ubojstva iz članka 91. KZ).). i 4. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da neće ništa što mu je poznato o drugom kaznenom djelu iz članka 21. DO donosi konačnu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku. ZKP. ZUSKOK-a izjasni da će u odnosu na kaznena djela iz članka 21. državni odvjetnik daje odobrenje kod fakultativno primarne primjene teritorijalnog načela (čl. počinio jedno ili više kaznenih djela ubojstva iz članka 90. KZ. 34/93. stavka 1. međunarodnog terorizma iz članka 169. stavka 2. Ravnatelj će pribaviti pisanu izjavu kojom se ta osoba obvezuje: 1. KZ. uzimanja talaca iz članka 171.. otmica zrakoplova ili broda iz članka 179. znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. ZUSKOK-a i njegovu počinitelju prešutjeti. da će kao svjedok u kaznenom postupku iskazivati istinu i da neće ništa što mu je poznato o kaznenom djelu iz članka 21. stavka 2. kod imuniteta). stavka 2. poticatelj na počinjenje kaznenog djela iz članka 21. stavka 1. stavka 1. stavka 2. stavka 1. 2.61 Nakon što. 62 Prema čl. Ne može se ispitati kao svjedok počinitelj za kojega postoje okolnosti iz članka 29. 13. stavka 1. br.29 C/ Slučajevi primjene načla svrhovitosti u postupku prema maloljetnicima.. 2.3. stavka 2. KZ i spolnog odnošaja s djetetom iz članka 192. ZKP/93. morskog i zračnog razbojništva iz članka 180. KZ. prestaje važiti stari Zakon o krivičnom postupku ("NN".

ako je oštećenik državljanin RH. 2. Tako ZKP predviđa: pozivanje optuženika na glavnu raspravu. Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru. 29. istražni sudac na prijedlog drž. zatim načelna jednakost u pravima supsidijarnog tužitelja i državnog odvjetnika. 1. sudsko vijeće na prijedlog drž. NAČELO PRAVIČNOG POSTUPKA Pravne osnove ovog načela: a) Ustav čl.30 državi. pravo istražnog suca neposredno odbiti dokazni prijedlog okrivljenika. osim ako je dano osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. glave XXXI. ZKP čl. donošenje odluke o sukobu nadležnosti bez nazočnosti stranaka. - Iznimke od načela pravičnog postupka: - međunarodnih ugovora u krivičnim stvarima). bez nazočnosti stranaka. ZKP predviđa pravo stranaka pregledati dokaze i razgledati spise.1. O ustupanju odlučuje primjenom načela svrhovitosti: državni odvjetnik (do početka postupka). . odvjentika (nakon početka glavne rasprave). Sadržaj načela pravičnog postupka: b) a) jednako postupanje prema svima.: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. poduzimanje hitnih istražnih radnji. ustupanje nije dopušteno ako se on tome protivi. koje će se primjenjivati do donošenja posebnih zakona. primjena mjera privremenog ograničavanja ustavnih prava i sloboda. b) neutraliziranje faktične nejednakosti okrivljenika suprostavljenog državi (ostvarivo kroz načelo zaštite okrivljenika) c) ravnopravni procesni položaj okrivljenika. toj državi se može ustupiti kazneni progon ako se strana država tome ne protivi. Uvjeti za ustupanje su: . NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU OBRANE I ZAŠTITU TEMELJNIH PRAVA OKRIVLJENIKA 2. 1.st. odvjetnika (tijekom istrage). Ista procesna prava kao i tužitelj osigurana su kroz ova procesna pravila: pravo nazočnosti stranaka (dakle i okrivljenika) procesnim radnjama. st. jednkost oružja). . što ukljujčuje i pravo suprostavljanja. pravo poduzimanja svih radnji koje može poduzeti protustranka (tzv. 1. ali ne i državnog odvjetnika.da se radi o kaznenom djelu za koje je zapriječena kazna zatvora do deset godina ili o kaznenom djelu ugrožavanja javnog prometa. (Postupak za izručenje okrivljenih i osuđenih osoba).: Ovaj Zakon utvrđuje pravila kojima se osigurava da nitko nedužan ne bude osuđen. a da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predviđa zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadležnim sudom. od strane države zatražit će se da u roku od 15 dana izvijesti preuzima li gonjenje. pravo izjašnjvanja osimnjičenika prije odlučivanja o istražnom zahtjevu.

ISTRAGA a) Inkvizitorni elementi istrage 1. 3.2. NAČELO RAZMJERNOSTI Ovo načelo znači sukladnost mjera ograničavanja temeljnih prava i sloboda težini kaznenog djela zbog koje se vodi postupak (apstrakni razmjer). ZKP čl. ali samo uz dopuštenje istražnog   . zabrana reformatio in peius. umjesto određivanja pritvora.: Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. svjedoku ili vještaku. NAČELA POVEZANA UZ FUNKCIJU SUĐENJA 3.1. 2.3. ne bis in idem. te sukladnost izrečenih mjera u konkretnom slučaju (konkrenti rezmjer). NAČELO ZAŠTITE OKRIVLJENIKA Ovo načelo je realizacija jednog elementa načela pravičnosti usmjerenog na uklanjanje faktične neravnopravnosti okrivljenika. isključivo on odlučuje koje će se radnje provesti. INKVIZITORNO I AKUZATORNO NAČELO I. Istražni sudac ne mora prihvatiti prijedloge stranaka o provođenju istražnih radnji (arg. iz 197/1). 3. Osobe koje su nazočne istražnim radnjama mogu predložiti istražnom sucu da postavi određena pitanja okrivljeniku.  Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage istražni sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka (196) inkvizitorna maksima. 5. 2. Istragu provodi istražni sudac. presumcija okrivljenikove nevinosti. st. st. Provođenje mjera opreza ili jamstva. 16. očekivane kazne i potrebe trajanja pritvora. Razmjer visine jamčevine s konkretnim događajem Primjena ovog načela u našem pravu: - 3. Sadržaj ovog načela čine posebna procesna pravila predviđena radi zaštite okrivljenika: 1. dakle. Pravne osnove ovog načela: Ustav čl. 2. Razmjer između pritvora i «počinjenog» kaznenog djela. 2. in dubio pro reo.: Dvojbu glede postojanja činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe kaznenog zakonodavstva sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika. 4.31 2. identitet presude i optužbe.

Optužnica se pismeno formulira i točno određuje njen sadržaj (268). 2. Nakon što je završena istraga. b) Akuzatorni elementi istrage 1. OPTUŽIVANJE Akuzatorni elementi 1. 2.stranke i oštećenik mogu u tijeku istrage stavljati istražnom sucu prijedloge da se obave pojedine istražne radnje. Okrivljenik ima pravo podnijeti prigovor protiv optužnice u roku od osam dana od dana dostave. postupak pred sudom može se voditi samo na temelju zahtjeva ovlaštenog tužitelja – optužnica (267/1). Ipak. prijedlog stranaka i oštećenika istražni sudac može odbiti. Ako se u tijeku istrage pokaže da postupak treba proširiti na drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe. Pravo istražnog suca na ispitivanje okrivljenika (225/1).istraga se vodi samo u svezi s onim kaznenim djelom i protiv onog okrivljenika na koje se odnosi rješenje o provođenju istrage (195/1). . II.okrivljenik. istražnim radnjama mogu prisustvovati stranke. Međutim. . kao i državni odvjetnik imaju pravo uvida u spise i pravo pregleda predmeta (68 i 155/5). GLAVNA RASPRAVA 63 Rješenje će se dostaviti državnom odvjetniku i okrivljeniku. osim ako postoji opasnost od odgode (198/5). 3.64 Ako se istražni sudac ne složi s istražnim zahtjevom državnog odvjetnika.(190/2).okrivljenik. 2. 64 U takvu slučaju mogu se poduzeti istražne radnje koje ne trpe odgodu. dok u slučaju kad se ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika da se obavi pojedina istražna radnja. Dakle. ali o svemu što je poduzeto mora se izvijestiti državni odvjetnik (195/2). . zatražit će da o tome odluči izvanraspravno vijeće (197/1). kao i državni odvjetnik mogu biti nazočni prilikom izvođenja istražnih radnji (198/5). istražni sudac mora obustaviti rješenjem istragu (200). Položaj stranaka u istrazi je relativno ravnopravan: . III. njegov branitelj. način izvođenja istražen radnje određuje isključivo istražni sudac.63 . . koji protiv toga rješenja imaju pravo žalbe (189/1). njegov branitelj.32 suca mogu i neposredno postavljati pitanja (198/7). što omogućuje obranu jer optuženik zna zbog čega ga se okrivljuje. . istražni će sudac o tome izvijestiti državnog odvjetnika. Načelo javnosti se ne odnosi na istragu. No ovom pravu je supotstavljeno pravo okrivljenika da ne iznosi svoju obranu niti odgovara na pitanja (225/2).rješenje o provođenju istrage koje donosi istražni sudac određeno je zahtjevom ovlaštenog tužitelja (189/1). zatražit će da o tome odluči izvanraspravno vijeće županijskog suda.kad državni odvjetnik u tijeku istrage ili nakon završene istrage izjavi da odustaje od progona. 3. Istraga se provodi samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja (188/1). Pri uručenju optužnice sud će okrivljenika poučiti o tome njegovu pravu (272/1).

Dokazni je postupak kontradiktoran.Nakon što je optužni akt pročitan. branitelj. koje je inače karakteristično za anglosaksonski. okrivljenik nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja (320/2 u svezi sa 4/3). predsjednik vijeća upitat će optuženika je li razumio optužbu. 2. zatim oštećenik.Nakon završenog dokaznog postupka slijede govori stranaka. ponovno će mu izložiti njezin sadržaj na način na koji je optuženik može najlakše razumjeti (320/1). pa optuženik (343). iako nije predložila izvođenje nekog dokaza. . Sud još uvijek ima aktivnu ulogu tijekom glavne rasprave što mu smanjuje objektivnost: . odnosno na glavnoj raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici (350/1) – identitet presude i optužbe. 2. ispitat će se na završetku dokaznog postupka. dakle akuzatorni postupak. IV. .65 .Okrivljenik ima pravo izjasniti se o optužbi (320/3). zatim protustranka. Usto.Tijekom priprema za glavnu raspravu predsjednik vijeća može i bez prijedloga stranaka narediti pribavljanje novih dokaza za glavnu raspravu (287/3). može se o tom dokazu izjasniti te sudjelovati u njegovu izvođenju. što znači da stranka.33 a) Akuzatorni elementi 1. . .Tijekom rasprave vijeće može odlučiti da se izvedu dokazi koji nisu predloženi ili od kojih je predlagatelj odustao (322/3) – inkvizitorna maksima. Prvo govori tužitelj. Ovime je kod nas uvedeno tzv. .Ako se optuženik očituje da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. glavna rasprava je javna. Ako nije. tijekom iznošenja iskaza svijedoka ili vještaka.Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj. Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja: 65 Tako npr. Ovom pravu je supotstavljeno pravo okrivljenika da ne iznosi svoju obranu niti odgovara na pitanja. osim ako optuženik drugačije ne zahtijeva (320/7). unakrsno ispitivanje (cross-examination). SKRAĆENI POSTUPAK Inkvizitorna obilježja 1. Glavna rasprava ima obilježja spora ravnopravnih stranaka pred sudom. Pri tome. njima najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. 3. b) Inkvizitorni elementi 1. a tek nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća (326/1). . sud bi tada morao donijeti odbijajuću presudu (353/2).Ako bi tijekom rasprave ovlašteni tužitelj odustao od kaznenog progona. Na glavnoj raspravi se primjenjuje načelo neposrednosti.Glavna rasprava počinje čitanjem optužnog akta (319/1). Sud ima pravo ispitivati okrivljenika (334/1). . . To znači da su ovlašteni tužitelj i okrivljenik izjednačeni u pravima. Tijek glavne rasprave određen je u skladu s akuzatorskim načelom: .

Ako se sudac za mladež ne suglasi s prijedlogom državnog odvjetnika. Kad vijeće odluči da se prema maloljetniku pokrene postupak. 2. U oba navedena slučaja radi se o inkvizitornom elementu jer sud mora voditi računa i o optužbi. uvijek se isključuje javnost (83/1 ZSM). što uvjetuje kumulaciju funkcija. temeljem sudskog rješenja.Ako državni odvjetnik nakon primitka kaznene prijave ocijeni da nema osnove zahtijevati pokretanje kaznenog postupka. Postupak se može voditi suprotno volji državnog odvjetnika.Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnove za vođenje postupka i izjavi da odustaje od postupka. obavijestit će o tome oštećenika koji može u roku od osam dana zahtijevati da vijeće za mladež višeg suda odluči o pokretanju postupka (62/1.Glavna rasprava može se održati ako i ne dođe privatni tužitelj koji ima prebivalište izvan područja suda kojem je podnesena privatna tužba ako je sudu stavio prijedlog da se glavna rasprava održi u njegovoj odsutnosti (441/2). (77/1 ZSM). Kad se sudi maloljetniku. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Inkvizitorni elementi 1.Glavna rasprava održat će se ako i ne dođe državni odvjetnik koji je uredno pozvan. To ukazuje na kumulaciju funkcija. . Kad vijeće odluči da je oštećenikov zahtjev osnovan nadležni će državni odvjetnik nastaviti postupak prema maloljetniku (76/3 ZSM).34 .2 ZSM). V. Ova mogućnost također uvjetuje kumulaciju funkcija. . 66 . nadležni će državni odvjetnik preuzeti postupak prema maloljetniku (62/3 ZSM). Kazneni postupak prema maloljetniku pokreće se za sva kaznena djela samo na zahtjev državnog odvjetnika (45/1 ZSM). zatražit će da o tome odluči vijeće za mladež višeg suda (77/2 ZSM).Ako državni odvjetnik ustanovi da nije svrhovito vođenje postupka prema maloljetniku stavit će prijedlog sucu za mladež da obustavi postupak. 3. Ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta. . što je inkvizitorni element. 4. . Kad vijeće ne prihvati prijedlog o obustavi postupka nadležni će državni odvjetnik nastaviti postupak prema maloljetniku (77/3 ZSM). Vijeće nije vezano za prijedlog državnog odvjetnika pri odlučivanju hoće li prema maloljetniku izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru (85/1 ZSM). 66 67 Razlikovati od tzv. Za kaznena djela za koja se postupa po prijedlogu ili po privatnoj tužbi postupak se može pokrenuti ako je ovlaštena osoba stavila prijedlog za pokretanje postupka nadležnom državnom odvjetniku u roku od tri mjeseca od dana kad je saznala za kazneno djelo i počinitelja (45/2 ZSM). supsidijarnog tužitelja. sudac za mladež obustavit će postupak i o tome obavijestiti oštećenika (76/1 ZSM). Oštećenik može u roku od osam dana zahtijevati da vijeće za mladež višeg suda odluči o nastavku postupka (76/2 ZSM). U tom slučaju oštećenik ima pravo na glavnoj raspravi zastupati optužbu u granicama optužnog prijedloga (441/1). 2. a već je prije toga bio ispitan ili se očitovao o osnovanosti optužbe i ako sud smatra da njegova nazočnost nije nužna (441/3). Time se osigurava djelovanje isključivo po službenoj dužnosti. Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti okrivljenika ako je uredno pozvan 67.

35 3. dakle. bolesti ili drugih važnih uzroka. C/ Nakon što je sud izrekao presudu. pročitat će se. Ako sud ne može nakon glavne rasprave istog dana izreći presudu. a prema ocjeni vijeća može se sadržaj isprava i drugih dopisa ukratko usmeno izložiti. knjige. Istina koja se utvrđuje u kaznenom postupku naziva se materijalnom istinom. . pročita zapisnik o njegovu prijašnjem ispitivanju. dolazi do formalne istine koja u svakom slučaju ne mora biti istina u materijalnom smislu. ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili znatno otežan zbog starosti. Sud. 5) ako su svjedoci ili vještaci ispitani pred istim vijećem. pridržavanjem formi postupanja. Nekoliko najvažnijih odredbi prema kojima se vidi da je u našem kaznenom postupku prihvaćeno načelo neposrednosti su: A/ Okrivljenik mora biti ispitan na glavnoj raspravi. Ako svjedok ili vještak unatoč urednom pozivu neopravdano izostane. i to bez suglasnosti stranaka (331/1). budući da ZKP predviđa i mogućnost njegovog prisilnog dovođenja (320/3). 4) ako su stranke suglasne da se umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka. Naprimjer: A/ Okrivljenik u nekim slučajevima ne mora biti nazočan glavnoj raspravi. isprave. u kaznenom postupku mora utvrditi istinu. odnosno vještaka koji nije nazočan. bez obzira je li bio pozvan ili ne.3.68 B/ Iskaz okrivljenika iznensen u istrazi može se pročitati kad optuženik na glavnoj raspravi odstupi od svojega prijašnjeg iskaza (335/1). D/ Zapisnici o očevidu.2. prepoznavanju i uzimanju otisaka prstiju i drugih dijelova tijela. o oduzimanju stvari. vijeće može naložiti da se odmah prisilno dovede (308/1). ili ne želi iskazivati (335/2). 3. odnosno reproducirati na glavnoj raspravi radi utvrđivanja njihova sadržaja. spisi i drugi dopisi kao i tehničke snimke koje služe za utvrđivanje činjenica. o pretrazi stana i osoba. ZKP predviđa i iznimke od načela neposrednosti. NAČELO NEPOSREDNOSTI SUDSKE OCJENE DOKAZA Načelo neposrednosti sudske ocjene dokaza znači da se dokazi tijekom glavne rasprave moraju ocjenjivati u njihovom izvornom (originalnom) obliku. a postupak se vodi zbog KD za koje je propisana kazna zatvora iznad 8 godina. odgodit će objavu presude najviše za 3 dana i odrediti vrijeme i mjesto objave presude (356/1). 2) ako svjedoci ili vještaci bez zakonskih razloga neće iskazivati na glavnoj raspravi. 68 Vidjeti poglavlje o pravnom učinku odsutnosti okrivljenika. 3) ako je svjedok ili vještak ispitan izvan glavne rasprave. C/ Zapisnici o iskazima svjedoka. NAČELO TRAŽENJA MATERIJALNE ISTINE «Sud i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku s jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist» (8/1). predsjednik vijeća odmah će presudu objaviti. duševno oboljele ili se ne mogu pronaći. a postupak se vodi zbog KD za koje je propisana kazna zatvora do 8 godina. suoptuženika ili već osuđenih sudionika u KD te zapisnici ili drugi dopisi o nalazu ili mišljenju vještaka mogu se prema odluci vijeća pročitati samo: 1) ako su ispitane osobe umrle. Dopisi koji imaju značenje dokaza podnose se u izvorniku (330/1). Izraz materijalna istina se koristi zato što se u postupku. odnosno pred istim predsjednikom vijeća. B/ Svjedoci i vještaci moraju biti ispitani na glavnoj raspravi.

