P. 1
Sjemenje

Sjemenje

4.0

|Views: 3,286|Likes:
Published by ekosela
Obnova tradicijskog obiteljskog gospodarstva, 'Sakupljanje i čuvanje sjemenja' Hrvatski centar Zanaje za okoliš 1995. Autorica Božica Papeš Mokos
Obnova tradicijskog obiteljskog gospodarstva, 'Sakupljanje i čuvanje sjemenja' Hrvatski centar Zanaje za okoliš 1995. Autorica Božica Papeš Mokos

More info:

Published by: ekosela on Oct 28, 2007
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/03/2013

pdf

text

original

Obnors

tredicijskogn

obiteJjskog gospodsrstrs

Bozica Papes- Makos

Sakupljanje
V··

1

cuvsnjc sjcmcns

Hrvatski

centar ZNANJE ZA OKOLIS Zagreb, 1995.

1

B.iblioteka projekta OBNOVA TRADICIJSKOGA OBITELJSKOG GOSPODARSTV A
Izdsvsi: Hrvatski centar ZNANJE ZA OKOLIS Avenija grada Vukovara 68, Zagreb, tel: 01/513-453 Za izdsvsc»: Vladimir Lay Urednice: Bosica Papes-Mokos Autorics tekstu i fOlografiia:Boiica Papes-Mokos Recenzijs: Dr. JosipBorosic, dipl.ini.; Prof.dr. Ivan Kolak Lektorics: Mirjana Stivicic Tisak: Kaic Fiaeaaijcr: Regionalni centar z3stite okolisa, Budimpesta Naklada 1000 primjeraka Copyright by Bodies Pspes-Mokos
C[P - Ka.talogizacija u publlkaciji Nacionalua i sveuciLisna biblioteka UDK 631.53 PAPES-Mokos, ROMen Sakuplja.uje i cuvauje sjemena / Bozica Papd-Mokos. Zagreb : Hrvatski ceutar znanje za okolis, 1995. - 35 str. : ilustr. . 21 em. - (Biblioteka Obnova tradicijskoga obiteljskog gospoda rstva) Om. nasI. lSBN 953-96656-3-9 951114098

Zagreb

Mis/ie.njem Miaistsistv« kulture j prosvjete ova brosurs aslobodeos je ploeanja porezs nB promet

2

3

Najsrdacnije Zilhvaljujem gospodi Nancy Arrowsmith, predsjednici auslrijskog Udruienja ZE zaslilu starm sorst» biJjnih ku/tura - AR(''HE NOACH na svesrdno] pomoci prj lzboru literature, pretnu kojoj je nasta/a i ova bro,fura • prirucnik. Ugodns mi je duinost zahvalili znenstrenicime Agronomskog f.'lku/lela, Sveuiiliila u Zagrebu Prol dr. Iranu Ko/aku na poziliYnnj ocjeni ove skromne knj/iice, .a osobito dr. Josipu Boro§icu koji me oprardeno opomenuo na nedosijedaost i nedoroljm: precisnost u pojediaim dije/ovima teksts.

llVOD
Godino 1975. Kent i Diane Wbealy osnovsli su, SAD-II, ndruzenje pod nazivom SEED SA VE.RS EXCHANGE. Osnovns je zedec» udruienjs bile spssiti stare, drevne sorte biljm'h kultura od potpunog nestsjsnjs. Nesilnim i vrlo temeljitim zerirsnjetn tradicij'.<,kog nscin» zivots i:lmeric!ab tndijenscs i preplevljivenjem trzllta komercijainim hibridim», pocek: je nestsjsti vjekovime stnro, neizmjerno bogetstvo lJojrazlNitijJiI sorsts iilarica, povrcs, VO("1 ... Ptestsnovnici Amenia: /J izolirsnim su, rurslnim i etnickitn enklsvsms stoljecim« semi uzgajali biljk« i sakuplj;J/i sjemenke. o tome im je, neposredao, ovisio opstanakCllvali su sjemenke i predevuli ih, kso nsjvecu drsgocjenost, sljededm generecijam». Svak» (Java generacija neprestsno je se lekcion in) njem (oda birsnjem) poboljse vel» odredens, zelj-ena svojstva kultivirenih biljek» (veci i ukllfmiji· plodovi, ramie Ill' knsnije suzsijevenje plodu, biJjke otpornije 11£1 bolesti, susu, tnrsz ...). Tijekom v/:s~~swljelll()gtrpljivog' rsds svsks je izoiirsns s zsjednics ruzvil« vlestite, 118 lokslne klimetske prilike i uvjetc tla optimelao razvijelle bjlj·ke... Isti se tskav red odvijao II svim drevnim domorodeckim plemenims i stsrim civilizacljama Citavoga svijets, u Amend, I\zij'/; Ell ropi, Aitici, A ustrsliji. .. Tsko je bilo i ns podrllcju Hrvstske, U svskome Iuvstskom selu.: Ze zitaric.·"e,povrce, voce, meso.: kojims se dallas hrsnimo mozemo zuhvsliti ustrejnom i strpljivom rudu I1E§ih drevnih predsks ...
11

SADRZAJ:
Uvod 4 OPCI DIO 7 VIstll i sorts 7 Kriisnje i bibrid 5) Izolscijs 11
Sclckcije Sekupljenjc. (ods birenjc) 14 16

6~\:enje i sklsdistenje sjemens

SPECllALNI DIO 19 Ljitjsn! (Liiieccse) 27 Stitarkc (Apiscese) 25 Pcpcljugc (Cbenopodisceec) 27 Mehunsrkc {Fsbeceec) 28 Gtsvocikc (Chicorieccse) 31 Krstesice (Bressicsccse) 33 Bundevc {Cucurbitscesc) 35

Pomocnice (Soleaecese) 38
DESET ZLA TNIH PRA VILA 39

Industrijsk» je revolucijs dijelu covjeeal1stva olekssl« timlne uvjete i dovels stsoovtustvo (relstivno malog brojs zemaJja) do vrlo visokog stsndsrde.

4

5

Ali brz i nekontrolirsn tetuuokirszvo] posteje, sve vile, svrha ssmome sebi. Pritoai unistevs osnovne preduvjete zs opstsnsk covjek» as Zetnlji (pitku vodu, Cist zrsk, plodno tlo, bogetstvo biijnih i iivotinjsJdh vrsts) Jedsn od velikih problema s kojims se covjek dsnss mora pomiriti(.'?) je i svestrsno genetsko osiromssivsnje. Svskodnevno izutniru divljoe i kultivirsne, biljn« i iivotinjske vrste, sorte, pesmioe: Nesteju jedinstvene i neponovljive kombinscije gena nsstsle spontenom evoiucijom u slobodnoj prirodi iii posredovaajem nasib davnih (iIi msnje devnih}
predsks.

prijevoznici, drievs.: koliko onda ostsne onom koj! hrsnu proizvodi.. I koliko plodnog tla oduzimaju domscem stsnovnistvu ptsnteze banana, kaye, pemuks i sf nsmijeajene bogetom europskom i emerickom tdistu ... ? TrgovlJcki naefn T<1zmisl./anja nemeco potrebu ostverivsnje msksimslne dobiti uz nsjmenjs ulsgenje ... pa etiku i mora} u tom konrekstu nema smisls ni spominjsti.
°

....'"

Svjetsko triiste brenom postupno "otkupijuje" i preuzima five malyi' bro] (sve vecih) multikompenije i koncerns ... Cijeaem» hrsne proizvedene "jettino", ns aepreglednim poljopdvrednim povrsinsme, uz svestrsnu pomoc strojevs, kemije i genetike mali proizvodsci, vee descttjecims, ae mogu konkurireti. Seijsci su osutteni n3 nestajanje, selo na propedenje ..., a gradsko stsnovnistvo ns sve loliju prebrsnu. No eventuslnu primjedbu da bez modernizacije poijoprivrede nife mogllce prehreniti rsstuce Gbvjecanstvo, morsaro nezslost ustvrditi d3 je problem gladi i siromestvs u svijetu vtto kompleksan. Visokorszvijeae zemlje Europske zejednice proizvode denss (preme nekim izvortme) 30% vise prebrsmbenih proizvods nego /fto mogu potrositi. Svsk minute beci se oko 70 kg brene. S druge strene, puk, svojevrstsn je spsurd ds sc bsnene, rlia i D7110gidrugi proizvodi koji stiiu iz zemsljs tzv. treceg svijets mogu u Europi kupiti deleko jettinije nego domsci proizvodi. Ako znemo da no tom dugom putu ad (siromsdaog} proizvoascs u delekim tropskim zemljama do europskog potrosecs mors]u zaraditi trgovci, rezni posredaici,

