P. 1
Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik Stranih Rijeci

Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik Stranih Rijeci

1.0

|Views: 23,200|Likes:
Published by mdzaferadzovic

More info:

Published by: mdzaferadzovic on Nov 17, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/30/2014

pdf

text

original

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

losion aftezan (grč. gone rađanje) biol. a. slika.) kolonjska voda. glas. aftha. npr. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). osvećen od sina Oresta agamija (grč. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. a.bez. ljubavno ludilo. unuk Pelopov. bot. bot. med. a. morska gusjenica afroditografski (grč. gala mlijeko) med. affricare natrljati) gram. ton) gram. kip. fthongos zvuk. ljubavna pohota. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. pren. affronterie) javna pogrda. v. aphthae) mn. pretjerano razvijen spolni nagon. gamos brak. osobito u hramu agame (grč. sliveni suglasnik. gamogonija . samac agamogonija (grč. složeni. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. after-šeiv loušn (engl. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. a.) usp. zakupnina afrik (fr. kralj u Mikeni (Argu). lat. afrodisiazo) med. gamein ženiti se) bezbračnost. spolna ljubav. gamos brak) mn. afros pjena. afthai. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. mukli suglasnik afuzija (lat. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. astr. praunuk Tantalov. rađanje bez oplođivanja. aforidizijazam afrodizijaci (grč. momak.bez. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. kriptogamija. after-shave lotion čit. ljupkost. Afrodite.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. buncanje u groznici afte (grč. agalma) lik. a-. bespolnost cvjetova. zool. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. zakupljivanje lade. affretement) pom. supr. ukras. c = t +s Afrodita (grč. afrodisios ljubavni) mn. med. afrodizija afretiranje (fr. a-gameo bez žene sam) neženja. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. losion koji se upotrebljava nakon brijanja.bez. obljuba. med.bez. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. draž. Afrodite) mit. bezmliječnost dojke. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. aphthosus) mjehurast. sin Atrejev. zool. ljubavno uživanje. besmislenost. after-šeiv (engl. lat. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. tj. brat Menelajev. afrosyne) bezumlje. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit.

ager publikus (lat. edžine (engl. djelotvoran. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. stoljeća pr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat.bez. n. staračka svježina . stablo joj izraste do 10 m visine. u narodnoj medicini Agemenidi mn. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. agenor) "hrabri". naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. genesis rađanje) ženska neplodnost. nesposobnost za rađanje. oranica.. agens) fil. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. a. agathos dobar. e. Agena čit. zastupnik. aggeratio) nagomilavanje. snaga. ono što je uzrok nečemu. osnivač grada Tira. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. nomos zakon) med. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. poticatelj nemira. agauos vrijedan divljenja. plaćeni bukač. bios život) fil. agape ljubav) Božja ljubav.) polje. dobri duh. agathos dobar. upotrebljava se. ažans avas (fr. predstavnik firme. Amerike. poslovno područje jednog agenta. agave americana) bot. pokretna sila agent (lat. po imenu arapskog plemena koje je.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. praotac Feničana agens (lat. posrednik. ured jednog agenta. osobito lišće. podsjetnik agenezija (grč. mn. duh zaštitnik agatologija (grč. mladolik izgled. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. do 4.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. božanska ljubav. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč.) dnevnik. gaster trbuh. tajni policajac agent provokator (lat. daimonion duh) mit. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. prema Starom zavjetu.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. ageraos koji ne stari) nestarenje. logia znanost) fil. a. kršćanska ljubav. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. tropska biljka podrijetlom iz Juž. agens koji radi) poslovođa. radno načelo. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. perzijska dinastija od 8. lat. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu.agape agape (grč. agathos dobar.) posao.) švicarska novinska agencija agencija (lat. teol. ager publicus čit. fiziol. poslovnica ager (lat. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.bez. gomilanje agerasija (grč.

jedna od triju Gracija. agilnost agilnost (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. "predvodnik". farm. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. glossa jezik) med. nemogućnost gutanja. skupljati aglosija (grč. agitaculum) farm. a. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. gomilanje.) muz. sasvim točno aggratiatio publica čit. adžustamente (tal. okretnost. agluticija aglutinacija (lat. marljivost aginičan (grč.) glaz. med. nagomilavanje ageuzija (grč. miješati. ili protiv neke osobe.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. točno.bez. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit.bez. kretanje. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. mutavost. a. lakoća. "blistava". agilitas) v. hitrost. potpuno. aglutio) med. kod tifusa). marljiv. podbadač. aglaos sjajan) "sjajna". agracijacio publika (lat. smutljivac agitirati (lat. opća amnestija agijazma (grč. hitar. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. st. globulus kuglica) med. stranku ili ideju. agilitas) brzina.agestija agestija (lat. anilin. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. fil.bez. poticati. stvar. a. gomilanje. osobito u političkom smislu. nastaje nova zbirna predodžba. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. hagiazma) blagoslovljena voda. ili protiv neke osobe. usp. glumiti na pozornici agitacija (lat. stapanje dviju riječi u jednu . nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. doduše. trgovati. slijepljen kamen aglomerirati (lat. buniti. aglossos nijem. lak. pr. nagomila(va)ti. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. stvari. spretan. podbadanje. agglomerare) gomilati. aglosija aglucija (lat. n. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. spartanski kralj (5—4. agglomeratio) skupljanje. nijemost. vrijedan agilitet (lat. ago vodim. laos narod) "voda naroda". sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). bunjenje agitakl (lat. stranke ili ideje. a. gram. koja je često na dnevnom redu. uzburkano.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. skupljanje. "prvak". v. gyne žena) neženjenost. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč.bez. svršena stvar. min. a. adžitato (tal. agitatio) pokret. riješena stvar agitato čit. sveta voda agilan (lat. aglosostomija aglosostomija (grč. aggestio) dovlačenje na gomilu. agere) raditi.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina".bez. agilis) brz. e. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. nemir. život bez žene agirati (lat. geusis ukus) med.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. božica ljupkosti Aglaura mit. okretan. agglutinatio) nagomilavanje. Agfakolor (lat. radinost. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. gyne žena) neoženjen aginija (grč. buntovnik. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. poslovati. lat. stoma usta) med.

g. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. jedno od Kristovih imena (Iv 1. smrtni strah.) agnosticizam (grč. aglutinativni jezici lingv. gimnastička.) Jaganjac Božji.bez. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. aglutinini (lat. aglutinatio) med. sudac u borbi agora (grč. koji zarašćuje. stanje koje prethodi smrti. natjecanje. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. nesposobnost raspoznavanja. smrtne muke. reostat agon (grč. npr. agon borba. fil. a. priljepni. archos) nadzornik gimnastičkih. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. ago igla. borilačka. rođak po krvi agnatičan (lat. hrvačka vještina agonizam (grč. anominacija agnoscirati (lat. ago vodim. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. v. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje.aglutinacija aglutinacija (lat.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. pozitivizam i dr. agnatus) srodan po očevoj strani. agglutinare) slijepiti. med. mania pomama. v. sastaviti. agma) lingv. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. filos prijatelj. npr.bez. mjenicu i si. utakmica agonografija (grč. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. srasti agma (grč. agon borba) gimnastičko. grč. očajanje agonist (grč. potpis. agonothetes) redatelj gimnastičkih. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agonia borba) smrtna borba. a.. agonistes. med. agglutinantia) mn. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. priljepljivati. agon) borba. agora trg) 1. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. prilijepiti. u starogrčkim gradovima: glavni trg. metron mjera) fiz. h. koji zaliječi. gnathos čeljust) med. agglutinare prilijepiti) mn. srodstvo po ocu agnat (lat. izdisanje. gimnastički. agonos neplodan) zem. s priljepcima. aglucija aglutinancije (lat.29) agofilomanija (tal. agonistes) borac. po ocu agnatija (grč. ago vodim) glaz. agnominatio) v. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agnatio) krvno srodstvo. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. narodna . gnosis spoznaja) psih. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. 2. agnatus) rođak s očeve strane. turski i dr. agnoscere) priznati (npr. koji se priljepljuje. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. agon borba) borba. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. ali ih ne raspoznaje i dr.

agros. grafia pisanje. med. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed.. nasrtljivost. nasilje agresini (lat. aggregatum skupina) min. aggravare otežati) otežavanje. agregare) primiti u neko društvo. agora trg. nervozni strah od prelaženja preko trgova. stanje u kojem se neko tijelo javlja. poljski. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. kopča. agresto. zemljoradnički. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. nepismenjak agrar (grč. seoski. neobrazovan . aggredi) mn. agreage) trg. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. zemljišne odnose. gubljenje sposobnosti pisanja. nasilan agresor (lat. proizvodeći ih. mat. polje. dinamo-stroj i motor. nagomilati. lat. meh. pren.bez. agrestan (lat. pridružiti. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. spona (kao nakit) agrafa (grč. gomilati. napadan. iznos. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. agrarius) zemljoradnik. pooštrenje. agros njiva. generator i motor agregatno stanje fiz. povećanje. primanje u neko društvo. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. zakone i dr. lat.) agrarni (lat. agrestis) seljački. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. mn. aggressivus) nasrtljiv. zemljišne reforme.agorafobija skupština starih Atenjana. agrafos nenapisan) 1. fobeo bojim se) med. zbijanje. lat. aggregatio) nagomilavanje. upotrebljava se za ocat. pridruživanje.. agro. izvanredna profesura agregat (lat. agros. ager njiva. zemlju. grafo pišem) med. zbiti. otežanje. grex stado. zbroj. limunadu i dr. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. grub. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. neuglađen. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. neotrovne tvari kojima bakterije. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. ergon djelo. ager njiva. teol. aggressio) napad. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agrarius) koji se tiče zemlje. ager njiva. Djela apostolska 20. tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri. aggressor) nasrtljivac. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. navodno od am Graben na jarku. pogoršanje. agraffe) 2. npr. kurtaža agregacija (lat. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. napadanje. nagrada posredniku. a. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. nakupljanje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. kazne 35 agrestan agreaža (fr. poljoprivredni. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat.35) agrafija (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. koji je sklon napadanju. napadač.

) seljak. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. gnojivima. ge zemlja. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. oikos kuća. ager polje. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. agros. ager polje. agrypnia. ager polje. agrometeorologij a (lat. agrios divlji. agrestis poljski. 2. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja.(grč. agros. koma neprirodna pospanost) med. agrikulturni sustav v. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. poljoprivredni. agros. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. tj. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. bios život. fiziokratski sustav. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. ager polje.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. neobrazovanost agri. agricultura) zemljoradnja. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. cheo lijem) dio kemije koji. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. mania pomama. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. logia znanost) grana meteorologije koja . med. agros. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. grč. prostaštvo. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. poljoprivrednik agrikultura (lat. lat. budnost. nesanica. grč. agrypnia) med. thymos duša) divljaštvo. ager polje. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. osobito divljači agriotimija (grč. agros. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. fyton biljka. poljski. agrikola (lat. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. ager polje. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. na osnovi pokusa. meteoron koji se nalazi u zraku. ratarstvo. zaštićivanjem od erozije i si. poljoagrobaza (lat. grč. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. Agrippa) 1. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. divlja ćud. grč. agrios divlji. nepravilan porođaj. neugladenost. nespavanje agripnokoma (grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. rimsko osobno ime. također: agripski porođaj agripnija (grč. techne vještina) agr. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. seoski) seljaštvo.(lat.agrestija agrestija (lat. grubost. grč.

agros polje. i to na peti. a-. karneola i dr. a-. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. muž glasovite Teute agronom (grč. a-. agros. fiz. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. techne vještina) poljoprivredna tehnika. st. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. e. osobito: inženjer poljoprivrede. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. chros koža. tlo. nesanica.. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. pr. grafo pišem. mana nekog čovjeka. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. med. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. cheo lijevam.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. tj. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. hypnos san) med. acholos) med.). agrostemma) kem. zagrobni život Ahitofel (hebr. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. nego mora vječno lutati ahat (grč. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. vrsta dragog kamena. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. agros. prid. bezvodnost Ahil (grč. otuda: slabost. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-. a-. slaba strana. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. Ahilleus) mit. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. prema legendi. chemeia) pr. agros polje. slabokrvnost . n. pomračenje vida. oskudica u vodi. hydor voda) nedostatak vode. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. a-. Ahilova tetiva anat. nedostatak sna. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. bljedilo. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. logia znanost) znanost koja proučava fizička. achlys) tama. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. služi za nakit ahatizirati (grč. agronomos) poljoprivrednik. ahipničan ahiret (tur. pren. chemeia) fiz. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. pedon zemlja. achates) min. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. ahyr posljednji) drugi svijet. boja kože) med. chylos sok) med. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. čovjek kojega je.

Aias) mit. kralja salaminskog. logia zna«nost) v. Deckel poklopac) povoj. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. otokom limfnih žlijezda. acht osam) osmica. aide-memoire < U ed memoS. ujušak ajnlag (njem. aide. znak E i Es (naziv prema A. ed (fr. bolest se očituje vrućicom. lat. sin Telamona. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. ugrožene su promiskuitetne osobe. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. einbinden uvezati. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. nakon eksplozije hidrogenske bombe. ein jedan. gubitkom tjelesne mase. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. igraća karta osmica i dr. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. partner. ajntopfesn ajnjeriger (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. ar (fr. ein jedan. ein jedan. Eier jaja. adiutare) pomoć. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Eirspeise) omlet. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. kajgana.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. fr. Einbrenn) zaprška. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). pomaganje. Topf lonac. einlegen staviti) tisk. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. aitia uzrok. etiologija Aja Sofija (od grč. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. u v^stu: suigrač. đačkom roku) ajskafe (njem. engl. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . npr. poglavica zlih duhova. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. lat. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8).) mit. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. Eis led. općom neotpornošću organizpia.) podsjetnik AIDS (engl. zafrig. tablični mu je broj 99. bog i praizvor svega zla. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. izmislio ga je Verdi) aide čit. ajnleger (njem.

nepriličan. mekuštvo! akarijaza (grč.. koji pripada akademiji 4. školski. kardia srce) fiziol. akampsia) negipkost. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. bodljikava zdjelica. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. akademia od osobnog imena Akademos. logia govor. akantha bodlja. akarpia) neplodnost akaša <ind. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. a-katalektikos) poet. a ne. pren. odgojila vučica) akacija (grč. akantha bodlja. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. calculare računati) med.) fil. velikoj školi (sveučilištu. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. papilomi i dr. obrazovan na visokoj školi. pelviš zdjelica) med. med. ukočenost udova akantestezija (grč. Platonova filozofija. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. akantha bodlja) med.Aka Larencija Aka Larencija (lat. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. usiljen. "zgrčenost. koji se tiče akademije 4. lat. Platonova škola.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. visoka škola za znanost ili umjetnost. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. a-. koji se tiče ove. neprikladan govor I. a-. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice.) 1. 2. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akardija (grč. dakle. akantha trn. akademski građanin polaznik. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. bodljika.) lit. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. nedostatk srca. pren. prema legendi. po naučavanju Upanišadai etar. akakia) bot. čekinja. kao što su bradavice. kata. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti.. 5. akaša je ono iz čega sva bića. grafia pisanje) med. prostor predočen kao materijalni element. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. logia govor) nezgodan. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . 3. akademikos) koji pripada visokoj. akairos nezgodan. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. kao "prostorna supstancija". smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. aisthanomai osjećam) med. lat. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. tj. krut. malodušnost. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. 4. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. akalkulija (grč. u nezgodan trenutak.

akataleptos) nedokučiv. accedere) pristup. grč. od dviju ugovaračkih strana. ubrzavanje akcelerativan (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. med. nestalan. istaknuti (glas. ubrzavati akcelerometar (lat. jedna je promitent — ponuditelj. kataposis pijenje) med. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. ubrzavajući akcelerirati (lat. pripravnik u službi ili zvanju. prihvatljiv. accepta) mn. acceptabilis) primljiv. akcept akceptant (lat. isticanje u govoru nekog glasa. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. acceleratio) fiz. v. primljena mjenica akcepta (lat. accentus) naglasiti. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. logia znanost) gram. a-katastatos) nepostojan. prihodi. naglasak (sloga ili riječi). slog ili riječ). nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. accentus) gram. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. accepti latio) trg. prihvaćanje. usvajanje. acceptio) primanje. med. približenje. acceptibilitas) primljivost. neuredan. nenaklonost prema čistoći. prilaz. neshvaćanje. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). acceptus primljen. a-. paciscenata. napadaj groznice akcesija (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. ono što još prioada glavnoj stvari. accelerativus) ubrzan. onaj koji prihvaća mjenicu. pristup) početnik. potres mozga akataleptičan (grč. priključak. accentuation) gram. na probu . v. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. trasat akceptibilitet (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. koji ubrzava. a druga akceptant — primatelj).akatalepsija akatalepsija (grč. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. akcentuacija akcentuirati (lat. neshvatljiv akatapoza (grč. nedostatak razumijevanja. riječ kojom se izražava primanje mjenice. naglašavati. naglašavanje. akatharsia) nečistoća. odobriti. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. a-kaustos) nesagorljiv. staviti. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. osobito protestant akaustičan (grč. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. prihvatiti. accelerare) ubrzati. prihvatljivost akceptilacija (lat. akcent akcentuacija (fr. nezapaljiv akceleracija (Jat. med. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. acceptatio cambii) primanje mjenice. accessus pristupanje. accelerare ubrzavati. accessio) pristup. accentus naglasak. med. grč. stupanje na vlast akcesist (lat. dohoci akceptabilan (lat. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. usvojiv akceptacija (lat. accentus naglasak) gram. ubrzanje. nepojmljiv. priznati. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accessus. acceptare) primiti.

ake liječenje. accise).. porez na potrošnju akcizirati (fr. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. accise) odrediti prirez. akcidencija (lat. znanost o liječenju rezanjem. izrada tablica. sporedan. koji se tiče djelovanja. posrednik. akedeia) v. acenonoet akeridi mn. sporednosti akcionar (fr. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. vrijednosnih papira i si. acedija akefal (grč. kaže: "Nisu ni bile zrele. potrošarinu. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. akcijski radijus zrak. actio rad. actionator) tužitelj. a. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. acezija akianoblepsija (grč. kyanos tamnoplav. poreznik akedija (grč. v. opažati. farm. aceridi akezija (grč. djelatnost. fini. sporedna. slučajan. osjećati. uzgredan. akinesia) nepokretljivost. blepo vidim) med. accise) onaj koji plaća prirez. accidentialis) nebitan. accidere) mn. optuživati akcipirati (lat. action) radnja. optužiti. slučajna zarada akcident (lat. naučiti akciza (fr. accisa. kirurgija akizam (grč. koje nisu bitne. fr. ret. dioničar. kad medvjed za žute kruške. actionnarie) trg. accidere događati se) prirez. čuti. accidentalia) slučajnosti. accidere. slučaj akcidentalan (lat. acclamatio) burno odobravanje. obrazaca. actio tužba) tužiti.akcesit akcesit (lat. dionica. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). med. accipere) primiti. pomoćni akcidence (lat.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. pristankom svih. accessorius) sporedan. znanost o operacijama. porez na potrošnju akcizant (fr. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. sporedan posao. akefalos bezglav) sanjar. razumjeti. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. par aklamasjon (fr. kad se netko pravi da za nešto ne mari. klicanje. trg. akesis) v. shvatiti. par acclamation čit. osjetiti. eng. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. actio. accedere pristupiti. poduzetnost. djelovanje. sporedna nagrada akcesoran (lat. accise. do kojih ne može. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. ergon djelo) med. opaziti. accidere dogoditi se) nebitna. izabrati . udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. ukočenost jednog ili više udova. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). accidens. uzetost živaca akirija (grč. slučajne osobine neke stvari. djelatni. druga nagrada. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč." aklamacija (lat. lat. npr. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. tisk. accidentia) ono što nije bitno. senzal akcionirati (lat. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. oporezovati akcizor (fr. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. djelovanje) radni.

akoe sluh) med. a ne nadnicom. prvi put napravljena 1829. urediti. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. pogodba. collum vrat. naviknuti se na neku tuđu klimu. a conto) v. bez religije. ugađač glazbala akordeon (tal. aklestos nez«tvoren) opt. glaz. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. prilagođavati se podneblju. sloga. postići. trg. navikavanje na tuđu klimu. accommoder) prilagoditi. uzeti (ili: uzimati) na račun. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. predujam akontirati (tal. ugodno suzvučje triju ili više tonova. akos lijek. prijelomno stanje u razvoju bolesti. završiti." aklastičan (grč. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. (u vrijeme Stolipinove reakcije). accordo. Aconitum napellus) kem. predujmiti akonto (tal. lat. šiljak) med. gotov akomplirati (fr. udomaćiti akme (grč. lat. uzimanje predujma. upotpuniti akonfesionalan (grč. ugovor. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. fr. izgladiti. "po svršenom komadu". accordium) glaz. izravnati. klobučić. accoler) obgrliti. uzimanje unaprijed. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. pozdravljati klicanjem . ne nadnicom akordator (fr. accordatore) glaz. zagrada. accollata. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". fr. vršak. accompagner) pratiti. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. zagrliti. gnosis poznavanje) med. a ne. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. kome kosa) med. 1889—1966) akoazma (grč. a conto) uzimanje na račun. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. g. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. koji ne prelama. confessio priznanje) bez vjere. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. lat. accomplir) zaokružiti. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. . prilagođavanje. pren. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. sprovoditi. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. na ime zarade ili primanja. akme vrhunac. accordeur. bezvjeran. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. a-. staviti u zagrade. logia znanost) znanost o lijekovima. akos lijek. a konto akord (tal. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. fr. udomaćivanje aklimatizirati (lat. accordo) ručna harmonika na razvlačenje.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. slaganje. acclim&tisare) prilagoditi se. accord. poravnati. akoniton jedić. kritično. podmiriti dug akompanjator (fr. metron mjera) med. posebni način plaćanja radnika. nereligiozan akonitin (grč. tisk. unaprijed. javila se nakon revolucije 1905. pren. svota koja se uzima na račun. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. a conto). suglas' nost. na ime zarade ili primanja. udobno smjestiti. accommodatio) prilagodba. tal. accompli) završen. accommodare. poravnanje. glaz. ak'umetar akognozija (grč. akuo čujem.

akris skakavac. združenje akorporirati (lat. accreditivum) punomoć. sporazumjeti se.(grč. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. bolestan izgled lica akozmizam (grč. akribes točan. accoporare) spojiti. okrivljivanje akrimonija (lat. povećanje. akribeia) točnost. acrimonia) oštrina. crescere rasti) prirast. a ne nadnicama. plaćati po svršenom poslu. neodređenost stanja bolesti akro. dati kredit. metreo mjerim) točno mjerenje . 43 akroovjeriti. u punoj snazi. grubost. optuživanje. stići brodom akotiledone (grč. nečistoća. povjerenje. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. ovjera. accostare) pristati uz obalu (brod). tj. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. savjesnost. a-. a-. brižljivost. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. krateia nemoć. uz. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. ljuti. fagos onaj koji jede) skakavcojed. a-. usuglašavati. kosmios uredan) neurednost. gornji. bljedilo. akratopege (grč. accordoir) glaz. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. poravnati se. thermos topao. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. accorporatio) spajanje. prinova. složiti. dopustiti. samo Bog. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. ad kod. odobriti. akreditiranom. neodlučnost. med. a-. dok su sve ostale stvari. nekritičan akrizija (grč. bot. bez istinske stvarnosti. acer ljut) farm. temeljitost akribologija (grč. glas. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. accreditare) ovlastiti.akordirati akordirati (fr. prilagoditi (glasove. pisanju. med. accrementum) prirast. povjerenje akreditiv (lat. pridružiti akostati (tal. priznati akordoar (fr. gorčina akritičan (grč. pa i sam svijet. žice). akratos jak. pripojiti. akrecija akribija (grč. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. trpki lijekovi akriminacija (lat. urođena nakaznost glave. pripajanje. accorder) usuglasiti. opunomoćiti. točnost u govoru. kranion lubanja) fiziol. samo modifikacije božanstva. accriminatio) optužba. suprotno: ateizam akr (engl. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. kotyledon udubljenje) mn. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. porast akrescenzija (lat. slagati. šiljast . nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. kao jedino što doista živi. cirkularni akreditiv akreditivno. vilica za usuglašavanje. akribes točan. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. akridofag (grč. a-. akreditirati se steći ime.

akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. akros. akromatičnim lećama). jezika. akros. koji nije u . akroamatikos) koji je određen za slušanje. na snijegu) akromazija (grč. a ne. med. osobito na njihovim vrhovima. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. u obliku predavanja. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. bezbojnost. mikros malen) med. oleum ulje) kem. šiljat. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. nosa. chroma boja. lopatica. zrak. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. chroma boja. akros. bljedilo. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. akrocholos jarostan.krajnji. acer oštar. akromegalija akromion (grč. anat. akro-. akros. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. ruku i nogu. a-. bljedoća. a-. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. akropostija akrodinija (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. poništenje boja (akromatičnim prizmama. otklanjanje boja. usmen. supr. otpornosti. akromia) anat. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. a-. akros. osobito krajnjih akrografija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. donje čeljusti. daltonizam akromatopsija (grč. ops. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. usnica. čistoća boja. v. kefale glava) šiljastost glave. opt. akromazija akromatopsija (grč. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. megas velik) med. teško razumljiv. v. krajnji udovi tijela akrolein (lat.akroama akroama (grč. monos jedini. razjaren) jarost. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. sićušnost udova. karpos plod) bot. akros. akros. akros. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. akromatizam akromegalija (grč. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. a ne. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. kolon ud) mn. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. odvne bol) med. achromatos) bezbojan. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. pelivan akrobatika (grč. predavanje akroamatičan (grč. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. pleće akromonosilabe (grč. a ne. bezbojnost. akrobistia) v. akromion. potpuno sljepilo za boje. grafia pisanje) tisk. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. opos oko) sljepilo za boje. a-. chroma boja) opt. razjarenost akrokarpičan (grč. orao vidim) med. chroma boja) opt.

ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. večernji akronim (grč. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. akšam-čiček (tur. logia znanost) fil. axenia) negostoljubivost. očita istina. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. akšam večer) sumrak. osobito sudski čin. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. koji vrijedi. axios vrijedan. Achse osovina) "osovinaš". akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu.akronim svoje vrijeme. pretres. act. Oenothera biennis). u likovnoj umjetnosti: crtež. čin. slika ili kip golog ljudskog tijela. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. pr. axon os. istraživanje prauzroka. akros. acteur. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. actus. akroterion) arhit.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. javni spis Akteon (grč. axine sjekira. izvršitelj) glumac. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. zahtijevam. axis osovina. aksolotlo aksonometrija (grč. acte) djelo. sudionik u nekom događaju . axis osovina. akrobistija akrostih (grč. osovinski aksilarni (lat. akrostichos) pjesma kod koje početna. svaki svečani javni čin. vrh zgrade. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). a i ne traži dokaza jer je očita (npr. akros. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. mast. fr. sljemenu zgrada akrotizam (grč. gornji dio. salo akšam (tur. akro-polis) gornji grad. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. tražim. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. tj. osovina. negostoprimstvo. nesuvremen. kaz. rasprava. actor vršitelj. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. stožerni časnik) aksenija (grč. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. Band vrpca.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. axioo cijenim. čin. eng. Americi i Meksiku. Achsel rame. akseničan aksijalni (lat. pri obrezivanju se odreže. kad su dvije količine jednake trećoj. lat. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. aksiom aksist (njem. os) osni. farm. spoznaja koja se ne može dokazati. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. npr. pathos bolest) med. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. teorija vri- 45 akter jednosti. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. traka) voj. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. akros) fil. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. v. timologija aksiom (grč. naučavanje o vrijednostima. posljednjeg uzroka stvari. vrpca koja pada s ramena na prsa.

aktis gen. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. imovina. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. activare) staviti u djelovanje. aktis zraka. gram. aktis zraka. atomska težina 227. aktis zraka. radni. ultravioletne. koji kemijski razgrađuje. morske životinje iz porodice koralja. nevidljive zrake aktiti (grč. radni aktive (lat. još u službi. skopeo gledam) med. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. moruzgve. osobito u sudu. koji kemijski djeluje. aktinos sunčana zraka. akta) priključiti aktima. acta od agere djelovati. činovi. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. aktis zraka. djela apostola. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. bez kostura. mekanog tijela. aktis. gram.. therapeia liječenje) med. vrijedan. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. trg. zraka) fiz. staviti ad acta (čit. djela.akti akti (lat. metron) fiz. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. aktis zraka. znak Ac aktinije (grč. grafo pišem) fiz. od kojih vlasnik ima koristi. actum. tj. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. vrijednosni papiri. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. liječenje zrakama aktinski (grč. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. koji označava djelatnost) 1. aktinos zraka) fiz. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. akte strma obala) mn. mykes gljiva) med. odstraniti je. aktis. aktis zraka. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). ne raditi po njoj ništa.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. imanje (novac. activa) trg. okretan. grafia opis) proučavanje zraka. živ. aktis. ubr- . redni broj 89. oni koji stanuju na obali. aktis zraka. morfe oblik) bot. aktis zraka. ispitivanje. svojstvo sunčanih. activus djelatan) radan. ultraljubičaste zrake. spisi koji se tiču nečega. radan. actinaria) zool. uvesti u aktivnu službu. koji radi. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. metron) fiz.-lat. acta publica čit. primorci aktiv (lat. tj. oni koje se tiču države aktinidija (grč. mn. za razliku od pasiva. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. rentgenogram aktinometar (grč. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. gramma slovo) rentgenska slika. državnim ustanovama itd. radioaktivan element.) mn. goveda i svinja. zrakast aktinoskopija (grč. javni činovi.) mn. prenosiva i na ljude. raditi) mn. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. activus djelatan. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. nekretnine). acta apostolorum čit. u djelovanju. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. aktis zraka. akta publika (lat. pojavljuje se na probavnim organima. lat. akta apostolorum (lat. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. aktis zraka) kem. activa) trg. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč.

ostvariti. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. ostvarenje. pospješivati aktivist (lat. radi aktivist (lat. raditi) fil. suvremenost. djelovanje. stvaran. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. istinit. actuel) v. v. današnjica. skupljač. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. akuo čujem. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. actuatio) med. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. aktualna energija živa sila. advokat. praktično. actualitas) sadašnjost. aktualitet aktuar (lat. actuarius) sudski pisar. acuitas) šiljatost. fr. prije: izvozna trgovina. metron) med. activus djelatan) onaj koji je djelatan. član aktiva (v. revnost. ostvarivanje aktualizam (lat. actualis. nagomilavač akupiktura (lat. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. okretnost. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. activus) 1. teorija aktualiteta psih. a ne. ubrzavati. stvarnost. koji je na dnevnom redu. domišljatost. oštrina. dramsko djelo u jednom činu. torba za spise aktšlus (njem. lat. actualisatio) provođenje u djelo. akoemetar akumulacija (lat. sadašnja važnost. izdavatelj punomoći. dat. actualis) fil.aktivist zati. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. activus. radinost. činjenični. 2. vez . actus radnja) 1. accumulator skupljač. (grč. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. 2. aktiv 2) aktivitet (lat. današnji. zastupnik aktovka (lat. acupictura) vezenje iglom. osobito geologije i biologije. koji djeluje. bodljikast akulturacija engl. marljivost. a ne nešto supstancijalno. danost. nagomilavanje (riječi i izraza). Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. ostvarivati. bistrina shvaćanja. ret. koji se odnosi neposredno na današnjicu. activus) v. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. pospiješiti. načelo prirodne povijesti. aktualnost aktualizacija (lat. pristaša aktivizma. oštroumlje. accumulatio nagomilavanje) 1. 2. actor) prav. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. jednočinka. njegovim stalnim nastojanjem. djelatnost. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. agere raditi. suvremen. actuel) sadašnji. acumen) oštroumnost. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. agere djelati. nagomilavač) fiz. uređaj za skupljanje električne energije. aktivitet aktor (lat. tužitelj. aktivnost aktivizam (lat. aculeiformis) zajedljiv. 2. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. dan. activitas) živost. kinetička energija aktualitet (lat. pronicavost akumetar (grč. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. fil.

accusatorius) prav. prijek. pravo isušivanja zemljišta. accuratus) brižljiv. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. optužitelj. ispravan akustičan (grč. agere voditi) prav. marinus morski) min. optuženik. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. accoupler) sparivati. način liječenja nekih bolesti. znak za dugouzlazni naglasak. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. slušam) fiz.akuplirati akuplirati (fr. acutus oštar. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. oštrokutni akuzabilan (lat. fortis jak) kem. aqua) voda akvabatik (lat. acus igla. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. crkva). reflektorima. aqua voda. batiskop akvafortis (lat. planus ravan) šport. spojiti akupresura (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. acutus accentus) gram. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). optuživanje akuzativ (lat. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. dvorana. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. koja služi za promatranje živola. uredan. accusatus) tuženik. oštri akcent akutan (lat. spajati. accusare optužiti. kazalište. accusativus) gram. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. optužni. akuo čujem. tužiteljski. optužljiv. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda .. akustikos. široka daska vezana za motorni čamac. pričuvnim kisikom i dr. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. ac jusatcrj tužitelj. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. angularis kutni) geom. napravljena od stakla pojačanog plastikom. aqua voda. accoucher) porodiljstvo. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. aqua voda. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. grč. aqua. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. spariti. acupressura pritisak iglom) med. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. savjestan. akvalung (lat. aqua voda. punctura bod) med. kažnjiv akuzacija (lat. snažna voda. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. acutus) oštar. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. pod vodom. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). točan. koji prisiljava na brzo rješenje. suprotno: akuzator akva (lat. aqua voda. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. aqua voda. opremljena kamerama. accusatio) tuženje. vezivati dva po dva. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). engl. usp. pravo odvođenja vode. accusabilis) tužljiv. primljen od Kineza i Japanaca.

nabavljanje. astr. alabastersko staklo mutno. močvaran. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. strogo u taktu al segno čit. hotel) hotel na vodi. npr.akvarijus akvarijus (lat. u vodi teško rastopljiv. orao. alkali. stjecanje akvizit (lat. po volji.-njem. čitanka. slatkovodne životinje akvatorij (lat. zarađuje. jednak. stečeno akvizitor (lat. aquarius) astr.) u točku. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. aquila) zool. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. Kuran ala milaneze (tal. po tečaju. vlažan. fr. v. pokraj vode. al senjo (tal. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. veoma tvrda vrsta gipsa. vodovodna cijev.) glaz. wild-divlji) kuh. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. al marko (tal.) trg.(ar. aquaticus) podvodan. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. iste vrijednosti ili sadržaja. acquisitio) tečevina.) glaz. al piacere al punto (tal. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. vodeni. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. nabavljeno. požurivanje . al korzo (tal. alatio. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat.) trg. navlas. alabastros. kako se hoće al piacimento čit. posebna. a punto al rigore di tempo (tal. bogat vodom. al pjačere (tal. zarada. acquisitum) nešto što je zadobiveno. aqua voda. alkohol. aquatilia) zool. El-kuran) v. koji ima jednaku vrijednost. prema dopadanju. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. kanal akvila (lat. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. poluprozirno staklo alacija (lat. ubrzanje. alabastrum) min. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. "kao divljač".) trg. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. savršeno točno. ime jednog zviježđa. al-) arapski član. alatus krilat) davanje krila. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. osobito kod novca al piacere čit. osnovana 1965. lat.. alla milanese) na milanski način. Alkuran Al-kuran (ar. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. koji živi u vodi. aquaductus) vodovod. zadobivanje. kišovit akvozitet (lat.) glaz. aqua voda. arhit. El-kuran) knjiga. pren. stečeno dobro. al-Kuran itd. aquositas) bogatstvo vodom. lat. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. al pjačimento (tal. aqua voda. vodene biljke akvatilije (lat.. aquosus) pun vode. v.) glaz.

gomila. allantos kobasica) med. alarme. allas. sve što je potrebno za rad. toxikon otrov) kem. pozvati k oružju. svečanost svečana povorka. vika. uzbuna. pravi trenutak. glavni grad Juneau. supr. alumen) stipsa alavertiti (tal. zastrašiti alarmist (fr. nemir. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. "vladar nad svima" alarm (fr. aladža raznobojan. prigoda. supr. zapadnjačkog). a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. miraz.) četa vojnika. albifikacija . alla turca) na turski način. oluja. kod gmazova i ptica pomaže disanje.: alafranka alaun (njem. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. uputiti.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). Aladin aladža (tur. posrebrnjivanje kovine. po europski. parada. allas. poučiti albacija (lat. napad. alla franca) na europski način. rulja alakati (tur. najava. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. strah alarmantan (fr. simptom. mnoštvo. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. orijentalnog. zgoda. tal. osobito ručni. allatura. airarme) voj. eidos izgled.) "kralj sviju". po turski (za razliku od europskog. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. lat. alarmant) uznemirujući. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. koji uznemiruje. avvertire) obavijestiti. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. trag.) urnebes. gomila.: alaturka Alah (ar.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. alarmer) uzbuniti. puk. lalein brbljati) med. oruđe alatracija (lat. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. galama. islamskog). a-. riba i gmazova). allantos kobasica. mećava. mnoštvo. albatio) bijeljenje kovine (metala). a-ilah) Bog. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. juriš. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. pravi Bog. afferre donositi) prav. nespokojstvo. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. allatratio) lajanje na. Alaun. alamet) znak. zabrinutost. uznemiriti. dati znak za uzbunu. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. nevrijeme. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. predznak. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. po zapadnjački (za razliku od turskog. haljina od te tkanine alafranka (tal. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. oblik) zool. osobito bakra. 1867. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. allas. bataljun. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. botulizam alantoidna tekućina zool. alet) pribor. od Rusije su ga kupile SAD. uzbunjivati.

od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. djeluje protiv stafilokoka. nevaljalac. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. znak šećerne bolesti. Albertu (1825—1886) albicija (tal. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . albification) v. albumen. simpatičan lukavac. izlučivanje bjelančevine mokraćom. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat.. albumen) kem. albumen. grč. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. albumen (lat. omjer svjetla što ga površina (npr. prepreden čovjek. albumen) kem. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. altiora) v. albino. albugo) med. crtežima i si. divlji) vragolan. albus bijel) med. laat.) antibiotik. bjeloš albinizam (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. a oči crvenkaste Albion (kelt.albatros albatros (engl. "brdska zemlja") staro. dehydrogenatus lišen vodika) kem.) bijelom pisaljkom. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. lopov. bolesti bubrega i dr. nazvana po pronalazaču. albus bijel) fiziol.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. albatross) zool. alkohol lišen jednog dijela vodika. altiora alčak (tur. bjelančevina albumin (lat. grč. maraka itd. mangup. albus bijel) min. alčak neotesan. nasljedni nedostatak obojene tvari. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. albacija albin (šp. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. razglednica. ureo mokrim) med. knjiga za skupljanje fotografija. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. onaj koji boluje od albinizma. grč. albumoze (lat. minhenskom fotografu J. sljedba se protivila Crkvi i papi). spomen-knjiga. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albus bijel) med. alcohol. bjelančevinasta tvar. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. bjelančevina albuminat (lat. albumen bjelanjak) kem. metron) kem. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. albus bijel. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. 1738—1822) albertotipija tisk. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. obješenjak. spomenar. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat.

alfa alegacija (lat.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. primamljivanje. pyr vatra) med. allegoreo drukčije izražavam. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. pomorskog grada u Egiptu. aleksifarmacija (grč. tvrdnja alegat (lat. konačno sam se odlučio na neko djelo. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. šetalište između dvaju redova drveća. allee) drvored. allegatum) navedeno mjesto. navođenje činjenice. slikovit. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. legein govoriti) psih. allegoria) poet. navođenje. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. alea jakta est (lat. osobito protuotrov. alexo branim. alexo branim. kockarski poslovi. alea kocka.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. st. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. usp. u prenesenom ruhu alegorija (grč. pozivanje na spis. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. kockarnica aleatorika (lat. alexo pomažem. opasni poslovi aleatorij (lat. kocka je bačena. a-. allegata) mn. aleksandrijski gramatičari. štitim) kem. alea kocka. u XVII. pr. e. slikovit govor. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. upute alegoričan (grč. usp. kao npr. slikovito alegorizirati (grč. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. grad je osnovao 331.) glaz.alea iacta est alea iacta est čit. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. kockar aleatorički poslovi (lat.) posl. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. aleatiko (tal. igrač na sreču. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. allegatio) navođenje. izazivanje draži. alektryon pijetao. lijek protiv trovanja. aleatorium) igračnica. n. suha učenost radi učenosti. aleksiterij aleksiteričan (grč. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. izražavati misli u slikama. tj. dvanaesterac. allegorikos) iskazan slikom. sredstvo za spašavanje i pomoć. allectatio) mamljenje.. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. bez ikakve veze sa stvarnim životom. koji potječe iz Aleksandrije. a ne izravno aleja (fr. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. pozivanje na neki zakon alegati (lat. djelo ili pisca. aleator) igrač kockom. farmakon lijek) med. st. protuotrov aleksija (grč. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. navod. alexo branim) med. otuda: aleksandrijska biblioteka. protuotrovni alektacija (lat. mjesta navedena iz drugih djela.

. pathos) med. alloios drukčiji. alethes istinit. allelon međusobni. c. tj. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. uzajamni. alin) dragi kamen. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. aletheia istina. v. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. početnik u čitanju i pisanju. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. pren. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. popis izrađen alfabetskim redom. pathos).. zanosno veselje uopće alem (ar. beta) gram. niz svih slova nekog jezika. allelofthoria) fil. allos drugi. b. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. b. ergon djelo) med. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. tj. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr.) "hvalite Boga". alfi ton ječmeno brašno. aleuron pšenično brašno. 2. allelon naizmjeničan. alloios drukčiji. 1843—1935. alem. med. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. allos drugi. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. zanatu. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. thesis položaj) med. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. početnik u čemu (u nekom nauku. aleuron pšenično brašno) bot. radost. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. alopat aleopatija (grč. onaj koji voli istinu. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. ftheiro uništavam. pren. alfabetar (grč. početak. alopatija alergija (grč. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. alektryon pijetao. d. 3. vještini. filalet aleurant (grč.. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. člana Pariške komune) alenteza (grč. a. aleuron pšenično brašno) bot. beta b) 1. manteia) gatanje u ječmeno brašno . uz ostala značenja. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. pren. alfa a. tj. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. u arapskom. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. filos prijatelj) prijatelj istine. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. aleuron brašno. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč..

uživanje u bolu. otuđenje. dodatak. udruživanje. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. algeo osjećam bol) med. grafia) tisk. al-hadat) teh. bračna veza. šp. algaritam algospazam (grč. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. aligacija alijenacija (lat. slitina. kriptogamne vodene biljke.) drugim imenom. logia) bot. alliage) v. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. prodaja. legirati alijansa (fr. 2. inače. odgovara litografiji Alhambra (ar. alias) inače. resinama algoritam (ar. cikloheksan) alifatski spojevi kem. bol algetičan (grč. Al-hamrah) (Crvena kuća). dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. alifatske kiseline) aligacija (lat. pokretno ravnalo. algea bol. zalog. slivati. neuralgija algofon (grč. spasmos grč) med. belle alliance čit. godine alijas (lat. alienatio) otuđivanje. alifatski alkoholi. vještina računanja. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. alligatio mješavina) račun smjese. drukčije alibi (lat. tj. drukčije alijaža (fr. savez. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini.) prav. alligatore. lagneia obljuba) med.. "sastavljanje razdvojenih dijelova". razmjena. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. alge) bot. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. algos bol. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. med. dakle. odstupanje od prirodnog stanja. alijaža aligacijski račun (lat. smjesa. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. alligare) sliti. fonos ubojstvo) med. algos bol. drugim putem. alge (lat. Pruske i Austrije 1815. alikante (šp. na drugom mjestu. grč. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. požuda za bolom. resine. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. rhythmos odnos) 1. pren. osim toga. bel alijans (fr. el lagarto) zool. al-jebr) mat. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. primjesa. američki krokodil aligirati Gat. dio nonija. sredstvo. maurska kraljevska palača u . grč. alliance) spajanje. nastao zbog boli algija (grč. znalac algebre algema (grč. alga. za mjerenje kutova allas čit. pokušaj matematičke ili simboličke logike. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. bescvjetnice. boležljiv.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. algeo osjećam bol) bolan. legura. smiješati. drugdje. alijas (lat. dio botanike koji se bavi algama. algema) med.). lijepi ili sveti savez između Rusije. bol živaca.alge 54 alijenacija Granadi.

pren. slična galebu.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. g. "hidrokrilac" aliteracija (lat. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. vladanje aliskaf (lat. iste slogove alitura (lat. npr. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. npr. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. prehrana. 3. a-. alienare) prav. aliquoties) mat. npr. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. ponašanje. alitura) hranjenje. uzdržavati. aliquantum) mat. duševno rastrojstvo.. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. lat lympha voda) med. alienus tuđ. sklopiti savez. ad. prevladavanje jedne alkalije. alimentatio hranjenje) prehrana. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. aleifo mažem. ludilo alijirati (fr. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. ala krilo. allure) hod. trljam) vještina masiranja. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. fr. levantinski broć. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. način hoda i držanja nekog čovjeka. novi odlomak. hranarinu alimentama intoksikacija med. alikvotan alikvota (lat. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. v. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. uvučenijim retkom aliptika (grč. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. alimenta) mn. alliteratio) poet. otuđivati. koji je sadržan u većem broju. alcalescentia) kem. alea torda) 2. alićnisme) med. korijen broća alizarin (šp. obično: alijirati se alikvantan (lat. poludjeti alijenist (fr. udružiti. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . littera slovo) praviti aliteraciju. grč. njorka. svezati brakom. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. trag divljači. alere hraniti. allier) vezati savezom. alimentarius) prav. 4. halka. dok je prije dobivana iz korijena broća.) 1. Sirijska alka viteška igra u Sinju. način kretanja. opskrbljivati hranom alimfija (grč. supr. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. alienatio mentis) alijenirati (lat. odjeljak koji počinje novim. izvanbračne djece alimentar (lat. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. 2. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. linea red) nov redak. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. uzdržavanje. alizari alka (lat. npr. alizari) kem. odvratiti (mušterije). a od. usp. alizari) bot. ptica sjevernih krajeva. otuđiti.

rakije i dr. vodika i kisika alkoholičar (ar. npr. najvažniji: morfin. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. kasnije.: 2.. grč. žena Keiksova. učenik Sokratov. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). Alkaios) poet. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). grč. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. otac Nausikajin..). e. strihnin. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. organski kemijski spojevi ugljika. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. kofein. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. ledarica). sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. al-kohhlu) kem. metron) kem. al-kohhlu) mn. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar.. natrij. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. poznat i kao pustolov. najbolji. osobito kod Arapa. eidos) kem. alcatifa) orijentalni tepih. kem. rubidij. al-kohhlu) 1. alcalisatio) kem. kem. alkatifa (ar. pr. piva. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. da bi privukao na nj još više pozornosti. litij i dr. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr.alkali alkali (ar. nikotin i dr.) kem. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. alkaloidi (ar. željeza i dr. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar.. grč. od kore kininovca. n. rasipnik i prevrtljivac. potpuno pročišćen špirit. šp. npr. al-kali. od kojih su prve tri i posljednja jambi. opojno piće alkoholat (ar. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. s osnovom od vune i svile. kinin. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. savršeno pročišćeni prah. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. hidroksidi alkalnih metala. od kojih su dva jedanaesterca. otrovni i gorka okusa.. metron) kem. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. alkion Alkmena žena Amfitrionova. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. pijanac . n. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. stih od pet stopa. alcalisare) kem. usp. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. kalij. alkejska strofa strofa od četiri stiha. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. e.) mn. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. rođak Periklov. žesta izlučena iz vina.

) glaz. sveučilište. ale (fr. pročišćavanje alkohola. pročistiti do stupnja najveće finoće. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. allegro allegretino (tal. manje veselo. što življe.alkoholizacija alkoholizacija (ar. vrlo veselo.) glaz. alegro kon fuoko (tal. v. al-kohhlu) kem. va- 57 Almagest treno. v.) glaz. odmjereno hitro. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. Ende gut. allentato allentato (tal. alcoba) prostorija sa svodom. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. alma mater almada (ar. grč. djelo koje treba izvoditi veselo. alegro kon brio (tal. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar.) glaz. ne odviše brzo allemande čit. allentando Alles schon degewesen čit. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. umjereno veselo. ales šon dagevezn (njem. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. usporavajući. allegro con spirito. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . alegro kon spirito (tal.) glaz. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar.) trg. al-kohhlu.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. brzo allegro con spirito čit. allegro assai. v. usp. allegramente allegro assai (tal. almand (fr.) glaz. alma mater mati koja hrani) "časna majka".) hajde. v. sa žarom. oslobođenje špirita (žeste) od vode.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. veselo. osobito žestokih alkoholizirati (ar. umjereno allegreto allegreto (tal. hitro. idi.) glaz.) glaz. odmah. uzburkano.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). v.) glaz. osloboditi od vode. velika škola alma parens (lat. v. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. allegrissimo allegro con brio čit. alegro furiozo (tal.) "hraniteljica roditelj ica". allegrissimo allegro furioso čit. al-mađisti. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.) glaz.) glaz. vrlo veselo. alegro kon moto (tal. udubina u sobi s posteljom. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. kao imenica. alegro maestozo (tal. naprijed! alma mater (lat.) glaz. na veliko Ali is well that ends well (engl. alles gut alla prima (tal. al-kubex. allegro con brio allegro con moto čit. popuštajući. grč. brzo.) glaz.) hajdemo. najednom slikati. neki prah. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. zadržavajući. živo. allegro) glaz. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. ložnica ali ingrosso (tal.) glaz. npr.) glaz. s dostojanstvom allegro moderato (tal.) glaz. vrlo živo. al-kohhlu) kem.) glaz. ne odviše brzo allegro maestoso čit. alonz (fr. umjereno brzo allegro non tanto (tal. naprijed! allons čit. grč. al-kohhlu. živo i brzo. allegro con brio allegro di molto (tal. šp. tj. allegro di molto allegro (tal. manje živo. v.) slik.

allos drugi. Vjerojatno. ono koje nije dobij eno. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. nastavak (npr. allochroos) koji mijenja boje. oslovljavati alolalija (grč. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. alogia) nerazumnost. alloqui) osloviti. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. aloe) bot. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. nelogičan 58 alonž alogija (grč. besmislica. različit. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. krug na nebu paralelan s vidikom. istočnjačka.) antičko ime Omiša almukantarat (ar.) astr. alokucija alokvirati (lat. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. heterodoksija alogandomelin (grč. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. alotigen alodij (staronjem. melos ud) zool. npr. tuđ potpis alohton (grč. alokvij alokvij (lat. trg. alotropija aloniman (grč. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. pravljenje pogrešaka u govoru. alogen. glupost alogotrofija (grč. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. alogos suprotan svrsi.(grč. laleo brbljam. besmislenost. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. godišnjak. nego koje je potpuno vlasništvo. dug kono- . allocutio) oslovljavanje. dodatak. pogrešan govor alomorfija (grč. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. allos drugi. koji se prelijeva alokroizam (grč. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. allos drugi. zadužiti ih. allos drugi. grafo pišem) tuđ rukopis. produžetak. imanje alodijalan (lat. trefo hranim) med. almenichiaka) kalendar. logos um. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. drukčiji. v. tj. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. horizontom alo. al-ot) slobodno dobro. aloe) kem. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allocatio) dodavanje. osobito afrička. aner.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. na nekom stolu). al-. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. allos drugi. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. govorim) med. usp. kratak govor. allos drugi. andros čovjek. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. općinska paša Almisum (lat. allonge) trg. v. naslijeđeno dobro. allos drugi. a-. morfe oblik) kem. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. nerazuman.almanah almanah (grč. alloquium) v. po grofu Almavivi.

alpski lovci. njem. alpinizam alpinizam (lat. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. pathos bolest) med. uobličavati) med. grč. Alpinac stanovnik Alpi. allos. ledenjake alpski (lat. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. svojstvo tvari. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. tuđa zanimanja. žive oko Alpa. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. allos drugi. 2. planinarstvo alpinum (lat. transplantacija alosija (grč. kratke lubanje i smeđe boje lica. kose) med. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. bolesna želja za neobičnim jelima. osobina ljudi. alpski gorštak alpinci (tal. alruna. allos drugi. od 1872. kem. alpinus) koji pripada Alpama. alopekia opadanje dlaka. plassein uobličiti. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. ćelavost. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. zool. npr. trofe hrana) biol.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. horao gledam. allotrios tuđ. penjač na Alpe. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). alomorfija. alopecija aloplastika (grč. allos drugi. allothi na drugom mjestu.) voj. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. allotrios tuđ) mn.) vrt zasađen alpskim biljkama. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . liječnik koji liječi pomoću alopatije. koji ima oblik Alpa. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. Alpes) v. osobito: penjanje na Alpe. fagein jesti) med. pristaša alopatije. izomerija alpaka (peru. galvanski posrebrnjena slitina. talijanske i francuske trupe. aleopat alopatija (grč. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. planinar alpinistika (lat. ćelavljenje. allos drugi. allos drugi. 3. thesis postavljanje) lingv. tropos način) kem. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. autotrofija alotropan (grč. aplacca) 1. uzetim od nekoga drugog. usp. supr. alpska rasa ljudi niskog rasta.. tropos način) kem. novo srebro alpinac vrsta vjetra. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. aleopatija alopecija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. Alpes. kordiljerska tkanina od alpakine vune. pogled na glečere. vrsta peruanske lame. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. allotrios tuđ. supstancije. pathos bolest) med. sporedne (ili: tuđe) stvari. allotros tuđ. prijatelj. allos drugi. Alpes. nepristojnost alotriodoncija (grč. grdosija aloteza (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. bolest opadanja kose. nered.) ružno velik i debeo čovjek. nego im je potrebna organska hrana. planinski šport.

gute Ware (njem. rasrditi alterkacija (lat. alternare) smjenjivati se. alto) glaz. dok se jednoj predaje. preobraćenje. dvostruko. samoglasnički. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. prepisivanje. onda. univerzal tj. crtanje i si. zbuniti. kvantitativni. althaea) bot. suglasnički) alternativa (lat. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. uzbuđivanje.) mn. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". protivnička strana alteracija (lat. suprotna. izmjena. med. diskusija alternacija (lat. pogoršati.: "Galilei je otkrio zakone padanja". 2. alternativni sudovi su 1. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.alt monsko biće u ljudskom obliku. alternator) fiz. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. alterare) mijenjati. univerzalni instrument) Alte Ware. svađa. promijeniti. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. čarobnica alt (lat. pokvariti." alternativan (lat. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. po starom vjerovanju. altana) arhit. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. prijevoj (kvalitativni. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. lat. smijenjenost. pogoršanje. log. zamjenik. oštećenje. postali ti patuljci-proroci. bijeli sljez.) izbor između dviju mogućnosti. 1. dvostruko. alternatio) smjenjivanje. althaia.) "drugo takvo". ako u jednom razredu ima više skupina. altus visok. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. zastupnik.. ped. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. altus visok. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. trg. alteratio) mijenjanje nagore. uzbuđenje. tal. 2. gram. altercatio) prepirka. alternativus) izmjeničan alternator (lat. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. dobra roba alteja (grč. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat.) još jednom toliko. tj. izmijeniti nagore. npr. altera pars drugi dio) druga strana. istomišljenik altera pars (lat. kvariti. lijekovi koji izazivaju promjenu. viši srednji glas. još jednom toliko.) glaz. uzbuniti. zatvoreni balkon. uplašiti. promjena. 2.) Stara roba. iz kojega su. med. npr. užasavanje. kamate koje su se popele do visine glavnice . izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. gnjev. glaz. gatalica. alter ego drugi ja) 1. smjena. tihi rad. tal. druge imaju tzv. raspravljanje. kolebati se.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. drugi glas. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. npr.

ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. st. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. alteri huic ovom drugom) fil. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. alumen stipsa) kem. pčelinjak. grč. umiljato. znak Al. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. alluvio naplavljenje) prav. junak iz romana. anat. amorevole. način osjećanja.altesse altesse čit. altrui drugi. kovina (metal).) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. 1757— 1835) Amadis (fr. duboka šutnja aludirati (lat. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. ciljanje na koga ili što. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. amalbilmente. naplavljeno) geol.) glaz. Amadis de Gaula) lit. altus visok. ciljati na koga ili što. predbacivati nekome nešto. idi naviše. pren. altum silencijum (lat. aluzivan alvearij (lat. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. posredno rugati se. ljupko. element atomske težine 26. viša znanja. allusio.) visočanstvo. altus visok. odgojiti) zavod u kojem se učenici. stanični.) duboka tišina. i hrane aluvij (lat. težiti za nečim višim. trbuh. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. nesebičnost altum silentium čit. grč. med.: 2. alvearium) košnica. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. pr. a mekši od bakra.) mn.97. najgornji. metron mjerilo. lat. izmet aljamiado čit. nježno. tj. alluvium naplavina. ležišta za zube u čeljusti. alto) glaz. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. više stvari.) islandski parlament altiora (lat. redni broj 13. bockati aluminij (lat. aluvijskog prava aluzija (lat. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. alveoli) 1. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. svjetlost (titula) altimetar (lat. tvrđi od cinka.) anat. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). male šupljine. alludere smjerati) nišanjenje. rastezljiv i kovan. mjera) visinomjer. nišaniti. visost. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. alludere) smjerati. osim odgajanja. stolica. govorna figura u kojoj se. alumnari odgajati. umjesto prave stvari. alciora altist (tal. više znanosti. alhamijado (šp. altes (fr. npr. ljubav prema bližnjima.

pren.) jezik u Etiopiji.) mn. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar.amagazinirati amagazinirati (fr. amathia) neznanje. grč. diletant. sliti živu s drugim kovinama (v.. nagomilavati. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. spojiti sa živom. amateur. sljepoća amazezis (grč. slijep amauroza (grč. pošiljka s označenom vrijednošću. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). mazos dojka. zamračivanje vida. masaomai žvačem) med.' malassein omekšati) kem. Amazon) mit. lat. pren. emanet) zalog. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat.) glaz. a-. amender) poboljšati. budala je amanšman (lat. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. zaljubljen. bile su veoma ratoborne. amatos pijesak. "one koje nemaju dojki". amarinum) kem. npr. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. s kalijem. amasser) gomilati. bakrom. amarella. iz ljubavi.. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. vještinom itd. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. hrabro su branile svoju državu. . umjetnošću. fr. crna mrena u očima. združiti. znanošću. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. zavjet. Amazon) šport. sljepilo. emmanchement) slik. amarus gorak) bot. popravak amanet (ar. amalgamatio) kem. srebrom i dr. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. gorki lijekovi. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. slitina. spoj. amazonsko odijelo amazonke (grč. amarulentus) gorak. prema priči. a ne profesionalno. amaurosis zamračenje) med. depozit. a-mauros mračan. poboljšanje. popraviti. poboljšavati. amarantos koji ne vene) bot. žensko odijelo za jahanje. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. taman) bolestan u očima. v. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. amandine) bademov sapun amandirati (fr. farm. nagomilati. npr. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. malassein omekšati) kem. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. gorka tvar amarinja (etiop. grč. strah od vožnje amalbilmente (tal. manica rukav. pun gorčine amasirati (fr. neobrazovanost amatofobija (grč. amalgamacija (lat. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. natrijem. nakupiti amater (fr. malagma olakšavajuće sredstvo.) koji je. fobos) med. amalgam). amaxa kola. prah. preporuka amans-amens (lat. stapanje amalgamirati (ar. a-. spajanje kovine sa živom. ljubitelj amatija (grč. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. legura žive s drugim kovinama.

pren. alegorizirati ambliafija (gr. junak-žena. podvojenost (npr. anbl (fr. ambon katedra. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. znamenje. ambassadeur) veleposlanik. propast 63 ambra ambitus (lat. amblem amblem (grč. provalija. težiti za čim ambis (grč. lat. ambo oboje. simbolizirati. ambitiosus) častoljubiv. glazbe u crkvi ambra (ar. afe dodirivanje) med. putem podmićivanja i si. ambidexter) dešnjak u obje ruke. dvosmislica ambilokvij (lat. grč. opos vid. ambo oba. anbar. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. licemjerstvo ambigvitet (lat. pokriven hodnik oko crkve. ratoborna žena. težnja za nečim. dvosmislica ambijent (lat. oko) med. slab. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. alegoričan. pobačaj. abortus amblotici (grč. emblema) prikazivati u slikama. simboličan. ponor. embleme) znak. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. slikovit amblematizirati (grč. ambire obilaziti. prikazan u slici.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. licemjer ambideksteritet (lat. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. pobacivanje. optjecaj. med. opkoljavati) sredina. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. s vladavinom majke i žene.(lat. slabovidnost ambloma (grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. sanskr. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. obilježje amblematičan (grč. neosjetljivost. pren. simbol. psih. boravište ambasadora ambasador (fr. amblosko pobaciti) mn. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. ravan hod (konja) amblem (fr. podanik) veleposlanstvo. okolina. ops. ambire) tražiti službu. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. ambiguitas) dvosmislenost. pren. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. amb. obilježje. ambitio) častoljublje. ambassade. izlagati slikovito. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. kružna putanja ambivalencija (lat. amballage) omot. junakinja. simbol. traženje čega. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. znak. osobito nedopuštenim načinom. oboje ambicija (lat. stremljenje čemu ambiciozan (lat. sredstva za izazivanje pobačaja. amblys. tj.) jah. emblema) znakovit. amblys tup. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat.. ambloma pobačaj) med. slavoljubiv ambidekster (lat. v. logia) dvosmislen izraz. abortivi ambo (lat. oba. biseksualitet. ambo oboje. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . abyssos) bezdan. pren. ići za čim. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambactus sluga. slavoljublje. poslanik najvišeg ranga. amazon ambalaža (fr.) obilaženje.

sanskr. ambrosios) bogovski. anbar. ambulans) trg. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. popravljanje. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. nego dolazi liječniku na liječenje. a-. koji pripada bogovima. ambulare hodati. prolje- . dotjerivanje. amencija parcijalis (lat. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. a-. med. poboljšavati. imanja ameliorirati (lat. izvrsno jelo. popraviti (zemljište) amen (hebr. pokretna ili poljska bolnica. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. ambusta. ambrosia) mit. otuda: reći amen privesti kraju. divan ambulant (lat. amencija simpleks (lat. natprirodan. završiti amencija (lat. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. amencija senilis (lat. grč. usp. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. amen) "tako neka bude".) med. amelioratio) poboljšanje. izostanak menstruacije. amentia) med. melior bolji. jelo koje okijepljuje. ambulare hodati. npr. men mjesec) med. ambra mirisna smola. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. opaliti) mn. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. a-.) med. curim) med. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. ambulantia) med. božanski.) med. amoibe promjena) zool. ludilo amenija (grč. opća duševna slabost ambroid (ar. ambulantna pošta putujuća. amburere ogor-' jeti. ambulans. potajno. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. jednostavna. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. željeznička pošta ambulatorij (lat.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. ameliorer) poboljšati. amoibe promjena) koji potječe od amebe. nektar. djelomično ludilo amentia senilis čit. ambulatoria) med. hrana višnjih bogova. zemljišta. a ne. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. amencija okulta (lat. mania) med. amenija amentes mit. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. men mjesec. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. fr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. staračka slaboumnost amentia simplex čit. ići) putujući. amencija aktiva (lat. poboljšavanje. nestalan. men. pokretni. amenoreja amenomanija (grč. opekline ameba (grč. biljka. pren. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. skriveno ludilo amentia partialis čit. rheo tečem.) med. naglo ludilo amentia occulta čit. jelo koje daje besmrtnost. v. riječ kojom obično završavaju molitve.) med.

koji je bez reda i načela ametodist (grč. amfibrachys) poet. bios život) zrak. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. amfibolia) dvosmislenost. oko) med. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. amfibije amfibije (grč. nebijeljeno platno. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . pren. a-metria) neravnomjernost. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). amfibios. lithos kamen) mn. a-. nerazmjeran. amfibios) vodozemski. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. prevrtljiv amfibioliti (grč. usp. metabole preobražaj. zool. dvojak. poameričavati amerikanizmi mn. a-metria) neravnomjeran. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. promjena) biol. americaine) otvorena kola na četiri kotača. amfiblestron mreža) med. dvosmislica amfibrah (grč. amfi. napadno odobravati amerikan (fr. glazbena i si. pretvaranje u Amerikance.). amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. amfibios. poameričenje amerikanizirati (fr. sumnjiv) min. unaokolo. amen) odobravati. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. mrežnica oka amfibol (grč. a-metron. a-. amfibios. u složenicama: s obje strane. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. nepromjenjiv ametist (grč. total amerikanijada filmska. amfiblestroeides mrežast) anat. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. ops vid. nepravilnost ametropija (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. metabole promjena. nepromjenjiv. vrsta kukuruza duguljasta zrna. na oba načina amfibija (grč. preobražaj) koji se ne mijenja. usp. groplan. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. koji nije podložan metamorfozi. sa svih strana. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata.amenovati amenovati (hebr. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. oko. bez. nejednak. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. nerazmjer. nejednakost. amfibolos dvosmislen. logos) zool. neznanstven. vrsta platna amerikan grubo. ametobolni insekti zool. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. tehničku savršenost i si. okolo. amfi) prijeđi. vodozemci amfibijski (grč. americaniser) poameričiti. usp. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. planu.

dug — kratak — dug (— U —). Amfitrionijad (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. proturječnost amfimacer (grč. ops oko) med. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. bot. žena Posejdona. amfilogia) spor. vrač i kralj u Argu. sin Zeusa i Antiope. u koju je dao potjerati konje i kola. skia sjena) mn. metrička trosložna stopa. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. amfi.amficelan amficelan (grč. v. prorok. amfiguričan amfigurist (grč. muž *Alkemenin. tropos okret) koji se okreće na obje strane . amfi. amfi. diploos dvostruk. ribolika morska životinja. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. amfi. amphikoilos) s obje strane udubljen. djeca dvaju očeva. amfi. velika nekoliko centimetara. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. meter mati) mn. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfigeneza amfigurija (grč. konkavan amfideum (lat. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. besmisleno brbljanje. sinovi dviju majki. muž Niobin. amfi. amfilogos) dvojben. disanje) med. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. amphideum) med. majka Tritonova amfitropičan (grč. zem. genesis rađanje) zool. kretik amfimetori (grč. meignymi miješam) biol. amfi. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. otvor maternice amfidiplopija (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. prid. astma amfisciji (grč. pneuma dah. pater otac) mn. bot. jedan od Argonauta. amfi-gygnomai) zool. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. amfitomos) dvorez. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. smetenjak Amfijaraj mit. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave.). amfimakros) poet. karpos plod) bot. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. amfi. pren. boga mora. srca ni pravog mozga Amfion mit. uzvišeno mjesto prema pozornici. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. gledatelji amfiteatralan (grč. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". sumnjiv amfilogija (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. teško disanje. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. spolno razmnožavanje. svađa. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfi. zbrka riječi i pojmova. amfi. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. guros) onaj koji govori bez veze. budući daje bio miljenik bogova. oxys oštar) zool. a jedne majke amfipneuma (grč. amfigonija amfigonija (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amfi.

grč. sed magis amika veritas (lat. med. dvostruko gledanje. razonodan amizeta (fr. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. ops) med. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. med. ili njegova polivalencija. amytto param. ami-košon (fr. sed magis amica veritas čit.) drag mi je Platon.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amikabilis kompozicio (lat. amfoteros) kem. trofe prehrana) med. amidže) stric amigdalitis (grč. amusant) zabavan. organski spoj C 6 H 10 O 5 .amfora amfora (grč. i lužnat i kiseo. uveseljavati. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. tj. amida) kem. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. razdirem) biol. amylum. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. škrobno brašno amiloza (grč. diploos. veoma teška i neizlječiva dječja bolest.) prav. amikus (lat. amfoterne tvorevine geol. zanimljiv. prijateljski sporazum. koje su. a-. nedostatak sluzi amil(um) (lat. gubljenje amitotičan (grč. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amuser) zabavljati. amikabili modo (lat. pomilovanje. zanimati. amicalis) prijateljski amiksija (grč. ugodan. amynteria) mn. amicus prijatelj) prijatelju!. a-.) iz prijateljstva. mys mišić.) "prijatelj svinja". razdirem) biol. amygdale badem) med. amytto param. amylon škrob) kem. dvojak. upala krajnika amikalan (lat. amfoteros. razonoda. amida) kem. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. a-. na lijep način amicabilis compositio čit. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. škrob. mimesis oponašanje) med. zaštitna sredstva. dakle. prijateljska nagodba amice! (lat. amikus Plato. djelomičan ili potpun oprost kazne .) vokativ od riječi amicus čit. lat. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amnestia zaboravljanje) prav. v. igračke. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. razonoditi amnestija (grč. voj. amikus certus in re incerta cernitur (lat. štirka. amissio) gubitak. amusette) zabavica. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. myxa sluz) med. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. amicicije kauza (lat. amicus prijatelj. amylon) kem. amyno branim. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat.) na prijateljski način.

amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. amoreti amoroso čit. st. upala amniona amok (malaj. amnionova voda amnitis (grč. supr. nast. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. amorozo (tal. glagola facio. -ites. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. im. tzv. postupno. amabile. -fikacija od lat. posteljica. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga.amnestika amnestika (grč. ljubav sve pobjeđuje. min. usp. mos. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. morfe oblik) bezobličnost. pr. Amon. vladao u Babilonu. salammoniacus) kem. dugotrajan ili stalan. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. ammoniakon. glavno božanstvo starih Egipćana. a-. nakaznost. bogu Amonu) amoniti (hebr. grč. prikazivano je s ovnovim rogovima. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. nekristaliziran. facere činiti.) mit. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. kristalan amorfija (grč. zaljubljeni amortizacija (lat.) posl. nakaznost amorfizam (grč. min. ljubavnik. bezobličan. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. amnos) med. haima krv) med. aluminijeva praška i nitrotoluola. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. osobito . pren. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. a-morfos) bezobličan. ljubav amor vincit omnia čit.) glaz. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina.) 1. glaz. cornu Ammonis Amonov rog) geol. Amon. grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. mokraćevina i dr. oprostiti kaznu. amabile amorfan (grč.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. amoretti) mn. . ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. ammoniakon. v. nekristaliziranost. n.) u amonijski dušik amonijak (grč. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. amor vincit omnija (lat. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. gmazova i ptica. Ammon) mit. lat. bog ljubavi. supr. bezobličnost. amortisatio) 1. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. e. 2. kratkotrajan. spoj dušika i vodika. amino-kiselina. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). nakazan. lat. mnesis sjećanje) med. Amon Amor (lat. moriš običaj) fil. amoniakon amonijak. zaboraviti krivnju amnezija (grč. i 2. v. a-morfos) bezobličnost. a-. a-. amnos janje) med. amnesteo zaboraviti) pomilovati. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. amor ljubav) v. amoriti amorevole (tal.

otplaćivati. fiz. opširno izlagati. amplitudo obujam. izložiti. ampliare proširiti) širenje. prostranost. emporter) voj. 2. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. proširenje. proširivanje. razgranavanje. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. zauzimanje. ret. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. galvanometar čija kazaljka neposredno. na jednoj skali. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. amplectivus) koji obuhvaća. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. grč. širina) zem.001118 grama srebra ampermetar (fr. tele daleko. osvajanje amportirati (fr. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. koji proširuje. amortisare) 1. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. ampliare povećati. amortizman amortizirati (lat. Ampereu (1775—1836). ampelos trs. razvijanje. metron) fiz. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. 2. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. šteta na brodu amplasman (fr. za razliku od superlativa. sin jednoga od satira i neke nimfe. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. nazvana po slavnom fr. meteor.. proširivati. empirance) trg. veleslavni. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. matematičaru i filozofu A. grč. razviti. Ampere. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). razvijati. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. povećavanje. emplacement zemljište. emire) carstvo. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. koji povećava.-grč. topnički položaj amplektivan (lat. i Napoleona III. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. povećavati amplifikacija (lat. amplificare) proširiti. amplificatio) proširivanje. 3. obuhvaćen amplificirati (lat. amplificare širiti. razrada. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. razgranati. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). emporter) voj. najvišeg stupnja amplissime (lat. otimanje. osvojiti . (lat.amortizirati državnih zajmova. povećati. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje.. povećavajući amplijacija (lat. jedinica za mjerenje jačine električne struje. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I.) veleugledni. prav. amplificativus) proširivan. vraćati neki dug postupno. oteti. šira obrada. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. 3. razgranavati. najveća razlika u zračnom tlaku. zauzeti. gradilište) voj. vinograd. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa.

ret. do sitnica. koji raste. a-. neškolovanost amvon (grč. neškolovan amuzija (grč. ana.(grč. podrobno. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. razmrskanih. ana) prijeđi. oko anabaptist (grč. bjelilo. ana (grč. amputatio rezanje) med. trg. a svijet je samo treperenje. en. dijadema Anadiomena (grč. med. detail) potanko. tj. med. npr. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. anabaino uzlazim) koji se penje. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. do potan- 70 anadiploza kosti. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. trbušasta bočica za mast. ampulla bočica) ispupčena. oči u oči. pravo u oči an gro (fr. njemačkom un. amputare odsijecati) med. ponavljanje riječi.. na malo (supr. teh.itd. farm. v. odrezivanje ranjenih. odvojiti. Bog je apsolutni duh. groznica koja napada svakog dana. latinskom in-. kroz. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. staklo električne žarulje amputacija (lat.: an gro) an fas ili anfas (fr. anat. odrezati. ana-basis) penjanje. odgovara našem ne-. na. stalna groznica anabaza (grč. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. iscrpno. po. duž. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . en face) sprijeda. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. otcijepiti. s lica. crkvi). anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. pren. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. mundus svijet) fil. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. en gros) trg. molitve. amusia) nenaklonost muza. anabaptistički anabaptizam (grč.ampula ampula (lat. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. propovijedi i spomeni. do. pr. s kojega se čitaju Sveto pismo. koji napreduje. na soleji. opširno. nasilno odvojiti amulet (lat. amuletum) hamajlija. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. uglavnom (ispričati nešto) an. anabatična groznica med. igra toga duha amuzičan (grč. uz. na veliko. obično o vratu amundizam (grč. nepjesnički. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. a svijet ne postoji. lat. ulje. amilacea (lat. potpuno odvajanje. amusia) koji ne uživa ljubav muza. na kraju polukružnih kanala uha itd.) mn. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. pren.

probava anaerobi (grč. iskašljavanje krvi. an-. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. afrodisia ljubavno uživanje) med. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. ana-kampto) odbojni. zool. pustinjak. zaštićivanje) med. alegorično tumačenje Biblije (usp. piše obratno anagrafi (grč. anaerobi anafija (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. med. zool. anagogija). anagraf (grč. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. ana-grafo napišem) sprava koja. mila kuda si planina. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. mir od Rim. polureljefni umjetnički radovi. 71 anakamptičan anagnosti (grč. ana-gnostes) mn. anahoretski anakalipterija (grč. npr. ana-gnostes) mn. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. an-. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. ana. npr. anaglypta) mn: umj. oduševljenje. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. liječnički propisi. slika i si. an-afroditos) med. zvuk) . pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. rob je anagram od bor. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. ana-dosis) fiziol.: Mila kano si nam slavna. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. isposnik. aer zrak. bios život) mn. recepti anagram (grč. alegorično značenje. anaglifi anagliptika (grč. epifora). vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. usamljenik. med. astr. (usp. anaglyfa) v. fylaxis čuvanje. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. ana-grafo) mn. an-. bios život) mn. aer zrak. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. med. anafonesis) med.anadoza anadoza (grč. med. mila kuda si nam ravna. izbacivanje krvi anagogija (grč. anagliti anaglipti (grč. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. v. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. an-. anafora) poet. prid. koji odbija (svjetlost. ananke anaglifi (grč. afe dodirivanje) med. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. an-ago) uzdizanje. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. ana. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. mila si nam ti jedina.

dolazim) meteor. plesu i društvu anakreontičari mn. analabos) pravoslav. trijenale analekti (grč. jačati) med. hraniti. pjevali ljupke.e. ana-kampto) opt. an-. ples i društvo. ozdravljenje anakufizma (grč. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. događaja. anakufisma dizanje. npr. st. ana-klasis prelamanje) opt. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. st. tj. prolazni užitak u ljubavi. ana. lako. uspostavljam) med. oporavak. ana-kathairo očistim) med.). vremenska poremećenost. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. odabrana štiva analepsija (grč. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka.anakamptika anakamptika (grč. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. med. kata odozdo. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. ana-kollao nalijepiti) med. anakrusis) u metrici: naglašavanje. dolje. pr. naslanjanje leđima. ozdravljenje. ana-lambano) mn. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. analepsis. nesuvremenost. čišćenje prsiju od sluzi. ana-klino nasloniti se) med. anakrisis) ispitivanje. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. jačanje analeptici (grč. rekapitulacija anaklastika (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. anakoluthia nedostatak veze) gram. proučavanje odbijanja svjetlosti. akust. med. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. usp. sredstva za jačanje i okrjepljenje . vino. ana-kathairo očistim) mn. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. udaranje glasom na slog anakteza (grč. ajdaino potpomagati. nježno. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. okrjepljenje. ljupko. bijenale. skupina njemačkih pjesnika XVIII. koji su. baino idem. prethodna istraga anakronizam (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. anakatartična sredstva anakatarza (grč. analekta) mn. datuma. kratko ponavljanje nečega. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. ono što je u suprotnosti s kronologijom. anaktesis) med. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. katoptrika. anachronismos) pogreška u računanju vremena. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. dioptrika anaklaza (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. vinu. motivi su mu ljubav. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. akuo čujem) med. kratko anakriza (grč. anakoluthos) nepravilan. anaklastos prelomljen) opt. iskašljavanje anakefaleoza (grč. po uzoru na Anakreonta. n. analambano podižem. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. annale. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki.

koji odgovara nekom zakonu. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. rastavljati.) analitički (grč. Nikolova prizma). analystor) fiz. kvantitativna analiza kem. analgija anali (lat. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. koji raščlanjuje. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. analogon). suprotno: sinteza analizator (lat. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. analogia) sličnost. annus godina) mn. raščlanjavati. analytike) teorija analize. istovrsnost. ljetopisi analist (lat. polarizator analizirati (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. ispitati. nepismenjaković. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. tj. srodan. razlaganje cjeline na njezine dijelove.) nešto što odgovara razumu. kemičar i dr. beta) onaj koji ne zna abecedu. annales) 1. uzorkom. kvalitativna analiza kem. odgovarajući. određivanje sastojaka nekog tijela. podoban. koji je nastao putem analize. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. sudovima i zaključcima analiza (grč. analogon rationis čit. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. sličan. okrjepljujući analfabet (grč. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. raščlaniti. alfa. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. koji ne zna ni čitati ni pisati.) pravna sličnost. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. koji je u skladu s nekim pravilom. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. ana-lyo) rastaviti. suda u njegove dijelove. tipom. ocjena. koji se zasniva na analizi. annales. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. pravilu. analysis) raščlanjivanje. analgesia) med.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. podoban analogija (grč. analytikos) filozof. ocjenjivanje. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. odgovarajući. analogismos) fil. zaključak po analogiji log. sva su tijela rasprostrta. pisac godišnjaka analitičar (grč. analytikos) raščlanjujući. istovrstan. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. ispitivati potanko analogan (grč. npr. prikaz. usp. analeptikos) osvježavajući. analogon racionis (lat. suglasan. an-. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. bezbolnost. analogos) sličan. okrjepan. godišnjaci. razložiti. stara analiza dokazivanje . mat. tijela itd. razlaganje. neosjetljivost. ljetopisac. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). što je u skladu s razumom analogan (grč. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). tj. neznalica analgezija (grč. slično (ili: odgovarajuće) stanje. s njime je identično vezan. suprotno: sintetički analitika (grč.

anantičan (grč. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. koji pripada sjećanju. nepogrješivost anamnestičan (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. kukavičluk . ananke nužnost. po dijeti anantapodoton (grč. prešutkivanje završne rečenice.maneozij'a (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. ananassa sativa) bot. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. uzimanje hrane po propisu. obrnut daktil. neizbježivost anankofagija (grč. ana-pneo) mn. ana. otvoren) med. pamćenju. fiz.analogizirati analogizirati (grč. anamnesis sjećanje) fil. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. anapetes raširen. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. potreba. duboko disanje. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. sudbina. nakazan. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. bez cvijeta. plašljivost. ana-pleroo ispunim) mn. nužda. bot. npr. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . ana-plasso preobrazim) med. izopačena oblika. an-anthes) bot. anaplerosis) dopunjavanje. anamorfotičan anamorfoza (grč. udes. fagein jesti) med.: Ne učiniš li. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. an-amartesia) bezgrješnost. rastenje mesa anaplerotičan (grč. bot. plastična kirurgija anaplerotici (grč. ana-morfosis preobražaj. med. morfe oblik) izokrenut. kob. prirodni nagon. preinaka) preobražaj. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ana. plašljiv. odušak. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. ana-logizomai) usporediti. književnik) ananke (grč. anamnesis sjećanje) fil. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. anapneusis) med. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. an-amartetos) bezgrješan. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. r emuževnost. vještina sjećanja i pamćenja. vidjet ćeš što će biti. anagke) usud. med. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. odmor anapnoici (grč. uspoređivati. anamnestična sredstva med. zamjenjuje anapleroza (grč. sredstva koja pomažu disanje. med. an-andros) koji je bez muškonti. uii-andria) nemuškost. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. sila. naopak. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. koji dopunjuje.

ana. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. arthron ud) 2. bakroreza. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. stezanje želuca. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. armonia) glaz. visok 8075 metara. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. koji pomlađuje. lica kao posljedica moždane kapi. disharmonija anartrija (grč. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. nedostatak udova anartros (grč. ana. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. oporavak (rekonvalescencija). ispljuvavanje. ana. teško. med. v. osobito krvi. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. pr. prijenosni. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. anarroia) med. an-archos bez poglavara. potpun nered anarhist (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. an-apto objesim) utučenost. ana-spao) med. ana-stello suzbijam) mn. ana-stello) koji zaustavlja krv. prenošenje. povećana disartrija. koji obnavlja. bez ikakvih obzira.anaptiza anaptiza (grč. npr. ana-ptyo ispljujem) med. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. anarchia bezvlašće. osnivači: Stirner. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. grla.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). an-. uskrsnuće. umnožavanje. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. an-. ana na. anarchia) bezvlašće. ustajanje iz bolesničke postelje. med. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. iskašljavanje. ozdravljanje. med. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. ždrijela. pren. Proudhon. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. seismos potres) geol. penjanje sokova. grč želuca anastaltici (grč.-lat. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. arthron ud) med. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. 1. koji suši ranu anastatičan (grč. usana. Bakunjin anarhoidan (grč. tisk. an. anarhistički anarhizam (grč. gore. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. anistemi. pren. arthron ud) bezudnik. izbacivanje sluzi anaptoza (grč.

anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. stigma točka) opt. proklinjanje. ana. t < . usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. koji daje punu oštrinu slike. preokretanje riječi. pren. med. jako povraćanje anbrasirati (fr. češanje kože anatripsologija (grč. kletva. "drugi neki čovjek". crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ana-thimiasis) isparavanje. stoma) med. do sitnica anatrepsis (grč. zelenašenje. ana-tribo) med. voj. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. npr. proučavati u potankosti. umjesto "neki drugi čovjek". podrigivanje anatocizam (grč. trljanje udova. dvosmislen. ana. lihvarenje. spojiti anastomotici (grč. anathema) prokletstvo. anastomoza (grč. ana-trope preokret. nesiguran. anatema esto (lat. embrasser) zagrliti. ana. stoma usta) mn. stoma usta) sastaviti otvore. dimljenje. potamniti anceps (lat.) neka je proklet! anatematizirati (grč. isključenje iz crkvene zajednice. okret) ret. anatresis) med. pr. anatriptična sredstva anatriptika (grč. ušća. premazati tamnom bojom. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. odnosno biljku anatomija (grč. raščlanjivati. topografska. poljubiti. djevica-ratnik. med. med. baciti prokletstvo na koga ili što. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. tj. mijenjanje mjesta riječima.) dvostruk. oštrovidan. istočnjački anatom (grč. ana-tribo trljam) med. anatriptica) mn. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. metr. trepanacija anatripsis (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. stigma) opt. ana. ana-tribo trljam. embrunir) slik. med. anastrofe) ret. anatole istok) istočni. ujediniti. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. zelenašim) prav. otvaranje bušenjem.nastigmat anastigmat (grč. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. kolebljiv. uzimanje kamata na kamate. anathematizo) prokleti. pren. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. obgrliti. ana. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. sestra boga Baala anatema (grč. liječenje trljanjem anatropa (grč. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. utrljavanjem anatriptici (lat. rastavljati na sastavne dijelove. anatocistički anatolijski (grč. sredstva za trljanje. anathema esto čit. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. ana-temno režem. med. param) parati. usp. dvostran. ana-trefo) med. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. tokizo dajem pod kamatu. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč.

Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. andro-gynos) dvospolac. gone rađanje) stvaranje čovjeka. dio fuge andante (tal. hrabrost. ponovno andaluzit min. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. prijenos mjenice andragacija (grč. endossement) trg. poet. antropofag androfob (grč. aner. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. aner. aner. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. lithos kamen) mn. aner. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. šaljiva ili duhovita pričica . priča o kakvom zanimljivom događaju. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. mania) med. aner. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. uškopljenik. muž. 2. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. andante) glaz. aner. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. andros čovjek. andro-fagos) ljudožder. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka.) glaz. aner. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. više biće anegdota (grč. fonos ubojstvo. uspaljenost žena prema muškarcima. vrlina. umjereno andarini (tal. aner. hermafroditizam android (grč. gdje je pronađen) andamento (tal.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit.) glaz. aner. nova i kratka priča. aner. potpis mjenice na poleđini. još jednom. lagano. stanište) bot. aner. endosser) trg. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. andragathia) muževnost. fil. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. hermafrodit.) mn. oikion kuća. andros) mn. anekdotos neizdan) 1. eidos lik) umjetno napravljen. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. fobos) onaj koji zazire od ljudi. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. angelos vjesnik) teol. pokretan ljudski lik androidan (grč. slabić androginija (grč. logia znanost) med. angelos anđeo) bot. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. andro. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. andare ići. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. kao u hodu. Andromache) mit. aner. mati Astijanaksova. kefale glava) min. ankora (tal. eidos lik) sličan čovjeku. malo laganije. spis koji. Božji glasnik. andamento hod) glaz. nimfomanija androtomija (grč. aner. iz bilo kojeg razloga. čestitost andrecej (grč. andro-mania) čežnja za muškarcima. geol. temno režem) anat. gyne žena) dvospolnost.

slabokrvnost. vezan za. nijemost . hydor voda) med. • anemos. anemograf anemopatija (grč. nedostatak snage anenkefal (grč. strujanja zraka. anemos. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. an-. slab. dodatak. haima krv) med. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. liječenje zrakom. annexio) pripojenje. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. anemos. vjetrometar anemometrija (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. annectere) pripojiti. prisvojiti anekumena (grč. enkefalos mozak) med. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. nesposobnost govorenja. anemos. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. epi na. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. močvare itd.(grč. epos riječ) med. pripremni aneksija (lat. tj. annexus) zavisan. sporedan. a-. a-. ergon djelo) med. an-energeia) neradnost. a-. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. odnosno vjetra. ukrasti. tromost. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. nastavak. an-. vidim) vjetrokaz. pridruženje aneksionist (lat. haima krv. gamos brak) bot. blijed.alpha privativum ne-. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. a-. pathos bol) med. anemos. nesposoban za život anemidrija (grč. skopeo gledam. enkefalos mozak) med. anemometrograf anemografija (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. anemos. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. pridodan. an-. haima krv. elektron jantar) fiz.anegertika anegertika (grč. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. šaljivo: krasti. a-. anemos. an. a-. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. kod kolere anemija (grč. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. anemos. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. oikumene /tj. filos prijatelj) bot. grafo) v. metron. metria) mjerenje. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. metron) sprava koja pokazuje. barys težak. anemos. a-. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. haima krv) med. lijenost. anemos.) anelektričan (grč. npr. anemos. pren. npr. kovine) anematoza (grč. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. pustinje. haima krv) slabokrvan. oplođuje) anemogaman (grč. pridružiti. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. tj. annexus) prilog.

neros tekuć) fiz.. bezbolan. engagement) obvezivanje. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. tupoglavost. zalaganje. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. 2. vijugav. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. pr. med. v. anfractuosus) krivudav. tromost žila. enfiler) udjenuti. neosjetljivost prema bolu. pogoditi. brodova i dr. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. npr. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. započeti razgovor. koji je uzet u službu. angaria) težak posao. anaistheteo ne osjećam) med. an-. (grč. najam. npr. fr. zaobilazan angarija (lat. filum konac. red soba u jednom nizu. tupoglav. erythros crven. pren. nanizati. služba. opiti. rastresen anestezija (grč. obveza. uzeti u službu.) anđeo. npr. uplesti se u borbu. kulučenje angarijacija (lat. epithymia požuda) psih. ops oko) med.. uzbuđenost. kuluk. uključen u borbu angažirati (fr. npr. voj. redovna dužnost. pogađati. anesis) med. engager) obvezati. angaria) uzeti u kuluk. ana. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. anervia) med. npr. anairesis) ret. obećati. engager) obvezan.anepitimija anepitimija (grč. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. an-. anaistheteo ne osjećam) mn. an-aisthesia) med. an-. upustiti se u nešto. voj. koji je bez bola. prosinca. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. od podizanja Sun- . uzetost. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. neosjetljiv. založiti se. tući topovima po dužini. za ples. sukob. neuron živac) med. stupanje u službu. tj. davanje u zalog. npr. pobuditi. angažirati se zauzeti se. enfilade) dugi red. uzrujanost. olakšavanje. za ratne svrhe angarirati (lat. Ave Maria Angerona (lat. neko plaćanje itd. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. voj. najmiti. slavili su je na dan 21. zauzet. nemaran. neravan. 1.. pogodba. staviti nekoga u opasnost. boj angelizam (grč. skloniti koga ili što. za ples. ravnodušnost. an-. bočna vatra anfilirati (lat. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. (grč. anervičan anestetici (grč. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. zauzimati se. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. a-. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". • ^pažljiv. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. biser. nagovoriti.) protiv volje vlasnika za potrebe države.). obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. obvezatnost. obvezati obećanjem. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. slabljenje. popuštanje. navesti. nizati. voj. pustiti se. udijevati. bolesti anfilada (fr. erethyzo dražim) uzbuđenje. pren. fil. a-. ergon djelo) med.

grč. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. grč.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. brižno. pathos bol) med. angere suziti. angliciser) poengleziti. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. Anglia. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. angošjozamente (tal. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angitis angina (lat. grč. angeion posuda. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. upala krvnih žila. v. kritosjemenjače. angoscioso angoscioso čit. angošjozo (tal. temno režem) med. grč. karpos plod) bot. proširenje krvnih žila angiitis (grč. Anglia. angeion posuda. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. uzak) med. angeion posuda. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. spasmos grč) med. nazvana po gradu Angosturi. grlobolja. Anglia. anglez (fr. pektoralna angina angiografija (grč. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik.) glaz. angeion posuda. ektasis rastenje) med. logia znanost) fiziol. opis krvnih žila. grč. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. neuron živac) med. anglofob (lat. kulture. angeion posuda) med. v. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. grafo pišem) fiziol. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. angeion posuda. Angila. sarx meso) med. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. rezanje. angeion. angina pektoris (lat. stijesniti. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč.) med. angeion posuda. angeion posuda. angeion posuda.angiektazija ca. angiografija angiom (grč. upotiebljava se kao liiek . angina) med. grč krvnih žila angiosperme (grč. Anglia. angiitis anglaise čit. operacija krvnih žila angitis (grč.) glaz. angeion posuda. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. rak krvnih žila angiospazam (grč. jezika itd. angeion posuda. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. fobos strah. stenos tijesan. angeion) med. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. sperma sjeme) bot. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angeion posuda) med. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. angeion posuda.

an-. spoj kisika s nekim elementom.) glaz. npr. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. annihilatio) poništavanje. an-. jela od mesa. na narukvici i si. raste u Indiji anilan (lat. angularis) uglat angulemka (fr. hedone radost) med. opovrgavanje anihilirati (lat. oživljenje. služi za pripremanje različitih lijepih. anilis) bapski anilin (ar. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat.) fil. animal životinja) umj. animarum dies (lat. anima kandida (lat. dahtanje. anguistara. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. trovanje anilinom anima (lat. tzv. jaja itd. prema Angouleme. davanje duše. animalna hrana meso. jedan registar na orguljama angustacija (lat. anil) bot. an-nil) med. životinjska tijela.) bijela duša. anilitas) bapska starost. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. anima mundi (lat. supr. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. opovrgnuti. anhydria) bezvodnost. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. mlijeko.) ono što je živo. animalitas) životinjstvo. hydor voda) kem. Anhangsel) privjesak (na satu. angulus) ugao. animalia) mn. an ne. anydria) v.angster protiv povratnih groznica. žestina. građu. duša svijeta. poživotinjenje. ali koji izložen vodi apsorbira. živost. hydor voda) kem. an-nil) kem. prirepina. bez vodika. an-nil.: vegetabilije animalist (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. nestašica vode. animatio) oživljavanje. hidros znoj) med. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. ljutnja. duh.) duša. ukidanje. šp. anhidrija anidroza (grč. an ne. prišipetlja anhidričan (grč. dobiva se od anila anilitet (lat. ži-> votna svježina. ukinuti. an-. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. animalis) životinjski. kojem je oduzeta voda.). animalije (lat. opovrgavati anil (ar. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . pren. hydor voda) kem. tj. bezbojno aromatično ulje. zadihanost anhengsl (njem. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. anidrija anhidrit (grč. anilinskih boja. lat. annihilare) poništiti. an-. anhelatio) kratko. teško udisanje zraka. kut angularan (lat. vatrenost. angulus ugao. Svi sveti anima candida čit. biljka od koje se pravi anilin. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. prirepak. slobodan od vode. životinjska priroda animalizacija (lat. suša. životinja animalan (lat. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. angustatio sužavanje) med. soli i oksidi anhidrid (grč.

mikroskopske životinjice. s namjerom animoso čit. razdraženost.) glaz. poruge animus nocendi (lat. duša) prav. an-iris šarenica) med. poživotinjiti. supr. pren. animalis) životinjska priroda. srčano. srdit.) glaz. 2. anima duša) fil. oduševljeno animator (lat. animosus strastan) ozlojeđen. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). razdražen. namjera nanošenja uvrede. 1. kora zjenica) med.) prav. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. anima kauza (lat. anisos nejednak. pimpinella anisum) bot. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. animalcula životinjice) mn. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat.) jednodušno. usp. anniversarium) godišnjica. prirodnjaci XVII. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. živahno. hrabro. poživotinjavati animalkula (lat. radi duševne naslade animirati (lat. potaknuti. animozo (tal. oživiti. ohrabriti. nedostatak šarenice u oku anis (lat. 3.: kation aniridija (grč. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anisum) bot. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. godišnjica proslava i dr. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. zagrijati animist (lat. anima duh.) prav. i XVIII. zool. animalculum životinjica) mn. namjera nanošenja štete anion (grč. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. ogorčenost.) prav. ogorčen. uno animo (lat. st. pobuditi. oduševiti. animare) dati dušu ili duh. složno animus injurandi (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. animalisare) zool. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. pristaša animizma animizam (lat. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. namjera. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. zadahnuti životom) crtač ekstremnih.) zbog zadovoljstva. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. . žestina. srdžba. fazer animi causa čit. u probavnim organima. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). oživljeno. vjerovanje u duhove animo (lat. animalculum) zool. duša) fil. tj. animus duh. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. animare oživiti. neprijateljski animoznost (lat. ljutina. zool.animalizam tvari u tijelu. u tvari živog tijela. poticatelj. s promišljajem. animosus) strastvenost. živahno animozan (lat. mržnja.

anisette) rakija začinjena anisom. Anlasser) teh. islandski kristal) anizurija (grč. isos. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. npr. fr.) crkvena godina. ani praecedentis anno (lat. prosinca anno (lat. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. ani preteriti (lat. bolesnih osjećaja itd. neprijestupna godina. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. a-. obična julijanska godina. kore zjenica) med.) iduće. starter anlevaža (fr. an-. ankon lakat) mn. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč.) sunčana. siječnja do 31. put kojim električna struja na- .) prijestupna godina. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. grč. annus curens čit.) prošle godine anni praesentis čit.) obična. uron mokraća) med. oplemeniti anoda (grč. povesti sudsku istragu. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. predlaganje kazne anlaser (njem. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. glossa jezik) med. isos. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. zamršen. anlassen puštati u rad.) godine prije Krista. ankiloblefaron (grč. an-odos uzlaz. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. u godini anno ante Christum čit.) v. chroma boja) med. annus solaris (lat. metron.) građanska godina. anno currente anni futuri (lat.) tekuće. uređaj za pokretanje nekog stroja. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat.) tekuća godina. put naviše) fiz. ani precedentis (lat. isos. ankylos zakrivljen. veoma čvrst i otporan boksač. ani kurentis (lat. sidro. anquisitio) prav. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. a-. sljedeće godine anni praecedentis čit. anus eklezijastikus (lat. od 1.anizeta anizeta (fr. plemićku titulu. ablativ od annus) godina. anquirere) prav.) godine. dugog i sretnog života anni currentis čit. anxius tjeskoban. inqusita. isos jednak. annus civlis (lat. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. liker od anisa anizokorija (grč. pokretač. ankylos iskrivljen. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anus kurens (lat. annus intercalaris čit.) ove godine anni praeteriti čit. odluka i si. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. anus komunis (lat.) starorimska božica nove godine. tj. annus ecclesiasticus čit. an-. a-. ove godine. ops vid) med. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. ennoblir) dati plemstvo. annus comrnunis čit. isos jednak. encaisseur) šport. ano ante Hristum (lat. anus interkalaris (lat. ani prezentis (lat. tj. isos. kotva ankeser (fr. pustiti u rad. a-. ankora brod. anoblir. ankvirirati (lat. ankylos zakrivljen) med. tjeskobe. anat. ankylos kriv.

koji odstupa od pravila. logia) gram. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. npr. izuzetnost. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. annoncer. gignomai postati) prid. odus) mn. nedostatak očiju. zločinački anomija (grč. tj. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. nepravilan. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. koji se razlikuje od pravila. anomia) bezakonje. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. neobičnost. lat. paronomazija anomizam (grč. annonce) oglas. neslikovit način govora anodin(um) (grč. nepoznat anonimno društvo trg. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. hipoksija anomalan (grč. organon. a imaju različito značenje. an-. antinomizam anonaran (lat. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. an-. anomos) nezakonit. organon. an-. odyne bol. sisavci bez zuba anofeles (grč. lat. nepoznatost. bezbolnost. ano gore. objaviti. an-. anonymus) nepoznati. namjerno izjednačavanje riječi. usp. odstupanje od pravila ili zakona. a-. geol. anonarni zakoni anoniman (grč. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. ops oko) sljepoća. nepotpisani. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. sljepilo anogen (grč. ofthalmos oko) med. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. anonymos) bezimen. nepotpisan. oglašavati. pozitivni pol.: Tišina je postala još tiša. anofeles nekoristan. mrtve prirode. odnosno. annuntiare) oglasiti. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. neredovitost. neobuzdanost anominacija (lat. an ne. žitni. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. nezakonitost. an-. škodljiv) med. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. neuredan. an-. anomalos) neredovit. zool. astr. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. osobito minerala anoksija (grč. ano naviše.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. anomalos) nepravilan. usp. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. omos sličan. annominatio) ret. an ne. anomalos nepravilan. objavljivati anopsija (grč. elektroda anodija (grč. objava anonsirti (fr. anomalon) gram. anonymos) bezimenost. npr. anonimus (lat. anomalia) nepravilnost. nomos zakon) v. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. anodia) nevezan. an-. bez potpisa. suprotan pravilu. neobičan anomalija (grč. organon. usp. suprotan pravilu anomalologija (grč. nepravilni glagol anomeomerija (grč. odyne bol) med.: katoda. an-. an-. eruptivne stijene. istovrstan.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). tj. anodinum) med. suprotno: katogen anogranologija (grč. supr. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč.

sklad. grafia) poznavanje kamenja. enceindre. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. pojas nekog utvrđenja. organon. primanje hrane itd. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. sredstva protiv kiseline. orchis sjemenik. enchere) trg.. koji nema organa za disanje. annotare) v. anti. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). podizanje cijene. kem. suprotnost. silo. običaja anostoza (grč. pripajanje. obrub na vrhu stupa. acidum kiselina) mn. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. anti. suprotna težnja.anorganografij a anorganografij a (grč. djelovanje u suprotnom smislu. suparništvo. mrtav. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. antagonizam). koji je bez života. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. anti. pristojan anštrajher (njem. vanjski dijelovi neke tvrđave. Anschlusz) priključenje. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. poskupljivanje. empatement) slik. anaklasis uzgon) ret. opisivanje kamenja anorganski (grč. suviše se mučiti ant. med. an-. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. lat. bolja ponuda na javnoj prodaji. borba antagonizirati (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. an-ago vodim protiv) ret. lat. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. an-. usp. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. norma pravilo) nepravilan. Afrodite).(grč. raditi suprotno. primjedba. ansamblpartije glaz. med. adnotacija anotirati (lat. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. antagonistes) protivnik. nasip. zakona. annotatio) napomena. anstandig) uljuđen. engl. zajednica. opkoljavanje divljači. a-. adnotirati anozmija (grč. an bez. an-. ograđeno zemljište ansilaža (fr. anti. popis zaplijenjenih stvari. antagonismos opreka) oprečnost. ponavljanje iste riječi u dru- . nastao bez djelovanja životnih sila. anti protiv. sloga. ant-agonizomai boriti se protiv. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. anti. anti. anstrengen) naprezati se. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. lov. algos bol) koji ublažuje. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. bilješka. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. anti antablman (fr. anosmia) med. neprijateljstvo. enceinte) voj. koji odstupa od pravila. testis) nedostatak sjemenika. objašnjenje. organon) neživ. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. bedem. testisa anormalan (grč. algos bol) mn. slaganje. suparnik antagonizam (grč. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. ensamble) cjelina. Anreisser) obilježač.(npr. opšivnica pod krovom antabus (grč. entablement) arhit. uminjuje bol antanagoga (grč. skup.

gram. prethodnost. borac u EAM-u antartritici (grč. ispred. med. nadmašivati antecesor (lat. zem. preteča. naprijed 86 Antej ante anno. putovođa. prijašnji čin antecedencija (lat. atrofos neuhranjen) med. antecedentia) ono što prethodi. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. arktos sjever. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. tj. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. usp. antecedentia) mn. anti. npr. anatant kordijal (fr.antanta gom ili suprotnom značenju.: postdiluvijski antefiks (lat. preteći. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. antecedere) prethoditi. prije suđenog dana ante festum (lat. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. anti. ići naprijed.) prijeđi. anteactum) prijašnje djelo.. dodavanje pouke priči. oikos kuća) mn. savijenost naprijed. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. ugovor o prijateljstvu. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. iznijeti. prijašnje činjenice. prijašnji događaj. pred. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. asthma) med. Velika Antanta savez Rusije.) srdačan sporazum. arthron zglob) mn..) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. npr. ante Christum natum čit. apo. ante.) prije godine. prethodni slog antecedirati (lat. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . ante Hristum natum (lat. ant-. med. anti.) prije vremena. Mala Antanta savez između Jugoslavije. prerano. plesso udaram) mn. npr. prijašnji događaji ili odnosi. sloga. južni. antidatirati antediluvijci (lat. antecedencije (lat. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. antarkein biti komu premac) grčki partizan. neke riječi. Cehoslovačke i Rumunjske. značenje. anti. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. fil. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. med. značaj. učitelj. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. entente) smisao. prije. diluvium potop) pretpotopni. (lat. antarktikos) zem. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. entente cordiale čit. antarktikos južni) zem. entendre. itd.) prije svečanosti. subjekt— predikat. ante-cessor) prethodnik. post festum anteakt (lat. sporazum. anti. tj. ant-. apo. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anti. diluvium potop) mn. izložiti) poet.. pretjecati. prijašnji život antecedens (lat. anti. ante. antecedens) prethodnik.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. supr. ante. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. svoje majke (Geja = božica zemlje). datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. nadmašiti. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. apo-didomi predati. Francuske i Engleske koji je 1914. osobito u politici antapodoza (grč. anteflexio) med. sin Posejdona i Geje. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske..

cvjetanje. doba cvjetanja anthelik (grč. suprotno: posteriores anterioritet (lat. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. med. anti. antepositio) stavljanje ispred. prioritet anterotici (grč. antenuptialis) predsvadbeni. pradjed anteniforman (lat. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat.) mn. ante. predbračni anteokupacija (lat. antenniformis) u obliku ticala. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. v. helix. helmins. anti. sredstva protiv glista. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). hidros znoj) med. pretpostavljanje antera (grč. prethodnici. antena (lat. anhelmintičan anthiperidrotik (grč.) "predziđe kršćanstva".) mn. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. prijašnji događaji. davanje prednosti. antestatio) prav. anteoccupatio) ret. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. prijašnji život. natus rođen) prvorođeni. epileptikos) med. ante. ante. ant. antheros) mn. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. helikos zavinut) vijuga. zool. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. ante-testari) prav. helminthos glista) mn. prašnica antere (grč. ticalo u kukaca antenagij (lat. anthemion) cvijet. anterotici antestacija (lat. predoltarnik antepenultima (lat. ispred. anti. pretpostaviti. predak. anthera) bot. arhit. preko. pr. hypo-fero snositi) ret. logos govor) predgovor antelokvij (lat. Leneje antestirati (lat. antenagium) prav. iznad. prednost u vremenu. prethođenje.) mn. prošlost anteriores (lat. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. ant-erotikos) mn. med. naziv za Hrvatsku. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat.. ante pred. st. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. bot. ante-ponere) staviti ispred. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. anthe cvijet) bot. preci. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. antheros) bot. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. antemurale kristijanitatis (lat. antestari. loquor govorim) predgovor. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč.) gram. pretpostavljati. hyper nad. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. anterioritas) prethodnost. grč. anti. prašnici. navođenje i nabrajanje pri- . kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu).

starinski. anti. trezvenjak antianafilaksija (grč. grč. ana. bios život) koji je protiv života. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. unaprijed primiti (ili: primati). po starinskom ukusu. st. u antibiotike spadaju. anti protu. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. fil. antiquus) stari. mjesto. prema. anti. anti. anti. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. starog kova. sthenos jačina. a-. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). v. apex) astr. koji potječe iz starog vijeka. anti. područje visokog atmosferskog tlaka. lat. sredinom 6. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. kyklos krug. penicilin. anti. predujam na robu. suprotno: apeks antianeksionist (grč. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. u obliku predujma. anti. snaga) med. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. branim) med. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. antiadijaforist (grč. kloromicetin i dr. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. barbaros negrčki. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. prije vremena anticipirati (lat. točka na nebu od koje se vrši kretanje. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške.. lat. streptomicin. circum naokolo. ar. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. anti. arthron zglob) med. anti. lat. koji služi protiv slabosti antibaby čit. antibeibi (engl. filaggo čuvam. anticus. iza. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. anti. upala krajnika antialkoholičar (grč. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. anti. Bakhios) poet. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. starovremeni. čistunac . annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč.(grč. koji uništava život. barbarizme. tzv. prostitucije itd. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. predujmljivati. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. antiborejski (grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. koji povećeva životnu snagu. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. a-. koji ubija antibiotik (grč. pored ostalih. kružno kretanje) meteor. drevni. palimbakhej antibarbarus (grč. osobito ropstva. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. umjesto antiabolicionist (grč. anti. adijaforist antiaditis (grč. usp. anti. u 6. ret. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. potučeni od Avara anti. anti. aristokratikos) protivnik plemstva. st.) unaprijed. osobito: aureomicin. predujmiti. antias krajnik) med.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč.

anti. protusredstvo antidotarij (grč. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. anti. lat. antemetici antiemetičan (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. anti. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. rijedak antidaktil (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. dynastes vladar. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. anti. anti. anti. anti. anti. griža) mn. kem. anti. lat. flox) mn. fone glas) logička proturječnost.. diabetes šećerna bolest. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. antiflogistici 1. besmislica. anti. eu dobro. iznijeti) ret. anti. sredstva protiv padavice. anti. v. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. emeo povraćam) mn. mn.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. med. datum) v. anti. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. okretanje) mn. fleps žila. epilepsije. anti. antidinična sredstva antidizenterici (grč. anti. anti protu. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. aisthanomai osjećam. flox. flox plamen) 2. v. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. sredstvo protiv groznice. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. febris groznica) farm. diexeimi prikazati. v. protugroznični antifebrilije (grč. med. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. anti. teorija fr. antedatirati antidemokratski (grč. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. med. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. fermentum) med. pren. febris groznica) med. sredstvo. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. usp. diegeza antidijabetik (grč. daktylos prst) metr. febris groznica) med. anti. med. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . pristaše antiflogistike. flogos plamen) 1. anti. farmakopeja antidramatski (grč.-lat. anapest antidatirati (grč. med. flogiston antifon (grč. sredstva protiv nesvjestice. anti. antidoton) med. med. lat. lijek protiv čega. epilepsia) mn. lat. diabaino prolazim) med. fone) otpjev. kem. dysenterikos proljev. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. temno režem) med. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. med. lat. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. protuotrov. dyne vrtlog. anti. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. antipirin antifermenti (grč. usp. također: otpjev antifraza (grč. sredstva protiv povraćanja. pr. anti. pren.

rheo curim) med. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. lat. anti. hemeroida antihipnotici (grč.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. helmins. anti. sredstva protiv sušice. sredstva protiv sušice. npr. med. chthon zemlja. anti. anti. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. haima. katarroos ) mn. kći kralja Edipa i Jokaste. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. anti. lat. Grka i Rimljana. pren. v. hypnos san) mn.) Antigona (grč. med. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. Gallus) protivnik. anti protu. tuberkuloze. antihektičan antihelmitici (grč. anti-katerogeo) prav. na prijestolju.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. protutužba antikatoda (grč. neprijatelj Francuza (jezika. npr. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. fthisis sušica) mn. pr. u kolibi" antiklinala (grč. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti. stanje) med. anti. položaj slojeva . politike itd. med. lat. med. veliki smo svuda. klimax stube. cariosus pokvaren. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. kakos loš. predmet stare umjetnosti. anti. antiftizičan antigal (grč. engl. postupnost u izrazu) ret. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. truo) med. anti. klino naginjem se. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. med. anti. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. u palači. anti. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. anti. cancer rak) mn. anti. antihelmitici antihemoragičan (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč.: "Ako smo veliki. anti. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. helminthos glista) mn. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti. tuberkuloze. anti. lat. med. pr. hektikos sušičav) mn. tlo) mn. haima krv. kulture. freeze zamrzavati) teh. lat. antistin) antihreza (grč. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. chresis uporaba) prav. anti. anti. spuštam se) geol.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. pr.) Odisejeva majka. kathodos put naniže) fiz. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. exis svojstvo. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. antihipnotičan antihistaminici mn. zem. regnymi probijam) med.

koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. stare. tisk. antiquitas) starina. sredstva. sredstva protiv kolere antikolici (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. odgovor na napade. koji služi protiv kuge. contagiosus zarazan) mn. med. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. antiquus) stari. med. služi za liječenje embolije. zakon antikvitet (lat. anti. teol. anti. lat. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. anti. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. protukužni antiletargičan (grč. oponašati ukus starih. protukritika. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. anti protu. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. latinica. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. anti. anti. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. stari svijet. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. antilego suprotstavljam se. krino sudim) koji odgovara na kritiku. antikvizirati (lat. slobodoumlju. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. lat. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. odbaciti. kresis miješanje) prav. uspravna latinična slova. kupac i prodavač starina. anti. supr. upotrebljavan antikvarijat (lat. lat. lat. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. lat. sotona antikritičan (grč. starinski. corrodere glodati. slobodnjačkim načelima . anti. anti. lat. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. sinklinala antikoagulans (grč. anti. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antiqua) staro pismo. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. supr. antiquus) ugledati se na stare. napad itd. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. antiquarius) stari. lethargia bolest spavanja) med. umjesto interesa na dug. pren. proglasiti za zastarjelo. anti. bezbožan čovjek. obrana antikronizam (grč. kolike trbuhobolja) mn. med. anti protu. anti.. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. antikolerici (grč. a padaju u suprotnim smjerovim. krino sudim) odgovor na kritiku. antički) antilegomena (grč. starinski (usp. med. starinar. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. anti. antiquare) zastarjeti. poznavatelj starina i starih spomenika. anti. cholas utroba) mn. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. vrag. lat. raditi prema antičkim uzorima. loimos kuga) med. convulsivus grčevit) med. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. anti. opovrgavam) mn. stari vijek. npr. lat. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. homologumena antilemičan (grč. anti. tromboze i dr. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. polovan. anti. anti.

melancholikos) koji razbija tugu. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. npr. teol. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. antimetabola antimetateza (grč. moriš običaj) fil. s logikom antilogija (grč. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. fr. npr. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. med. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. element. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. meros dio) ret. lat. anti.antilisa antilisa (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). v. lat. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. ukočenje) mn. npr. anti. živi u toplijim krajevima u stadima.: "Jedemo da živimo. prigovor. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. lat. anti. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. metaloid srebrnobijele boje.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena.76. antilogia) proturječnost. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. protuslovan. anti. tj. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. nationalis) nenarodni. militarisme) suprotnost militarizmu. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. a ne živimo da jedemo". proturječnost. anti. 2. znak Sb (stibium). fil. metalepsis zamjenjivanje. med. razmjena) ret. anti. antimetalepsija antimetalepsija (grč. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. lyssa pseće bjesnilo) med. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). antilogikos) nedosljedan.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. "Jedi da bi živio. načelno nepriz- . pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. anti. anti. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). narke ukočenost. antholops) zool. anti. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. mos. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. atomska težina 121. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. anti. pobijanje. antimonium) kem. nomos zakon) 1. obrana pred sudom antilopa (grč. suprotan moralu antimoralizam (grč. npr. redni broj 51. ali u suprotnom smislu. nefros bubreg) mn. ali drugim redom. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. anti. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. anti. protunarodni antinarkotici (grč.

usporedan antiparalelogram (grč. anti. nesimpatičan antipatija (grč. koji suzbija groznicu. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. stanovnici na istom podnevniku. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. pyr vatra) mn. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. lat. anti. lat. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). anti. antipus) sasvim suprotan. rheuma) med. oprečan. anti. fr. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. anti. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. parallelos. lat. sredstva protiv upale plućne opne. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. pr. neugodan. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. spolna ljubav antiplenisti (grč. antipirin (grč. med. anti. anti. anti. pr. odnosno ljudsko mišljenje. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . pyr vatra) med. gramma) geom. anti. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. antiprotasis protuprijedlog) ret. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. pneumon pluća) med. anti. psyche duša) fil. antipirin i dr. rebro) mn.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. med. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. plenus pun) fil. anti. zem. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. anti. sredstvo protiv groznice. nedomoljub antiperistaza (grč. skia sjena) mn. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. parasitos nametnik) mn. anti. pleuron bok. aspirin. antipleuritičan antipneumoničan (grč. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. anti. parallelos) koji nije paralelan. ratio razum) fil. med. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. antirepublikanski antireumatičan (grč. anti. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. shvaćanje da razum. tj. nemio. anti. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. lat. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. suparnik. replika antiparalelan (grč. protivnik. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. ljudi sa suprotnim sjenama. anti. anti. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. patriotes) neprijatelj domovine. para-lyo) mn. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. npr. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. pyr vatra) med. istokračni trapez antiparalitici (grč. zem. lat. anti protu.

thermos topao) mn. med. sinteza antitip (grč. skepsis dvojba) fil. dviju težnji i si. bez izrazite dramske radnje. 3. = materijalizam antistrateg (grč. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. npr. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. anti. S. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. v. anti. anti. ret. filos) mn. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. med. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. antisemitski. antispastici antispektrologija (grč. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. typos) otisak. proturječna. protužidovski pokret antisepsa (grč. logia. anti. eidos izgled) farm. spiritus duh) fil. thyreos štit. antispastos) metr. političkom i duhovnom životu. anti. antitipski antitireoidin (grč. anti. med. zajednice 4 . služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. anti. usp. suprotna). anti. teza. septikos) med. anti. socialis društven) suprotan društvenom poretku. tj. spastikos koji vuče. lijek koji sadrži sekret štitnjače.: "Ide ludo. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. sys. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. antispazmodici antispazmodici (grč. lat. pr. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. Beckett antitermici (grč. anti. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. 4. lat. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. Ionesco. suprotnost dvaju karaktera. koji je u suprotnostima antiteza (grč. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. anti. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. mn. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. progovara mudro". spasmos) mn. med. sepsis trulež) kem. anti. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. anti. antithetikos) suprotan. prijepis. anti protu. protivnik ujedinjenja. sepsis trulež) med. antithesis suprotnost. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. predstavnici E. lat. sredstva koja ublažavaju grčeve. lat. anti. 2.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. suprotno) 1. ili kontrarna. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. antiseptici antisifilitici (grč. lat. grčevit) mn. anti. scabies šuga) mn. med. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. toxikon) med..

algos bol) mn. anti. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. antrecen (grč. anthos. vrtača antonomazija (grč.antivenerea antivenerea (grč. npr. anthos cvijet. lithos kamen) min. nered (npr. prostor između dvaju stupova. onyma ime) mn. med. usp. paronimi. npr. anthologia) branje cvijeća. xanthos žut) kem. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. govorni ukras. toile. typos otisak. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. anthos. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. itd. odus zub. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. usp. med. anthos. laž—istina. orgazam antos (grč. antoliti antozoe (grč. metron) kem. Venus božica ljubavi. usp. pren. sinonimi. sredstvo koje sprječava vrenje. spolna ljubav) mn. bjesnilo . crni prišt. zool. entrecolonne) arhit. entonner. C 14 H 10 . riječi suprotne po značenju. živo biće) mn. razmak. geol. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. antonimi antonoar (fr. cvat. med. anthrax ugljen. anti. bedrenica. kyaneos zagasitoplav) kem. antonomasia drugi naziv) ret. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. sredstva protiv navale krvi. zbirka najljepšega antonimi (grč. anthrax ugljen. krasta. tvrd—mek i dr. osip. zyme kiselo tijesto. osobito lirskih pjesama. anthos. zbirka odabranih. kvasac) kem. homonimi antonimija (grč. sredstva protiv spolnih. lithos kamen) mn. anthrax ugljen) kem. dobiva se iz smole kamenog ugljena. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. antrakolit antrakoza (grč. geol. složeni ugljični vodik. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. kotlina. anthos) cvijet. cvjetno plavetnilo. ofthalmos oko) mn. v. cvjetno žutilo. nastavak -ites) min. najstariji fosilni ugljen. anthrax ugljen) med. lat. lithos kamen) min. tegoba. koralji antracit (grč. lithos kamen) mn. dobar— loš. anti.. anthos cvijet. veneričnih bolesti antizimotik (gr. antiseptik antoalaža (fr. anthrax ugljen. osobito na licu antotipoliti (grč. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. ljeto—zima. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. lingv. anthrax ugljen. npr. nevolja antrkolon (fr. med. cvjetnjak. med. antotipoliti antologija (grč. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. v. antrpilastir . najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. udaljenost između stupova. onyma ime) lingv. anti. u sobi). geol. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. anti. usp. zoon životinja. entonnoir) lijevak. anti.

psihološkog. antropocentrizam (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. kulturna. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. fiziološkog. papiga antropognost (grč. anthropos. očovječavanje. anthropos. mortaliteta itd. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos čovjek. anthropos.(grč. privredna. glyfo dubem. fyteia sađenje. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. anthropos. anthropos. . latreia služba) obožavanje čovjeka. rađanje) biol. anthropos. anthropos. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. prometna. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos. ljudožder. anthropos. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. bios život. stvoreno na Božju sliku i priliku. anthropos. kanibal antropofagija (grč. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. anthropinos) čovječji. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. anthropos. anthropos čovjek. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. rađanje čovjeka. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. eidos oblik) čovjekolik. utjecaja okoline. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos) fil. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč.antropareskij a antropareskija (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropos. zemaljski antropizam (grč. urezujem u kamen. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. podvrste su: povijesna. anthropos. koji se tiče ljudi. anthropos. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. lat. npr. nataliteta. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. anthropos. anthropos.

anthropos. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. psihologije. povijesti. antropopatija antropopeja (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. tj. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. anthropos. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. rezanje ljud- filozofskog. antropopatizam antropopatizam (grč. 2. ponašanje životinja itd. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. anthropos. morfoo uobličavam) počovječiti. obožavanje čovjeka. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. proučavanje odnosa između čovječjih udova. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. antroponomija (grč. soma tijelo. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. anthropos. fiziologije. anthropos. anthropos. tj. biološki život. povijesnog. Theos Bog) obogočovječenje. logismos) fil. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. osjeća i radi kao čovjek. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. tome rezanje) med. Bog. fiziologije. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. v. anthropos. nomos zakon) fil. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. tj. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. metron) mjerenje ljudskog tijela. arheološkog i dr. anthropos. anthropopatheia) fil. počovječavati. da misli. sociološkog. anthropos. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. slabostima i dr. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. seciranje. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. anthropos čovjek. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. s ljudskim osobinama. želja. anthropos. sociologije. morfe. metoda mjerenja čovjeka. anthropos. stajališta antropologija (grč. morfe oblik) fil. fizičke pojave. anthropos. anthropopatheia) fil. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. težnji i ideala. fiziognomika antroposomatologija (grč. 1. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . tj. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. anthropos. vrlinama.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos.