Neke od tih odredaba su: stranke i oštećenik mogu do završetka glavne rasprave predlagati da se izvide nove činjenice i pribave novi dokazi. B/ Zabrana reformatio in peius. nove činjenice i dokazi mogu se iznositi i nakon pravomoćnosti korištenjem instituta obnove kaznenog postupka (401. . a mogu ponoviti i one prijedloge što ih je predsjednik vijeća ili vijeće prije odbilo (322/1). čime se omogućuje makar i naknadno utvrđenje važnih činjenica. D/ Beneficium novorum: iznošenje novih dokaza nije vezano rokovima.36 Formalna se istina najčešće poklapa s materijalnom istinom (ako je sud u formalnom postupku točno utvrdio činjenice). - Iznimke od načela traženja materijalne istine su naprimjer: A/ Ne bis in idem. no to ne mora uvijek biti slučaj (ako je sud formalno postupajući netočno utvrdio činjenice). ali žalitelj je dužan navesti razloge zašto ih prije nije iznio (365/4). Naime. Načelo traženja materijalne istine je načelo koje zahtijeva od zakonodavca da u pravilu izbjegava propisivanje onih formi postupanja koje bi mogle otežati utvrđenje materijalne istine u kaznenom postupku. Ako je izjavljena samo žalba u korist optuženika. a ne odnosi se na državna tijela koja u kaznenom postupku sudjeluju. nove činjenice i novi dokazi se mogu iznositi i u žalbi. Ne može se ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je oslobođena pravomoćnom presudom (11/2). 69 Tako sud može smatrati točnim iskaz nekog svjedoka iako je on suprotan usklađenim iskazima čak petorice svjedoka. Načelo traženja materijalne istine se očituje u različitim odredbama. Ona je izražena u odredbama kojima se ovlašćuje: istražni sudac da i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka (196) predsjednik vijeća može da i bez prijedloga stranaka naredi pribavljanje novih dokaza za glavnu raspravu (287/3) vijeće da na gl. Nitko ne može biti ponovno suđen za KD za koje je već bio suđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka (11/1). To znači da je u našem pravu prihvaćena slobodna ocjena dokaza koja onemogućuje sudu da sam odlučuje o vrijednosti svakog pojedinog dokaza. Načelo traženja materijalne istine vrijedi isključivo za zakonodavca. stranke mogu i na raspravi pred drugostupanjskim sudom iznositi nove dokaze i činjenice (377/4). ova tijela moraju se pridržavati zakonskih formi čak i tada kada zaključe da im te forme onemogućuju utvrđenje materijalne istine.69 B/ Načelo traženja istine izražava se prihvaćanjem inkvizitorne maksime koja ovlašćuje sud da po službenoj dužnosti i neovisno o prijedlogu stranaka utvrđuje činjenice koje smatra značajnima. presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu (381). 405/1/3). C/ Priznanje optuženika ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze (320/6). naprimjer: A/ Pravo suda i državnih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima (8/2). raspravi može izvede dokaze koji nisu predloženi ili od kojih je predlagatelj odustao (322/3).

televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi (299/3).70 mora se to dokazati pravomoćnom presudom kojom je sudac proglašen krivim za dotično KD. Prema odluci vijeća optuženik može biti udaljen iz sudnice za određeno vrijeme. U tom slučaju glavna će se rasprava dovršiti bez nazočnosti optuženika. Sud pri tome nije vezan za prijedloge tužitelja o pravnoj ocjeni djela (350/2). Ovim se sprečavaju česti i neosnovani zahtjevi kojima bi se tražila obnova postupka. a ne i na drugi način.4. ako je to potrebno radi: 1) zaštite sigurnosti i obrane RH. kojoj bi štetila javna rasprava. Prije završetka dokaznog postupka predsjednik vijeća pozvat će optuženika i izvijestiti ga o tijeku glavne rasprave. ovisno o prostornim mogućnostima sudnice. može udaljiti iz sudnice. te objavljivanje podataka kako u tijeku rasprave. a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. sudskoj raspravi mogu biti nazočne unaprijed neodređene osobe. To načelo omogućuje iznošenje onoga što se na raspravi čulo. Iznimno. Ako bi optuženik nastavio narušavati red i vrijeđati dostojanstvo suda. Iznimke od načela javnosti: Javnost se može isključiti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka. ako ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda (300/1). vijeće ga može ponovno udaljiti iz zasjedanja. Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na KD koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj. onda i sve dok traje dokazni postupak. Odredbe u kojima se očituje ovo načelo su naprimjer: A/ Glavna rasprava je javna i mogu joj biti nazočne punoljetne osobe (292/1. U našem se kaznenom postupku ovo načelo odnosi kako na sudsku raspravu (prvostupanjsku i drugostupanjsku). predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko. u sudnici se ne smiju obavljati fotografska. 2) čuvanja tajne.37 C/ Formalna dokazna teorija. ali uvijek nakon njihova ispitivanja. 70 71 Npr. a presudu će mu priopćiti predsjednik ili sudac član vijeća u nazočnosti zapisničara (300/2). presuda iz takvog postupka morala ukinuti. Tako se predviđa da ako osuđenik traži obnovu kaznenog postupka navodeći da je sudac u svezi s donesenom presudom počinio KD. televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. tako i o donesenim sudskim odlukama. . vijeće može naložiti da se iz zasjedanja uklone sve osobe koje kao slušatelji budu nazočni na glavnoj raspravi ako se mjerama za održavanje reda ne bi moglo osigurati neometano održavanje glavne rasprave. filmska. tako i na sjednice vijeća drugostupanjskog suda. primio je mito da bi donio osuđujuću presudu.72 Unatoč načelu javnosti. Isključenje javnosti protivno zakonu predstavlja apsolutno bitnu povredu odredbi kaznenog postupka. a na ponovljeno narušavanje. odnosno na glavnoj raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici (350/1). D/ Postojanje identiteta presude i optužbe. Ono znači da. Čak se i okrivljenik. Neke se činjenice mogu utvrđivati samo zakonom točno određenim dokazima. Iskaz svjedoka koji bi potvrdio primanje mita ne bi bio dovoljan za obnovu postupka. nakon opomene.2). te činjenice mogu se utvrditi i drugim dokazima (405/2). B/ Sa sjednice vijeća drugostupanjskog suda suda javnost se može isključiti samo iznimno uz uvjete propisane ZKP-om (374/5). NAČELO JAVNOSTI SUDSKE RASPRAVE Načelo javnosti je ustavno načelo pa vrijedi za sve postupke u našem pravnom sustavu. osim čuvara okrivljenika koji može biti naoružan (292/3). pa bi se u slučaju ulaganja žalbe i postojanja ovog žalbenog razloga. Osobe koje budu na glavnoj raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe. 3. 72 Međutim.71 Ako se postupak protiv njega ne može provesti zbog toga što je umro ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon.

a na zahtjev optuženika može to dopustiti i njegovu bračnom. IV. OPĆENITO O TIJEKU KAZNENOG POSTUPANJA 1. Ovo načelo vrijedi samo za sudske rasprave. Redoviti kazneni postupak vodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile KD za koje je propisana kazna iznad 5 godina zatvora. Kad se sudi maloljetniku uvijek se isključuje javnost (83/1 ZSM). oštećenika ili drugog sudionika u postupku. Skraćeni (sumarni) kazneni postupak vodi se protiv punoljetnih osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile KD za koje je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. Postupak prema maloljetnicima vodi se prema maloljetnim osobama za koje se osnovano sumnja da su počinile KD. te posebne postupke. a bez odobrenja suda ne smiju se objaviti ni podaci o tijeku postupka.1. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke. NAČELO USMENOSTI SUDSKE RASPRAVE Načelom usmenosti osigurava se takav tijek raspravljanja pred 1° i 2° sudom u kojemu će se sve izjave davati. 3. . 5) zaštite probitaka maloljetnika (293). oštećenika. Predsjednik vijeća upozorit će osobe koje budu na glavnoj raspravi iz koje je javnost isključena da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi saznale i da je odavanje tajne KD (294/3).38 3) čuvanja javnog reda i mira. postupak prema maloljetnicima. a ni donesena odluka (55/1 ZSM). Isključenje javnosti se ne odnosi na objavu presude. 4) zaštite osobnog ili obiteljskog života okrivljenika. a u vrijeme pokretanja postupka odnosno suđenja nisu navršile 23 godine života. njihove zastupnike i branitelja (294/1). NAČINI KAZNENOG POSTUPANJA Razlikujemo redoviti i sumarni postupak.5. Vijeće može dopustiti da na glavnoj raspravi iz koje je javnost isključena budu nazočne pojedine službene osobe. znanstveni i javni radnici. TIJEK KAZNENOG POSTUPKA 1. odnosno izvanbračnom drugu i njegovim bliskim srodnicima (294/2). a dokazi iznositi u usmenoj formi.

Glavna rasprava 3. Izvanredni pravni lijekovi Kazneni postupak započinje donošenjem rješenja o provođenju istrage. zadržavanje i pritvor. Ukratko govoreći. Moguće je da postupak bude obustavljen već u istrazi ili d a se postupak po žalbi i ne vodi. uhićenje. ili se . GLAVNA RASPRAVA I PRESUDA 1. jamstvo. Presuda C. 2. POZIV Poziv je pismeni nalog okrivljeniku da se u određeno vrijeme pojavi pred tijelom kaznenog postupka. mogli bismo zaključiti da redoviti kazneni postupak može proći kroz nekoliko faza. mjere opreza.2. a u pravilu završava pravomoćnošću presude. te da branitelj može biti nazočan njegovu ispitivanju. Optužnica i prigovor protiv optužnice B. Redoviti kazneni postupak može proći kroz nekoliko faza. MJERE OSIGURANJA NAZOČNOSTI OKRIVLJENIKA I DRUGE MJERE OPREZA 2. glavna rasprava s donošenjem i objavljivanjem presude. ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha može postići blažom mjerom (87/2). Kad se okrivljenik prvi put poziva. POSTUPAK O PRAVNIM LIJEKOVIMA 1.39 1. te postupanje po žalbi. Sud će prilikom odlučivanja o primjeni mjera «paziti da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom» (87/1). a po službenoj dužnosti će ukinuti mjere ili ih zamijeniti blažim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu. To su: istraga. Istraga 3. To znači da svaki postupak ne mora proći kroz sve spomenute faze. OPĆI PREGLED REDOVITOG KAZNENOG POSTUPKA A. Ako se okrivljenik ne može odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje. može se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima. OPĆENITO O MJERAMA OSIGURANJA Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika se mogu. 2. Pripreme za glavnu raspravu 2. Redoviti pravni lijekovi 2. Predistražni postupak 2. Danas u njih spadaju: poziv. PRETHODNI POSTUPAK 1. dovođenje. poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja.2. pod zakonskim uvjetima. upotrijebiti u različitim stadijima kaznenog postupka. optuživanje.1.

3. Radi se dakle o mjerama supstitucije. a nakon podizanja optužnice ili optužnog prijedloga pa do pravomoćnosti presude – vijeće ili sudac pojedinac (90/5) . težom mjerom ili pritvorom (90/1). 2) zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja. Mjere opreza mogu biti naložene tijekom cijeloga kaznenog postupka. 6) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice. čime se izbjegava određivanje najteže mjere osiguranja. Prilikom njihove upotrebe će se okrivljenik upozoriti da se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere. Mjere opreza jesu: 1) zabrana napuštanja boravišta. Prema potrebi sud može naložiti tjelesni pregled ili vještačenje radi provjere postojanja gore navedenih okolnosti. Prije započinjanja kaznenog postupka i tijekom istrage mjere opreza nalaže i ukida istražni sudac. i to u bilo kojem od ovih slučajeva: A/ ako je doneseno rješenje o pritvoru. Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na nesmetano općenje s braniteljem (90/4). dovest će se prisilno. 7) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom (90/2). Dovedbeni nalog izvršavaju redarstvene vlasti. 5) zabrana poduzimanja određene poslovne aktivnosti. DOVOĐENJE Dovođenje je mjera prisile prema okrivljeniku kojom se on silom dovodi pred sud. pripadnika redarstvene vlasti i pripadnika pravosudne policije neće se izdavati dovedbeni nalog.4. Sud može izdati dovedbeni nalog. 3) obveza okrivljenika da se povremeno javlja određenoj osobi ili državnom tijelu. C/ ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva. Zabrana obavljanja poslovne aktivnosti može obuhvatiti i zakonitu profesionalnu djelatnost ako se postupak vodi zbog KD počinjenog u okviru te djelatnosti (90/3). odnosno ustanove da ih dovede. Protiv vojnih osoba. a svoj izostanak ne opravda. djecom. 4) zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. a iz okolnosti očito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv. bračnim ili izvanbračnim drugom. MJERE OPREZA Mjere opreza su mjere određene zakonom koje se primjenjuju u slučajevima u kojima bi se mogao odrediti pritvor. B/ ako uredno pozvani okrivljenik ne dođe. Mjerama opreza ne može se ograničiti pravo okrivljenika na vlastiti stan. roditeljima. Ako okrivljenik to odbije. ta mjera može zamijeniti drugom mjerom opreza. posvojenikom ili posvojiteljem osim ako se postupak vodi zbog KD počinjenog na štetu nekog od tih osoba. Osoba kojoj je povjereno izvršenje naloga predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da pođe s njom.40 njegovo ispitivanje može odgoditi. već će se zatražiti od njihova zapovjedništva. te pravo na nesmetane veze s ukućanima. 2. koje su vezane uz pritvor. 2.

UHIĆENJE Uhićenje. a izostanak ne opravda. dragocjenosti. svatko smije spriječiti bijeg osobe zatečene u KD za koje se progoni po službenoj dužnosti.5.41 Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba. te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje jamstvo. u slučaju vjerojatnosti da je počinjeno kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prometa. rješenjem će se. o tome se mora izvijestiti jedno od tih tijela. Jamčevina se sastoji u polaganju gotovog novca. mogu i bez sudskog naloga obaviti samo redarstvene vlasti. a ovlaštenje za to imaju prema ovim osobama: A/ protiv koje izvršavaju dovedbeni nalog. unatoč danom jamstvu. Redarstvena vlast koja je. odnosno sudac pojedinac ili vijeće. JAMSTVO Jamstvo je. odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja kaznenog postupka neće pobjeći. dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obvezi jedne ili više osoba da će u slučaju bijega okrivljenika platiti utvrđeni iznos jamstva. 2. Osoba spriječena u bijegu se mora odmah dovesti istražnom sucu ili redarstvenim vlastima. Ako je presudom izrečena kazna zatvora. a hipoteka skida. kao i mjere opreza. B/ protiv koje treba izvršiti rješenje o pritvoru. a najdulje do pravomoćnosti presude. predviđeno kao supstitucija pritvoru. osobne i obiteljske prilike okrivljenika. Mjere će se ukinuti i prije proteka roka od 2 mjeseca ako je za njima prestala potreba ili ako više nema zakonskih uvjeta za njihovu primjenu (90/6). ali samo kad postoji i neki od razloga za određivanje pritvora. Zatečena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela. odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zatečena pod okolnostima koje upućuju na to da je upravo ona počinila kazneno djelo. Ako okrivljenik pobjegne. jamstvo prestaje kad osuđenik stupi na izdržavanje kazne. oduzeti dozvolu za upravljanje motornim vozilom od osobe za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj (90/9). a ako to nije moguće. Redarstvene su vlasti dužne o uhićenju . vrijednosnih papira. oduzimanje slobode nekoj osobi zbog sumnje da je počinila KD. odrediti pritvor ako na uredan poziv ne dođe. vrijednosni papiri ili druge pokretnine vraćaju se. Svaka 2 mjeseca istražni sudac. Položena jamčevina. sukladno propisima. izašla na mjesto događaja može privremeno. ako se sprema pobjeći ili ako postoji neka druga zakonska osnova da se protiv njega odredi pritvor.6. a najdulje do tri dana. osim ako to s obzirom na okolnosti uhićenja nije nikako moguće. U tom slučaju jamstvo se ukida. No. odrediti kome će pripasti vrijednost dana kao jamčevina. D/ za koju postoje osnove sumnje da je počinila KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. C/ zatečenima u KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. Okrivljenik protiv kojeg treba odrediti pritvor ili je pritvor protiv njega već određen zbog bojazni da će okrivljenik pobjeći može se ostaviti na slobodi. 2. Uhićenje vrše redarstvene vlasti. Prilikom uhićenja uhićenika se mora odmah izvijestiti o razlozima uhićenja. Jamčevina uvijek glasi na svotu novca koja se određuje s obzirom na težinu KD. a sam okrivljenik obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. Protiv okrivljenika će se. ispitat će po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerama opreza. te ih rješenjem produljiti ili ukinuti ako one više nisu potrebne. Na isti se način postupa i kad kazneni postupak pravomoćno završi rješenjem o obustavi postupka ili presudom.

osim ako se on tome protivi. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog. ⇒ Ako se radi o zadržavanju od 24 sata (slučajevi pod B i C) istražni sudac može iznimno. Redarstvene vlasti moraju uhićenika odmah. provjere alibija. prikupljanja podataka o dokazima. KZ.ako su glede uhićenika prikupljene obavijesti o drugom KD. 32. 54. - C/ Temeljem ponovnog rješenja o zadržavanju za još 24 sata koje istražni sudac može donijeti ako su ispunjeni već navedeni uvjeti uz jedan dodatni .7. Cilj: osigurati vrijeme državnom odvjetniku za formaliziranje progona. 2. ali samo u zakonom određeni slučajevima i za točno određeno vrijeme. . jedan dan po ponovnom rješenju istražnog suca. jedan dan po rješenju istražnog suca. sakriti. Zakona o policiji i čl.42 obavijestiti obitelj uhićenika u roku od 24 sata. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog. ili ako postoji osnovana sumnja da će uništiti. ako postoje razlozi za određivanje pritvora. Eventualna primjena sile prilikom uhićenja mora biti u skladu s načelo razmjernosti. Zakašnjenje moraju posebno obrazložiti. ako DO protiv uhićenika još nije podnio istražni zahtjev. te još jedan dan 73 74 75 Cilj: omogućavanje polcijskih izvida.-59. ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhićenik počinio KD koje mu se stavlja na teret. ZADRŽAVANJE Uhićenik se može zadržati nakon uhićenja i prije nego što je doneseno rješenje o određivanju pritvora. A/ Redarstvene vlasti mogu zadržati uhićenika do 24 sata bez donošenja formalne odluke i bez bilo kakva obrazloženja. ako se radi o kaznenim djelima iz članka 181. na prijedlog redarstvenih vlasti ili državnog odvjetnika odrediti da se uhićenik zadrži kod policije (umjesto u okružnom zatvoru). Ako državni odvjetnik do isteka roka od četrdeset osam sati ne podnese istražni zahtjev.74 koje istražni sudac može donijeti: po službenoj dužnosti ili na prijedlog DO: ako postoji osnovana sumnja da je uhićenik počinio KD koje mu se stavlja na teret. što je regulirano odredbama čl. sudionike ili prikrivače.). B/ Istražni sudac može pisanim i obrazloženim rješenjem odrediti da se uhićenik koji mu je doveden zadrži do 24 sata (istražno zadržavanje)73. D/ Temeljem rješenja o zadržavanju uhićenika do 48 sati (preventivno zadržavanje). uhićenik će se pustiti na slobodu (98/2). O uhićenju će se obavijestiti i nadležno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih članova obitelji uhićenika o kojima se on brine. ZKP za koje je moguće izreći kaznu zatvora preko pet godina. a najkasnije u roku od 24 sata dovesti istražnom sucu ili ga pustiti na slobodu. te otklanjanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. ne može se utvrditi njezina istovjetnost i dr. zadržavanje je potrebno radi utvrđivanja istovjetnosti. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke. ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će uhićenik pobjeći (krije se.75 Zadržavanje može trajati najduže 4 dana – jedan dan (24 sata) kod policije. ako su ispunjeni ovi uvjeti: postoji prijedlog redarstvene vlasti ili DO za određivanje ove mjere.

prema podacima kojima raspolaže sud. silovanja. sud može okrivljeniku odrediti pritvor (fakultativni pritvor): 1) ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se. Protiv toga rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od dvadesetčetiri sata. donijet će rješenje kojim se prijedlog odbija i uhićenik pušta na slobodu. vodit će se računa o razmjeru između težine počinjenoga KD. Osnove za određivanje pritvora. Zakonodavac razlikuje obligatorni od fakultativnog pritvora. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika da se uhićenik zadrži. Na rješenje istražnog suca moguće je izjaviti žalbu. kazne koja se. otmice. PRITVOR Pritvor može biti određen samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom. ne može se utvrditi njezina istovjetnost i dr.). Istražni sudac će uhićenika zadržati do donošenja odluke nadležnog suda o istražnom zahtjevu i pritvoru. 3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti KD ili da će dovršiti pokušano KD ili da će počiniti KD kojim prijeti (samo ako postoji opasnost od počinjenja KD protiv imovine ili drugoga KD za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od 3 godine ili težu kaznu) . Sudbena tijela pred kojima se vodi postupak postupat će u predmetima u kojima je određen pritvor posebno žurno. neposrednu optužnicu ili optužni prijedlog i zatražio određivanje pritvora. zlouporabe položaja ili ovlasti. terorizma. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće odmah po njezinu primitku (99/2). iznude.iteracijska opasnost. te po službenoj dužnosti paziti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za pritvor i u tom slučaju ga odmah ukinuti. Pritvor se mora odrediti (obvezni ili obligatorni pritvor) protiv okrivljenika kojem je izrečena kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna. Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD. Ako je DO podnio istražni zahtjev. razbojništva. sudionike ili prikrivače . 2. 4) ako su u pitanju KD: ubojstva. Pri odlučivanju o pritvoru. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće u daljnjem roku od dvadesetčetiri sata (99/1). a ne postoje uvjeti za obvezni pritvor. uhićenik se mora odmah pustiti na slobodu. posebno o njegovu trajanju. Žalba ne zadržava izvršenje nijednog od ovih rješenja. ako je to neophodno zbog posebno teških okolnosti KD (102/1). izvijestit će odmah o tome istražnog suca koji je odredio zadržavanje. 2) ako postoji osnovana sumnja da će uništiti. Uhićenik ima pravo žalbe protiv rješenja o zadržavanju za vrijeme trajanja te mjere. sakriti. udruživanja za počinjenje KD ili kojeg drugog KD za koje je propisana kazna zatvora od 12 godina ili teža kazna. može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja pritvora. zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.koluzijska opasnost.8. . odnosno o pritvoru nakon podignute neposredne optužnice ili optužnog prijedloga. zlouporabe opojnih droga. Ako nadležna sudbena vlast ne odredi pritvor u roku od 72 sata od kada je istekao rok na koji je zadržavanje određeno. pritvor se mora ukinuti i pritvorenika pustiti na slobodu (101). izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke.43 temeljem odredaba o zadržavanju tijekom 48 sati koje ne može trajati duže od 24 sata ako je uhićenik već prije bio zadržan rješenjem istražnog suca. Čim prestanu razlozi zbog kojih je pritvor određen.