vrba je ovog uvods pakulaj da citatelj'u/ici pribliiimo oao cesto ponsvljsno geslo ZIJstitara prirode "Misti glabalno djelu] lokslno". Ier, 117(JzdEl je dobra potvrds moogim spomenutim tvrdnjeme (injenica da su trgovine i trznice u Hrvetskoj preplavlfene uvezenom brsnom, sjemeajem, cvijeeem... (i to avezenom iz zemelj» u kojima S/J prirodni uvjeti za uzgoj biljnih kulturs rnnogo nepovoljaiji nego u Hrvstskojl). Opstunek, nezsvisnost j blagostanje svskog nerode, dugorocnije gledsno, zssaovsni SII, vclikim dijelom, na ssmostslnoj proizvodnji (dobre i "zdreve"} hrane. /t tu sve pocioje od, sitne i neugiedne, sjetnenke. Ova je knjiiica tuunijenjene najsirof Citatelfskoj publici. Buduei da je prekticnog« ssdcisj» i ospissns kao prirucnik, 0 nacinu i metodsma sakupljanja sjemens u kucnom vrtu, osttovns ioi je netnjer» da .s~tovi.{e Ijudi potskne lJa "Iokelao djelovsoje".
SY3k0l11

kOri50U

dobronsmjernom kriticsru biti zebvslns sugestiju vezsnu uz ovu temu.
G~U

za svsku

Svsku druga pomoc i sursdnjs dobra su dosli, ps molim sve zsintcresirene da se jsve ns sdresu Hrvstski center Znsnje Z;I okolis, Av. Vukovar 68, Zagreb (za Boiicu Pspcs-Mokos),

Autorics

6

7 Naprimjer, pripada luk pripada takoder rodu rodu Allium,

opel DIO
VRSTA I SORTA
Sarnostalna hrvatskim mlade omiljene opskrba selima, jos sjernenom i danas sorte vade brigu nije nikakvo rnnoge
0

~

Allium, a vrsti
ali vrsti

ceps.

Cesnjak

latinskog

naziva

sativum. (Vecina znanstvenih porijekla. ) DOMACE
naziv U procesa stanista, Tijekom istrazivanje

imeua latinskog
***

su iIi grckog

(udomeceae,
u kraju

stare) SORTE imaju
u kojem su, tijekom

obicno narodni
dugogodisnjeg uvjete

dobiven nastale.

cudotvorstvo.

prilagodbe

na lokalne

klimatske,

i druge

bake

(i neke
paprike

njihove bez

nasljednice) i pouzdane

tome graha,

da ne ostanu

salute,

cvijeca ... sorte i vrste koje ne postoje
Buduci da ce se pojmovi

iii vrste u komercijalnoj prodaji, (odlika, kultivar)
ta

proljeca! i uspjeli smo

995. preko Lidija sakupiti zute stare

radio-emisije proveli stare neke

Slu§aj ksko zemlja
smo malo sorte mahunara zovu "dan i kultivirane graha sjemenki,

dise (ureduje

i vodi

Komes)

VRSTA

j

SORTA

povrca.
lz Pozege dobili druge u okolici zrna, kako rnahune, sorte graha niske, boje kojeg u tom i n06". Neke grah kraju, zbog cmo-bijele

neprestano dva pojrna

ponavljati ... i buduci da mnogi laici ne razlikuju objasnit cerno razliku ... jednostavnim prirnjerorn.

su grab

kukuruzar

VRSTA je, naprimjer,
Postoje Bosicnica, tisuca mnogobrojne Kanada, drugih.
SU,

jabuka.
kultivirane SORTE jabuke: Jonathan to su i jos nekoliko Masanka,

kestenjar,
Krapinskih smo saznali Toplica, od jedne jednu sortu graba zovu vise slusateljiee,

U Zagorju, krupnoga "jozek"

Bobovac,

Vrste

takoder:

salata,

grah,

grasak,

mrkva, kristalka ... (J.atinskim) redove,

celer ...

Sorte salate Vrsta Citav rodove svijeta zahvaliti kojoj

su: maslenka odredena svijet Za

(puterica), znanstvenim koja

iii lokalnu populaciju postoji narodnih naziva, Pri upisu u popis so rata uzirna se dominantan naziv.)
pravilu za istu sortu Sudeci prerna grah. posjeduje cvijeta cesto tom kratkom, vrsta pokusnom najvece razumljivo osobinu radio-istrazivanju sortno jer bogatstvo znamo svih je postojecih sacuvao graha Unutar tucak graha. povrca

CU

ili "palcen jak" ...

od

je tocno je biljni

nazivorn. porodice, citavcga mozerno von Linneu prema

razvrstan

u razrede, strucnu
tzv, binarnu

To je sasvim jedinstvenu nalaze broju, se vrste

da cvijet sam pada sebe ... na sortama

i vrste.
omogucuje

tu sisternatiku medusobnu lijecniku je uveo i vrste.

botanicarima konverzaciju Karlu nomenklaturu "prezime

da oploduje Polen

svedskorne Linne roda biljka

i prirodoslovcu dobila

se tucak dolazi zovu

i prasnici. do krizanja

(1707-1778). odnosno

i prije

otvaraoja

cvijeta,

oploduje

ga, pa rijetko, a pojava

je svaka naziv

(izivotinja)

i ime",

u zanernarivorn Ovakve sa m ooplodn ja.

sa drugim

samooplodne,

8

9
Ocuvanje sorata starih sorti nije samo sebi svrhom, ono znaci ...

KRIZANJE I HIBRID
Upravo biljnih Vrste krizaju. Medutim, bundeve, istodobno Iz sjemena pri ponovnoj Sumo (odlike) nedostatke. razlicitih dobiti po sebi je uz kriisuj« kultura. nisu dovoljno Naprirnjer, lako sredne bundeva do i rijetko se kad medusobno s mrkvom. sorte se ne moze krizanja sorternrkve, drugoj. gdje je doslo do krizanja, na biljci dobiti dvije krizati razlicite ako vezana tajna ocuvanja starih

promisljeniji postupak s dragocjenim nasljednim osobioama koje i uzgajivacirna biljoih kultura (kad-tad) rnogu itekako dobra docl.

Stare, nebibridne sorte, daju sjeme
istih svojstava kakve povrca moci bez vecih imaju kod roditelji, kojih

iz kojega

dobivamobiljke

ce doci

ili dvije i ualaze koje cerno

razlicite se razvilo sjetvi

ove cvatu

Postoje (iste

vrste

ce

svaki

pocetnik uzgajati (grah, graba)

u kucnorn razlicite sorte se rajcica, odvija

se blizu jedna

sjemenarstvu vrste) paprika, se nove sorte

s dobrim

uspjehom

neugodnih

iznenadenja kod

krizansc (Iubrid).
zlo. U prirodi nastaju kriZanacima krizanjern kakve dviju cemobiljke

salata).

Te vrste zovemo

samooplodne vrste. Ovdje

krizanje

nije

nikakvo krizanje

oplodnja (kao unutar jednog

sto je to vee spornenuto cvijeta.

neprestano U kucnorn

odvija iste vrste,

spontano

i tako nastali znati

Plodnost onih drugih, spontano se ne moze izvjesne tome hoce Ii na tucak koje je nastalo druge biljke a rjede.ose, Tko na pokusnirn sjeme stanicama, daje visoke namjerna prinose, ponovo do trajne Tko godine.) kojih zeli ali zeli

strsn ooplodnih. vrsta povrca
jedne biljke dospjeti polen

OVIS! 0

sjernenarstvu 1z sjemena sorti, nikada godina.

sa cvijeta i bumbari, svoju rnorat

iste vrste. Polen prenose vjetar, pcele muhe, leptiri iii neki drugi kukci. vise sorata (isle vrste),
0

sljedecih

uzgajati

iii zastitit]

Ciljanom proizvedeno prinosi ovisnosti "dobro" Valja dobre

hibridizacijorn

staru sortu od krizanja ce nauciti primjenjivati

sa susjedovorn neka pravila

novom sortorn, izolaciji.

bibridao sjeme najcesce
srnanjiti ... (Na proizvodacirna mora

sarno u prvoj godini. Ako 6e se zriatno seljaka hibridno znati gene
0

hibrida posijemo taj nacin dolazi hibridnih sorata. svake stare kako

sjerne

ga kupovati svih hibrida koriste

da su ishcdiste proizvodaci svojstva,

sorte

sjernena

bi im poboljsali

odredena

Mnog« sture sorte kukuruzs

imeju

5r

areno zrnje.