SEATO anžanbman (fr. na naličje anzihtskarta (njem. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. Novog Zelanda i SAD. annumerare) pribrojiti.) aorist (grč. pribrojavati.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. objavljivanje. annuitas. annulus) prsten. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu".) čarobni prsten. enveloppe) omotnica. ubrajati anuncijacija (lat. annullare) poništiti. kalendar anuitet (lat. kroz čmar anvarija (grč. annumeratio) pribrajanje. a-oristos neograničen. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. uron mokraća) med. opovrgavanje. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. envers. poništavanje. annulus magicus čit. polukas anualni (lat. annunciatio) nagovještavanje. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. uračunavanje anumerirati (lat. anulus magikus (lat. koji se događa svake godine. duša sudbini koju sama stvara. prošlo svršeno vrijeme . proglasiti nevažećim anulus (lat. Blagovijest anuri (grč. Petar u ribarskom čamcu. a traje još i sad. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. bezrepci. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. počinje s dijuvijalnim razdobljem. anthropos. annullatio) poništenje. završetak debelog crijeva. čmar. ribarski prsten anumeracija (lat. anulus piskatorijus (lat.) med. an-. godišnji dohodak. an-. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". uništavati. ukinuće.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. mat. annulus piscatorius čit. uračunavati. opovrgnuće.) zool. poništavati. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). a Venvers čit. opkoračenje. uništiti. annuus godišnji) godišnja otplata duga. koji traje godinu dana anuarij (lat. opovrgavati. u San Franciscu između Australije. sofia mudrost) fil. anulus palacii (lat. anthropos. ovarium jajnik) med. tj. a lanver (fr. lat. per anum (lat. rujna 1951. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. žabe anurija (grč. ura rep) zool. an bez. godišnjak. annualis) godišnji. godišnji prihod. godišnja renta anulacija (lat. lat. enjambement) poet. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. Pacifički pakt. zoon životinja) geol. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. inversus) naličje. natraške. v. st. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. annulus palatii čit. ukinuti. annuarium) ljetopis. "prosvijetljenje" i "posvećenje". opovrgnuti. ukidati.) naopako. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. i 15.) kraljevski prsten pečatnjak. neodređen) gram.

apanage. sprava i si. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. kalcijev fosfat s fluorom. abzihen) 1. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. odvraćanje. žila kucavica aortitis (grč. kinematografa. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. aparatura (lat. apantesis) odgovor. apparatus sprema. nemaran. a. nemarnost. ono što izbija iz nečega (kao plin). pomoćna sredstva i dr.) zasebnost. mlitavost pokreta apatit (grč. apatao. apage) odlazi. preslikač . vapa) para. od plaće na ime otplate duga). naprava. oduzimati. pretakati (vino). apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. lat. povraćati. osiguran prihod apanažirati (fr. dah.) aparencija (lat. nesvakidašnji. antropofobija aparat (lat. npr.aorta aorta (grč. utrnulih osjećaja apatija (grč. upala aorte aozmičan (grč. cijeli pribor. stroj. razmak. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. chroma boja) opt. godišnji prihod. odjel. odvratnost među ljudima. apatao zavodim) min. neke radionice. veoma raširen. posredan dokaz. glavna srčana žila. zaključak apatičan (grč. apagogičan dokaz indirektan. biju vat i apcigbild (njem. odijeljenošt. očigledan. odbijati (npr.) otac apa (rum. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. ravnodušan. očevidan. vanjština. zaziranje (ili: strah) od ljudi. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. posredan dokaz. smrad apage! (grč. jedinstven) poseban. sva oruđa. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. veličina i si. apathes) neosjetljiv. isparivanje. apparens) vidljiv. stan s više odjela apaš (fr. odvojenost. surovost. oruđe) sprava. apart poseban. tj. 4. pren. apperentia) privid. 2. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. sive. aorte) med. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). prividnost. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). ravnodušnost. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. vidan. lopov. aorte) anat. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. aparthajd (engl. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. osme miris) bezmirisan apa (mad. zadah. lažan. pun draži. utrnulost osjećaja. dražestan apartheid čit. otakati. zamršen. apache) velegradski razbojnik. tisk. idi! apagoga (grč. 3. očit. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. neobičan.) apartan (fr. zločinac. kazališta i dr. apo. abziehen svući. lat. prividan (npr. zapleten. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. jasan. apatetikos lažljiv) lažljiv. opovrgavanje apantropija (grč. izgled. sapa. trg. appartement) stan. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. vjerojatnost. ap-ago odvesti. apagoge) log. braće). otići. soba. apatheia) neosjetljivost.

prilog knjizi ili djelu. Apelles post tabulam (lat. neprobavljivost. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. geom. a-. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. gram. appellans) prav. snimak. pozivanje na viši sud. suprotno djelovanje pada. usp. nomen appellativum) gram.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. pozivati se na nešto. riječ koja označava rod ili vrstu.: drvo. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). uložiti (ili: ulagati) priziv. ad-perceptio) fil. zbor. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. voj. shvaćanje. nedostatak ukusa. aperantologia) pretjerana brbljavost. appellare) moliti koga za pomoć. rod. appel) poziv. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). neznanje poradi slabog školovanja. appendix) med. apeiros neograničen. znači otprilike: dolje!. vrh stošca. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. višim sudovima. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. pozivanje. žalba višoj vlasti. appellatus) prav. paideutikos odgojni) nenaobražen. a. appellare. a-. apedeuzija apedeuzija (grč. nazivanje. otisak. paideo odgajam) v. apedeutizam apehema (grč. priziv višem sudu. med. neškolovan apedeutizam (grč. vrstu apelirati (lat. birstnapcug apedeutičan (grč. životinja apelativan (lat.apcug apcug (njem. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. nakon nižih. npr. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. prav. beskrajan) fil. nulla dies sine linea. ret. usp. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. appellativus) gram. crvuljak apepsija (grč. pozivanje. astr. jasno shvaćanje . arex vrh. suprotno: antiapeks. tj. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. izdužen produžetak s površine nekog organa. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. zapažanje. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. anat. apaideusia) nenaobraženost. doziv. pepsis probava) med. apeiros neiskusan. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. koji označava zajedničko ime. bujica praznih riječi apercepcija (lat. appendix) dodatak. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. neodgojen. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. znak. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. čovjek. dopuna. ap-echema) odjek. početak. neupućenost u ono što je lijepo. zajedničko ime. slaba probava apeptičan (grč. i traži njihovu pomoć apelat (lat.

apiarium) pčelinjak apikalan (lat. planao) opt. a-. periodos) fiz. bez (sferne) aberacije. arex. nezapaljiv. apereins) koji potiče volju za jelom. s bijelom pjegom na čelu. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. prohtjev. lat. gen. siguran od vatre apirija (grč. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. aperitivus) v. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. a-pyros. crn. uvidjeti. odnosno mišljenja. žudnja. konstruiran 1866. bez latica apetencija (lat. a-. stanje bez groznice. a-. appetitivus) željan. mn. pčela Apis mit. zapažati. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat.) anat. linkejoskop aplanatičan (grč. jasno shvatiti. upper gornji. osjećaj gladi. sklonost. sveti bik. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. apeiria) neiskustvo apirman (fr. koji nema koštice apiretičan (grč. žudnja za nečim apetitivan (lat. aperire otvoriti) med. cut udarac) šport. pyr vatra) med. aperijencije aperijentan (lat. požuda. apis pčela. težnja za čim apeticija (lat. npr. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. apex. sredstvo za čišćenje. oni činovi zapažanja. otvor. težnja. apices juriš) mn. v. appetentia) čežnja. bez visoke temperture. otvor. nagon. apex. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. med. aperientia) mn.. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. simbol zemljoradnje apistija (grč. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. slobodan od njihanja. ovjeravanje.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. sumnja aplanat (grč. aplanir) poravnati. bez groznice apiričan (grč. odnosno mišljenja. provjeravanje računa apis (lat. a-petalos) bot. a-. npr. a. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. t. n) apikultura (lat. požudan. opt. zagladiti . zaključak. naklonost apetit (lat. rupa. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. volja za jelom. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. aperijens aperijens (lat. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. apicis vrh. apis pčela. pyr vatra) 1. želja. aperitivan aperiodičan (grč. rta. apurement) trg. aperijentan aperkat (engl. a-. pyren koštica) bot. rt) koji se tiče vrha. gen. vršni. ad-percipere = zapaziti. appetitus) prohtjev za jelom. appetitio) težnja za čim. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. kao složena leća. otkloniti smetnje. dovesti u red. spoznaje i tumači apercipirati (lat. pyr) med. rtni. na dijafragmi za prolaz jednjaka. apistia) nevjerovanje. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat.) zool. bez lišća. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat.

beznožnost apodiksis (grč. prionuti na neki posao. okomitost. samopouzdanje. npr. appoint) bank. završnica apoen (fr. asertoran. apodiktičan sud log. appointer) odrediti plaću. lijek. apunto apoentirati (fr. med. a. poravnati se u nečemu. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. pus noga) med. natrag apodan (grč. osobit razlog za neki hrabri postupak. koštana izraslina. priljepljivanje. ucrtati aplikabilan (lat. unijeti. applicatio) način izvođenja. ali tako da ne izgleda da se to želi. drskost. pren. pljeskati u znak odobravanja. odrediti ročište. probni govor. neoboriv. staviti.) težina. drugi. tapšanje. smjelost. prilijepiti. applicare) namjestiti. nedisanje. primijeniti. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. plasis oblikovanje. prikladan. važnost. apodeixis) prikazivanje. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. applicabilis) primjenjiv. osobito inozemna^ mjenica. apofysis izraslina. dokazivanje. sud koji izražava logičku nužnost. uobličenje) anat. a-. beznožan apodemialgija (grč. pohvala aplazija (grč. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. a-. za razliku od prvog dijela (protaze). zool. kandidat aplikata (lat. apofasis) davanje savjeta. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. hrabrost apneja (grč. pneo dahćem) med. gram. npr. neminovan. opet. uporaba vanjskih sredstava. pus noga) koji nema nogu. utiskivanje. brinuti se. log. pljesak. apodemia boravak u tuđini. stavljanje. podos noga) mn. uspravno držanje. upotrijebiti. nepobitan. izlaganje.(grč. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. apodosis) ret. dati. raz-. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. npr. mat. brižljivo izučavati. popis imetka. svaka. nedostatak nogu od samog rođenja. koji se može lako namjestiti. poricanje. ukras na haljinu. beznožni vodozemci. osobito na završetku zgloba cjevastih . primjena. prišiti. primiti nešto s bučnim odobravanjem. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. aplikabilan aplikatorika (lat. applicativus) v. a-. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. glasno odobravanje. bezuvjetan. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. primjenjivanje. oblog: marljivost aplikant (lat. obraćati veliku pozornost na nešto. mladica. posljednji dio složene rečenice.aplaudirati aplaudirati (lat. sitan novac za izravnavanje računa. applicatura) glaz. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. applaudere) tapšati. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). aplikativan aplikacija (lat. živo odobravati aplauz (lat. povjerenje u vlastite snage. plaćati. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. rađanje bez nogu. metnuti. problematičan modalitet apodoza (grč. applicans) v. samouvjerenost. izdanak) med. apodeiktikos) koji dokazuje. zavoj. beznošci apodija (grč. a-.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". npr. pus. usp. inventar apofiza (grč.

min. potpun prestanak neke bolesti.apoftegma kostiju. a ne Sunce (usp. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. pitagorejci) . apo-grafo) prijepis. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. misao.18). a misaon. vraćanje zdravlja. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. apokatharsis čišćenje) med. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. Jov.od Jupiter gen. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. apo-gaion) astr. apoche udaljenost. tajanstven. duhovit. posljednja knjiga Novog zavjeta. gameo ženim se) zool. Apokalypsis) 1. rat. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. 2. apofize mn. metria) mjerenje udaljenosti. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. apo. Jovis) astr. kod žabnjaka) apokartereza (grč. sentencija apoftegmatičan (grč. koja se pripisuje apostolu Ivanu. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. mračan. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. stoici. ozdravljenje. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo od. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. zagonetan.1-8): kuga.. grč. apofthegma) kratka i duhovita izreka. povratak u isti prividni položaj. geol. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. razmaka apojovij (lat. astr. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. Otkrivenje. glad i smrt apokaliptičari (grč. med. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). apo. kratak. kapnos dim) med. fil. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. s kosti spojena koštanom masom (usp. apo-karpos plod) bot. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. to jest Otkrivenju (13. kad se još smatralo da je Zemlja središte. suprotno: perigej. afelij). sentenciozan apogamija (grč. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. sufumigacija apokarpija (grč. apojovium. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. tj. poslovica. epifiza). istraživači Otkrivenja. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč.

koji izlučuje. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. zauzimati se za. apologema) obrana. v. apo-krypto skrivam) nesiguran. nepravi. apologos priča) poet. izdvajam) 1. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. koje nisu prave. apo-lysis odvajanje) med. glazbeni apomiksija (grč. razmnožavanja bez . apologeomai) braniti. apolonikon (grč. harmoničan. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. usporedba u priči. apo-klao slomim) med. rječitosti itd. skratiti. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. NASA apolog (grč. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. npr. mixis miješanje.apoklazma apoklazma (grč. apo-krypto skrivam) mn. apokrino izlučujem. apologeomai branim) teol. lijep. tj. liječništva. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. branitelj. spis ili govor apologetika (grč. poezije. apologia) obrana. odvajanje Apolo v. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. sumnjiv. sprječavam) med. pretvaranje u kamen apoliza (grč. apo-krinomai obavijestim. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. izostanak) neke organske funkcije. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. Apollon) mit. odgovorim) 2. disanja. govora. rješenje apokriza (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). Apolon. držati obrambeni govor Apolon (grč. odgovor. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. prekid (ili: smetnja. odluka. apolepsis zadržavanje. med. Apollon) glaz. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. otkrivene. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. poučna pričica. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. napravljen 1828. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. apokope odrezivanje) gram. znanost o tome kako treba braniti vjeru. sličan orguljama. apologeomai) koji ima karakter obrane. obranjena točka apologet (grč. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. prestanak. st. poremećaj. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. glazbe. skladan. lažan. bog sunca. prijelom kosti apokopa (grč. sparivanje) zool. apolambano zadržavam. umjetnički. podmetnut. od IV. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. kanonske apokritičan (grč. apolis. sin Zeusa i Latone. apo. chroma boja) opt. osobito kršćanski nauk apologija (grč. titula biskupskog. apolitho skameniti) geol. npr. skraćivati apokrifan (grč. u Engleskoj apolonion (grč. apo-krino izlučujem) med. Apollon) glazbeni instrument. okamenjivanje.

ispuštanje duše. načela apostemacija (lat. nejasnoća: logična teškoća. neuron žila. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporeo biti u dvojbi. apostematio) med. apoplesso udarcem oduzmem) med. imanje doneseno u brak aporema (grč. ali ne u gotovom novcu. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. otpadništvo. aporizma aporematičan (grč. donositi. odmetnuti se. a-poreutos) zabranjen. aponia) bezbolnost. prinositi. fr. aporia) zbunjenost. duboka nesvjestica. apoplesso udarcem oduzmem) med. težak zadatak. apostasia) odvajanje. teškoća. gnojenje. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. a-poreutos neprohodan. apoplexia) med. zdravlje. snošljivo stanje. aporos neprohodan) fil. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. apo-siopesis zanijemljenje) ret. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. neprolazan) mn. apo. spokojstvo apopleksija (grč. poput navlake. prešutkivanje. obamrlost apor (fr. apport prinos. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. med. bespomoćnost. apporter) donijeti. apportare. sličan moždanoj kapi. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. lat. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. "Ja ću tebi !" apostat (grč. kolebati se. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. apo-stema čir. težak za razumijevanje. a posteriori) fil. apostateo otpadam) otpasti. apo. zavisan od iskustva. nedopušten aporetičar (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. zatajivanje misli. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. usp. mišiće. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. stvoren na osnovi iskustva. zagnojavanje apostematozan (grč. srca ili mozga). a posteriori . apopsycho izdahnem) izdisanje. prav. stvari zabranjene za izvoz. aporeo u zabuni sam) sumnja. nejasan aporeta (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. ulog) trg. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. aporema. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. sklon moždanoj kapi. odreći se vjere. apporte) daj ovamo. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. logička teškoća. apostates. gnojan aposterioran (lat. koji se gnoji. osobito kršćanske apostazija (grč. apostata) otpadnik. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. aporema aport! (fr. odmetanje. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. skupine mišića i cijele udove. aporetikos) onaj koji sumnja. apostematosus) koji ima oblik čira. "vještina" raspravljanja o problemima. prekidanje govora npr. lat. aporeo) v. živac) anat.

razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. Kristov učenik. bot. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. skidanje. apostolat (lat. onaj koji širi neko naučavanje. ukor. apostrofos) gram. sačuvati) ljekarna. gubljenje glasa apotoma (grč. apostolsko dostojanstvo. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. oštrijim tonom. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. obožavanje. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. thanatos smrt) potpun prestanak života. dodatak nekom pismu ili povelji. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. ukinem) lingv. glaz. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. pren. veličanje apoteozirati (grč. putnička apoteka apotekar (grč. potpuno izliječenje. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. otklanjanje) ret. npr. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. nesumnjiva smrt apoteka (grč. grditi apotanazija (grč. papinska vlast apostolicitet (lat. therapeia) med. ukoriti. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. papinski. 1. kućna. apo-strefo odvratiti. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apostolos) koji potječe od apostola. apotithemi odvojim. ili nekoj stvari. trgovina lijekovima. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. veličati apoterapija (gr. apo. ukidanje. 4. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . Djela apostolska. pren. koji odgovara naučavanju apostola. apostolska stolica (lat. apostrofe odvraćanje. okrenuti) gram. apotheke. skloniti. apostolicitas) teol. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. kem. apotemno odsijecam) mat. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. obožavati. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. tj. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. naučavanja. preporuka priložena uz pismo ili molbu. 2. apo. osloviti nekoga življim. zvanje propovjednika vjere. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostolos poslan) poslanik. pren. propovjednik kršćanstva.apostil apostil (lat. Theos Bog) uzdizati do božanstva. grdnja apostrofirati (grč. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. apo. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. skinem. apotithemi ostaviti na stranu. ideje i si. apothesis odvajanje. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč.

apponere priložiti. dopustiv i prihvatljiv priziv. sjajnost itd. strahovanje. v. neosnovan priziv. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. koža. zabrinutost aprekacija (lat. djevojčica Antonija. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu.) glaz. vučeno (u sviranju). grad Split apozitiv (lat. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. apraxia besposlenost) psih. ocjena. apre tura (fr.) glaz. apprecatio) preklinjanje. apre supe (fr. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. poimanje sadržaja neke predodžbe. apođatura (tal. apođato (tal.) prav. predudar. approbatio) odobravanje. appretiatio) određivanje cijene. propušten.) "poslije večere". apelacio adminisibilis (lat. apelacio temerarija (lat. apodando (tal. prav. tj. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit.) prav. npr. odobrenje. glaz. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apelacio frivola (lat. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. appositivus) gram. slivanje tonova apraksija (grč. papir. povoljan sud o nečemu. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. razumijevanje. nakon naše smrti može doći što hoće. strasno. apprehensio) fil. nas se to ne tiče. dopuštenje. usrdna molba apres nous le deluge čit. ocjenjivanje aprehenzija (lat. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. apre nu 1' deliž (fr.apozicija apozicija (lat. tj. appositio) gram. hapšenje. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. sliveno appoggiaura čit. nepromišljen priziv appoggiando čit. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. večernje sijelo. tj. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. npr. suzdržano.) prav. npr. pristanak. procjenjivanje. strah.) prav. apres) poslije. naknadno dodana pridjevska oznaka. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. kao imenica. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. a priori apriorizam (lat.) glaz. pro- 107 aprobacija cjena. da se tiska knjiga. moj apre aprecijacija (lat. apprecari. apelacio dezerta (lat. vezivanje. apelacio inadmissibilis (lat. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . priznavanje nekome sposobnosti za nešto.) prav. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. dati im glatkoću. nedopustiv priziv. pohvala. nošeno. predodžba.) glaz.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. appoggiato appoggiato čit.) nakon nas potop. appositivum) gram. zatim. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. vrijednosti nečemu. sjajnost). npr. pojam. vezano. a priori) fil. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. zatvor. uzimanje u posjed.

npr. approximatio) približnost. apsis. dopustiti. astr. engl. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. odvajanje. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. odvojiti. približavati aproprijacija (lat. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. približno pronalaženje korijena. približno izračunavanje. approbativus) odobravan. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. mat. odvajanje. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. gonoreje. appropriatio) prisvajanje. poljoprivrednim dobrima. udaljen apsenteri (engl. a mazga je ispod njega pobjegla).aprobativan aprobativan (lat. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. prisvojenje. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. prilagođavanje. tvornicama itd. apscisa (lat. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. pod apsentizam apsentizam (lat. appropinquare) približiti. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. prekidanje apsentan (lat. prilagoditi prema čemu. aprobatoran aprobator (lat. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. otići. gnojna upala tkiva. udaljavati se. approximativus) približan aproksimirati (lat. aprobativan aprobirati (lat. appropinquatio) približavanje. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. odsjeći) geom. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. zagnojavati se apsces (lat. abs-cedere) odlaziti. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. dodirna točka aproksimativan (lat. absenters) mn. 2. približna ocjena. brašna. approbatorius) v. vina. absens) odsutan. približavati aproksimitet (lat. approximativa) točka zbližavanja. appropriare) prisvojiti. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. (žita. abscessus) odlazak. prelaziti u gnoj. abscissio) odsijecanje. uskladiti aprovizacija (lat. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. koji izražava odobravanje. med. gnojni čir. udaljiti se. linea. otkidanje. u srednjovjekovnoj crkve- . approximare približavati se) približiti. absens. povoljno ocijeniti. mliječnih prerađevina i dr. prisvajati. v. apsidos svod) 1.) aprobatoran (lat. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. ret. med. abscindere otrgnuti. tj. progresivne paralize itd. pohvaliti. abscissa. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi.

lucija (lat. uvlačiti u se. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. upijati. razrješnica aps6lvent (lat. koji razrješava. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. absolutum) 1. apsolutna vrijednost mat. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. apsolutni broj. diplomskog ispita. kem. obuzimati. oslobođenje. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. za masu gram. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. obuzeti. 2. ograničenja) nezavisan. polukružni dijelovi crkava. neograničen. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat.: relativnost. pril. absolutum) činiti. upiti. pomilovanje apsolut v. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. fiz. progutati. završiti. npr. vrijednost bez obzira na znak + ili —. absolutus) bezuvjetnost. absolvere) neograničenost. broj. velika os eliptične putanje. čisti alkohol. apsis) arhit. v. absolutorium) razrješenje. razumijevati. fil. neprisebnost. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. relativitet apsolutoran (lat. usisavati. prvi. osloboditi od (grijeha ili krivnje). ab-solvere odriješiti) razriješiti. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. neprisustnost duha. gorka rakija apsintizam (grč. savršeno. neograničenost. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. u filozofiji religije: apsolutno biće. bezuvjetno. trošiti. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. stvar po sebi. grč. suprotno. apopsihija apsint (grč. npr. jednostavno. školu apsorbencije (lat. učiniti nešto apsolutnim. gram i sekundu. za vrijeme sekunda. samovlašće. fiz. usp. savršen. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. duh. supr. absorbentia) mn. ab-sorbere) usisati. apsinthion) med. nego samo za jednu. bez obzira na njegov obujam. uvjeta. razrješni. relativ apsolutizam (lat. apsolutno 1. absolutorius) koji oslobađa. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. neograničeno. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. apsinthion) bot. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. savršenost. samovolja. potrošiti. im. indikativ. suprotno: relativno apsolutnost (lat. fil. absolvere razriješiti) gram. neuvjetovano. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . bezuvjetan. neuvjetovanost. za vinograd i si. potpun. razrješno pismo. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. osnovni uzrok svim pojavama. Bog. neuvjetan. materijalistički: tvar). absolvere završiti. apsidiola. agr.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. ovladati. oslobođenje. mala zborna kapela. apsyhia) nesvjestica. apsolutni alkohol kem. čist. apsolutan (lat. tj.. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. rakija od pelina. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. otpusni apsolutorij (lat.

neosvrtanje apstrakt (lat. čin kojim se u želucu završava probava. spolnim odnošajima. spolne ljubavi. čista misao. abstinens) pristaša apstinencije. stvaranje pojmova. negledanje. v. taman. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. in abstracto čit. abstrusus) skriven. upijanje. čista misao. abstentio uzdržavanje) prav. mesu. suzdržavanje od alkoholnih pića. in apstrakto (lat. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). mudrovanje. abstersivus) med. usisavanje. ispiranje. abs-trahere) odvojiti.: konkretan). ono što je u mislima. okaniti se toga apstrakcija (lat. pren. apstraktan broj mat. duhana. istrošenost. fiziol. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. besmislica. nepodoban. ad apsurdum (lat. primanje u sebe (supr. nerazumljivost. odvajanje. teško razumljiv. glupost apsurdan (lat. sudare cijediti) prokuhana tekućina. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. apstraktum pro konkreto (lat. duhanu. ad absurdum čit. čistiti (ranu) apsterzija (lat. gram. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mislen. suzdržanost. metron) fiz. mesa. nejasan. pojmovno odvojeno. zamršen apsud (lat. besmislen. nepriličan. smiješan. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. abstergere brisati) prati.) u općem. viši. ispirati. opće. sredstva za vanjsko čišćenje. uvarak apsumpcija (lat.) dovesti do besmisla . potpuna zauzetost (poslom. dubokouman. čist. emisija). abstractio) log. neimenovani broj. absumptio) trošenje. trezvenjak apstinentan (lat. zatvoren.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. čist čin mišljenja. težak za razumijevanje. besmislenost. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. mislima i si. slučajno ili nebitno. teorijski. koji služi za ispiranje. usisan apstencija (lat. zamišljenost. ab od. abstinere) suzdržavati se od alkohola. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. abstractum pro concreto čit. čist pojam. abstergentia) mn. izmučenost apsurd (lat. zamišljen. rastresen.apsorpcija uzeti poslom nekoga. nerazumljiv. samo u mislima.) apsorpciometar (lat. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. stvarati misaone predodžbe. abstractum) log. med. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. posebno. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. trezven apstinirati (lat. dubok. grč. duhana. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. ne obazirati se na to. mislena imenica. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. apstinent (lat. spolnih odnošaja itd. rastresenost. apstraktna. mesa. misaoni. absorptio. absurditas) logička nemogućnost. abstersio) med. živjeti trezveno apstrahirati (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. absorptio) fiz. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. apsterzivan apstergirati (lat. abstractus) log. odvajati u mislima. absurdus) logički nemoguć. udubljenost u misli. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. abstractivum) kem. pranje. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. abstergens) med.

ukras u arapskom stilu. amfiteatar. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit.apsurdnost apsurdnost (lat.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. arapske književnosti i umjetnosti. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . arapske književnosti i dr. geol. arahnoditis arahnoditis (grč. ugledati se na Arape. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. osobito vješta tkalja iz Lidije. Akvinikum (lat. začiniti. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. arachne.) tofanska voda. arabinoza vrsta šećera. daktylos prst) med. apsurd apšmalcati (njem. sklon propasti. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. slik. arachne pauk. arachne. eidos oblik) mn. arabesco) 1. abschmalzen) zamastiti. abstreiben otjerati) kuh.) oltar. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. 1700. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. ruševan. harabi) trošan. upala paučinaste moždane opne. aranea pauk. arabicitas) bit. fantastične linije u slikarstvu. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. otrcan. arachne pauk) mn. zapržiti apterologija (grč. u umjetnosti arabotedesko (tal. arahniti arahnolog (grč. arachne) med. lat. v. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. apus. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit.) farm. usp. absurdum nemoguće) v. bubama i dr. paucima slične životinje. lithos kamen) geol. otrovna tekućina koju je navodno oko god. javna i privatna kupališta i dr. 2. vrijedne iskopine. pohaban. arachne. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit.bez noge. upotrebljavati u govoru arapske riječi. arachne) med.) kem.) aptrajbati (njem. upropašten. arahnoliti arahnitis (grč. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. govoriti arapski. zool. akva Bineli (lat. bezbojan ili žućkast mineral. ar (lat. rabatan arabeska (tal. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. karbonat vapna. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. eidos oblik) zool. osobitost i poznavanje arapskog jezika. dotrajao. pauci arahnoliti (grč. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. izraz kojim se označuje npr. kamenje s otiscima morskih zvijezda. akva tofana (tal. npr. žrtvenik arabatan (tur. arahnitis arahnoida (grč. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. npr. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. a-pteros beskrilan) zool. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. pokvaren. arachne pauk. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. appunto) trg. akva destilata (lat. v.

znanost o paucima. arahiologija aranžer (fr. Arracacia xanthorhiza) bot. preradba.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. orkestracija aratura (lat. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. Dienst služba) "radna služba". neograničeni gospodar. grč. međuprostor. izabrani sudac arbitraža (fr. srediti. e. aranea pauk. do 650. glavna. naslađivati se arak (ar. samovoljna procjena arbitralan (lat. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. priređivač aranžirati (fr. raspored. despot. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. ukusa. poravnanje. radovati se. sređivati. razmak. raizo odmaram se. izravnati. grafo pišem. r^d. lat. arranger) urediti. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. n. razdaljina.) vrsta vinove loze. arrangeur) obrađivač. uređenje. spada u skupinu semitskih jezika. presuda izabranog suda. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. v. obrada. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. fr. uživati gledajući nešto. arachne. arbitrage. aralvk) dogradnja uz kuću. rok. vremenski razmak. složiti.) mn. Arba (lat. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. glaz. pr. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. prisutni svjedok. pol. rješavanje me- . jedinica za mjeru papira arakača (lat. približan arbitrator (lat. spora- 112 arbitraža zum. prirediti. priređivati. samovoljan. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. mode i dr. n.) arbitracija (lat. izmirenje. neutemeljen. Arbeit rad. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. promatrač. spremiti.) 2. suđenje izabranim sudom. arbiter) izabrani sudac. arrangemen ^ uređitnje. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. trg. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. najutjecajnija. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. uređivati. male. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. sudac u nekom sporu. logia) zool. arcus luk) 1. mali hodnik. logia) zool. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju.arahnologija arahnologija (grč. bureau ured) ured za posredovanje rada. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. aranea.. e. vrsta jake rakije od riže. napraviti sporazum aranžman (rr.) rad na njivi. nagoditi se s vjerovnicima. Arbeit rad. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. oporavljam se) veseliti se. grč. svojevoljan.

arbitrari) procjenjivati. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. biljni otisak 113 arendar arborni (lat.) prav. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. ardassine) trg. carskog dvora u starom Rimu. trkalište u cirkusu. nasad raznovrsnog bilja. volja. arenatio) med. arbitrari) bank. samovolja. suditi. žarki. hrvač arenda (lat. ocjena. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. arbor genealogika (lat. pren.) glaz. usp. silan. tj. velika teškoća. obiteljsko stablo. odrvenjenje arborescirati (lat. shvaćanje. arena) borac u areni. u tal. mišljenje. revan ardit (tal.) prav. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala).) prav. arbor drvo. pješčana kupelj arenant (lat.) anat.) površina. arbor vite (lat. gradilište. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arhijatar arctior citatio čit. arkcijus mandatum (lat. arkato (tal. poprište. arkcior citacio (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arenacija (lat. arduus strm) strmost. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. pravo prednosti arctius mandatum čit. žestoko. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. vojsci.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. ardasse) trg. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. plah. botanički vrt arboriforman (lat. rada i si. slobodan izbor. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. arbitrium) presuda. srčano arduitet (lat. pooštrena zapovijed ardasa (fr. muka area (lat.) borilište posuto pijeskom. arrenda) zakup zemljišta.) nadliječnik svetog. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arkcijus jus (lat. smjelo. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. zažaren. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. tegoba. sud izabranog suca. osim predstavnika zavađenih strana. ardito) voj. pren.) slobodna volja. polje borbe. žustar. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. kao drvo arborikultura (lat. trg. gumno areal (lat. "životno drvo". vatren. arboriformis) koji je u obliku drveta.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat.) glaz. odrvenjavati arboretum (lat. ardens) gorući. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. vreli. bliže (ili: preče) pravo. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arborescere) pretvarati se u drvo. usijan. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja.) rodoslovno stablo. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . presuđivati kao izabrani sudac.

sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. prav. dugovi. novac argentum foliatum (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. argyrion srebro) med. slobodno mjesto. 2. staviti zabranu aretologija (grč. aretirati. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. pren. pakfong. v. zakupiti areola (lat. arrestatorium sc. pakvon argentometar (lat. eidos oblik) umjetno srebro. grč. mala šupljina između tkivnih snopića: med. naredba o uhićenju. simbol surove hrabrosti. araios rijedak. anat. gravimetar. arrerages) mn.arendator arendator (lat. tektoniki) voj. arreter) zaustaviti. argyrion. man- 114 argo datum) prav. prsten oko prsne bradavice. araios rijedak. zadržavati. metria) fiz. arresto. argyrion srebro. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. lat. logia) fil. argyrion srebro) med. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. neplaćena zakupnina. zatvoriti. obustaviti. v. bogatstvom argiroza (grč. kažnjenik. uze. arrestatio) uhićenje. zadržati. krug oko Mjeseca areometar (grč. Ares) mit. usp. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. uhititi. argentan argentan (lat. argentum srebro) 1. argirijaza argo (fr. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. hidrometar areometrija (grč. mangupski. rata i ratnih užasa arest (tal. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. metron) fiz. neplaćena kamata areražirati (fr. obustavljati. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. zatvor arestant (lat. arete vrlina. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. argirijaza argirijaza (grč. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. zaustavljati. pakvon. argentum) v. uze. mania pomama. Areios pagos) 1. rešt arestacija (lat. zapadno od Akropole u Ateni. govor određene socijalne skupine . area. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. cinka i nikla. dio etike argental (lat. astr. pakvon. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. argental.) lisnato srebro argentum vivum (lat. zatvaranje. zaostala plaćanja. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. koji pripada bogu rata Aresu. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. slitina bakra. sin Zeusa i Here. Areios Aresov. usp. 3. šatrovački govor. crven krug oko upaljenog mjesta. zatočenik. arrestum) zatvor. arrestatus) prav. argyrion) med. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. arrestans) uhićenik. bog rata. lopovski. argyrion) med. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. argentum srebro. argentum) srebro. aretirati (fr.) živo srebro. bubrega i jetara argiroida (grč. živa argirija (grč. arrestare) v. areola) malo.

uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. archaios star. ksenon argonaut (grč. više ne upotrebljava. archa kos) starinski. arch-egetes) vođa. 2. neon. neradan. redni broj 18. kripton. Argusove oči vrlo budne. nautes brodar) mit.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. Argo. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. starinski arhaizam (grč. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit.. koji obrazlaže. atomska težina 39. tj.argon argon (grč. zaključivati. vještina dokazivanja. nego je samo napravljen. Argos. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. mirisa i ukusa. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. argumentosus) bogat razlozima. zaključivanje. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. dokazni argumentator (lat. 2. arhaističan arhajski period v.) dokaz batinom. popularan dokaz. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. dokazivati. obrazloženje). dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. argumentatio) dokazivanje. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. archaios star) gram. lijen) kem. argumentum e konsenzu gencijum (lat.) log. obrazlaganje. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. špijun. otkriven 1894. uhoda. azojski period arheget (grč. npr. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. koji zaista potječe iz starog vremena. koji zaključuje. raspravljač argumentiran (lat. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. u običnom pisanju i govoru. poglavar. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. argumentum bakulinum (lat. pren. argumentari) navoditi kao dokaz. plemeniti (inertni) plin bez boje. korablja (lađa). argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. znak Ar. zaključivanja argumentativan (lat. argumentum) dokazno sredstvo. archaismos) gram. zaključivanja. Argo. tj. razlog. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. stooki div. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. element. način dokazivanja. npr. pažljive. usp.944. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. argumentator) onaj koji navodi dokaze. obrazloženje.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. sin Zeusov i Niobin. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč.) 1. dokaz. Argus) mit. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . starinski) 1. usp. lako 115 arheget razumljiv. kad netko. nautes brodar) zool. lat. koji ne potječe iz starog vremena. nemajući drugih dokaza. argos nedjelatan. veoma oprezan i savjestan čuvar.

abiogeneza arhihijerarh (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. i 640. n. archimandrites) pravosl. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. počinjem) arh. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. arche početak. arhce. grafo) opisivanje starina. prvobitno: otoci u Egejskom moru. Archiloxos) poet. prid. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. anorganske tvari. prapismo. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. praarhibiskup (grč. pr. nadbiskupija arhidakon (grč. najstariji đakon. a po drugim opet ptici. arche. žučan.(grč. episkopeo) pravosl. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. gradi- . archos. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa.nad-. spontano nastajanje života. prauzor. logia) početna znanost. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. bot. povijest stare umjetnosti. arhiepiskop arhiblast (grč. archetypon prauzorak) praslika. gonos) mn. projektant građevina. "koji zna predviđati". archos. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. e. prazametak arhidijeceza (grč. dakle "oprezni". archo. arch-hiereus) pravosl.). osobito: prvi otisak.predmetak koji u složenicama znači: glavni. archos. medomai brinem se. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. prvosvećenik. archo. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. episkopos) pravosl. tj. arche početak.arhegonije arhegonije (grč. archi-pelagos) otočje. archaiopteryx) zool. episkopos nadzornik) nadbiskup. nad. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. archo vladam. inženjer arhitekture. blastos klica. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. arche. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. archi-hierarches) pravosl. Arhimedov zakon fiz. graditelj arhitektonika (grč. diakonos sluga) pravosl. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. arche početak. staro-. episkop arhihijerarhija (grč. po nekim dijelovima sličan reptilima. n. prastvaranje. vladika. archaios. archo prednjačim. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. arheografski arheolog (grč. zametak) zool. pren. uronjeno u tekućinu. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. prvi. prid. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. e.pra-.). gignomai stvaram) biol. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. zajedljiv. prapočetak. original. visoko svećenstvo arhijerej (grč. arheološki arheopteriks (grč.

arietta) glaz. lukova glavnog crkvenog portala. ime kojim su indoeuropski (arijski. posljednja obrana arijer-garda (fr. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. graditeljstvo. za žrtveni oltar. archivolto glavni luk) arhit. archos čmar.) ovan.arhitektonski teljstvo. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. aria. pjesmica . "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. mršavost. pismohrana arhivalije (lat. povelje. zaštitna četa. način pjevanja. sušenje. arriere straga. aridus) suh. st. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. trabs greda) arhit. archos čmar. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. suhoparan ariditet (lat. građevni stil arhitrav (grč. lat. fr. odstupnica arijergarda (fr. sušnost. mršavost. načini zidanja. architekton. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz .) koji je tvrdio da Krist nije Bog. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. archo. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. neplodan. jalovost. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. neplodnost. grč. arriere-ban) voj. građevinarstvo. arriere-garde) voj. ptosis pad) med. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. koji se nalazi u arhivu. archivum. Indogermani. jalov. mršav. archivum) koji se tiče arhiva. Indoeuropljani. archon) vladar. poglavar. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. napjev. isušen. zaštitnica arijeta (tal. suša. kele kila. pren. architektonikos) građevni. pristaše i pobornici arijanizma. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. architectura) građevna umjetnost. lat. perz. archos. kila. mala arija. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. pren. Perzije i Irana sami sebe nazivali. raspored građenja. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. Ariadne) mit. ariditas) suhoća. indogermanski) stanovnici Indije. spržen. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. nego običan čovjek Arijci (sanskr. pomogla Tezeju. bruh) med. melodija Arijadna (grč. slabost aries (lat. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. dokumenti arhivist (lat. mršavljanje. znanost o sustavu arhitektonski (grč. bruh debelog crijeva arhont (grč. Arijevci. aridura) med. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. za grad Jeruzalem. rimskoj. koji radi u arhivu arhocela (grč. arija) mn. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. zaštitnica. koji pripada arhivu. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). nakon što je ubio Minotaura. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. arya.

pjevajući. v. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. e arithmetike tj. n. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. e. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. e. starogrčki zaštitnik lova i stada. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. pr. Larix europaea) bot. mania bijes. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. med. usp. med. progresija aritmetika (grč. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. osiguranje života. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio.Arijevci Arijevci (sanskr. lutrije i dr. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. pr. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr.) aritmija (grč. pr. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. e. techne) mat. arithmos broj. locheia porađanje) mn. znanost o brojevima. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. prema priči. arithmos broj. im. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. pr. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela.). arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. aristokratia) vladavina plemstva. aristarhski Aristej mit. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. aristos najbolji. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. arithmos broj. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. neskladnost. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. n. prijatelj i član aristokracije. demos narod. vladavine plemića aristokratizam (grč.) aristokracija (grč. kratos moć. logia) znanost o brojevima. arithmos broj. e.) . n.). sredstva koja pomažu porađanje. n. aristos.) glaz. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. stube. računski. pren. u obliku arije.). kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. umijeće računanja. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. Aristoteles) fil. plemićki stalež. nepravilno kretanje. Platonovog učenika. n. v. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč.e. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. ariozo (tal. plemstvo aristokrat (grč. 58. geometrijska sredina. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. arithmetikos) koji spada u računanje. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. agua) mn.

tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arc-boutant) arhit. osobito ratna flota (ovako se u XVI. arctura) med. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. coll arco čit. stup podupirač arkebuza (fr. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. npr. arkeo izdržavam) geol. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. mala ratna flota. kako se prave sredstva za uljepšavanje. laktaš arivizam (fr. arca kovčeg. arcade. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. e arktos Veliki medvjed. sanduk) 1. arcata) arhit. polukružni otvor arkadijski (grč. gusarski brod. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. dragocjenosti arkada (fr. arcanus tajanstven. arcus luk. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arkanum (lat. sjever arktura (lat. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. metron) sprava za računanje arivaža (fr. arco. relikvije i dr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija.) oružje. arrivage) pristajanje. laktaštvo arizacija (sanskr. armalis. Arkadia. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. umjetne arkade. armateur) pom. dolazak brodova u luku. gudalo. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. seoski. tajno sredstvo arkatura (fr. arcanum tajna) tajni lijek. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arma oružje) mn. pomorski razbojnik . koju je 1588. potporni poluiuk. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. mali naoružani brod. Arkadoi) mn. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. pomlađivanje itd.aritmomantija aritmomantija (grč. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). pren. u Španjolskoj: oružana sila. vlasnik gusarskog broda.) oprema. kol arko (tal. dovoz robe. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. idiličan Arkađani (grč. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. st. pastirski. naoružan trgovački brod. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. Velika kola) astr. arithmos broj. sužavanje. nadsvoden hodnik. arriver postići. arcatito) med. mit. tj. lat. tj. dovezena roba arivist (fr.)'gudalom arkosolij (lat. armadilla) pom. arcuatio) med. naivan. lat. arithmos broj. arcus luk) glaz. karijerist. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. arkadikos) koji je iz Arkadije. stanovnici Arkadije. 2. osobito carinski armalisti (mađ. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. gusar. svodna oplata arkbutan (fr. dolazak. . krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. potez gudalom.

Aaron) stariji brat Mojsijev. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". pom. navodnjavati. mala harfa. opskrbiti ratnom spremom. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. granatama. arrosage) zalijevanje. "armija nezaposlenih". 3. aroma) miris. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. ohol. lat. narukvica) okrugao. začini 120 arpeggio aromatičan (grč.) glaz. naoružanje i posada nekog broda. glaz. koji ugodno miriše. Aharon. voj. ratna sprema. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. ugodan miris eteričnih ulja. drskost. polijevanje. armare) 1. armorial. oholost. bombama. sa začinom aromatizacija (grč. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. arostija arostija (grč. trg.) glaz. Vlasi Aron (hebr. lomljenje tona kao na harfi . bezobzirnost arogantan (lat. voj. prav. prisvojiti. mnoštvo. snažiti armorijal (fr. pojačati snagu magneta pomoću željeza. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. arroser) zalijevati. armorale) poznavatelj grbova. voj. drznuti se. 3. 5. armilla grivna. fiz.armatura armatura (lat. nagrizanje kostiju arozirati (fr. ludilo. pren. arrogans) napuhan. oklopljavanje broda. staviti miris u nešto. fiz. aroma) namirisati. gord. aromatizirati (grč. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. polijevanje ulica. arrosement) zalijevanje. žena sposobna zavesti armija (lat. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. jela i dr. naknadno platiti arozman (fr. Cincari. arrogantia) napuhanost. aroma) mirisan. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. jačati. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. začiniti. navodnjavanje njiva. fr. 4. uzeti pod svoje aroma (grč. arpedžo (tal. osvježavanje. opremiti. arrodere. arpedžatura (tal. 2. arpedžato (tal. naoružati. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. u obliku koluta. uobražen. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. povećati nosivost zida željezom i cementom. mirisne tvari. "armija beskućnika" armilaran (lat. metodično bombardiranje arozija (lat. lat. doplaćivanje. grad. v. trg. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. pren. ovlažavanje. kao na harfi. polijevati. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. slaboumnost. tj. arrostema slabost) med. npr. doplatiti. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arrosio) med. prvi mađarski knez (890—907). razmetljiv.) glaz. arostema arozaža (fr. naoružanje. 2. armee) 1. bezobrazan. aroma. metodično bombardirati. arrogare) usuditi se. harfica arpeggiato čit. arma oružje. aromatica) mn. pren. arrostia) med. drzak arogirati (lat. zasuti vatrom. oružana sila. prisvajati.) voj. vojska. arpanetta) glaz.

pren. arteria. nasilnik. velika zaliha arsenijati (grč. ljutit čovjek.7112 m. arteriositas) fiziol. logia) anat. arsenikon. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč.) mn. zanat. pucanje arterije arterioskleroza (grč. arsen muški. aršyn) lakat. fagein jesti) med. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. kem. darsonvalizacija arš (tur. kem. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. arsenikon) mn. arsenikon) kem. bot. a život kratak ars mnemonica čit. arteria žila. redni broj 33. u 20. krvna žila. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria žila) koji se tiče arterija. artefactum) umjetni proizvod. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm.) vještina pamćenja arsen (grč. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč.arpikord arpikord (tal.. junak. slobodne umjetnosti. skleros tvrd) med. st. arteria) med. arteria. glavna prometna ulica u gradu i si.93. proučavanje arterija arterioreksis (grč. lat. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. arteria. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arterijalitet arteritis (grč. arteria. a svaki urup na četiri greha). umijeće. pren. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su .) umjetnost. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. arsenikon) mn. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. prijašnja ruska mjera — 0. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. element atomske težine 74. arslan. arterijska krv svijetlocrvena. posao. oksidirana krv. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. rif.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. aslan) lav. arteriozitet arterijalizacija (lat. tome rezanje) med. ars mnemonika (lat. v. arsonvalisatio) v. arteriolae) mn. bogatstvo u arterijama. grafia) anat.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. spinet ars (lat. najsitnije arterije. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arterialisatio) fiziol. proširenje arterija arterija (grč.781 m) art nouveau čit. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. soli arsenove kiseline arseniti (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. arsena. rexis pucanje) med.) umjetnost je duga. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. pren. ektasis pomicanje) med. arteria žila) anat. vita brevis (lat. fiziol. stenos tijesan) med. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. arteria. arterialitas) fiziol. znak As. upala arterija artes liberales (lat. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arteria. tal. arterijalitet (lat. prijek. ar nuvo (fr. arsenal. dijelio se na osam urupa.

giht artritizam (grč. zool. anat. ars. fr. facere činiti) tvorac. član.). prijevremenoj arteriosklerozi. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. artiste) umjetnik. osobito u varijeteu i kabareu. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. arthron zlob) med. kostobolji. artos kruh. articulare) gram. napis. glumac. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. kasnije: topovi. artos. probadanje u zglobovima. zglobni artrodeza (grč. neprirodan. karpos plod) mn. takoprstaši. neuralgiji. pathos bol) med. poglavlje. trg. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. tvorba glasova. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč.apropos kopali prve takve zdence već u 12. karkinos rak) med. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. arthron. emballo ubaciti. podos noga) mn. članak) članak. fr. umjetnik. sastavni dio nekog spisa. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. člankonošci . probadanje u zglobovima artremboleza (grč. topništvo. stvar. tvoriti glasove. "igra riječi" artizan (fr. upala zglobova. artis umjetnost) način umjetničkog. stvaralac. artistique) umjetnički. zglob. razumljivo govoriti artiljerac (fr. pyon gnoj) med. bot. ars. gnojenje zglobnih kostiju. majstor u jahanju. artisan) zanatlija. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. arthron. umetnuti) med. glumac. krušne biljke artolatrija (grč. rak u zglobu artropatija (grč. grada tijela koje je sklono debljini. gram. arthron. artro. topnik artiljerija (fr. articulus zglob. zglobobolja artropioza (grč. stilom.(grč. točka ugovora. arthron. artificialis) umjetnički. arthron. articulatio) gram. articiocco. rod vojske naoružan topovima artist (tal. arthron. pus. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. arthron zglob. roba u trgovini. bol zgloba. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. artilleur) vojnik koji rukuje topom. pren. majstor artificijalan (lat. pokretač artofag (grč. fyo stvaram) med. artista. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. daktylos prst) zool dvopapkar. odyne bol) med. artos kruh. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. osnivač. lijek) artritis (grč. začetnik. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. artichaut) bot. autor. izvještačen artikl (lat. paragraf artikulacija (lat. šećernoj bolesti. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. 122 atropodi kompozicijom i dr. predmet. astmi i dr. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). poznavatelj umjetnosti. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. arthron) med. artios usko spojen. gen. algos bol) med. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. artis umjetnost. bol zgloba. arthron. majstorski artizam (lat.

a-. napredovanje. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. Tajland. arundinosus) trskovit. mat. ateizam aseitet (lat. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. arthron. assemblee) skupština. uzdizanje. bogat trskom. zem. opće ime za kukce (insekte). kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. 3. usp.artrotomija artrotomija (grč. Singapur. prihvaćati). bez ikakvog vanjskoog poticaja. assis) 1. pauke. prav. sa zglobovima. nosos. rast ascendenti (lat. preci kao roditelji. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. Spasovo. grada zgloba. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. plaštenjaci. as. mn. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. djedovi. sabor. fr. bezvjerstvo. zemljoradnja arza (grč. ascendentes) mn. sanus. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. uzlazak. isušivanja močvarnih mjesta itd. parlament. isušenje močvarnih mjesta itd. najbolji u nekoj struci. arso zapaljen. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. postojati sam sobom) samostalnost. glaz. skia sjena) mn. trbušna vodena bolest ASDIC krat. arsis) metr. asanirati (lat. za engl. tome rezanje) med. prvak. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. askos koža) med. suprotno: descendenti ascenzija (lat. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. n. kraju ili državi. dizanje glasa. arthron zglob. npr. 2. čišćenje od zaraze. mješčićnice asciji (grč. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. astr. Filipini) asebija (grč. astr. sanus zdrav. unutarnjem nagonu. ascensio) penjanje. tj. kora od kruha.). rođaci po uzlaznoj Uniji. penjanje. Uzašašće Kristovo. uzlaženje. skup. ascendentia) prava. penjanje. askites. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. asambleja (fr. a se esse biti. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. assus pečen. uzlazna linija srodstva. obrastao trskom Arverni mn. rakove i crve arundinozan (lat. pradjedovi. cultura uzgajanje) poljoprivreda. zoon životinja) zool. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. fr. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. arthron) anat. Malezija. tj. e. ascendencija (lat. zbor. zglob artrozoa (grč. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. arvus njiva. polet. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat.). amarus gorak) kem. nadmoć. aseitas. suprotno: teza arzan (tal. naglašeni slog stope. asciscere primati. pretežnost. asebeia) bezboštvo. najjača karta. površina pečenja i dr. po sko- .

a-. asertoran asertoran (lat. prav. zemna smola. assessura) v. pohrana. sexus spol) bespolan. čepljez. a-. lat. čapljan. kastracija aselenski (grč. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. koji je bez oznake. tj. porotnik asesorat (lat. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. obamrlost. assertivus) v. pristajanje uz koga. asservare) čuvati. assensio) odobravanje. dakle. dokazivanje. paklina. sepsis trulež) med. assertio) potvrda. fil. polumrtav. asertorna. sfyxis bilo) med. sfyxis) med. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . a-. "cvijet smrti". primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. koji nema zaraznih klica. apodiktičan). sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. npr. fil. udvaranje. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. a-. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. sudsko pomoćništvo asesura (lat. assenatio) laskanje. antiseptičan aseptin (grč. aselgeia) razvratnost. asesorat aseveracija (lat. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. a-. asemos) koji nema znaka. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. dušika i sumpora. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. assessoratum) zvanje pomoćng suca. u pohranu aservirati (lat. sepsis trulež. bez satelita aselgija (grč. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asservare) čuvanje. oleum ulje) kem. potvrdan. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. tj. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. a-selenos) bez Mjeseca. a-. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. asseverare dokazivati) potvrdan. v. sepsis) kem. naši izrazi: primorski brden. prisizanje u nešto aseverativan (lat. razvrat. lat. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. pohotljivost asemičan (grč. sačuvati. ostavljanje u pohranu aservat (lat. prisega prav. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". ostaviti u pohranu asesor (lat. pohraniti. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. a-. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. bez pratitelja. problematičan. obamro asfodel (grč. koji nema spola. sexualisatio) uništenje. koji je u dubokoj nesvjestici. a-. assertorius) kojim se tvrdi. septikos) koji nije sklon truljenju.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. dokazni asfalt (grč. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. assibilatio) gram. bez obilježja asentacija (lat. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. lat. asfaltos) kem. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat.

Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. syllogismos posredni zaključak) log. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. a-. asyndesia nevezanost. neravnomjernost asimfonija (grč. neskladnost. primiti u se. bez sveza. usp. nejednakovremen.). assignatura) v. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka.) ugovor španjolskih vladara (u 16. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. nevezanost. symfonia) nesklad. syn s. prijetvornost. prilagođa• vati. ustrajnost asiento čit. assibilare) gram.. izjednačavanje. očajan. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. a-. IV. nedostatak veze u rečenicama. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. linija kojoj se približava neka krivulja. neskladnost. gram. syndeton) poet. nesposoban je. krvav. bolestan. sympatheia) nenaklonost. azinus ad liram (lat. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat.—18. assignatio) doznaka. nejednak asimetrija (grč. hiperbola ima dvije asimptote. nalog za isplatu asignant (lat. neistodoban asinus ad lyram čit. jednačenje (po zvučnosti. st. assimilatio) izjednačenje. a-. nervozan. neskladan. nedovoljno suosjećanje. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. asindetski (grč. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. tj. ali je nikad ne siječe.-grč. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. prilagoditi. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. npr. nedostatak sućuti asimptota (grč. uputnica. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. asjento (šp.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. asignacija asignirati (lat. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. jednačiti. postojanost. nejednakost. asimfoničan asimilacija (lat. syndetos nevezan) koji je bez veze. doznaka. npr. a-. izjednačavati. gram. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. a-.asibilirati asibilirati (lat. assimulatio) pretvaranje. nepoklopljiv asimulacija (lat. a-. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. pošiljatelj asignat (lat. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. grozan. symptotos koji se ne poklapa) mat. nerazmjeran. primati u se. psih. assimilare) izjednačiti. nespojenost) ret. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). a-. bez svezica asindezija (grč.. asindeton asinkroničan (grč. licemjerje asindeton (grč.: //O žene. fi- 125 asinus ad lyram ziol. glup je) . fiziol.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. ili između članova jedne rečenice. assiduitas) točnost. pr. 1790. po mjestu tvorbe glasova). chronos vrijeme) neistovremen. a-. nalog. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat.

stezanje) med. pomagač. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. udružiti. koji izaziva gađenje. askesis) pustinjaštvo. lat. spojiti. u početku s trohejom ili spondejom. nedruštven. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. socialis) nedruževan. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. pokajništvo. askaris) mn.) Buridanov magarac između dvije livade. mlađi činovnik asistirati (lat. nestezanje srca asitija (grč. systole skupljanje. asocirati se združiti se. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. odgojni askeza (grč. udružiti se asodičan (grč. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. gladovanje) post. fil. društvo. odis prezasićenost) med. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. pomoć. Asklepijadi potomci Asklepijevi. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. Asinus Buridani inter duo prata (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. bogougodnih spisa asketika (grč. asketes) pustinjak. as-odes koji osjeća gađenje. zamjenik. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. associatio) udruživanje. jezik.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. zool. assistere) pomagati nekome u poslu. člana. dječje gliste asket (grč. bogougodan. potpora. a-somatos) netjelesan . primiti za suradnika. asodična. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu.. nedostatak volje za jelom.. a-. assistentia) pomaganje. vezati. pratiti nekoga. askeo) pisac pobožnih djela. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. udruženje. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. prisutnost asistent (lat. spajanje. vezivanje. biti nazočan čemu asistolija (grč. asitia nejedenje. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. associare) pridružiti. associare združiti. vrsta klasičnog stiha. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. pustinjaštvo. pokajnik. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). kod Rimljana: Eskulap. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. asketos) pokajnički. nedostatak hrane askaride (grč. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. v. a-.Asinus Buridani. assistens) pomoćnik.

tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). prehlade i si. aspirirati (lat. opremiti asortisaža (fr. razvrat. a-. zbirka razne robe iste vrste (npr. asotia) razvratnost. pojava. aspirans) kandidat. uvlačenje u sebe. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. izgovaranje s hukom. aspirata sc. glaz. littera) gram. sperma sjeme) med. aspirator) sprava za usisavanje prašine. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. asparagos) šparoga. nepotpuna rima. n. assonantia) v. tvrdoća. bot. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. onaj koji teži za nečim (položajem. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. udisanje.. asonanca asonirati (lat. nesanica asonanca (lat. somnus san) med. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. plina ili tekućine. v. gledište. hladetina aspiracija (lat. aspermizam aspermizam (grč. čežnja aspirant (lat. asperitas) hrapavost. opskrbiti skladište robom. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspis. zla i opaka žena aspik (fr. egipatska naočarka. koji nema sjemena. aspic) kub. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. aspirare) tražiti nešto. aspera nek terent (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. assonantia) poet. aspermos) med. udisati. pr. odabrati stvari jedne prema drugima. položaj planeta promatran sa Zemlje. ventilator aspirin farm. aspermičan aspermatizam (grč. lik. knjiga). e. a-. biranje. asper ljut. sperma) v. dobar znak aspera nec terrent čit. asperifolia) mn. krutost aspermatičan (grč. aspiratio) gram. st. sisanje. odabiranje asortirati (fr. stajalište. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. sperma) med. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. želja za nečim. usisavanje. a-. v. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. lat. samoglasničko podudaranje. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. astr. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. assortissage) trg. aspidos) zool. zvanjem) aspirata (lat. sperma sjeme) med. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. usisavač. s dahom. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. reumatizma. aspectus) izgled. težiti za nečim. uvlačiti u . assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. težnja.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. rod bilja iz porodice ljiljana. zmija otrovnica. a-.asomnija asomnija (grč. grubost. neravnina. pren. neotesanost. aspermizam aspermičan (grč. pren. surovost. aspergillus) med. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. slično zvučiti asortiman (fr. a-.

makros dug. tuga. astečki jezik v. vrlo. aster zvijezda) bot. asterismus. astenična groznica živčana groznica. orao vidim. dosjetljiv govor. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. gledam) med. ret. asteizam (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. suptilan. pramajka svega živoga. grč. assai) glaz. osobina nekih vrsta tinjca koji. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. asteismos istančan. asteroides) zvjezdolik. npr. slab vid. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. slikovnog (piktograma). bacakanje teškog bolesnika. oronuo. bunilo. okamenjeni rak Astarta (Astarot. asteroeis) zvjezdast. nepostojanost. skupina zvijezda asteroidan (grč. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. astečko pismo meksičko pismo. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. gram. slabost vida. oronulost. lako zamaranje očiju aster (grč. aster zvijezda) fiz. zbog interferencije svjetlosti. astakos rak. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. utjecaji asterisk (grč. assumere primiti. dosta Assunta (lat. zvjezdani. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. nemoć. steničan afekt astenija (grč. usisavati. uzeti k sebi) slik. derivat maja-pisma. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. sjajan asteroidi (grč. duhovit govor. logia) med. astatične igle fiz. gospodarica neba i zemlje. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. nepostojan) koji nema smjera. nahuatl-jezici. astr. eidos oblik) mn. lijepa kata. astateo) nemir. slab. prijelazna antikva asteričan (grč. asthenes. asthenes) nemoćan. supr. ljubavi i rađanja astatičan (grč. tzv.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. mali. s hukom. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. profinjen ton u ophođenju. lithos kamen) geol. biljka glavočika. zvjezdan. izgovarati iz grla. s dahom. glaz. rata i mira. bez određene orijentacije. npr. aster) zviježđe. med. tisk. pun zvijezda. slabost. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). astatos nestalan. asthenes. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. npr. asti grad) gradsko ponašanje. koji potječe od slabosti. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. aster. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. u obliku zvijezde. koji potječe od zvijezda. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. psih. astheneia slabost) med. astheneia nemoć. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. vrsta slova. zvjezdice.

gradu Astrahanu) astralit (lat. astragalos) kocka. astron zviježđe. gležnjača. udar sunčanice. pr. Juno. želučane) astrafobija (grč. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. srčane. sipnja. nadzor nad kućama astma (grč.(grč. sunčanica. balio bacam) med. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. asti grad.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). svijet zvijezda. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. uprava grada. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. građevina bez stupova astinomija (grč. planetoidi asteronim (grč. eterično tijelo čovjeka. po naučavanju okultizma. asti spumante (tal. asthma) med. skočna kost. astralis) koji se tiče zvijezda. Astrea. vijenac na gornjem dijelu stupa. metron) opt. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. pseudonim asti (tal. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . a-. stigma. u obliku zvijezde. asthma) sipljivac. obruč. Ceres. usp. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. aster zvijezda. a-. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. astmatičan astmatičar (grč. pjenušac. zvjezdano nebo astro. astrobolismos. nakon svakog bacanja. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. tjelesnih osobina. astrum zvijezda. anat. fobos strah) med. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). a-. nomos zakon) upravljanje gradom. zvijezda. astragalos kocka. stigma točka) fiz. med. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. drugo. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane.. Vesta i dr. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. zemlje i pakla. u srednjem vijeku: pali anđeli. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. a-. spuma pjena) pjenušavo vino. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. asti grad. npr. teško i kratko disanje u napadajima. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. stylos stup) arhit. astron. kockanje astragalomantija (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. arhit. zvjezdani. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč.asteronim pitera. astragalos) igra kockom. izgleda da potječe od bezbrojnih. grč. zvjezdast. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. astralni svijet zvjezdani svijet. slabija nego na ostalom nebu. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. duše umrlih. koji potječe od zvijezda.

ublažavati. nespretan atehnija (grč. v. bezbožništvo. topovski pribor atelija (grč. posebice grada Atene. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. kozački harambaša. obično s činom pukovnika. odan čovjek. atanatizam ataraksija (grč. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. dizala ih i tako zaostajala. neizmjerno bogatstvo koje je 133. atavus predak) sličnost s precima. zaprežni pribor. Posejdonovom praunuku. prema prilikama. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. naslijede osobina predaka atehničan (grč. zavoljeti nešto atašman (fr. atechnikos) neiskusan. duševni mir. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. athanasia besmrtnost) v. nevještost (npr. athanasia) besmrtnost. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. to je uspjelo Hipomenu. attemperare) ublažiti. a-thanatos besmrtan. pr. nekog liječnika). attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. atheos bezbožan) bezbožnik. ateknia bezdjetnost) neplodnost. utišati. utišavati atemporirati se (lat. stanje bez strasti ataše (fr. ataraxia) fil. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). njem. neustrašivost atanatizam (grč. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč.) vrsta dramske improvizacije. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. atheos bezbožan) bezbožnost. ravnodušnost atavistički (lat. zaštitnica junaka i gradova. athambia) hrabrost. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. atelier) umjetnikova soba za rad. radionica slikara. naviknuti se na nešto. privrženik ataširati (fr. Athena) mit. božica rata. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. thaumaso čudim se. attachement) odjel. "dječak s djevojačkim licem"). atechnia) nespretnost. (kod Rimljana: Minerva) . ateleia) nesvrhovitost. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus.. attacher) dodijeliti na rad. duševno spokojstvo. ima umrijeti).atalsko blago 132 Atena pije. pren. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. neumrlost atanizam (grč. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. atanizam atanatologija (grč. a-. kipara dr. po legendi niknula iz njegove glave. divim se) nečuđenje. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. nevješt. brak bez djece atelana (lat. osobito ženskih. hetman atambija (grč. primamiti. kći Zeusova. attelage) zaprega. atemperirati (lat. besciljnost. fabula Atellana atelaža (fr. voj. n. imali su sina Partenopeja (grč.

izdati svjedodžbu.). izvršiti zločinački pokušaj. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. prezirati. pristati. attestari) potvrditi. uzor) med. ukidanje. e. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. typos oblik. zločinački napad. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. ad k. v. položaj. ather kaša. atticus) svojstven atičkom duhu. pokušaj ubojstva. nasrnuti na tuđe pravo. suptilan. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. "tatica") kralj Huna (5. a-. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. doći k obali aterman (grč a-. fr. poništavanje. ovjeriti. ublaživati) prigušivač. athetesis) odbacivanje. st. uglađen. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. v. a-. loša probava aterenizacija (lat. attentatum od attentare. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. zločin. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. uvjerenje. pokušati) protupravan napad na nečiji život. tal. tj. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. attica. držanje tijela.) atika (lat. stav. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. potvrdu. atentata krimina (lat. typos oblik. pom. svjedodžba. fr. prav. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. attentata crimina čit. a-theoretos) koji ne zna. neupućen. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. attique) arhit. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. viša škola. prijatelj Ciceronov. duhovit. dosjetljiv. potvrđivanje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. proglašenje nevažećim aticizam (grč. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. attestatum) v. uzor) neuredan. attikismos) atički način govora. imanje ili čast. n. adijaterma aterom (grč. terrain tlo. posvjedočiti. attitudine). nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. e. n. nevičan čemu ateramija (grč. attestatio) ovjeravanje. otuda: učeno društvo. spustiti se zrakoplovom na zemlju. svjedodžba. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. uvjerenje. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. attenuare umanjivati. atestat atestacija (lat. teška probava.atenej atenej (lat. Atlas) mit.) mn. ponašanje. thermaino) fiz. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. a-teramnos tvrd) med. ne poštovati. atest 133 Atlant atestirati (lat. atterrir) zrak. napasti. Atlas . nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. pismena potvrda atestat (lat. attitude. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. napadati atenuator (lat. uvjerenje. atemptare napasti.

atmijatrija atmidijatrika (grč. fiz. atmijatrika atmologija (grč. tvari iz atmosfere.: duša. oko 9000 godina prije njega. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. zapadnoafrički Atlas (grč. po grčkoj mitologiji. atmos. atmidoskop. atlanticus) gorostasan. borac. po vjerovanju starih Grka. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. atmos. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. kasnije potonuo u more Atlantik (engl.093 kg na 1 cm2. zem. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. Atlas) zem. Atlas) arhit. otuda: koji pripada zap. koji pripada atletici atlija (tur. pravo ja. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. usp. sfaira kugla) zračni omotač. skopeo) v. troposfera. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atmis para. u indijskoj fil. čovjek koji se bavi atletikom. prvi vratni pršljen. parnih kupelji. stratosfera atmosferilije (lat. trg. lijepo i pravilno razvijen. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. velik i snažan. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . Atlantis) legendarni otok koji se. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. koji ima osobine atleta. duša. iatreia liječenje) med. v. atmos para. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. širine 45° na 1 cm2. športska grana. divovski. metron) v. logia) znanost o isparavanju. pren. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. liječenje pomoću pare. atmos. atmometar atmidoskop (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmidijatrija. načelo svijeta atmidijatrija (grč. anat. atmidometar atmijatrija (grč. nazvan po divu Atlasu koji. atmis para. osobito na olimpijskim i drugim igrama. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. v. Africi. liječenje inhalacijom. atmos. prema Platonu. at atlotet (grč. veoma snažan. životni dah. nalazio u Atlantskom oceanu. što iznosi oko 1. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta.) dah. atmoskop. atmis. iatreia) med. sfaira. atmosfaerillia) mn. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. sfaira. atmos. atmis para. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. atmidometar atmosfera (grč.atlanti atlanti (grč. duša svijeta. atli) konjanik. atmis. iatreia liječenje) med. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. Atlas) mit. pren. sjajna svilena tkanina atlet (grč. koji pripada planini Atlasu. ozračje. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. atmidijatrija atmidometar (grč. div koji. hrvač. zračna tijela atmosferografija (grč. atmidos para. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. usp. Atlantic) Atlantski ocean.

atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. nenaglašenost atonon (grč. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. atomos. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. nepriličan. malaksao. žućkasti kristali gorka okusa. fil. atto di cadenza čit. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. razdvajati na sitne dijelove. usp. završetak glazbenog djela kadencom. upotrebljava se kod bolesti zglobova. atolmia) strašljivost. atocia) mn. mlitavost. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atokos) med. facere činiti) med. pren. reumatizma i dr. nedjeljiv atomvolum (grč. neobičan atopija (grč. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. atonia) bezglasnost. med. o najsitnijim djelićima . atomos) koji se tiče atoma. fenil-kinolin-karbonska kiselina. veoma sitan. slabost tijela. čin. bojažljivost. lat. atomos) fiz. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. atomos nedjeljiv) pren. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. nesposobnost rađanja. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. uspavljivanje atonija (grč. klonuo. najsitniji djelić nečega. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. elektricitet ato (tal. elemenata za koji se sve do početka XX. atonos) bezglasan. najmanji djelić kem. Athos) gora na poluotoku Halkidici. usp.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. lat. klonulost. kukavičluk atom (grč. atomos) fil. gram. neotrovan atoli (malaj. gram. tj. pojava. atopos) koji nije na pravom mjestu. volumen obujam) fiz. nenaglašena riječ atopičan (grč. atomos nedjeljiv) 1. 2. veoma sićušna stvar atomističar (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se.) glaz. umoran. ato di kadenca (tal. nepriličnost. malaksalost. slab. a-. kreću oko njega. v. st. atmosferski elektricitet v. atopia) nepristojnost. med.) geol. atonos olabavljen. razdvajanje na sitne dijelove. neplodnost atocije (lat. osobito djela za pjevanje atocija (grč. proturječnost Atos (grč. neutrona. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. omlitavljenje. atoksičan (grč. atom atomologija (grč. nenaglašen atonifikacija (grč. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. znanost o atomima. alfa-čestica i dr. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. atomos nedjeljiv) pren. atto) kaz. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atonon) gram. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atomos) fiz. mlitav. mislilo da je nedjeljiv. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. atom atomizam (grč. pren.

užas. atremeo ne dršćem.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. mir. slabljenje. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. melemi (npr. fil. prividno kajanje. ojedenost kože. atra tamna. mršavost) zbog slabe prehrane. atremia nepokretnost. attributum. atremes koji ne dršće. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. atrocitas) grozota. thrix dlaka. sredstva za izvlačenje. supr. atrabilitas) med. attribuere pridavati. primamljivati atrakcija (lat. žutica atrahencije (lat. med. prednji dio hrama. atropos) kem. odlučnost atremograf (grč. a-. med.: repulzivan atraktoran (lat. kosa) med. ojedanje. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. pripisivanje. attractibilitas) privlačnost. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. slab. atropos neotklonljiv. a-. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. tresis bušenje) med. unuk Tantalov. oznaka. atrofija kod dojenčadi. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. oblježje. dodan atricija (lat. n. zabava. uzajamno privlačenje. attritio) med. bilis žuč. attractivus) privlačan. surovost. očnih i spazmodičnih bolesti) . po Spinozi) atributivan (lat. pretklijetka atrium mortis (lat. miran) miran. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. znamenitost. primamljivost atraktivan (lat. nedostatak prirodnog otrova. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. privlačan predmet. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. attractio privlačenje) privlačnost. sasušivanje atropa (grč. nemilost atrofičan (grč. pripisivati) svojstvo. a-. suh. djelokrug. Atreus) mikenski kralj. velebilje (veoma otrovna biljka). strogost. koji se ne koleba atremija (grč. crna. tih. pravo atribut (lat. trajna osobina nečega. pr.) atrabilitet (lat. attrahentia) med. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. attrahere) privlačiti. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. e. atrium mortis) predsoblje smrti. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. usp. strahota. trenje. ne uzrujavam se. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. astmatičnih. usp. nepokretan. brat Tijestov. neizbježan) bot. zanimljivost. dvorana za primanje posjetitelja. osušen atrofija (grč. atrofija atrezija (grč. stvar koja privlači. privlačna sila. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. a-. pridjev. čvrstina. sušenje. kopnjenje. nepomičan. mjerodavnost. bitna. mršav. mir. trofe hrana) zakržljao. srčana pretkomora. neustrašivost) mirnoća. trefo hranim) med. primamljiv. 136 atropin znak. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. sin Pelopov. kakvoća. beladona atropin (grč. a-. pouzdanost. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. attractorius) privlačan Atrej (grč. attributivus) pridjevan. pridavanje. gram.

prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat.) prav. slušalica za gluhe audijencija (lat. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat.) glaz. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. hrabrost audiatur et altera pars (lat. audire čuti. audire slušati. auditor slušatelj. srčano. audire čuti. smjelo. hrabro audacem fortuna juvat (lat.) prav. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. audire čuti. grč. čuti. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. audio čujem. auktor delikti (lat. zasjedanje. učionica. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. sudnica. prav. uz plaćanje gotovinom au pair čit. ročište audimutizam (lat.) posl. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. o per (fr. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auffallen upasti) upadljiv. slušati.) prijeđi. kričav . čujni. aukcionis lege (lat. 1858—1929) auf (njem. koji upada u oči. auktoritate kuratoris (lat. npr. opernog pevača. grč. proba glumca. suparnička strana. slušatelji auditus (lat. počinitelj kaznenog djela. auditorium) slušaonica. saslušanje. glaz. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. smjelost. audacitas) srčanost. svirača i dr. sonometar audiometrija (lat. na. napadan. probno pjevanje. posebice djevojke.) po onome što se čulo. auditivni tip psih. auditio) slušanje. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. audire čuti. tj. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. fone glas) med. slušni. auditivan (lat. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. licitiranjem auctor delicti čit. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati.) doviđenja! auctionis lege čit. probno sviranje. de auditu (lat.) trg. audientia) službeni prijam. o revoar (fr. grč.au comptant au comptant čit. audire čuti.) neka se čuje i druga.) putem javne prodaje. audire čuti. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. metron) med. sudska sjednica. auditus sluh) osjetilo sluha. audače (tal. metron) med. vojni sudac. mutus nijem) med. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. slušatelj auditorij (lat. saslušavanje. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat.) izraz za osobe. o kontan (fr.

pren. auguralan augurirati (lat. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. posvećen. auctio) trg. počasno ime rimskih careva. zraka) min. auguralis. povećati. pretkazivački. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. fr.) svet. augmentirati augit (grč. augmentum) povećanje. auge sjaj. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. predmetak pomoću kojega se. e. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. e. povećavati. augur. tumač znakova auguralan (lat. javna prodaja. povišica. prorok. aufhenger (njem. npr. dodavanje. postaviti stol za ručak. augural). naučavanje o milosti sljedbenika sv. proročki. naslućivati. Aufschnitt) narezak. osmi mjesec u godini. blijedozelen dragi kamen. gatalac. 138 aukcionator pojačati. umnožavati. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. slutiti. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . augmentatio) umnoženje. večeru i si. med. porast. dodatak. broju i glasanju ptica. uvećavanje. gram. dodavati. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. Heraklo očistio za jedan dan. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. do 14. n. predviđanje. uzvišen. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodati. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. august(us) (lat. kralj u Elidi čiju je staju. Augeias) mit. željeza i vapna. npr. auflegen položiti. aufhangen objesiti) klinčanica. vješalica. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. 2. umnožavanje. povisivati. kolovoz. auguriozan augurij (lat. mjesec žetve. augustus uzvišen) 1. pretkazivati august (lat. umnožavanje. aufdecken otkriti) prostrijeti. pretkazivač. otprilike. pojačanje. 31. znak. Mass mjera) mjera odoka. cijenu. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. zove se i tirkiz augment (lat. pojačavanje.aufdekati aufdekati (njem. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. licitiranje aukcionator (lat. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. sastoji se od silicija. pojačavati. auguriosus) v. predznak auguriozan (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. n. augere) v. carski augustinijanizam teol. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. uvećanje. Auge oko. pr. npr. tvore prošla vremena. povećanje augmentativ (lat. augirati augnmas (njem. naprava za vješanje odijela. dodatak. veličanstven (pridjev rimskih cezara). augmentativum) gram. magnezija.

znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. auriformis) uhast. žličica za uho auriskop (lat. auxano umnožavam. u obliku uha. auxano povećavam. auxesis) ret. auris uho. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. pathos nesreća. pren. zborno mjesto. držati licitaciju. slava.) svijetli vijenac. auctionari) trg. aula dvorana) dvorjanstvo. aurum zlato. kao uho auriga (lat. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. med. aurarius) koji se tiče zlata.) aura (grč. auri sakra fames (lat.) životna snaga. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. Aurora) mit. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auriscalpium) med. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auksano rastem. n. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. laskanje. aurea mediokritas (lat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. aureatus) zlatan. svečana dvorana sveučilišta. aulos. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. mirisan. nevolja. anat. krug oko glave svetaca. vanjsko uho.) zlatna sredina aureatan (lat. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. auctoritativus) v. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. aurum. životni dah auraran (lat. ulagivanje aulodija (grč. ušni aurin (lat.) kočijaš. skopeo) med.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. pjevanje) glaz. sjaj. ode pjesma.) prokleta žeđ za novcem. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom.e. auratura) pozlata. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. astr. aula odn. javno prodavati. predvorje. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. zlo. aurum zlato) kem. aukso. auksano rastem. aule. auricula) uška. grč. autor auktoritativan (lat. ode pjesma) glaz. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. auksilijarne trupe pomoćne trupe.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. dvorski život i običaji. odličan aureola (lat. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. aula) dvorište. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. ugodan povjetarac aura popularis (lat. lat. auxiliaris) pomoćni. velik ugled auri sacra fames čit. metron) opt. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. auctor) v. prostrana dvorana. ušna školjka aurikularan (od lat. zlatni auratura (lat. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. aukso. aura) ugodan zrak. aulos frula. posebno biljaka aukseza (grč. auris) liječnik za uši Aurora (lat. autoritativan aula (grč. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. pigmentum) min. proučavanje pjevanja uz pratnju frule .

sretan početak. nešto veliko. aus iz) žarg. zaštita. grč. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. apsolutizam autarkija (grč. aut Cezar. Ausschuss) bezvrijedne stvari. aurora muzis amika (lat. grč. početnik. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . tj. pristaša Austrije austrofobija (lat. pokrovitelj auspicij (lat. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. archo vladam) samovladar. gotovo.) jug australan (lat. otpad aut (engl. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. Aušvic (njem. augur. stetoskopa auskultant (lat. zadovoljstvo samim sobom. suškovina Auschwitz čit. autarkeia) dovoljnost samom sebi.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. aut nihil (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. apsolutist autarhija (grč. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. sub auspiciis (lat. auscultatio) med. aut nihil čit. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. pomoćni sudac bez prava glasa. australis) južni.) zlato aus (njem. samodržac. sreća. aussen vani.) ili-ili autadija (grč. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. authadeia) samodopadanje. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. ono što treba odbaciti. samostalnost. "tko rano rani. ausbord (njem. med. Austria. auscultans) slušatelj. prisluškivati. pren. predznak. zlatan aurum (lat. zaštitnik. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. out) šport. okrilje. znak. istok aurora musis amica čit. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auspicium.) ili biti Cezar. ili ne biti ništa aut-aut (lat. dvije sreće grabi" aurozan (lat. auskultant auskultirati (lat. auscultator) v. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć.) zora. vlast. st. moć. avispicium. pod zaštitom. autos. sudski pripravnik. vrhovna uprava i zapovjedništvo. auster južni vjetar. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. auskultator auskultator (lat. uživanje u samom sebi. pomoćni radnik auskultacija (lat. autos. svršeno. proricati auster (lat. samodrštvo. jutarnje rumenilo. izvanbrodski motor ausbruh (njem. auscultare) slušati. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. despot. filos) prijatelj. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem.) zora je prijateljica muza. tj. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat.) pod okriljem. neovisnost o aurora (lat. aurum) koji u sebi sadrži zlato. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. samotok. prošlo je i si.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. archo vladam) samovlada.

vjerodostojan autentičnost (grč. lat. originalni spis ili dokument autentike (lat. uobičajena kratica za automobil auto. prav. autos. izvršenje inkvizicijske presude. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). determinare opredijeliti. odrediti) fil. pisac autobiografije autobiografija (grč. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . autos engl. digestio probava) fiziol. didasko učim. autos. autos. lat. actus fidei) heretički sud. prav. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. izvornost. istinit. grafo) vlastiti životopis. tj. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. authentikos) zakonit. emera) med. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. emera dan) med. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. omnibus svima) automobil-omnibus. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. autodefe autodefe (šp. svečano spaljivanje heretika. bios život. autos. pravovaljan. autos. bezbožnika. authenticum) izvorno djelo.autemeran vanjskim stvarima. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos eng. ovjeriti autentik (lat. autentik autizam (grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. fr. v. osobnosti i ideje autodidakt (grč. facere) potvrditi. trg. prvobitni. naučavanje o samodeterminaciji. bez uvoza sa strane. autos. authentikos) istinitost. pravovaljanost. lat. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. goal) šport. lat. autos) 2. autodafe autodeterminizam (grč. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. autobusima. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. putem razumne volje. omnibus autodafe (port. izvorni. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. autos. original. authentikos pouzdan. autos. bios. pravi. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. samoauto-dres (grč. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. authentica) mn. auto-de-fe) v. vlastita biografija. autos) psih. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. samoprobava. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autos) 1. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. fil. autos sam. usp. autos. istodnevni.(grč. auto-da-fe. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. vjerodostojnost autentificirati (grč. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. kamionima autoanaliza (grč. lat.

min. tj. sam sobom autodrom (grč. koji radi sam od sebe. gnosis) samoispitivanje. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. dromos put) automobilsko trkalište. autos. autos. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . ljubav prema samom sebi. fagein jesti) med. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. autogramma) v. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. samonikao. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. filia naklonost. v. alogen autognozija (grč. starosjedilaštvo. autos. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. umnožiti. fysis priroda. auto-chthonos) urođen. supr. autos. autos. stijena). pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. samobitnost autoinfekcija (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. autograf autohipnoza (grč. samoliječenje autofonija (grč. autos. autos. starosjedilački. svojeručan potpis. anorganske tvari. autogram autografija (grč. hipnoza autohirija (grč. infectio zaraza) med. urođenički. auto-chthon) prastanovnik. starosjedilac. toxikon lat. samoubojstvo autohton (grč. autos. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. gennao rađam) fiziol. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. samooplođivanje kod biljaka.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. jedenje samog sebe. med. grafikos) svojeručan. autos. samobitan autohtonija (grč. therapeia) med. ljubav) samoljublje. naprava za umnožavanje rukopisa. autos. usp. fone glas) 2. dynamikos moćan. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. autografskog crnila autogram (grč. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. fonos ubojstvo) 1. urođenik autohtoni (grč. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. urođeništvo. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. umnožavati autografomanija (grč. grafo. auto-chthon) prastanovništvo. lat. autos. gamia) bot. samoniklost. autos. gignomai rađam) biol. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. samooprašivanje autogen (grč. autos. autos. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. koji se sam porađa. autos. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. jak) koji djeluje sam od sebe. pomoću tzv. svojeručno napisan. eros ljubav) psih. autos. in) med. autohirija autogamija (grč. izrađen putem kopiranja. autos.

nezavisnost od drugih. npr. nezavisan. logia) ret. automatski pokreti psih. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. lithos kamen. učiniti da netko radi kao automat. mobilis pokretan. lišiti samoradnje automatograf (grč. samovladar. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. kefale glava) samostalan. autos. kratos) v. samoozljeda. autos. maomai tražiti. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. žuditi) fiz. sag. lat. odnos prema samom sebi. sprava koja. autos. temno režem) med. ocjenjivanje samoga sebe. med. kratos neograničena vladavina. kata-lyo odriješim) kem. puška. autos. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autokratizam autokrat (grč. autos sam. ocjenjivanje vlastitih spisa. autos engl. knipsen pucketati) fot. fr. osakaćenje. njem. automatiser) pretvoriti u stroj. vladanje sobom. autos. vaga. "samonadzor" autokracija (grč. kišobran. lat. makinalan. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. maomai.. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. samostalnost automahija (grč. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. tj. autos. autos. tj. tal. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. onaj koji liči na stvar. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. za razliku od slikovitog. autos. tako reći. pren. kefale) samostalnost. clavis) fiz. autos. vladanje samim sobom. koji sam od sebe radi. grafo) psih. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. autos. samodržački autokritika (grč. sustav apsolutističke vladavine. autos. automatos koji se kreće sam od sebe.autokar 143 automobil autokar (grč. biće koje nema duše. naprava za sterilizaciju lijekova. autos. postupaka autolezija (autos sam. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. kratos vlast. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. therapeia) med. Papinov lonac autoknips (grč. djela. haima krv. laesio povreda) samoosakaćenje. automatos) samopokretan. kratos) neograničen u vladanju. nož. glupan. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. sam svoj autokefalnost (grč. autos. pokretljiv) vozilo koje se sa- . samokret. autos. za čovjeka. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. kem. mehanički.. stvarni govor. kritike) samokritika. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. fil. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. samodrštvo. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. autos sam. kirurških instrumenata i dr. autos. moć) samodržac.

priznat stručnjak autorizacija (lat. autopatheia) vlastiti osjećaj. zakonita vlast. fil. autoriser) ovlastiti. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. samostalnost. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . pascho iskusim. odobravanje autorizirati (lat. auctor tvorac.: heteronomija) autonomist (grč. vlastitim očima. autonomos) samoupravni. nafta ili elektricitet. autos. usp. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. samogledanje. viđenje) 1. med. autos. zakon koji je na snazi. auteur) pisac. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. lat. auto automobilist (grč. nyktos noć. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. slika. 2. 2. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. med. ugled. čak i kad su pogrešna. autoptes) pril. v. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. na osnovi osobnog promatranja. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. nyx. nomos) pristaša samouprave. tvorac nekog književnog. morfogeneza autoniktobatija (grč. auctor. priznata veličina (u nekoj struci). mjerodavan. ugledan. mobilis) šport. autonomia. nomos zakon) samozakonodavstvo. fr. autorsko pravo isključivo pravo književnika. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. začetnik. politička nezavisnost. lat. antos. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. plasso oblikujem) med. auto. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. autoptes) očevidac autoptički (grč. fr. fr. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autos. autorisation) ovlaštenje. nadmoćnost (duhovna. moralna. putem otvaranja i pregleda leša (usp. autos. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). samostalan. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. pravna). ovlaštivanje. fr. autorite) 1. tj. mobilis) onaj koji vozi automobil. umjetnika. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. na osnovi viđenja svojim očima. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. znanstvenika. morfe oblik) biol. opunomoćiti. pronalazač. autos. tvorac. odobrenje. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. opsis gledanje. baino idem) med. auctor tvorac. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. portrait slika osobe) umj. autos sam. auktor autoritativan (lat. usp. pregled. takve su npr. autopsija) autor (lat. znanstvenog ili umjetničkog djela. koji izrađuje automobile. autosomnambulizam autonoman (grč. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. auctoritas ugled. slobodan. augere. autos. motorni čamac. autos.automobilist mo kreće. fr. osobno promatranje. samouprava. utjecaj. odobriti. osobno iskustvo autoplastika (grč. auctor.

autos. kod upale plućne opne itd. autos. rotatio okretanje) samookretanje. npr. autos. autos. autos. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. somnus san. njegov glavni dio je poseban vodoravni . kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autos sam. lat. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. autos. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. autogyre) zrak. novija faksimilna izdanja. utjecanje na samoga sebe. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autos. ambulare hodam) med. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. neuvjetovanost autoterapija (grč. autos. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. psih. autotrofne biljke bot. autoshedijastički (grč. autopsija autosomnambulizam (grč. skopeo gledam) v.: alomorfija. trofe hrana) biol. autoniktobatija autostabilnost (grč. autos tal. trofe hrana) koji sam sebe hrani. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. neograničenost. lat. fr. stjecanje pogrešnog. auto-teles nezavisan) samostalnost. theos bog) obožavanje samoga sebe. vaccina) med. improvizirano autoskopija (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. lat. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. okretanje krila oko vertikalne osi. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. trausfusio pretok) med. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. npr. prvi otisak autotipija (grč. je to rekao". Pitagora. lat. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč.autorotacija autorotacija (grč. autos. therapeia liječenje) med. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. tj. autos lat. heterotrofija autovakcina (grč. autos. suggerere savjetovati. gyros krug. therapeia lat. serum) med. pod heterotrofan autotrofija (grč. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. autos efa) "on. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. nepomičan) fiz. lat. npr. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. supr. autos. na brzu ruku. autos. autorotacija krila zrak. autos lat. autos. v. autos. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. stabilis čvrst. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč.

dati (ili: uzeti) predujam. Ave. arhit. predstraža.autsajder 146 Ave. avance) predujam. osobito izići u stroju iz vojarne. izazvali seobu Huna. aventurier) pustolov. smion. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. prethodnica. prema Auzonu. avant naprijed. ali nitko ne misli da će pobijediti. outsider) onaj koji je izvan čega. Obri avatar mit. ostavljen sreći ili slučaju. avaliste) trg. tal. aventure) sklonost avanturi. trg. predujmljivati avanzman (fr. arhit. aventure. prevagu: voj. isplata unaprijed. napredovanje u službi. lovac na sreću avanturistički (fr. bilo u životinju ave (lat. aventureux) pustolovan. izlaženje u susret avant midi čit. poniženje. st. potpisnik. avancer) napredovati. ispust.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. aval) trg. adventura. avantegeur) onaj koji ima prednost. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. avant-corps) voj. avanie. nadmoć. istaknuti dio kuće. prednost avantažer (fr. pren. koji stavlja sve na kocku. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. zaštitnik Tibeta. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. korist. Alana i Slavena. avania) uvreda. izbočenje. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. koji je po strani. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. adventura) pustolovina. u športu: onaj koji se natječe. bujica. prvi korak. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . sva sila avalirati (fr. unaprijediti. izmarširati u skupini. avanguardia prethodnica) u Italiji. prevaga. paradno i si. poći (obično u skupinama). ausriicken) izići. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. promaknuće. usp.) prije podne. avant-garde. istaknuti dio građevine avans (fr. mlakonja Auzonija (lat. Maria (lat. smanjivanje dobitka. unaprjeđivati. sramota. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. avan midi (fr. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. garde straža) voj. Maria "zdravo. prednost. krenuti. onaj koji je daleko od čega. biti unaprijeđen. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. prethodnica. avantage) dobitak. aval (fr. mjenično jamstvo. ante meridiem avantaža (fr. mongolski nomadi koji su u 6. lat. neupućen čovjek. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. predujmiti. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. pokušaj. napredovanje. bučno. avancement) unapređenje. izvidnica. plaćanje unaprijed Avari mn. ići naprijed. iznuđivanje novca. isplata unaprijed. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. napredak.) zdravo! Ave. drzak. fr. odvažan. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl.

tal. fone glas) zrak. tj. lice (kovanog novca). avis ptica) plovidba zrakom. tal. avenue) pristup. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. avitum bonum (lat. gnušanje. večernje zvonjenje u Kat. lik. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. avis ptica. pohlepan. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. grč. grč. iznos) trg. aviaticus. bios život. grč. gramzljiv. obiteljsko imanje avivirati (fr. aviver) oživiti. drvored. quantum količina. avis ptica) zrakoplov. avis ptica. osvježiti boje . aversio) odvratnost. avilir. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. djedovsko. aeroplan avional (fr. kavez za ptice. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. avidus) lakom. pelagra. summa svota) trg.) u kojem su pape stolovale u fr. v. sablast. a. i odriče besmrtnost duše. lat. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. cultura uzgoj) gajenje ptica. amine od am (monia) + -ine. avizacio de peijurio vitando (lat. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. fil. žudan. afet) strašilo. capio hvatam.bez. adversus okrenut prema.avenija jući joj da će roditi Isusa. med. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. (papa Grgur IX. aviation.) prav. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. lat. proždrljiv avijacija (fr. naprava za letenje teža od zraka. beriberi. utvara. pilot 147 avivirati avikultura (lat. avion. gradu Avignonu. mržnja. zračna flota avijarij (lat. stara kršćanska molitva. prilaz. zrakoplovstvo. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur.) prav. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. aversus licem okrenut od. glava. nosos bolest) mn. željan. ret. lat. grč. odoka averzionalna suma (lat. vita život. uzgoj životinja avilirati (fr.. letač. avverso) num.) do 1376. st. engleska bolest i dr. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. lat. avis ptica. suprotno: revers averzija (lat. (papa Klement V. aviateur) zrakoplovac. aviarium) ptičnjak. sprijeda. staza. fr. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. avis ptica. crkvi avenija (fr. skorbut. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. oživljavati. vrsta majmuna aviceptologija (lat. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. vilis jeftin) trg. suma novca kojom se plaća poprijeko. avion. krletka avijatičar (lat..

kićenost. neobuzdan čovjek azil (grč. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. aviser) izvijestiti. neka se traže spisi. avocatio) opozivanje. akti avocirati (lat. knjigama: potraživanje. obavještavati. avisare. periodos) geol. utočište. odazivati. Asia. avocentur akta (lat. a-. nezauzetost azijanizam ret. v.aviza 148 azoogenija aviza (tal. tal. aktiva avocentur acta čit. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. suparnici su im bili vani. a-. avocere) odazvati. slabljenje azoogenija (grč. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. zyme kvasac. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. prav. avizna lađa. stvoren u maloazijskoj Joniji. obavijestiti. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. visus gledanje. mit. pogled) trg. javiti. azab. fr.. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. avulsio) med. prav. ići prema) astr. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. inače služi. tzv. zastora u kazalištima i dr. avviso. a-sbestos neugasiv) min. avoir. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . bombastičnost. koje su pobjedili azigija (grč. patetičnost Azijat (lat. vrsta nesagorljivog minerala. dynamis snaga. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. a-zoon. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. opozivati. opozvati. a. sloboda. divljak. pribježište. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. neudanost. nedostatak snage za život. a-sylos neopljačkan. u francuskim trg. zoon živo biće. i za izolaciju azeotropija grč. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. ali najčešće ima pejorativno značenje. ad za. javljati avizo (tal. i 2. samatha ići k. Božja kazna azbest (grč. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. a sjedište im je Asgard). zygon jaram) neoženjenost. Asianus) stanovnik Azije. habere imati) kao imenica. sila) med. a-zoon. tražiti da se nešto pošalje. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. azap) muka. tal. izvidnički brod. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. mn. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. odazivanje. avvisare. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. gignomai nastajem. izvještavati. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. lat.syle) sigurno sklonište. avere. najstarije razdoblje Zemljine kore. spisi avokacija (lat.) prav. vađenje zuba. kao loš vodič topline. skandinavski bogovi nebesnici. patnja. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. npr. magnezijev silikat vlaknastog sastava. antički govornički stil. nedodirljiv. lat. imao je dvije karakteristike: 1. aviza avoar (fr. a-.

akcije ažio-konto (fr. aždaha) zmaj. Nica. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. trgovanje novcem. plava boja neba. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. namještanje. zoo živim. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. agioter) špekulirati vrijednosnicama. rednog broja 7. pomicanje. agio) trg. karbonat bakra Ažurna obala (fr. vrijednosnica i si. ažiotaža (fr. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). azotos. Cannes. neke dionice. neman u obliku krilatog guštera. haima krv) med. azotos.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. lapis lazuli) plavetnilo. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. tj. a jour) točan i brz u poslu. azzurro.008. agiotage) špekulacija. vrijednosnicama. prilagođavanje mjere. azur. a-. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. može imati i više glava ažio (fr. plav mineral. nebesko plavetnilo azuri mn. doplata. St. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. dušik. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. sperma sjeme) med. tal. azotos. vrijednosnica i si. od nominalne vrijednosti. element atomske težine 14. lazhward. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. nastavak -ites) min. ajour) praviti otvore. Tropez. dionicama i si. veća vrijednost neke vrste novca. agio-conto) trg. Marseille) aždaja (tur. višak. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. dotjerivanje ažur (fr. azotos. pers.) po talmudu anđeo smrti. a-zoon. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. npr. ažioter (fr. urein mokriti) med. znak N. izrađivati šupljikavi vez . grč. azur.

background pozadina. toranj građen u Babilonu. bakterije koje imaju oblik štapića.) nered. čuvarica djece bacili (lat. štapić) med. četka badminton čit. zvučna kulisa. fobos strah) med. zbrka. pren.) indijska titula. dojenče.) dadilja. djetešce. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). vrenja maslačne kiseline i dr. Ali-baba). pr. baden kupati. ali prazan razgovor badižon (fr. Kaldeja. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. tonzile badinaža (fr. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. očevina.) velik broj porođaja. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). babilonski toranj prema Bibliji. beibi (engl. nered. trebao je doprijeti do neba. zbrka. beibibum (engl. dodiru nekog predmeta. bekgraund (engl. metež. i 6. beba. vapna i bizmutova klorida. bacillum štapić. ozvučenje događaja na pozornici (npr. vožnji javnim prijevozom i dr. sastavljena od boje. punac. med. novorođenče. kratica za element bor B log. bedminton (engl. tetanusa. draga djevojka babyboom čit. e. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. jezgra je jestiva. lakrdija. n. šaljiv. st. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr.B B. tast. dizenterije. kaos. bacillus prutić. podloga) glaz. badinage) šala. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. izazivači tifusa. kit što ga upotrebljavaju kipari. kratica za barij baba (tur. zabuna. bacilofobija (lat. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz.) otac. beibisiter (engl.) background čit. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. pren. bezbožnost.) bot. razvrat Babilon stari grad u Aziji. grč. očinstvo. ženina obitelj babel (hebr.) omiljeni češki narodni ples. očuh.) malo dijete. u radio-dramama) badecimer (njem. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. drvo i plod iz porodice ruža. piše se iza imena (npr. otmjen.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. češka brza mazurka babu (ind. . kratica basso B kem. izopačenost. mandule. upotrebljava se i u medicini. gospodar.

Ugandi. diskusija bahur (hebr. omalovažavati. plesačice na službi u ind. bagatella) sitnica. buhara. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. presvučen kožama bajla (tal. bahio) zaljev. tričarija.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. Burundiju. bagana janje) janjeća kožica s krznom. bagatelle. grimiz. tamnica. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. bagasse) trop šećerne trske. mulja bagra (rus. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. malenkost. nebesko kamenje. njegovati dijete. vrsta istočnoindijskih. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. Tanzaniji) bain-marie čit. vrsta malih rubaca bajbok (njem. vaditi pijesak iz rijeke. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. šljiva. bigar bahija (šp. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr.19). baganac bagasa (fr. bajaccio) lakrdijaš. rasprava. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. bagger) jaružalo. bagger) jaružati. maslina i dr. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. bahys) govor. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. kukac. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. po čemu je i nazvana bager (niz. tal. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. ponekad su i javne žene. peronospora. bagage) prtljaga. čistiti riječno korito od pijeska. bailadeira) mn. bei Wache pod stražom) zatvor. baft) trg. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. pjestovati . kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. bagata) v.) kuh. bei kod. a može se igrati na svakom terenu. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. plamenjača. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. pagat bagatela (fr. slične bagdadskim šalovima. hramovima (ind. trop od grožđa. vrsta morske ribe. insekt bagana (tur. Boot čamac) pomoćni čamac. šaljivac. betilije bajaco (tal. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal.) kornjačin oklop. harlekin. balia) dadiljati. dadilja. javne plesačice i pjevačice u Indiji. pajac bajadere (port. baithylia. niska cijena. balia) dojilja. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. bagat (tal. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. polemika. čamac za spašavanje bajdaki (rus. žulj na nozi. kanala i si. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. potcjenjivati. baidaki) mn. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. bethel) mn. v. bajbokana bajbot (njem. sem. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. ološ. ben-mari (fr.

lola baklaža (fr. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. Backfisch pržena riba). Bakchos. tovar bakalaureat (lat. koliba bajuneta (fr. pjesnika G. bacchans) mn. šiparica bakhej (grč. mlada djevojka. Bacco Bahus. bokkancs) vrsta teške. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. baccala) zool. jagoda baka (njem. grč. vinopija. baccana) obična krčma bakanalije (lat. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. pijanac.. bacciformis) u obliku bobice. magisteriju i doktoratu. Bacchanalia) mn. Bakchos) mit. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. Wachter) stražar. zalisci. Bacchanalia) mn. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. zublja. živi u iz sjevernim morima. raskalašena. bobica. kolac premazan smolom. pijanke. burno veselje bakanalije (lat. jagodičast bakenbart (njem. baclage) pom. razvratna pijanka. kod. treska. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. pren. boja bakalar (tal. bog vina. bacca laureus lovorova bobica) na njem. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. backboard) pom. ispit koji prethodi licencijatu. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. bučno veselje bakandža (mađ. boga vina. pren. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. vino. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . lat. Bačke obraz. fiaccola) luč. divlja.) bajvagn (njem. tal. bakancs. Bakchos. pren. backen peći. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. sveučilištima: najniži akademski stupanj. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. bobičast. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. Bake) znak (obično komad drveta. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. pren.bajok 152 bakter bajok (tal. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. drugi. ispit zrelosti bakana (tal. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. G. fr. terevenke. bei pri. bacca) bot. Bacchus. lat. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. i engl. g. najčešće vojničke obuće bakant (grč. Facket. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. baionnette) voj. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. baita)Jpotleušica. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. baccalaureus. u sr. zulufi bakfiš (njem. Byrona (1788—1824).

bakteria. bal. od bakteria batina) mn.) svečani. služeći se i dijaloškim oblikom. kem. baladin) šaljivac. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. dem. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. sluškinje u azijskim hramovima. lysis rastapanje) kem. prašume. caedere) biol. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. svežanj balada (fr. lysis) mn. ballata pjesma za ples) poet. iz doba krede bakulometrija (lat. krabuljni ples. osobina nekih živih bića. ballare) mn. backwoodsmen) mn. motke bakulus (lat. kod Feničana. bakteria palica. palica. bakteria. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. glumac. baletni plesač baladine (grč. bakteria. backvvoods) mn. bal champetre čit. bakterion štapić. haima krv) med. bakteria. ples pod obrazinama. caedere ubiti) biol. bakteria. bailo. bal u svečanom ruhu. lat. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bakteria) bot. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. jednostanična živa bića.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. bakvuds bal (fr. golim okom nevidljiva. prisutnost bakterija u mokraći. Pasteur i R. bal en masque čit. bal an mask (fr. usp. baculum štap. lakrdijaš. biol. balio. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč.) ples u polju Bal (hebr. bakteria. bal pare (fr. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. tal. bakteria. klicomori. Koch) bakterioterapija (grč. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. fagos) mn. klicožderi. grč. štapom bakulit (grč. Baal gospodin) mit. ballare plesati) zabava s plesom. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. sjajni ples bala (fr. tal. pripadaju biljnom carstvu. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. usp. bakteriocidi bakteriofagi (grč. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. veoma sitna. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. usp. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. pr. balle) smotak. lat. batina bakvuds (engl. uron mokraća) med.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. prut. lat. bal šanpetr (fr. slična štapiću. uništavači zaraznih klica. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. lat. ballade. najmanja.-med.) ples pod maskama. baculatio) batinanje.) otmjeni ples. bajadere . bakteria. baculus) štap. kažnjavanje batinom. gorštaci. bakteria. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč.

tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. blenna sluz. Baldacco. ballata) 2. svaki nepotreban i suvišan teret. sličan gitari. nejasno izgovarati. zamuckivati.) glaz. balanos. mucanje. galerija balazor trg. osobito cirkuski balalajka (rus. lat. 154 baletan na. bilancia) vaga. tezulja balander (niz.) 1. glaz. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. balanos žir) med. upala glavića i kapice balans (fr. dvojba. fagos) zool. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. upotrebljava se za električne izolatore. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . neodlučnost. baraka. balanos. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. bilanx) ravnoteža. balbuties) med. veža. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. pren.. stvar za odbacivanje balata (lat. balbutire) med. žirolik balanopostitis (grč. podstrešje. ali elastičnija od njih. balanos. tepati. šator. zamuckivanje. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. balance.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. ballatoio) trijem. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. eidos) koji ima oblik žira. balkon oko zgrade. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. posthion kapica) med.balagan balagan (rus. strojne remene. ruski narodni instrument. pjesma uz ples balatura (tal. perz. onaj koji se hrani žirom. kolebanje. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. balanos. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. žirojed balanofori (grč. zaplitati jezikom baldahin (tal. mucati. balahane) daščara.

pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. g. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. ballismos "plesanje") bolesna. 1581—1599) balija (tur. neotesanac itd. kasnije: svojeglav čovjek. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono.) nekad: prostak. samovoljno Balila (tal. ponašati se kao balija ponašati se prostački. obijesno. lijenčina. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. beznačelnost.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. bacakanje balkanistika v. drhtanje. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. balio bacam.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. balle. grčenje. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. nasrtljivac.. balio bacam. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. izraelska država balhornizirati (njem. služi kao identifikacija između oružja (puške. protuha. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. neradnik. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). ballyzo. balkanologija balkanizam 1. pod tlakom barutnih plinova. Balhornu. trzanje. borba nedopuštenim . u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. med. rasipnik.

balon d'ese (fr. kuglasta boca za tekućine. balneum) kupalište. Letonce. pren. kod tenisa.) vječno pero. balzamum anodinum (lat. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. okruglo tijelo. balustrade) arhit. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. balneum arene (lat.) kupanje u pari balnot čit. balneum lakonikum (lat. balustrer) ograditi stupićima. jaka i većinom ugodna mirisa. balzamum oftalmikum (lat. fr. grč.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat.. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. ballon d'essai čit.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. balno (fr. postaviti balustradu balzam (grč. balzamum kordijale (lat. dečko koji. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. balneum. pren. grč.ball-boy do pozornice.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. grč. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. pisaljka balon (fr.. glasačka kuglica balotada (fr. bruh.) šport. balustrirati (fr. grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. balneum kupalište. dijal. kila. balneum. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. topličko liječenje balneum (lat. ballon) šuplje. naslon. stubišta. ballotte) kuglica za glasovanje. priručje. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit.) farm. ograda kojom su ograđeni balkoni. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. a dijelom i aromatičnim kiselinama. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). bal-boj (engl. balon kaptif (fr. ballon captif čit. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.) vrsta burgundskog vina balograf (tal.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. (čit. balaustion.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. toplice balneum arenae čit. logia) proučavanje kupališta. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. staropruski). balneum. okrugla.) farm. austrijska vanjska politika balneografija (lat. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. balzam za uminjavanje. letonski. pom.) farm. balon (obično u značenju: lopta). grč. balsamon) kem.

čovjek koji se okreće prema vjetru. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. stup o koji se vješa zastava. bandiera) zastava. putujuće društvo svirača. balzamski lijekovi balzaminka (lat. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. bend (engl. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. bandager) med. bandera (tal. telefonski stup) banderilja (šp. "lijepi čovjek". malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. zavijanje. odmorište na stubištu. jednogodišnja ukrasna biljka netik.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. bandage) med. glumaca. prodavač kirurškog pribora. "lijepi dečko" balzaminke (lat. bandagiste) proizvođač. bambu. opasač na kojem stoji naboj nj ača. utroba se ispere karbolnom kiselinom. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. zastava na katarci. metnuti okov na kotač bandažist (fr. balsaminaceae) mn. svakidašnjost banana (šp. a po okusu dinji banarij (lat. prilago- balzamici (lat. lutka.) djetešce. banderole) vrpca na trubi. banale) običan. v. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. sete bandijere (tal. raste u Indiji banak (tal. suviše ponavljana rečenica . tezga. uteg (kod mačevalaca i boksača). "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. veza.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. gomila. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. seljačke zabave i si. opći. vojna glazba bandaža (fr. stup (npr. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. njem. odred. klupa. Impaticus balsamina) bot. malo dijete. trg. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. sajmove.) bot. banalna fraza otrcana. otrcan. previjati. balzamska sredstva. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. po običaju starih Egipćana. utega i si. balsamica) mn. mambu. svakodnevan. zaviti. osobito. previjanje. konjička zastavica. previti. svakidašnjim banalnost (fr. banda) četa. umjetnosti) bambocciate čit. "lijepi čovjek". banalite) otrcanost. bamboo) vrsta trske. družina (lopovska). vjetrokaz.. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama.) manji instrumentalni sastav banda (tal.) mn. povez na poštanskim pošiljkama. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. tj. čelični okov na kotaču. platforma banalan (fr. sette bandiere čit. bot. bandera. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. šport. osobito zavoja. staviti utege (u mačevanju u boksu). bambus (malaj. engl. stijeg. banaliser) načiniti otrcanim. zavoj. farm. banco. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. spojnica bandažirati (fr. bambočate (tal.

krateo vladam. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. obustava plaćanja. grč. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. banco-conto) trg. skitnica banditizam (fr. strani novac itd. lat. hajdučija bandiža (tal. propalica. banco. ledenjačka gomila (na moru).bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. nevaljalac. banco. kupuje i prodaje vrijednosnice. v. "markiranje" bandleta (fr.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. grč. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. bandizar) izgon. pruga u boji. el bandola) glaz. igrač koji drži bank bankata (tal. pristaša bankokracije bankokrat (tal. fr. rumpere slomiti) slom banke. pucanj. plaćeni ubojica. banchieri) mn. bendžo bang (engl. usp. zavojić. štedionica. banco. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. bandola. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. banco. turistička kućica od lake grade bank (tal. Bandu bandura (rus. gozba. pren. potpuna propast. usp. ustanova koja radi s novcem. v. kreditnim i efektivnim poslovima. grad. progon. banjo) glaz. tal. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal.. bandito) razbojnik. banda bandit (tal. vlasnik banke. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banco. propast . banque. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. Americi i Meksiku. prima novac na štednju. nazvana po pronalazaču H. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. cestovni razbojnik. bancarotta. njem. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. lazaroni bankiza (fr. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. mala vrpca. grč. skitnja. banka banka (tal. plosnata mala šipka bandola (tal. daje zajmove uz kamatu. banquier) osoba koje se bavi novčanim. bank bankar (fr. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. papirna novčanica banko-konto (tal. banditisme) razboj ništvo. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. Bank) novčani zavod. bancus klupa. mandora. bježanje iz škole. banquet. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banquette) voj. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. šp. odnosno njihovi predstavnici. bandeletette) uzak zavoj. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. upotrebljava se posebno u Sjev. posreduje u kreditnim poslovima. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život.) jak udarac. banquise) ledena santa. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). banco) velika klupa u crkvi banket (fr. oproštajna gozba banketa (fr.