pozivaju se DO i branitelj. U slučaju kad se istraga ne vodi pritvor određen rješenjem istražnog suca može trajati najdulje mjesec dana. Tijekom sjednice vijeća vodi se zapisnik koji se prilaže spisu predmeta zajedno s rješenjem kojim je vijeće odlučilo o pritvoru (105). Na sjednicu vijeća na kojoj se nakon predaje optužnice ispituje postoje li razlozi za pritvor. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage pritvor određuje i ukida istražni sudac na prijedlog DO ili po službenoj dužnosti. donijet će rješenje kojim se njegov prijedlog odbija. Kad odlučuje o žalbi protiv presude. Kad sudbeno vijeće koje odlučujući o izvanrednim pravnim lijekovima ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Trajanje pritvora. Žalba ne zadržava izvršenje. Nakon podnošenja optužnice ili optužnog prijedloga sudu izvan glavne rasprave do pravomoćnosti presude pritvor određuje. odnosno pritvorenik. Za trajanja glavne rasprave i do objave presude pritvor određuje. Sjednica vijeća održat će se i ako uredno pozvane osobe ne dođu na sjednicu. Pritvor se određuje pisanim rješenjem nadležne sudbene vlasti. pisane podneske i prilože važnu dokumentaciju. odnosno na kojoj se odlučuje o određivanju. a o njoj odlučuje izvanraspravno vijeće u roku od 48 sati. a nisu protekli rokovi o maksimalnom trajanju pritvora. do njezina podnošenja sudu. daju potrebna obrazloženja.44 5) ako okrivljenik. a po ocjeni vijeća i okrivljenik. U takvu slučaju DO ima pravo žalbe u roku od 48 sati. izbjegava doći na glavnu raspravu (102/3). sud može odrediti kućni pritvor ako se svrha određivanja pritvora može postići zabranom da se osoba udaljuje iz stana ili drugog prostora u kojemu boravi. može odrediti pritvor ako postoje razlozi za njega. . Istražni sudac određuje i ukida pritvor na prijedlog DO ili po službenoj dužnosti u slučaju kad provodi pojedine istražne radnje u skraćenom postupku ili kad je DO zatražio suglasnost za podignuće optužnice bez provođenja istrage. pritvor određuje. Kućni pritvor. produljuje i ukida izvanrspravno vijeće. Vijeće će prilikom donošenja odluke o pritvoru uzeti u razgledavanje i dopise i dokumentaciju koja u sud pristigne do početka sjednice. a koje stranke dostave vijeću poštom ili na drugi način. ukidanju ili produljenju pritvora. iako uredno pozvan. odrediti primjenu vanjskoga elektroničkog ili video nadzora za vrijeme trajanja kućnog pritvora na svim otvorima stana ili drugog prostora u kojem boravi. ili ako okrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno primili poziv zbog toga jer su promijenili boravište ne obavijestivši o tome sud ili zbog toga što dostava nije bila moguća zbog njihove nedostupnosti. Kad postoje opći uvjeti za pritvor. produljuje i ukida vijeće ili sudac pojedinac pred kojim se rasprava vodi. uz suglasnost osobe. produljuje i ukida žalbeno vijeće. Vijeće Vrhovnog suda RH može produljiti rokove trajanja pritvora (109/3). Rješenjem o određivanju kućnog pritvora sud može. O prijedlogu DO da se odredi pritvor istražni sudac odlučuje odmah a najkasnije u roku od 24 sata. Kad se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO za određivanje ili ukidanje pritvora. Vijeće će omogućiti strankama da usmeno izlože svoja stajališta važna za donošenje odluke o pritvoru. Sudbena vlast nadležna za određivanje i ukidanje pritvora.

pritvor produljiti za još najviše 3 mjeseca. trajanje pritvora produljiti najviše do 6 mjeseci. u slučaju kada je 1° presuda ukinuta. U vrijeme trajanja pritvora uračunava se svako lišenje slobode. Do donošenja presude suda 1°. na obrazloženi prijedlog DO. izbjegava doći na glavnu raspravu može trajati najdulje mjesec dana (108/2). pritvor može trajati do pravomoćnosti presude. 3 godine ako se za KD može izreći kazna dugotrajnog zatvora. uvjetna osuda ili sudska opomena (107a). Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje. i istekom tog roka pritvorenik se ima odmah pustiti na slobodu (106/1-4). pritvor može trajati do pravomoćnosti presude. a za ostala KD. te ga rješenjem produljiti ili ukinuti. iako uredno pozvan. ali ne dulje od 60 dana (106/5). Nakon podnošenja optužnice. ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu mjere pritvora. odnosno za 1/4 u ostalim slučajevima. nakon isteka ovog roka. ukupno trajanje pritvora do njezine pravomoćnosti može se produljiti za 1/6 u slučaju kad se može za KD izreći kazna zatvora do 8 godina. pritvor može trajati najdulje: 6 mjeseci ako se za KD može izreći kazna zatvora do 3 godine. Vijeće će svaka 2 mjeseca. U skraćenom postupku od predaje optužnog prijedloga do završetka glavne rasprave. optužnoga prijedloga ili prijedloga da se optužnica podigne bez istrage. Produljenje ovih rokova. najviše za 1 godinu. Ako se istraga vodi. Ukupno trajanje pritvora u istrazi. Vrhovni sud RH može. vijeće je dužno svakih mjesec dana ispitati postoje li razlozi za pritvor. računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o pritvoru. 1 godinu i 6 mjeseci ako se za KD može izreći kazna zatvora do 8 godina. pritvor može trajati onoliko koliko je potrebno da se provedu istražne radnje. ali najdulje 3 mjeseca. Ograničenja: . izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke.45 U istrazi. 2 godine ako se za KD može izreći kazna zatvora preko 8 godina. U svakom slučaju pritvor će se ukinuti i pritvorenik pustiti na slobodu kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ili se optužba odbija ili je okrivljeniku izrečena novčana kazna. Od dana donošenja 2° presude protiv koje je dopuštena žalba. . računajući i vrijeme trajanja lišenja slobode prije donošenja rješenja o pritvoru. sakriti.Pritvor određen zbog osnovane sumnja da će uništiti. a najkasnije do završetka glavne rasprave (108/1). sudionike ili prikrivače ukinut će se čim budu prikupljeni. vijeće može.Pritvor određen protiv okrivljenika koji. vijeće može pritvor tijekom istrage produljiti za još najviše 2 mjeseca. Iz opravdanih razloga na prijedlog istražnog suca ili DO. do izricanja nepravomoćne presude. Pritvor određen rješenjem istražnog suca ili pritvor koji je prvi puta određen tijekom istrage odlukom vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. 1 godinu dana ako se za KD može izreći kazna zatvora do 5 godina. ne može prijeći 6 mjeseci. . u postupku za KD za koja se može izreći kazna zatvora do 8 godina. U predmetima u kojima je donesena nepravomoćna presuda. a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora. odnosno izvedeni dokazi zbog čijeg je osiguranja pritvor određen. Prije podnošenja optužnog prijedloga u skraćenom postupku.

produljenju ili ukidanju pritvora donijelo vijeće. Zastarijevanje tog prava počinje teći od dana objave oglasa (138b). Ako je stvar podložna kvaru ili je njezino čuvanje vezano sa znatnim troškovima. O žalbi podnesenoj protiv rješenja suca pojedinca i istražnog suca odlučuje izvanraspravno vijeće. donijet će se odluka da stvar postaje vlasništvo RH. Vlasnik stvari ima pravo u parnici tražiti povrat stvari ili novca dobivenog od prodaje stvari. a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne (109). 3. 3. Konsenzualnost se u našem kaznenom postupku očituje kroz slijedeće zakonske odredbe:     primjena načela svrhovitosti kaznenog progona donošenje presude na zahtjev stranaka u istrazi odredbe o krunskom svjedoku sporazumijevanje ovlaštenog tužitelja i okrivljenika o optužbi u skraćenom postupku:  pozitivno očitovanje optuženika o svim točkama optužbe i o predloženoj sankciji na glavnoj raspravi postupak za izdavanje kaznenog naloga dogovor stranaka o sastavu suda. ostat će u pritvoru do upućivanja na uzdržavanje kazne. . Ako je riječ o stvarima veće vrijednosti. Tako će se postupiti i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom počinitelju KD (138a). POSTUPANJE S SUMNJIVIM STVARIMA Nađe li se kod okrivljenika tuđa stvar. ona će se prodati prema odredbama koje važe za ovršni postupak. a novac predati na čuvanje banci. Vijeće će donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati (110). dogovor (potencijalnih) stranaka o načinu izbjegavanja ili okončanja kaznenog postupka. objava se može obaviti i preko dnevnih listova.46 Okrivljenik koji se nalazi u pritvoru. Žalbu protiv rješenja kojim se određuje. produljenju ili ukidanju pritvora ne zadržava njegovo izvršenje. Ako se tijekom 1 godine nitko ne javi za stvari ili novac dobiven od prodaje stvari. tijelo koje vodi postupak opisat će tu stvar i opis objaviti na ploči tijela jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem području okrivljenik živi i na čijem je području KD počinjeno. Kad je rješenje o određivanju. Novac dobiven prodajom unosi se u proračunska sredstva. odnosno da se novac unosi u proračunska sredstva. a presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora je postala pravomoćna. njegov branitelj i DO u roku od 2 dana. Žalba protiv rješenja o određivanju. U oglasu će se pozvati vlasnik da se javi u roku od 1 godine od dana objave oglasa jer će se inače stvar prodati. o žalbi protiv rješenja odlučuje vijeće višeg suda. KONSENZUALNOST U KAZNENOM POSTUPKU Pod pojmom konsenzualnosti podrazunijevamo suglasnost. a ne zna se čija je. produljuje ili ukida pritvor mogu podnijeti okrivljenik.

to će mu omogućiti podizanje tzv. 4. temeljem. KAZNENA PRIJAVA Kaznena je prijava obavijest o počinjenju KD. koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali. da se otkriju i osiguraju tragovi KD i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te da prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka (177/1). Ako vlasnik nije poznat. kaznene prijave. DO temeljem kaznene prijave može: 1) donijeti obrazloženo rješenje o odbacivanju prijave ako iz same prijave proistječe da prijavljeno KD nije KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. Policija je dužna djelovati: a) ako postoje osnove sumnje da je počinjeno KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. Građani trebaju prijaviti KD za koja se progoni po službenoj dužnosti. a osobito ako je počinitelj nepoznat. 2) ako DO iz same prijave ne može ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove da može odlučiti hoće li zahtijevati provođenje istrage ili ako je do DO samo dopro glas da je počinjeno KD. b) ako to od nje zahtijeva DO. 4. izvijestit će oštećenika u roku od 8 dana. izvijestit će i to tijelo. O odbacivanju prijave te o razlozima za to DO. 3) samostalno prikupljati podatke (neformalno ispitivanje osoba i formalno ispitivanje osumnjičenika). ako to ne može poduzeti sam ili preko drugih tijela. .1. zahtijevati od redarstvenih vlasti da prikupe potrebne obavijesti i poduzmu druge mjere radi otkrivanja KD i počinitelja. a eventualno i o počinitelju. neposredne optužnice. PREDISTRAŽNI POSTUPAK 4. da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne. 5) predložiti istražnom sucu da se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na KD za koje je propisana kazna zatvora do 15 godina i na počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice. Ako prijedlog bude prihvaćen. ti će se predmeti vratiti posjedniku čim se ustanove da ne postoje razlozi za njihovo oduzimanje (138c). redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj KD. Sva tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti KD za koja se progoni po službenoj dužnosti. a ako su redarstvene vlasti podnijele prijavu.47 Predmeti koji su tijekom kaznenog postupka privremeno oduzeti vratit će se vlasniku. 4) podnijeti istražni zahtjev ako. IZVIDI KD Izvidi KD su djelatnost policije i DO prije početka kaznenog postupka kojoj je svrha osnove sumnje pretvoriti u osnovanu sumnju kako bi se omogućilo pokretanje kaznenog postupka. ako je nastupila zastara ili je KD obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili kazneni progon ili ako ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik počinio prijavljeno KD. upućena DO neposredno ili posredno. DO će. zaključi da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila KD.2.

redarstvene će vlasti osumnjičeniku omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika koju za područje županije sastavlja Hrvatska odvjetnička komora i dostavlja nadležnim policijskim upravama uz izvješće županijskom sudu. Ako osumnjičenik ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne dođe. a najkasnije do 3 sata od kada je osumnjičenik izjavio da želi uzeti branitelja. . osoba i prtljage. snimati ga. blokada. U prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti ne mogu građane ispitivati u svojstvu okrivljenika. prikupljati obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja ili s prikrivanjem svojstva policijskog službenika. putem tajnog izvjestitelja. Od osobe u pritvoru mogu se i bez privole uzeti uzorci sline ili dlake radi analize temeljitoga genetskog materijala potrebnog u tu svrhu (179). Redarstvene vlasti mogu radi utvrđivanja istovjetnosti osumnjičenika. u nazočnosti odgovorne osobe obaviti pregled određenih objekata i prostorija državnih tijela. Osoba koja se odazvala pozivu ili osumnjičenik koji je bio prisilno doveden. redarstvene vlasti mogu nastaviti s prikupljanjem obavijesti od osumnjičenika ili s poduzimanjem mjere pretrage stana. protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.48 Redarstvene vlasti mogu tražiti potrebne obavijesti od građana. zasjeda. C/ Utvrđivanje istovjetnosti osumnjičenika. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava. protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa počinjena na štetu djece ili maloljetnika i protiv Oružanih snaga RH za koja je propisana kazna od 5 ili više godina zatvora. Ove mjere mogu se odrediti za KD: 1. pratnja. Redarstvene vlasti mogu pozivati građane. pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u određenu njihovu dokumentaciju i podatke. a upozorit će se da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. na temelju pisanog prijedloga. za prijeko potrebno vrijeme nadzirati i ograničiti kretanje određenih osoba na određenom prostoru (promatranje. odobrio istražni sudac ili predsjednik vijeća. Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih KD iste osobe. ali samo ako im je to. nadzor prijenosa stvari i dr. Na osumnjičenikov zahtjev. ne može se ponovno pozivati zbog istog razloga (177/3).). Zapisnici redarstvenih vlasti o iskazu osumnjičenika u nazočnosti branitelja mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku (177/5). u nazočnosti istražnog suca ili branitelja kojeg su odabrale pritvorene osobe (177/4). od pravne osobe koja pruža telekomunikacijske usluge zatražiti provjeru istovjetnosti telekomunikacijskih adresa koje su u određenom razdoblju uspostavile vezu. uzimati mu otiske prstiju. te poduzeti druge potrebne mjere i radnje (177/2). analiziranje glasa. protiv RH. racija. D/ Posebni izvidi kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda. primijeniti poligrafsko testiranje. poduzeti potrebne mjere u svezi s utvrđivanjem istovjetnosti osoba i predmeta. Na takav način će redarstvene vlasti postupiti i prema okrivljeniku kod kojeg se ima provesti pretraga stana. B/ Posebni slučajevi iskazivanja osumnjičenika policiji. U prikupljanju obavijesti redarstvene će vlasti osumnjičenika upozoriti zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega. Važnije djelatnosti tijekom izvida KD: A/ Pozivanje građana. raspisati potragu za osobom i stvarima. Prisilno se može dovesti osumnjičenik koji se nije odazvao pozivu samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva. njezinih sudionika ili KD drugih osoba. obavijesti se mogu prikupljati i od osoba koje su u pritvoru. DO ima pravo biti nazočan ispitivanju. klopka. svjedoka ili vještaka. a odbije dati obavijesti. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne može doći. redarstvene će mu vlasti omogućiti da uzme branitelja i u tu svrhu zastati s prikupljanjem obavijesti od osumnjičenika do dolaska branitelja. Vrijeme zastajanja redarstvenih vlasti u prikupljanju obavijesti ili pretrazi stana ne računa se u zakonski rok privođenja istražnom sucu. a po odobrenju istražnog suca i objaviti osumnjičenikovu sliku.

a za koje postoje osnove sumnje da ih je počinila grupa ljudi ili zločinačka organizacija. prisile prema pravosudnom dužnosniku.. 2. i 5.77 76 Izvršenje mjere uporabe prikrivenih istražitelja (točka 4. Opći uvjeti. odnosno ako podaci i obavijesti pribavljeni primjenom poduzetih mjera nisu potrebni za kazneni postupak. poruke i razgovori okrivljenika i branitelja nadziru. 4) uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika. O neslaganju između DO i istražnog suca odlučuje vijeće županijskog suda. odnosno da se počinitelj služi njihovim priključcima na telefon. zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti. Ako DO odustane od kaznenog progona. iznude.. 3) tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. koji će o tome sastaviti posebni zapisnik i priložiti ga spisu (182/2). isprave i predmeti pribavljeni na način iz točke 1. zlouporabe opojnih droga. otmice. Nalog izvršavaju redarstvene vlasti. i 6 .. krivotvorenja novca. Ako su mjere poduzete bez naloga istražnog suca ili je postupljeno protiv odredbi. 5) simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine 6) nadzirani prijevoz i isporuku predmeta KD.76 Ove mjere određuje istražni sudac pisanim obrazloženim nalogom. Nadzor može trajati . istražni sudac može odlučiti da se pisma. istražni je sudac dužan odrediti obustavu poduzetih mjera. ubojstva. 77 U postupku zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. protudržavnog terorizma. kao i dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Ako se izvidi KD ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili skopčani s nerazmjernim teškoćama. (182/1). Poduzete mjere mogu trajati najdulje 4 mjeseca. za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora (181). sprečavanja dokazivanja. izbjegavanja carinskog nadzora. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. ucjene. podvođenja. udruživanja za počinjenje KD kao i za KD koja je počinila ta grupa ili zločinačka organizacija u stjecaju. otmice. 5. Na prijedlog DO istražni ih sudac može produljiti iz važnih razloga za još 3 mjeseca. Izvršenje mjera pod točkama 4. 3. mogu se ispitati kao svjedoci o tijeku provođenja mjera. mogu se upotrijebiti kao dokaz u kaznenom postupku. ili drugim telekomunikacijskim uređajem. odnosno sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu. Prikriveni istražitelj i pouzdanik (točka 4. ne smije predstavljati poticanje na počinjenje KD. 2) ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija.) uključuje pravo prikrivenog istražitelja na ulazak u nečiji dom ako su ispunjeni uvjeti što ih predviđaju zakonski propisi o ulasku policije u dom bez sudbenog naloga. teških KD protiv opće sigurnosti. na zahtjev DO istražni sudac može protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u predmetnom KD odrediti mjere kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana. i to: 1) nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora. prikrivanja protuzakonito dobivenog novca. mogu se odrediti i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da počinitelju ili od počinitelja KD prenose priopćenja i poruke u svezi s KD. 3. krivotvorenja novca.) te osobe koje su provele mjere iz točke 5. dokazi za koje se iz tako prikupljenih podataka i obavijesti saznalo ne mogu se upotrijebiti u kaznenom postupku. Tehničke snimke. Mjere iz točke 1. primanja mita i davanja mita.49 2. nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. Čim prestanu pretpostavke za nadzor. razbojništva. Posebni uvjeti. uništit će se pod nadzorom istražnog suca. razbojništva s teškim posljedicama. ubojstva.