10

11 Na cvatove vise luka koje cvatu ono biljaka) otvaranja biJjaka koje cvjetova vrecicu: Zatim prijepodneva druge (uvijek zelimo moramo cdabrati

IZOLACIJA
Ako irnamo, naprimjer, velika cemo tri razlicite vjerojatnost sjemena nekontrolirani sorte isrodobno krizanje ocekujernu. postoji (Debit da ce kukci necemo dobiti hibrid). izazvati

sto je moguce

zsstititi od posjets kukaca, prije stavljarno cvrstu, bijelu, za zrak i svjetlo
od "flisa", evrsto eventualno danima ad mreZe vrecicu zavezemo polen uz stabljiku,

propusnu Svakog

papirnatu, u toplim biljke.

za komarce.

i da iz sakupljena

sto

i suncanim

nekoliko
na cvjetice a zatirn

vrecica i kistom
se vracarno Tako je svaki da
SlI

prenosimo
Najbolje obraden jedne stavljamo dugo

skidamo sa cvjetica jedne
redu, biti u suprotnom mozerno je poJenom

po nekorn odredenom ponavljarno dvaput. biljke Time opraseni

Vremenska izoJacija
U gornjern drugu Ako zove koje "cekanja sortu je slucaju luka, odno cuvaju bitno najjednostavnije no svaku sjemenke izgubiti sortu vitalnost svake svake godine trece posijati godine. To se

i ish postupak evat ponovo tako cvjetovi

srnjeru. relativno one

sigurni

se ispravno na red",

ne bi smjele,

tijekorn i one

druge.

Na kraju radimo ukloniti kako,

vrecicu

i evrsto

i klijavost.

stezemo
Citav tada

uz stabljiku.

vremensks izolecij». Vremenski
tijekorn jedne gocline, ne cvatu ima malo.

su izohrane
istodobno.

sorte

taj posao smijerno npr.)

dok je,

ne prode prije

Ali takvih

vrecicu.

Vazno

cvatnja, Tek toga, oznaciti
traku na do

prirnjera

"obradene" stabljiku, zabune. razlicitih sorata vrtovirna (iste biti vrste) To ce u kucnirn

cvatove

(zalijepimo

plastificiranu sjemena

Ijepljivu

pri sakupljanju

ne bi doslo

Prostorns izoJaeija
Pod tim podrazu rn ijeva rna sjetvu denu udaljenosr. na odr

izvedivo sarno s onim biljkarna u kojih pravilo, pa razlicite sor e nije potrebno udaljenosti jedne od drugih.

je samcoplodnja saditi na velike odnosi na

To se, prvenstveno,

grah, rajcicu, papriku ...

Izo/aeija vrecicams
Aka irnamo sorte mali (iste vise vrt, a ipak bismo zeljeli istodobno uzgajati cvrstim razlieite vrecicarna Sljedeci primjeru onih vrste) rada moral cemo se posluziti

Opssks: • "Flis" dolssi od J1jemacke rijec.7 "vlies". Radi se 0 tsakim sintetskim netksaim vlsknime, koja se koriste u sjemenerstvu, akod nss se (jo§) ne mogu dobiti u maJoprodaji • Mreiu za komerce TJemozeino koristiti kod biljaka koje se oprssuju uz pomoc vjetra {cik]«, blitvs, !Jpil7at,kukuruz j dr.) buduCi da one imaju vrio sitsn polen, koj: prolazi i kroz nejmsnje pore.

(iIi tzv. kavezirnu)

i kontroliranirn iJustrirati kojih rad

oprasivunjem na npr.

sto za h tijeva

i sistematicnost, s vrecicarna izvedivo, vlasac). kod je to lakse

IzoJacija ''karezims
"Kavez" Mozerno drvenih gusta je jednostavna ga napraviti letvica mreza

11

opis ima zadatak
nekih biljaka IjiJjana

konstrukcija sami tako koji zice. Preko

kvadraticnog da kostur konstrukcije zrak,

oblika. od se i vodu, razapne svjetlo

napravimo

iz porodice

(Iuk,

poriluk,

ili cvrste

ad materijala

propusta

.13 ali ne kavez vjetra). najmanje Spretnijii prilagoditi i kukce. "Kavezi" osarn svojim Prikladan rnoraju manjih je "flis" koje biti biljaka, xjemenar iii mreza se oprasuju veliki paprike, za kornarce uz po moe da mogu zelja, pokriti kelja ... ne (ako Kako izolaciji brigu bismo ohrabrili one valja pocetnike koje je ovo poglavlje dovoljno ako
0

ne koristimo

za biljke

obeshrabrilo,

reci da ce biti

dovoljno npr.,

uzgajaju samo jednu staru sortu pa 0 izolaciji moraju voditi saruo iznirnno (naprimjer, kad uzgajaju mrkvu, a u
se nalazi pripaziti iz mode, livada na kojoj raste divlja mrkva). vee Treba odavno

ambiciozniji

s vrernenorn

ce tu djelatnost obicno ponekad, onih

blizini svakako

potrebama.

U kucnom

se vrtu su,

i na eventualnu
tako

cvatnju

u ~usjednim

isplati izradivati U kornercijalnoj

vece kaveze. proizvodnji sjernena koriste doci

vrtovirna. "kavezi" izasla

Ali sarnostalna

je opskrba

sjernenjem

da i taj problem

vecinom otpada.

veliki poput plastenika. Oni se u kucnorne vrtu, hiljaku posjccuju sortama "Kuvezi" koje su, doduse, vrlo kukci

najcesce do

za izolaciju ali ako

sarnooplodivaci,

ih testa

ce lako i onda sortu

krizanja dvije

sa drugim ili vise insekti (npr.

SELEKCIJA
Tisucljecima hibridizacije, je selekcija, bila glavna domacih

(ODABlRANJE)
pohoda biljnih umjetne kultura oplernenjivanja svatko od

(paprika), se koriste sorti Za

kad

imarno koje

sve do pobjednickog metoda

stra nooplodnih k upusn ice). Pritorn rudimo

isle vrste da biljke

oprasuju

svuku tako

treba rno jedan naizmjenicno

"kuvez", oslobadarno

(i pasmina
vrtu,

zivotinja), nas ... u vlastitorn iste vrste i na i tla, vitalnosti.; su zdrave .... i ta ce klime druge osobine) potornke. bica neprestano da se iii iste

Selekcioniranjern Aka sorte prornatramo (jednu

se maze baviti rnnostvo dakle

"kaveza", odnosno insektirna dopustarno cia oprasuju sarno jednu sortu (druge sorte su izolirane u "kavezu''}, Sljedeeeg dunn z atvaramo prvu,
II

uzgojenih vidjet cemo u istim

biljaka uvjetima bolesti,

oslobadam.o

drugu

sortu

i.t.d ..

populaciju) prostoru,

da se one

Nedostu tnk je ove rnetode srnanjenje npr asuju cvjetove svakodnevno, Taj bezuspjesan sorte.
***

prinosa - jer kukci ne ce rnukotrpan posao biti cvatu istovrsne

najmanjem donekle Neke Svaka svoja

razlikuju biljka irna

- po velicini, drukcije gene

obliku,

boji ploda,

ako

u susjedstvu

istovrerneno

napadnu

biljne

usi iii razne svojstva

(nasljedne prenijeti
811

(dobra

iIi losa)

i na

Dok ruknm

ova

pisem previse

svjesnu vrernena

sam

cinp:mice to suvise

da ce mnogi kornplicirano, na kraju

odmahnuti da posao pocne

i smatrati

da je sve

Yazoo biljke

je takoder i iivotinje

znati

i to da

sva ziva nije

zuht ijeva

i da je to,

krajeva,

podvrgnuta

promjenama...

da evolucija

prestala,

za strul:njake. Ali morurn upozoriti baviti sorata otkriva pretvara samostalnorn iste vrste mnoge tajne ulazi

i nu to da ana/j opskrbom sjemena bogat u izuzetno

tko se jed nom i uzgojem i zanimljiv bezazlen

razlicitih svijet, .. se hobi

i dalje prilagodavaju okolisu u kojem zive. Svaka promjena izaziva, vise iii mauje, prije iii kasnije, geneticke prornjene. T to je jedan od razloga zbog kojega
selekcioniranje odabirati klirnatskim one ne bi smjelo biljke prestati, potrebno je ] dalje

prirode. .. i, uskoro,

u strast.

iz mnostva koje ,(I u promijenjenim uvjetima) pokazuju najbolia svojstva.