Adansonia digitata) baptisterij (grč. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. barracano. tlak. kupaonica. berkan barakirati (fr. pivnica. tal. daščarama barakuda (lat. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. pronositi glasove banj (tal. baraque) smjestiti u barake. krštenje baptizirati (grč. osobito protiv groznice (lat. poligamija. rusvaj.banksija banksija bot. motka. veoma gusta i teška. banca. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek.) 2.) bot. široka arapska haljina od te tkanine. Sphyraena barracuda) zool. baptizo) mn. uličnjak. baros težina. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. vrsta tropskog drveta. drvo s osvježavajućim plodovima. slična platnu. fr. dućan od dasaka. kupanje uopće banja (tal. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. toplice. totemizam. šipka. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. karakteristike: negroidnost. gostionica.75 i 53. pregrada. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. straćara. stanovati u logorskim kolibama. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. bagno) drvena kućica za kupanje. baptisterion) krstionica. nitkov. banco. baptiser) krstiti. nadjenuti ime bar (engl. baptisma) crkvena tajna krštenja. barr) poluga. patuljastoj vrsti kokoši. sprud naslaga. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. bagno) kada za kupanje. brana u sudnici. bantam pijetlić) šport. pren. kavana s alkoholnim i drugim pićima. banseg (njem. raste u tropskim krajevima Afrike. zahtijevaju da se krste samo odrasli. barakan. bantam kategorija boksač. baraque) daščara. hrvač i dizač utega težak između 50. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. patrijarhat i matrijarhat. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. skitnica. plesovi s maskama. plod. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. lopov. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m).. trošna kućica. kupalište baobab (arap. obustava plaćanja bankvaluta (tal. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece.5 kg (naziv po bantam-kokošima. bannisare) skitati se. lišće i kora služe i kao lijek. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. kupanje u kadi. baptizo. sperren zatvoriti) bank. fr. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. lupnjava. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. tj. baraba baraka (fr. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik.

suprotan duhu i pravilima jezika. kuh. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. barrage) brana. trilja. tj. barbaros) nenaobraženost. postolar). danas: nenaobražen. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . trlja. imate li što za jelo). baraonda) metež. grub. ranar. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. polikord barbiturat (lat. grubost. surov čovjek. barba brada) stric. barattare) vješto poslovati.bara 160 bar baranda (šp. divljaštvo Barbe-bleu čit. barbar barbarizam (grč. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. imate li što za jesti (bez mog znanja. u brk. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. surov. šp. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. zaporna vatra baražist (fr. krijumčarenje baratirati (tal. rampa. barbifier) brijati. trgovina kod koje se daje roba za robu. šuster (krojač. barbacane. Modrobrad barbir (tal. stranac. kelt. vreva. barbarismos) gram. barba brada) bradica. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. Barb-ble (fr. vidar. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji).: šnajder. barba. barbe. uricum acidum. divljak. barattare) trgovati davanjem robe za robu. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. riba koštunjača'iz porodice trlja. nepravilno barbarski (grč. batoglavac barbula (lat. lat. nečovječan. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barbarikos) prvotno: strani. ujak. npr. barbacana) voj. vješto rukovati. zbrka baratati (tal. iskvareno. razumjeti se u nešto. barbula hirzi (lat. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. baražna vatra za prečna vatra. vanjski zid bedema s puškarnicama. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. barbarski ornament gotički. mostarina. po imenu lišaja Usnea barbata. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. u lice barbakan (fr. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. barbaros) v. prijevara. dakle tudinac. stražarska kula. surovost. in barbam (lat. baratto) razmjena. tuđinski. barragiste) čuvar brane. podvala. potkradanje. barbarin barbarin (grč. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. pregrada. tal. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. pobarbariti. sličan liri. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. govoriti u kovanicama. barbone) zool. barbula hirsi čit. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. voj. tal. šišati. bez da sam znao. baratteria) pom. pristojba za prelazak preko mosta. kovanica.) u bradu. spretno postupati baraterija (tal. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. rampe barba (lat. (barbiere) brijač. buka. grub. divlji. bard. neuljuđenost. kaos. greda kojom se preprečuje put.

berretta.36. fone glas) glaz. sada: svi slično tkani materijali od vune. mostova) radi obrane. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. vjerojatno. tj. pren. teško. pogranično utvrđenje. čist. barys težak. pjevač koji pjeva dubok glas. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. našarati. pren. kentron) fiz. gotov novac bareta (fr. barilalija barij (lat. u slavu junaka i bogova. dubok glas. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. reljef bares geld (njem. barricade) brana. šp. branik. barditus) bardova ratnička pjesma. zatvoriti uske prolaze (ulice. glossa jezik) med. pregrada od rešetaka. barys težak) kem. izdvojiti se. ugojenost. prošarati. stabilizator toka barež (fr. željeza i dr. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. zatvoriti se dobro. vrsta malih. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. bačvica. prepreka barikada (fr. mlada mazga.(grč. lat.) barisomatija (grč. bariolage) šarenilo. ulična borba. barrel) bačva. barrette. gojnost barister (engl. gradska vrata. sastoji se. metria) barometrija bariolaža (fr. bas. pren. Japanu i dr. građanski rat. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. pren. crnih medvjeda u Sjev. granica. barilla) kem. prepreka barikadirati (fr. znak Ba barijera (fr. barys. Americi. albarda) tegleća životinja. neukusno. otežano govorenje. dizati (ili: praviti) barikade. bar gotov. grč. barioler) šarati. osamiti se barilalija (grč. barretum) kapa uopće. baricentar (grč. barda. redni broj 56. tal. bardelo (tal. teško izgovaranje riječi barilja (šp. barys. svećenici itd. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. barys. soma tijelo) med. med. tromost. barys težak. mineral barij a (težac) . uz pratnju harfe. fone) glaz. barys. barys težak) kem. svile i pamuka Bargello čit. težište barifon (grč. meda. našaranost. ulaz na kojem se plaća trošarina. smetnja. laleo govorim) med. protkati šarenilom barisfera (grč. barys težak. bareter (fr. barriere) pregrada. Zemljina jezgra. mostove) radi obrane. guslarska pjesma bardo (fr. zabarikadirati se ograditi se. prepriječiti. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. od teških elemenata (nikla. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. element. smetnja. bas barifonija (grč. obrana.barij 161 bari naroda koji je pjevao. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. barricader) pregraditi. atomska težina 137. baryum. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. pregrada uskih mjesta (ulica.6 1 bareljef (fr.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. usp. pjesnik bardiljo (tal. ar. brana. v. barys težak. sfaira kugla) geol. tal. bardot. bas-relief) plići. Geld novac) gotovina. zaklon.

dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. baros težina. i prvu polovicu XVIII. neraspoloženje bariton (grč. s katarkama. jedrima i malim topovima barkerola (tal. najveći čamac na ratnim brodovima. gramma slovo. barogram barogram (grč. metron) koji se tiče barometrije. baros težina. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. barrocco) nepravilan. barkarola barketa (tal. baros. barokna poezija učena.(grč. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. svaka učvršćena na dva stupa. barchetta) mali čamac. barys jak. ladica. barcaza) pom. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barrocco) arhit. st. metron) vaga za djecu. paralelne (i vodoravne) motke. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. gondola. duboki tenor ili visoki bas. fr. najniže stanje barometra . pjevač koji pjeva bariton. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. glaz. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. čudan. grafo) meteor. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. barytonon) gram.. brodić barman (engl. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. jedan slog ostaviti nenaglašen.. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. barythymia) zlovolja. barokni stil barokan (port. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. "sin utjehe" barne (njem. usp. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. st. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. makros visok. barrocco. tuga. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. muški glas između basa i tenora. baros. glazbeni instrument sa žicama. tonos ton) glaz. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. pritisak barofon (grč. metron mjera. barcherolla) čamac bez katarke.. st. baros težina. barytoneo naglasim gravisom) gram. dvorska. usp. barca.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. st. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. smiješan. metron) fiz. stijeg barka (tal. bar) vlasnik ili poslovođa bara. lađica. barometarski minimum najniži zračni tlak. v. XVII. baros. Barren. sjeta. kreće se otprilike između "A" do "a". pjevati bariton baritonon (grč. barometarski maksimum najviši zračni tlak. grč. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. baros težina. dubok. barque) mali čamac. osobito posljednji slog riječi. barok barokomora (grč. razboj baro. fr. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. barografsku krivulju. najviše stanje barometra. barjak) zastava. nastran.

baronnie) v. baros. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. skopeo) stariji naziv barometra. između baruna i viteza baroskop (grč. upala Bartholinovih žlijezda. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. grč. barone) plemićka titula. žena koja se pravi učenom. rodoslovno usamljen baslis (fr. tj. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. v. pravac) bot. basso. pren. velur. pliš bartolinitis med. baros. bassetto) glaz. američki. tal. basileus) kralj. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. najdublji muški glas. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. pahalica barun (lat. metria) mjerenje zračnog tlaka. tropos okret. međunarodni. jak. v. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. bariton Basic English čit. (uoči dana sv. Commercial.barometrija barometrija (grč. thermos topao. Scientific. znanstveni. prečaga (na ljestvama) baset (tal. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. glaz. kolovoza 1572. barsony) vrsta tkanine. baros. junak. osnova harmonije. "takozvana" spisateljica bas breton čit. kadifa. fagot bassa ottava (tal. wischen brisati. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. vještina rukovanja barometrima. svirač koji svira bas baskervil tisk. barunat barut (tur.) puščani prah. bassiste) pjevač koji pjeva bas. International. britanski.) stuba. baros. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. dazimetar barotermometar (grč. "škripavac" basamak (tur. član nižeg plemstva. barunija barunija (fr. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. pren. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. basson) glaz. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. ba ble (fr. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. bassetto) glaz. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. metron. stupanj plemstva između grofa i plemića. barimetrija barometrograf (grč. oprašivati) četka na dugačkom štapu. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. fr. samt. hipsotermometar barotropizam (grč.) mn. kratica od British. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . beisik ingliš (engl. baros. baronessa) barunova kći baronet (eng. American. duboki tenor. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. Bart brada. baro. ba breton (fr. smjesa kalijeva nitrata. geotropizam baršun (mađ. baron. hrabar čovjek. vitez barunat (lat. barograf baronesa (tal.) plava čarapa.

konja i magarca. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . šp.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. poluležeća fr. fr. smjeti. vuka i psa). bastardna mjenica lažna mjenica. boj.) glaz. st. vrsta starih topova. usuđivati se. mješanac (npr. na stranu. teret) sluga. zanemariti. mucanje. prsobran bastionirati (fr. zapustiti. utvrđenje. dubok bas basso ripieno (tal. batelage) opsjenarstvo. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. trg. mađioničarstvo. odred vojske koji predstavlja. pom. uspijevati bastilja (fr. basso ripieno) glaz. odbaciti batalja (tal. ostaviti. špenadl bašmalik (tur. voj.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. prijevara. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. napustiti. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. glas između baritona i basa. bassetaille) glaz. bastagma breme. bastardo) bot. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. borba bataljun (lat. tj. privremen zaklon.basso obbligato basso obbligato (tal. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. dubok bariton. bastille) tvrđava.) glaz. bataglia) bitka. za vrijeme Luja XVI. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. sposoban. bašmaklik) "novac za papuče". bastonnade) batinanje. tisk. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. bristolski mesing bataliti (tur. kula. bastak bastaj (fr. brzoplet govor batavija (lat. battarizo mucam) med. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. bastare) dostajati. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. sagradio Karlo V. bastardo) izvanbračno dijete. utvrditi. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. također: bareljef bastard (ta. bašli što ima glavu) pribadača. bastonare) batinati. polaziti za rukom. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. ranac. baša) ponašati se kao baša (paša). podijeljenih u 4 čete batar (fr. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. batal) pokvariti. slova između ronda i angleza batardo (fr. kopile.) posebice. battuere tući se. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. batardeau) voj. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal.) fort.) glaz. vrsta fine i guste pamučne tkanine. nasip od kamena batarizam (grč. zool. bot. s potpisom osobe koja ne postoji. telećak. osobito. obično s 800 do 1000 vojnika. biti hrabar. bastion (fr. srpnja 1789. biti dovoljno. zamuckivanje. poremetiti. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). nosač. prema formaciji. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. po strani bašlija (tur. prateći bas basta! (tal. križanac. bataillon) voj. okaniti se čega. i koja je razorena 14. osobito po tabanima baš-čauš (tur. praviti se važan baška (tur. bastion) voj.

geol. znak za mirovanje batonda (tal. parodija Ilijade batrahus (grč. izraz koji je stvorio engl. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. basto) štap. brodski promet. bios život) biol. bathos. radi većeg električnog punjenja. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. battere. metron) mjerenje dubine. kirurška postelja. tal. ponajviše granitoidnih batologija (grč. skafos lađa) ronilačko zvono. kameni prag batrij (grč. klupa. batrachos žaba) med. bathos dubina. bathron stuba. butterfly leptir) plivački stil.baterflaj cima. tzv. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. bitnica. lat. pipničar. dubina. ognjilo na starim puškama. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. fone) glaz. palica. batrahij batrica (grč. lat. vozarina baterflaj (engl. batuta batos (grč. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. lupetanje. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. metria) v. dirigentski štapić. bathys dubok. lupanje srca. battitura udarac) kolut na vratima. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. bator hrabar) hrabriti. kremen. leptirov stil baterija (fr. 1884—1962). alka batifon (grč. bathys. batimetrija baton (fr. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. mys miš. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. glaz. bathys dubok. sjedalo) med. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. fobos strah) med. bathron) terasa ispred kuće. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. machia borba) "Boj žaba i miševa". kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . butler) peharnik. brodarina. batometrija batirati (fr. dvostruki udar. strah od dubine ili visine. glavni sluga batman (fr. prišt ispod jezika. naklapanje batometar (grč. onaj koji živi u dubini. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. električna baterija više lajdenskih boca koje se. bathos dubina) niskost. prevoznina. glaz. batrahus Batrahomiomahija (grč. batrachos žaba) med. prut. bathos dubina. bathos visina. battologia) nepotreban govor. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. batterie) voj. usp. batuere udariti. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. bathron postolje. sokoliti batrokefalija (grč. baton. bodriti. bathys dubok. lithos kamen) mn. v. battre. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. batrachos žaba.

u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. arhit. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. baze. proljev. voj. basis) osnova. Bauer seljak) u šahu: pješak. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. basane) obojena janjeća. drhtanje prstiju. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. basaltes. nabran Bav (lat. pomoću motki za mjerenje. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. ubrzan rad srca. basis) kem. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. (nazvana po njem. usp. zavijanje. Bauch trbuh. Bausch nabor) naboran. otpaci od svile Bavijus (lat. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. pijun bauhcvikn (njem. obojiti crno bazanit (grč. krupne buljave oči. augita i magnetita. potencije ili logaritma. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. odličan materijal za građevine bazan (tur. battuta) glaz. mat. bavaglino od bava slina. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. kipa ili svoda. Bavijus bavarin (tal. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. podnožje stupa. znaci: povećana štitnjača. bavella. udarac za takt. zwicken štipati) štipanje. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. basis) mn. uvodna stihovna stopa. teleću) za ukoričenje knjiga. bava) trg. grčevi u trbuhu. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . siperak bavela (tal. metr. temelj. mršavljenje i dr. ponekad bazana (fr. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. trema pred javni nastup Baukida mit. geom. podloga neke stvari. baza Bazedovljeva bolest med. osnovna linija duga više kilometara koja se. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. kem. kem. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. Bavius) v. osnova stupnja. ovčju. pjena) opršnjak. znojenje. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). tvar (supstanca. pojačana probava tvari. katkad. određen put na zemlji (npr.) sajam. geod. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. a Filemona u hrast baušig (njem. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. 1799 —1854.) nekad. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. basaner) obojiti kožu (janjeću. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. usp. liječniku K. Basedowu.batuta 166 bazen batuta (tal.

bazlamač) slijevka. oikia kraljevska. supr. 4/4 takt. tribo trljam) med. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. bič la mar (engl. četverouglato "V". divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. zatim. basis. razvaruša. bazno kamenje bazlamača (tur.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. bazalni bazuka voj. metron) med. v. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. v. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. st. zakonik cara Basilijusa Velikog. počivati bazitet (grč. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. tripsis trljanje) med. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. pouzdavati se u. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. basis. baziotrib bazipetalan (grč. tribe trljanje) med. kraljevski zmaj. utemeljiti. baziotriptor.bazeologija bazeologija (grč. basilike) zool. osnivati. basis. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. učitelju Baziliju Velikom (4. glavna crkva bazilikalan (grč. basis) prid. geol. basis) kem. e. v. bibop (engl. zasnovati. basis) mn. Bibisi (engl. objavljen 887.. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . uljevuša. šp. n. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. kratica za beril be-bop čit. oslanjati se na koga ili što. basilike tj. Be-dur (tal. sličan bazilici Bazilike (grč. basilike) u obliku bazilike. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. tobože. Be-dur beach-la-mar čit. a druge za suce (tribunal). akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. improvizacija u paru i skupini. petalon list) bot. kefalotriptor baziotripsija (grč. Basileus) mn. osloniti se. Be-moll) glaz. tempo umjeren . ime po crkv. jedne za publiku. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). "kreolski" jezik (engleski temelj). kefalotrib. logia) znanost 0 osobinama tijela. bazilisk (grč. tip prvih kršćanskih crkava. basis) kem. zvučanje s osnovnim tonom b. kratica za British broadcasting Corporation čit.. bdella pijavica. ručni reaktivni bacač BBC čit. v. dolerita itd. basis) osnovati. supr. pouzdati se. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz).) bazilika (grč. suvremeni društveni ples. basis. saborna. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. osnovno naučavanje bazicitet (grč. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. bazeitet baziti (grč.) glaz. legendarni kraljevski zmaj koji je. bdella. mit. besežiranje bdelometar (grč. staklena sprava za isisavanje krvi. basis.

. licemjerje beatus ille.. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. razmjeran) zamjenik. nakon čega dolazi čin kanonizacije. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. pren. Beaufort Francis (1774—1857). one koje se prave sveticama. beta-zrake. zum Befehl čit.) luđak. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. njem. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. izabrati po svome ukusu. bezzo) sitan mletački novac. umj. Bekrelove . (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. poslužitelj. engl. tj. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. i XIII.) kolač s medom. žive od stočarstva i pljačke. beaticum) posljednja pomast. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. beden) vanjski zid oko tvrđave. bedel odgovarajući.beanizam beanizam (lat. pren. beguine. okružje. kvart Becquerelove zrake čit. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. beatus blažen) pravljenje svecem. bedienen poslužiti) sluga. beate memorije (lat. Bogorodica. diviti se begine (lat. bagging) platno za pakiranje . bedavi) mn. zavoljeti.. cum befel (njem. begger) mn. njegovanju bolesnih itd. uvrštenje u red blaženih od strane pape. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. bedinter bedlam (engl. blago onima koji imaju beatificirati (lat.. zaštita. bogomoljke. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. gama-zrake) 168 beging beč (tal. medenjak begenisati (tur. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. tobožnja svetost. voljeti koga.) blažene. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. cirkus.) na zapovijed.. odobriti.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. qui procul negotiis. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. ugađati) svidjeti se. sretna. poželjeti. Bezirk) okrug. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. nalog. beatificare) posvetiti. engleski admiral. bedavi) mod. čit. pristajati na nešto. begute beging (engl. beata) blažena. proglašenje za sveca. st. novac uopće beča (tal. nomadska arapska plemena u arabijskim. Gospa beatae memoriae čit. Befehl) zapovijed. stanovnici pustinje. bagan." (Horacijev stih) beaufort v.. obrana bediner (njem. fiz. boufort. begenmek činiti dobro. proglasiti svecem. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. beatificatio) posvećivanje. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. Majka Božja. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica.). električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat.

vrsta istočnoindijske svilene tkanine. estetska i književna kritika belfrid (engl. metež. bunika. belandre) pom. bex. backhand) šport. belletriste) onaj koji piše beletristiku. ljepotica beledin trg. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. bahar miris. dakle pjesništvo u stihu i prozi. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. zlo. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. nesreća. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. udarac okrenutom rukom. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). belchite) vrsta španjolske vune. begine behanizam smjer u babizmu. unuk Sizifov. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. belles lettres. sin Glaukov. beggar) mn. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. napast. sjevernoamerička igra loptom. velebilje. šport. base-ball) šport.beglajter beglajter (njem.) lijep duh. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. zabavni pisac beletristika (fr. muka. nepogoda. v. lijepa žena. back). tj. zabavna književnost svake vrste. neman. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). divovska životinja. med. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. pomoćnica. becassine) zool. glavni sastojak atropina beladonin (tal. belanda. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. begleiten pratiti) glaz. vrag belanda (tal. ni znanstvenim. ružno vrijeme. bela) nevolja. belemnon oružje koje se baca. jad. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. tj. bella donna "lijepa žena") bot. ni praktičnim ciljevima. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. sredstva. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. bellezza) ljepota. gužva. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. močvarna šljuka bekhend (engl. bijeda. slične taftu belemniti (grč. begine begute (eng. fr. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. bun. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. strijela) geol. v. patnja. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. back) šport. bella donna) kem. belles-lettres književnost) lijepa književnost. bechos kašalj) mn. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . neprecizan udarac bel-esprit čit. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. feljton. lijevog i desnog) bekasina (fr. beggar) mn. bel-espri (fr.

njem. bandy) šport. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč.) dobro raspoloženje. praveći znak križa. bei imer (fr.) rat sviju protiv svih. blagoslivljanje. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. belvedere Belzebub (hebr. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. bei canto) glaz. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". vrag bema (grč. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. Belt) tjesnac beluga (rus.) lijepo razdoblje. sveopći rat.) zool. dobrotvorstvo. božanstvo starih Filistejaca. katolički red sv. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.) građanski rat bellum internecinum (lat. riba jesetra. beneficencija . blagoslivljati benedicite (lat. npr. žena Marsova Belona (lat. benedictio) u Kat. bellum rat) rimska božica rata. brokat. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. belos strijela. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. fil. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. bei epok (fr. lijepo pjevanje. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. lijepo bene valete! (lat. doba ljepote.) apostolski blagoslov koji papa. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. Bellona) mit. Davidov sin benares (ind.) rat do istrebljenja. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. prirodno stanje čovječanstva. larpurlartizam belle humeur čit. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. tornjić na kući. usp. bellicosus) ratoboran. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. vrsta tenisa i hokeja na ledu. samostanima. Baal-Sebub) mit. osnovan u VI. božica rata kod Rimljana. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. bene) dobro. dobra volja bellum civile (lat. st. benefactio) dobročinsL o. uništenja bellum omnium contra omnes čit. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. čist parafin koji se dobiva od petroleja. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). Benedikta (480—543). blagoslov benedictio apostolica čit.) živjeli! benedicirati (lat. belvedere lijep vidik) vidikovac. nečastivi. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. belum omnijum kontra omnes (lat. instrument sa 5 do 7 žica. prvotno. ratnički belkanto (tal. Salomon ben David = Salomon. benedicere) blagosloviti. benedictin. benedicite) molitva prije obreda u kat. u Monte Casinu benefakcija (lat. bellevue) v. benedikcija apostolika (lat. razdoblje početkom 20. moruna. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit.

sklonost benevolentan (lat. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. benefactor) dobrotvor. benjui. ugodna mirisa. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. služi za turiste. s krovom od slame ili crijepa. korist. dobročinitelj beneficij (a) (lat.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. vrije na 80 °C. otapa se u alkoholu. od neke dobrotvorne predstave. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. bezopasnost. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. baignoire) kupalište. benefia«. zarada. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. dobiva se iz petroleja.) trg. naklonjenost. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. tromo beraha (hebr. primatelj crkvenog prihoda. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. beneficiatus) v. močvarno tlo berat (ar. benignitas) dobrota. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . gori sjajnim plamenom. bengal) polusvilena tkanina. npr. paragraf. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. benthos dubina) biol. beneficium) dobit. pravilo.benefaktor benefaktor (lat. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. Boiotos) pril. gaj. bangla. otapa se u alkoholu. lovce itd. fr. benevolentia) blagonaklonost. Bengal) mn. odan. benjoin) kem. engl. tj. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. gori pola- 171 berberin gano crvenim. glupo. beneficijar. otuda: nespretnjakovići. nasip. benevole lektor (lat. prolaznost bolesti bent (tur. naklonjen. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng.) lug.is) dobročinitelj. propis. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. iz Beotije. benjui) kem. bengal strajp (engl. benevolens) blagonaklon. dobrotvor beneficijar (lat. dobrodušnost. također: đak koji prima novčanu potporu. pašnjak. žitka bezbojna tekućina. povlastica. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. beneficij at beneficijat (lat. bend) brana. benevolan Bengal (engl. darežljivost. glupani beotski (grč. prednost. nespretno. med. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. kada za kupanje Beoćani (grč. prihod. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. neplodno zemljište. žutim. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora.) "dobrodošli" benzin (šp.

nastala križanjem sijamske. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. obješenjak Berenika (grč. obrezivanje (berit. laka kočija sa dva sjedala. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. Australiji i Indiji. berkshire) po engl. heksagonalni mineral. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". tur. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. ar. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753).) berdivan (tur. bergamotto. ferein nositi. brelengo berlina (fr. berlinska kočija berlinerblau (njem.e. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. stoljeća pr. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. kostrijeti ili devine dlake. nazvana po pronalazaču. beryllium) kem. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. bergamo) mn. subjektivno-idealistički smjer. bez prednjeg sjedala. berlingozza) talijanski narodni ples . element. Africi. beri) med. redni broj 4. bardevam) moćan. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. postojan. žutika berdanka (engl. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr.berberis berberis (lat. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. Amerikancu Berdanu (11893.805 kg berkšir (engl. vragolan. berit. = beri skorbut. begarmudi) carska kruška. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. berlingare.) berlinsko modrilo. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. beryllos) min. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. zavjet obrezivanja. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. berberis) bot. berlingot) polu-berlina. mila. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). berberis vulgaris. beryllos) gatanje.02. fakin. birichino) mangup. zavjet. snažan bere (fr.) pom. beryllos. barracano) gusta i teška tkanina od vune. znak Be. Berdan) puška ostraguša. vrlo raširena krvna bolest u sjev. neproziran. atomske težine 9. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. v. beavitaminoza beril (grč. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. iz III. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. n. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. lat. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. savez.

plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. Bernarda (red je osnovan 1098. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". radosti i bračne sloge besa (arap. v. zvjerstvo. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus.) 2. trgovati. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. bernijeskan bernijeskan (tal. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. osobito knjiga koja se najviše traži. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. u Francuskoj) berneskan (tal. ljudi koji. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. v. nečovječnost bestijarij (lat. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. Bessemerov čelik bestijalan (lat. 1853—1914) berzerkeri (nord. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. trg. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. pripadnici kat. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. reda sv. bijela braća. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. nečovječan bestijalnost (lat. pren. berne) pom. uspavanka bert-brodovi (niz. bernesco) v. nastran (po načinu pisanja tal. duge dlake. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe.berma berma (fr. bestialis) zvjerski. bestia) životinjstvo. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. best najbolji. zvjerska priroda. strijelci (vrsta pješaštva u tal. divlji. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. crvene i bijele. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. najbolje književno djelo . grub. Berni. životinjski. firma berna (fr. seli prodavati. vojsci. bersaglieri) mn. kad pobjesne. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. stazica. puteljak. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. bijesni. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. kod Albanaca: čvrsto obećanje. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. beurt) mn. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. berme) 2. antropologu Alfonzu Bertillonu. berceuse) glaz. osnovano 1836. časna riječ. ber-serkr) mit. surov. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. baisse) 1. bernesco) ćudljiv.) berseza (fr.

pokrivena tržnica. prirodne boje. ćatal rašlje) peterostruko. bestia) zvijer. bihud) zanos. baisemain) cjelivanje ruke. au besoin čit. potpuna smirenost bezac (njem. tanjuri i ubrus beštija. rodno mjesto Isusa Krista. osobito crno. bitumen asfalt. siromaštvo. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. bilupa itd.) židovska sudnica. adres o bezoan (fr. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. bezisten bezisten (perz. beta-zrake fiz. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. . žućkastosmeda boja. vilica. nakon što se ovlaži. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. neobojen. nesvjestica. bisogno) potreba. željezni dijelovi kotača. krčma. farm. badzahr) farm. bettola) gostionica. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. protuotrovi bež (fr. kuh. opojnost. osobito dvopek bešlag (njem. kola i si beštek (njem. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s).) u slučaju potrebe. Besatzung) osoblje. Wasche rublje) posteljina. grdnja beta (grč. baiser) poljubac. bezette) crvena šminka. Bett krevet. potrebitost. žlica. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). nesvijest. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. tržnica. gama-zrake) beteg (mađ. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. kletva. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. bezistan bezmen (fr. besoin. stvrdne kao kamen. oskudica. rukoljub. čovjek-zvijer beštima (tal. kao dodacima beščatal (tur.bešamel 174 bi- bešamel (fr. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. ribom i si. jako obojeno kotenilom. im. fr. na mjenicama: adresa po potrebi. osobito u Carigradu. Besteck) pribor za jelo: nož. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. betlehem štalica od papira. birtija betveš (njem.) vino. perz. opšav bezacung (njem.) v. usp. beštija (lat. alfa-zrake. tal. basistan) v. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. životinja. bezemschoon) trg. basistan) u Turskoj: trg. bezoard. fino tanko platno. bestemmia) psovka. tj. posada beze (fr. Besatz) porub. biandrija. krevetnina bevanda (tal. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. kvake i si. kad bude nužno. npr. dio trga pod krovom. beige) pr. kratica za bizmut bi. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr.(lat. beš pet. bedesten. pančaratra Bi kem. betula betula (tal. vazalsko. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. nužda. adresse au besoin čit. o bezoan (fr.) trg. nečovjek. Beschlag) kovne stvari (brave. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr.). bezoardica) mn.

omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. bis. bi-. grafo pišem) poznavanje knjiga. običaje. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga.) Biblija siromašnih. knjige) Sveto pismo. athlon borba) šport. biblion. articulus zglob) koji ima dva zgloba. lat. biblia knjižice. biblion. bibere graeco more čit.) ženski šešir s malim štitom. annus godina. kronološka ili sistematska. onaj koji se drži samo Biblije. sklonost piću bibere (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). suprotno: biblioman bibliofilija (grč. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. biblion) neodstupanje od Sv. biblista) poznavatelj Biblije. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). čovjek koji pretjerano poštuie Sv. npr. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. bi-. ona može biti abecedna.(od grč. autos sam. biblion knjižica. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion. grč. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. biblion. objašnjavač Biblije. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. bibere greko more (lat. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. biblion knjiga. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. pismo bibliolatrija (grč. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . bibere ad numerum (lat. ili cjelokupne književnosti nekog naroda.) piti po grčkom običaju (tj. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat.) piti. strast za pićem. biblion knjižica.jačko -oštovanje Svetog pisma. grč. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. časopis biarda stroj za tkanje. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. aner. umjetnost i si. arche vlada) dvovlašće. dvozgloban biatlon (lat. bi-. diarhija biartikuliran (lat. knjiga. bis. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. knjiga. bi. grč. biblion. bibacitas) željaza pićem. grafo pišem) poznavatelj knjiga. razumijevanje u knjige bibliograf (grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. fr.

buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. bibliotheke. prostodušni naivac) umj. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. ploška. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. osobito Sveto pismo. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bidon mijeh) kanta. geol. bicycle. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. biceps) koji ima dvije glave. rok od dva dana. bibliomanija (grč. dvogodišnje biljke bienij (lat. ormar u kojem se drži piće.-fr. znanost o Svetom pismu. buffet. Biedermeier poštenjačina. popravljanje oštećenih listova.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. starosti. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. nasumce otvori bibliopeja (grč. biblistika (grč. njihove sudbine itd. npr. stol s hladnim jelima i pićima (npr. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. karakteristike: jednostavnost. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. grč. bikefalan biceps (lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. biblion. lithos kamen) mn. biennis) mn. biblion knjiga. mania oduševljenje. na nekoj zabavi) .) u roku od dva dana bienalan (lat. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. tj. znanost o Svetom pismu biblizam (grč.) vrijeme od dva dana. bi-. tafos grob) "sahranjivač knjiga". rijetkosti. bot. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. biblion. posuda od pet litara biduum (lat. biblion. tal. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. biblion. popravci uveza. biblion. mirni oblici. st. limenka. zbirka knjiga bibliotekar (grč. bicinium. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. bis. biblijski izraz bicefalan (lat. okamine lišća. intra biduum (lat. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. zalogajnica. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. dvozube vile bidermajer (njem. spisateljstvo. tal. anat. dezinfekcija i si. bidet.. bis. kefale glava) v. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. bi-dens) dvozubac. bibliotheke. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. tehničke opreme. otisci lišća na kamenu. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. prilagodba svrsi bidon (fr. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). prodavač knjiga bibliotaf (grč. canere pjevati) glaz. biblion) biblijska riječ. radi originalnosti tiska. knjigoljublje bibliomantija (grč. lat. tj. bicchiere) čaša bide (fr. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bibliopoles) knjižar. biblion.

beefsteak) kuh. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. bigarrer. vrpca koja polako gori. bi-. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. grananje ili cijepanje na dvoje. grč. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bakreni novac s nešto srebra. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. fitilj. bogomoljstvo biheršrank (njem. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. filum nit. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. lat. dvoženac bigamistica (lat. folium list) bot. bis. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bivariare) šarati. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. išarati. floris cvijet) bot. konac) dvonitan. bis. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bifurcatio) račvanje. krivotvorenje novca. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. biformis) s dva oblika. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. vladanje) psih. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bi-. koji ima dva spola. behaviour ponašanje. flos. grč. licemjeran bigoterija (fr. vjerski zatucan. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. genus rod. npr. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. bigot) praviti se svecem. biglao. npr. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . bogomoljac. bis.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bikarbonat sode bikefalan (lat. licemjerje bigotirati (fr. pretjerana pobožnost. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. dvolisni biforman (lat. bis. hermafroditski biglisati (grč.) onaj koji slijepo vjeruje.) uzalud. pretvarati se bigotizam (fr. gamos brak) dvobračnost.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. kefale glava) dvoglav. bi-. grč. bicarbonas) kem. rijeke Big Ben (engl. iz perz. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. licemjer bigotan (fr. bogomoljstvo. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. dvoobličan biformitet (lat. bifer) bot. bis. dvoženstvo bigamist (lat. dijeljenje na dva kraka. grč. dvorodan. bezrazložno bijon (fr. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. bigotisme) tobožnja svetost. sa dva cvijeta. bigoterie) vjerska zatucanost. licemjerje. bigener) dvospolan. bis.

žučno žutilo.000. grč. pren. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. bilis.000. ravno dno u sredini lađe.) banknota. latus strana. pren. ispupčen s obiju strana. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bi-concavus) opt. pod orlean biku (sanskr. bi-convexus) opt. bicolor) bot. snob bildž (engl. lat. bije a ordr (fr. usmjeren na suprotne strane. sitni tiskarski poslovi (karte. prodavati ulaznice. p. donji dio lađe bilet (fr.000) . bilan. npr. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. u Francuskoj: tisuću milijuna. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. bixa) kem. chroma boja) dvobojan. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće.) vlastita mjenica.000. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. knjigama. dvorog. billet de batique čit. tisk. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bilateralis) dvostran. s dva roga bikromatičan (lat. zaključiti neki posao. billet) prodavanje ulaznica. umišljeni gizdavac. fizički razvijen. fotografija. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat.000). posjetnice i si. razvijati mišiće bilder (njem. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. dvobojan. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bilanx) trg. billet) trg. tal. bilboke (fr. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine.000. milijarda (1. vježbati. bilis. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. žučni bilifulvin (lat. m) bilanca (fr. billiaire) koji se tiče žuči. suglasnik koji se izgovara s obje usne. obostran. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. željezničkih karata itd. jednim udarcem udariti dvije lopte. bilanx s dvije zdjelice) trg. bije a porter (fr. bi-cornis) zool. biletura (fr. bi-quadratus) mat. izvesti završni račun. bilieran (lat.) preko telegrafa bildati (njem. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat.000. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. autografa i si. bis. bilancio. željezničkih karata. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. labium usna) gram. billet a ordre čit.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. bis. udubljen s obiju strana npr. bi-. gimnasticirati. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. Bild slika. prodavaonica ulaznica. željezničke karte i dr. snažan čovjek. novčanica biletirati (fr. bilge) pom. bilden) šatr. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bije a bank (fr. u dvije boje bikonkavan (ni. lat.). krajnji ishod nečega. fr. ulvus smeđežut) kem. od dviju boja. saldiranje. dvousneni suglasnik (b. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. bikonkavna leca bikonveksan (lat. saldo bilancirati (lat. billet au porteur čit. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. v.

naprasit. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. biliosus. fr. podnosi kralju. supr. žučno crvenilo. lat. od dva) dvojni. žutozelen. zakonski prijedlog (u Engleskoj). prodavač karata (željezničkih itd.) med. berillos beril) gorski kristal. bimestre. bilis žuč. o zdravstvenom stanju. loupe) opt. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. koji se. grč. monometalizam bimilenij (lat. dvomjesečje. bulletin. koji se sastoji od dvije jedinice. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. kazalište binaran (lat. cedulja. ulaznice biljur (ar. žučno zelenilo. grč. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bijes biliskopija (lat. bis dvaput. rubinus) kem. billa. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. žustar.dvaput. srdžba. bimestar bimestar (lat. služben dnevni izvještaj (npr. također: pisamce. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. priznanica biluks (lat. bilis) žučan.) biljetarnica (fr. billetier) kaz. bulla) prijedlog. mjenica bilogija (grč. dvotisućljeće bina (njem. prepreden bilingvitet (lat. izborni listić. o stanju na bojišnici. o sjednici ministarskog vijeća. bille. sc. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. pren. fr. pren. sa dva člana. cedulja. slitine s više primjesa nego čiste kovine. beryllus. pren. logos riječ. manus. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. uporaba dvaju jezika u govoru. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. ljutnja. bilis žuč. tal. pun žuči. Buhne) pozornica. bimembris) koji ima dva uda.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bis. bullettino) dnevno priopćenje. kratak. ballur kristal. prijek. bili. bilis) kem. dvoličan. potvrda. listak.bilin bilin (lat. tempus) v. bis. dvojedinični . lat. bini po dva. bi. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. razdražljiv. prodavač ulaznica za predstave. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. dvočlan bimenzan (lat. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. žuč. billon) manje vrijedno zlato i srebro. pren. bis. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. lingua jezik) dvojezičnost. lat.). bis. od dva dijela. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. koji govori dva jezika. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. o aktualnim političkim pregovorima i si. zelena tvar žuči bili (engl. bimenzis bimestran (lat. prepredenost. binarius koji sadrži dva. dvoličnost biliozan (lat. lingua jezik) dvojezičan. prijetvoran. bilinguis. vert zelen) kem. mjesto gdje se prodaju karte. billet) blagajna. mrzovoljan bilirubin (lat. billard) igrati biljar biljetar (fr. prijetvornost. bi. fr. priznanica. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. bilis. kristalno staklo biman (lat.

binda binda (njem. biodinamički bioenergetika (grč. dvočlani izraz binomizam (lat. kolonija bioblasta). bios. med. polinom od dva člana. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč.) bioblasti (grč. ovratnik. bios život. prid. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. biofori biocenologija (grč. Biihne pozornica. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . bi-. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. bios. koinos zajednički) životna zajednica. scensko izražavanje. Biihne. biol. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. foros koji nosi) mn. nomos) mat. zavoj. životne jedinice manje od stanica živih bića. bios. binario udvojen) kruščic od dva dijela. zavoj za oba oka binokularan (lat. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. petlja. oculus oko) s oba oka. zbivanja biofenomenologija (grč. sa dva člana. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. grč. biol. vladara i dr. bios. lat. biocenotika biocenotika (grč. dio ekologije biocenoza (grč. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. povoj. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. bios. bios. bi-. prema Altmanu. regulator) kaz. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. dalekozor za oba oka. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. energeia) fil. grč. Sprache jezik) kazališni govor. bios. svih životnih procesa. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. = bioblasti biogen (grč. centrum središte) fil. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. dvočlani. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. pojas binen-regulator (njem. knjiga.(grč. na kojima se temelje prirodne pojave. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. vrpca. bi-. logia znanost) v. nomos) mat. blaste klica) mn. filozofa. a ± b. koji se tiče binoma binub (lat. nositelji života. npr. bios. bios. bios. bini. ta fainomena pojave. životni bioaritmetika (grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. bios. zemička binokl (fr. binocle) naočale. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. bios. Binde) veza. koinos zajednički. lat. biblion. energetika cjelokupnog života. nomos zakon) fil. veličina koja se sastoji od dva dijela. bios. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. genos podrijetlo) biol. uglađen i istančan govor.

to klima nagib. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. pristaša biologizma biologizam (grč. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. 2. tj. bios. bios. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. bios. bios. bios. lithos kamen) geol. logos) fil. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. sredstvom u borbi za opstanak. chemeia) dio fiziologije. grafo pišem) onaj koji opisuje život. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima.) svijetljenja živih organizama (npr. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. životopisac. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. podrijetlo. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . grafo) umijeće opisivanja života. genesis postanak. genos) koji se tiče razvoja života. bios.-lat. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. poremećaji u razvoju. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios život. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. lat. biografia) opisivanje (ili: opis) života. biologia) znanost o životu. bios. pisac biografije. manteia proricanje) 1. bios. ge zemlja. prid. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. prema određenim znacima na tijelu. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). rađanje) razvoj života biogeneza (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. prid. bios. osobito pojave nasljeđa. bios. krijesnice. životopis biografika (grč. bios. biografski biografija (grč. logos) fil. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. biomagnetni biomantija (grč. bios.

ontos. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. pod biorizacija biosfera (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. životni biotika (grč. biotehnika (grč. a čovjeka. panpsihizam biopsihologija (grč. znanstveniku Biotu) . bios) v. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. sarkom) biorizacija (grč. države itd. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios. psyche duša) fil. biće) mn. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. bios. organizama koji izazivaju vrenje itd. typos otisak. i u zemlji. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. v. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. techne. psihičke.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. bios. g. kao animalno biće biostatika (grč. logia) fil. psihobiologija biopsija (grč. člana društvene zajednice. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život.. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. bios. bios. čista rasa. typos) čist tip. bios. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. bios. orao vidim) med. prilagođavanja. npr. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. psyche. funkcionalne. bios. razmnožavanja itd. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. endokrine. biotičan (grč. bios. lat. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios) znanost o životu biotip (grč. bios) koji se tiče života. bios život. nekog područja. bios. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. biol. i u vodi) bioskop (grč. usp. bios. bios) 1912. seksualne i druge karakteristike biotit min. tou ontos postojeće. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. bios. bios. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. mehanike razvoja. to on. stanovnika nekog grada. on. ovako je njem. tj. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. npr. bios.

bis. grč. burino) dlijeto. gostionica birza (lat. poluvunene tkanine birago voj. vrsta lakih poljskih mostova. dvostopni bipedan (lat. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. dvonog biplan (lat. sofia) životna mudrost. kancelarijski pribor birov (mađ. sol vinske kiseline. mania) želja (ili: težnja. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. bi-pes) dvonožna životinja. poljar birtija (njem. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. Biragu (1792—1845) biraj (fr. grč. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. utensilia) mn. biro sudac). čuvar polja.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. po drugi put. pes noga. krut i ohol. glaz. lat. bios. odjel. burato) pisaći stol. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. krateo jak sam) v. nazvana po pronalazaču. tal. bis. tartarat bis (lat. dvonožac bipedalan (lat. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč.biotomija biotomija (grč. bureau. Burger-meister) gradonačelnik. bakrorez bireta (fr. općinski starješina. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. bureau. planum ravan.) točionica piva. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. bios. tj. vrsta polusvilene. burin. općinski sluga. bi-pes. bios. grč. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ.) dvaput. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bakrorezac. ukočenost. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. s dva suprotna pola bira (fr. burette) kem. ravna površina) zrak. bis. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. bipedis) koji ima dvije noge. bureau.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. biremis) čamac s dva vesla. ured. bureau. bipedalis) dug ili širok dvije stope. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. austrijskom inženjerijskom časniku K. birokratizam birokrat (fr. staklena cijev s ljestvicom. pivnica biratina (fr.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. burail) trg. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. kancelarija. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. okrećući balvan nogama. vunom ili kostrijeti birarija (tal. tal. pisarnica. Wirtshaus) krčma. predsjednik općine. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. ponovno . raspolovljavanje biped (lat. bureau. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. burat) trg. kancelarijske potrepštine. još jedanput. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. polus stožer) dvopolan. buratine) trg. vinska plijesan.

kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. grč. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. čvrst. al bizonjo (tal. osobito Egipćana bišof (njem. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. syllabe slog) gram. tal. hermafroditski biser (tur. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. prim bisig (njem. ljudeskara . sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bissac) mn. sexus spol) v. temeljan. veljače biseksualan (lat. narančine kore i soka. biscuit. Bischof biskup) piće od crnog vina. mineral svilenkasta sjaja. bi-. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč.bisage bisage (fr. lat. crkvi.) trg. segmentum) mat. s jednim prijestupnim danom. temeljit bitevija (tur. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. bis coctus dvaput pečen. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. series red. dvosložan. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. bitevi) plosnato koplje. busto. dvoboštvo biter (njem. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. lithos kamen) min. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. al bisogno čit. episkopos nadzornik. polovica. cimeta.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. vrsta najmanje tambure. ljudina. od dva sloga bisirati (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. Brust) poprsje. dvoredan bisernica (tur. bis. grč. segmentum) mat. bisextus) prijestupni dan. bis.) nužda. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. tal. čovjek "kao od brijega odvaljen". dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. byssos pamuk. polovljenje bisekcija (lat.) sitan novac od 12. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. potreba. sexus spol) koji ima oba spola. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. bisextilis) prijestupni. biscotin. bis. dvostruka torba (u Lici). bissig) zajedljiv. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. snažan. n. pakostan bisilabičan (lat. dvospolan. buste. tal. segmentum odsječak) mat. bistro) nekada: vinotočje. bistori) kir. biscotto. biscottino) mali. trideset drugi dio neke note biskup (grč. polovljenje biseksan (lat. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bigeneričan bisekstilan (lat. tal. klinčića i šećera bit (engl. biscroma) glaz. niz) koji ima dva reda. bis. bis. u dva niza. biisre) školjka koja proizvodi biser. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. po rimokat. bitevi čitav) jak. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bistrer) slikati (ili: bojiti. torba na sedlu bisegment (lat. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bis. srodan s azbestom bista (fr. okrugli kolačić. bis. bistouri. tj. bis. bisekstus bisekstus (lat. šećerni dvopek. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. dvaput kuhan) dvopek. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. masivan. bizonjo (tal. usp. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda.

arheologiji. bizantska umjetnost. geografiji. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. bakar. beaverteen) trg. god. japanski narodni instrument. bi-. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. sličan lutnji. do propasti Bizantskog Carstva. element atomske težine 209. beaver) trg.). i radili na povijesti. olovo. Bizantion. kisik. nastran čovjek bizaran (fr. buffalo. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. koji se dvolično ophodi bizar (fr. god. bisamum. pren. bitumen) prevući (ili: pokriti. Bizantion) 1. puzanje pred višima. analitici. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. osobenjak. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč.bitometrija bitometrija (grč. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. bituminirati (lat. nafta. čudnovat. mošus 185 bizon bizantinci (grč. 2. američki divlji bivol . ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. mn. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. dvovrijedan. 2. teologiji. bizzare) čudnost. u asfalt bituminozan (lat. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. pri liječenju sifilisa i dr. 3. redni broj 83. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. divlji bivol. valens koji vrijedi.) biznis (engl. neobičan bizarnost (fr. business) posao. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. pren. neobičnost. biver (eng. bituminosus) sličan zemljanoj smoli.0. bizarre) čudak. bison) zool. nalazi se kod nekih životinja. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). zubar (u Europi). asflat i si. raskrižje bizam (lat. koji ima dvije vrijednosti. osebujnost bizmut (lat. bythos dubina. npr. sumpor. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. petrolej. čudesan. cink. poljski logor. Bizantion) 1. od dvije vrijednosti. tj. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. bivouac) voj. bismutum) kem. valere vrijediti) kem. nastran. premazati) zemljanom smolom. željezo i dr. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. grub vunen porhet bivij (lat. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. asfaltirati bituminizacija (lat. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. kao npr.) pa do pada Carigrada (1453. trgovački posao bizon (grč. filozofiji. bizarre) čudan. hebr. retorici i poeziji.

zaborav. loš glas. blamer) osramotiti. dragulji. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. ukor. obrukati. klica. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. iznijeti na loš glas.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. huljenje. zametni mjehurić blastoderm (grč. čist. neispisan. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. blanche) pr. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. blastos klica. blanche) bijel. grč. blasfemos) bogohulnik.) čisti bijeli. neispisani papir. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. područje) podijeljen na dvije zone. akutna i kronična bolest . neispisan. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. dragulj. blasfemia) pogrda. tal.) šutnja. psovka. bjanko. obeščašćivanje blasfemist (grč. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. huljenje na Boga. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. blastos klica. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. mladica. rizi-bizi) bižu (fr. bianco bijelo. bjanko mjenica čista. blanc. ukras. neograničena punomoć. pisello) grašak (usp. bijou) nakit. oskvrnitelj blastem (grč. im. kuditi. bjelina) trg. A. tj. prazno. blekvud (engl. bijouterie) trgovina dragocjenostima. bianco) v. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. činiti blijedim. koriti. Vrangelove i dr. kredit bez pokrića. dragocjenosti. bijel. kart blanš (fr. bijela boja. belogvardeec) "bijeli gardist". blek-botom (engl. blankotrgovanje prividno. pisum. grditi blank (fr. carte blanche čit. dragi kamen bižuterija (fr. tj. nakit. blamage) sramota. fiziol.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. blankokredit otvoren kredit.) glaz. grdnja. izdanak. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. blastema) bot. bleichen) blijediti. čist. pogrdan blasfemija (grč. bogohuljenje. sukno za filtriranje blasfeman (grč. punomoć samo s potpisom. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. blastos klica. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. čist formular. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. prešućivanje. mykes gljiva) med. bruka. potpuno odriješene ruke. zone pojas. bi-. bjelilo blanket (fr.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. vrsta pjenušca blanše (fr. blekaut (engl. kystis mjehur) fiziol. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. kuđenje blamirati (fr. potpuna sloboda djelovanja. đerma koža) fiziol. blasfemos) bogohulan. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. blaste klica. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. pokuditi. prijekor. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. bjelina. dragocjenost. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr.

vrsta morske ribe blaziran (fr. dio dodan zidu s vanjske strane. žmirkanje. zasićenost. us gen. blaser) otupjelost. slijepi prozor. udubljenje sa svodom u zidu. regnymi izbijam. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. procurim) med. opt. lat. tj. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blenna. zbunjivati razmetljivom reklamom. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. bluff) plašiti. blenna. slijepa vrata. spasmos grč) med. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. blestrizo bacakam. otos uho. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. nemir kod teških bolesnika. blenna. ptosis pad) med. neosjetljivost. znanost o grbovima. blenna. zaplašiti. radi uklanjanja svjetlosti sa strane.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. zametni mjehur blaufuks (njem. sluzni proljev. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. silberfuks blaugas (njem. živčano izmoren. plava lisica. blefaron. blastos klica. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. heraldika blef (eng. enteron utroba) med. bluff) zavaravanje. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. bacakanje blickrig (njem. blefaron) med. zasićen. curenje iz ušiju blenurija (grč. balaur zmaj) zool. blastula) fiziol. neosjetljiv blaziranost (fr.) blenotoreja (grč. kapavac blenoreja (grč. min. blenna. bacam tamo-amo) med. praviti se. rheo curim) med. blefaron. vrsta guštera bez nogu. sluzavo mokrenje blestrizam (grč.) mješavina. blefaron očni kapak) med. ofthalmos oko) med. usp. sluz. aden žlijezda) med. živčana izmorenost blazon (fr. blenna. blase) otupjelih osjećaja. blenna. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. prema potrebi. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. fimosis suženje) med. munjeviti rat. blenna. smjesa. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. blenna. uron mokraća) med. blason) grb. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. očiju. aden žlijezda) med. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . prevrtanje. sulfid cinka blenemeza (grč. pre- 187 blickrig tvarati se. spolnih organa i dr. varati. povraćanje sluzi blenenterija (grč. emeo povraćam) med. upala očnih kapaka blefarizam (grč. blefaron. blaser. tome rezanje) med. blau plav. obmanjivanje. treptanje blefarofimoza (grč. spoj blenda (njem. Blitzkreig) voj. zavaravati. rheo tečem) med. blau plav. ofthalmos oko) med. blefaron očni kapak. metra maternica) med. španjolski zid. tzv. nalik na zmiju. blefaron. Blende) arhit. blenna) med. obmanjivati. hvaliti se. blefaron.

en bloc čit. trupac. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. žućkast blonda (fr.) naveliko. iskrica duha. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. prid. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. plavuša blondinka (fr. blok (fr. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr.) šport. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. bloc) veliki komad (npr. vojske. svijetle boje. blondine) djevojka ili žena plave kose. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). pojačavanje rova gredama. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. tal. gomila (knjiga).). zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. osigurati od zrna. signalna zastava koja znači slovo P . jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. automobilu. gomila. blindiran blineta (fr. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. čamcu. blondin) mladić plave kose. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. blondina blooming condition čit. blin) mn. udvarač ženama blondina (fr. usp.) pom. čamac. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. streljiva i si. oklop (na ratnoj ladi. ruski kolači. tvrđave. blond. karaula. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. dobro. velika količina (robe). malo kazališno djelo puno dosjetaka. zrakoplov). pren. grad. zatvoriti skretnicu. bluette) iskra. blokada blokirati (fr. mnoštvo. tisk. bilježnica za pisanje ili crtanje. panj. blinder) fort. slični palačinkama. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. konjski naočnjaci blinji (rus. zajednica. blu berd. zaštićivanje od zrna (projektila).blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. farsa blinker (njem. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. (engl) modra ptica. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. blokiranje blokaža (fr. pojačati rov gredama. biondo) plav. poprijeko blok-haus (lat. Blue book čit. Blockhaus) voj. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. duhovita sitnica. blonde) čipka od sirove svile. blink sjajan. tal. mramora). Blu buk (eng. zatvaranje sa svih strana grada. zrakoplovu). veliki komad stijene.) "Plava knjiga". blocus. geol. blindage) fort. zatvaranje željezničke skretnice. blu piter (engl. kicoš. bloquer) v. bluming kondišn (engl. cjelina. oklopljivanje. klada. bloquer) voj. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. bloccata) voj. blondine) v. automobil. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. svjetlucav) varalica. kulica. tisk. opsada. pren. opsada. an blok (fr. poza. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. od finog pšeničnog brašna.

ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. sologitara. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. najčešće plave boje. "traperice" blue-stocking čit. bubnjevi. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. boot lađa.) ime talijanskog pisca iz 14. bludžin (engl.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. Blume cvijet. Blume) poznavanje cvijeća. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama.) "plava čarapa". man čovjek) pom. harmonika) sve do danas. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. boa constrictor) zool. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. Blume cvijet. skraćeno: bob Boccaccio čit..) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. st. bluz (engl. bobine) svitak (za konac). (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. obliku Janne za tal. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. bobine) prozirno pletivo od pamuka. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. blu-stoking (engl. demižon boćanje (tal. balota . Bokačo (tal. uzgoj cvijeća.) trgovačka komora bob (engl. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. blu džins (engl. fr. bozzone) velika boca. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. sir Robertu Peelu. brodarski. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). popularan u različitim inačicama (pjevanje. bas-gitara.) hlače od takve tkanine. pamučni til bobslej (eng. engleski til. bobslej bobadiljizam nepravedno. prema starofr. ali i drugi odjevni predmeti. fiz. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. zmijski car. cvjećarstvo bluza (fr. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. grad Genovu. bord ov tred (engl. stoljeća. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. to bob) v. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. lažno optuživanje — po šp. glavno djelo Dekameron bocman (niz.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bobbinet. bluejeans čit.