OPĆE NAPOMENE O ISTRAZI Istraga je prva faza redovitog kaznenog postupka tijekom koje se. što znači da zakonodavac daje prioritet samostalnom djelovanju DOa. . zapisnik o poduzetom uvijek se dostavlja državnom odvjetniku. Neovisno o tome poduzima li te radnje policija ili istražni sudac. ISTRAGA 5. s obzirom na okolnosti slučaja. odnosno prepustiti obavljanje započetog očevida. kao i zahtijevati izvješća o učinjenom (što mu sve omogućava upravljanje policijskim izvidima). što znači da on ima slične ovlasti kao i policija. ili njegova dijela redarstvenoj vlasti. na prijedlog ovlaštenog tužitelja78 ili na vlastiti poticaj. o Izvide KD počinjenog na hrvatskom pomorskom brodu ili hrvatskom brodu unutarnje plovidbe. ako postoji opasnost od odgode odrediti potrebna vještačenja osim obdukcije i ekshumacije tijela (184). DO ima pravo pozivati podnositelja prijave. Ipak se ova mjera razlikuje od ostalih po tome što se rješenje o nadzoru dostavlja prije stavljanja pod nadzor.50 E/ Hitne istražne radnje. zatražit će da o tome odluči vijeće. ali i druge osobe. te odlučivati o kaznenoj prijavi (uz eventulanu primjenu načela svrhovitosti). Redarstvene vlasti mogu.1. na formalan način. Istražni sudac nadležnog suda te istražni sudac nižeg suda na čijem je području počinjeno KD može. ako postoji opasnost odgode i prije pokretanja istrage. najdulje dva mjeseca od određivanja pritvora. Međutim njegova nadležnost je proširena s odlučivanja i nadzora o izvidima. očevid i uzeti otiske prstiju i drugih dijelova tijela. Kad je počinitelj KD nepoznat. Nadalje on može stavljati razne prijedloge istražnom sucu. branitelju i okrivljeniku. radi provjere navoda u prijavi. obaviti pretragu. provodi zapovjednik broda (177a). Predistražne ovlasti državnog odvjetnika. - 5. na samo provođenje izvida. 78 Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika. bilo svrhovito da se i prije pokretanja istrage poduzmu takve radnje. DO može zatražiti da redarstvene vlasti poduzmu pojedine istražne radnje ako bi. Redarstvene vlasti mogu. DO je subjekt koji odlučuje o izvidima. osumnjičenika (uz formalno ili neformalno ispitivanje). privremeno oduzeti predmete. osiguravaju dokazi i utvrđuju činjenice bitne za odlučivanje o daljnjoj sudbini kaznenog postupka. Formalan način se sastoji od vršenja pojedinih istražnih radnji koje su zakonom točno određene. Istražni sudac koji stigne na mjesto očevida u tijeku njegova poduzimanja može poduzeti obavljanje te radnje. obaviti prepoznavanje. On je ovlašten podnositi zahtjeve policiji za provođenjem izvida. prije donošenja rješenja o provođenju istrage poduzeti pojedine istražne radnje za koje postoji opasnost od odgode. Osnove po kojima DO može sam poduzimati izvide su: ako postoji dvojba o kaznenoj prijavi on zahtijeva od policije provođenje izvida tek ako to ne može sam učinit.

donijet će rješenje o provođenju istrage. donijet će rješenje o provođenju istrage. Istragu provodi istražni sudac nadležnog suda. TIJEK ISTRAGE DO. a takvo je povjeravanje. Ako zaključi da ovako određeni zakonski uvjeti zaista postoje. - Istraga se vodi samo u svezi s onim KD i protiv onog okrivljenika na koje se odnosi rješenje o provođenju istrage. podnijeti istražni zahtjev istražnom sucu. Ako se istražni sudac ne složi s istražnim zahtjevom DO. Ako se u tijeku istrage pokaže da postupak treba proširiti na drugo KD ili protiv druge osobe. na prijedlog DO. (ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO. te eventualno dokazima pribavljenim izvidima. odnosno njegova opunomoćenika ne sprječava održavanje prethodnog ročišta. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage istražni sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspješno vođenje postupka. pozvati DO i osumnjičenika na prethodno ročište ako je potrebno razjašnjenje okolnosti koje mogu biti važne za odlučivanje. raspolažući podacima iz kaznene prijave. zatražit će odluku vijeća. procjenjuje postoji li osnovana sumnja da je točno određena osoba počinila točno određeno KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. streljivom i drugim predmetima obrane. a ministar nadležan za poslove pravosuđa može odrediti jedan sud u kojem će se za područja više sudova provoditi istrage (istražni centar). prijeko potrebno za uspješno vođenje istrage. osim DO.2. zatražit će da o tome odluči vijeće županijskog suda. prije nego odluči o istražnom zahtjevu ili prijedlogu DO da se ne provodi istraga. Ako se istražni sudac složi s istražnim zahtjevom. U tijeku istrage istražni sudac može povjeriti obavljanje pojedinih istražnih radnji istražnom sucu suda na čijem području treba poduzeti te radnje. istražni će sudac o tome izvijestiti DO. i ako se složi sa zahtjevom. ako se istraga provodi za KD protuzakonitog prometa opojnim drogama ili opasnim materijalima. osumnjičenika i njegova branitelja. Istražni sudac može povjeriti redarstvenim vlastima izvršenje naredbe o pretrazi stana ili osobe ili o privremenom oduzimanju predmeta. oštećenik i njegov opunomoćenik ako ga ima. Na pozivanje i ispitivanje osumnjičenika primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenika u istrazi. Nedolazak branitelja ili oštećenika. oružjem. s obzirom na težinu KD i složenost dokaza. krivotvorenja novca i vrijednosnih papira te drugih KD čiji su počinitelji povezani s stranom državom ili koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija. . obvezan načelom legaliteta kaznenog progona. ali o svemu što je poduzeto mora se izvijestiti DO. koje je dužno odluku donijeti u roku od 24 sata). Odustanak DO nakon donošenja rješenja o provođenju istrage uvjetovat će obvezu istražnog suca da istragu obustavi.51 5. tada će. U takvu slučaju mogu se poduzeti istražne radnje koje ne trpe odgodu. donošenjem rješenja počinje kazneni postupak. Istražni sudac može. Budući da žalba na ovo rješenje nema suspenzivno djelovanje. Istražni sudac može povjeriti redarstvenim vlastima izvršenje ostalih istražnih radnji. Kad istražni sudac primi istražni zahtjev bez odgode će razmotriti spise i ispitati osobu protiv koje se zahtijeva provođenje istrage. Na prethodno ročište pozvat će se. osim ako postoji opasnost od odgode. a osumnjičenik postaje okrivljenikom.

ako istražni sudac utvrdi da je okrivljenik raspravno sposoban zbog duševnih smetnji. istražni će sudac nastavit istragu.52 Stranke i oštećenik mogu u tijeku istrage stavljati istražnom sucu prijedloge da se obave pojedine istražne radnje. DO će bez odlaganja obavijestiti podnositelja kaznene prijave o podizanju optužnice. Međutim. Istragu će rješenjem obustaviti vijeće županijskog suda kad odlučuje o bilo kojem pitanju tijekom istrage: 1) ako KD koje se stavlja na teret okrivljeniku nije KD za koje se progoni po službenoj dužnosti. O obustavi istrage istražni će sudac u roku od 8 dana izvijestiti oštećenika. Ako DO u roku od 8 dana ne izvijesti istražnog suca da odustaje od progona. 4) ako nema dokaza da je okrivljenik počinio KD. Istražni sudac završava istragu kad ustanovi da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjašnjeno da se može podignuti optužnica ili obustaviti postupak. Prekid istrage. 3) ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je KD obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon. istraga se može prekinuti. obavijestit će o tome DO. Ako tijekom prekida istrage nastupi zastara kaznenog progona. ako okrivljenik tijekom istrage umre. koji je dužan u roku od 15 dana staviti prijedlog da se istraga dopuni ili podignuti optužnicu. Obligatoran prekid: istražni će sudac rješenjem prekinuti istragu ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupku. sud će obustaviti istragu. te podatke o prijašnjim osudama okrivljenika. 2) ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika. ili dati izjavu da odustaje od progona. Protiv tog rješenja DO i oštećenik imaju pravo žalbe. istražni sudac zatražit će da vijeće odluči o obustavi istrage. istraga se neće prekinuti. . Nakon završene istrage istražni sudac dostavlja spise DO. a DO je stavio prijedlog za utvrđivanje ubrojivosti. zatražit će da o tome odluči vijeće. Taj rok može vijeće županijskog suda produljiti na prijedlog DO najviše za još 15 dana. Ako istražni sudac ustanovi da postoje razlozi za obustavu istrage. Prije nego što se istraga prekine. optužnog prijedloga ili odustajanja od kaznenog progona. Kad prestanu smetnje koje su prouzročile prekid. istraga će se prekinuti nakon pribavljenog mišljenja DO. U ovim slučajevima okrivljenik mora imati branitelja. Istražni sudac obustavlja rješenjem istragu: kad DO u tijeku istrage ili nakon završene istrage izjavi da odustaje od progona. ako se postupak vodi na njegov zahtjev. Istražni će sudac prije završene istrage pribaviti podatke o okrivljeniku. Obustava istrage. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom DO da se obavi pojedina istražna radnja. prikupit će se svi dokazi o KD i krivnji okrivljenika do kojih se može doći. Fakultativan prekid: ako se ne zna boravište okrivljenika. ali ako je okrivljenik u bijegu ili inače nije dostižan državnim tijelima.

3. onih koje su poduzete u skladu s odredbama ZKP-a.82 ⇒ za KD se može izreći kazna zatvora do 10 godina. istražni sudac dužan je izvijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije završena. dakle prije istrage. 81 Rezultat pravno valjanih istražnih radnji. osim ako je za dokaze saznala nakon zahtjeva. Hitne istražne radnje se mogu vršiti i tijekom izvida. Zakonski uvjeti temeljem kojih istražni sudac može prihvatiti zahtjev za izricanje presude u istrazi (kumulativno): ⇒ zahtjev mora postaviti okrivljenik prije odluke o istražnom zahtjevu ili obje stranke zajedno bilo prije ili tijekom istrage.prepoznavanje. .53 Ako se istraga ne završi u roku od 6 mjeseci.ispitivanje svjedoka. To su: . U posljednjem slučaju DO i okrivljenik zajedno podnose pisani zahtjev kojeg okrivljenik potpisuje u nazočnosti branitelja. ali obrana ne može u postupku koji je nastavljen nakon odluke istražnog suca. PRESUDA NA ZAHTJEV STRANAKA U ISTRAZI Pojam. .očevid.pretraga.uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela. prije početka ili tijekom istrage. ♦ Podnošenje zahtjeva ne smatra se optuženikovim priznanjem KD. To je presuda donesena temeljem zahtjeva za izricanjem umanjene kazne u redovnom postupku.privremeno oduzimanje predmeta. . a za takvo djelo se ne vodi sumarni postupak ⇒ zahtjevom se traži izricanje točno određene kazne zatvora. ISTRAŽNE RADNJE Istražnim radnjama bismo mogli označiti onu djelatnost istražnog suca (katkad i drugih državnih tijela79) koja se poduzima tijekom istrage (a katkad i izvan istrage 80) temeljem odredaba kaznenog procesnog prava.4. 83 Dakle. u visini od najviše 1/3 gornje granice propisane kazne Pravni učinak podnošenja zahtjeva za izricanjem umanjene kazne. branitelja će mu postaviti predsjednik suda za daljnji tijek postupka do donošenja odluke istražnog suca (dakle. . tj. . 82 Ako ga okrivljenik nije uzeo. Predsjednik će suda prema potrebi poduzeti mjere da se istraga završi. iznositi dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje u odnosu na onu točku optužbe u pogledu koje je pristala na zahtjev tužitelja. 5. do donošenja odluke radi se o predmetu s obveznom obranom). . .ispitivanje okrivljenika. a uvjetuje pravom predviđene pravne učinke81. doduše iznimno može vršiti pojedine istražne radnje.83 79 80 Budući da i policija. uvjetne osude ili uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom. mogu se koristiti kao dokaz i na njima se može temeljiti sudska odluka. ali i u slučajevima u kojima se rasprava uopće ne provodi (prije podizanja neposredne optužnice i u sumarnom postupku).vještačenje. 5. zahtjev se faktički smatra priznanjem. .

♦ Odluke istražnog suca o zahtjevu: . 6. naše procesno pravo poznaje i ove optužne akte: 1) optužni prijedlog koji se podiže u sumarnom postupku ako se postupa u povodu KD za koje se progon vrši po službenoj dužnosti. . OPTUŽNICA Dostavom optužnice započinje druga faza redovitog kaznenog postupka – faza optuživanja s eventualnim nadzorom optužnice (samo ako se uloži prigovor protiv optužnice).2. 272).1. osim ako je optuženik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude. Ako su stranke podnijele zajednički zahtjev. što uvjetuje odbacivanje zahtjeva.84 DO optužnicu dostavlja nadležnom sudu gdje predsjednik vijeća ispituje da li je ona propisno sastavljena85 (269). koji u roku od 8 dana od dana dostave ima pravo podnijeti prigovor protiv optužnice (271. PRIGOVOR PROTIV OPTUŽNICE Ako je prigovor protiv optužnice podnesen. 84 Osim optužnice. Kod odbacivanja se ne ulazi u ispitivanje opravdanosti prigovora.54 ♦ Prije nego što odluči o zahtjevu istražni sudac će okrivljenika upozoriti na ove posljedice i nakon toga se uvjeriti da su stranke koje su zajednički zatražile izricanje kazne. 6. nakon čega je bez odgode dostavlja okrivljeniku. vratit će je tužitelju da u roku od tri dana ispravi nedostatke. 2) privatna tužba ako se postupa u povodu KD za koje se progoni temeljem optužnog akta. Protiv rješenja stranke imaju pravo žalbe koja ne zadržava izvršenje rješenja. rješenjem će prigovor odbaciti. predsjednik vijeća ispituje da li je prigovor pravodoban (izjavljen u roku) i dopušten (izjavljen od ovlaštene osobe). suglasne u pogledu cijelog sadržaja zahtjeva te to utvrditi i u zapisniku. . U obrazloženju presude sud samo navodi okolnosti koje je uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Ako se žalba ne uvaži. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. 85 86 Ako ustanovi da nije. istražni sudac će u izreci o troškovima postupka odrediti da se optuženik u cijelosti oslobađa troškova kaznenog postupka. To znači da bi se odbacio čak i osnovani prigovor ako je nepravodoban. OPTUŽNICA I PRIGOVOR PROTIV OPTUŽNICE 6.86 dok će ga u suprotnom slučaju dostaviti sa spisima izvanraspravnom vijeću. ♦ Stranka može odustati od ovog zahtjeva do donošenja odluke istražnog suca.neprihvaćanje zahtjeva (što uvjetuje odlučivanje vijeća županijskog suda) ako istražni sudac ustanovi da prikupljeni dokazi o činjenicama važnim za izbor i odmjeravanje kazne ne opravdavaju primjenu ove presude ili da za izricanje presude ne postoje zakonski uvjeti. Optužnica je optužni akt koji u redovnom postupku podiže DO ili supsidijarni tužitelj. ovaj zahtjev ne može se ponoviti na glavnoj raspravi (190a).prihvaćanje zahtjeva i izricanje presude kojom se ne smije izreći druga vrsta ili veća mjera kazne od predložene. Ako to nije slučaj.

kad je propisano da pokretanje kaznenog postupka ima za posljedicu ograničenje određenih prava. 2) rješenje kojim će vratiti optužnicu radi otklona nedostataka u njezinu sadržaju ili radi dopune odnosno provođenja istrage. a nema zahtjeva predsjednika vijeća za nadzorom optužnice . na zahtjev predsjednika vijeća pred kojim se treba održati glavna rasprava. Optužnica stupa na pravnu snagu:    ako prigovor nije uopće podnesen ili je podnesen pa odbačen. U tom slučaju osnova za pokretanje postupka jest neposredna optužnica. ako je to po zakonu potrebno. 4) rješenje o izdvajanju iz spisa pravno nevaljanih dokaza (274). te posljedice nastupaju pravomoćnošću optužnice. da nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za KD koje je predmet optužbe. 88 Ovaj trenutak značajan je zbog toga što: . Zahtjev predsjednik vijeća može staviti u roku od petnaest dana. - 6) rješenje kojim će odbiti prigovor smatrajući ga neosnovanim (278/1). NEPOSREDNA OPTUŽNICA Redoviti kazneni postupak moguće je u jednom slučaju voditi i bez provođenja istrage. . odnosno da je proturječje između prikupljenih dokaza očito takvo da bi na glavnoj raspravi izricanje osuđujuće presude bilo nemoguće (275). ili da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon.od tog trenutka okrivljenik postaje optuženikom . a i okrivljenik i njegov branitelj. Stupanje optužnice na pravnu snagu88 označava kraj druge faze kaznenog postupka.3. Ako su od više okrivljenika samo neki podnijeli prigovor protiv optužnice.protekom roka za podnošenje zahtjeva ako postoji zahtjev predsjednika vijeća izvanraspravnom vijeću – ako se i kad se vijeće. pod zakonskim uvjetima podnosi umjesto istražnog zahtjeva.55 Izvanraspravno vijeće će o prigovoru odlučivati na sjednici. 3) rješenje kojim će se proglasiti nenadležnim. da postoje okolnosti koje isključuju okrivljenikovu krivnju. unatoč zahtjevu. 6. a razlozi iz kojih je sud našao da nema mjesta optužbi koriste i nekim od okrivljenika koji nisu podnijeli prigovor. 87 O sjednici vijeća izvijestit će se državni odvjetnik. odnosno odobrenja ovlaštene osobe. vijeće će postupiti kao da su i oni podnijeli prigovor . pa je od vijeća odbijen – donošenjem odluke o prigovoru. Ako prigovor protiv optužnice nije podnesen ili je odbačen. ako su to u prigovoru zahtijevali (273/2). 5) rješenje o obustavi postupka ako se utvrdi: da djelo koje je predmet optužbe nije KD.87 pri čemu može donijeti jednu od sljedećih odluka: 1) rješenje o odbacivanju prigovora ako je prigovor nepravodoban ili nedopušten. nakon čega će predmet dostaviti nadležnom sudu. koju DO.beneficium cohaesionis (279). složi s optužnocom ako je prigovor podnesen. izvanraspravno vijeće može odlučiti o svakom pitanju o kojem se na rješava u povodu prigovora. da nema zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili prijedloga.

što znači da može donijeti rješenje o provođenju istrage. a još nije ispitan. a uz privolu optuženika. GLAVNA RASPRAVA I PRESUĐIVANJE 7. i kad rješenje postane pravomoćno. kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti (288). Predsjednik vijeća odredit će glavnu raspravu najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka optužnice u sudu. Na glavnu raspravu pozvat će se i svjedoci i vještaci koje su predložili tužitelj u optužnici i okrivljenik u prigovoru protiv optužnice. c) ako je prije toga ispitao osobu protiv koje se treba podignuti optužnica. Ako u tom roku ne odredi glavnu raspravu. izdvojit će ih u poseban omot i predati istražnom sucu radi čuvanja odvojeno od ostalih spisa. taj se rok može skratiti. Ako se sazna da neki svjedok ili vještak koji je pozvan na glavnu raspravu.89 U ovom slučaju kazneni postupak počinje davanjem suglasnosti istražnog suca ovlaštenom tužitelju da može neposredno podignuti optužnicu.1. a po potrebi i tumač. osim onih za koje predsjednik vijeća smatra da njihovo ispitivanje na glavnoj raspravi nije potrebno. Istražni sudac ne mora dati suglasnost – u takvu će slučaju postupiti kao da je stavljen istražni zahtjev. Ako predsjednik vijeća utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obavijesti na kojima se ne može temeljiti sudska odluka. tužitelj i oštećenik i njihovi zakonski zastupnici i opunomoćenici. predsjednik vijeća obavijestit će predsjednika suda o razlozima iz kojih glavna rasprava nije određena. Svjedoka. nego određivanjem glavne rasprave. odnosno suca porotnika (dopunski sudac ili dopunski sudac porotnik) da budu na glavnoj raspravi. Predsjednik suda prema potrebi poduzet će mjere da se glavna rasprava odredi. 7. odnosno vještaka ispitat će predsjednik vijeća ili 89 Dakle. . prije određivanja glavne rasprave. b) ako prikupljeni podaci o KD i počinitelju daju dovoljno osnova za podizanje optužnice. Na zahtjev optuženika ili na zahtjev tužitelja. DO može podignuti optužnicu i bez suglasnosti istražnog suca ako su ispunjeni ovi uvjeti: a) ako je za KD predviđena kazna zatvora do 8 godina b) ako prikupljeni podaci koji se odnose na KD i počinitelja daju dovoljno osnova za optužbu. donijet će rješenje o njihovu izdvajanju. Poziv optuženiku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane. B/ Neposredna optužnica bez suglasnosti istražnog suca. a najmanje osam dana. predsjednik vijeća može zatražiti od predsjednika suda da odredi jednog ili 2 suca. Tužitelj i optuženik mogu na glavnoj raspravi ponoviti prijedloge koje predsjednik vijeća nije prihvatio. ovdje u slučaju neslaganja ne odlučuje vijeće. Ako dobije prijedlog DO da se ne provodi istraga istražni sudac se može suglasiti s prijedlogom pod uvjetima: a) ako je za KD za koje je propisana kazna zatvora iznad 8 do 15 godina.56 A/ Neposredna optužnica temeljem suglasnosti istražnog suca. neće moći doći na glavnu raspravu zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji. U ovom slučaju kazneni postupak ne počinje podizanje optužnice. može se ispitati u mjestu gdje se nalazi. Ako izgleda da će glavna rasprava dulje trajati. sat i mjesto glavne rasprave. Na glavnu raspravu pozvat će se optuženik i njegov branitelj. PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU Predsjednik vijeća nalogom određuje dan.