14

15

Sjeme starih sorata moze se, doduse, zamrznuti i tako konzervirati za buducuost. Danas, medutirn, ue znamo do kakvih klimatskih promjena rnoze doci za nekoliko desetljeca kako ce se tada ponasati biljke prilagodene danasnjim klimatskim uvjetima (nedostajat ce im nekoliko desetaka generacija prilagodbe). Zato se preporuca sijati sorte koje zelimo sacuvati od nestajanja svake godine, a najrjede svake pete godine. Postupak odabiranja postaje rnnogo jednostavniji kad covjek upozna i nauci promatrati biljke. Za uzimanje sjemena odabirerno one jedinke svojstva kojih nam se osobito "svidaju" (zdravlje, viralnost, bujan rast, zdravi listovi, lijepi i ukusni plodovi, opca otpornost prerna bolestima, otpornost na SUSU, mraz... lzgled biJjke mora biti tipican za sortu, Svrha je odabiranja i dalje poboljsavati dobra i zeljeml svojstva. Kod cvijeca bit ce to, npr., ljepota cvjetova, kod ljekovitog bilja arornaticnost, kod povrca okus i izgled listova
iii plodova ...

SAKUPLJANJE, CISCENJE I CUVANJE SJEMENA
Gatovo say potreban pribor nalazi se u kuhinji, Onaj tko se bavi kucnim sjemenarstvom vise ne baca ispraznjene papirnate vrecice od brasna secera, krumpira ... Ljubomorno Cllva i sakuplja staklenke s poklopcirna svih velicina, bocice od lijekova, casice ad jogurta, stare lance, kante, lavore, kosare slicno. Kupiti valja samo nekoliko okruglih sita (za brasno) sa mrezama razlicite gustoce.

Sakup./janje
Sjeme zatvoreno

sjemens
u ljuskarna, lupinarna,

mahunama, cahurama, tobolcima, najrazlicitijih tvrdoca i oblika, - sakuplja se kad je suho, po toplom i suncanorn danu. Za sakupljanje mogu poslufiti papirnate vrecice. Veci se plodovi (grah, grasak, bob, k.rumpir) mogu pobrati u gusto pletene kosare, a oni mesnati i socni (rajcica) u lonce, staklenke, kante ...

Subo ciscenje
Pritorn je najvaznije ne dozvoliti izrazito "losim" i netipicnim jedinkarna odredene vrste da procvatu i polenom prenesu dio
svojih negativnih svojstava na biljke odabrane prije za uzirnanje

sjemena.
Kako

Valja ih odstraniti

(pojesti)

cvatnje.

varijabilnost ne srnijerno uzeti sjerne sarno s jedne iii dvije najljepse biljke odredeue populacije - da ne bi doslo do "izrodivanja", Pravilo glasi, sto vise biljaka to bolje - vecinom De manje od deset, Kod zitarica je to nekoliko stotina biljaka (npr. sjeme kukuruza morali bismo uzeti sa najmanje 200 biljaka).
tzv. genetsku

bismo, ipak, sacuvali

Ciscenje mozerno podijeliti na suho i mokra. Ako je sjerne suho (ili kad je suho) valja ga osloboditi zastitne ovojnice. To se radi rnlacenjern, IJ nekoj vecoj posudi, ifili prosijavanjem kroz sita razlicite velicine, Sjemenke valja postupno odvojiti od omotaca suhog ploda i drugih biljnih ostataka. Kod nekih ce VIsta taj postupak ici brzo i lako, kod drugih mukotrpnije. Vjetrenje je starinski postupak odvajanja sjemena od biljnih otpadaka take da se sjemenke iz neke plitke siroke tave bacaju u zrak, po vjetrovitom danu, Buduci da su teze od osrataka suhog liSca, komuski i pasine sjemenke padaju natrag 1I posudu, a lakse dijelove odnese vjetar. To je mukotrpan

16

17

posao sjdmena

i zahtijeva kroz ponekad

vjestinu. sita

Bolje

i jednostavnije Za male suhe

rjesenje kolicine biljne

Je

Susea]«
Vazno klijati Buduci prije ana sloju, je sjemenke da su prosle sto vecu podlogu. i ne smiju osusiti "mokru kolicina Ne smiju se susiti relativno plijesan. obradu' vlage. staklenu, u pecnici. i same
Sll

prosijavanje prasinu ... Sjemenke

razlicite

gustoce. otpuhnuti odmah

brzo

kako

ne bi pocele mokre sasvim pa ib

je dovoljno oc.istiti

otpa tke i susenja

i da ih ne napadne

je najbolje

nakon

branja

susenja valja istresti na deblju
upila rasprostru na tvrdu

parnucnu
Zatim se,
0

tkaninu

kako bi
tankom ili od i visoj

to na otvorenom.

porculansku, Najprikladnije ali nikako

keramicku je suho one

Mokra ciScenje
Takozvanorn sazrijevaju lubenice). Postupak ciscenju. Sjernenke kad valja izloziti fermentaciji koja se, odvija i u prirodi uz proces plodovi padaju na tlo i tarno se, postupno, pri mokrorn ciseenju slozeniji je od onog pri suhorn mokrom u socnorn ciseenju rnesu podlijezu (rajeica, sjemenke krastavci, koje dinje, ploda

metalnu 350C

biti izlozene

ternperaturi

toplo mjesto u stanu ili na otvorenorn, izlozeno suncevorn zracenju.

izravno

SKLADISTENJE
Kako bismo sjernenkarna valja, sazriju spremaju sjeme osigurali kad maksimalnu vitalnost ostaviti i, zajedno strehu, i da u s kako bi klijavost plodove god je to moguce, iscupaju iz zemlje rnjesto, pod

vrenja, meso ploda razgraduje. Pritorn nastali spojevi unistavaju stetne bakterije j gljivice, prijenosnike bolesti, Manje plodove, npr. rajcice valja zgnjeciti i ostaviti smjesu da

potpunosti (U ostrijoj plodovima, Sasvim suho

na biljci. biljke na zasticeno najbolje poklopcern zrak.

nekoliko dana fermentira. Veci se pJodovi (krastavci, bundeve, tikvice) prerezu po polovici i zlicom se ostruzu sjemenke zajedno Pranje radi s mesorn. ima tako zadatak Teze zajedno i pazljivo jos veca doliti sito na dnu cista i ispere 1 tu smjesu odvojiti valja ostaviti da fermentira. i puJpe. i dobra lakse Zatim pranja istrese ostaju se sloj se po novo sjemenke na dovoljno na To se

se klimi

potpuno dozrele.) je spremiti (npr. u staklene sjemena iii metalne posudice Dva temperatura velikim klijavost. Nakon hladniju tamo s cvrstim poklopac s uavojern). su visoka u prostoru ce izgubiti s brzo razvoju kvalitetu cvrsto se smjestaju sto je moguce je na razini poda (ne

sjemenke padaju ostacima (zlicom)

od mesa vode one

da se smjesa sjernenke

razrijedi

s mnogo na dna, ploda.

najveca

neprijatelja i vlazan

uskladistena Sjemenke

promijesa. povrsini, odgrabi doda moze gusto vee vide

uskladistene

s drugim
0

Povrsinski

i cestim Vlaga pakiranja (npr. prostoriju

temperaturnim je jos stetnija i time svaku znatno posudicu

promjenama jer pogoduje smanjuje valja Posude najniia

Istrani

iz pulpe.

kolicina posude. voda.

vade. Na

U toj se fazi se vade kraju se sjeme

mikroorganizama irne biljke ujednacenija.

sjemena.
i napisati u

Visak

odlije.

Jos se jednom

zacepiti

na ualjepnicu). zraka grijanje).

tekucorn

vodom.

gdje je temperatura podno

Temperatura

gdje postoji

18

19

SPECIJALNI DIO
Buduci knjizice rnetode vrstu da ternatski necerno posebno sakupljanja, opseg ciscenja uvelike postupak to uciniti prelazi okvire sjernena prerna ave skrornne izolacije, za svaku opisivati vee cerno odabiranja, opcenito, i skladistenja

Prerna sije Vadi vlaznu kod sade biljka (Iuk, Neke

prvoj

metodi

(cuvCtnje sjernenjaciee) tehnoloski u podrurnu, prikratiti gredicu cvjetnu sazrijeva a najljepsi zakopani skladistenja
j korijen.

sjeme

se obicno

u proljece.

Korijen

Ijeti iJi u jesen. se primjerci u vlazni pijesak se ponovo duzi se blitva). otporne iii

se iz zemlje, drvenu

selekcionira,

ostavljaju nekih

da prezime se maze tjerati repa,

pilovinu .. Prije

podrezu U proljece dani

se listovi, postanu

na pripremljenu pocne cikla,

u vrtu. stabljiku celer,

Kad neke

procvate i pojedine zakorjenjuju
II

i osjerneni kupusnice, sorte

rnrkva, vrste

persin,

porodicama. Povrtnice su, najvecirn dijelom, biljaka Jjeti
II

su dvogodisnje pa se onda
II

povrtnica jesen, iii

na zirnu,

izravno iii ranu proljeca

siju na otvoreno. se i zimi i donose i ljeto procvatu Endivija i
0

jedaogodisnje

iii dvogodisnje ili kasno proljece,

Siju se lagano sjernenke rnatovilac uvjetima. (Iuka,

kasno (poriluk,

ljeto

bilike. Sjeme jednogodienjih a hiljke skladisti luberiica, Dobivanje se osjemene i ponovo paprika, sjernena sije

rastu.