) plemić koji je i ratnik. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. književnici. život od danas do sutra bohemi. Boycotta. bodmerei. naš rujan—listopad. bottomry) trg. bavella. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. roba za odbacivanje bogatiri (tur. zajedno s dalaj-lamom. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. prekid svakog odnosa s nekim. boe vika. Bafel) trg. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. pijanac boja (niz. Bosni. Makedoniji.-perz. neuredan život. u Rumunjskoj: plemić. bodega) podrum. rakije.bodega bodega (šp. tchek zaustavljanje. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. bohemes) mn. loša. pom. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. šećera i drugih dodataka bohema. i XIII. kod bojkota strane robe u nekoj državi). dromeo trčim. boemi (fr. skladište robe u luci. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. u Trakiji. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . iznos berbe grožđa.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. patareni bogus (ir. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. ispičutura. ili na oboje istodobno boedromion (grč. nekonvecionalnim životom. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. upravlja zemljom bogumili mn. otpaci. studenti i dr. Bodden) zem. zapreka) šport. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. umjetnici. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. bogdo-lama) vrhovni svećenik. st. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. po pravilu neuredno. njem. Bugarskoj. Dalmaciji. npr. body tijelo. krčma. bahader) mn.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. vinara. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. engl. pokvarena roba. J. boatu (fr.) irsko narodno piće od vode. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. boema (fr. baka. pren. boheme) način življenja boema. duhovni poglavar u Tibetu koji. boei) v. pren.

opterećena olovnim i dr. bolidos oružje za bacanje. boxcalf) 2. šakanje u rukavicama. gitarom ili tamburinom. šakač. okamenjena gljiva bolidi (grč. boks boksati se (engl. šp. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. pren. balanza) vaga. živa i okretna. boccone) komad. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. bulletta) cedulja. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. ušće. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. box) 1. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. bukmol (norv. priznanica boletit (lat. hidrat čiste gline. boletus gljiva. praćen pjesmom. tezulja bolas (šp. guranje i udaranje nogama. tjesnac. tj. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. svaka runda po 3 minute. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. bucca) usta. kratak. v. zalogaj bola (engl. fr. šport. v. mlet. boks bokun (tal. grč. tzv. plinom i si. bocal.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. lug bokerica dvocijevka. bolletta. bocca. kastanjetima. tal. šumica. mod. vrč. "plemenitoj vještini". box) šport. strujom. šećera. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bocage. otvor. grč. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . Boxer) 2. jedan od glavnih izvora aluminija. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. srednje veličine Bokseri (kin. zaljev bokal (fr. fr. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. bokskaf boks-meč (engl.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. kutija. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. šport. boxer) 1. lat. box) 3.. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. boksanje boks (engl. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. boka (tal. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. box) šakati se.) zamka za bacanje. loža u kazalištu. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bascagium) šumarak. bosco. bouche. bocassino. bolis. buldogu slična rasa njemačkih pasa. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. glavom i leđima. bolanča (tal.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. lat. bolites jestiva gljiva) geol.) koja je 1900. ulaz. boccale. bollo. do struka. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. astr. strijela) mn.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. državni jezik) boks (engl. tal.

pristaše boljševizma. velika trbušasta boca. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. bombos potmuo.000001 °C). bomba. 2. bombyx dudov svilac. zračni termometar. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. metron) fiz. bolus. dubok ton) voj. besklasno društvo bez državne vlasti. lenjinizam. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". atomska bomba. ručna granata. Oktobarska revolucija (1917. usp. bombarder. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu.. bombycinus. pren. tal. lubarda. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. bujica riječi. šator na sajmovima. pamuk. bombe. balon bombarda (tal. lat. nazvani po tome što su. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. vrsta keplane svilene tkanine. prangija. topnik. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. bacati avionske bombe. konfetima). cirkuski šator bolus (lat. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bombast. bacač bombi bombazen (fr. volta) luk. ljubavnim izjavama. st. vata za ispunjavanje haljina i si. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. marksizam bomba (fr. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bombardare) voj. bombe) voj. grč. staklene bočice kruškasta oblika. prodavaonica. svod. izvještačen (način pisanja. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. osnovao u Bologni L. lit. izražavanja) bombaš (fr. pretjerano kićen. svila) pamučna svila. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. bombardeur) voj. bolos) kem.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). grč. grč. na II. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. hrabriti koga. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. bombast) lit. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. lat. onaj koji bombardira. veliki top. bole zrak. bombyx) 1. dosađivati komu (molbama. bombasin. pretjeran.) bombast (engl.boliviano boliviano (šp. svojim pjesmama i si. boljševici. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. lemnoska zemlja. grč. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada .

voća i dr. bon (fr. odšteta. prirodna nadarenost bona (lat. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. bombyx pamuk. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. dobra. propinjati se. vrijedi za .) mn.) dobar za . bon-sans (fr.. potječe iz Afrike. bombyx pamuk) zool. brašna.) mn. facere. aromatiziranog i obojenog šećera. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat.. valjanost. tuba za sprej bombon (fr. fr. vrsta ženske kape. svila. nalog za izdavanje neke robe. obveza.) dobronamjerno. popravljanje. bonum dobro.) trg. izvrsnost (u . lat.) u dobroj namjeri. dobrima škodi bonitet (lat. naknadno pridošla dobra.. prav. nasljedna dobra.) tko zlima oprašta. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja.bombikometar bombikometar (grč. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. bonitas) dobrota. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. popraviti. imanja bona mente (lat. po viđenju bon enfant čit. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bezvjetrica bonapartisti mn.) vrsta rakije od ruma. nalozi koji se isplaćuju odmah. poboljšati.) posuda za tekućine. duhovita izreka bon pour čit. popravljati bonifikacija (lat. bon pur (fr. bondir) skakati. poboljšavanje. bombyx. bond) pisano jamstvo. bonazza) potpuno tiho i mirno more. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. kazati) bona hereditaria (lat. mot riječ) dosjetka.) mn. nalog za plaćanje. raširen je među južnoameričkim Crncima. propeti se. bombonijera (fr. bons a vue čit. obično ukusno i luksuzno izrađena. odštetiti. bonbon) poslastica od otopljenog.) zdrav (ljudski) razum. svilena tkanina bombo (engl. dobričina bon mot (fr. bonifier) nadoknaditi. bon dobar. prav. bona adventicia (lat. bonbonniere) kutija za bombone.. ukusno namještena soba. imanje. često s dodatkom želatine. po kojima izvođač udara prstima.) "Dobra božica". ostavština bona adventitia čit. bon anfan (fr. dudov svilac. dobronamjerno bona minorum (lat. unutarnja vrijednost. bon-sens čit. muškata i šećera u Sjev. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. Americi bombola (tal. imetak.) mn.. naslijeđena dobra. bonum. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. Flemminga. u dobroj namjeri (učiniti. bona dobra) mn. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. pren. ukusno namješten stan i si. priznanica. bonz a vi (fr. priznanica. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. poboljšanje. prav. mjenica bondirati (fr. bonificatio) naknada. potvrda primitka.

mirnim putem bonom (fr.82. ar. redni broj 5. tal.) 2. porubljivati. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. sreća. borac. burakx) kem. borax) kem. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bordage) oblaganje lađe daskama. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. materijal za oblaganje lađe. bona bonum publicum čit. javna kuhinja bordirati (fr.) minijaturno. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. pretjerana jednostavnost. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat.) šport. board) 1. važan za industriju. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. platna sposobnost.) dobro. okrajak. dar. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. otmjeno držanje. grundirati bordo-boja (fr. sudnica. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. borax) mn. bordel. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. glavešina bookmobile čit. vrpca. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. bonum publikum (lat. odbor. bordello) javna kuća. bordat borda (fr. bonhomme) dobričina. nemetalno čvrsto tijelo. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). fr. sred. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . ured bord (njem. Muhamedov ogrtač. mn. tj. soli borne kiseline bord (engl. rub. kupleraj bording (dan. rub lađe borda (ar. ne tali se na poznatim temperaturama. stol za kojim se drže sjednice. porubiti. stol. bonhommie) prostodušnost.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. savjetovanje. boarding-house) pansion sa stanom i hranom.) pom. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. element atomske težine 10. hrana. borde) 1. kost. naivnost bons offices čit. novac za hranu. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. vrlina. obložiti brod daskama. trg. pren. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. znak B. bordeaux) boja crnog vina. bonzofis (fr. opšivanje. daska.) "dobre usluge". opće dobro bonus (lat. kem. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. dobrodušnost. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. državna korist. bank. Aziji i Kaliforniji. spoj bora. bukmobil (engl. border) opšiti. traka za opšivanje bordaža (fr. Bord. pren. pom. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. korist.bono modo smislu izrade). kozmetiku i medicinu borati (lat. na lijep način.) dobro države. porubljivanje bordel (fr.) dobrim načinom. gostionica. opšivati. sud. bonvivant) veseljak. bord) 2.

ograničavati. usp. baviti se biljkama botano. 2. jedan bot jedanput. onaj koji se voli baviti botanikom t . sjeverni vjetar. borner) ograničiti. ograničiti se borsalino (tal. lista. Borda (tal. borda borusofobija (lat. voska. botane. fagos) zool. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bohren bušiti) svrdlo. Boseu. lat. valovite oblike. borealis) sjeverni boreas (grč. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. u skupini) bosaža (fr. ublažiti želje. bordure) rub. bormašina Borgia čit. zamah.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. borej sjeverni vjetar borer (njem. okvir. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. boreios. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. boseliran bosirati (lat. burgija. boss) šef. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. botto) mah. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). omeđiti. vrsta plesa (američka.. knjiga u kojoj su računi. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. Bohrmaschine) strojno svrdlo. gipsa bosoni mn.(grč. postaviti granične znakove. fobos strah) strah od Prusa. brežuljkastim. ura-. vijenac borealan (grč. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. bordereau) trg. borne) ograničen. novčanih vrijednosti bordura (fr. pa odatle i sat. botane. bosselage) izrada u ispupčenim. trava botanofag (grč. filos) ljubitelj bilja. sjever Borej mit. (po J. otkucaj sata. valovitim oblicima. ublažavati. gazda. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. bosseler) raditi ispupčene. šare. kvrga. boreas) sjeverac. ograničen. bozza) grba. botanikos travni. poslodavac. tal. skučen. glup bornirati (fr. biljožder botanofil (grč.) 1. grč. gospodar. šarama boselirati (fr. biljka. porub. Borussia Pruska. biljojed. usp. jednom botana (tal. pren. popis računa. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. kamene međaše. čvrga. Borussia Pruska. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. mali. majstor bosa (fr. izvadak. grč. bottana) obično. bušilica. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. botanike) znanost o biljnom svijetu. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. starogrčki bog sjevernog vjetra. Americi. pr. botane trava) skupljati biljke. pren. udarac. Borte) v.bordro bordro (fr. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. borer borniran (fr. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. bourgeois građanin) tisk. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. C. mjenica. bosko napasam. bosse. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl.

) mn. Bourdonu.botanograf botanograf (grč. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. botarga.) beznačajan. bottarga) jelo slično kavijaru. botrys) grozdast. bottega. kefale glava) zool. bul (fr. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. 10 = jaka oluja. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. konobar botelar (lat. bu-rime (fr. -ites) mn. bortiotičan botrinti (grč. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. botriomikoza (grč. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. pronalazak američkog pukovnika J. botane. botane. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. 196 br botuše (mad. boi-najf (engl. trovanje pokvarenom hranom. geol. 1808—1884) bouts-rimes čit. bota larga. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. lithos kamen) mn. botrion jamica. okamenjene biljke botanolog (grč. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. geol. tal. crvena izraslina na ruci ili nozi. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. botrys grozd. sluga. 2 = lagan. lithos kamen) min. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima.) ime poznate vladarske porodice. 4 = umjeren. živi u tankom crijevu čovjeka. Ch. botanika. 8 = vrlo jak. psa i dr. compater) kum botarga (šp. busur) bot. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. boutique. francuski parlament Bourdonova cijev čit. trčkaralo. botanički botanomantija (grč. botos) mn. nazvan po francuskom rezbaru A. vinara. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. kratica za brom . boling-grin (engl. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. širokočlana trakavica. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi.) veliki lovački nož oštar s obje strane. Bowiea bowling-green čit. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. francuskom inženjeru E. 12 = orkan boule čit.. bockanje. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. krčma. tunjevine i dr. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. Burbonska palača pren. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. mykes gljiva) med. buš-tru (fr. botane. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. u obliku grozda.. sa 3 do 4 tisuće članaka. mala trgovina.) kuma botrinitičan (grč. sluga. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. bottonata) zadirkivanje. znanost o biljkama. botulus kobasica) med. botane. Burdonova .. prid.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. botella. peonija Br kem. Burbon (fr.) dečko. botritičan botroilit (grč. botellarius) šef kuhinje. teklić božole (fr. botane. od usoljene ikre morskog lipljena. peckanje. apotheca) dućančić. dječak. botrys grozd. botrys grozd. 6 = jak. fr. lat.

bradys spor. mišićni) ručni.(grč. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. braggard) razmetljivost. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. viola di braccio) glaz. bradys spor. bradys. sperma sjeme) med. bradys spor. femi govorim) med. bradilalija bradimaseza (grč. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. bradilogija bradilogija med. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč.. fren srce. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. brachys. stenograf brahigrafija (grč. lalia govor) med. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brabangons) mn. brachys. st. moć. nasilnički brahikatalektičan (grč. brachys. kardia srce) med. bradys. loša probava bradispermatizam (grč. težak govor. sporo probavljanje hrane. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. sila brahijalan (grč. nepotpun. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. čovjek koji ima kratku lubanju. bios život) kratkovječan. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. uron mokraća) med. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. prst) antropol. ruka. bragr) pjesnička umjetnost. grč. malen. brachion ruka. brabantski vojnici koji su. frasis govorenje) med. brachialis ručni.) trg. gluhoća. brachys. bradys. akuein slušati) med.brabansona Brabansona (fr. bili u engleskoj ili francuskoj službi. od prstiju do lakta. bradys spor. v. daktylos . bradys. teško. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. brachion) mišica. bradys. osobito u XII. pjesništvo brahi. teško. braccatore lovački pas) snalažljiv. sitan brahibiotičan (grč. pepsis probava) med. osobito donji dio ruke. brachys. sporost u govoru bradifrenija (grč. bradys. hvalisavost bragoc (tal. masaomai žvakati) med. nasilan. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. kefale) glava antropol. nešto veća violina. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. tj. njuškalo braganja (tal. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. strangurija bragadur (tal. pren. mišica. koji živi kratko brahibiotika (grč. viola. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. lat. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. brachys. težak. domišljat čovjek. teško žvakanje bradipepsija (grč. bradys spor. v. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. brachy-katalektikos) metr. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. pri mucanju) bradifrazija (grč. teško slušanje bradifazija (grč. brachium. brachys.

ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. Brahman) ind. brachys. brachy-pneuma) med. koji ima kratke cvjetne listiće.brahikroničan brahikroničan (grč. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. podos noga) zool. brachys. pteron krilo) kratkokrilan. zool. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. odontos zub) zool. podos noga) kratkonog. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. pneo dišem) med. skopeo gledam) opt. kratkovidnost brahiodonti (grč. kratke latice. otprilike. kratkovremen brahilog (grč. brachion. temno režem) kir. pus. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachys. uspravno) brahisilab (grč. znanstvenike i političare. petalon list) bot. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. na udaljenosti. u sisavaca brahiometar (grč. linija najbržeg pada. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. brachys. n. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. uskoća prsiju. tele daleko. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brachys. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. ruke brahiotomija (grč. kratak dah. brachys. u 8. astma brahipodan (grč. brachion. sprava za mjerenje mišice. pus. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. brachys. brachys. brachys. brachys. metron. brachistos najkraći. chronos vremenski) kratkotrajan. e. brachys. životinje kratkih krila. pren. npr. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. chronos vrijeme) mat. skia sjena) zem. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč.. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. veoma rasprostranjene morske životinje. metr. dajući oduvijek svećenike. imaju dva kapka. pjesnike. i po tome nalikuju na školjke. cikloida brahit opt. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. kratkih nogu brahipodi (grč. kratkih krila. jagodicama prstiju opipljiv- . rezanje ruke brahipetalan (grč. fil. tj. brahma) indijska religija utemeljena. metron) med. pr. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. st. brachion ruka. brachys. brachys. brachys. orao vidim) med. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. kratkih latica brahipneja (grč. pteron krilo) mn.

lokalno izumiranje jednog dijela tijela. vrlo lijepo. branca) grana.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. nekroza branda (tal.) "isušivanje mozgova". sjajno. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. branda) viseći (mornarski) krevet. škrgaši branhije (grč. braconnier) zvjerokradica. odlično! bravo (tal. brein dreining (engl. bractea list) bot. bivaju pokretana na djelatnost. upala krajnika branša (fr. odsjek. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. brendi (eng. prema tome. branchion) mn. 1749—1814) Bramahova preša fiz. krivolovac. Brand) med. promuklost. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. dio. sposobnost da vanjskim utjecajima. med. brein-trast (engl. 1855 —1926) braunizam med. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. lovokradica. usklik u znak odobravanja. zool. poziv. branche. škrge branhus (grč. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. preklopna postelja brander (njem. braunizam bravissimo (tal.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. pergola brakadabra (bracadabra) v. brein-storming (engl. zaštitni. malen jedrenjak napunjen smolom. pristaše naučavanja Johna Brovvna. bravvning) v. pren. tj. posebno. Bramahova brava Bramarbas (šp.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. braten peći. junak na riječima brancin (tal.) 1. branchos) med.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. v. tako je! . odlično. nekog posla). branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. abrakadabra brakonijer (fr. hvalisavac. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. gangrena. ta. v. uljem i kučinom. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. podrijetlo bolesti je. "podražajima". Brand požar) požarnjak. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. braida od njem. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. engleskom mehaničaru Bramahu. ogranak (neke znanosti. struka.

breviarium) kratak prebregma (grč. mn. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. upravitelj brevi manu (lat. nešto izrađeno kišnog ogrtača. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. grivna akt. kratak izvadak. breve d'envansjon (fr. patent. nazvan vladarima i dr. brevis.) brefotrof (grč. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. prodor (u zidu. brefos novorođenče. (fr. molitvenik katoličbrek (engl. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. junak. kratkim putem brefotrofij (grč. Bremse) kočnica konog. lubanje. bez uvijabrefotrofija nja. s patentom. brevet d'innoze i sugestije vention čit. bedemu. brevete) pr. športske boj. bregma) anat. povelja. bravoure. bracelet. patent feus hranilac) nadstojnik. breeches) mn. kratak popis. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. dekret. bredizam med. zavod za prehranu i pokraćenje. brachiale) nabreve (tal. tal.bravo 200 bričesi bretanja (fr. bravour.) otvoreno. trofeus) zavod brevijacija (lat. junaštvo. tropronalazačka povelja. tal. brevis kratak) glaz. Schere brevis (lat. breviatura) v. = hipnotizam. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). grč. bretona (fr. kratkih nogu brenšer (njem. tal. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. brefos. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. brevis. tjeme kratak izvještaj. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. nazvanog po fr. valjan i vrijedan ples udvoje. odmah. izdati brazilskog drveta dekret. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. voj. breccia) voj. osobito Papino pismo državama. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. patent. hrabrost. pes noga) kratbremza (njem. bravura) vabretele naramenice. utvrđeili za jahanje. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. brennen paliti. plaćeni ubojica. brevipedan (lat. srednji dio gled. diplomu.) 2. šteta. junačko djelo. breve) svaki službeni pisani rukvica. nost izvođenja. breche. lat.. brevilokvij (lat. pren. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. gradnje i typos otisak) glaz. bretagne) stari francuski bravo (tal. vrsta odličnog francusčovjek. bretelle) uprta. neustra-. osobito u glazbi s poveljom. gore široke a dolje tinju). kratke ili breša (fr. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. uštrb jesno priljubljene uz noge . goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. povlastica. breviatio) skraćivanje. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. brevis kratak. hlačnjaci ljanost. pokraubojica bravur-arija (fr. darskih i šumskih poslova. tiskanje nota dr. za nahočad. bretonne) vrsta ženskog šivost. Bremse kočnica. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. propolukratke časničke hlače. bravura (fr. povelju brazleta (fr. s diplomom. breveter) dati. kovrčalo bričesi (engl.

brigg. vrsta mirisne masti za kosu. brigade. voj. slična vistu. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. škrgut brillante (tal. brycho škrgućem. brigantine. briketaža (fr. div s 50 glava i 100 ruku. fr. škrinjica za pisma. hajduk. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. pren. brillantine) kozm. Brief pismo. blistav. 2. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. brignos škrgut) med. otuda: pren. sin Urana i Geje. veličanstvenost. brigadier) 1. Kasten ormar) poštanski sandučić. bradu i brkove briljantina (fr. buntovnik brigantina (engl. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. odličnost . odličan. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. a odozdo slabije zatupljenog. veoma vatreno. bricola. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. cigle.) glaz. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. tal. živahno. bridge) kartaška igra. bric-a-brac) starudija. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo.bridž bridž (engl. 3. raditi zaobilazno briksizam (grč. morbus Brightii) med. blistavost. zbijen u obliku opeke. sitan. pren. kod biljara: odskok. brigante) cestovni razbojnik. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. škrgutanje zubima Brijarej mit. odskoči. odskočiti. krasan. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. pren.) posredno. kugle.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. za sto naoružanih ljudi. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. fugiranje briketirati (fr. divan. brillant) sjaj. ormarić. par brikol (fr. brig. udariti par bricole čit. blistati) sjajan. nazvana po engleskom liječniku R. osobito briljantima briljantnost (fr. staretinarnica briket (fr. lukavo brikolirati (fr. par bricole čit. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). list. svijetao. učiniti da se nešto odbije. brigata) 1. briquette) nešto u obliku cigle. razne umjetničke stvarčice. plahovito briljant (fr. brigg) pom. sa strane. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. osobito starinske. raskoš. 2. pljačkaš. ne raditi časno. zaobilazno. brillant. veličanstven briljantin (fr. njem. Egeon brikabrak (fr. jajeta i si. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. zapovjednik brigade. briqueter) popločiti ciglama. par brikol (fr. briller sjati. voj. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. kugle ili jajeta. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. bricoler) odbiti. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. fr. divota. odozgo jače. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. Brigantine) pom. odboj lopte od ograde.

prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. brizo spavam. briller. brizo. brioche) vrsta peciva. životinje nalik na mahovine. bijele. radio emitiranje broad-side čit. pren. pocrniti briofiti (grč. tal. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. brodkasting (engl. broyon) tučak za mrvljenje. sendvič briozoe (grč. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. sijati. rjeđe slatkovodne. dugačka 25 km.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. pletenica. bryon.) odašiljanje radio emisija. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). htjeti nešto brzo sprovesti. vladu u svoje ruke brinet (fr. brumaire. brillare) sjati.briljirati briljirati (fr.) glaz. brimera (9. rasprskava. zoon životinja) zool. studenog 1799. bot. listopada do 24. Brisoleten) mn. trljanje boja . srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. izmotavanje brimer (fr. brusquer) obrecnuti se na nekoga. bryon mahovina. briozo (tal. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. briscola) vrsta kartaške igre. brod-sajd (engl. fyton biljka) mn. okolišanje. logia) bot. sličan mahovini. lat. razbijač. studenog. bučno. blistati. Britiš muzeum (engl. čajni kruščić.) govorenje nebitnih stvari.) uzeo je Bonaparte. živahno. svi topovi na jednoj strani ratnog broda.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. šumno. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. bojiti (ili obojiti) smeđe. plameno. 18. bryon mahovina. svijetliti se. Brodvej (engl. con brio brioš (fr. upotrebljava se. koji razmrskava. briseur) lomitelj. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. značajno se isticati. žuka broad-casting čit. razorna snaga brizer (fr. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. prelijevati se u svjetlosti. brisant) koji lomi. od 23. odskakati od ostalih brimada (fr. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. magleni mjesec. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. eidos oblik) bot. uništavajući brizantnost (fr. srebrnaste boje. briser. razornost. morske. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. strana broda.) pom. razoran. briser) sposobnost rasprskavanja. umjesto srebra. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. kao prvi konzul. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. bryon. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. mahovinast briologija (grč. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka.

znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. trovanje bromom bromoform (lat. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. brončati (fr. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. broma jelo. lijevi i desni. na roštilju) pile za pečenje. od svile i pamuka. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. poznati lijek za živce bronca (fr. brokatni papir papir u boji s uzorcima. crnom. broder) vesti. s utkanim velikim cvjetovima. znak Br.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. vrsta žutog. mjedeničica. vezivo. gips. to broil peći na otvorenoj vatri. bronzo) zvonce. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. trgovina vezivom. osobito slikama. brodetto) kuh. osobito slikama. dva kanala. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. ili samo od pamuka. vezenje. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina..brockhaus Brockhaus čit. broker) trg. poklepčica brončana bolest med. bronchos dušnik) dušnički. redni broj 35. bronser) obojiti brončanom. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). nemetal atomske težine 79. nazvan po velikom njem. posuđa i dr. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. tekućina veoma slična kloroformu. osnovanom 1805. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. oblicima i si. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. bakrenom bojom (drvo. crvenkastosmeđa teška tekućina. krasiti. lat. smeđom.). bromov pripravak. broderija (fr. broccato) skupocjena i teška. obično se jede s palentom brodirati (fr. srebrom. koji se tiče dušnika ili dušnica. pren. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. pren. uljepšavanje brodet (tal. bromos smrad. bronze. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. lat. cinka i željeza bronce (tal. element. klepčica. bromos) med. luka i maslinova ulja. kićenje. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. koji nastaju . brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. tal. izvesti zlatom. svilom. an-i». bromoformium) farm. oštrog mirisa bromatika (grč. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal.916. staretinar brokantirati (fr. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. logia) znanost o jelima. bronzo. broma jelo. broderie) vez. bromium) kem. tj. "pohanac" brokanter (fr. Brokhaus (njem. broma jelo. kožu i dr. bronchia) mn. bronzium) legura (slitina) bakra. npr. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. bromos) farm.

protkati. bronchos. brontolare) gunđati. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč.(grč. dug preko 18 metara brontoterij (lat. brochurier) pisac brošura browning čit. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. temno režem) med. svilom). različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. malteška groznica). usp. rheo tečem) med. pren. prošivati (knjigu). lithos kamen) med. Bruderschaft) bratstvo. operativno otvaranje dišnih kanala.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. bronzo) lonac. kila dušnika. dušnik. bronhije . bronchos. mrmljati. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bronchos) anat. kele kila. bronchos. bronchos. Amerikancu J. bronte grmljavina. bronte. bronte grom. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronchos. bakreni kotlić broš (fr. blemma sluz. bronchos. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. srebrom. bronchia) med. slomim) med. pneuma dah) med. bratimstvc grč) med. prigovarati bronzin (tal. brocher) prošiti. bronhijalni katar bronho. bronchos. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. rheo tečem) med. brontotherium) geol. guša bronhofonija (grč. N. bronchos. uvezati knjigu u mekan uvez. brochure) mekano uvezana knjižica. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. bronchos. a kod goveda. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. plesso udarim) med. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. mykes gljiva) med. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. skopeo gledam) med. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bruh) med. o nepogodama uopće brontometar (grč. grkljan. bronchos. brontosaurus) geol. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. regnymi skršim. bronchos. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. brauning (engl. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bronchos. bronchos. upala bronhija. protkivati tkaninu (zlatom. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. logia) znanost o grmljavini. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. fone glas) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. divovska.

kele) med. u staroj plemićkoj obitelji. trublja buckinghamska palača čit. Buhnvvald (njem. brumalis) zimski brustbild (njem. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. hernija bruh-gold (njem. brutalitas) surovost. XI. brustolare) paliti. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. Buddha) "Probuđeni. životinjsko ponašanje prema kome. pren. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. brogiotto) vrsta crne smokve. Thiiringen).) mjesec francuskog republikanskog kalendara. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. brutto) trg. bubon preponske žlijezde. grubost. aden žlijezda) med. n.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. n. zvjerski brutalitet (lat. e. Brust-bild) poprsje. bubon. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). glupan. afrički jelen. pren. lat. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. bubon) mn. Buddha) v. bez odbitka troškova. 1799. brutalitet brutificirati (lat. Bruchgold) izlomljeno. divljački. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. st. Auschwitz bucina (lat. brutal) životinjski. do 22. brumaire datum (9.) truba. surov. bubonulus) med. pr.bruh bruh (njem. nezahvalni urotnik brutalan (lat. brutaliser) zlostavljati. od 22. poživotinjiti brutalnost v.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. algos bol) med. budak) trnokop. učiniti da podivlja.) najkraći dan u godini. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). antilopa bubikopf (njem. kila bubonulus (grč. X. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. suprotno: netto bružeta (tal. kramp. e. velika budala Budha (sanskr. neotesan. bakingemska (engl. bubon. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. rođen u Indiji polovicom VI. v. brimer (fr. Dachau. fr. životinjska požuda brutalizirati (fr. XI. 18. brutificere) napraviti nekoga životinjom. divljaštvo. studen uopće brumaire čit. med. usp.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. Bruch lomljenje) med. težina robe zajedno s težinom ambalaže. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. bolest prepona buboni (grč. bruh prepona. bubalis) zool. grub. zima. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. štovan kao . Bubikopf) "dječačka glava". prilikom dobivanja.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. bubon. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. brutalis. pr. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. pržiti brut (fr. bista brusthalter (njem. Budha budak (tur. zimski solsticij. venerične otekline bubonocela (grč. Prosvijećeni". potpuno zanemariti brutto (tal. neprerađeno zlato brum (engl.

bolgia. bik buffo (tal. bouillon) kuh. Buddha) mn. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bucare probijati. st.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. put prema oslobođenju vodi nirvani. ofthalmos oko) med. bouiller) staviti na robu carinski žig. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. lat. tal.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). religija koju je osnovao Budha. boudoir) mali.) zool.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. buj bujon (fr. n. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. lakrdijaš. kao ples sadrži elemente bluza.). s volovskim očima. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. posušilo. budizam budisti (sanskr. bufo karikato (tal. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. komične opere. buffer. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. v.. fr. buffone) šaljivčina.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. izvolite. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. lakrdija. bouffonnerie) šala. život je patnja. bus govedo. proračun prihoda i rashoda uopće. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. budhizam budhisti (sanskr. budhisti budizam (sanskr.budhisti bog. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. ind. buffo caricato čit. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. volook. američki pustolov. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. budoar (fr. buffa) šala. venet. karate i si. budget. budhizam budo (jap. usp. dvorska luda bufonerija (fr. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. stanju blaženog mira. lakrdijašenje buftalmičan (grč. čarlstona. lakrdija. v.. vrsta tkanine bujatrika (grč. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. liječenje goveda bujirati (fr. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. buljook bugačica (tal. Bafelo Bil (engl. tj. buljon bujrum (tur. Buddha) mn. usp. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. bus vol. bouillon) kuh. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. žeđ za životom. bufon bufon (tal. bouille. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. laka komedija. bugazar upijati) sušilo. bez strasti i patnje. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. bujrumte . obično u nogama bufer (engl. "sveti mudrac". volja za životom). bugsiren) pom. bi vol. blek-botoma. komičar. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. boogie loša improvizacija na glasoviru. loš ples. bafelou (engl. uzroci patnje su strasti (tj. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. e. Buddha) v.

Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. mišić puhač buke (fr. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). dokument (uopće). službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). točan bula (lat. kefale glava. pastirski. tepih. povelja s takvim pečatom.). v. bouquiniste) prodavač starih knjiga. vina). bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. ukaz. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. buket Bukefal (grč. bukle-sag sag. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng.bujruntija bujruntija (tur. Americi. bus vol. bus govedo. isp. bukolikos) poet. (1242. hrpa. bouquet) miris (npr. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. uvjerenje. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. bulla) 3. kardia srce) med. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. morski razbojnik.) bula (lat. kranion lubanja) arhit. Turkinja bularij (lat. antikvar bukirati (engl. med. povelja. najava dolaska. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. turska žena. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. ukrasi. zvjerokradica u Sjev. booking) rezervirati. boucle kopča. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. obrazni mišić. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bukolike) poet. bukolička cezura metr. g. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. gusar bukanirati (ind. tamnica buksirati (niz. boucanier) lovac na bivole. bukolikos) poet. skup bukiner (fr. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. pren. hipertrofija srca.) zatvor. bouquineur. na željezinici. pastirska pjesma. rezervacija (u hotelu. krvava ili gnojna tekućina. buckskin) "jelenja. pismo bukanir (fr. plik bula (tur. book-making) sastavljanje knjiga. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . osobito na dorskom frizu. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. potvrda. anat.) 2. janjeća koža". bus vol. običan način klađenja na konjskim trkama. predbilježiti se bukle (fr. bukva slovo) doslovan. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. mutna. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. povećanje. buccinator) trubač.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. bulla) 1. pečat od voska ili kovine na povelji. bujurultu. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. seoski. obaviti upis. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. v. tj. najaviti dolazak. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. bukirati bukinist (fr. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. tkan na čvoriće bukmejker (engl. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel.

mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. forma) koji ima oblik lukovice. pljačkati. glupost.) šport. krasti buliran (lat. (njem. kratke i duboko usječene njuške. posebno se odlikuje time što se. glavna ulica. stran novac. neočekivan razvoj.) lukovica. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. ako ne pogodi u cilj. pločama ili grudama. glavičast. mora projuriti bullion čit. buleuterion) vijećnica. bullterier) vrsta engleskih pasa.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. bulimia) med. neotesanost. rulja. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. bul-finč (engl. sabornica. fero donosim) bot. gomila.) anat. glavica. buljen (engl. metež. nalet) šport. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. bullire. tako da mu se vide prednji zubi. bulldozer) "kopnenojaružalo". vreva. nastala križanjem buldoga i terijera. glavičast bulbozan (lat. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. nepošteno trgovati. pren. bulldog) 1. studenac bunčela (tal. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. gusta trnovita živica kroz koju konj. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. spekulativan pothvat.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. boulevard) šetalište. bulbus oculi čit. potvrđen pečatom. životinjska glad bulinirati (fr. naziv za periodička i neperiodička izdanja. hladnokrvnosti i dr. očna jabučica buldog (engl. gomb puce. (njem. vraća bacaču bumler (njem.) izvješće o nekom važnom događaju. opskrbljen bulom bulist (lat. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. a u sredini koljenasto savijena). krumpirast bulbus (lat. bouliner) pom. veliki engleski pas širokih prsiju. bulletin (fr. boom) buka. nepočešljana. luk.) zdenac. 2. bullatus) zapečaćen. dugme) pribadača. . senzacija. Bund) savez. društvo. buli bik) pren. bullitio) vrenje. isto i buml bunar (tur. tuđi. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). bulbus okuli (lat. bulla. na krajevima plosnata. velika. pregrada od brvana. tj.bulbiferan bulbiferan (lat. urnebes. hrpa. tvrđava. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. pren. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bilten 208 bund bull-finch čit. neodoljiva. bully gužva. bulbosus) lukovičast. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. 2. liga. bedem buli (engl.) velika splav (služi npr. bulbus lukovica. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. kudrava i prljava glava bum (engl. foltamente gusto. na utrkama s preponama. nenadana aktivnost. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. skok dionica na burzi. skupštinska zgrada bulevar (fr. das Bund) svežanj. voj. za zatvaranje ulaza u zaljev). bulbus.

) 1. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. dvorac. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. iznenadna nepogoda. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. podvala. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. st. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. vječni buntovnik. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. borale) ormar s ladicama. stanovnici juž. pren. budalaština. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal.) savezna skupština. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. bušilica. mjera za staklo. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. burattino) pokretljiva lutka.. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. podvaljivač. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . Buntdruck) tiskanje u više boja. usp. 3. cement. zadirkivanje. 2. tisk. burrasca.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. izmišljotina. pijesak i dr. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. spletkar. komedijant. zadirkivalo. marioneta burda (ar.) Muhamedov ogrtač. pren. bukač. zabadalo. nesmisao. i 16. izljev zlovolje. ulično) od zračnih napada. zavežljaj. Bur (niz.Bundesliga smotak. borer. čovjek koji svuda "zabada nos". koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. fr. boer) "seljaci". pom.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. voj. 1811—1899) buntdruk (njem. iznenadan vihor. 4. betonsko sklonište (kućno. smutljivac. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. prostor. podmetanje. burgu) svrdlo. besmislica.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. komoda buran (rus. duboki bas na orguljama. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. st. u kojem su Buri izgubili samostalnost. bourrasque) bura. mjera za konac Bundesliga (njem. st. Burg) zamak. višebojni tisak bunting (engl. a spojena je s rezervoarom plina. poticatelj nereda. vikač. bourdon) glaz. lakrdijaš. savezni parlament. ljutine buratino (tal. spremište na brodu za ugljen. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. Gradišće burgija (tur.

sluga. bezbojna tekućina. burze muskoze (lat. byrsa koža. perz. ekonomskim jačanjem bur- . gladak prsten (obično zaručnički). glupariti burleska (lat. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. komedijati. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. bursa.. koji trguju na burzi. fr. vjenčani prsten burmut (tur. njem. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. burnetizirati burnetizirati (engl. ugljenom i si. bourgeoisie. burka. v. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. burlesque) smiješan. usukati) zavoj. tal. bursa vrećica. tal. tržište novca. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. burnus. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. šala. usp. upotrebljava se za obloge kod rana. veseo. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. otopina baznog aluminijevog silikata. sladunjavog i trpkog okusa. mala burleska burma (tur. (produktna burza). lat. glazbeno djelo humorističnog karaktera. Bersianer) mn. burra. bursa. neobuzdan. burla) šala burlak (rus. obično od bijele vunene tkanine. vitica.) mn.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. oteklina i dr. med. octenog mirisa. pun života student ili mladić uopće. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. blebetati. burlesque) poet. burlesco. burletta) mala vesela igra. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. buržuj) 1. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. pod burza burzovni uzansi trg. lupetati. čireva. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. lakrdijaški burleta (tal. bourse. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu).) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. zatim s robom: žitom. lakrdija. nazvana po njem. bourse. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. njem. nakaradan. lakrdijati. sluzne kesice bursitis (lat. burla šala) izvoditi šale. borsa. burmak uvijati. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v.) slaba bura. grč. bournous) ogrtač bez rukava. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. šaljiv. lagan istočnjak burka (rus. bourg. kurir burza (fr. burla. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. burun. fr. s kapom. momak.

butyron. malogradanka bus (engl.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. lat. i plemića. Busch grm) "ljudi iz grmlja". strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. par butad (fr. pusu) zasjeda. blagost prema slabima. butomon močvarna biljka. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. Butter maslac) putar.349 1 bušerizirati (fr. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. mjerica = 36. 2. seljaka. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. nagao i neobičan nastup ćudi. pravednost. = capriccio. potaja. pyxis kutija od šimširovine) fiz. burg) 1. odanost poglavarima. v. lisičji šaš) vrsta plina. buržoazija 2). ruxis kutija. pren.) prema hiru. tzv. na mahove butaforija (tal. maslačna kiselina. biznis) posao. boutade) duhovita šala. lokal butik (fr. neravnina (na svili) butada (fr. poslovna struka busola (tal. grč. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. dosjetka. bourgeois. malograđanin. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. brzi solo-ples bez pripreme. usp. boso) šimšir busija (tur. građanski stalež buržuj (fr. najviše 1. butyrum) kem. trgovina na malo. butirometar (grč. za razliku od kmeta. bussola kutijica. maslac butiga (tal. bus. 2. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. atrapa butan (grč. pripadnik buržoaskog staleža (v. 3. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. napad iz busije business (engl. bus govedo. harakiri buširati (njem. samozataj- 211 butirometar nost. lat. bouteille. Etruščani i dr. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. njemački Burg. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. glaz. trgovina. bračna vjernost. tal. dućan. par boutades čit. bushel) engleska mjera za žito. koriš. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . bogatašica. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. prodavaonica. radionica. hrabrost. zasićeni ugljikovodik. čep. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. tvrđave. mornarički kompas. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. omnibus svima) = omnibus bus (tal. bouchon) zatvarač. boutique) prodavaonica. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr.50 m) bušon (fr. bottega) trgovina. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. preziranje smrti. Busch grm) lov. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti.

ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. bucmast. bougie. grč. zatim debelog crijeva i jednjaka. osobito mokraćnih.buton buton (fr. bouton. kaučuka i si. šp. glupan. napušteno zemljište. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. za proširivanje suženih kanala. bottone) gumb. debeljuškast. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. uranist bužija (fr. pupoljak. pederast. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. Busen dojke. topuz.. manteia proricanje) gatanje u gumbe. grudnjak buzurant (tal. puce. stvarčica slična gumbu. bouteselle) voj. budala buznhalter (njem. fiz. zadebljao. pigist. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. bodur) punašan. pren. tal. gume. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. električna svjećica . bubuljica. valjkasta šipka od voska. bugia svijeća) med. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. buzzurro prostak. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. tal. bouton. proširen butsel (fr.

kalentura amarilja (šp. da posjeduje moć proricanja itd. pravim imenom Giuseppe Balsamo. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. med. Zeit vrijeme. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. zahlen platiti. vitica.. cajg (njem.) posebna soba. kratica za kulon C kem. loupe) fot. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. šiljak. škripac cajzić (njem. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. Not nužda. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća).c C. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. kovrča calando čit. tiho. pren. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). padanje cijene (nekoj robi) . kafe-restoran (fr. blago. kolgerl (engl. rašlje. Zeugniss) svjedodžba.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit.) trg. Zeit vrijeme. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. po prilici) cabinet separe čit. kabine separe (fr. Kalmetovo. zasebna soba cafe čit. fr. "ober" call-girl čit. kalo di prečo (tal. tj. natkonobar. tobožnji liječnik. manjak. kalmato (tal. potvrda cajtlupa (njem. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. parožak) uvojak. da može općiti s pokojnicima. kalando (tal. kafe (fr. pren.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zacke zubac. vremenski tjesnac. Kaljostro Alesandro (tal. circa oko. kalo di pezo (tal. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. popuštajući u jačini tona i u tempu.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze.) glaz.) trg.) glaz. cafe-restaurant čit. kratica za cezij Ca kem. Zeisig) zool.) kavana. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem.

tj. pokorio papi Grguru VII. Techniker tehničar) zubni tehničar. pjevajući cantante čit. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. građanska smrt capriccetto čit. pjevajući cantando čit. kambio di ritorno (tal. groblje.) engleska slastičarnica Canossa čit. cunja. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. pren. "jasna komora". kambio di polica (tal. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. kantante (tal. povratna mjenica cambio secco čit. rekreacijski tereni i si. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. zubotehničar. kamera klara (lat. "svijetla komora". mjenični račun cambio di polizza čit.. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. rita. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit.) glaz. kratka fantazija . izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. "suha". tralja. predavaonice. Zanke) krpa. mjenično pismo cambio di ritorno čit. mala. dronjak. Kanosa (tal. budak.) "sveto polje". gdje se sve zgrade.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. kampus (lat. knjižnice. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem.) glaz. isto i capinaš capitis deminutio čit. kambio konto (tal.) trg. vlastita mjenica camera clara čit. kamera lucida (lat. smanjivanje ili gubljenje prava. kosturnica. kantante (tal. zappa motika) trnokop. st. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. kapitis deminucio (lat. vojno vježbalište u starih Rimljana.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. trulja capin (tal.) glaz. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. danas: ratište. Italiji u kojem se 1077.) Martovo polje (tj. kaprićeto (tal.) američki tip sveučilišta ili koledža. kantabile (tal. kampo santo (tal. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. kambio seko (tal. pjevajući.) trg.) canjak (srednjonjem..) prav. polje boga rata Marsa).) fiz.) trg. što se može pjevati. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. osobito građanskih prava. bojište. bojno polje candy-store čit. Zahn zub. n. kantando (tal.) trg.) trgovačka komora camera lucida čit. (obično u mn. za pjevanje. tj. pjevajući. 970—930 pr. e.cambio conto cambio conto čit. kamerata fiorentina (tal. sriješ canšteher (njem.) glaz. pri čemu se služi capinom. Kantikum kantikorum (lat. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit.) glaz. tj. Zahn zub. kandi-stor (engl.) dvorac u sjev.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit.) fiz. Zahnstocher) čačkalica. Kampus Marcijus (lat. Stein kamen) zubni kamenac. Zahn zub. njemački car Henrik IV.

kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. povrijeđena nevinost. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. dativ.) glaz. karecando (tal. žrtva za tuđe grijehe. tj. v. 1737. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. med. zavisni padež u lat. usp.) lijevani čelik castitas violata čit. keč causa civilis čit.) prav. kaptacio benevolencije (lat. kaprićo (tal.) pren. neograničena punomoć. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) povod ratu. kosim putem. carta bianca "bijeli papir") pren. neke je od njih uglazbio njem. tj.).) "iskoristi dan. Karolina urbarijalis regulacio (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. kastitis violata (lat.) retorička fraza kojom govornik. priglbok captatio benevolentiae čit. karecevole (tal. kazus oblikvus (lat. neobično umjetničko. v. per kazum oblikvum (lat. kazus rektus (lat. carpalia čit. kazneni predmet. per casum obliquum čit. kaprićozo (tal. tj.) prav.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. predmet građanske parnice causa criminalis čit. prema volji caprum expiatorum čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.capriccio capriccio čit. u obliku sonate. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". laskajući. Karmina Burana (lat.) glaz.) gram. karta bjanka (tal. građanski spor. g.) prav. kart blanš (fr. carta bianca Cartesius čit. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. jeziku (genitiv. kast stil (engl. ćudljivo. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). kaprum ekspijatorum (lat. karpe diem (lat.) prav. moli slušatelje za blagonaklonost. lov na milost CARE čit. ugrabi dan". keč-es-keč-ken (engl.) glaz. laskavo carizam carski apsolutizam. predmet kaznene parnice . u početku govora.) prav. kosi. uzrok ratu. ulagujući se carezzevole čit. mješovit slučaj. bijeli papir". po volji capriccioso čit. koristi se vremenom! carta bianca čit. a kaprićo (tal.) ćudljivo. kauza civilis (lat. kosti zapešća. vješto zadobivanje naklonosti. ker (engl. akuzativ i ablativ). Kartezijus (lat. neograničeno povjerenje. potpuna sloboda carte blanche čit. zaobilazno casus rectus čit.) glaz. kazus beli (lat. kazus federis (lat.) mn. usp.) pomirbeno janje. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. karpalija (lat. kazus mikstus (lat.) "čisti. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. potpuno slobodne ruke. a capriccio čit.) gram. kauza kriminalis (lat.

cedere) prav. celebritas) slava. sam sebi uzrok. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. a po nekima i za curae causa čit.. rod muha iz tropske Afrike. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. celebratio) proslavljanje. kauza sui (lat. caedo. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. radi njegovanja. osnovni uzrok causa sui čit. dem. kure kauza (lat. ustupiti.) krajnji cilj causa sine qua non čit. bezuzročan. račun za jelo i piće u kavani. izrađivač reljefa celatura (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. 2. proslava. glasovitost. pod kefalCefej (latinizirano od grč. slijepo crijevo celator (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. apsolutan cave! čit. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). opomena. stvarni uzrok (supr. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. usp. siše krv domaćih životinja i čovjeka. caveat) "neka se čuva. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. ustupati. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. kave (lat. list papira.) čuvaj se! čit. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. sudski prigovor Cb znak za kem. caecus slep.) sto posto. tj. tj. priznati kome prednost cedrat (tal. za lat. cedens) prav.(grč. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. scheda vrpca. trošak. schedula listić papira) 1. svetkovina celebrant (lat. cecidi ubijam. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. proslaviti. slavno ime. kratica za cerij ce-ce muha zool. prav.) uzrok koji prethodi djelu. struja u posljednjoj trećini 19. tj. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. zlatnik cekum (lat.).) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. 2. celebrans) kat. caecum) anat. glavni. komadić papira. centum per centum (lat. cavere. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. privremena priznanica. razbijam) mn. st. kefale) v. st. proslavljati. trg. celebrare) svetkovati. ustupitelj. isto što i niobij) c/c krat. znamenita osoba V . svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat.) fil. listić. bot. kauza sine kva non (lat.causa efficiens causa efficiens čit. neka se pripazi". bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. element kolumbij (columbium. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. svečano obavljati celebritet (lat. kauza eficijens (lat. polureljef. kauza finalis (lat. tj. kaveat (lat. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. cauza finalis) causa finalis čit. odustati od čega. nota cefal. Zeche) 1. osobito u kovini celebracija (lat. zembilj cekin (tal.

bezoblična amorfna bijela masa. nije zapaljiva kao celuloid. masa slična celuloidu. Posljednja večera. izrada u cementu cementirati (lat. tanka. celomati mn. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. a upotrebljava. anat. a zamjenjuje i staklo. Zellstoff) staničevinska vata. redovnik. zool. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. 2. celeritas) brzina celestin (lat. osjetljiva na svjetlost. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. prostor između crijeva i stijenki tijela. koilos šupalj) tjelesna šupljina. u obliku listova. stanovnik ćelije. cella ćelija. bez mirisa i okusa. stanični celularna patologija med. 2. učvršćivanje cementom. mješinci. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). vrlo elastična i lako zapaljiva. cellulosus) v. pren. caementum) 1. Coelenterata) mn. cella ćelija) kem. prozirna. dupljaši celer (fr. monah celofan (lat. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. fanos svijetao. 2. cellula stanica) kem. coenaculum) 1.). 2. za filmove.) celirati (lat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. selinum. lat. pravi se od celulozina acetata.celenterati celenterati (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. grč. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. stvrdne kao kamen.). cellula stanica. rožnata. coelestis nebeski) min. umjesto lako zapaljivog celuloida. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. dobiva se od celuloze. il cenacolo) . algos bol) med. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. grč. raznobojan. coelibatus) bezbračnost rimokat. caementum) učvrstiti cementom. savitljiva i ne propušta vodu. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. cella ćelija) 1. papir za kopiranje čija se površina. osobito metalnom celit (lat. teško prozirna.). koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. kaučuk i si. posebna vrsta vapnenog praha koji se. koja tvori čvrste sastojke biljaka. blagovaonica u katoličkim samostanima. proziran) umjetna plastična masa. celeri. selinon) bot. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. od bakra i cinka mesing itd. tj. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. caementum) 1. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. fotografskog pribora itd. kad se navlaži. koilia trbuh. st. celuloza (lat. grč. služi za izradu češljeva. biljarskih kugli. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. celularan celvole (njem. 1074. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. slika "Posljednja večera". g. prozirna. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. 18. 3. trbušna bol celibat (lat.

folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. centum sto. elektronska itd. stolisnik centifolija (lat. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. usredotočenje. centenarius) 2. ćentezimo (tal. središnjica centralan (lat. vodovodna. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. sa sto nogu centner (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. koji djeluje u smjeru središta. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. iz jednog centra (centralizam). centralizacija centralizirati (lat. 3. nagomilati u jednu točku . centum sto. centralis) središnji. centum sto. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. matični. cento "stokrpa". stogodišnjak centesimo čit. između Turske. stogodišnjica centenar (lat. 3. pravac koji spaja središte dvaju krugova. proslava stogodišnjeg postojanja. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. kenobij cenobit v. geom. usredotočenost. usredotočivanje. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. grč. telegrafska. centralis središnji) 1. centum sto. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. polustihova odn. stonožan. bitni. poduzeća i dr. u SAD-u 1/100 dolara. metrička centa = 100 kg Centaur (lat.). haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. grč. središnjica. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. litra) stoti dio litre centimetar (fr. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. banke. centralis) v. matica. centrum središte. telefonska. gablec cenobij v. centralis) usredotočiti. skupiti u jedno.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. Centifolia rosa) bot. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. Kentaur centenar (lat. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. cb centifolija (lat. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. razdoblje od sto godina. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. pren. centrala). 2. metron mjera. čovjek od sto godina. glavni grad. stolisnik centigrad (lat. centum sto. pes gen. pedis noga) zool. srednji. centenarium) 1. prijestolnica. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. centralis središnji) 1. stoljeće. stoti. supr. koji je u vezi sa središtem. stoti dio. zehn deset. 2. ruža s mnogo latica. krat.cenerjauzn cenerjauzn (njem. grč. dužina između središta dvaju krugova. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. glavni. centum sto. Irana. centum sto. Centaurus) mit. skupni centralist (lat. (drugi) doručak. kenobit cent (lat. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. v.

zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). želudac) centralno gibanje fiz. dovesti u središte. šport. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. geom. centripetalna sila fiz. centralan centrifuga v. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. u geometrijskom liku (krugu. zbog centrifugalne sile. glavni životni organi (srce. supr. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. grč. centrum središte. centrum središte. centrum središte. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. Zemljine kore) centrosom (lat. soma tijelo) bot. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. budući da se kod njega. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. lat. utvrditi središnju osovinu. centrum centrobarika (lat. sentr-fovedz (engl. petere težiti čemu) koji teži prema središtu.. 219 Centum revolutis. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. tjelešce. centrum središte. centrum) 1. između tzv. ali je suprotnog smjera. centrum središte.. Mjeseca oko Zemlje itd. voj. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. gibanje Zemlje oko Sunca. 2. "desnice" i "ljevice". geom.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. perspektivna projekcija centralna sila fiz. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. centrum središte) 1.centralna pozicija centralna pozicija voj. za cijeđenje meda iz saća i dr. centrum središte. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte) v. kentron.) šport. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. grč. oportunizmu.) težište centum (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. po prvom Keplerovom zakonu. jednake je veličine kao i centripetalna sila. sfaira kugla) geol. u nogometu: vođa navale centričan (lat.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. vrši se po putanji koja je. centrum središte) "srednja linija". matica centralni organi zool. grč. sila koja. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. baros težina) fiz. kod centralnog gibanja. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. povučen centrum (grč. svima zajednička uprava. odrediti središte. sklonost kompromisima. pluća. glavni položaj. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). šećera. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). centrifugalan centrirati (lat. 3. vune. centrum gravitatis (lat. 2. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. npr. usp.

nazvan po pronalazaču. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige.) centuplirati (lat. centvejt (engl. 3. do 18. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. popis stanovništva. censor) 1. porezni obveznik.) zool.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). zemaljski plodovi. censere procijeniti. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. cerebrum mozak) moždani. v. visoki rim. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. centurio) zapovjednik centurije. censura) 1. porezni obveznik cenzor (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. ocjena) procjenjivanje imanja. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. taljenjem) cerada (lat. Kerberos) mit. cenzus cenzit (lat. census) v. 220 cerebralan filmova i dr. Cerealia) mn. cerebralna afekcija bolest mozga. kritičar. "činženjak" cenzura (lat. skeptron) v. činovnik koji je vršio procjenu imanja.). časopisa. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. punjen plinovima lakšim od zraka. 4. postostručiti centurija (lat.8 kg cenuroza (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kritičko ispitivanje. cerebralni sistem dio živčanog sustava. census procjena. censitus) poreznik. cera vosak) voštano platno. g.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. 2. travnja) cerealni (lat. centum sto) ustostručiti. skeptar cera (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. vodio nadzor nad javnim moralom. = 50. 3. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. žitni. vršiti. voštana mast cerazin (lat. zemaljskih plodova. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. kaz. cera vosak) farm. kasnije 60 vojnika. žitarica. koji se tiče mozga. strog sudac. centuria) kod Rimljana: četa od 100. kapetan centweight čit. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. porez. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. cera) ceracija (lat. pisanje tiska. tj. časopise. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . djela i filmove. krušni cerebellum (lat. Kerber cerealije (lat. Cerealis) koji se tiče Cerere. 2. kazališnih djela. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. ocjenjivanje. cerasus trešnja) kem. pregledavanje.