Ako do privođenja optuženik opravda izostanak.57 sudac član vijeća ili će se njegovo ispitivanje obaviti preko istražnog suca suda na čijem se području svjedok. Ako optuženik to ne učini. ili ako branitelj bez odobrenja napusti glavnu raspravu. odnosno da ga sud postavi bez štete za obranu. odnosno sudac pojedinac donosi rješenje o održavanju glavne rasprave u odsutnosti optuženika nakon saslušanja liječnika vještaka. a ne izvijesti sud o razlogu spriječenosti. glavna rasprava će se odgoditi (304/1). obustavit će kazneni postupak rješenjem. a ne dođe na glavnu raspravu niti svoj izostanak opravda. Ako u slučaju obvezne obrane ne postoji mogućnost da optuženik odmah uzme drugog branitelja. iako su uredno pozvani. glavna rasprava će se odgoditi. Ako na glavnu raspravu ne dođe oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj. odnosno zbog odsutnosti branitelja. Predsjednik vijeća rješenjem će prekinuti kazneni postupak ako državni odvjetnik prije nego što je glavna rasprava počela izjavi da uvjetno odustaje od kaznenog progona. ako je tužitelj odustao od optužbe prije nego što je glavna rasprava počela i ako je nesporno utvrđeno postojanje smetnji za nastavak postupka. vijeće može odlučiti da se glavna rasprava održi bez branitelja. . odnosno vještak nalazi. Ako optuženik nema branitelja postavit će mu se branitelj čim se donese rješenje o održavanju glavne rasprave u odsutnosti optuženika (307/1-3). pa ako nisu. Predsjednik vijeća obustavit će rješenjem kazneni postupak i dostaviti rješenje strankama i oštećeniku. Ako svjedok ili vještak unatoč urednom pozivu neopravdano izostane. a ni njihov opunomoćenik. uz obavijest o tome osobama koje su pozvane na glavnu raspravu. O radu na glavnoj raspravi mora se voditi zapisnik u koji se mora unijeti u bitnom cijeli tijek glavne rasprave. Izostanak pojednih osoba ima različite pravne učinke. Glavna rasprava može početi i bez nazočnosti pozvanog svjedoka 90 Ako se dovođenje ne bi moglo odmah obaviti. vijeće će odlučiti da se glavna rasprava odgodi i naložiti da se optuženik na iduću raspravu prisilno dovede. vijeće će naložiti da se prisilno dovede (305/1). Vijeće. ako nakon ispitivanja svih okolnosti ocijeni da odsutnost branitelja ne bi bila štetna za obranu. predsjednik vijeća opozvat će nalog o prisilnom dovođenju. Nakon toga utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe. Daljnja iznimka postoji ako se optuženik sam stavio u položaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao biti nazočan na glavnoj raspravi. Ako je optuženik uredno pozvan. vijeće može naložiti da se odmah prisilno dovede. čim je za taj razlog saznao. ovisno o tome tko je izostao: Ako na glavnu raspravu ne dođe DO ili osoba koja ga zamjenjuje. Ako na glavnu raspravu ne dođe branitelj koji je uredno pozvan. kada će se glavna rasprava održati u njegovoj odsutnosti.2. 7. Ako postoje uvjeti za odgodu glavne rasprave zbog nedolaska optuženika ili zbog njegove raspravne nesposobnosti. a nakon odustanka državnog odvjetnika od optužbe. Predsjednik vijeća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavne rasprave i sastav vijeća. optuženik će se pozvati da odmah uzme drugog branitelja. Vijeće može i naložiti da optuženik snosi troškove koji su nastali odgodom rasprave.90 Iznimke: u sumarnom postupku i u kontumacijskom postupku (o čemu je već bilo govora). vijeće će rješenjem obustaviti postupak (304/2). provjerava jesu li im pozivi predani i jesu li svoj izostanak opravdale. vijeće može odlučiti da se glavna rasprava održi ako bi se prema dokazima koji se nalaze u spisima očito morala donijeti presuda kojom se optužba odbija (307/5). GLAVNA RASPRAVA Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom.

Svi optuženici ostaju u sudnici tijekom cijele glavne rasprave. predsjednik vijeća uputit će da može iskazivati o svim okolnostima koje ga terete i iznijeti sve činjenice koje mu idu u korist. Radi pripremanja nove optužnice ili obrane stranke mogu zatražiti prekid glavne rasprave. predsjednik vijeća utvrđuje istovjetnost optuženika. a zatim će se ispitati optuženik koji je izjavio da se ne smatra krivim. osim ako optuženik drugačije ne zahtijeva. Ako vijeće nakon ispitivanja optuženika ne ustanovi da treba izvesti još neke dokaze. ali može predložiti da se izrekne sudska opomena ili uvjetna osuda. Ako je optuženikovo priznanje na glavnoj raspravi potpuno i sukladno prije pribavljenim dokazima. Glavna rasprava počinje čitanjem optužnice.58 ili vještaka.92 91 Ovaj trenutak je važan zbog toga što se nakon početka glavne rasprave postupak može okončati u pravilu samo presudom. kao i o olakotnim i otegotnim okolnostima koje bi trebalo uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. Nakon toga predsjednik vijeća će uputiti svjedoke i vještake da pričekaju dok ne budu pozvani radi ispitivanja. Tijekom iznošenja iskaza svjedoka ili izlaganja nalaza i mišljenja vještaka. njegovo će se ispitivanje obaviti prije ispitivanja ostalih svjedoka. predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen. Nakon završenoga dokaznog postupka predsjednik vijeća daje riječ strankama. nakon toga će izložiti svoje zaključke o činjenicama važnim za odluku i staviti i obrazložiti svoj prijedlog o krivnji optuženika. Podaci o prijašnjim osudama i kaznama koje je optuženik izdržao pročitat će se na kraju dokaznog postupka. Nakon toga prelazi se na ispitivanje optuženika. Izjava optuženika o priznanju krivnje. te ga poučiti o njegovim pravima. ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze. Ako se oštećenik koji je nazočan treba ispitati kao svjedok. branitelj. on može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optužnicu ili podnijeti novu. U pravilu prvo će se izvesti dokazi koje predlaže tužitelj. ali o tome kako će odgovarati na postavljeno pitanje ne može se savjetovati ni sa svojim braniteljem ni s kim drugim. zatim oštećenik. pitanja prvi postavlja predsjednik vijeća. Nakon toga ispitat će se optuženik o tome kakav stav zauzima prema svakoj točki optužbe. predsjednik vijeća upitat će stranke i oštećenika imaju li prijedloge za dopunu dokaznog postupka. Ako tužitelj u tijeku glavne rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo činjenično stanje izloženo u optužnici. ispitat će se na završetku dokaznog postupka. te na posljetku tužitelj. Optuženika koji se očitovao da se u odnosu na sve točke optužbe smatra krivim. Ako se optuženik očituje da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. Branitelj ili sam optuženik izložit . a potom dokazi koje predlaže obrana. privatne tužbe ili optužnog prijedloga. Ako je sud odredio izvođenje dokaza i bez prijedloga stranaka. Dokazi se izvode onim redom koji utvrdi predsjednik vijeća. okrivljenik i branitelj. Tužitelj ne može stavljati određeni prijedlog o visini kazne. sud će u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni. U tom će slučaju vijeće tijekom glavne rasprave odlučiti treba li zbog odsutnosti svjedoka ili vještaka glavnu raspravu prekinuti ili odgoditi (308/1. o odredbama KZ koje bi se imale primijeniti. Optuženik se može u tijeku glavne rasprave dogovarati sa svojim braniteljem. svjedoku ili vještaku najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud smatra da su važne za pravilno presuđenje. a naposljetku dokazi čije je izvođenje vijeće odredilo po službenoj dužnosti. zatim članovi vijeća. a zatim protustranka. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećenik ili njegov opunomoćenik može u svojem govoru obrazložiti imovinskopravni zahtjev i upozoriti na dokaze o krivnji optuženika.2). pa optuženik. Prvo govori tužitelj. 92 Tužitelj će u svojem govoru iznijeti svoju ocjenu dokaza izvedenih na glavnoj raspravi. Nakon provedenog doakzivanja. Nakon ispitivanja tko je raspravi pristupio.91 Nakon toga predsjednik vijeća će upitati optuženika je li razumio optužbu.

te postojanje njegove krivnje. odluči o oslobođenju od kazne. . A. a ne po svojem sadržaju. donosi nakon usmenog vijećanja i glasovanja. 3) ako nije dokazano da je optuženik počinio KD za koje se optužuje. ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon. sud utvrdi da je optuženik počinio KD i njegovu krivnju. no osuđujuća presuda se izriče i u slučaju kad sud. Osuđujuća presuda mora biti određena. dakle. odnosno odobrenja. PRESUDA Presuda se može donijeti isključivo nakon početka glavne rasprave. a branitelj. nakon prethodnog upozorenja. U toj se presudi odlučuje i o kaznenopravnoj sankciji. Predsjednik vijeća može. 6) ako je optuženik oprostom. osuđujuća i presuda kojom se optužba odbija. a zatim temeljem odredbi KZ-a. Poslije branitelja optuženik ima pravo sam govoriti.3. Presuda kojom se optužba odbija ili odbijajuća presuda naziva se još i formalnom presudom. Ako vijeće nakon završenih izlaganja stranaka ne utvrdi da treba izvesti još neke dokaze. i to stoga što se njome. za razliku od ostalih vrsta presuda. Presuda se. ne ulazi u meritum. oslobodi optuženika kazne. odnosno pomilovanjem oslobođen kaznenog progona ili se kazneni progon ne može poduzeti zbog zastare. To su oslobađajuća. Sud ovom presudom ne rješava bitna pitanja. očitovati se o tome prihvaća li obranu branitelja i dopuniti je. Nakon toga će se vijeće povući na vijećanje i glasovanje radi donošenja presude. odnosno optuženik osvrnuti se na te odgovore. nakon utvrđenja krivnje. Posljednja riječ pripada uvijek optuženiku.59 Govori stranaka ne mogu se ograničiti na određeno vrijeme. Postoje 3 vrste presuda. jer se radi o npr. B. 2) ako ima okolnosti koje isključuju krivnju. odnosno državno tijelo odustalo od prijedloga. 93 Npr. pa se radi o presudi koja je to samo po nazivu (dakle po formi). Presuda kojom se optuženik proglašava krivim (osuđujuća ili kondemnatorna presuda) izriče se ako se utvrdi da je optuženik počinio KD za koje je optužen. uz naznaku činjenica iz kojih to proizlazi te pravne kvalifikacije djela. 3) ako je tužitelj tijekom glavne rasprave odustao od optužbe. Presuda kojom se optuženik oslobađa od optužbe (oslobađajuća ili liberatorna presuda) izriče se: 1) ako djelo za koje se optužuje po zakonu nije KD.93 će u svojem govoru obranu i može se osvrnuti na navode tužitelja i oštećenika. Odbijajuću presudu će sud izreći (353): 1) ako za suđenje nije stvarno nadležan. 7. 4) ako nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ili ako je ovlaštena osoba. C. što znači da sud u presudi mora točno navesti za koje se KD optuženika proglašava krivim. što znači da se sud ne izjašnjava o krivnji optuženika. predsjednik vijeća objavit će da je glavna rasprava završena. prekinuti osobu koja u svojem govoru vrijeđa javni red i moral ili vrijeđa drugoga ili se upušta u ponavljanja ili izlaganja koja očito nemaju veze s predmetom. 5) ako je optuženik za isto KD već pravomoćno osuđen. kao i ostale odluke vijeća. jer postoje neke zakonske zapreke. oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravomoćno obustavljen. ne rješava zahtjev ovlaštenog tužitelja. 2) ako je postupak vođen bez zahtjeva ovlaštenog tužitelja. Tužitelj i oštećenik imaju pravo odgovoriti na obranu. prekoračenju nužne obrane. a niti izriče bilo kakvu kaznenopravnu sankciju.

Oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka. osnove za pobijanje presude. a suspenzivan zato što odgađa izvršenje pobijane presude. Sud ne mora prihvatiti prijedlog tužitelja o pravnoj kvalifikaciji KD. Objavljivanje znači da će se izreka presude javno pročitati u nazočnosti stranaka.60 Osuđujuća i oslobađajuća presuda rješavaju predmet spora. Presuda mora sadržavati 3 osnovna dijela. To znači da žalba jednog suoptuženika djeluje u korist ostalih (neovisno o tome jesu li oni žalbu izjavili ili ne) pod uvjetom da navedeni žalbeni razlozi vrijede i za njih. oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati. zakonski zastupnik. Optuženik koji je u cijelosti priznao osnovanost svih točaka optužbe može u žalbi iznijeti samo one nove činjenice i nove dokaze koji su važni za odluku o kazni». posvojenik. Branitelj i navedene optuženiku bliske osobe mogu podnijeti žalbu i bez posebne ovlasti optuženika. a ne onaj koji je donio pobijanu presudu. beneficium cohaesionis. Žalbu mogu podnijeti stranke. Žalbu mogu izjaviti samo ovlaštene osobe. posvojitelj. 8. pa ako ovaj to ne učini. Ako je žalba podnesena u zakonskom roku kažemo da je pravodobna. opunomoćenika i branitelja. 1° sud će pozvati žalitelja da u određenom roku žalbu dopuni. Naše pravo uz žalbu povezuje i tzv. Žalba koja je podnesena u korist optuženika može se odbaciti isključivo ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. OSNOVE ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOŽE POBIJATI Žalba se može izjaviti zbog: 1) zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka. 8. te da će se ukratko iznijeti razlozi presude. . OPĆENITO O ŽALBI Žalba je u našem KPP-u jedini sveobuhvatni redoviti pravni lijek koji ima devolutivno i suspenzivno djelovanje. ŽALBENI POSTUPAK 8. ali u različite dane. DO može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika. Ako žalba ne sadrži sve potrebne dijelove. branitelj i oštećenik. brat. Presuda se objavljuje odmah nakon njezina izricanja. žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana.2. devolutivan jer o njemu odlučuje viši sud. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači i potpis osobe koja podnosi žalbu. U roku od mjesec dana nakon objave presuda se mora otpremiti. žalba se može odbaciti. beneficium novorum: «U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. što znači da će se ovjereni prijepis dostaviti tužitelju. izreka i obrazloženje. Sveobuhvatni je stoga što se može izjaviti iz svih predviđenih razloga za pobijanje presude. po kojem 2° sud podnesenu žalbu uzima u razmatranje čak i odnosu na onog suoptuženika koji žalbu nije podnio ako se ona može primijeniti i na njega. njihovih zakonskih zastupnika. ali žalitelj je dužan navesti razloge zašto ih prije nije iznio. rođak u uspravnoj liniji. To su uvod. ali ako je DO preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja. Sa žalbom je povezan i tzv. ali ne i protiv njegove volje.1. Žalba treba sadržavati oznaku presude protiv koje se podnosi. pa se stoga nazivaju meritornim presudama. sestra i hranitelj. Ako je presuda dostavljena i optuženiku i njegovu branitelju. optuženiku osobno i njegovu branitelju. Protiv 1° presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U korist optuženika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug. obrazloženje žalbe.

. 8. odnosno odobrenje nadležnog tijela: 6) ako je presudu donio sud koji zbog stvarne nenadležnosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti.1 Bitne povrede odredbi kaznenog postupka Najznačajnije povrede zakonodavac taksativno nabraja smatrajući da njihovo postojanje zahtijeva izmjenu donesene presude. 4) zbog odluke o kaznenim sankcijama. Ostale povrede koje mogu. 2) ako je na glavnoj raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti. ili u presudi postoje proturječnosti. Takve povrede nazivamo apsolutno bitnim povredama odredbi kaznenog postupka.2. 3) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Uspješnost žalitelja koji se poziva na apsolutno bitnu povredu ovisi isključivo o njegovoj mogućnosti da dokaže postojanje takve povrede. bez njegovog zahtjeva za ranijim ispitivanjem.94 9) ako je optužba prekoračena. tijekom glavne rasprave ili pri donošenju presude95 nije primijenio ili je nepravilno 94 95 Iz ovog se razloga ne može ukinuti presuda na štetu okrivljenika. oštećeniku kao tužitelju ili privatnom tužitelju. imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja. 11) ako je izreka presude nerazumljiva. oduzimanju imovinske koristi. protivno njegovu zahtjevu. 3) ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku. troškovima kaznenog postupka. 5) ako je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optužba ovlaštenog tužitelja ili prijedlog oštećenika. dok žalitelj koji se poziva na relativno bitnu povredu mora dokazati ne samo postojanje povrede. 12) ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu. ali ne moraju biti bitne zakonodavac ne navodi taksativno. 10) ako je presudom povrijeđena zabrana reformatio in peius. uskraćeno da se na glavnoj raspravi služi svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave. ispitan prije završetka dokaznog postupka. Dakle. branitelju. ne tijekom cijelog kaznenog postupka. 8) ako je na glavnoj raspravi optuženik koji se na ispitivanju o osnovanosti optužbe očitovao da se u odnosu na sve ili pojedine točke optužbe ne smatra krivim. već i to da je ta povreda utjecala ili mogla utjecati na presudu. Takve povrede nazivamo relativno bitnim povredama odredbi kaznenog postupka. nego određuje da će se one smatrati bitnima ako su utjecale ili mogle utjecati na presudu. 7) ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe. Apsolutno bitne povrede postoje: 1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja. 4) ako je protivno zakonu donesena odluka o isključenju javnosti s glavne rasprave.61 2) zbog povrede KZ. Relativno bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako sud pri pripremanju glavne rasprave.

troškovima postupka. Ako je žalba izjavljena iz ovog žalbenog razloga. uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni kad tom odlukom nije prekoračena zakonska ovlast. oduzimanju imovinske koristi. 8. . pozivajući se na neku od njih. u slučaju u kojem nije primijenjen blaži zakon.2. već je može samo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje nižem sudu. a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Zakonodavac točno određuje one povrede koje smatra najvažnijima. te o objavi presude Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni. Odluka o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako sud nije prekoračio ovlast koju ima po zakonu. ovaj sud. ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja. ne smije pobijanu presudu preinačiti. Činjenično bi stanje bilo nepotpuno utvrđeno ako sud kakvu odlučnu činjenicu nije uopće utvrdio.2. o oslobađanju od kazne. Povreda KZ postoji ako je sud pogriješio u pitanju: 1) je li djelo za koje se optuženik progoni KD. odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu. mora dokazati samo postojanje takve povrede kako bi uspio u pobijanju presude. to uvjetuje određena ograničenja za sud koji će o žalbi odlučivati.4 Odluka suda o kaznenim sankcijama. a osobito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena. 2) ima li okolnosti koje isključuju krivnju. Naime.3 Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja. zapisnika o izvedenim dokazima ili tehničkih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrđenja odlučne činjenice. taksativno ih nabraja. uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni. 6) jesu li povrijeđene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne. i zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne. 3) ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon. imovinskopravnim zahtjevima. Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji ako je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio. Npr. 8. odnosno kad sadržaj isprava. pa se samo u slučaju njihova postojanja može žalbom uspješno pobijati presuda. o uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti.2. Žalba će po tom osnovu biti uspješna ako se utvrdi da sud važne činjenice uopće nije utvrdio ili ih je pogrešno utvrdio.2 Povrede odredbi KZ Svaka povreda kaznenog materijalnog prava nije žalbeni razlog. ako sud nije provjerio alibi.96 5) je li odlukom o kazni. ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao 96 Npr. što znači da žalitelj. Kažemo da su apsolutnog karaktera. 4) je li glede KD koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti. ako sam ne održi glavnu raspravu. 8.62 primijenio neku odredbu ZKP-a ili je na glavnoj raspravi povrijedio pravo obrane.

POSTUPAK PO ŽALBI Može se podijeliti u 2 dijela:   postupak pred 1° sudom. Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća 1° suda. osigurat će se nazočnost optuženika samo ako predsjednik vijeća ili vijeće smatraju da je svrhovito. Time će postupak pred 1° sudom biti okončan. Zbog istih razloga može se pobijati odluka o troškovima kaznenog postupka. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu te odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja može se pobijati kad je sud o tim pitanjima donio odluku suprotno zakonskim propisima. predsjednik će vijeća zakazati sjednicu vijeća.63 sigurnosnu mjeru. i postupak pred 2° sudom. Sud može odlučiti da se o sjednici vijeća izvijeste stranke i kad nisu to zahtijevale ako bi njihova nazočnost bila korisna za razjašnjenje stvari. a onda protivnik da mu odgovori. Rasprava pred 2° sudom počinje izvješćem suca izvjestitelja. Sjednica vijeća počinje izvješćem suca izvjestitelja o stanju stvari. Sudac izvjestitelj može prema potrebi od 1° suda pribaviti izvješće o povredama odredaba kaznenog postupka. Sa sjednice vijeća javnost se može isključiti samo uz uvjete propisane zakonom. O sjednici vijeća izvijestit će se državni odvjetnik. 2° sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave. nakon čega će se pročitati presuda ili dio presude na koji se odnosi žalba. predsjednik žalbenog vijeća određuje suca izvjestitelja.3. sudac izvjestitelj dostavit će spise nadležnomu DO.ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati 1° sudu na ponovnu glavnu raspravu. Ako je riječ o KD za koje se progoni na zahtjev DO. onaj optuženik i njegov branitelj. Žalbu će sa spisom 1° sud dostaviti 2° sudu koji će razmotriti i odgovor na žalbu zaprimljen do sjednice vijeća. Rasprava pred 2° sudom održat će se samo: . Sjednica se može održati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izviještene. koja može podnijeti odgovor na žalbu. Primjerak žalbe dostavit će 1° sud protivnoj stranci. 8. Nakon toga pozvat će se žalitelj da obrazloži žalbu. Kad DO vrati spise. Kad spisi povodom žalbe stignu 2° sudu. Stranke mogu na raspravi iznositi nove dokaze i činjenice. i .ako je potrebno da se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja izvedu novi dokazi ili ponove već prije izvedeni dokazi. Ako je optuženik u pritvoru ili na izdržavanju kazne i ima branitelja. odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. a može preko tog suda ili istražnog suca ili na drugi način provjeriti navode žalbe u svezi s novim dokazima i novim činjenicama. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao 1° presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. . oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj koji je u roku predviđenom za žalbu ili za odgovor na žalbu zahtijevao da bude izviješten o sjednici ili je predložio održavanje rasprave pred 2° sudom. Nazočne stranke mogu iznijeti svoja mišljenja i prijedloge. koji ih je dužan razgledati i bez odgode vratiti sudu.