Sljedeceg

sije se u rano Sjeme

luk, endivija, biljke biljaka metode, sto

rnatovilac). ako kod ovisit

iii u jesen. proljece, grah, rajcica,

se sakuplja, bundeva

su jednogodisnje dvogodisnjih
ave
LJ

se siju u proljece.

Prezirnljavanje grasak, rotkvica biljaka bob, .. nije taka jednostavan poriluku]

ce

klirnatskim je povrca biljke za

J ednogodisnje

su povrtriice: salat.a,

Nedostatak

korjenastog odabrati korijena

torne

nije rnoguce izgJeda

prizvodnj u sjemena dvogodisnjih postupak. Postoje dvije

na osnovi

(lukovice).

izrsvns

metode: jerJoa - cuvanje sjemenjaCica i druga: sjetvs bez cuwmja sjemel1jaCica. slucaja sjernenke se siju jedne, cikla, celer, cvjetaca, luk _ a biljke kelj, sjerne

U obadva Dvogodisnje poriluk, Opask»:

donose druge godine. su povrtnice: persin, korabica, mrkva, zelje,

Aka neke vrstc, ko]« obicno uzgajamo kso dvogodllnje (sijemo iII 1I kusno ljeta Ili jesen, ksko bi procvsk s/jedeG{e godinc), posijemo vee u pro/jett: one ce donijeti sjeme iste godioe - dskle O/1e postsju jednagodi';nje biljke (endivijs, mil to vilac, kin sko zetje, brokula).

Mnoge domsce sorte povrcs i vrste stsrinskog cvije6a moguee je dobiti jas ssmo f1C} selu kod bake.

20

21

LIJEREVI

(LJILJANI)

- Lilisceae

oslobode polenovog Kod udaljenosti

polena zrnca,

kad je njuska Najvazniji sorata

tucka

spremna rnube

za prihvacanje i pcele. na (prostorna rnorat ce

su oprasivaci

kornercijalnih

nizlicite se sorte
jedna luka

uzgajaju

J = jednogodi.fnja rrste D = dyogodisnja rrsts V = yifegodiioja rrsts (/rajnicaj GR = genera/ivDo rasmnoierea]« (sjemenom) VR = vegeta/hno razmnoiayanje

1 - 1,5 km daleko uzgajati neku

od druge

izolacija) .

)

Tko

zeli

vise sorata
izolacijsku

Hi poriluka

primijeniti

metodu, Najuspjesnija

je pokrivanje

}

cvjetnih glavica vrecicarna i rucno oprasivanje. To se radi tako da se, !HL jos neprocvale glavice, pricvrste vreciee kako
hi se sprijecio pristup kukcirna, Svakog se jutra,izmedu se polen 9 finim 12 sati, kistom pojedine prenosi vrecice uklanjaju, a zatirn

Cesnjak

(Allium sstivum) - .l - VB Porilok (Allium porrum) - D - GR Vlasac (Allium schocnoprssum) - V-VR,GR Luk {Allium cep;l)- D - GR
Sarnon ikle pripad n ike ove Medu mnogim njivama njima irna Iijepih, krajevima divlje ili drobnjak, vrsta koje nasirn razlicite porod ice testo neuglednih, rastu vrste luka (rod po surnama, nalazirno livadarna u prirodi. i medu u

s jednog cvata na drugi. Preporucljivo je "obici" sve evatove u jednorn srnjeru te isti postupak ponoviti na povratku, kako bi svaki cvat bio "obraden" dvaput. Insekte
valja sarno vreeice Postupak I'ormiraju Cvatove cvatovi ispadaju. plodovi potpunoga pritorn
S

drzati cvatova

na udaljenosti, na kojima

odnosno treuutno

skinuti radirno.

vrecicu Na kraju dok se

onih

otrovnih,

jestivih .... U

stavljaju treba

ponovo. ponavljati ostaviti ill odrnah duze, i pustiti svakodnevno, cia sazriju odrezati, tako dugo se oe Kad vrlo se lako

Allium). Jedan

sve sjernenke. je najbolje osuse valja U hladnijim dozrijevaju zrenja na otvorenorn. jer sjernenke

njima, vlasac vrtove,

preseljen pripadaju

je iz slobodne tom kuhinja istorn

prirode

Bez kultiviranih
luk,

rodu,

cesnjak,
i

i vlaznijirn

poriluk ... ne moze

se zarnisliti

veeine

zemalja

bit ce ih bolje cia sjeme

podrucjima, tamo gdje odrezati prije
sazrije odlozeno na

naroda
Rod sitnirn rasplcdni

svijeta.
cvat. se nalaze Na vrhu oblika i muski uspravne, gole

kakvorn suhorn rnjestu, ali nikada izravno izlozeno suncu. ~valovi kuglastog s mnogobrojnim

Allium ima karakteristicun
procvatu

stabljike

cvjeticima
organi jedan nairne,

na kojirna

i zenski
vee

)

okruglastom postupno, dana. Prasnici, Unutar

(tucak i prasnici), U tom Iijeporn, cvatu ne otvore se svi cvjetovi odjednom, po jedan, sazrijevaju u vreruenskom trl dana razdoolju jednog

)

CESNJAK
Cesnjak

(Allium .sativumj-

oko 30

cvjetica ne maze

doci do oplodnje, prije nego tucak i vee se

nije problem cuvati u cistoj sorti zato jer se razmnozava vegetativno, ne sjemenkama nego cesnjevima. Na taj se uacin sve nasljedne osobine u potpunosti prenose na potornke. Reznjeve ja najbolje posaditi pojedinacno u jesen, a u ostrijoj klirni povrsinu sa cesnjakorn pokriti oekim zastitnim pokrivacern organskog porijekla (Iiscern, slamom),

22
Cesnjak stabljika Cuvaju starinskom Je zreo za branje Glavice ispieteni onda vrecicarna kad pozuti
De

23 i uvene susiti lijepom nadzemna ua
SUDCll,

s listovima, obicaju,

nikada

valja

se u papirrratirn

iii, prerna

u vijence.

Luk je,

smatra nadeni

LUK (Allium cepe) se, porijeklom iz Irana iii Pakistaua.
u egipatskirn U srednjem je kao biljka. se beru hrana ljeti, suse grobovima, iz jos

Njegovi 3200, citavom slJe u

su tragovi Europorn, proljece, dijelovi, susenja vrijeme

daleke

godine prije Krista.
a sluzio a lukovice Zatirn ne bi smjela skladistenja krecu 250e Luk je dvogodisnja

je vijeku
i kao kad

bio rasiren

lijek. se podrucjima uvenu - jer nadzemni Temperatura bi lukovice izmedu za 0i temperature

U hladnijim

se 10-12 dana mogle se, prema

na zraku.

biti visa od 25°C sagnjiliti, novijim

Najpovoljnije istrazivanjima,

70e iIi izmedu temperatura Kao sijati i poriluk

skladistenja

i 350e. Najnepovoljnija

je sobna podruejima) Sljedeceg

(15-22°C). maze se luk (u toplijirn zimu razvijati prezirni cvjetne klimatskirn na otvorenom. stabljike

u svibnju/lipnju, poceti

ce proljeca

i cvjetn u glavicu

sa stotina m a sicusnih

cvjetova,

Vlsssc (drolmjsk, sitni luk) je trsjnice, ali Sf: maze rszmnoisvsti .i sjemenkems. Ra.zvJj'a lijep« cvjeto ve, ps je i ukrss u povrtnjsku.

Povrtnice koj« pripedeju porodici "iijana (apr. Iuk i poriiuk) razyijaju lijepe, kuglsstc cvstove sa mnogobrojaim sicu.slIim cvjetidms, na visokoj stsbljici. Ksd eva! ocvste I raZYlju se erne sjemeake trcbs peziti ns 10 da 8e cvst Iuks odreie ns vrijeme, jer sjemeake lsko ispadaju. Sjctnenke poriluks drio se {:vdce svog omotscs.

2.+

25
Jedna cvjetova od n .. jpouzdanijih i valja evat zastitit] 10 cvatova 7i

STITARKE
Kopar

Apiaceae

je rueno

oprasivanje. treba

Prije staviti

otvaranja Na i CVfsta

od nekontroliranog biljaka pocnu vrecice.

oprasivanja.