) zool. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. grč. isprava. element iz skupine rijetkih ruda. certe jamačno. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. atomska težina 140. fr. kerkos rep. potvrđivati.) cerografija (lat. veliki mozak ceremonija (lat. grafia) v. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. caerimonia. lat.13. ceribaša (tur. nazvan po božici Cereri cerin (lat. cerner) voj. znak Ce. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. sličan parafinu. cerium) kem. slikam. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). mel med) farm. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. facere učiniti) pisano uvjerenje. Ceres. s puno formalnosti ceremonijar (lat. cera vosak. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. pithekos majmun) majmun s repom. psetoliki majmun cernirati (lat. caerimonialis. manteia predskazivanje. cerebrum mozak. 2. svećenik koji vodi svečane obrede. ovjeriti. crtam. spina hrptenjača) anat. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. sa sigurnošću. zool. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. okružiti (utvrđenje. čeri neredovita vojska. grč. fr. caerimoniarius) kat. g. pristojan. red. cera vosak) zelena smola. ceremonie) 1. svjedodžba . premazivanje podova i dr. ceremonieux) svečan. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). upotrebljava se za izradu svijeća. cera vosak. potvrditi. cercariae) mn. fr. Ceres) 1. dokazivanje certifikat (lat. zamorac. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. mozak. opkoliti. cera vosak. cerebrum mozak) med. svečanost. ovjeravanje. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. grafo pišem. broj 58. položaj. certe jamačno. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču.) ceremonijalan (lat. mit. plastike vještina uobličavanja) v. astr. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. 2. asteroid otkriven 1801. facere učiniti) pisano posvjedočiti. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. ovjeravati certifikacija (lat. baša glavar.eerebrin laze. pretjerano ljubazan. certificatio) potvrđivanje. keroplastika cerozin (lat. grč. kerografija ceromantija (lat. circinare. kerkos rep. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. cerebrum mozak) zool. trupu itd. proricanje) proricanje. sa sigurnošću. gatanje u vosak ceromel (lat.

tj. presjek.. konfer (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. kratica za confer čit. onaj na čiji se račun nešto ustupa. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. ritmički odmor u stihu cf. kitovi cetaceum (lat. ustupanje. 1.17 m chambertin čit. se la ger (fr. cessus) prav. cessio) prav. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. čejndž (engl. cessionarius) prav.) kitova mast cetera (lat. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. broj 55.) usporedi! sravni!.) poznato crveno vino. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. caesura presijecanje) metr.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. odustajanje. 2. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. kasnije su ga uzeli. itd. cervix vrat) anat. Caesar. znak Cs cezura (lat. Cezar cezaropapizam (lat. koji se tiče vrata cerviks (lat. cfr. kao titulu. ceterum censeo. cervix gen. vrat. upala maternice.) prav. usp. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. Konfederacio Helvetika. cestodes) mn. (lat. ako je sve ostalo u redu. druge stvari.cerulin cerulin (lat. grč. na kraju krajeva.) i tako dalje. et cetera (lat. usjek. šanberten (fr. vrat maternice. cost and feight (čit. = 20. vratni. koji treba platiti cetaceae čit. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. cervix gen. zool. cetus kit.) to ti je rat. ceteris paribus (lat. metritis cervikalan (lat. kaiser) cezarizam (lat.poglavar. onda. tako ti je to u ratu cestode (lat. red. caesius sivoplav) kem.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa.) zool. cervicis vrat) med. čejn (engl.) mn. zool.) pod inače jednakim okolnostima. opisivanje kitova. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . atomska težina 132. ostale stvari. grlić maternice ces glaz. logia. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. osobito papinska prava (supr. stanka. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. ceterum censeo. znanost o kitovima Cezar (lat... ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. upotre- 222 change bljavaju se kad se. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . coeruleus tamnoplav) med. trakavice cesus (lat. tj. element iz skupine alkalnih kovina. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. engl.) u tenisu: promjena strana u meču. v. cijanoza cerumen (lat. cera vosak..91. cerumen. cervicis vrat) anat..) mn. cetaceje (lat. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. tj. papocezarija) cezij (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat.

pren. slova. prijestupa. neke nesreće) Chicco čit. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. cifr) brojka.-ar. malo krupnija od garmonda. Cicero) tisk. sid gospodar. knez) španjolski narodni junak. ubojstvo (lat. nasitno. šarže d'afer (fr. osobito s kovinama . n. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. sa željezom berlinsko plavilo. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. occidere ubiti). govornik i pisac (106—43 pr. živežne namirnice.) otpravnik poslova. Cid.) zool. spojevi cijana. kyaneos tamnoplav) kem. prijevoz) trg. st. ukrcavanje. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. rot crven) crven poput pečene cigle. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. obroci cibetka (tal.). Ziegel cigla. šerše la fam (fr. Cicero) veliki rimski državnik. ar. cibosus) hranjiv cic (engl. Blatt list) brojčanik na satu. cif = cost trošak. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura.) "crna mačka". cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. indijskog podrijetla cicero (lat. nekog zla.) tražite ženu (tj. kulturo-cid cif (engl. Ziffer brojka. kao skrivenog. kiborion vrč.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Ziegel) opeka ciglrot (njem. Kiko (tal. npr. oštra mirisa i jako otrovan. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. hrana. kem. njem. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. e. cichlidae) mn. Verschluss zatvaranje. živio u drugoj polovici XI. Weise način) malo-pomalo. zapor) v. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. jednovalentan radikal. plin bez boje. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. brojni znak cigara (šp. crvenkast. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. freight vozarina. ša noar (fr. jestivo. insekti-cid. rajsferšlus cifra (ar. roda Cid čit. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. kastilijanski plemić i vojvoda. znak kojim se piše broj. žućkast cihlide (lat. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. visoka 4. chintz. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. cikonija (lat. zitzeln dojiti. kyaneos) mn. mjerenje i osiguranje robe). kazalo ciferšlus (njem. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. potajnog pokretača nečega. ziehen vući. često se drže u akvarijima cijan (grč. geno-cid. insurance osiguranje. osim uvozne carine ciferblat (njem.charge d'affaires charge d'affaires čit. Sid (šp. odličan govornik. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. cibaria) mn. cijanidi (grč. poznata vrsta parfema.

v. ciklonopatija (grč. njem. kyklos krug. bilježim) teh. mjerenje kruga. v. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč.1%) cijanometar (grč. ciklon 3. ciklični pjesnici v. vrtložim. cijanoza cijanotipija (grč. bicycle. 2. vrtložim. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. mješavina cijanovodične kiseline i klora. kykloo savijam. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. ciklične forme glaz. kyklos krug. kijanometar cijanopatija (grč. jednookost ciklopista (engl. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. npr. upala očnih vjeda. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. zarasti. kyklos krug. kyklops) med. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. ciklici ciklitis (grč. cyclamen) biljka križalina. kyklos krug. orama pogled. vršiti dezinsekciju ciklonom. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč.cijanidizacija cijanidizacija (grč. kykloo savijam. meteor.. sonata itd. kykloo okrećem u krug) 1. Kyklops) mit. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. mjerilo) v. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. kyanos. kem. točkarica ciklometar (grč. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. grafo pišem. koji se pravilno ponavlja. eidos oblik) mat. modra bolest. oluja ili sustav vjetrova. metron mjera. naprava koja. razrokosti ciklograf (grč. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. oluja u kovitlac.-fr. kyklos krug. cicada) zool. uništavati gamad ciklonom. cicatrix ožiljak) med. simfonija.-fr. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. kyklos krug. miholjica. fr. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. pathos trpljenje. vihor. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kotač. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. kao takvi. izgled. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. 3. koji se vraća u krug. cvrčak cikatrizirati (lat. kyanos tamnoplav mineral) med. uglavnom. metria mjerenje) geom. kyanos. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. pathos bolest) med. v. tj. teh. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. klobučac. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. Kiklop ciklopija (grč. kyanos tamnoplav. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. kyklos krug. kyklos krug) grč. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. menegled. kyklos krug) kružni. typos otisak. kyklos krug) mn. bicycle. foreo nosim) vrsta zrikavosti.

cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. duga i okrugla staklena cijev. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. skisnuće cina (lat. kinnamonon) bot. 1. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. vrsta ludila s izmjeničnim. težiti. krug. cichorium. Herr gospodar) podstanar. Ziel cilj. lat. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. trepavice. predavanja. nišan. kyklos krug. kružnouste (ribe. kraće: cimer cimerman (njem. valjkast zapinjač (u satu). okružnica i dr. 4. želja koju čovjek hoće postići. jačim ili slabijim. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. kymbalon) glaz. Zimmermann) tesar. cimelia) mn. Zimmer. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. vodopija. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. nakana. svrha. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. kyklos krug. mjesto do kojega se utrkuje. točka u koju se gada. kylindros) geom. kymainein uzbibati se.) uže. elektron = elektron) fiz. konop. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. staklo (na svjetiljkama). bundeve i si. nastojati da se nešto postigne cima (tal. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem.cikloskop cikloskop (grč. dragocjenosti (npr. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. cimaza (grč. soba. pokretne spolne stanice cilindar (grč. ciljati nišaniti. zaokružena cjelina. 3. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. 2. liše u luka. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. skupocjenosti. kyklos) 1. ciklostome (grč. bot. stylos držak. cilia) mn. neutrone. vriježe. ciliaris) trepavični. meta cilj (njem. dva "cimerhera" jedan prema drugome. kyklos krug. koji ima trepavice. Zimmer soba. stari rukopisi neke biblioteke). tal. razdoblje. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. Scheibe ploča) nišan. smjerati. dio parnog stroja cilindričan (grč. repe. 2. kyklos krug. Ziel) meta. thymos srce. npr. drvodjelja cimet (grč. 5. kyk!os krug. 2. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. paklara) ciklotimija (grč. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. niz spisa. v. namjera. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. crkveno blago cimentirati (tal. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. orguljski registar s usklađenim zvoncima. kichorion. valjak. zool. stoma usta) zool. kylindros valjak) u obliku valjka. pjesama i si. cimentare) baždariti. 3. duša) med. 1. cicoria) bot. s trepavicama cilije (lat. kylindros valjak. gađati. težnja.

element. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. cinici cinizam fil. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. Zink. znak Zn cinkati (iz njem. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. spaljivanje. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. cinker potkazivač. redni broj 30. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. cinefakcija cinerarij (lat. bestidnost. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. pren. urna cinerarij (lat. zajedljivost. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. lov cineracija (lat. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. cinis. zagriženost. doušnik. "otkucati". s kositrom (bronca) itd. cink. usp. jedna od rudača žive. cineris pepeo) bot. bezobrazan. cinkuš (mađ. zanemarivanje vanjske pristojnosti. cineratio) v. kynos pas. kyon gen. mjedenica cingareska (tal. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. kyon gen. živin sulfid. cineris pepeo) urna. kvnegetikos lovački. grč. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. Zink) min. gen. atomska težina 65.38.cinabarit cinabarit (grč. umjetni bijeli slikarski pigment. kynos pas. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. usp. Zink. grafo crtam. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. cinis. načiniti) izgaranje. v. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. grč. cinabarit . neotrovna cinober (grč. plavičastobijela kovina. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. bezočan. weiss bijel) bijela slikarska boja. bezobrazluk. facere učiniti. s bakrom (mesing). gen. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. činečita (tal. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. "tužibaba" cinkograf (njem. csengo) zvonce cinkvajs (njem. nepristojan. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. kinnabaris) min. optužiti. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. bezočnost. bezočan čovjek. kinnabaris) min. npr. bestidan. s bakrom i niklom (novo srebro). autarkija i vrlina. cine kino. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. cinčano bjelilo. grafo crtam. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. pren. denuncirati. vrsta glavočika) cingara (grč. anthropos čovjek) med. grč. naučavanje cinika. cinis pepeo. Zink. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem.

reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. salmonide ciragra (lat. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. circa) otprilike. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. kynos pas. groblje Cion (hebr. cirrus kovrča. oko cirkator (lat.) kem. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). kotar cirkulacija (lat. kyon gen. krvotok. dragi kamen. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. panem et circenses čit. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. morska riba. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz.) cirkulacijski organi anat. cimitero) prostor oko crkve.22. mn. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. "pogrešan krug". lyssa bjesnilo) med. na mlijeku). cirkulus major (lat. krug. logia) v. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. cephalus) zool. kreditna pisma i si. trg.) fizol.) opna. atomska težina 91. element. grč.) min. glasova i si. usp. kožica (na jajetu. 2. pren. 3. pseće bjesnilo cinologija (grč. cirriformis) kovrčast cirka (lat. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. karaš. štuka. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). 2.) log. circulus) 1. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. orexis težnja. osip. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. borbe sa životinjama. preko lat. skočac. prohtjev) pseća. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. rasprostiranje. panem et circenzes (lat. zool. promet (robe). neutaživa glad cintor (tal. Cyprinus carpio šaran) zool. Crkva i njezini vjernici. T. cirkulus minor (lat. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. som. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. Herzl cipa (grč. circinus šestar) med. Jeruzalem. 3. kyon pas. membrana cipal (grč. kyon pas. šestar (sprava za opisivanje kruga. 4. cirkulus viciozus (lat. optjecanje. itd. lišaj oko pojasa circulus maior čit.). kyon pas. optjecaj (novca). Sion cionist (hebr. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. kečiga. kolanje.) "kruha i igara". circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. crkveno dvorište. znak Zr cirkul (tal. mjenice. krug. agra plijen) med. mjerenje udaljenosti itd.) fiziol. kinologija cinoreksija (grč. društvo cirkon (perz. redni broj 40. kefale glava. fin. rijetka kovina. krvne žile. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. mrena.). kruženje (vijesti. circulatio) 1. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . ribe nizinskih voda (šaran. okružje.cinofil cinofil (grč. uvojak. kružnica. područje. kyon pas. tj. cionizam cionizam (hebr. kao razlog koji dokazuje.

cirrosus) kovrčast cirusi (lat. paperjasti oblaci. 3. sastavljeni od ledenih iglica.cirkular cirkular (lat. potpuno bijeli. kolati. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. biti u tečaju. kružna putanja cirkum (lat. pri lijepom vremenu. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. kem. tj. boje limuna) med. uvojak. circularis) kružni. opširno opisivanje. 4. ponovno destilirati cirkulus (lat. pronositi se (glas). dug naglasak cirkumgestacija (lat. cirrocumulus) mn. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. oko. circum naokolo. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. circumligatura) med. kirros žut. oblaci u obliku tankog. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. beskrajna. ako barometar pada. ret. kirkos krug) 1. 2. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. ovčja vuna. kružna linija. optjecanje. meteor. optjecati. grč. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. med. periferija cirkumfleks (lat. meteor. opseg. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). usp. teh. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. koji ima osobinu cirkulara 1. circumferentia) obujam. nagovještavaju skoru kišu . koji se kreće u krugu. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. vrtoglavica cirkumligatura (lat. kružiti. 2. okružnica. kružnica. 2. kružna pila cirkularan (lat. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. uvojak) mn.) cirozan (lat. circum) prijeđi. circulare) 1. meteor. biti u optjecaju. circumlocutio) ret. monstranca cirkumgiracija (lat. cirrus kovrčava kosa. circulare) 1. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. circumscriptio) opisivanje. gyrus krug) vijuganje. cirrus kovrča. circumvallatio) voj. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. = parafraza cirkumluvija (lat. teći. ići od ruke do ruke. usp. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circus. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. circumlfexus) gram. circum. zatvaranje u odredene granice. circumstare stajati uokolo) okolnost. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. u obliku kruga. opisivanje riječima. sunet cirkumferencija (lat. ograničavanje. circumluvio) geol. okolo. opkopavanje. cirrostratus) mn. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. circulus) krug. sifilisa i dr.

s ove strane (za prostor). onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. kytos šuplje tijelo. cittadella) fort. ovise pojave života citostoma (grč. citatus) 2. citus brz.) 2. kytos šuplje tijelo. kitron. kystis mjehur. cicijus. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. toxikos otrovan) med. navod (citata). s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. poziv pred sud citadela (tal. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. stoma usta) biol. kystis mokraćni mjehur) med. posebni vagon za prijevoz benzina.cis cis (lat. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. citare) 1. ulja. jezgra. forcijus (lat. omot. fortius čit. onaj koji poziva sudu. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. kissos bršljan. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. tvrđava za obranu grada citara v. citatio) navođenje. 2.. petroleja i dr. citator) 1. prav. citatum) 1. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. Cistertium. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. cistitis (grč. lat. pozvati pred sud. kytos šuplje tijelo. 2. brzinomjer citoplazma (grč. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. više. citrus limun) kem. cisterna) 1. kytos šuplje tijelo. za (za vrijeme) cis (lat. prav. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. prav. kithara) glaz. kytos šuplje tijelo. temno režem) med. navoditelj citata citirati (lat. grč. kytos šupljina. st. glaz. koji uništava stanice. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. plasma tvorevina) bot. lat. ušće stanice citotoksičan (grč. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. kystis. kitron limun) vitamin P. gone rađanje) biol. kystis mjehur) med. zajedno s jezgrom. navod. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. skopeo gledam. 2. prav. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. Cithara octochorda čit. blastema klica. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. citara oktokorda (lat. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. alcijus.) brže. omot. altius. sol limunske kiseline citrin (grč. kystis mokraćni mjehur. doslovno. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč.) 1. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. izdanak) bot. kremen žute (limunove) . leukocite i dr.) citra (grč. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. citra. promatram) med. u Burgundiji) cisterna (lat.

siti (engl. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. prid. koji se smatra mrtvim iako je živ. uljuđen. uljuđenost. Svjetlost (grof. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. nastavnik građanskog (civilnog). umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. prav. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. uljudan. civiliter mortuus) prav. civilis) građanski. Visost. uglađen. mandarine itd.) vidovitost. školovati. klandestinum konjugijum (lat.) med. ciseler. cizeliran clairvoyance čit.) građanin. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . školovanost. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). pristojan. klavus okuli (lat. titula) clavus hystericus čit. sposobnost predviđanja. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. citrus limun) nezrela. civilis) građanska služba. kitron limun. ciseler) fino. 2. militera).) akademski građanin. građanski stalež (za razliku od vojničkog. citrus od grč. tal. student sveučilišta civitet (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. prav.) građansko pravo cizeler (fr. građanski mrtav. civis građanin) 1. malo-pomalo. građansko odijelo.) mn. potajni brak clarissimus čit. civilisare) provesti civilizaciju. društvena usklađenost civilizirati (lat. prosvijećenost.) prav. 2. caedere rezati) dlijetom oklesati. cesello. uljuđivati. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. klavus histerikus (lat. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. limuni. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.citroen citroen čit. građanin (za razliku od vojnika). sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. 3. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. klandestina posesio (lat. sitroen (fr.) prav. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. civilis građanski) 1. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. privatnopravni civiliter mortuus (lat. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. civis akademikus (lat. citrus) bot. limun (drvo i plod) citronat (lat. civis academicus čit. kovinorezbar cizelirati (fr. proglašen umrlim. lat.) grad. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat.) med. ciseleur) rezač kovine. lat.) city čit. klervoajans (fr.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. uljuditi. dlijetom otesati. građanstvo. tj.) "najslavniji". plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. klarisimus (lat. učiniti uglađenim.

) fil.) sveti sabor.) Francuska komedija. v. čekovna i dr. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.) glaz. koka-kola (engl. primjerno. kliring-haus (engl.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. kogito. kolegijum privatum (lat. ergo sum (lat. mislim.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. svakojako comme il faut čit. kola parte (tal. clog "drvena cipela. gudalom (svirati) colla parte čit.) teol. osobito: stari rukopis cogito. kome sopra (tal. Komedi fransez (fr. kom il fo (fr. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. klavus pedis (lat.) glaz. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.clavus pedis clavus pedis čit.5 cm cold-cream čit. Kod Napoleon (fr. kolegijum medikum (lat. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit.) šaljivo kaz. kold-krim (engl. palačno mjerilo come prima čit. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. kome prima (tal. kodeks kartaceus (lat. kom si. metar na kojem su označeni coli (palci). valjano.) i ovako i onako.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. otmjenost communicatio idiomatum čit.). kao gore come sopra čit. comodo . zoccolo) mn.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. ergo sum čit. osobito vojničke col (njem. kome sta (tal.) glaz. teške i čvrste kožne cipele.) glaz.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. u Londonu climb čit. kodeks manuskriptus (lat. kolegijum privatisimum (lat.) djelo u rukopisu.) uzorno. klog (engl. komedi a tiroar (fr. kao prije. komodamente (tal.) glaz. komunikacio idiomatum (lat. kao što priliči.) zdravstveno vijeće. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2.) parenje životinja cokule (tal.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. come prima come sta čit. kom sa (fr. kol aro (tal. v. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. kolegijum publikum (lat. comme 9a čit. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci.) glaz. kurje oko clearing-house čit. climb "penjanje". i objavljen 1804.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. žulj na nozi. koitus animalijum (lat. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. kako jest. baš kako treba. codex chartaceus čit.) med. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". klajmb (engl.

) glaz. konferatur conferatur (lat. kon fuoko (tal. udobno. živahno. vremenski slijed. snažno.) teol. pažljivo con passione čit. kompijaćevole (tal. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. v.) glaz. umilno. komplici composto čit. s pažnjom.) glaz. manje glazbeno djelo. pogodba kojom se službenik (npr. pod motus con osservanza čit. slatko con dolore čit. konkurencije klauzula (lat. vatreno. krjepko. v. složeno con allegrezza čit. kon amareca (tal. sa živošću. pažljivo.) v.) glaz. živahno.) glaz. kon amore (tal. končertino (tal.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). pod konkurs conditio sine qua non čit. kon dolore (tal. dopadljivo complices delicti čit. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. kon dilidženca (tal.) gram. s bolom.comodetto comodetto čit. izražajno con fuoco čit. žalosno con espressione čit.) glaz.) glaz. umjereno compiacevole čit. konkurzus kreditorum (lat.) glaz. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. prav. vatreno con diligenza čit. kon oservanca (tal.) glaz. tužno con amore čit. komposto (tal. kon vigore (tal. prav. ljupko.) glaz. dostojanstveno. komodeto (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.) glaz. kon pasione (tal.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. sa žarom. kon varijacioni (tal. konsignacio bonorum (lat. kon brio (tal. kon anima (tal.) glaz.) neka se usporedi Confiteor čit. usp.) glaz. nužan. kon alegreca (tal. kon viveca (tal. simbolično oduzimanje imovine . sudski popis imovine (npr. komplices delikti (lat. kon gravita (tal. kon suono pjeno (tal. konsenzus gencijum (lat.) glaz. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. pren. živo concertino čit.) glaz.) trg. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. v. ljupko.) glaz. strastveno. komodo (tal.) glaz. konfer (lat. strasno. izražajno con vivezza čit. konsekucio temporum (lat. kon moto (tal. kod javnih prodaja.) mn. Konfiteor (lat. s ljubavlju. živahno con gravita čit. kon dolčeca (tal. s izrazom punim duše con brio čit. živahno.) glaz.) glaz. s veselošću con amarezza čit. nježno.) "ispovijedam se". kon tenereca (tal. s nježnošću. kon gracija (tal. punim tonom con tenerezza čit. ljupko. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) glaz.) prav. tj. comodo comodo čit. s dostojanstvom con grazia čit.) glaz. s uzbuđenjem con suono pieno čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) glaz. umilno con moto čit. živahno. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. pokajanje consecutio temporum čit. brižljivo con dolcezza čit.) glaz.) glaz. s varijacijom. burno. kon espresione (tal. s gorčinom. apsolutan uvjet confer čit.) glaz. sa zadovoljstvom con anima čit. kondicio sine kva non (lat. trgovački pomoćnik) ograničava. neophodan. u slučaju bijega nekog prijestupnika). tužno. radosno..

) trg. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. corona vallaris čit. corona castrensis čit.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja).) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). liječničko mišljenje consortes litis čit. javno i otvoreno eorned beef čit. potpun zbor corona čit. bez prekidanja conto a meta čit.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. kontradikcio simptomatum (lat. coquere. konzilijum medikum (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. v. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. brojte. četvorokutan krug. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. hladna vatra itd. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit.) opsadni vijenac.) prav. konto a meta (tal. corona muralis čit. tj.) nasipni vijenac. contradictio symptomatum čit. corona ciuica čit. korona valaris (lat. corona triumphalis čit.consilium abeundi consilium abeundi čit. pred cijelim svijetom. nejednako copy-right čit. kontinuo (tal. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. coque) farm. koro pjeno (tal. korona muralis (lat. korona trijumfalis (lat. kad banke. kontraktus socide (lat. kokve (lat. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. korona civika (lat.) med. alla zoppa čit. tj. konsortes litis (lat. tj. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde.) zidni vijenac. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). konto korente (tal. tekući račun. pun zbor. kornd bif (engl.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) mn. korona navališ (lat. tj.) glaz. zoppo) sakato.) građanski vijenac. koram publiko (lat. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) pred skupljenim narodom. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje.) v. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. konzilijum abeundi (lat.) glaz.) glaz. kopi-rajt (engl. ala copa (tal. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit.) med. npr.) log. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) konto o poslovima na zajednički račun. kontano (tal. socida contradictio in adjecto čit.) liječnički savjet. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. drveno željezo. kopi-rajt bil (engl. kontinuetur (lat. kontinuet (lat. drugovi pred sudom. korona kastrenzis (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. korona obsidionalis (lat. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg .) glaz.) vijenac. koram populo (lat.) med. konstitutum posesorijum (lat. corona obsidionalis čit.) prav. koram publiko coram publico čit. proturječnost u pridanome. kontradikcio in adjekto (lat. kljasto.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. prav. corona navališ čit. korona (lat. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit.) brodski vijenac.

Korona borealis (lat. krepitacio vezikularis (lat. gumena sisaljka. korpus vile (lat.) v.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. Corona borealis čit. valove itd. veleizdaja Croata čit. no koja je tek u XVI.) Sjeverna kruna. (tal. ljuskari cuba libra (šp.) prav. priredio car Justinijan. dobila ovaj naziv corpus vile čit. korpus Domini (lat. ožujka 1906.) francuski orden: križ legije časti crown čit.) prav. rakovi. a predstavljali su npr. Korpus juriš civilis (lat. korpus delikti (lat. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) arh. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. krucifere (lat. razred člankonožaca. kraun (engl. obično kosti ili lošije meso.) kruna. pojačavajući jačinu tona cretio čit. korona Veneris (lat. Kroata (lat. st.) glaz. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. krimen lese majestatis (lat. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo)..) med.) med. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. biljke krstašice. iz grč. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit.) sisa. kroa d'oner (fr. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit.) mn. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. sve jače. kor diplomatik (fr.) med. Korpus juriš (lat. . Zuwage) dodatak. diplomatski zbor.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. bot.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit.) mn. st. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. Kroacija (lat. tj. kor d'loži (fr. "Venerin vijenac". v. i Kroacija croix d'honneur čit. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. predmet koji dokazuje krivnju. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. zločin prema državi. utvrdni zid. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. krešendo (tal. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. krečio (lat. čujno. st. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. krustaceja (lat. privaga cucla (njem.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) prav. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI.) Hrvat Croatia čit.) Hrvatska.) zbornik prava. uvreda veličanstva. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. "varalica". zool. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14.) Cosa nostra čit.) u Kat. duda. Koza nostra tal. Korpus juriš kanonici (lat. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. krepitus ventris (lat.

dogotoviti curik (njem. 3. . teška krivnja culpa levis čit. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. trgati cukerkrankhajt (njem. brašno) cvajzicer (njem. Zug vučenje. biskvit cviblsos (njem. konac. sporedno jelo. zool. kulicide (lat.) v.) prav. grožđice. zurichten) spremiti. kuprum (lat. voj. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. kola. Kurija romana (lat. Zucker) šećer cukati (njem. bakar Curia romana čit. saonice. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. nasamariti koga i si. cvikl klin). vrsta velike udice za lov somova. suho grožđe. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. zibibbo) mn. 6. gutljaj. zuriick natrag.) min. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Schalter) električni prekidač na poteg. vod cugati (njem.cug cug (njem. povorka. cvinglijanci cvik (njem. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. kad igrač ima kralja i damu iste boje). dvopek. okruglice. Zvvieback) kruh dvaput pečen. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. osim Cung-li-jamen (kin.) prav. zwei dva. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. varivo cuštendig (njem. zabib. 2. komarči culpa lata čit. široka. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit.) s iznimkom. pod granum salis cum laude čit. američki somić cvibak (njem. Zucker šećer. životopis custodia honesta čit. Zwick) vrsta kartaške igre.) Rimska kurija.) prav.) prav. a preko sebe) curriculum vitae čit. tal. uz ogradu. potezna sklopka cukar (njem.) cugšalter (njem. Zug) piti. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. željeznica. mala krivnja culpa levissima čit. vrsta sitne ribe. veoma laka. rozine cvečknknedli (njem. kulpa levis (lat. kulpa lata (lat. Sitz sjedalo) vozilo. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. sa dva sjedala.) mn. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. tzv. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. Zwetschke šljiva) mn. kum rezervacione (lat. zrakoplov i si. Zwiebel crveni luk. tj. pohvalno.) tijek života. propuh. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. kum laude (lat. sudar cvajakter (njem. Zug) 1. usp. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. zwei dva. Zucker šećer. igra "mlin" cvika (njem. dvosjed cvancig (njem. pijuckati cugeher (njem. zool. fircig cvancik (njem. vlak. zucken) vući. gumbi i dr. laka. Zweier) dvojka. posve mala krivnja cum grano salis čit. Zerge) patuljak. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. 5. kurikulum vite (lat. Akt čin) kazališna igra u dva čina. dvočinka cvajer (njem. kustodija honesta (lat.) s pohvalom. kulpa levisima (lat. dotjerati. kum grano salis (lat. 4. fr. Zusammenstoss) sukob.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit.

zwicken štipati. 1619—1655). kad treba proširiti hlače ili si. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. jedno od blizančadi. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. bez nožica cviki-pusa (njem. bušenjem poništiti (kartu. Zwilling) blizanac. uklinak. usp. ulaznicu) cvikcange (njem. zvvicken) bušiti. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. Zvvickel) klin.cvikati cvikati (njem. njem. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. bilih dvonitni.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. zvvicken štipati. od dvije žice. Sirano d' Beržerak (fr.

čalgi) glazbalo. pašnjak. dolina čajka (rus. pleše se u paru.-tur.) 1. ognjilo čakov (mađ.c Č.) svileni rubac č' a rmađ. čajyr) livada. pren. partneri se ne drže.) putnička torbica čantrati (tur. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac).) konj sa sitnim i brzim hodom. sviranje. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. svirka. grah i si. 2. mađ. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.) hlače čalgija (tur. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka.) kresivo. csapka) četvrtasta ulanska kapa. glazbeni instrument. gornji t ili katovi u takve zgrade. prigovarati.) kineska mjera za dužinu. poljana. cipllina) bot.18—3. spremište 7~ kukuruz. smreka. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. čakmak (tur.58 m čankir (fr. gunđati čapetoni (šp. čam 2.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin.) v. poriluk čaptija (tur.) cendrati. šajka čakarita (šp.) ples čair (tur.) brzo čador (perz. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. šator čaga (šatr. perorez čakija (mađ. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. čamac od jelovine čama tur. bor. poturčiti se. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. csako) kožna vojnička kapa. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. zaviti čalmu pren. čaki) džepni nožić. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. čanak (tur.) v.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. nestaško čapljan (tal. chacra) seljačka koliba. = 3. vragolan. čaika. travnjak. poljska narodna kapa čapkun (tur. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. čangrizati. jela. motka uz koju se penje loza. stražarska kula V . ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge).

bank. check) 1. čikrik) kotač. povlastica.) vojnik na prednjem položaju. kao državna politička uprava — GPU. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. tržnica. čalab. 2. cello) glaz. kotur. bankovna uputnica. čeleb) gospodin. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur.) kovko željezo. također: mladi gospodin. v. cheque. čati) rubac. puškaranje između prednjih. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. mornarsko platno Čeka (rus. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. kratka pjesmica (obično četiri stiha). velikog posjeda i kapitala.čardaš čardaš (mađ. rjeđe zlatne. charter) mn. preplet. charter) povelja. reorganizirana u veljači 1922. pa sve življi i burniji čarka (rus. violončelo čembalo (tal.) čelesta (tal. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. nado. tur.-tur. javno mnijenje. v.) pleter. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. pravo. usp. 3. isprava. svira se .) narodna pjesma vedroga karaktera. sajam. 2. žičani instrument u obliku trapeza. povlaštivati. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. borio se za široke demokratske slobode. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. prekrivač čatma (tur. ruska mjera za tekućinu = 0. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). poslovni. usp. bohemizam ček (engl. koprena. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. dokument. općinski podvornik u Dalmaciji.) 2. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. kasnije NKVD čekić (tur. poskočica čatija (tur. čembalo) glaz. čehar su. čaršu) 1. srebrne. ispočetka lagan. trgovački dio grada. violončelist čelo (tal. gospodičić čelenka (tur. ocal čelist (tal.132 1 čarka (perz. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. charter) povlastiti. npr. pren. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. glava (šatr. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). čelenk) nakit u obliku perjanice. nakit na kapi. čaryk) opanak častuška (rus. nestručnjaci. kladivo. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. lijepo odgojen čovjek. veo. bat. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. neobaviješteni. ugovor. trgovački stalež. cello) glaz.) 1. "čaršija priča" čarter (engl.) kladivac. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur.

) Židov.) 1. konjušar čilaš (tur. čoček čerevički (rus. osobito u tal. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . kineska mjera za dužinu: stopa = 0. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. 3.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. srodnog gorili čimpanza (njem. šuplje kolo čempres (lat. s našim česati) česalo. cherry-brandy) rakija od trešanja.. usp. češme) kladenac. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. shinampas) mn. čerge) mali šator. južnoamerički zec. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). čengi) plesačica i pjevačica. čyrčyplak) gol golcat.. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu).) mn.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. čember) veo muslimanskih žena. 2. chicchera) šalica čikoš (mad. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan.) mn. plitica činele (tal.24 1 čevra (tur. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur.246 m. csikos) čuvar konja.. lat. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. 2. cinelle) mn. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. obruč. kamiš. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. zool. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. zbog svoje govorljivosti. trešnjevača červonci (rus. glaz. sanskr. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. osobito ciganski čeri-brendi (engl. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. šifon. chinchilla) 1. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). mjera za putove = 0. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. bunar. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. pren. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. g. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. gradu Chesteru češagija (tur. vjenčani dar či (kin. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. "afrički divlji čovjek". ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. zdenac. chester) vrsta odličnog engleskog sira. kašagy. "crvenjaci". nazvanog po engl. bez igdje ičega činampas (šp. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. male ženske cipele čerga (tur. tschatur. zec-miš. mađ. čubuk) cijev lule.318 m. cicerone) vođa stranaca. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. Schimpanse) zool. platno. csillas) konj sive dlake čili (engl. lula. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna.

usp.310 m.) čišćenje. čolak (tur. 2..) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. bolest koja dolazi od masnih jela. pren. džirahat) med. modrilo. čivit) isto što i indigo. mjera za površinu = 99. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur.) rupa. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. čoha. grizlica. jeti. zelenaš. kriška. krinka. cinquecento) lit. šp. 2. grumen zemlje ču (jap. jarak. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". tal. talijanske književnosti i umjetnosti. fr. chok) tehn. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. šegrt. vanilije i dr. maškara. invalid u jednu ruku. cacauati. rulja čuros (šp.čing čing (kin. šećera. krabulja. stabljika kupusa. družba. otrovni žabnjak (biljka). Tasso i dr. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. csomo) zamotuljak npr.) 1. cioccolata. st. tal. okomak od kukuruza. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. momak. "spoj" . chino) "Kinez". xocoati. sakat čovjek. doba cvjetanja renesanse čino (šp. iver) vrsta sendviča. kalfa čistka (rus. (čyrak. cholo) potomak Zamba. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. csomor) 1. cliurros) mn. prigušivač. obrazina. 1 dl i 1/2 dl. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. lažan izgled čvenk (šatr. čoma (mađ. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. ciurma) momčad. čorba) juha čota (tal. chip komad.573 a čukur (tur. ovce s grubom. "pet stotina". ciovetta) maska. chocolate. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. bogalj čolo (šp. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. cinquecento) mn. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. jama. duhana čomor (mađ. dolina čulo (šp. pjesnici (T. plavi pigment biljnog podrijetla. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. čolak) jednoruk. svjetina. gruda. njem. uobičajeni naziv za XVI. miti čuvida (tal. chocolat. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. obično crnom vunom čuruk (tur. čyrakman) svijećnjak. ćoček) plesač čoha (tur. mad.) sastanak. čerag) sluga.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar.) i umjetnici (Rafael i dr. lihvar čizma (tur. klip bez zrna čokolada (meks. čuruk) nedostatak.

) sreća. škrtac. namiguša. knjiga. osobito redovnička ćemane (tur. korist. odijelo ćitab (ar. cellula. uloviti.Ć. Kaba ćafir (ar. najam. ćorac. rub. užarska radionica ćerčivo (perz. starješina pastira ćeif (ar.) nedostatak novca. ćorav (tur. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. zgrabiti. kelim) prostirač. dobit ćelija (lat. uživanje. trgovački posao ćasa (tur. ciacole) brbljarije ćao! (tad. ćar-hhane) radionica sapuna. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. pren. kereste) materijal. ćiriš) v.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. Ka'bah. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. kenevir) konoplja. grč. zakupnina ćesma (tur. paušal. uže ćeramida (tur. bez oštrog i ubitačnog naboja . zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. brava ćiriš (perz.) v. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ćef ćela (tur. samodopadljivost ćifta (perz. cella soba. violina ćenar (perz.) lokot. nadstojnik. oplata. samica. dobitak. volja. soba za ostavu. strana. Ća'be) v. ćorak slijepi metak. veselje. tj.) 1. starješina. kjar) trgovina. besparica ćesim (tur. ćehribar) "ono što privlači slamu". ščepati ćar (tur. slijep na jedno oko. čarčuve) okvir. kraj. ćitab) pismo. pljačka. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. dem. keman) gusle. građa. upravitelj dobara. zamjenik. ćisvet) nakit. 2. novčana kriza. naredba. ciao!) zdravo! ćapati (tal. jamac ćehaja (perz. učenjak ćeča (tur. radost.) pisar. perz. nadzornik ćehaja (tur. kalia koliba) zasebna sobica. prohtjev ćefil (tur. tur. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. kehruba. ćeif) dobro raspoloženje. prozorski okvir ćeresta (tur. kibir) oholost. pisac. sag ćilit (tur. chiappare) uhvatiti. kjafur) kamfor ćakule (tal. kjase) duboka porculanska. fosilna smola koja potječe od crnogorice. venet. tepih. zakon.) cijena na veliko. mudrac. lihvar.) lan ćevap (tur. jantar čilim (perz. kor) prid. ćiriš ćispet (ar.-tur. konopac. kefll) svjedok. gordost. kethhuda. civetta) ćuk (ptica). kilim. zarada. kut. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. vrsta platna ćenevir (tur.-tur) = Čifut. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. plijen. ćahje) domaćin. filistar ćilibar (perz.) onaj koji ne priznaje Boga. Biblija ćiveta (tal.) obala. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. Kur'an. ostava. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. koketa ćor.

kusegi) lopatica za ugljen. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. tamnica. ćor) šatr. tur. spavati ćorka (tur. ujk) brežuljak ćuza (tal. ćor slijep.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. kursu) propovjedaonica. vrhnje i dr.) 242 ćuza ćuprija (tur. chiuso zatvoren. pijuk ćutuk (tur.) mn.) panj. za žeravicu ćuskija (tur. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. batina.) polukružna vunena kapa.) most ćurak (tur. izrod.ćoriti ćoriti (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. glupan ćuvik (perz.) velika zemljana posuda (za pekmez. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) kokošinjac.) kratak krzneni kaput. bezizlazan položaj. kome je tamno) šatr. kritična situacija ćotija (tur. kućica ćumur (tur. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. zaključan) zatvor . kotu) nevaljalac. bunda ćurdija (tur.) drveni ugljen ćup (perz. sokak ulica) slijepa ulica. pren.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. ćor slijep.) željezna poluga. motka. zatvor ćorsokak (tur. kramp. ćuk.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. pren.

D D. sestra. dazio) carina. t. dekstra manu (lat. glaz.) titula u etiopskoj vojsci. sin Herma i jedne nimfe. dafne lovor. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive.) daj takve količine da capo čit. dvorana za primanje ili vijećanje. također: zapovjednik pokrajine. m. lijepi pastir na Siciliji. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč.) desnom rukom d. typos) fot. daća. . daimonion) fil. manja od titule ras. guvernanta dadžaz (etiop. glaz. ispočetka. žena koja čuva djecu.) glaz. 2. kratica za da ili datur (lat. porez. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. kratica za dextra manu čit. usp. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč.) majka. Buchenvvald. danak dacit eruptivna površinska stijena. d šesto slovo hrvatske latinice d. da kapo (tal. def. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. dafne) lovorika. dada. daire krug) 1. Auschwitz dacija (tal.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. umro je vrlo mlad. Daguerre. skup. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit.) v. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. naprava koju je 1838.) daj. tj. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. maleni bubanj s praporcima. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. 3. pa i prizivanje vragova). kratica za da tales dozes (lat. dadžazmač dadžazmač (etiop. dady) dojilja. v. iznova. zbor. dagerotip daidža (tur. neka se dade (na receptima) d. poznat po okrutnostima. na poseban način dadilja (tur. Dahau (njem. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. 4. dajy) ujak daimonion (grč. d. grč. dafne lovor) kem. nekorisno ili loše daira (tur. primitivnoga i si. ili uopće starija žena. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. a znači što i general.

nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. 2. na jagodicama. daktylios prsten. smatram) vještina računanja na prste. ljubičasta georgina. valovlje. zbirka otisaka takvog kamenja. daktylos) 2. pod Samson dalkilič (tur. a druga dva kratka (— U U) daktil. motka. nomizo mislim. valovi. stup dajdžest (engl. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. poet. daktylios. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. daktylos. daktylos. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. glyfein rezbariti. podupirač (na zid). daktylos. tithemi stavljam) med. aden žlijezda. dalga val) 1. daktylos. algos bol) med. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. mania bijes) med. daktilioglifika daktiliomantija (grč. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. dajak) potporanj. daktylos) med.(grč. daktylos. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. dakno bodem. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. rheo tečem. daktylios. skopeo gledam. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. daktylos. sažet pregled. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. čir na prstu daktilograf (grč. grafo) v. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktylios.) v. dakryon suza. g. osobito grčkog. 2. digest) 1. dal senjo (tal. v. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. računanje na prste daktilosimfiza (grč. curim) med. daktylos. nalet. upala prsta.) Dalila (hebr. dakryon. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. draguljarski sandučić daktilitis (grč. daktylos) 1. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. bura na moru. daktylios. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. daktylos.) glaz. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. udar vjetra. daktylos. daktylos.

kamena ili betona u obliku nasipa. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.) 1. plemkinja. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. damnatio) osuda na vječne muke. žena iz višeg staleža. damast damascirati (fr. dame. podrivanja i si. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. "kraljica" u šahu damar (tur. damasto) svilena. grba i dr. damnatur (lat. gospa.) kap. damnificare) nanijeti štetu. prokletstvo damnatio memoriae čit. bilo. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. figura na igraćim kartama. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. 2. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . usp. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. oštetiti damnifikacija (lat.) osuđen. da bi mu pokazao kakva je to sreća.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. damnum) šteta. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. damenval (njem. mišićava tijela. dama) gospođa. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. Wahl izbor) "dame biraju" tj. osobito oštricu noževa i mačeva. puls. fr. apopleksija damnacija (lat. domina gospoda. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. damnificatio) nanošenje štete. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. živac. oštećeni damnum (lat. damnacio memorije (lat. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti.) prav. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. slike. kralj to dopusti. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. osuđenik damnificirati (lat. damasser) tkati na damastni način. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. tal. izvezen. prvi put primijenjena) dama dat. žila (arterija i vena). Dame gospođa. služi za zaštitu obale od poplave. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. paraliza. oštećivanje damnifikat (lat.) odbacuje se. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. 3. dam nasip) uzvišenje od zemlje. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje.

mjesto. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dakryon. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. pr. šteta. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. gubitak danse čit. prodavanje robe.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. N. Dampf para. "suzbijač" . to dump prodavati po niskoj cijeni. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. Aligijeri (tal. Dardanos) mn. dancing) ples. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. Švicarskoj J.) kicoš. e. podanici kralja Dardana. pristaše se zovu: darbisti. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. lokal (kavana. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. dumping) trg. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. osnovao u franc. dendi-valjak (eng. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. dans (fr. tj. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dvije kule s obiju strana Helesponta. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. dance plesati.. dardanarijat Dardanci mn. darbistički dardanarijat prav. st. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. i 14. što znači: uvijek) dandy čit. baden kupati) parna kupelj damping (engl. gizdelin. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. lihvarenje. darbikršćani. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". aden) med.) "ugušivač". zelenašenje. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) ples dansing (engl.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. upala suznih žlijezda Darije (perz.dampfbad kivao. restoran i dr. n. dendi (eng. v. smatrajući ga darom. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. st. osobito tvorničkih proizvoda. pren. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. kći kralja starogrčkog Akrisitja.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840.) trg. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. prid. vidjevši ovakvu vjernost. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači.

fiziologu J. d' Arsonvalu. Dejvis kap (engl. a ne Edip. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. tal. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dare dati. st.) međunarodno natjecanje tenisača.) datum ut retro (lat. datarije datarija (lat. treći padež. taturah) kem. data) mn. određivanje datuma. iz jednostavnijih u složenije. dofen (fr. mjestu. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. Davus sum. rod. odgovara na pitanje komu? čemu?. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. non Oedipus dativ (lat. dan i godina kao gore daturin (perz. dan. datatio) stavljanje.darik darik (grč. datum. datirati (fr. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. 1851.) mn. dodaci. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. tj.) Ja sam Dav. non Edipus (lat.) trg.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. biscenzaciju. dattero. struje se ne propuštaju kroz tijelo. v. Davus sum.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900. od danas. non Oedipus čit. trajati od 247 Davus sum. e. dativus sc.) mjesto. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. potjecati. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. trg. dod) "ljubljeni". i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. mat. g. nadnevka datar (lat.li: pismo i dr. miljenik darsonvalizacija med. pov. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. usp. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. mjesec i godinu pisanja. izdaci i primici.) na mjenicama: mjesto. Davidova zvijezda (hebr. danu i mjesecu (na spisima. descendentna teorija data (lat. pismima itd.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. A. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). izdavanje i primanje datacija (lat. darling) ljubimac. darios darling (engl. bolesti. casus) gram. data et akcepta (lat. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. dano. npr. dater) stavljati na spis (~.. zabranu sklapanja braka i dr.) Daviš cup čit. imati svoj početak. vrijedan 20 atičkih drahmi. dare dati) podatak o vremenu. ono što je dano. n. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. ono što je poznato. padež cilja ili namjene datizam (grč. pr. danas.

d'liks (fr.) "iz dubina" (početak 130. de-baculare. lat. dva i dva. uklanjanje istovarene robe. fr. de vizu (lat. de lege lata (lat. dez-a-de (fr. de fakto (lat. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. deux a deux čit. ded bol (engl. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. de lana kaprina riksari (lat. ded hit (engl. tj.) boriti se za kozju kostret. debacler) očistiti luku. stvarno de gravi causa čit. uganuće deauracija (lat.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. primjereno prilikama de visu čit. debaclage) pom.) po pravu. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat.) prav. "iz viđenja". dasys gust. ukidanje (npr. jednostavno.) "po viđenju". lex zakon. u Kat. slom debaklaža (fr. brodova itd. propast.) v. pozlata debakl (fr. deballer) trg. srozavanje. de facto de lana caprina rixari čit.) šport. de-articulatio) med. za nešto nevrijedno. čišćenje luke. dva.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. iščašenje. duo) 1.) kod biljara: dva po dva.) raskošno. de non prejudikando (lat. usp. de (fr. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. demobilizacija). bez okolišanja de profundis (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. debaklirati (lat. profmiti. tzv. očigledno. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. ferendus koji treba. ukusi su različiti de jure (lat. pren. metron) fiz. tj. "mrtva utrka". pravdati se za sitnicu. mrtva lopta u tenisu. psalma. doista. de gravi kauza (lat. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme).) šport.) zaista. kratica deleatur (jat.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat.(fr.) u pravo vrijeme. b) padanje. tj.) mit.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. snižavanje (npr. devalvacija. s pravnog stajališta. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat.) neka se briše Dea Dia (lat.) prav. ukratko. debacle) prolom leda. deux.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. luksuzno de nihilo nihil (lat. par i par de facto čit. rastavljanje. ne nanoseći štetu. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. degradacija) de. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. raspakirati svežnjeve. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. deballage) trg. europeizirati . istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. de) 2. lopta izvan igre dead heat čit.

pristupni govor debil (lat. istovarivati. isplaćivanje. debarquer) istovariti. za ženu: debitantica debitirati (fr. dug. rasprava. debrouiller) razmrsiti. debet) trg. borba bez ikakvog reda. engl. izvršiti isplatu. fr. osobito na pozornici. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). debut) 1. davanje predujma. de. debatre) raspravljati. uračunati nešto u dug. raskalašenost. debris) ruševine. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. opteretiti račun. barbaros) uljuditi. srediti deburizirati (fr. debloquement) voj. držati prvi govor debito (tal. oslobođenje od opsade. e. prodavati. carinski predujam koji se zadržava. diskusija debatirati (fr. debarrasser) raskrčiti. dugovanje debitor (lat. kancelarija. potraživanje debi (fr. grč. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. početak. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. debenture) trg. dugovanje. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. rasvijetliti. debiter) 2. tisk. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat.debandada debandada (fr. razglasiti debitirati (fr. igrati svoju prvu ulogu. promet robe.) "pčela". st. debuter) 1. osloboditi od opsade. debander) rasuti se. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. tučnjava: razuzdanost. dati predujam. rastrojstvo. raspremiti. debentur. prodaja. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. dužnik debitum (lat) trg. preostali vojnici debrujirati (fr. debellare završiti rat. debilis slab) slaboumnik. debarquement) pristajanje. debloquer) voj. debourser) trg. ostaci trupa. debens) trg. debilitatio) slabljenje. dužnik debentura (lat. ime izraelske proročica (12. debitor) prav.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. razularenost. pronijeti glas. trg. pristati uz obalu debata (fr. iskrcati na kopno. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. deboursement) trg. bureau ured. trg. isplatiti. rasulo. dugovanje deblejirati (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. prvo pokazivanje publici. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. iznošenje mišljenja. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. idiot. voj. raspetljati. debandade) voj. voj. iskrcavanje iz lađe. prvi put se pojaviti. prepirati se. kaparenje . kaparati deburziranje (fr. pr. debit) 2. debusquer) voj. sudjelovati u debati debelacija (lat. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. troškovi. debat) raspravljanje. supr. n. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. de uklanjanje — u složenicama. istovarivanje robe debarkirati (fr. debauche) skandal.) trg. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. v. gradu Debreczenu) debri (fr. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. raspršiti se debankirati (fr. deblokirati deblokirati (fr. prodavanje na malo debi (fr. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. potvrda primitka debet (lat. grč. dug.

"Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. referent o nekoj temi. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. pošten. decempeda (lat. fr. razlozi sudske presude decigram (lat. groznice u bolesti decidirati (lat. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. litra) deseti dio litre . koji su objavili tzv. dekagram decilitar (lat. decere. decem vir) član kolegija od 10 članova. dekret decertacija (lat. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. sastavljač (ili: pisac) presude. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. preminuti. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. decessor) onaj koji odlazi. prosinac (31 dan). čestit. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decidendi rationes čit. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. izvjestitelj. fr. skladnost decenij (lat. prosinca (decembra) 1851. grč. opadanje. tj. umrijeti decem (lat.) deset decembar (lat. decernatus) djelokrug. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. veća samostalnost pojedinih dijelova. decemviratus) vladavina desetorice. decernens) prav. Napoleona i pomagači tzv. odlučna) borba decertirati (lat. put i način da se roba proda debuširati (fr. riješiti. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. odlaženje decesor (lat. državnog štrajka 2. decenta) pristojnost. decem. spasti) pad. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. decem. decipere varati) varljiv. podvala decernat (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. odlaziti. odlučiti. popuštanje. decidere završiti. prethodnik u službi deci. trg. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. odlučivati. struci ili vrsti poslova. presuditi. decessio) odlazak. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. rješavati. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. grč. decemvirata decencija (lat. deceptio) varanje. iz stare rimske povijesti. decider) riješiti. v. cadere pasti. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. decernere) sudskim putem odlučiti. debouchement) voj. caedere. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. de. prikladnost. izvaditi čep.debuširanje debuširanje (fr. decedere) otići. proda. usp. centrum središte. decidendi raciones (lat. gramma) deseti dio grama. nešto više od 3 m decem vir (lat. decertatio) završna (ili: presudna. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. decem.(lat. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. npr. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke.) dvanaesti mjesec u godini. pristalost. pristojan. izvući se iz tjesnaca. prijevara. prolaziti. g. decens) pristao. riješiti. laganje. voj.) prav. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. prodaja robe. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. krug poslova. decidere pasti. prikladan. lažljiv. trg. prestajati. najpoznatiji su.

svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. koji se sastoji od deset dijelova. izborni sudac decizum (lat. decisio) prav. nekome neku knjigu). određeno decizija (lat. votum decisivum) prav. desetkovanje. brisati neki dug. dedirati dedomažirati (fr. decisum) sud. poklanjanje. tj. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. usp. dedicare posvetiti. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. posvećivanje. presuda.) glaz. obeštećivati. dao je. odlučan. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. decem. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. sudska odluka. veoma izrazito. decimole) glaz. decisor) prav. platio je. decimalni razlomak mat. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. kaljanje dedicija (lat. dedecoratio) sramoćenje. sve slabije.) izlaganje prava. "živi kotač". deklarešn of rajts (engl. dedommager) obeštetiti. dati odšetu . decisivus) presudan. oštar decizivan glas (lat. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. tj. v. Daidalos) fil. omalovažavanje dedikacija (lat.) glaz. beščašćenje. decimer) desetkovati. dečizo (tal. desetinka decimalan (lat.) prav. desetinski razlomak. dekametar decimirati (lat. darivanje dedikator (lat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. kapitulacija dedicirati (lat. dekoktor dolozus (lat. dare dati. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. skupljanje desetine. dare) trg. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. šaren. dedicatio) posveta.decima decima (lat. dekrešendo (tal. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. decem. dare dati) trg. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. potcjenjivanje. nadoknaditi štetu. deditirati dedit (lat. decimus deseti) mat. metron) deseti dio metra. lijepo izrađen. deklamando (tal. objava engleskog parlamenta 1689. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. decima) glaz. glas koji odlučuje. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. daidaleos) umjetnički. decimus) desetinski. dedignatio) preziranje. decimatio) pravo na desetinu. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. posvećivati: pokloniti (npr. s puno izražajnosti declaration of rights čit. kićen dedekoracija (lat. poet. postupno tiše. g. zootrop. sudska odluka declamando čit.) prav. grč. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. decimare. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. izmirio je deditirati (lat.) glaz. fr. dekoktor bonorum (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. dedi) trg. deditio) predaja. namijeniti dedignacija (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. dedicare) posvetiti. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. dedit.

vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. zaključivanje iz općega o posebnom.) defektuozitet (lat. dokazati. fr. za ženu: defendentica defenzija (lat. izvoditi. manjkav. nepotpun. deducere) izvesti. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. nepotpuni glagoli. slabljenje. obrambeni rat. npr. klijent. efeminacija defendend (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. tj. kem. supr. trg.dedublirati dedublirati (fr. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje.-grč. defensio) obrana defenziva (fr. defectivus) nepotpun. ofenziva defenzivan (lat. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. iscrpljenost. mana. pronevjeriti. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. pravni dokaz izvesti iz drugih. kvar. izložiti. osobito šećernog soka pomoću vapna. koji je za obranu. defensivum) med. štićenik. defensus. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. ispitivanje. dopunjavati. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. pukotina u izrađevini od kovine i si. defaecatio) čišćenje od taloga. izvođenje. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. deductivus) log. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. popunjavati. dedukcija deduktivnost (lat. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. pogreška. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. manjak. defectivitas) krnjost. pročišćavanje. odmetanje. defectivum) gram. verba defectiva) gram. deductio) log. u blagajni defektan (lat. obrambeni položaj. ponovno naručivati. oštećen. na motoru. dedutkis deducendis (lat. defectuositas) v. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. defensive) obrana. dedoubler) voj. nepotpunost. tj. objasniti. defectus) krnji. defensif) obrambeni. defectio) otpadanje. manjkavost. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. zaštitnik. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina.) znanost o pojedincima koji se po organskim. pokazati. defectus) nedostatak. defensor) branitelj. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. praznina.) po odbitku onoga što se treba odbiti.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. nepotpunost defektivni glagoli (lat. zastupnik. s prazninama defektirati (lat. npr. supr. popunjavanje laboratorija. pravobranitelj .) po odbitku troškova dedukcija (lat. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. izbacivanje izmeta defekcija (lat. defektivitet defektura (lat. deduktis impenzis (lat. popuštanje u snazi. dopunjavanje defeminacija (lat. zaštitni defenzivni kut voj. malaksalost defekt (lat. defeminatio) psih.

objasniti pojam drugim pojmovima. defmitivus) odlučan. svota za koju su prihodi manji od izdataka. (točno) određen pojam definitiv (lat. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. definicija definit (lat. nagrđivanje. presudan. definitiva sententia) konačni sud. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. definitivum) končano objašnjenje. onaj koji određuje. deficiens) otpadnik. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. uzeti unaprijed. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. ukloniti. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). odbiti. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. deflatio) bank. defaite poraz. defaire) praviti malodušnim. pril. određenje (ili: odredba) pojma. klanac. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. defile) tjesnac. definitio) log. defaitiste) pristaša defetizma. onaj koji ima manjak na računu. svečano prolaziti defilman (fr. manji iznos u jednom računu. odmetnik. deficere nedostajati. deficit nema. konačan. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. v. defmitum) (nešto) određeno. odrediti pojam. završna redakcija ugovora.) završni ispit. koji nekome drugom nudi prisegu. deferens) onaj koji traži prisegu. npr. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat.deferent deferent (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. uređivanje. podigne kupovnu moć novca. usp. defigurare) pokvariti. svečani mimohod defilirati (fr. defiguratio) kvarenje. de. genetička definicija definirati (lat. usp. malodušan čovjek. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. most itd. dužnik. klonulim. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. određen. deflatio) bank. faix srp) požnjeti srpom. klonulost. zaključan. voj.). defaitisme) malodušnost. jedan dio nasljedstva . unakaživanje defigurirati (lat.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. unakaziti. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. manjak u blagajni defiguracija (lat.) odreditelj. defilement) voj. inflacija deflacionisti (lat. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. dostavljač. klanac. definitivno definitivna sentencija (lat. prolaziti paradnim maršem. nedostaje. prav. blagajni itd. nagrditi defile (fr. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. prid. npr. defetistički defetizam (fr. odrediti) log. defmere ograničiti. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. nije tu) manjak. tj. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. generička definicija. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati.

propadati. defluxio) opadanje. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. izopačenje. unakaziti. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. deflectere) skretati. deforman deformirati (lat. okretan degažirati (fr. deflagrare) izgorjeti. degenija velebitika (lat. varalica. oslobođenje od neke obveze. grč. defloratio) obeščašćenje. izrođivati se. defaut) oskudica. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. izrođenost. degagement) sloboda. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. mač. osobito: prikriti porez. izopačen. izrođenje. osloboditi od vode.) v. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . pogoršavati se degenia velebitica čit. nagrđenje. izvući iz neprilike.) bot. grč. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. degenerare) izrođen. defraudatio) pronevjera. tući. nedostatak. naružiti. nakaznost. utaja. degeneratio) izrođivanje. pokvarenost oblika defraudacija (lat. batinanje degenekom. prevariti. defunkcija (lat. otvoren. izopačenost. defungere) prestanak života. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. degager) osloboditi. deflegmirati deflegmirati (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. defraudant defraudirati (lat. pogoršan. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. degarnir) ogoliti. vatrom očistiti deflegmacija (lat. de. unakaženost. u stanu napraviti tajni izlaz. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. krijumčarenje defraudant (lat. utajiti. deflagratio) kem. lakoća. utajivač. izostanak s ročišta. pronevjeravati. unakažavanje. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. deformis) v. obeščastiti defluksija (lat. skrenuti deflektor (lat. lupati degeneracija (lat. deformitas) unakaženost. mlatiti. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. riješiti. spretnost. defoliatio) opadanje lišća. v. krijumčar defraudator (lat. deflexio) skretanje deflektirati (lat. propadanje. batinati. neusiljen. nagrđivanje. izopačivati se. neusiljenost. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. smrt degarnirati (fr. skinuti ukras s nečega. defraudans) pronevjeritelj. opadanje. tajni izlaz. pogreška. mač. degage) slobodan. flegma sluz) kem.) batina za udaranje po tabanima. opadati. izopačavanje. prijevara. katar defo (fr. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. pokvarenost oblika. de. obeščašćena deflorator (lat. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. defraudare) pronevjeriti. sporedan. otpustiti iz vojske. razriješiti.deflagracija deflagracija (lat. degarnirati utvrđenje voj. deformiran deformiran (lat. gubljenje. mana. kvarenje degeneriran (lat. unakažena oblika. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. izopačiti se. nagrđenost deforman (lat. med. neopravdan izostanak. nagrditi. carinu itd. odvojiti. deformis) pokvarena oblika. unakaženje.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. deformatio) kvarenje oblika. prav.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. degenerare) izroditi se. flegma sluz) kem.

zjapljenje dehiscentan (lat. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. lišen čina i zvanja. ali ne priznaje nika- . probati 255 deizam degutirati (fr. mirisa. degouter) ogaditi (nekome nešto). na dokazima Deimos (grč. degradare. 1866—1934) degluticija (lat. masnih mrlja (vunu. dehiscentia) bot. deus) fil. degustacija vina određivanje okusa. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). dehiscere) raspuknuti se. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. deitas) božanstvo deizam (lat. degorger) očistiti od mulja. ovog jutra) deiktičan (grč. odavanje božanske počasti deiksa (grč. deinos strašan) ret. žderanje degmati se (tur. duhana i dr. degresirati degresirati (fr. preuveličavanje deintegrirati (lat. deipnos ručak. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. svođenje na niže stanje razvoja. potcijeniti degrasirati v. kuh. mit.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. ukazivati čast kao Bogu. boje i izgleda vina degustator (lat. deiknymi pokazujem) lingv. titulama itd. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. zjapiti dehortacija (lat. degradare) zapostavljen. degustare okusiti) kušač. pokazna (deiktična) čestica (npr. divovska pretpotopna životinja.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. poniziti. degrader) zapostaviti. pretjerivanje. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. degustatio) kušanje. probanje. dehortatio) odvraćanje. therion divlja životinja. čaja. degrasirati degrosirati (fr. degrossir) dotjerati. sin. facere učiniti) obožavati. degustare) okusiti. čelik) degumirati (fr. smanjiti. tj. zvijer) zool. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. Dei gracija (lat. degraisser) očistiti od masti. Deus Bog) fil. pristaša deizma. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. skinuti gumu s nečega. deificatio) obožavanje. pročistiti degradacija (lat. usporedi: teist deitet (lat.. fiz. deglutitio) gutanje. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. deiktikos) koji se temelji na primjerima. deintegrare) oduzeti od cjeline. s u prilogu jutros. otvoriti se. degradatio) poniženje. stanjiti (srebro. degmek) hrvati se. sisavac. lišiti nekoga čina i zvanja.) degustirati (lat. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. fr. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. skinuti pjenu). odvratiti nekoga od nečega.) "strah". mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. potcijenjen degradirati (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. deinos. suziti deipnosofisti (grč. general Cherles de Gaulle (1890—1970). pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. Deus. lišavanje čina i zvanja.

mjera od deset grama deka (njem. pokrivač. tal. v. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. glavni predstavnici: Voltaire. edra sjedalo. st. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. izlučivanje dejektorij (lat. deiectorium) med. desetokutnik. propadanje. decalcare ugaziti. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. osnova) geom. lit. lat. sasto- . litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. brat Hektorov i Parisov. bot. st. deka deset. kovinu. gyne žena) s deset žena. deset komada. v. decalo) trg.. deka deset) 2. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. desetni sustav. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. Dečke) 1. zbirka ili djelo od deset knjiga. pogoršavanje. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. tucati.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. deka deset. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. dekas. fr. deka. gunj dekabristi (rus. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. sin Prijama i Hekube. žena Heraklova. v. decalvatio) oćelavljavanje. Mendelsohn i dr. Rousseau. gonia) geom. dekas.. duodi itd. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. deka. deka.. broj deset. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. kožu. lim i dr. raspad. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. mat. propast. metakromatipija dekalo (tal. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. mania pomama. de-calare) trg. s bakra ili kamena na drvo itd. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. delectio) prav. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. prosinca 1825. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. grč. decimalni sistem dekadni sistem mat. do dekadi).. decalquer) prenositi otiske. razdoblje od deset godina. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. oćelavljenje. porculan. udaljavanje s položaja ili posjeda. dekados desetina) mat. decadere opadati. Livijeva "Rimska povijest". npr. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. staklo.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. curenja itd. ispražnjavanje stolice. decadenza) opadanje. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. deset. decimalni sustav dekadenca (lat. deka deset. dekados desetina) desetorica. npr. izmet. lat. deka. dekalog (grč.) dekadika (grč. Lessing. med. nakon Parisove smrti muž Helenin. usporedi: teizam Dejanira mit. deka. ubio ga Menelaj deka (grč.