. 2° sud je to dužan učiniti najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon primitka spisa.. ako je žalba uložena pa makar se na to i ne odnosi. uvijek po službenoj dužnosti ispitati: 1) postoji li povreda posebno važnih odredbi postupka (članka 367. . 3) nije li na štetu optuženika povrijeđen KZ. 2) nije li glavna rasprava..postojanje zahtjeva ovlaštenog tužitelja. 5.) i to onih koje se odnose na: . Ako je žalba izjavljena.temelji li se presuda na nezakonitom dokazu. do 11. točke 1.64 Ako nije što drugo propisano. Sud će.ako je žalba nepravodobna ili nedopuštena.nerazumljivu izreku presude . 8. Ako žalba nije izjavljena. Drugostupanjski sud može i samo djelomično ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno suđenje.sastav suda. 4) presudu kojom će preinačiti 1° presudu: . stavka 1. odredbe o glavnoj raspravi pred 1° sudom na odgovarajući način se primjenjuju i u postupku pred 2° sudom. 1° presuda postaje pravomoćnom protekom roka za izjavljivanje žalbe. 1° presuda postaje pravomoćnom u trenutku kad je žalba 97 Drugostupanjski sud može naložiti da se nova glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem. . te spis s odlukom vratiti 1° sudu. . .ako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Odlučujući o žalbi. Ako se optuženik nalazi u pritvoru.vrijeme ispitivanja optuženika. 2) presudu kojom će odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi 1° presude: .identitet presude i optužbe.zabranu reformatio in peius.ako utvrdi da su odlučne činjenice u 1° presudi pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukčija presuda. .stvarnu nadležnost suda. stavka 2. .. Drugostupanjski sud u povodu žalbe može donijeti jednu od ovih odluka: 1) rješenje kojim će odbaciti žalbu: .ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba kaznenog postupka. 2° sud mora obrazložiti odluku.ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba naložiti novu glavnu raspravu pred 1° sudom. 3) rješenje kojim će ukinuti 1° presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje:97 . . .. 2° sud ispituje presudu samo u onom dijelu i samo zbog onih osnova koji su navedeni u žalbi. održana u odsutnosti optuženika i njegova branitelja. protivno zakonu. 6.ako ne postoje povrede koje 2° sud ispituje po službenoj dužnosti.

ŽALBA NA RJEŠENJE Dopuštenost.4. kazneni je postupak u pravilu98 završen. Protiv rješenja Vrhovnog suda RH žalba nije dopuštena.5. ako nije drukčije propisano. Ako nije drukčije propisano.1. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 9. žalba protiv rješenja podnosi se u roku od 3 dana od dana dostave rješenja.O žalbi protiv rješenja 1° suda odlučuje 2° sud na javnoj sjednici vijeća. Suspenzivnost. OPĆE NAPOMENE Izvanrednim se pravnim lijekovima pobija već pravomoćna sudska odluka. Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje. postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. O žalbi protiv rješenja istražnog suca odlučuje vijeće istog suda. kao i u slučaju kad je 1° presuda preinačena. O žalbi protiv 2° presude rješava 3° sud u sjednici vijeća prema odredbama koje važe za 2° postupak. Protiv rješenja istražnog suca i protiv drugih rješenja 1° suda stranke i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek kad u zakonu nije izričito propisano da žalba nije dopuštena. 3) ako je 2° sud preinačio 1° presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se optuženik proglašava krivim. zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne. Rok.65 odbačena ili odbijena. ako zakonom nije drukčije propisano. zahtjev za zaštitu zakonitosti. te zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. Pred tim sudom ne može se održati rasprava. 8. 98 Iznimka je slučaj kad je moguće izjaviti žalbu i na drugostupanjsku presudu. 8. U svim ovim slučajevima. ŽALBA PROTIV 2° PRESUDE Protiv 2° presude dopuštena je žalba 3° sudu samo: 1) ako je 2° sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio 1° presudu kojom je izrečena takva kazna. 9. Ako 3° sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženika od koristi i za kojeg od suoptuženika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu. . podnošenjem žalbe protiv rješenja odgađa se izvršenje rješenja protiv kojeg je podnesena žalba. 2) ako je 2° sud na temelju održane rasprave utvrdio činjenično stanje drukčije nego 1° sud i na tako utvrđenom činjeničnom stanju utemeljio svoju presudu. Odlučivanje. ako nije drukčije propisano. Izvanredni pravni lijekovi su zahtjev za obnovu kaznenog postupka. Rješenja koja se donose radi pripremanja glavne rasprave i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu. Ako nije drukčije propisano. Protiv rješenja vijeća donesenog prije i u tijeku istrage nije dopuštena žalba.

optužba je rješenjem odbačena.99 Kazneni postupak završen pravomoćnom presudom može se obnoviti u korist osuđenika: 1. pomilovanja ili iz drugih razloga. Prava obnova kaznenog postupka podrazumijeva da je u povodu zahtjeva ovlaštenih osoba sud donio posebno rješenje kojim je dopustio obnovu kaznenog postupka.ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenika izrečeno više kazni.ako se pravomoćna presuda kojom je za više KD izrečena jedinstvena kazna ne bi mogla u jednom dijelu izvršiti zbog amnestije. suca. ZAHTJEV ZA OBNOVU KAZNENOG POSTUPKA Obnova kaznenog postupka jest vraćanje već pravomoćno okončanog postupka u neku raniju fazu. . odnosno da se provede istraga ako je nije bilo. . pri čemu se može raditi o sljedećim pogreškama: . Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. 2.100 3. te odlučio da se odmah odredi nova glavna rasprava ili da se stvar vrati u stanje istrage. postupak je rješenjem pravomoćno obustavljen ili je presudom optužba pravomoćno odbijena zbog toga što je počinitelj nakon počinjenog KD obolio od kakve trajne duševne bolesti.66 9. ako se dokaže da je do presude došlo zbog KD DO. suca porotnika ili osobe koja je obavljala istražne radnje. U ovom slučaju sud neće donositi rješenje kojim se obnova dopušta. 4. Treba razlikovati 2 vrste obnove postupka: nepravu i pravu obnovu. vještaka ili tumača.istražni zahtjev je pravomoćno odbačen. ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima prikladni da prouzroče oslobođenje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem KZ. ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka. mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). i 2. 5. te ponovno vođenje postupka od te faze nadalje. Neprava obnova kaznenog postupka postoji u slučaju kada se obnova vrši i bez donošenja posebne sudske odluke kojom se obnavljanje dopušta. 2) ako postupak nije bio pokrenut ili je bio okončan u ovim slučajevima: . te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima. a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za KD u stjecaju. Do neprave će obnove kaznenog postupka doći: 1) ako je došlo do pogreške prilikom određivanja jedinstvene kazne u slučaju stjecaja. ili je iz istih razloga kazneni postupak rješenjem pravomoćno obustavljen.ako je pri izricanju jedinstvene kazne primjenom odredaba o stjecaju uzeta kao utvrđena i kazna koja je već obuhvaćena u kazni izrečenoj prema odredbama o stjecaju u kakvoj prijašnjoj presudi. 100 Kod slučajeva pod 1. ako se u slučaju osude za produljeno KD ili za drugo KD koje na temelju zakona obuhvaća više istovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji 99 Iznimku prestavlja obnova postupka u slučaju okrivljenika osuđenog u kontumacijskom postupku. . ako je osoba za isto KD više puta osuđena ili ako je više osoba osuđeno zbog istog KD koje je mogla počiniti samo jedna osoba ili neke od njih. zato što nije bilo zahtjeva ovlaštenog tužitelja ili što nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja. koji podnese zahtjev za obnovu postupka u roku od jedne godine od dana kad je osuđenik saznao za presudu.2. .

a ovlašteni tužitelj pokrene postupak pred nadležnim sudom i istodobno zatraži obnovu postupka. a postojanje tih činjenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne. 3. odnosno pomilovanje. Pri rješavanju o zahtjevu u vijeću neće sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donošenju presude u prijašnjem postupku. 5. istodobno izjasniti o pobijanoj pravomoćnoj presudi. Ovdje se primjenjuju instituti beneficium novorum. ako je postupak vođen bez ovlaštenog tužitelja i zbog toga donesena presuda kojom se optužba odbija. zabrana reformatio in peius. i to samo u slučaju ako je dovršen pravomoćnom odbijajućom presudom.prijašnju će presudu ostaviti na snazi. zbog nestanka zakonskih zapreka radi kojih je presuda bila donesena. a dokaže da je do odustanka došlo zbog kaznenog djela zlouporabe službenog položaja državnog odvjetnika. O zahtjevu za obnovu kaznenog postupka odlučuje sud koji je u prijašnjem postupku sudio u 1°. Sud će na temelju rezultata izvida zahtjev uvažiti i dopustiti obnovu kaznenog postupka ili će zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka. Tada se. Ovisno o rezultatu postupanja. beneficium cohaesionis. postupak ponovno vodi. ako je do presude kojom se optužba odbija došlo zbog stvarne nenadležnosti suda. Za novi postupak koji se vodi na temelju rješenja kojim je dopuštena obnova kaznenog postupka važe iste odredbe kao i za prvi postupak. . i to na jedan od sljedećih načina: . a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani. Tako se npr. uz rješavanje predmeta. Stupanjem na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukidaju odredbe neustavnog zakona. Nakon toga predsjednik vijeća će sam ili preko istražnog suca izviditi činjenice i pribaviti dokaze. 2. koja ima pravo u roku od 8 dana odgovoriti na zahtjev. moguće je da u obnovljenom postupku sud donese jednu od ovih odluka: 1) rješenjem kojim će se obustaviti kazneni postupak ako za to postoje uvjeti – u ovom slučaju sud će rješenjem o obustavi postupka ukinuti i prijašnju presudu. ako se utvrdi da se akt oprosta. ako nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za vođenje postupka pa je zbog toga došlo do odbijajuće presude. dostavit će prijepis zahtjeva protivnoj stranci. U ovom slučaju obnova postupka nije dopuštena ako je proteklo više od mjesec dana od kada je tužitelj saznao za okolnosti na kojima može utemeljiti svoj zahtjev za obnovu postupka. 4. 2) presudu kojom će se. Mogućnost zahtijevanja obnove u korist osuđenika nije vremenski ograničena. Ako sud ne odbaci zahtjev. ako je presuda donesena jer je tužitelj od početka do završetka glavne rasprave odustao od optužbe. zastara ili druge okolnosti koje isključuju kazneni progon ne odnose na kazneno djelo povodom kojeg je donesena presuda kojom se optužba odbija. Na štetu osuđenika se postupak može obnoviti samo iznimno. Nova presuda donosi se primjenom odredaba o ponavljanju. a ovlašteni tužitelj zatraži obnovu postupka. Posebni slučajevi obnove. Nakon provedenih izvida sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za obnovu postupka. . presuda donsena temeljem takvog zakona ne proizvodi pravne učinke. navodi da se postupak može obnoviti: 1.prijašnju će presudu djelomično ili u cijelosti staviti izvan snage.67 pokazuju da osuđenik nije učinio radnju koja je obuhvaćena KD iz osude. U novom postupku sud nije vezan za rješenja donesena u prijašnjem postupku.

Vrhovni sud RH može riješiti da se izvršenje pravomoćne presude prekine ili odgodi do odluke o zahtjevu. O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni sud RH u sjednici vijeća. preinačiti će pravomoćnu presudu u tom dijelu odluke o kazni. On će zahtjev najčešće podnijeti temeljem prijedloga stranaka.4. nakon provedenih izvida. Zahtjev se podnosi 1° sudu. pa će nakon ispitivanja DO. Ovlaštena osoba za podizanje zahtjeva je isključivo DO RH. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Zahtjev za zaštitu zakonitosti jest izvanredni pravni lijek kojemu je cilj otkloniti povrede zakona počinjene pravomoćnom odlukom ili tijekom postupka koji joj je prethodio. a takve su da bi očito bile dovele do blaže osude. 101 102 Po svojoj pravnoj prirodi to su olakotne okolnosti. ako se postupak vodio na njegov zahtjev. Rješenje kojim je prihvatio zahtjev sud će opozvati ako se dokaže da se rješenje temelji na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. spise sa svojim obrazloženim prijedlogom dostaviti sudu nadležnom za odlučivanje o zahtjevu. osim ako predsjednik 1° vijeća iz opravdanih razloga ne odluči drukčije. Podnošenje zahtjeva ne zadržava izvršenje kazne. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će se ograničiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva DO RH. To je preinačnje po propisima o nepravoj obnovi. Prije nego što predmet bude iznesen na odlučivanje. Predsjednik vijeća 1° suda odbacit će zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba.101 Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne mogu podnijeti osuđenik i uz njegovu privolu njegov branitelj te njegovi rođaci koji su ovlašteni podnijeti žalbu protiv presude u njegovu korist. Ako već prije u slučaju odustanka DO od zahtjeva. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO UBLAŽAVANJE KAZNE Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne pravni je lijek kojemu je svrha ublažiti pravomoćno izrečenu kaznu stoga što su se pojavile okolnosti za koje sud prilikom donošenja presude nije znao. ustanovi da postoje okolnosti koje opravdavaju novu odluku o visini dnevnih prihoda novčane kazne. O zahtjevu za izvanredno ublažavanje kazne odlučuje Vrhovni sud RH. .68 Također je poseban slučaj (prave) obnove kada osuđenik u kontumacijskom postupku zahtjeva obnovu u roku od godine dana od saznanja za presudu. sudac izvjestitelj može prema potrebi pribaviti obavijesti o istaknutim povredama zakona. 9. ako utvrdi da ne postoji povreda zakona. sud će rješenjem preinačiti pravomoćnu presudu glede odluke o kazni. Ako zahtjev prihvati. 1° sud izvidjet će postoje li razlozi za ublažavanje.102 Sud će zahtjev odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ublažavanje kazne. što znači da osuđenik ili njegov branitelj također mogu podnijeti takav prijedlog DO. Ako 1° sud. zakonom ili međunarodnim pravom. 9. osim u kada 1° sud preinači presudu.3. nije donio rješenje o odbacivanju Vrhovni sud može: 1) presudom odbiti zahtjev kao neosnovan. koji će podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom.

3) presudom utvrdit da postoji povreda zakona. To su: 1) pridržavanje roka od mjesec dana od primitka pravomoćne presude. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOMOĆNE PRESUDE Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude izvanredni je pravni lijek predviđen u korist osuđenika kojemu je izrečena zatvorska kazna radi pobijanja pravne osnove presude. za osnovu će se uzeti prijašnja optužnica ili onaj njezin dio koji se odnosi na ukinuti dio presude.69 2) preinačiti ili ukinuti (djelomično ili u cijelosti) pravomoćnu odluku 1° suda i višeg suda ili samo odluku višeg suda i predmet vratiti na ponovnu odluku ili suđenje 1° sudu ili višem sudu. 3) povreda prava okrivljenika na obranu na glavnoj raspravi. Uvjeti za ulaganje zahtjeva za preispitivanje kumulativno su određeni. uopće ne dirajući u pravomoćnu odluku. 3) pravomoćnu presudu nije izrekao Vrhovni sud RH. . 4) u slučaju ozbiljne sumnje u istinitost odlučnih činjenica ukinuti pobijanu odluku i narediti da se održi nova glavna rasprava pred istim ili drugim stvarno nadležnim 1° sudom. 4) povreda odredbi kaznenog postupka u žalbenom postupku. i pritom. Sud je dužan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva pitanja na koja ga je upozorio Vrhovni sud RH. ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon postoji li pogrešna pravna kvalifikacija djela je li sud prekoračio zakonske ovlasti nepropisan sastav suda nepostojanje optužbe ovlaštenog tužitelja. Ovdje se primjenjuju instituti beneficium novorum. 9. prijedloga ili odobrenja ispitivanje okrivljenjika koji se ne smatra krivim prije završetka dokaznog postupka povreda zabrane reformatio in peius temeljenje presude na nezakonitom dokazu neizuzimanje suca koji se morao izuzeti uskraćivanje prava okrivljeniku da na raspravi upotrebljava svoj jezik 2) povreda odredbi kaznenog postupka. zabrana reformatio in peius. ima li okolnosti koje isključuju krivnju. ako je zahtjev podignut na štetu osuđenika. ako je mogla utjecati na presudu.             je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo.5. Ako je pravomoćna presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje. 2) prethodno korištenje redovnog pravnog lijeka. Osnove za ulaganje zahtjeva za preispitivanje su: 1) povreda KZ na štetu osuđenika. beneficium cohaesionis. osim ako je tek 2° presudom izrečena kazna zatvora.

Vrhovni sud RH dostavit će primjerak zahtjeva sa spisima DO RH. podnesen od strane neovlaštene osobe ili nedopušten zahtjev. a iscrpljena je mogućnost korištenja drugih pravnih lijekova. Podnosi se 1° sudu. REVIZIJA Revizija je izvanredni pravni lijek kojim se može zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili drugog odgovarajućeg pravnog akta. moglo bi se reći da se radi o ograničenoj mogućnosti ulaganja žalbe protiv drugostupanjske presude u korist okrivljenika. 10. i . U svemu ostalom.6. . Odboru za prava čovjeka UN-a. ustavnom tužbom Ustavnom sudu Republike Hrvatske. odbacit će rješenjem predsjednik vijeća 1° suda ili Vrhovni sud RH. primjenjuju se odredbe o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. i to za: .sva ostala KD ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći.70 O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude odlučuje Vrhovni sud RH. Mogu je koristiti osobe osuđene za vrijeme komunističke vladavine od sudova bivše Jugoslavije. odnosno prekine izvršenje pravomoćne presude. 1° sud ili Vrhovni sud RH može. nakon neuspjeha ustavne tužbe: Europskom sudu za ljudska prava.politički motivirana KD. Budući da je upotreba ovoga pravnog lijeka određena rokom. postupak za izdavanje kaznenog naloga. 9. 2. Revizija se može izjaviti samo u roku od 2 godine od stupanja na snagu ZKP-a. OPĆE NAPOMENE Odredbe o postupanju pred općinskim sudom obuhvaćaju:    sumarni postupak. a osnove za korištenje uglavnom predstavljaju sužene žalbene razloge. POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM I POSEBNI POSTUPCI 9.7. Nepravodoban. Načini pobijanja su: 1. koji može u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. Zahtjev mogu podnijeti osuđenik i branitelj. postupak za izricanje sudske opomene. 11. individualnom pritužbom. s obzirom na sadržaj zahtjeva. POBIJANJE PRAVOMOĆNE PRESUDE NAKON KORIŠTENJA IZVANREDNIH PREAVNIH LIJEKOVA Nakon korištenja izvanrednih pravnih lijekova pravomoćna se presuda može pobijati ali samo od osobe kojoj je ovom presudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo ili sloboda. riješiti da se odgodi.