(Anetbum grsveolens) - J - GR Komorae (Foenicainm vulgare) - .1 - GR Mrkva (Dsucus carota) - D - GR Pastrnjak (Pastinaca sativa) - D - GR Persia (Petroseliaum crispum) - D - GR Celer (Apium grsveolcns) - D - GR
Velikoj porodici stitarki pripadaju one biljke, evat kojih je nalik kisobranu (stitu). Cvat se sastoji od mnogobrojnih sitnih cvjetica cije se tanke starke odvajaju pri vrhu od glavne, sredisnje iii postranib stabljika, Najveci su sredisnji cvjetovi, oni cvatu prvi i na
njima se razvijaju sjernenke najbolje kvalitete. Cvat u potpunosti

najmanje jutra, preko

razlicitih

zavezati vrecice. Kada se cvjetici ..
izrnedu stita 11 sati, skidaju evijet. kako onda polen hi na njernu drugi natrag. Uspjeh

otvarati
Kistom

sakog se
se prelazi Zatim cvijeta cvat

ostalo

sto vise polena.

se kistom do drugog,

"premazuje"

lde se ad jednog

je veci aka na jedan e ne razviju oprasene

prenosimo
se postupak

sa dva druga.
sve dok kontrolirano

ponavlja vrecice biljke ave

Vrecice se ponovo vezu i taj sve sjemenke.
stitove valja

Kad skinemo oznacin, Dvogodisnje metode: jesen, odabire

porod ice uzgajaju kako bi ih vadili u podrurnu

se po obadvije

cuvanjem prije prvih

sjernenjacice proljece rnrazova,

iii izravnom

sjetvom.
iz tla u kasniju korijenje sa

Siju se u kasno

Najbolje

i najzdravije

procvate u vremenskom rasponu od 30-40 dana. Ove biljke karakterizira visok sadrzaj etericnih ulja, pa se kultivirani oblici najcesce koriste kao zacinsko bilje. Kao mirodija mnoge su poznate jos iz staroga vijeka.
Stitarke pastrnjak), (kim, u vrtu zbog uzgajamo listova zbog (celer, korijena persin, (mrkva, kopar) eeler, persin, sjemenki iIi zbog bilje kao

se za prezirnljavanje

(u sanduku

vlaznirn pijeskorn). Najoptirnalnija temperatura zraka iznosi malo iznad DoC. U proljece se biljke koje su uspjesno prezimile i dohrnizgledaju tjerati, sije sade na pripremljenu cvjetnu gredicu. stabljiku, evatu zimi Uskoro biljke pocinju i osjemene se. U taplijim se krajevirna ruzvijaju
1I

korijandar). Korjenasto povrce spada medu
prezimiti Cvjetovi kako hi druge godine se ne mogu oploditi cvijeta

dvogodisnje procvalo sami. I ovdje,

mora se. i kad zatim i neki pcele

biljke rastu, u proljece
Bere

procvatu

kasno Ijeto/ranu jesen, i osjemene se. glavni postrani

i osjernenilo prasnici, stit

se sredisnji
zrele.

i, eventuulno, Aka je potrebno

stitovi eim su
je

povrtnica
tucak. drugi sitnih

iz porodice
sa jednog dlakavih relativno

ljiljana, prvo sazrijevaju
na drugi prenose nogu. se cesto Buduci dogada da jedan u duzern da dode te istom

sjemenke

dosusiti,

dozvoljeno

Polen kukci cvjetica

ima stotine

rasprostrti ih na suncu, ali t mperatura ne smije biti vise ad oC. Rasprostr te cvarove vulja nocu pokriti kakoih 32 ne bi navlazila trlja njern prosijavanje rosa. Kad xu suhe, preko spremaju na hladno sjernenke grubljega
LJ

i da se oni otvaraju

vremenskom do oplodnje cvatu. ciste sorte.

se oslobadaju sita. Za tim slijedi biljnih

ovojnice otpadaka.

razdobJju,

(riba njem) kako

medu razlieitim

cvjetovima
rnetode

na jednom

bi se sjemenke

oslobodile

Postoje tri razlicite

za dobivanje

sjernena

Ciste se sjernenke zatvorene posude,

(po mogucnosti) i mracno mjesto.

herrneticki

26

27

PEPELJUGE . Chenopodiaceae
Cikla

MAHUNARKE
Grab, visoki

. Fabaceae

(Beta vulgaris subsp. rubra) ~ D - GR Repa (Beta vulgaris) ~ D ~ GR Blitva (Beta vulgaris vsr. vulgaris) - D ~ GR Spinat (Spinecis olersces) - .I - GR
Biljke rastu Taste Cikla, Krista. Razlicite koje pripadaju zelenkasti kao i blitva koje toj porodici cvjetovi. rasiren tlima koristeni pripadaju korov. karakteriziraju mnoge blitva, primorja. prije se razlikuju odnese zraka, i na brzini u Divlja vrlo sitni,

(Phsseolus vulg. vsr. communis) - J - GR Grab, niski (Pheseolus vulgaris var. nsnus)- J - GR Bob (Vicia tsbe) - ./ - GR Grasak (Pisum sstivum) - J - GR Soja (Glycine max) - J - GR
Medu mali prehranu cvjetove, tisucarna broj vrsta koje pripadaju One srasle ovoj porodici Imaju relativno lijepe unutar pruza su sorte koje je

neugledni,

U Hrvatskoj

pepeljuge naprirnjer,

samonikle spinat vrste

kultiviranih pripadaju a donje

rnahunarki.
potporodici

najvaznije u tzv. ladicu i zitarica Razlicite

za Covjekovu

na pjeskovitim

duz Hrvatskog

lepirnjaca,

su vee u 4. stoljecu ovoj parodici znatno vjetar

su im. latice

su zatvoreni prasnici i tucak. Prehrana koja se sastoji od mahunarki covjekovu Uzgajaju nastale Americi ... organizmu u Africi, Kini gotovo Indiji, sve potrebne Indokini, se vee vise od 6000 godina.

jedna od druge, osobito po obliku ploda. Oprasuju se uz pornoc vjetra. Lagani polen udaljenost oko 8 km (ovisno biljka Prije vreca
0

arninokiseline.

sorti,

temperaturi visoka

Europi, juznoj

vjetra ). Buduci da je rascvala kucnom stabljike kolac, "flisa"). se rnjesto sitnorn protresti Beru navuci iz tla, suho, se vrtu zabije a preko Pri dnu kolac, svega kolca Za
0

relativno take gusto cvatnje se vrlo

i razgranata, cvjetne uz vreca se priveie bijela zaveze,

izolacija

obavlja

da se pored tkana evrsto

Mahunarke lako (od nadu sijati Ako odrnah vazno nasaditi ccuvati odredenorn

spadaju u cistoj postotku,

medu sorti doci

one jer

biljne

kulture ako ad nije cuva

koje je relativno same. pcele drugih, Ipak ce, sorte a pcelarna cvijece, Zato
je
U

stabljika

se oploduju Zato je dobra jedne bilje

se prebaci vatom

do krizanja

i bumbari

ne

Preporuca a vrlo

atraktivniji njima otkriti.

izvor

hraue.

razlicite

vezanja vjetar.

obloziti

(buduci cvjetova privezana.

da se radi unutar

na kakvoj-takvoj kojirn slucajern Postaje

uduljenosti ljekovito tek i dode

polenu). kolac

oprasivanje

se pobrine

Aka je vrijerne mirno
koji je biljka suhi plodovi sjemenki jer je sjeme i Pr1 losern mjesto nekih i sjemenke. sorata bodljikavo. vremenu

vrece obicno povremeno treba
Skidaju se rukom,

zanimljivije

i starinsko

do krizanja godina

ga moguce generaciji. u odvojenim

vidljivo

u drugoj

se potpuno rukavice korijen toplo

da se sjeme

iz razlicitih

a pri sakupljanju U hladnijoj klimi

spinata iscupaju pod

i cikle valja
se cijele strehu, biljke na

bocicama, Pri sakupljanju zdrave biljke i rodne. izgled sjemena I ovdje kojih

odlucujemo
vrijedi za sartu.

se za one da treba

biljke

koje

su

se odreze, i zracno

a biljke

se odlazu

pravilo

odabirati

oa dosusivanje.

je tipican

28 Mabune osuse jos izuzetak sjemenke Bolje iscupati Tako cime koja je, zelene pustimo, se na biljci. rnahune, nego zaista iz zemlje mahune pravilo kad god je to moguce, je pobrati da potpuno sazriju ali su i

29

Moguce jer

i dosusiti

i potpuno razvijeoe, jh, ali to neka bude vise ustanoviti zrelost. cijelu hranu
II

nije jedoostavno punu fiziolosku i vlaznog (naopako) dana sjemeria.