9. a najmanje 3 dana.71 Posebni su postupci:  postupak prema osobama s duševnim smetnjama. Ako ne dođe do izmirenja stranaka i povlačenja privatne tužbe ili odbačaja tužbe.). Ako za skraćeni postupak nije što posebno propisano. Protiv presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. odnosno privatna tužba treba sadržavati podatke kao i optužnica i prijedlog da se okrivljenik proglasi krivim i osudi po zakonu. 7. postupak za donošenje odluke o rehabilitaciji (brisanju osude). U optužnom prijedlogu može se predložiti da se okrivljenik stavi u pritvor. primjenjuju se ostale odredbe ZKP-a. Okrivljenik će se ispitati na početku dokaznog postupka neovisno od toga kakav je stav zauzeo prema optužbi. Prije zakazivanja glavne rasprave za KD iz nadležnosti suca pojedinca za koja se progoni po privatnoj tužbi sudac pojedinac može pozvati samo privatnog tužitelja i okrivljenika na ročište radi prethodnog razjašnjenja stvari. Kazneni postupak pokreće se na temelju optužnog prijedloga DO. odnosno privatne tužbe. Uz pristanak okrivljenika taj se rok može skratiti. zakazat će odmah glavnu raspravu. Ako se istražni sudac ne složi s prijedlogom za poduzimanje istražnih radnji. ako smatra da bi to bilo korisno za brži završetak postupka. sudac će najprije ispitati je li sud nadležan. postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba. sudac pojedinac može odmah otvoriti glavnu raspravu. Sudac će odbaciti optužni prijedlog ili privatnu tužbu ako ustanovi da postoje razlozi za obustavu postupka. a ne radi se o kaznenom postupku prema maloljetniku. O tome vidjeti poglavlje o inkvizitornim elementima skraćenog postupka (III.8. postupak za izdavanje tjeralice i objave. odnosno oštećenika kao tužitelja ili na temelju privatne tužbe. Prije podnošenja optužnog prijedloga tužitelj može predložiti istražnom sucu da poduzme određene istražne radnje. Kad sud primi optužni prijedlog ili privatnu tužbu. Glavna rasprava se može održati i bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja i okrivljenika. Poziv okrivljeniku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane. treba li provesti pojedinu istražnu radnju te postoje li uvjeti za odbacivanje optužnog prijedloga. zatražit će odluku vijeća županijskog suda. Glavna rasprava počinje objavom sadržaja optužnog prijedloga ili privatne tužbe. SKRAĆENI POSTUPAK Skraćeni postupak je kazneni postupak koji se vodi pred općinskim sudom za KD za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do 5 godina.      postupak za oduzimanje imovinske koristi postupak za opoziv uvjetne osude. Ako sudac pojedinac ne otvori glavnu . Ako sudac ne donese ni jedno od rješenja. a optužni prijedlog vrstu i mjeru kaznenopravne sankcije čije se izricanje traži. Optužni prijedlog.

3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene KD i objavljivanje kaznenog naloga u sredstvima javnog priopćavanja. 4) zabranu upravljanja motornim vozilom do 2 godine odnosno oduzimanje predmeta. optuženiku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja glavne rasprave.11. IZRICANJE SUDSKE OPOMENE Kad prema odredbama KZ dolazi u obzir izricanje sudske opomene. donijet će odluku o tome koji dokaze će izvesti na glavnoj raspravi i odredit će glavnu raspravu. sud tu kaznenopravnu sankciju izriče presudom. 9. sudac će presudom izdati kazneni nalog. DO. Pri donošenju presude povodom prigovora sudac pojedinac izreći će da se kazneni nalog u odnosu na okrivljenika koji je podnio prigovor stavlja izvan snage. Ispunjeni su ako je: 1) KD iz nadležnosti suca pojedinca. obje stranke obavijestit će se o sjednici vijeća drugostupanjskog suda ako je u prvostupanjskoj presudi izrečena kazna zatvora i ako su stranke zahtijevale da budu obaviještene o sjednici ili ako predsjednik vijeća ili vijeće drugostupanjskog suda misle da bi nazočnost stranaka ili jedne od njih bilo korisno za razjašnjenje stvari. U izreci presude sa sudskom opomenom uz osobne podatke o optuženiku navodi se da je optuženik kriv za KD koje je predmet optužbe. Protiv kaznenog naloga okrivljenik i njegov branitelj mogu u roku od 8 dana podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga. a ako prijedlog smatra neutemeljenim zakazat će glavnu raspravu i nastaviti s vođenjem skraćenog postupka. 9. Kad drugostupanjski sud rješava o žalbi protiv presude prvostupanjskog suda donesene po skraćenom postupku. 9. Pri tome sudac pojedinac nije vezan zahtjevom državnog odvjetnika za izricanje sankcije.10.72 raspravu. Sudac prijedlog može odbaciti. odredbe zakona koje se odnose na presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim primjenjuju će se i na presudu o sudskoj opomeni. može zatražiti izricanje jedne ili više od sljedećih kazni ili mjera: 1) novčanu kaznu u visini od 10 do 100 prosječnih dnevnih prihoda u RH. Uvjeti za izdavanje kaznenog naloga kumulativno su navedeni. Ako se suglasi s prijedlogom.9. 2) kaznena prijava vjerodostojnog sadržaja. niti zabranom reformatio in peius. Prigovor ne mora biti obrazložen – samo njegovo podnošenje uvjetuje zakazivanje glavne rasprave i postupanje sukladno odredbama o skraćenom postupku. 2) uvjetnu osudu za izricanje kazne zatvora do 3 mjeseca ili novčane kazne ili sudsku opomenu. u optužnom prijedlogu. na prijedlog DO. Ako nije što drugo predviđeno. POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUŠEVNIM SMETNJAMA Odredbe zakona osim odredbi o skraćenom postupku primjenjuju se i u postupku prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako nije što posebno . POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Kazneni nalog je posebna sudska odluka kojom sud može. Ako su ti uvjeti ispunjeni.

smatrat će se da poriče osnovanost optužbe. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Oduzimanje imovinske koristi obvezno je uvijek kad se donese osuđujuća presuda. 9. Postupak prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive pokreće se i vodi samo na zahtjev DO. Ako je oštećenik stavio imovinskopravni zahtjev imovinska korist utvrđivat će se samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom. Ako je DO postavio odgovarajući zahtjev. a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo te da postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Optužnica. Ako sud ne utvrdi da je optuženik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv. Ako je DO postavio zahtjev. Oduzimanje se izriče u odluci kojom je utvrđeno počinjenje kazenenog djela. te će se glavna rasprava će se održati u njegovoj odsutnosti. donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe i rješenje kojim se odbija zahtjev za određivanje prisilnog smještaja. O raspravnom sposobnosti i ubrojivosti optuženika te postojanju zakonskih uvjeta za određivanje prisilnog smještaja ispitat će se vještak koji je obavio psihijatrijski pregled optuženika. Imovinska korist postignuta izvršenjem KD utvrđuje se u kaznenom postupku po službenoj dužnosti. donijet će presudu kojom se optužba odbija. a sud utvrdi postojanje razloga za oslobođenje. te da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ako je DO postavio odgovarajući zahtjev.73 propisano.12. Ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djelo bio neubrojiv. Ako je optuženik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji. U tom slučaju DO može odmah nakon objave presude dati usmeno izjavu da se odriče prava na žalbu i podnijeti novu optužnicu za isto KD. Pritvor. da ga je počinio u stanju neubrojivosti. Glavna rasprava će se provesti pred istim vijećem na temelju nove optužnice. osim isključenja krivnje zbog neubrojivosti. Nakon podizanja optužnice okrivljenik mora imati branitelja. DO će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti. te rješenjem odrediti prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 mjeseci. donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe. ali ne dulje od zakonskih rokova za trajanje pritvora. ali će prije glavne rasprave predsjednik vijeća u prisustvu vještaka pokušati ispitati optuženika. donijet će presudu kojom se utvrđuje da je optuženik počinio protupravno djelo. Predmeti koji se po KZ moraju oduzeti oduzet će se i kad kazneni postupak ne završi presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim ako to zahtijevaju probitci javne sigurnosti . pritvor će se odrediti i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže KD. ali da ne postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ako se glavna rasprava održava u odsutnosti optuženika pročitat će se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju. a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo. Pritvor može trajati dok opasnost traje. a kaznenim je djelom imovinska korist ostvarena. Predsjednik vijeća dostavit će odmah nakon izvršnosti rješenja o određivanju prisilnog smještaja potrebne spise sudu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. O zahtjevu DO odlučuje sud nakon provedene glavne rasprave. Osim u slučajevima kada se može odrediti pritvor protiv okrivljenika.

9. Rješenje o oduzimanju predmeta donosi sud i kad je u presudi kojom je optuženik proglašen krivim propušteno da se donese takva odluka. a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama. Sudac će ispitati osuđenika i provesti potrebne izvide radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza važnih za odluku. ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama. 9. a do odustanka je došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom). rješenjem će obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. 9. donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne.15. O tom zahtjevu odlučuje sud nakon preslušanja DO ako se postupak vodio na njegov zahtjev. 1° sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika. Ako nadležno tijelo ne postupi prema zahtjevu osuđenika u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. osuđena osoba može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu. Nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja. ne sprečava održavanje sjednice vijeća. POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA NEOPRAVDANO OSUĐENIH ILI NEUTEMELJENO UHIĆENIH OSOBA Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba kod koje su kumulativno ispunjeni ovi uvjeti:   prema kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija ili koja je proglašena krivom. Sud će visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrđivanje bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka. .14. osuđenik može tražiti da prvostupanjski sud donese rješenje o rehabilitaciji. osuđenika i oštećenika. (osim ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj.74 ili zaštite časti i dostojanstva građana. ili tu obavezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze. Ako nadležno tijelo ne donese rješenje o rehabilitaciji. Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom. odnosno privatni tužitelj odustao od progona ili što je oštećenik odustao od prijedloga. POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist. rješenje o rehabilitaciji donosi po službenoj dužnosti tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije. Podaci o KD za koje je nastupila rehabilitacija ne mogu se davati nikome na uvid. odnosno obustavljen. ako su uredno obaviješteni. Ako sud ustanovi da nema osnove za donošenje koje od tih odluka. ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi. POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKE O REHABILITACIJI Kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom određenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu ne počini novo KD. Nedolazak stranaka i oštećenika. pa oslobođena kazne u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak je pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe ili je optužba odbijena. Posebno rješenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak završen.13.

Ako zahtjev za naknadu štete ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva. ili je optužba odbijena. Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja prestalo zaposlenje ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja priznaje se radni staž. a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka. odnosno pokrenuti postupak ako je oštećena osoba umrla prije proteka roka zastare i nije se odrekla zahtjeva.75  nije sama svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzročio svoju osudu (osim ako je na to bila prisiljena). pravo na naknadu štete ima i osoba: 1) koja je bila u pritvoru. ili je izrečena kaznena sankcija koja se ne sastoji u oduzimanju slobode. odnosno neosnovanost uhićenja. ili je zadržana preko zakonskog roka ili je preko tog roka bila u pritvoru ili u ustanovi za izdržavanje kazne. Tužba za naknadu štete podnosi se protiv RH. ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe. Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima prouzročila uhićenje. Izdavanje tjeralice može se naložiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog KD za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se po zakonu može 103 Nasljednici nasljeđuju samo pravo oštećene osobe na naknadu imovinske štete. a u povodu izvanrednog pravnog lijeka izrečena joj je kazna oduzimanja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdržala. . Tjeralica. odnosno staž osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja staž izgubila. objaviti u novinama ili drugome javnom sredstvu priopćavanja priopćenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost prijašnje osude. ili je proglašena krivom a oslobođena od kazne. 3) koja je zbog pogreške ili protuzakonitog rada državnog tijela neosnovano uhićena ili pritvorena. Rješenje se dostavlja Ministarstvu pravosuđa. 1° sud donijet će po službenoj dužnosti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenim evidencijama. Ako se ne zna prebivalište ili boravište okrivljenika kad je to potrebno. 9. ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem. sud će zatražiti od redarstvenih vlasti da okrivljenika potraže i da sud obavijeste o njegovoj adresi. odnosno pravomoćnosti 1° rješenja kojim je postupak obustavljen. Ako je oštećenik već stavio zahtjev. Nasljednici oštećene osobe mogu nakon njezine smrti nastaviti postupak za naknadu štete. 4) koja je u pritvoru provela dulje vrijeme nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena.15. na njezin zahtjev. Prije podnošenja tužbe za naknadu štete oštećenik je dužan obratiti se sa svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete te vrsti i visini naknade. oštećenik može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete. Pravo na naknadu štete zastarijeva za 3 godine od dana pravomoćnosti 1° presude kojom je okrivljenik oslobođen optužbe ili kojom je optužba odbijena. Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano oduzimanje slobode prikazivan u sredstvima javnog priopćavanja i time bio povrijeđen ugled te osobe. nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu imovinske štete. sud će.1 Postupak za izdavanje tjeralice i objave Nalaganje. 2) koja je izdržala kaznu oduzimanja slobode.103 Osim pravomoćno osuđenih osoba kod kojih su ostvareni spomenuti uvjeti.

za razliku od roka. V. Tjeralicu i objavu raspisuje tijelo unutarnjih poslova nadležno prema mjestu onog državnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak. POJAM PROCESNE RADNJE Procesne radnje su ponašanja sudionika u kaznenom postupku koja su pravno regulirana KPPom i uvjetuju pravne posljedice. naložit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se ti podaci dostave tijelu koje vodi postupak. Rok je vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja mora izvršiti. Objava. S vremenom vršenja procesnih radnji povezan je institut povrata u prijašnje stanje. dakle pravno valjan. Izdavanje tjeralice nalaže sud (istražni sudac. odnosno pritvora ili zavodske mjere. mjesecima i godinama. 1. Radi obavještavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog priopćavanja. Rokovi se računaju satima. Ako je vjerojatno da se osoba za kojom je izdana tjeralica nalazi u stranoj državi. Postoje 2 osnovne skupine – zakonski i sudski rokovi. PROCESNE RADNJE 1. a postoji rješenje o određivanju pritvora. Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u svezi s KD ili te predmete treba pronaći. U slučaju bijega okrivljenika iz ustanove u kojoj izdržava zatvorsku kaznu odnosno pritvor ili bijega iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru. Ministarstvo unutarnjih poslova može raspisati i međunarodnu tjeralicu. danima.2. i to u nazočnosti sudionika u postupku. dopušta da takvu radnju izvrši naknadno. Procesne radnje mogu vršiti svi sudionici u kaznenom postupku. Nalog suda ili upravitelja ustanove dostavlja se redarstvenim vlastima radi izvršenja. Raspivanje. izdavanje tjeralice naložit će upravitelj takve utsanove. VRIJEME VRŠENJA PROCESNE RADNJE Za izvršenje procesne radnje se određuju rokovi. Ročište je. točno određeno vrijeme ili termin u kojemu se procesna radnja vrši pred sudom. O ČINJENICAMA U KAZNENOM POSTUPKU 1. odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne.76 izreći kazna zatvora od 1 godine ili više nalazi u bijegu. Povratom se u kaznenom postupku može u pravilu koristiti samo okrivljenik . način utvrđuju se činjenice važne u kaznenom postupanju. predsjednik vijeća ili sudac pojedinac pred kojim se vodi kazneni postupak). Povrat u prijašnje stanje je pravno sredstvo kojim se osobi koja je iz opravdanih razloga propustila rok ili ročište pa stoga izgubila pravo vršenja neke procesne radnje. a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronađenoga nepoznatog tijela. Poduzimanjem procesnih radnji na formalan. Procesne radnje se mogu vršiti i na ročištima.1.

može zaključiti i o postojanju pravno relevantne činjenice. Povrat će se dopustiti ako su. ali nadležnog tijela koje vodi kazneni postupak. VRSTE ČINJENICA Uz pravno relevantne činjenice se utvrđuju još i indicije. oštećenik koji nije uredno pozvan ili iz opravdanog razloga nije mogao doći na glavnu raspravu na kojoj je donesena odbijajuća presuda zbog odustanka DO. Posredno utvrđivanje pravno relevantne činjenice postoji kad se utvrdi neka pravno irelevantna (nevažna) činjenica. Pravna pomoć je vršenje procesnih radnji od strane nadležnog tijela kaznenog postupka temeljem zamolnice istovrsnoga. kumulativno ispunjena 2 uvjeta: ako je okrivljenik rok za žalbu propustio iz opravdanih razloga (materijalni uvjet).1. U tom slučaju se može koristiti institut pravne pomoći. ali se zbog njenog postojanja. 2. 2. temeljem iskustva.77 i to isključivo ako je propustio rok za podnošenje žalbe. MJESTO VRŠENJA PROCESNE RADNJE Procesne radnje se mogu vršiti na različitim mjestima.2. POJAM I VRSTE ČINJENICA 2. Iznimno. pri čemu se takvim razlogom smatra svaki onaj razlog koji mu se ne može pripisati u krivnju. Dijelimo ih na materijalnopravno relevantne činjenice i procesnopravno relevantne činjenice. POJAM ČINJENICE Činjenice su pojave u stvarnosti koje u postupku treba utvrditi da bi se moglo primijeniti pravo. pa se pretpostavilo da ne želi nastaviti kazneni progon. One ne omogućuju utvrđivanje već samo provjeravanje drugih činjenica. Činjenice čije postojanje uvjetuje određene pravom predviđene posljedice nazivamo pravno relevantnim činjenicama. Sud utvrđuje pravno relevantno činjenično stanje. Katkad će procesnu radnju biti nužno izvršiti i izvan područja nadležnog tijela. Pomoćnim se činjenicama provjerava vjerodostojnost prikupljenih dokaza. pa stoga možemo zaključiti da su u postupku važne 3 vrste činjenica. pa se pretpostavilo da je odustao od tužbe. ako je molba za povrat podnesena u roku (formalni uvjet). što znači da je podnesena u roku od 8 dana od prestanka razloga propuštanja (subjektivni rok). ČINJENICE KOJE SE U POSTUPKU NE UTVRĐUJU Činjenice koje sud ne smije utvrđivati su: . Takvu pravno irelevantnu činjenicu nazivamo indicijom.3. privatni tužitelj koji iz opravdanog razloga nije mogao doći na glavnu raspravu. povrat može tražiti i: - 1. ali najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana propuštanja (objektivni rok). 2.3. te pomoćne činjenice. ali se u pravilu vrše u službenim prostorijama u sjedištu nadležnog tijela koje vodi kazneni postupak.

a štete njegovoj časti i ugledu nisu točne. utvrđivanje činjenica putem isprava. uvijek može preuzeti obavljanje ove procesne radnje (odnosno može prepustiti obavljanje započetog očevida. Kakav je odnos presumpcije okrivljenikove nevinosti i presumpcije čestitosti? One se međusobno isključuju.2. dakle da tvrdnje koje su za njega navedene. KZ). KZ). 4. 3. naime. 200. a svrhovito je da se i prije pokretanja istrage očevid izvrši. NAČINI UTVRĐIVANJA ČINJENICA Postoje 4 načina utvrđivanja činjenica: 1. Činjenice koje sud u pravilu neće utvrđivati su: 1) notorne. 3. Presumpcija čestitosti vrijedi kod KD klevete (čl. Tom prilikom mogu se odrediti i potrebna vještačenja osim obdukcije i ekshumacije tijela. 3) činjenice koje se ne smiju utvrđivati temeljem odredbi materijalnog kaznenog prava kojima se zaštićuje privatni život građana. temeljem zahtjeva DO ako je počinitelj KD nepoznat. UTVRĐIVANJE ČINJENICA 3. pretpostavlja da je oštećenik čestit čovjek.1. i to:  temeljem ovlaštenja o vršenju hitnih istražnih radnji ako postoji opasnost od odgode. 2) presumpcije. smatrajući to svrhovitim. i to:    . prije donošenja rješenja o provođenju istrage ako postoji opasnost od odgode. ako sud. 3. dok traje očevid koji vrši policija. utvrđivanje činjenica putem iskaza svjedoka i vještaka. ili njegova dijela policiji). ako stigne.  2) istražni sudac. 2) činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedio identitet presude i optužbe. UTVRĐIVANJE ČINJENICA VLASTITIM OPAŽANJEM (OČEVID) Očevidom se činjenice u postupku utvrđuju ili razjašnjavaju opažanjem vlastitim osjetilima ili pomagalima.78 1) činjenice čijim bi se utvrđenjem povrijedila zabrana reformatio in peius. Kod spomenutog se KD. utvrđivanje činjenica pomoću tehničkih registracija činjenica. Tijekom izvida KD očevid može izvršiti: 1) policija. Tu je teret dokaza na okrivljeniku. prihvati prijedlog DO o vršenju očevida u slučaju kad je počinitelj KD nepoznat. 201. utvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem tijela kaznenog postupka. Tako se ne smije utvrđivati istinitost negativnih tvrdnji o osobnom ili obiteljskom životu neke osobe kod kaznenog djela iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika (čl. 2.

oštećenik. pa tako i očevida. Stvarni dokazi su fizički predmeti putem kojih utvrđujemo važne činjenice. pod zakonom određenim uvjetima. Formalna dokazna teorija je. pa tako i očevida. suca. 2) policija ako joj istražni sudac. U našem postupku se sve činjenice mogu utvrđivati bilo kojom vrstom dokaza. Tko može biti nazočan očevidu? Očevidu koji se vrši prije početka postupka ili tijekom istrage mogu biti nazočni tužitelj. koja se u kaznenom postupku ne može utvrditi vlastitim opažanjem. a ne i drugim dokazima. Tijekom rasprave očevid će izvršiti raspravno vijeće.79 Tijekom istrage očevid može vršiti: 1) istražni sudac koji ima opće ovlaštenje za vršenje istražnih radnji. okrivljenik i branitelj. Naime. Dokazi u užem smislu su svi iskazi. Očevidu koji se vrši tijekom rasprave mogu biti nazočne sve osobe koje na raspravi mogu biti jer je tada očevid dio raspravnog postupanja. 105 Isključivo se vještačenjem utvrđuje: uzrok smrti neke osobe (258/1) trovanje neke osobe (262/1) težina tjelesne povrede (263/1) . a ne i drugim dokazima. a ako je očevid potrebno izvršiti izvan glavne rasprave. isprave i tehničke registracije kojima se pravno relevantne činjenice neposredno utvrđuju. 3. vijeće može odlučiti da ga obavi predsjednik vijeća ili sudac član vijeća. Dokaz je izvor saznanja temeljem koga se zaključuje o postojanju ili nepostojanju neke važne činjenice. koja se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima događaj odigrao. Rekonstrukcija se ne smije obavljati na način kojim se vrijeđa javni red ili moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi. Ako se očevid vrši izvan glavne rasprave. dok su dokazi u širem smislu kako dokazi u užem smislu tako i indicije.3. ili da je do presude došlo zbog KD DO.rekonstrukciju događaja. suca porotnika ili osobe koja je obavljala istražne radnje. Upotreba dokaza obuhvaća izvođenje i ocjenu dokaza. Izvođenje dokaza jest utvrđivanje sadržaja dokaza. dok su personalni dokazi oni koji se sastoje u iskazivanju osoba.104 kada se neke činjenice mogu dokazivati isključivo medicinskim vještačenjem. povjeri izvršenje procesnih radnji. vještaka ili tumača.105 104 Razlog za obnovu postupka postoji ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka. radi provjere izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su važne za razjašnjenje stvari tijelo koje vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja. U tim slučajevima mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela (formalna dokazna teorija). te se činjenice mogu utvrditi i drugim dokazima. Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. kao iznimka. ZKP predviđa i posebnu vrstu očevida . bit će izvještene stranke i oštećenik. POJAM DOKAZA ILI DOKAZIVANJA Upotreba dokaza u kaznenom postupku se naziva dokazivanjem. dok ocjena dokaza znači odlučivanje o tome da li važna činjenica postoji ili ne postoji. Sud slobodno ocjenjuje dokaze. prihvaćena: kad se neka činjenica može dokazivati samo pravomoćnom presudom.

3. Prema ZKP-u. teret dokaza je opet isključivo na ovlaštenom tužitelju. Pritom Zakon o policiji (čl. Tijekom istrage pravna obveza dokazivanja ostaje na ovlaštenom tužitelju. osoba koja uzima lijekove za smirenje. Među te načine spada upotreba poligrafa i drugih psihologijskih metoda. obmanom ili sličnim sredstvima. Kapciozna pitanja polaze od pretpostavke da je okrivljenik priznao nešto što nije priznao. ali vrijedi i za drugi subjekt koji je također dužan dokazivati istu činjenicu. 3. prijetnjom.80 dokazivanje ranije osuđivanosti okrivljenika radi primjene materijalno-pravnih odredbi moguće je samo temeljem podataka iz kaznene evidencije. budući da njegova primjena može posredno dovesti do dokaza. Stvarna potreba okrivljenika da dokazuje svoju nevinost koja nije predviđena pravom. Presumpcija okrivljenikove nevinosti isključuje pravnu obvezu okrivljenika da dokazuje vlastitu nevinost. iako na ovlaštenom tužitelju. trudnica. koji mora dokazati postojanje zakonskih uvjeta za pokretanje kaznenog postupka. TERET DOKAZA Teret dokaza je pravna obveza dokazivanja određene činjenice koja tereti jedan procesni subjekt. To je povezano uz KD klevete zbog prihvaćanja presumpcije čestitosti.4. Zabranjeni načini pribavljanja dokaza zakonom su izričito određeni. Tako se zabranjuje pribavljanje iskaza okrivljenika i svjedoka:    silom. redarstvane vlasti mogu primijeniti poligrafsko testiranje kao izvidnu radnju. ZABRANJENI NAČINI DOKAZIVANJA Neki načini dokazivanja su ipak neprihvatljivi. U nekim slučajevima nije jasno smije li se određeni način koristiti ili ne smije. Tijekom glavne rasprave teret dokaza je. 46. . Tada govorimo o dvojbenim načinima pribavljanja dokaza. Tijekom predistražnog postupka teret dokaza je na ovlaštenom tužitelju. Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti osoba koja je pod utjecajem alkohola ili droga. koji mora raspoloživim dokazima potvrditi utemeljenost optuživanja. koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti. naziva se materijalnim teretom dokaza. sugestivnim ili kapcioznim pitanjima. u fazi optuživanja.) propisuje da je policijski službenik ovlašten nad osobom od koje traži obavijesti primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu upozna s radom uređaja i nakon što osoba izrazi pisanu suglasnost. koja ima ozbiljna srčana oboljenja. Ipak postoji jedan slučaj kad je teret dokaza na okrivljeniku. dakle na sudu. Sugestivna pitanja su ona u kojima je već sadržano kako se na njih treba odgovoriti. 106 neubrojivost ili smanjena ubrojivost okrivljenika (264/1). Po okončanju istrage. u najvećoj mjeri. U nas je prihvaćeno stajalište o upotrebi poligrafa kao pomoćnog istražnog sredstva. pa ih se zakonom izričito zabranjuje. ali se proširuje i na istražnog suca na kojemu je.106 primjenom medicinskih intervencija kojima se utječe na volju.5. i 47. itd. ali poligram (zapisnik o poligrafskom testiranju) nije dokaz sam po sebi. osoba u stresnom stanju. i na raspravnom vijeću. teret dokaza. Takve načine nazivamo zabranjenim načinima pribavljanja dokaza.

81 U postupku se ne mogu upotrijebiti samo oni dokazi pribavljeni na zabranjeni način kod kojih je to izričito navedeno. među koje možemo ubrojiti: . To su sljedeći dokazi: a. a nije na to upozorena ili se izričito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se. ali to nije uvedeno u zapisnik. Klasifikacija: 1) Pravno nevaljali dokazi pribavljeni na zabranjen način – to su dokazi na kojima se. Takve dokaze nazivamo nezakonitim dokazima. dobiveno primjenom medicinskih intervencija. te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja. izjava ili priznanje okrivljenika:       dobiveno silom. upravo zbog zabranjenog načina pribavljanja. pribavljen bez nazočnosti branitelja. dokazi pribavljeni povredama određenih temeljnih prava i sloboda (kršenjem Ustavom. prilikom iskazivanja propušteno unošenje u zapisnik izjava okrivljenika o korištenju prava da uzme branitelja. zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane. ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života). iznuđen silom. ne može temeljiti sudska presuda. prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima.iskaz okrivljenika ako je:    pribavljen bez prethodnih upozorenja.6. Dokazi na kojima se ne može temeljiti sudska odluka nazivamo pravno nevaljalim dokazima. ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti. ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok. zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane. 3. ispitana osoba koja ne mora svjedočiti. dokazi pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji su ZKP-om izričito predviđeni. a ne radi se o slučaju kad je to dopušteno. ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života kao i oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo». iskaz svjedoka ako je: 2) Ostali pravno nevaljani dokazi su: a. prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima. dobiveno primjenom medicinskih intervencija. a zakonodavac ih određuje kao «…oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom. . b. prava na dostojanstvo. NEZAKONITI DOKAZI U kaznenom se postupku sudske odluke ne mogu temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način. b. prava na dostojanstvo. dobiveno obmanom.iskaz svjedoka ako je:    . te pomoći sugestivnih ili kapcioznih pitanja. Ovi dokazi u kaznenom postupku ne mogu poslužiti kao temelj sudske odluke. dobiveno obmanom.

ima pravnu dužnost istinito iskazivati? Okrivljenik može lažno iskazivati. d. Ispitivanje osumnjičenika prije početka kaznenog postupka može izvršiti: a. on će se izdvojiti iz spisa. što znači da se rezultat takva ispitivanja ne može smatrati pravno valjanim dokazom. ukoliko iskazuje. Pravna posljedica postojanja pravno nevaljanog dokaza je: ako takav dokaz nije bio dostupan tijelu koje odlučuje.iskaz vještaka ako je:    vještačenje izvršila osoba koja ne može ili ne mora biti svjedok. on će biti razlog za pobijanje presude. vještačenje uzroka smrti izvršio liječnik koji je liječio umrloga. prije odlučivanja o prijedlogu DO da se ne provodi istraga.dokaze pribavljene mjerama privremenog ograničenja ustavnih prava i sloboda ako su te mjere poduzete bez naloga istražnog suca ili suprotno zakonskim uvjetima i određenom trajanju. i to: - 107 Dokaz se izdvaja iz spisa: rješenjem istražnog suca najkasnije do završetka istrage (78/1). kada rezultat takvog ispitivanja ima snagu pravno valjanog dokaza: uvijek prije donošenja rješenja o provođenju istrage. Da li okrivljenik. POJEDINE VRSTE DOKAZA 4. c. pa u tom smislu mora biti upozoren «…da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja». i to: ne neformalan način. na prijedlog DO ili na vlastiti poticaj kao hitnu istražnu radnju samo ako postoji opasnost od odgode. ISKAZ OKRIVLJENIKA Okrivljenik nije dužan iskazivati. nakon dovođenja uhićenika. 4. rješenjem sudskog vijeća po završetku dokaznog postupka (331/2). . .107 a ako jest. rješenjem sudskog vijeća u postupku nadzora optužnice (274/4). kao formalnu procesnu radnju. . istražni sudac. i zbog toga ne može biti odgovoran. rješenjem predsjednika vijeća tijekom priprema za glavnu raspravu (284/3).82 . policija. 1. dokazi za koje se saznalo putem nezakonitih dokaza.dokaze pribavljene pretragom ako je pretraga suprotno zakonu obavljena bez propisanog sudskog naloga ili osoba koje joj moraju biti nazočne. b.1. vještačenje izvršio oštećenik. dokazi pribavljeni policijskom operativno-kriminalističkom (neformalnom) djelatnošću.

3. pod uvjetima koje određuje ZKP. Kad okrivljenik završi iskaz. Pri ispitivanju treba okrivljeniku omogućiti da se u neometanom izlaganju očituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice koje mu služe za obranu. što znači da iskaz može dati svaka osoba. 320 i sl. postavit će mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone proturječnosti i nejasnoće u njegovu izlaganju. ako je iskaz pribavljen bez prethodnih upozorenja ako je iskaz pribavljen bez nazočnosti branitelja. Zakonodavac predviđa opću obvezu svjedočenja. rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi. vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljenik ispovjedio.2. obvezna je i svjedočiti». 109 O tome je već bilo riječi u poglavlju o glavnoj raspravi. 3. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu čuvanja službene državne ili vojne tajne. rođaci u pobočnoj lozi do 3° zaključno te srodnici po tazbini do 2° zaključno. okrivljenik ako se radi o mješovitom koneksitetu. postaviti branitelj na teret proračunskih sredstava koji može biti nazočan ispitivanju. Ispitivanje okrivljenika u istrazi u pravilu vrši istražni sudac sukladno zakonskim formalnostima. ISKAZ SVJEDOKA Svjedok je osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak.108 Ispitivanje bez nazočnosti branitelja je moguće samo ako se okrivljenik izričito odrekao tog prava a obrana nije obvezna (225/9). ZKP. uz određena odstupanja predviđena odredbama čl. 2. Ispitivanje optuženika na glavnoj raspravi vrši se sukladno procesnim formalnostima određenima za istragu. 3. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze. 108 Nakon traženja osobnih podataka okrivljeniku će se priopćiti zašto se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega. a za koju je vjerojatno da nešto zna o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. a ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. B/ Osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja: 1.Okrivljenik se ispituje usmeno. Iznimke od opće obveze svjedočenja su: A/ Ne može se ispitati kao svjedok: 1.83 2. posvojenik i posvojitelj okrivljenika. 4. . a ne radi se o slučaju kad je to dopušteno ako je prilikom iskazivanja propušteno unošenje u zapisnik upozorenja o pravu okrivljenika da uzme branitelja 4. a upozorit će se da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. branitelj okrivljenika. 2. osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva. Svjedok je pravno obvezan iskazivati u skladu sa saznanjima koje o činjenicama ima. Pri ispitivanju mu se može dopustiti da se služi svojim zabilješkama. Zatim će se okrivljenika upozoriti na pravo da uzme branitelja po svom izboru ili da će mu se. pa je stoga pozvana da pred tijelima kaznenog postupka takvo saznanje o činjenicama iznese. Pri tome se čak ne određuju ni dobne granice za svjedoka. bračni ili izvanbračni drug okrivljenika.109 Iskaz okrivljenika nije pravno valjan dokaz u ovim slučajevima:     ako je rezultat primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza. po kojoj: «Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu.

liječnici. javni bilježnici. Što pravna obveza svjedočenja zapravo obuhvaća?     pravna obveza svjedoka da se odazive pozivu suda. . okrivljenik i branitelj kad je vjerojatno da svjedok neće doći na glavnu raspravu. čuvanja javnog reda i mira. znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Tijekom istrage svjedoke će u pravilu ispitivati istražni sudac. i 70.112 3. ljekarnici.111 te čl. pitanja prvi postavlja predsjednik vijeća. Njegovo ispitivanje se može obaviti i preko istražnog suca. Oštećenik može biti nazočan ispitivanju svjedoka samo kad je vjerojatno da svjedok neće doći na glavnu raspravu (198/4). Zapisnici o prijašnjem ispitivanju osoba koje su oslobođene dužnosti svjedočenja ne smiju se pročitati na gl. Zakona o USKOK-u. ako joj istražni sudac to povjeri. pravna obveza iskazivanja. porezni savjetnici. čl. Nakon toga pitanja postavlja predsjednik i članovi sudskog vijeća.-39. te na posljetku tužitelj. raspravi ako te osobe nisu uopće pozvane na glavnu raspravu ili su na glavnoj raspravi izjavile da neće svjedočiti (331/2). obveza davanja obećanja o istinitom iskazivanju ako se to od svjedoka zatraži. Zakona o policiji. pravna obveza iskazivanja sukladno vlastitom saznanju. Sve navedene osobe ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o KD kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika. Naime.a238. Tko i kada ispituje svjedoke? 1. kad istražni sudac ustanovi da je to svrhovito ili kad je jedna od stranaka zahtijevala da bude nazočna ispitivanju. 2. 238. značajno ograničavaju mogućnost novinara da ne svjedoče o izvorima obavijesti. odvjetnici. 5. Pojam zaštićenih svjedoka. novinari i njihovi urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja. zatim članovi vijeća. a još nije ispitan.84 4. upozoriti da ne moraju svjedočiti. 4. Prije pokretanja kaznenog postupka svjedoka može ispitati (kao hitnu istražnu radnju) istražni sudac i policija. osim u kaznenom postupku zbog KD protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja. prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku. te način njihovog ispitivanja regulirani su odredbama čl. 111 112 O čemu se govori u poglavlju o načelu oportuniteta – nagodba s pokajnikom. Ako je sud odredio izvođenje dokaza i bez prijedloga stranaka. 69. a iznimno policija. C/ Osobe koje nisu obvezne odgovarati na pojedina pitanja su svi svjedoci ako je vjerojatno da bi time izložili sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti. primalje i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika. zubari. Tijekom priprema za glavnu raspravu predsjednik vijeća ili sudac član vijeća ako se sazna da neki svjedok ili vještak koji je pozvan na glavnu raspravu. 29. neće moći doći na glavnu raspravu zbog dugotrajne bolesti ili zbog drugih smetnji. a zatim protustranka. Ispitivanju svjedoka mogu biti nazočni tužitelj.e ZKP-a. okrivljenik i branitelj. 110 Nova rješenja Zakona o medijima iz 2004.110 Sud koji vodi postupak obvezan je osobe koje su oslobođene od obveze svjedočenja. Na glavnoj raspravi svjedoku najprije postavlja pitanje stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza. tim se zakonom daje pravo državnom odvjetništvu da sudu podnese zahtjev da se novinaru naloži navesti podatak o izvoru informacije ako za to postoji poseban interes (nacionalne sigurnosti. itd). O tome sud mora poučiti svjedoka.

Postoje i slučajevi obveznog vještačenja o čemu je već bilo riječi. 2) opažanja svjedoka može izvršiti svaki čovjek. 2. a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se. kao je ispitana osoba koja ne mora svjedočiti. dakle u vrijeme vođenja kaznenog postupka. ako je ispitana osoba koja se ne može ispitati kao svjedok. te svoj nalaz i mišljenje iskazuje sudu. Iskaz svjedoka nije pravno valjan dokaz u ovim slučajevima:     ako je rezultatu primjene zabranjenih načina pribavljanja dokaza. Vještačenje je djelatnost vještaka tijekom koje vještak vrši pregled predmeta vještačenja.  svoje neslaganje s mišljenjem vještaka mora potanko i uvjerljivo obrazložiti. pa i prije početka postupka. ako je kao svjedok ispitan maloljetnik koji ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti. 3) svjedok iskazuje o činjenicama koje su se zbile u prošlosti. osoba koja je zajedno s okrivljenikom ili oštećenikom zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istoga poslodavca. Kada će sud naložiti vještačenje? U svakom onom slučaju u kojem se temeljem općeg znanja ne može utvrditi neka važna činjenica. punomoćnik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.85 Oštećenik. Različitosti vještačenja i svjedočenja su sljedeće: 1) dok svjedok opaža činjenice izvan kaznenog postupka i ne misleći da će o njima iskazivati pred sudom. Stupanj stručnosti vještaka može se pobijati. dok je za opažanja koja vrši vještak potrebno posebno stručno znanje. kao i njegovo obrazloženo mišljenje. ali to nije ubilježeno u zapisnik. VJEŠTAČENJE Vještak je osoba koja svojim stručnim znanjem pomaže sudu prilikom utvrđivanja važnih činjenica u kaznenom postupku. . zakonski zastupnik.3. Vještak ne može biti: 1. kao i u svakoj fazi postupanja. liječnik koji je liječio umrloga. vještak ih opaža tijekom kaznenog postupka znajući da će o njima iskazivati pa ih baš radi toga iskaza i opaža. ovisno o tome što ide u prilog okrivljeniku. u pravilu. 4. dok vještak vrši vještačenje temeljem činjenica koje postoje u sadašnjosti. neće uzeti osoba koja je ispitana kao svjedok Sud ne mora prihvatiti mišljenje vještaka. za vještaka se. 5. 3. 4. osoba prema kojoj je KD počinjeno. osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja. no u tom slučaju:  ne smije vještakovo mišljenje zamijeniti svojim već spornu činjenicu mora uzeti utvrđenom ili neutvrđenom.

ako su izvršene temeljem zakonskog ovlaštenja i za svrhe kaznenog postupka.. Uobičajena je podjela isprava na javne i privatne. akustičke snimke. ako su javne (snimka govora neke osobe koji je upućen javnosti. Isprava je svaki zapis (pisani ili tehnički) koji sadrži podatke o činjenicama iz prošlosti. Tehničke snimke nastale tijekom kaznenog postupka. i 221. 2. 2. 219. 3. 180.-183. To ovisi o vrsti tehničke snimke: optičke snimke mogu se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. 4. Isprave se u kaznenom postupku koriste kao dokazi. ISPRAVE Postoje tri različita stajališta o pojmu isprave: 1.5. a nakon toga koristi kao dokaz. . pa čak i kad ova osoba ne zna da se snimanje vrši. ZKP).4. 1. mislimo na one tehničke snimke koje se utvrđuju u kaznenom postupku izvršene putem optičkih i akustičkih uređaja. Ovo stajalište je prihvaćeno. ili ako nije upućen javnosti. ako ih dobije od stranaka. Sud može pribaviti isprave na sljedeće načine: tako da ih sam sastavlja. Isprava je svaki predmet koji može poslužiti kao dokaz. mogu se u tom postupku koristiti kao pravno valjan dokaz.114 113 Predmeti (dakle i isprave) koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u kaznenom postupku privremeno će se oduzeti.113 Dokazivanje ispravama vrši se njihovim čitanjem i prilaganjem sudskom spisu. mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. i pod uvjetima određenim zakonom. dok se njihovo ocjenjivanje ne razlikuje od ocjenjivanja ostalih dokaza. Tehničke snimke nastale izvan kaznenog postupka ne mogu se uvijek upotrijebiti. za razliku od ostalih dokaza. ali osoba zna da se snimanje vrši) se mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. dok tajne (snimka govora koji nije upućen javnosti. dužan ih je predati na zahtjev suda (vidjeti čl.86 4. Tehničke snimke izdvajamo kao posebnu vrstu dokaza stoga što se. ne temelje na čovjekovu opažanju. Tko drži takve predmete. TEHNIČKE REGISTRACIJE ČINJENICA Govoreći o tehničkim registracijama činjenica. ZKP (Posebni izvidi kaznenih djela privremenim ograničenjem ustavnih prava i sloboda). Ispravom se smatraju samo pisani zapisi koji sadrže činjenice koje se utvrđuju u kaznenom postupku. ako za njihovo postojanje sazna pa zatraži da mu se takva isprava preda. a osoba ne zna da se snimanje vrši) se u ograničenim slučajevima. 218. 114 Vidjeti odredbe čl.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->