kad

dosegnule hladnog

u slucaju mogu

vrernena, erpsti

biljku iz biljke, mahuni

i objesiti
jos kvaliteta cijepa

u zasticenjji

prostor.

nekoliko

se poboljsa

Sjemenke metode najboJje Mahunarke oeiscenom ce se put van

su, kao sto je opce poznato,
na dva dijela. ali je za kucno graha. napadaju nalaziti kanalic. drzati suhe eiscenja obicno sjerneria, rucno cesto mogu

smjestene
Postoje

se pri ciscenja

razlicite

sjemenarstvo (zisci). jajasca U iz kojih potraziti sprijecili bocici uniste. do metoda Ako se, se 5 takvo

ciseenje

relativno se sjemenu

insekti njihova Kako

tijekom

vrernena, napraviti

razviti

licinka,

izgrizanjem bismo

i pritorn suhe

ostecivanje
potpuno dana steta udaren pokusni U dobrim klijavost Sjemenke pomocu

sjernenki

koristit ce zamrzavanje.
valja To je dovoljno

Ociscene,

sjernenke

u zatvorenoj da se jajasca kako jedna rastepe jednostavna dovoljno

u zamrzivacu. moraju koje uslijed

biti potpuno

ne bi doslo suh,

zamrzavanja, se ustanovljuje na tvrdoj zgnjeci,

(Postoji podlozi, valja

je li grah

cekicern prirnjerak duzi

- suh je. Ako zadrzava

ga dosusiti.) vecina mahunarki,

skladisnim

uvjetima,

niz godina.

Sjemc grshe nsjbolj« je uzeti sa onih biljaka koj« opceaito do/no izgleduju, zdreve su i vitslne. V/.J./ja izsbret! one mshunc koje prve dozrijeveju. Sjemc pustsmo d« susvim dozrije i osusi se ns bjljci u vrtu iii, 1.1 nepovoljnim klimatskim uvjetime, pod strehom. Spremeti smijemo sstno sssvim sube sjemeoke. Zn. rezliku od drugog vrstu sjctnenjs, grsh je bolje c/Jval; u plstnenoj vreci nego u "hermetucki" zstvorenim posudicsmo.

I

30

31 ih ostavimo cia sasvirn dozriju jer na otvorenorn, ispasti hrane lako pnJe moze nego doci ih

GLAVOCIKE
Articoka

Chicorieceec

(Cynara scolymus) - J, V - GR~VR Endivija (Cichorium endivia) - ./,D - GR SaJata (Lsctuce sativa) - J - GR Crni korijen (Scorzoncrs hispenica) - D - GR Suncokret (Helisnthus annum) - .T - GR Cicoka, topinambur (Hclisnthus tuberosus) - V - VR
Mnogobrojni sicusni evjetovi glavocike sastavljeni su u zovemo Unatoc mogu da su vrlo ih

do gubitka pri berbi, stignemo pokupiti. Sjemenkama glavocika pcinekad potrebno gusta mreza.

ce sjemenke se rado tako

vrlo

ptice

pa ih je razapne

zastititi,

da se iznad

povrtnica

glavicast, cesto vrlo lijep evat sto ga (pogresno)
evijetom. Najpoznatiji tome lako rado ulogu. Kao i kod vecine izolaeije. biljke ove porodiee odu (erni u cvat korijen) valja jedinke. drugih povrtniea cvatovi izazvati i cesro pripadnik glavocika te porodiee dolazi a time i mnogi svakako

je salata. Buduci mirisa

sto kod

do samooplodnje i krizanje. su ugodna igraju

insekti

stranoopJodnju, privlacno posjecuju insekti,

oblikovani

pa pritom

i najvecu

i kod ovih cemo,

ako jednu od

zelimo sprijeciti nezeljeno
metoda Ako Isto dati

krizanje,

rnorati primijeniti

dvogodisnje tako usjeve

pokazuju ih odstraniti, Od da

tendenciju sjernena prenose

da vee prve i sve druge, uzetog dobre

godine krzljave Oni

i bolezljive svoja

sa doticnih kvalitete.

biljaka

ne mozemo

ocekivati

ce

Cvut
cvjetics

suncokrets

ssstoji

se

od
CYc1!c1)

mnogobrojnih

sitnih

losa svojstva

redovito

(sredi.~'/Jjl~ tan1JJJjI dio

na potomke, prije dozrijevanja i ostaviti ispadaju stabljike valja odrezati, evatove Ako

Neposredno odloZiti zrenja. Zrele

sjemenke suncokrets. Za opresivsaje lJeki drug; kukci, koji rsznose polen lJ potrezi za nektsrom.

iz kojih se rszvnu se pobrinu peele ,. dok obilsze cvjetice

na prostirku, sjernenke

ih na suhom iz svojih

do potpunoga same.

ovojnica

32

KRSTASICE

Brassicaccae

priroda pobrinu la za ocuva!1je raznolikosti. Kako bi se sacuvala rna lim vrtovirna metode sortna nije na udaljenosti, nasim prihvatljivije najmanje

genetickog razlicite od

bogatstva sorte druge.

i valja Kako se kavez za One ili su uzgajati to, u

cis toea ostvarivo, Jedan valja

Hren (Armorscis lapathifolia) - V - VR Rotkvica (Rspheuus sstivus) - J .~GR Kelj pupear, brokula (Brsssics olersces vsr. gemmiters zeakct) - J;D - GR Cvjetaca (Brsssice olcrsces vst. botrytis) - D - GR Zelje (bijelo, crveno) (B. o. vsr. capitata) - 0 - GR Kelj (Brsssice olersces vsr. ssbeuds} - D - GR Korabica (Brsssics olersccs vsr. gonyIodes) - D - GR
Najpoznatije korabica ... Kupusnice, Mnoge medu kao kupusnicama kulture, medu biljke su kelj, imaju zelje, cvjetaca, staru ere. se povijest.

750 m jednu

primjenjuju poseban

izolacije. Pritorn

od njih je naizmjenicno

otvaranje "kaveza". svaku sortu. Biljke krzljave, losih i lako postaju odmah Sasvim nekom nisu Kornuske odabrane plodova dolazi pobrati zrele napadnute nece u kojima svijetlosmede.

napraviti

za uzirnanje insektima doci se razviju Najprije trgaju jer mogu

sjernena

moraju

biti zdrave. listova krhke zrele Valja biti One tako na koje da se,

i bolestima, sjernenke Kad sazriju

pozutjelih svih zeljarica su kornuske

u obzir. sjernena, da sasvim

do gubitka i pustiti i suhe same

one

najnize. u sjeni.

ih

sazriju

biljne

relativno nove

se rukom,

ali moraju iz komuske. odvojiti iii, naprimjer,

su opisane jos u 2. stoljecu prije

podrnetacu

Iako ispadaju se jednostavno mlatilorn

Smatra se da je jadna se lekcijorn jedrie divlje izrazito poznatih lijepirn, sorata jestivim brokule. pr<lvcu odvijalo

njirna, brokula, nastala koja raste u ltaliji, a odlikuje pupovima, je dovelo selekcijske pa se u tom do danas metode koristene Ono

ispale

cvjetnim Slicne

zatvorene u vr eci udaraju za tepihe.

"kloferom"

i odabiranje.

su

i kod

drugih pripadnica te porodice. Kupusnice mogu lako obeshrabriti pocetnika sjernenarstvu, pripadaju zelje, Svaki sam. los sorata klijati polen vrsti jer se me dusobno krizaju

u kucnorn koje cvjetaca, oploditi mncgih ne moze

sve sorte

Brsssics olereces, a to su brokula,
i tucak, igraju ali se ne moze kukci. u tome Slicno sto kod biljke kao jedne biljke.

kelj, kora bica. cvijet ima prasnike Vaznu ulogu njihova koji cvijeta mora i ovdje

je jedna polen

specificnost iste biljke.

se razvije doci

na cvijetu s druge

na tucku za oplodnju

kod vocaka, Na taj se nacin

34

35 ljepljivom odlijepi latice preko mora papirnatom otrgne i ogoljeJim njuske ostati rnuski tucka. zalijepljen lisca tesko (npr., zahtjevan potrosimo jasno cvjetove trakom, cvijet Zenski naci posao. Iduceg sa dijelorn cvijet valja dana ujutro kao Cesto taj, traka skinu kistorn, zalijepiti pa ce ako za vunu sunceva zrenja iii se muse polen

BUNDEVE

- Cucurbitaceae

stabljike, po novo cvjetove

Krastavac (Cucumis sativus) - J - GR Bundeva, tikvica (Cucurbita SSp.) - J - GR Lubenica (Citrullus Janatus) - J - GR Dinja (Cucumis me/a) - J - GR
Smatra Zna se da su biljke covjecaustva Inka prije vrste i Maya. nove iz porod ice bundeva jedna hranu ere od vrlo vaznih pripadnici su krastavci koristili nadeni vee od biljnih stare ad oko i ukrasne kultura.

se prasnikorn sve dok

razrnazuje, ne uvene. ubrzati

i

je u dzungli iovako
RueDO

bundevina I' obiljezavanje vremenski jedan nesto oprasene

zalijepljene znatno Oplodnja

kolcem)

je uspjesnija cvjetova. (zavezerno tjedana

zenski slicno

nekoliko obiljezimo

rnuskih

prapocetaka civilizacije 200. godine tikvice. Kultivirane jednogodisnje ima prije cvijet, sortarna dobiti Valja sjemena zahtijeva Zenski dnu izolacije. izdvojiti odvojene

obojanu vrucine,

se da su ih kao

sto ce izdrzati

nekoliko

U iskopinama

iz vremena

svjetla, kise, insekte... berbe plodova. Geneticka se raznoIikost mogucnosti, minirnurnom, Plodovi potpunosti

sve dok postize

ne dode ponovo

do potpunog taka

da se, po apsolutnim ih u zrenja i rnanje

te porodice s nekoliko i muske polenova

najcesce rijetkih cvjetove. zrnca

su toploljubive iznimaka. Oprasuju medu izuzetak. jednu odabranoj prenose Svaka vrsta na rih insekti, razlicitim AIm se zeli od metoda

biljke zenske koje biljke

posadi sto vise biljaka. Sest se smatra a pozeljan je broj izmedu 12-20. brati tek kad su sasvim nakon slabije daju zreli, razvije sjemenke 20 dana

se srniju

a vecina

svih pcele sa jedne iste sjerne

sa cvijeta

tehnoloskog razvijerie

na drugu. treba cvjetove

Krizanje nego

vrste eiste

vise je pravilo sorte

ploda. Prerano sjemenke. Ciseenje

pobr ani plodovi

primijeniti na biljci

se odvija se ostruzu odmah dana neki
LJ

tako

da se plod zajedno vode tekuce ploda

prereze

na pola, Meso

a se ostavljaju

zenske

za uzimanje koji sto se na loptasto izrnedu a kod dobra cvijeta vidi. na
I

sjemenke uklanja nekoliko unistavaju

zlicom

s mesorn,

i sprijeciti mnago se cvjetovi casice (plodnica, i muskeg dinje se tako jedne valja

pristup razlikuju zenskog zenski cvijeta i lubenice biljke

pcelarna.

To je posao po tome malo Razlika bundeve,

mlazom mesu prenosnici

ili se sjemenke

vremena. od muskih cvijeta uocljiva manja nalazi je kod je, dio cvijeta),

koje fermentira, (vidi Opci na tvrdoj kad

Na taj se nacin dio - Mokra na toplom lako prostoru.

bolesti

.

cvjetne

obrada).
Sjeme
zracnorn

zadebljanje ienskog krastavaca, Oprasuje zenski Navecer to one

se susi u tankom sloju, i sjenovitom mjestu. su dovoljno Do sljedece suhe se sjetve

podlozi,

ali se isto s muskeg iste zenske

Sjernenke pucaju. suhim

onda

PrJ savijanju u cvrsto i mracnorn

da se polen muske

prenese

cuvaju tamnom

zatvorenim

te iste izabrati

ili druge biljke i neoplodene
zalijepiti

sorte. cvjetove latice

bocicarna,

na hladnom,

koji ce se ujutro

otvoriti,

im odmah

36

37

POMOCNICE
Krumpir

- Solanaceae

(Solanum tuberosum) - J - VR (GR) Rajcica (Solanum Iycopcrsicum) - J- GR Paprika (Capsicum annuum) - .J - GR Feferoni (Capsicum annuum) - .J - GR
Povrtnice uzgajati buduci koje u cistoj pripadaju sorti jer ovoj porodici privlace Zato blizini, relativno oploduju insekte sorte razlicite "kaveza". podlijezu i feferoria zrele paprike neke je lako same. maze AJi, doci ne

se, u pravilu,

da i njihovi saditi bilo obradi, se.

cvjetovi

do krizanja

sa drugim dobra kad

sortarna,

rajcice

I'

valja

u neposrednoj izolirati

a papriku zreli_Rajcice

bi u vrijeme

cvatnje, Plodovi mokroj
I

metodorn potpuno

se beru

su potpuna

Slika

1_ Slika L

i
Na;ijepsi ptodovi krsstsvsce mogu se pustiti ds zriju od/oien; lUI tlu, u vrtu, tsko dugo dok plod sssvun ne pozuti. Socni dijelovi Na pritom Iermen tirsju. izvsde, kraju se sjemenke ,. spremaJl1, preko osuse zime, 113 h/adnom, mrscnom
; suborn mjestu.

a sjemenke

ostruzu

Slika

2_

Mush cvijct bundeve.

Buduci da .rajcica spada medu ssmooplodne vtste povrce i pocetnici II "kucnom sjeuienerstvu" mogu s uspjebom uzgejsti rszlicite sorte.

38

39

DESET ZLATNIH PRAVILA
1. Sjeme uzimamo sa sto je moguee VIse (najmanje 8~10) zdravih, vitaJnih i za sortu tipicnih biljaka. 2. Kad potpunosti 3. Sjeme god je to moguce dozriju pJodove ostavljamo da u

U okviru odgojno-obrazovnog projekta Obaors /radicij,fkoga obiteljskog gopspodsrstvs tijekorn jeseni/zime 1995.. napisane su i otisnute, u izdanju Hrvatskog centra Znanje za okolis i
druge brosure, sljedecih naslova:

na biljci. po suhorn dosusitl, zracnom, suncanom danu. ga u mjestu.

sakupljamo

Jabuka (uporodu Dana jsbuke) Zirica Neke sutobtoae pasmioe domaCih iivotinja S/arins/d yocnjak Sakupljanje i cuYanje sjemene Osnore biopoljoprirrede i biorrte Sve se brosure ti~kaju ne reciklirsnom pspitu. Za reciklireni sino se papir odlucili zato sto smo uvjoreni da su sscuvsne sume, pitke vade i cist zrak za kvslitetu .iivIjenja vainiji od siajnog pspirs ..... Nsime: Za proizvodoju 1.. 00 kg reciklirenog papira upotrijebljen je, 0 umjesto 20 SIusenib stabafa, ssmo ststi pspir, umjesto 7.600 kWh potroseno je semo 2.750 kWh struje, a umjesto 440.000 1 ssmo 1.800 liters vade... Tijekorn odvijanja
znanstvenim,

4. Ako je sjeme potrebno tankom sloju na toplom, (Prikladni 5. Pazimo visoj su tavanski

rasprostiremo ali sjenovitom

podovi.) ne budu izlczene ternperaturi

da sjemenke oC/350C. od 32 suho sjeme

6. Potpuno bocice, 7. Na svaku berbe.

spremamo

u dobro

zacepljene

bocicu

napisemo

ime biljke

vrijeme projekta suradujerno sa sljedecim strucnim
nevladinim dornacim Austrijski i stranim, institut vladinim

8. Sjeme skladfstimo u hladnom i mracnom na sto je moguce ujednacenijoj temperaturi

prostoru zraka,

organizacijama,
E.R.D.E., Graz

medijirna: za primijenjenu

ekopedagogiju,

9. Pri sjetvi ne posijemo sve sjeme odjednom. Ostavljamo "zlatnu rezervu'', u slucaju da sjetva berba u toj godini ne uspiju, 10. Sjemenke prijateljima, redovito razrnjenjujerno sa susjedima,

iii

*** GRAD ZAGREB, Zavod za planiranje razvoja i zastitu tovjekova okolisa * * * Gradski sekretarijat za obrazovanja, kulturu i znanost, Zagreb *** AGRONOMSKI FAKULTET, Zagreb *** BOTANICKI VRT, Zagreb ***

znancima .. !

ARCHE NOACH, Austrijsko udruzenje za zastitu starih sorata biljnih kultura ** * ERNTE, Udruzenje za bioorgansku poJjoprivredu, Graz *** HRVATSKI RADIO, Obrazovni program ... *** VECERNJI LIST "Vrt"

Fotogratijs

snimijeas

u Konj§cil1i; ljeto,1995.

STARE SORTE RAJCICE RAZLIKUJU SE ZNATNO PO OBLIKU, BOJI, VELICINl, OKUSU, MIRISU, TRAJNOSTI, UPOTREBNOJ VRIJEDNOSTI. ..

ISBN 953·96656-3-9

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->