deka. teško razumljiv govornik. obezglaviti dekapod (grč. decantare. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. athlon natjecanje) šport. grč. 3. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. deseteroboj deker (njem. deka. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. 4. deka. 2. viši svećenik. strofa od deset stihova dekastilon (grč. fr. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. kolorist deklamacija (lat. kuhanjem u sodi. umjetničko govorenje neke pjesme. aner čovjek. muž) bot. decanus) 1. Decker) bojadisač u crtanom filmu. ocijediti. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. fr. vježbanje govorenja u školi. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. dekanat (lat. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. syllabe slog) deseterosložan. decapitation) odsijecanje glave. decapiter) odsjeći glavu. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. decastere) deset kubičnih metara. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. caput glava. dekatirati dekatlon (grč. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. deka lat. deka deset. v. obezglavljenje dekapitirati (lat. majstor u izlaganju. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decatissage) postupak pri dekatiranju. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. decanatus) dekanstvo. ili o umijeću lijepog govorenja . u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. otočiti. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). stylos) arhit. Decamerone. zvanje i položaj dekana. dravidski jezici dekantacija (fr. deka deset. kardinala itd.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. decarburer) v. dekarbirirati dekartirati (lat. predsjednik fakultetskog vijeća. prvi put upotrijebljen 1822. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. deka. de-charta. fr. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. Dekham) v. govorenje s puno izražajnosti. stichos) lit. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. deka. deka. decantation) kem. u Parizu. decanter) kem. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. deset stera dekastih (grč. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. koji ima deset slogova. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. razbistriti dekapirati (fr. čitanju. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. carte) post.

prav. polazak zrakoplova dekolirati (lat. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. declinare skretati. declinabilitas) gram. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. završavanje uzlijetanja zrakoplova. trg. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. iščašenje. decoctor) onaj koji prekuhava. neprirodno. declinare skretati) fiz. declinare skretati. objavljivanje. grč. izjavni. declaratio) objava. npr. iskazni. decollage odljepljivanje) zrak. declinare skretati) koji odstupa. grč. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. objaviti svoju odluku. declarare) objaviti. npr. med. razreda. zamjenice i brojeve). ekvatora. odbijati deklinograf (lat. decoctio) iskuhavanje. kem. de laser) brisati (ili: izbrisati. ne priznavati. izjašnjenje. klase. declinare skretati) gram. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. trg. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. skretljivost. ukloniti. prokuhavanje dekoktor (lat. pridjeve. rasipnik dekolacija (lat. isključiti) iz nekog društvenog staleža. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. astr. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. poniziti deklinabilan (lat. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. odvajanje zrakoplova od zemlje. padežna promjena. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . zaruka. declancher) otvoriti. declinatio) gram. reda. v. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). izraziti se. koji osporava deklinatorij (lat. prav. skreće. promjenjivost. također: slabljenje. izlaganje. izjaviti. polijetanje. deklarativan (lat. mijenjati po padežima (imenice. sposobnost skretanja. izjava. teško razumljivo deklamirati (lat. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). rječito. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. uzlijetanje. savijati. declamare) govornički. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). udaljiti. objavljivati. odstupanja deklinacija (lat. skretljiv. astr. fr. fiz. deklinatorij deklinatoran (lat. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice.deklamatorski deklamatorski (lat. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. pustiti deklaracija (lat. declassis. ukuhava. grafo pišem) astr. npr. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. ukuhavanje. odstupati. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. objavni. promjenjiv (po padežima). instrument za mjerenje magnetne deklinacije. declinare skretati) fiz. skretati. metron mjera) fiz. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. declinabilis) gram. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. izjavljivati. govoriti govorničkim tonom. odbija. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr.

sastavne dijelove. truljenje dekompozit (lat. pozadine i dr. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. kazališni slikar dekorirati (lat. decorare) ukrasiti. ures. contaminare okaljati) voj. izgubiti draž dekolte (fr. kombinirati dekompenzacija (lat. dekolte dekoltirati (fr. nakititi. decolleter) izrez na haljinama. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. odbiti od duga ili računa. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. decorativus) ukrasan. otpis. počasni znak dekorativan (lat. decombinare) rastaviti. uresni. decollete) s izrezom na haljini. ugled. ukrasni. razgolićenost dekoltiran (fr. metron. raspadanje. sastavne dijelove. izbljedivanje. gol. zatajivanje. koji služi za ukrašavanje. decrementum) gubljenje. otpisati dekor (lat. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke.) dekontirati (fr. decompte) trg. odbitak od računa za neku robu. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. osobito ženskim. odlikovati ordenom. koji je izgubio boju. uljepšati..) 1. urešavati. stavljanje stilskog pokućstva itd. ulice. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. grč. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. vrat. de-corto) trg. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. orden. decompter) trg. razgolićen. tal. decrediter) lišiti povjerenja.. oduzeti boju. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. kićenje. odvojiti. kontrolni račun. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). uresiti. povjerenje. decolorare) izblijediti. pren. iznos izgubljen postupnim . razgolititi dekombinirati (lat. oduzimanje boje. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. odličje.dekoloracija dekoloracija (lat. odbitak od duga ili računa. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. koji krasi. decoloratio) gubljenje boje. ljepota. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje.). pren. arhit. ramena. fr. ostatak dekontaminacija (lat. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. ukras u boji. slik. ukrašavati. de uklanjanje. v. potkopati nekome kredit. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. kaz. uzajamni. imati na sebi orden dekort (lat. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. koji resi. biti dekoriran dobiti orden. tako da se vide grudi. decor) ukras. ures. namještanje pozornice pomoću kulisa.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. osobito u keramici. decor. trgove i dr. uresan. med. stanje rastresenosti. de-curtus. kaz. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. kojem je oduzeta boja. bezbojnost dekolorimetar (lat. decompensatio) med. čast dekrement (lat. ukras. 2. izgubiti boju. pren. decoloratus) izblijeđen. usp. (npr. nesabranosti dekont (fr. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. decolorare izblijediti. gram. zakazivanje.

npr. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. delatum) potkazivački. odbiti. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. groždani šećer. izdajnički. decretum) odluka. rov dekuražirati (fr. uplašiti. umjesto na lijevoj. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč.) prav. rov. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. odrediti. decrepitatio) kem. prštanje. usp. delacio hereditatis (lat. zaklon. zaključiti. suzenje. opadanjem.) potkazivač. slabljenje bolesti dekusorij (lat. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. decourager) obeshrabriti. puckaranje dekret (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. prid. pucanje. dekuražiran dekurija (lat. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. siječnja 1624. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. decretare) odlučiti. dexios desni. decretorius) odlučujući. de. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. decuria) klasa. delatio) potkazivanje. skratiti. riješiti. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. supr. dextralis) desni. npr. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decernere. delacio juramenti (lat. decutere. lacrima suza) med. obeshrabrivati. decursus) tijek. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. kardia srce) med. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat.) prav.dekrepitacija smanjivanjem. decretales) mn. potajni tužitelj delatoran (lat. dekstroza dekstroza (lat. naredba vlasti. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. zaležaj. narediti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. smanjiti. v. neke bolesti. delatus) prav. suze u očima delaktacija (lat. de-court) trg. Deckung) voj. decussorium) med. za razliku od legista. dexios desni. nametanje prisege delator (lat. decourter) trg. dexter desni) kem. decrescere) mn. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. dekstrin) kem. inkrement dekrepitacija (lat. dexios desni. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. način (ili: položaj) ležanja. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. glikoza dekubitus (lat. prav. decurrere. de. ležanje. dekort dekurtirati (fr. dexter desni. rješenje. klevetnički . v. deferre. optuženik delatio hereditatis čit. decubitus) med. kuhinjska sol. izdati naredbu dekretisti (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka.

delicato delicato čit. dok je Rim vijećao. delegatio) izaslanstvo. delere uništiti. trg. delikato (tal. zavijanje.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. deli. delenire ublažiti) mn. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. delfis. delenda Kartago (lat. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). deliberatio) savjetovanje. slična kitu. mio. zavoj. deligere odabrati. deliciosus) divan. delikatamente (tal. sladak. delicatamente deliciozan (lat. ukusan. savjetodavni deliberato (tal. pažljiv. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. fin. u umjetnosti: profinjen ukus. delegatarius) trg. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. izabrati. položaj) delikatesa (fr. imenu Delaware) dele (lat. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delibacio hereditatis (lat. s nježnošću. laskave riječi deleterij (grč. delectum) biranje. izbaci! deleatur (lat. opunomoćiti. neugodan (npr. osobito u korekturi) delegacija (lat. delibatio hereditatis čit. deleatur) neka se briše. klevetanje. ukusan. razmišljanje. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost.) glaz. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. ovlastiti.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. deleterion otrov) med. nježno. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje.) glaz.) med. med. odlučno delicatamente čit. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. tvar koja truje i uništava život. deleomai uništavam. delenimentum. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. zavijanje rane. prav. dogovaranje. težak.delatura delatura (lat. delegare) odrediti. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. kiće- .) potkazivanje.) delekcija (lat. delegatus) izaslanik delegatar (lat. previjanje rane delikatan (lat. pažljivost. delibatio) smanjivanje. prikraćivanje. delphinus) morska životinja. obzirnost. delicatus) nježan. izaslati. previjanje deligatura (lat. "amerikanka" (naziv po američkom zem. neka se izbaci (slovo ili riječi. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. Ijubak. deliberativus) koji savjetuje. otrovna tvar Delfi (grč. dug itd. e. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. umilan. v. veoma obziran. dele) briši. osjetljivost. Delfi delfin (lat. prav. mio. bajan deligacija (lat. n. smisao za lijepo. deligatio) med. prenijeti na koga (pravo.) glaz. dupin. koji treba pažljivo raditi. tzv. izbor delenda Carthago čit. umirivanje). osjetljiv. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. pr.

delkredere delokalizacija (lat. med. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. bjesnjeti. izdavanje robe delivrirati (fr. logora ili trupa. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. delcredere) trg. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. zlikovac. delinkvent delikvescencija (lat. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. alkoholno ludilo. gubiti se. prijestupnik. završava najčešće smrću delitescencija (lat. skicirati delinkvent (lat. delirium) med. v. delirij um tremens (lat.delikt nost. v. otapanjem na zraku. izbaviti: trg. deloger) izbaciti. ludilo.) nesvjestica delimitacija (lat. poslati. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delitescere) med. D. delivrance) oslobođenje. delirij delirant (lat. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. limes. deliquescentia) topljenje. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. istup protiv zakona. per delikvijum (lat. delineare) crtati. ograničiti. d. istjerati iz stana. de. trg. prijestup. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. de. 1% željezo. deliracija delirirati (lat. strojne dijelove i oruđa . limitis) graničiti. delinquere) v. delta) 1. d. potiskivanje neprijatelja. delogement) izlazak. rastopljiv delikvescirati (lat. da se na zraku otopi. deložman deložirati (fr. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. s položaja. predaja. limitis granica) graničenje.) med. ograničavanje. delivraison) trg. izaći. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. isporučivanje. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. deliquescens) topljiv. npr. zločin delikvent (lat. 1% olovo) za okivanje brodova. četvrto slovo grčkog alfabeta. brodske vijke. per deliquium čit. slova delta) 3. deliratio) med. deliquium animi čit. pokret. odseliti se delta (grč. delirans) onaj koji bunca. delirare) buncati. kao predmet za uživanje: poslastica. locus mjesto) oduzimanje (npr. izdavanje delivrezon (fr. delictum) prav. delinquens) optuženi. luđak.) ili skraćeno: p. omeđivanje. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. voj. 40% cink. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. predati. topiti se delikvij (lat. isporučiti. delivrer) osloboditi. osobito ukusno jelo delikt (lat. delikvijum animi (lat. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. delinquere. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. nacrt. izdati robu delkredere (tal. de uklanjanje. omeđivati. isporuka. delinquere. odlazak. bunilo. skica delineavit (lat. omeđiti. predaja. limes. biti lud. 2. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. delineatio) crtanje. onaj koji boluje od delirija delirij (lat.

agein voditi. razvesti. tj. delta. razgolititi. odreći. rječitošću itd. med. prozračiti. rastaviti na dijelove demencija (lat. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. Marke. demagog demaj (engl. poricati. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. poduzeti korake demaskirati (fr. čistiti. de mephitis kužno isparenje. u narodnoj skupštini. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. fr. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. ludilo. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. de-mephitiser) provjetriti.) progresivna luđačka paraliza. demagogos) voda naroda. obilježavanje granične linije. agoreyo govorim) javni govor. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. razotkriti. poricanje. raskrinkati. dementia paralytica čit. demencija paralitika (lat. dementia praecox čit. demarquer) ograničavanje. dementi) opovrgavanje. omeđivanje. demos. agein) vođenje naroda. rastrgati. demarche) korak. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. vlasti demagogizam (grč. trokutni deltoideus (grč. eidos oblik) med. zapravo: zavođenje naroda. zajednički naziv za duševne . razgolićavati. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. demegoria. demos narod. luere prati) geol. deltoeises) u obliku delte. eidos oblik) geom. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. gubitak značajki tjelesnosti. obilježiti granicu. tj. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. otkriti. odricati. iznositi. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. pom. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. demos. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. (isp. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku).) mladenačko ludilo. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica.) vrsta letjelice. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. prikazati u pravoj boji. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. fr. demencija prekoks (lat. demarquer) ograničiti.delta-zrake delta-zrake fiz. delta. postupak. povući graničnu liniju demarš (fr. govor pred narodom. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. demos. voj. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. demos narod. demembrare) raskomadati. dementir) opovrgnuti. poreći. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. pren. dementia) med. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. onako kako jest. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. oduhovljivanje demeblirati (fr.

viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. damejeanne) opletena staklena boca za vino. 2. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. zgriješiti. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. dementia senilis čit. de-. od perz. kuća — kućica deminutivan (lat. demijohn. umanjena riječ. demersio) potapanje. 3. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. tvorac svijeta. opletena boca od nekoliko litara demo. supr. demivolte) jah. zataškavati demibastion (fr. narod. riba — ribica. rukotvorac. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. demens) luđak. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. klonulost. demergere. militaris) voj. fr. demi-bastillon) voj. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. tvorac. slaboumnik demeritirati (fr. demiurgos) fil. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. demissionner) dati ostavku. sužava. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. graditelj svijeta. svijet. 4. polureljefna tvorevina demirug (grč. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. ocat itd. diminutivum) gram. autor. ostavka demisionar (fr. jahanje u polukrugu demižon (engl. poluutvrđenje demikoton (fr. razvojačenje. prijelazan demisija (lat. demencija senilis (lat. skraćuje demiparalela (fr. razoružavanje. razoružavati. demi-parallele) voj. demos zemlja. za razliku od najvišeg Boga. obrtnik. otpustiti demitur (fr. demurrage) zakasnina. malo utvrđenje. diminitivus) koji smanjuje. narodni . suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. službenik u ostavci demisionirati (lat. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. dimittere. tj. ergon djelo) 1. raspuštanje. zahvaliti se na službi ili zvanju. uronjavanje demetropolizacija (lat. nekom području ili državi. fr. demi polu-. demissio) utučenost. razoružati. militaris) voj. umjetnik. polurov 264 demodemiraža (fr. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demirelief) poluispupčena tvorevina. de-.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. umanjenica. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. u "polusezoni".) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. imanja. npr. demeriter) skriviti. demitour) polukrug. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen.-grč. demi-john. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. nekom području ili državi.(grč. umanjuje. militarizirati deminutiv (lat. zanatlija.

demoliri. vlast. fr.i moneta novac) bank. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . demos. n. krateo moćan sam. fobeomai bojim se) med.. razoružavanje vojske. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. demos. lat. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. čovjek slobodoljubivih. e. razoružati. demonetiser.. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. demolir) rušenje. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. krateo vladam) v. pr. po naučavanju o trima vlastima. demolir) rušiti. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demos. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. najvišu vlast.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. krateo vladam. zakonodavnu i izvršnu. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. doksa mišljenje. fr. širokih pogleda demokratizam (grč. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. znanost o stanovništvu demokracija (grč. položaj i školovanost).) mit... povlačenje novca iz optjecaja. demobiliser) voj. demolitio) v. demobilisation) voj.) izvan mode. demo. podrijetlo iti'. de. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. uništiti. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demolicija demolirati (lat. demokracija. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. upropastiti. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demoliranje demolicijski sistem fort. grafia) opisivanje naroda. demo. osobito zao duh. državno uređenje u kojem.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. filos prijatelj. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. kad ih neprijatelj zauzme. demokratia) vladavina naroda. porušiti. starješine po starosti i dostojanstvu. demonetiser) bank. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. uništavanje. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). zla sudbina demonetizacija (fr. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. daimon) natprirodno biće. staromodan Demodok (grč. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje.). moneta. položaj. prid. demos.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. kratos vladavina. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. duh. narodna vlast. demo. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demo-geron) mn. upropaštavanje. sotona. npr. demos. demoliran demologija (grč.jV va. demos narod.

upropastiti nekoga. onesposobljavanje za uporabu. izlagač. demonstrare) pokazivati.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. u demokratskoj Ateni: općina. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. demotikos) koji pripada narodu. voj. izrazito. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. daimon. demoraliser) učiniti razvratnim. daimon. demonstracija demonstrator (lat. demonstrans) tumač. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. očigledno. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. pokvarenost morala (ili: naravi). otvoreno. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). narediti da se sjaše. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. naklonjen narodu demulcencije (lat. demulcentia) mn. ovaj. razvratnost. de uklanjanje. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. demonima demonomagija (grč. odsjek jedne file demoskopija (grč. demontirati demontirati (fr. daimonios) vražji. daimon. v. oboriti s konja.) dokazivač. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. akcija. svog raspoloženja. dokazivanje. dokazivati. narodni. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. pokazivač. oštetiti neku spravu. onaj. onaj koji tumači. daimon. živo. rasplitanje. prividan. prikazivač. izlagati. gubljenje hrabrosti. logia) naučavanje o duhovima. med. mania pomama. lišiti morala. most itd. demo. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. daimon. pokazna zamjenica. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. pokvariti. izlagač. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. anketiranje širokih slojeva pučanstva. usp. demonstrativno (lat. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. demontirna baterija voj. demoralisation) kvarenje. očigledno prikazivanje. pojedinca ili mase. usp. demonstrare) javno. demonstrativum) gram. otuda: demostenska rječitost izvanredna. demos) narod. utjerati joj strah demos (grč. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. tumačiti. demodoksologija Demosten (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . sotonski. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. voj. npr. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. v. natprirodan demonstracija (lat. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. daimon. demoralizirati demoralizirati (fr. demonstratio) dokaz. javno iskazivanje. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. taj i dr. voj. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. malodušnost. slobodno.

uzrokovanje neravnosti. min. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. denationaliser) oduzeti narodni karakter. dendron. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. sličan drvetu. dendron drvo) u obliku drveta. državi itd.denacifikacija denacifikacija (fr. namirnicama (npr. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. metron) vještina mjerenja drveća. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. dendron. promijeniti prirodu neke stvari. odnarođivanje denacionalizirati (lat. dendrometar denegacija (lat. denegatio audientiae čit. dendron.) prav. gizdelinstvo. fr. izopačiti. vrlo zarazna bolest. odbijanje. u vezi s tim. trg.) i. denegacio audijencije (lat. usp. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. pomodarstvo dendritičan (grč. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. dendron. lithos kamen) mn. prid. dendrografički dendroidan (grč. uskraćivanje. fr. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. lik) v. dandy) kicoštvo. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. kao drvo 267 denivelacija dendro. de. uskraćivanje saslušanja. veza s drvetom dendrografija (grč. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. lat. denationalisation) odnarodenje. znanost koja određuje količinu drvne mase. natio narod. de-. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. logia) poznavanje drveća. odnaroditi denar(ius) (lat. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. eidos oblik. denivellation) spuštanje razine (nivoa). Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. de uklanjanje. odroditi.(grč. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. odbijati.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije.) med. dendron. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). dentritičan dendroliti (grč. denegacio debiti konjugalis (lat.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. starosl. dendron. grafia) opisivanje drveta. natio narod. logos) poznavatelj drveća. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. de-. dendron. vertikalno pomicanje .) prav. denegatio debiti coniugalis čit. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. onaj koji proučava drveće. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. uskraćivati denga (ar. denegare) odlučno poricati.

veslati od veslo. naučavanje o liječničkoj etici. razgolićenje. densus gust. denuntians) dostavljač. denudatio) otkrivanje. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. denotatio) označavanje. de. denuntiator) v. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. odvajanje kostiju od mesa. dati podatke dentagra (lat. grč. denominativan denominirati (lat. deontološki dokaz o postojanju Boga. arpazo zgrabim. dens zub. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. arhit. zubni kirurg dentura (lat. geol. dens) zubni tehničar. obilježiti. dens. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija.denobilitirati se denobilitirati se (lat. densus gust) gustoća. dentitio) med. djelokrug. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. prid. davanje podataka denotirati (lat. tj. fil. departitio) podjela departman (fr. ščepam) med. zubalo. denudare) otkriti. zubna kost. npr. soba. optužba denuncijant (lat. denotare) naznačiti. potkazati. oguliti. denominativum) gram. paralvein klonuti) med. logia znanost) teol. otkloniti uzetost. zubni glasovi. dens zub. nazvan još i moralnim dokazom. instrument za vađenje zuba denticija (lat. dentalis) zubni dentarpag (lat. zamjenica. deon dužnost. deon. denuncijant 268 departman denudacija (lat. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. potkazivač. denominare) nazvati. potkazivanje. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. logia znanost) 1. zubni liječnik. t) dentalni (lat. denuntiare) dostaviti sudu. denoncer) obavijestiti. denticuli zubići) mn. denominatio) imenovanje. zgusnuće denzimetar (lat. optužiti denzacija (lat. riječ izvedena od nomina (imenica. pridjeva i brojeva). dens zub.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. ogoliti. zbijenost Deo gratias čit. tj. tužitelj denuncijat (lat.) zubi. vrsta areometra denzitet (lat. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). 2. okrug. agra plijen) zubobolja dentali (lat. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. Deo gracijas (lat. grč. tj. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. prijava. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. dentales) gram. metron) fiz. grč. grč. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. zguliti denuncijacija (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. objavljivanje denominativ (lat. odjeljak (stana) . zbijen. imenovati denonsirati (fr. izliječiti od paralize departicija (lat. deontos dužnost. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. otkazati denotacija (lat. obilježavanje. densus gust) zgušćivanje. dentis zub) zool.

de. deplorare) oplakivati. prilagodba običnom načinu izražavanja. polus. depot) skladište. ispražnjavanje deploracija (lat. de. deplere isprazniti. lišiti kose. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. sažaljevanje. smijeniti nekoga s njegovog položaja. osirotiti depedikulacija (lat. vrijednosne papire i dr. službeno pismo. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). kad tvrdi daje već davno umro). deplace) neumjesan. pauper siromah) osiromašiti. v. brzojaviti depilacija (lat. deplantatio) presađivanje. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. prav. loš položaj. dipennare) trg. lat. rasaditi deplasiran (fr. deplacer) premjestiti. persona osoba) med. tal. volumen dijela broda pod vodom. grč. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. side) deplantacija (lat. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. depecher. vojni materijal koji služi za dopunu. rasadivanje (bilja. ono što nekome pripada. pediculus uš) kir. sklonište: voj. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). naopako (ili: pogrešno. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. pertinencije depenirati (lat. sažaljevati. loše) postavljanje. povući nalog depersonalizacija (lat. razne vrijedne stvari (dragocjenosti.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat.) na čuvanje depo-posao bank. skidanje dlaka depilatorij (lat. brzo dostaviti. potiskivanje. dependere) mn. planta biljka. uopćavanje depeša (fr. de uklanjanje. deploratio) oplakivanje. pediculus uš) kir. volumen istisnine deplecija (lat. koji nije na svom mjestu. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. uobičajenost depolarizacija (lat.depauperacij a depauperacija (lat. polos stožer) fiz. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. gubljenje osobnih karakteristika. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. drveća) deplantirati (lat. npr. penna pero. kad banka prima na čuvanje. brzojav.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. an depo (fr. žaljenje deplorirati (lat. bežični brzojav. u sefovima. deplacement) premještanje. pom. de uklanjanje. promijeniti mjesto. de. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . pren. deplantare) presaditi. depilatorium) med. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. de. depletio) pražnjenje. ukloniti sa svog mjesta. ostava. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. npr. smjenjivanje. spremište. žaliti depo (fr. en depot čit. dis. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. svakodnevnost. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. depilatio) opadanje kose.

prisilno upućivanje u logore. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. glatkoću depolitizacija (lat. činovništvo. Rusa u Sibir. depravatio) moralno kvarenje. npr. dati. razvratnost. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. fr. de. npr. deponere) odložiti. vojsci itd. deportatus) prognan. primiti ad depositum čit. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. depolir) oduzeti sjajnost. iskaz pred sudom depozit (lat. deportare) prognati. de prefixe predmetak) lingv.. deportiran (lat. pogoršanje deprefiksacija (fr. deportatio) progonstvo. deponens) ulagač. depositorium) odjel za čuvanje. protjerati. fr. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. depopulari opustošiti. dakle. depositor) v. otjerati s mjesta. talog. de. ulaganje. deponent depozitorij (lat. baciti u bijedu deposedirati (lat. deponere) v. raseliti (stanovništvo) deport (tal. polus. onaj koji daje nešto na čuvanje. polos) fiz. Francuza u Novu Kaledoniju itd. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. svjedok pred sudom deponij (lat. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat.dpolarizirati depolarizirati (lat. npr. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. dati na čuvanje. de. ulog. depozicija deponirati (lat. vojsku itd. otjerati. deponens (lat. depopulatio) raseljavanje. činovništvu. depositum) povjereno dobro. upućivanje po kazni u neku koloniju. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. uložiti. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. prognati. zalog. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. pred sudom iskazati. izgnati. = arhiv depravacija (lat. protjeran. deponentni glagol deponent (lat. iskvarenost. prav. ad depozitum (lat. deposedirani npr. bank. potisnuti s položaja depozicija (lat. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. depossidere. opljačkati) raseljavati. poslati u zatočeništvo. u pohrani. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. grč. službenike. izopačenost. in deposito čit. protjerivanje. poslati po kazni u koloniju. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. pokvarenost.) na čuvanju. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat.) gram. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava.) dati ili primiti na čuvanje. deposseder) prav. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. in depozito (lat. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. deponere odložiti. deposter) voj. depolitizirati (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. službenicima. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. ono što je ostavljeno na čuvanje. položiti. izgnan.

zadržavati (koga). pročistiti. nered da bi se dobio. lišavanje. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. deputare) odrediti. depurgatorius) v.) i melankolijom. spuštanje.) otuđenik. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. po značenju i obliku. u naturi. depurgativan depurgirati (lat. otrijebiti depurirati (fr. poglavito osjetljivosti. zadužiti se deranžman (fr. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. deprimere) obeshrabriti. proklinjanje. zastupnik. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. ratio pamet. deputatum) 1. tlačiti. pored plaće. depressio) voj. izaslanik. iseljenik deracionirati (lat. prima godišnje u stvarima. med. poremećaj. posredovanje depresija (lat. oduzimati snagu. de uklanjanje. meteor. remetiti. deprimere. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. 2. oduzimanje depuracija (lat. fiz. utučenost. depurer) čistiti. izabrati. depuratorius) v. tj. depurgare) čistiti. izaslanici. utvrđeni prihod koji netko. topovsku cijev usmjeriti niže. deprimirana kapilarnost fiz. v. nešto. očistiti krv deputacija (lat. poremećenost. sredstva za čišćenje. depurantia) mn. pobrkati. depurgatio) čišćenje. depreverbation) lingv. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. npr. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. anatema. pasti u dug. klonulost psihičke energije. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. žito i dr. poremetiti svoje imovinsko stanje. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. deprimiran puls pritisnut. depressorium) med. uznemiriti. slabiti. derangement) smetanje. npr. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. trijebljenje depurgativan (lat. deprecatio) molba za koga ili za što. instrument za svlačenje. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. utući. pročišćavanje. depuratio) čišćenje krvi . padanje cijena. trg. astr. rastužiti. privare lišiti) lišenje. potištenost. naznačiti. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. uputiti deračine čit. nizak tlak zraka. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. poremetiti. knjigu. zauzimanje za nekoga. pokvariti. smetati kome. depuratif) koji čisti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. depressio) psih. med. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. područje koje leži niže od morske površine. aden žlijezda) med. s priznanjem Božjeg suda. razum) staviti u slobodnu prodaju. deranger) uznemiravati. ulegnuće. opadanje cijena. uznemiravanje u poslu. geol. oneraspoložiti. slab puls koji znači oslabljelost. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. deputatio) izaslanstvo. dere vrat. derasine (fr. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. ugnjetavati. drva. trijebiti. tj. depurativan depurgacija (lat. očistiti. svečano izopćenje. otimanje. deprefiksacija deprimirati (lat.

voditi podrijetlo od. izvod. đerma. na poznatom trkalištu u Epsomu. popravlja smjer derizoran (fr. med derivirajuća sredstva. jugozapadno od Londona. đerma. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. prema tome. proizlaziti. tj. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. dermatalgija dermatoglif (grč. derivare izvoditi) dolaziti. izvedenica. derivatio) gram. odyne bol) med.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. đerma) med. zrak. đerma. mat. derisoire) smiješan. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. derivata) mn. Derbyju). spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. derivatum) gram. diferencijacija. izvoditi derivometar (lat. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. dlačica i dr. derivantia) mn. de uklanjanje realizacija) med. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivare izvoditi. derelicta) mn. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. ona koja odvode sokove derivat (lat. riječ koja je nastala od neke druge riječi. stanovati — stanovnik derivati (lat. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. derby) 1.derasinirati derasinirati (fr. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. izvođenje. jedne riječi iz druge. kem. derivare izvoditi. skretanje s pravog puta. grafo pišem) opisivanje kože . prav. g. derelictio) prav. istrgnuti iz zavičaja. izvedena riječ. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. npr. izvođenje. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. 2. koji je nastao izvođenjem iz nečega. deračine otuđenik. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. bora. npr. đerma. šport. kožni dermalni (grč. derivare. napuštene stvari. metron mjera) zrak. izvesti. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. voj. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. pa i najmanja promjena na koži.prefiks sa značenjem: veza s kožom. bol kože. glyfo dubem) urez na koži. napuštanje. đerma) kožni. postati od. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. koji pripada koži. odvoditi.(grč. iatreia liječenje) med. svaka pora. đerma. iseliti deratizacija (fr. iskorijeniti. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. koji služi za porugu đerma. održava se od 1780. de. upala kože dermatodinija (grč. grč. derivare odvoditi. algos bol) med. v. rivus potok. đerma koža. ostavljanje derelikta (lat. đerma koža) kožni. đerma. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. važna športska utakmica derby-crack čit. dermatodinija dermatičan (grč. derivativus) izveden. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. derivare odvoditi. derbi-krek (engl.

od ugovora). v. zakidati. raditi na štetu. osobito nervoznih. đerma. đerma. tj. dermatotilus derutirati (fr. zakinuće. osobito u modi. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. dermatijatrija dermo. opozvati. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. đerma. đerma. kožni žulj dermatoza (grč. okrnjivanje. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. osujetiti. oleum ulje) farm. ubi konzistam. osoba (nastaju trljanjem.. udarcem. đerma) med. činiti krivo. nosos bolest) med. đerma. bolest kože dermatozoe (grč. đerma. plastike vještina uobličavanja) med. pojave na koži kod nekih. đerma. pathos bol. đerma. svadba. ukinuti. oduzimati. dermatopatija dermatopatija (grč.) Daj . dermatonoza dermatopatologija (grč. skopeo gledam) med. đerma. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. grafo pišem) med. smanjiti. veselje dernier eri čit. pathein patiti) med. koji ukida. smanjenje. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta.) skup. đerma. derogare) krnjiti. okrnjivati. zakona derogativan (lat. derober zakinuti) šport. tome rezanje) med. pobrkati nečije namjere. staviti izvan snage. dernije kri (fr. đerma) v. povrijediti. npr. razrezivanje kože dernek (tur. mykes gljiva) med. oteklina kože dermatomikoza (grč. grč u vratu derotilus med. v. v. zbuniti. lat. đerma. opozivajući. ubi consistam. ubi consistam. nametnici koji žive na koži. posljednja novost derobirati (fr. neki zakon derospazam (grč. ukidanje neke naredbe. logia) znanost o koži. ono što je najnovije u modi. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. Des.) muslimanski monahprosjak Des. dermatologija dermoplastika (grč. zakinuti. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. razbiti derviš (perz. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. ograničavanje. voj.) posljednji krik. kožni paraziti dermijatrija med. zoon životinja) mn. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. odstup (npr. bolest kože. celum teramkve movebo (lat. caelum terramque movebo čit. oduzimanje. zavesti. đerma) med. dere vrat. derogativus) koji šteti. kakvim tvrdim predmetom). đerma. žućkast.dermatoid dermatoid (grč. stavljanje izvan snage. đerma. koji opoziva. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des.. opozivanje. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. zakidanje. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. đerma. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč.(grč. okrnjiti. đerma dermografizam (grč. stavlja izvan snage derogirati (lat. ukidajući. smesti. spasmos grč) med. đerma. đerma. tylos žulj) med. derogatio) krnjenje.

st. sići. obesvećenje. desalinizacija (lat. dakle. designare obilježiti) namjera. npr. verba desiderativa (lat. plan. nešto što nedostaje. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. med. glaz.desakralizacij a gdje da stanem (tj. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. disegno. voditi podrijetlo. neprijateljski upad u neku zemlju. descente) silaženje. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. uzorak. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. stvari kojih nema. podrijetlo. descendentia) potomstvo. pod desenzibilizacija desept (tal.) descendentna teorija biol. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. uvreda. descendere) silaziti. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. nedostatak. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. inat desert (fr. nedostajanje. spuštanje. de uklanjanje. stvari koje su potrebne. segregare razlučiti. čega nema. decrescendo descendent (lat. 2. skidati se. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. lat. naučavanje 0 postanku. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. cilj. fot. potjecati desegregacija (lat. potrebu. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. matematičar i fizičar iz 17. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. dessin) trg.). nacrt. desiderativus) koji izražava želju. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit.) prav. brodski teret. dezertor maliciozus (lat. supstance (kod koprivnjače i dr. de uklanjanje. koje su poželjne. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. descendencija (lat. (fr. voće. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . vrsta. svetogrđe. nestale stvari. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v.) gram. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. desideratum) nešto što je poželjno. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. dessein. a kasnije osobito Lamarck (v. 2. potreba. filozof. dešendendo (tal. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. praunuk itd. lamarkizam). želja desiderat (lat. nepravda. potreba. desideratio) nedostatak. descendens) potomak. honorar desideracija (lat. tal. koljeno descendendo čit. šara. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. v. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. spuštati se. dispetto) 1. izdanak (dijete.) mn. unuk. Dekart fr. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. silazak. Darwin (v.) glaz. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. osobito ženu deservit (lat. prkos.

razoriti. poruga despektirati (lat. grdnja. okaniti se nečega. desolare) pustošiti. puste želje desiderij (lat. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. describere. neutješnost desolidarizirati se (lat. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. ostrugati ljuske. crtao. desperatus) očajan. krajnje ogorčen desperatist (lat. klonuti duhom. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. isušivanje desine (fr. de uklanjanje. opis deskriptiva (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. uništen: očajan. disegnare) crtati. designatio) označavanje. gubiti ljusku desolacija (lat. tal. teško ožalostiti desonorizacija (lat. rušenje. prikazan. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. dessine) crtano. neograničeni gospodar. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. desquamatio) ljuštenje. desolatio) pustošenje. desinere završiti se. desiccatio) sušenje. razarenje. fr. desiderium) želja. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. zup umjesto zub) despekcija (lat. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. . fr. despectio) v. prestati s čime deskripcija (lat. skicirati desistirati (lat. designitivus) označavajući. skromne. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. de. ocrtava. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. neutješan desolirati (lat. žudnja. desquamare) oljuštiti. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. designare) označiti. despekt despekt (lat. kraj. određuje designator (lat. descriptif) opisan. zahtjev desiderirati (lat.). despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. opustošiti. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. odrediti (nekoga). krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. desolare) opustošen. despectus) preziranje. čeznuti (za čim) designacija (lat. prikazivanje. dessiner. uništiti. nacrtao desinencija (lat. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). označenje. određivanje. gubljenje ljuske. desidere) željeti. čežnja.) mn. razoren. describere opisivati) mat. naznačiti. koji označava. siccus. bezglavost. duboka tuga. molba. baciti u očajanje. prezirati. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. određujući. desperare) očajavati. osjećaj bezizlaznosti. klonuo duhom. omalovažavati. ocrtavanje. nacrtano. suh. imenovanje designacijska presuda prav. neograničeni vladar. koji prikazuje. završetak riječi desinirati (fr. koji opisuje. bez nade. očajanje. desperare) čovjek bez nade. žudjeti. gubiti svaku nadu despocija (grč.desideria pia desideria pia čit. descriptio) opisivanje. pasti u očajanje. despicere. očajnik. solidus stalan. obilježava. prijezir. obilježavajući. desinence) gram. desperatio) očajanje. desiderija pija (lat. desperado očajnik) razbojnik. prezirati desperacija (lat. despectare) potcjenjivati. med.

odužiti. despotes) samovoljno. istodobno ispaljivanje. ishlapiti. dechet) trg. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. destruere) razornost destruktor (lat. fr. nezainteresiranost. razrješnica. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. neku tekućinu. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. podmiriti. namjena. destilla kap) ispariti. zbog slabe plaće. namijeniti. uništitelj. istovarivanje broda. decharmer) lišiti draži (ili: čari. samovoljan gospodar despotizam (grč. destinati) određenje. kola destra (tal. pijeska i dr. decharger) istovariti. destroyer uništavač. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. adresat. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. opredjeljenje. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. izdvaja destiliran (lat. neograničeno. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. pročistiti destimulacija (lat. kostiju i dr. kapati. destructivus) razoran. nosač svoda. poboljšava. tiranin. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. razoritelj. destructibilis) razoran. rušilački destruktibilitet (lat. pročišćen. kem. dug ili obvezu. krajnji cilj. destillare. sudor znoj. voj. proces prikazan pod destilirati. samovolja. opredijeliti. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. prekapavati. arhit. loše obiteljske situacije i si.) glaz. stimulare nagoniti) bezvoljnost. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. izravnati. desnom rukom destrojer (engl. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. uništenje. destinataire) trg. voj. destillare) dobiven destilacijom. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. prevratnik desudacija (lat. odredište destinator (lat. . plotun. razriješiti. decharge) pom. destructio) rušenje. rušilaštvo destruktivan (lat. preznojavanje desugestija (lat. konsignator destinirati (lat.) pretvoriti u paru. isparavanje. isparavanjem prekapati. desudatio) znojenje. uništavanje. skupna paljba. destra desnica) colla destra čit. iskrcavanje. destillatus) kem. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. destructibilitas) razornost. destillateur) onaj koji pročišćava. de uklanjanje. primatelj. prevrat destruktibilan (lat. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. postupati nasilnički. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. ljepote) dešarž (fr.) 276 deše destinacija (lat. tekući proizvod destilacije destilator (fr. destructor) rušitelj. vršiti nasilje despotski (grč. tiranski destilacija (lat. destinare) odrediti. dati razrješnicu. despotes) neograničena vladavina. uništavajući. destra (tal. destinatarius. nasilnički. destillatio) kem.despotizam samodržac. tiranstvo. razaranje. npr. rušilački destruktivnost (lat. podupirač dešaržirati (fr. popravljen destilirati (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat.

) prav. dešifrirati se pokazati se. determinabilis) presudan. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. sitnica. dodijeliti.) trg. opširno pričanje (ili: opisivanje. očistiti deterioracija (lat. zbog isušivanja. detachement) voj. nezakonito zadržavanje. detaxatio) v. osobito državni dug. pren. riješiti znakove. dechiffrer) odgonetnuti. detegere otkriti. detegere otkriti. detergere) obrisati.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. tumačenje nekog tajnog pisma. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. odlučan što se u toj robi nalazi. javni dug detaksacija (lat. obustava. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. pridodan. zaplašiti determinabilan (lat. engl. sitničar. tj. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. tajni policajac.) državni. v. opisivanju) detalj iranje (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. otirati. taksacija detalj (fr. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. deterior gori) pogoršavanje. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. uništavanje. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. ot- . pridodati detašman (fr. istjecanja itd. na komad) detaljist (fr. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. izlaganje). odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. opisivati). lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. opširno. potanko. dette fiottante čit. protumačiti. čitanje šifri dešifrirati (fr. dette publique čit. detergere otirati. an detaj (fr. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora... šifru nekog tajnog pisma. engl. dodijeljen detaširati (fr. opisivanju) detant (fr. dati se prepoznati det (fr. detailler) komadati. detectio) otkrivanje. dette) dug. dokučiti smisao. det flotant (fr. deterritio) zastrašivanje. potankost. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. prav. dekalirati dešifrant (fr.) leteći dug. detailler) opširan. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. od lat. detailleur) trgovac na malo. poboljšanje u odnosima između dviju država. na komad detaljiran (fr. detacher) odvojen od cjeline. prodavati na malo (ili: na sitno. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima.opuštenost detaširan (fr. trg. dechiffrement) odgonetanje. detentio) zadržavanje. prašak) detergirati (lat. koji čita šifre dešifriranje (fr. det piblik (fr. čistiti. usitnjavati. upropaštenje deterirati (lat. nezakoniti posjednik. kvarenje. na sitno. deterrere) zastrašiti. detail) pojedinost. tobožnji vlasnik detercija (lat. otcijepljen. nabrajanje do sitnica. en detail čit. bez veze s ostalim dijelovima. voj. do sitnica pričati (ili: izlagati. prodaja na malo.

detreminare odrediti) fil. odlučno. de-transponere) tisk. v. supr. tresnuti. uskratiti. detransportare) tisk. rušenja detronirati (lat. određenje. de-transpositio) tisk. odlučnost. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. određivati. šljunak. determinare) fil. detransponirati detranspozicija (lat. detersorium) med. detransportatio) tisk. ogovaranje. gram. odluka. odrednica. usp. skup brojeva koji. detonatio) glaz. eksplodirati detrahirati (lat. oduzeti. supr. ponovno rasporediti detransportacija (lat. determinativus) gram. thronos. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. organizma i dr. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. distonirati. determinare odrediti) mat. određenje. smanjivanje. jus detractionis čit. odbijati. detoner) puknuti. opredjeljivanje. poredani po određenom pravilu. determinativ determinato (tal. krvi otvaranjem vene. opredijeljen. indeterminizam deterzija (lat. determinatus) određen.) upaljač. ispadanje iz tona.determinabilitet determinabilitet (lat. log. odlučnost. presudan činitelj. oduzimanje. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. prasak. (lat. detronizirati . npr. češanjem detritus (lat. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. v. grč. istrošen kamen. detergere čistiti) med. pucanj. grč. opredjeljenje. fr. odrediti. detroner) v. odredba. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. oštro naglašeno determiniran (lat. jus detrakcionis (lat. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). određenost. opredijeliti. ograničen determinirati (lat. detritio) trljanje. odlučiti. izmiješane strane ponovno dovesti u red. rana nastala trljanjem. klevetanje. determinatio) određivanje. materije. de.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. oduzimati.) glaz. determinativus) presudan. određenost determinacija (lat. opredjeljivati. koji određuje. detrahere) odbiti. de-. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. indeterminist determinizam (lat. pogrešno pjevanje. spremnost. proizvod raspadanja. detoner) glaz. determinabilitas) presudnost. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. ukloniti. grmljavina. fr. determinare) ograničiti. pristaša determinizma. determinare odrediti) fil. detractio) odbijanje. detonare. pogrešno pjevati. med. detonacija (lat.) oblutak. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. prasnuti. v. eksplozija detonator (lat. deterziv detoksinizacija (lat. tresak. detranspozicija detransportirati (lat. 2. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. odredbeni. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. utvrditi determinist (lat. oklevetati detrakcija (lat. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. (fr.

thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. vidovnjak deuteroskopija (grč. skopeo gledam) drugi vid. deus. devaliser) krasti. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. a detto (tal.) istoga dana detumescencija (lat. pren. iznenadna pomoć. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. jedan od helenskih praotaca. grč.) mn. grč. deuteros drugi. deuteroskop deuteroza (grč. to isto. popustiti (oteklina) detur (lat. de. oxys) kem. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteros. prestati oticati. ukrasti. opljačkati devalutacija (tal. podnositi) med. tj. fiz. spomenuto. de. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . splašnjavati. detumescere) med. pathos bol) med. djus (engl. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. npr. kad obje strane imaju jednak broj bodova. pathein patiti. tj. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). idući deuterogamija (grč. detur kopija (lat. znak D deutero. deus eks mah ina (lat.(grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". dewas) bog. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. deuteros drugi po redu) kem. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. usp. starogrčki kralj u Tesaliji. detumescere) med. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. grč. deuteros. deuteros drugi po redu) kem. dii (lat.) dvojka u kartama i u kocki. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. deuteros. tj. teški vodik. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. naprijed imenovano. tenisu). popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. deuteros. deuce dvojka) šport. deuteros. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. tj. detto. theos sanskr. trg. jezgra teškoga vodika. thronos) lišiti prijestolja. dewa. dictum) rečeno. lat.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deuterij a Deuteronomij (grč.) neka se dade detur copia čit. bogovi deus ex machina čit. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. npr. neočekivano posredovanje deuterij (grč. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. 6 kg brašna. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. orobiti. deuteros. 9 kg detto. devalvatio) bank. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. detur copia sc.detronizacija detronizacija (lat. detrusorium) med. protocolli) prav. toga istog. u tenisu: jednak broj bodova. tj. fiz. skopeo gledam) vidovit čovjek. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. deuteros. dus (engl. splašnjavanje.

devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. vrijeme. devir krug. devehere. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. potpuna odanost. danas: pobožnost. naginjati se deverika (mad. sanskrtsko pismo. vitrum staklo. opustošivanje. muka. verbum glagol) gram. vrsta šarana.devalvirati novca. tj. . jad. skrušenost. kratka izreka na grbu. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. vita život) lišavanje života.. strana mjenica. opustošenost deveksan (lat. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti).. npr. jednog odreda vojske. strm developman (fr. 2. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. de. revalvacija devalvirati (lat. devergere) nagnuti se. devexus) nagnut naprijed. potpuno povlačenje nekog novca. devalere) bank. devaporatio) fiz. veliko štovanje. sanskrt devaporacija (lat. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. trg. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. ako umre jedan bračni partner. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. patnja. de. arhit. puzavost. vrijeme) 1. događaji puni nevolje deverbativan (lat. nevolja. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. vitrum. devirginare) razdjevičiti. koji je izveden od glagola devergencija (lat. izljev. dever) zool.) "božansko pismo". devisa) lozinka. umrtvljivanje. uništavanje. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. 3. de. devitalizacija zuba med. udaljiti se devirginacija (lat. davits) pom. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. deviateur) zrak. doba. deflorirati devitalizacija (lat. željezne dizalice za izvlačenje sidra. geslo. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). kos. teškoće. licemjerje. cjelokupno imanje pripada djeci. poniznost (devotizam) devolucija (lat. obrat. developpement) razvijanje. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. naginjanje devergirati (lat. načelo. tj. devastatio) pustošenje. tegoban život. jedne armije. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. skrenuti. deversoir) odvod. devergentia) nagnutost. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. smirenost. opustošenje. razaranje. zastavi itd. supr. ploška deversoar (fr. devolutio svaljivanje) prav. de. šp. skretati. okolnosti. prijetvorna pobožnost.

nemilost. razjedinjavanje dezakordirati (fr.) dezanektirati (fr. glaz. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno.ne-. prav. skrušen. položiti oružje dezasortirati (fr. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. žderanje. zakinuti. raz-. ponizan devotizam (lat. osloboditi obveze. desengager) raskinuti angažman. vevovere. sprječavanje (npr. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. bijeg iz vojske. razočarati dezaproprijacija (fr. pokoran. ne priznavati. desemballage) trg. v. aggregare pridružiti) raspad. zavaditi. nenaseljen. pust . smanjiti stalni kadar. ponizan. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. lat. plaću. raspuštanje vojske. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. poreći.devomirati prenijeti nešto na koga drugog.. lat. raspakivanje dezaneksija (fr. devocija Dewarova posuda čit. brisati vojnika s popisa. Djuerova . des-. povratiti. raspustiti vojsku. desavouer) poricati. desaccorder) izazvati neslogu. npr. des.. desarmer) razoružati. odreći. raz-. razdruživanje. devoratio) gutanje. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. prijezirno: prijetvorno pobožan.ne-. desertio) voj. iskorjenjivanje. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. napuštanje vojske. rastaviti ono što treba biti zajedno. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. smesti. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. razdružiti. onesposobiti dezambalaža (fr. zbuniti. okrnjiti dezavuiranje (fr. odreći se aneksije dezangažirati (fr. otpustiti dezapoantirati (fr. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. desaffection) nenaklonjenost. pobožan. odricati. lat. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. poricanje. devonski period devonski period geol. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. zakidati.(fr. dezodoracija) dezafekcija (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. desavantager) oštetiti. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. devotus) Bogu posvećen ili odan. nepriznavanje dezavuirati (fr. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. napraviti nered. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. desappropriation) otuđivanje vlasništva. osporavati nešto. otklanjanje. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. proždiranje devotan (lat. devomere) med. rasulo. dezinsekcija. des-. tj. desassortir) razdvojiti. desavouer) odricanje. povraćati. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. desarmer) razoružavanje. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. termosica. smiren. zbrku dezavantažirati (fr. pun poštovanja. des. lat. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. unijeti razdor. devovere) v. licemjeran. desertus) nenastanjen.

des-. ruke itd. logia) znanost o žilama. iskren. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. des-. lat. desmos žila. raz-. des-. desmos žila. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. odeur miris. okaniti se. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. varati) razočaranje. lat. lat. oxys oštar. bol. tj. dosadan . osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. hig. lat. integratio uspostava. lat. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. uništavanje zaraznih klica. zrak. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. logia) med. okuživanje dezinfektor (fr. prebjeg dezertirati (fr. reflacija dezinformacija (fr. ljut) kem. grafo) zool. hig. stan. deserter) napustiti vojsku. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. raz-. odjeće. sindezmologija dezmopatija (grč. des. dezodorizirati dezodorizirati (fr. des-. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. žila.ne-. des. algos bol) med. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. lat. desmos žila) med. des-. tj. npr. grč. razbijanje atoma. njihovim vezama itd. = reducirati dezolantan (fr. desmos veza. inflacija. nesnosan. dezinficirati (fr. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. des-. narušavanje neke cjeline. grč. lat. des-. obnova) uništavanje veze. deglacija. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. oslobođenje od kisika. dezorganizacija dezintegrator (fr. vojni bjegunac. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. a ne roba novac). infestation pustošenje) popravak kvarova. usp.dezerter dezerter (fr. stana i dr. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. dezinflacija (fr. desmos žila. odjeću. inflatio nadimanje) bank. nepristran. desinteresse) nekoristoljubiv. integrare uspostaviti.. illudere igrati se. lat. designolles) voj. lat. neutješan. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. desmos žila. desistere) odustati. dezinteresiran (fr.ne-. des-. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. kad novac traži robu. razdvajanje. oxys) kem. upala zglobnih žila dezmografija (grč. tome rezanje) med. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. deserteur) bjegunac iz vojske. des-.) od zaraznih isparavanja i tvari. dezintegracija atoma fiz. pathein patiti) med. prostodušan dezinjolni barut (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. des-. desolant) vrlo tužan. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. prestati dezmalgija (grč. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. desmos žila. v. osloboditi od kisika. des-. pathos patnja. vrlo žalostan. des-. lat. nesebičan.

tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. u određenim prilikama. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. pa sa 3. organske veze među sastavnim dijelovima. skretanje s pravog puta. naveden na pogrešan put. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. javlja se i kao di-. des-. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. dicis kauza (lat. desetina dežmek (tur. dvo-. za ljubav forme. pro-.) v. u nekom mjestu. dvostruko) grč. kefale glava) dvoglav diceras (grč. desoler) opustošen. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. archo vladam) vlada dvojice. koji ima dva gospodara diarhija (grč. med. zbunjen. lat. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. suvladar. u ljudskom tijelu. u nekoj prilici. archo vladam) sa dva vladara. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. npr. loše probave dezorganizacija (fr. obstruere začepiti. brokat dibrah (grč. zbuniti dežma (mađ. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. di-. v.za dis dvaput. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. izgubljenost dezorijentiran (fr. preko.) radi forme. toliko da se kaže. polugospodar diarhičan (grč. među. du jour) koji je na službi. dvaput. di-. sredstva protiv zatvorenosti.. rastrojstvo. dovesti u nered. di-. di-. zatim sa 2. iza.(grč. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. raz-. npr. dezsma od lat. itd. dicis gracija (lat. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. koji obavlja službu. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. vrlo bijedan. bez orijentacije dezorijentirati (fr. dvostruko dia. smeten. na. archo vladam) član vlade dvojice. poluvladar. rasulo.) dežurni (fr.dezolatan dezolatan (fr. obstructum) mn. di. dicis causa . nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. upravljanje dvojice gospodara. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. di-kefalos) med. samo radi izgleda. dyo dva. du jour) biti u službi. desorganiser) rastrojiti. izgubljen. zbunjivanje. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. dešmek) onizak. u nekom mjestu. omesti u nekoj prilici. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. te se tako dobiveni rezultati sređuju. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-.(grč. di-brachys) metr. rastrojavati. dioptrija diarh (grč. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. rastrojavanje. v. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. jadan. skrenut s pravoga puta. duumvirat diba (tur. dvovlašće. raskinuti. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. liječnike itd. navesti na pogrešan put. za. skrenuti s pravog puta. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. dežurati D'Hondtov sistem čit. u. dicis gratia dicis gratia čit.

smjesa kem. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. klasa u Linneovom biljnom sustavu. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. parafin. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. didymos sa dva muda) med. poučavati. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. dvadeset. didaktikos) poučan.) log. didymos) blizanac didinamičan (grč. alkohol. di-.dictum dictum čit. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). induktivitet dielektrik (grč. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". di-. edra osnova) geom. opširno izlaganje dielektricitet (grč. porculan. objašnjenja. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. kako je rečeno. elektron jantar) fiz. dictus) imenovani. dielektrična tijela = dielektrik. di-. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. naprijed spomenuti Didahe (grč. elektron) fiz. na Istoku. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. apodiktičan didaskalije (grč. di-. izdan 1883. dvostruka maternica. XIV. diktus (lat. elektron) koji ne provodi elektricitet. diktum faktum (lat. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. tj. pričanje od početka do kraja. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. g. dielektrični kapacitet v. objasnidbeni. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. di-dynamikos) bot. didaskalia) mn. npr. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. dodeka dvanaest. di-. vrijedi i za neke i pojedine. didynamis) mn. tvar (materija. utemeljiteljica i kraljica Kartage. di-. diktum de omni et nulo (lat. što ne vrijedi za neke i pojedine. edra osnova) geom. delfys maternica) med. didymos dvostruk) kem. a sudjeluje u prostiranju električne sile. dvomoćne biljke. od četiri prašnika.) izreka. čvrst sumpor. tj. diktum (lat. dvadeset četiri površine Didona mit. dicere reći. spomenuti. tobolčar 284 dielektrik didim (grč.) rečeno — učinjeno. didasko poučavam) poučan. tj. hermafroditni cvijet (kod kojega su. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. nego kad je izolator zrak. izlaganja. površina didekaedarski (grč.. voda . g. tako se i dogodilo dictus čit. didaktična književnost poučna književnost. bot. di-. napisan oko 100. diegesis) ret. deka. zool. kazivati. deka deset. dvomoćan. upala jaja didimos (grč. didaskein učiti. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. rijetka zemlja. staklo. poliedar koji ima dvaput po deset. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. dva duža) didinamija (grč. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. zrak. poslovica. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. didaktikos) umijeće poučavanja. ulje. tj. koji izolira. stari kršćanski spis. upute.

netočan iznos. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). diffamatio) širenje glasina.) trg. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat.dielektrin dielektrin (grč.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. diffamatio civilis čit. po nejednakim carinskim stavkama. difalko (tal. differre razlikovati se) 1. tj. ogovaranje. drva. termin difalco čit.). carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. pogrdan difamija (lat. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. teh. manjak. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. rok. elektron) kem. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. di-.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. 2. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. ogovaranje difamiran (lat. klevetanje. neslaganje diferencija (lat. razlika u starosti itd. diffamatus) ozloglašen.) prav. psihologija individualnih razlika. naranče) diferencija (lat. dan suđenja. nesuglasica. razlika. psihologijom tipova. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. ozloglašavati. razglasiti. diffamare) klevetanje. diffamare) klevetnički. deffamare) ozloglasiti. npr. mat. ugljena i si. dies dan) prav. kod prijevoza u masama (žita. različnost. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. mat. iznijet na loš glas difamirati (lat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg.. deficit. višak. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. u sposobnostima. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. kod motornih vozila. oklevetati difamirati (lat. e. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. ozloglasiti. differentia) razlika. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. difamacio civilis (lat. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. psihologijom razlika u spolu. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju.

nagrditi. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. diffusus) rasut. miješati se difuzijom. drukčiji. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. ne slagati se difesija (lat. razliti. determinizam diferirati (lat.) diftongiranje (grč. prav. razvučen. mat. rasprostiranje. potrošiti (novac. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. kompozicija za dva glasa diforman (fr. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. diffissio) kidanje. dvolistan . nezgodan. tvrdoglav difidencija (lat. uporan. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. di-. nakazan. mat. diffessio) nepriznavanje. poružniti diformitet (fr. odlaganje pretresa difizer (fr. differens) različit. difficile est satiram non scribere čit. nerazmjernost. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. tj. nevjerovanje difilan (grč. neskladan diformirati (fr. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. di-. differre razlikovati se) v. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. razgrađuje difonij (grč. jogunast. fone glas) glaz.) log. diferencija specifika (lat. fthongos glas) gram. diffusio) razlijevanje. io. koji pravi teškoće. raširiti. prekidanje. difficilis) težak. nesklad difrakcija (lat. imanje) difuzan (lat. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. diffindere) kidati. diffundere) izliti. diffluere) razlijevanje. v. dificilan čovjek. mučan. itd. strog. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat.) teško. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. v. pod definicija difficile (lat. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. fthongos glas) gram. prekinuti. nejednak. diffidentia) nepovjerenje. diffessio jurata) prav. dvoglasnik. difterija diftong (grč. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. ždrijela difteritis med. razlikovati se.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. diffractio) fiz. razgrađivanje difluentan (lat. širenje. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. ružan. nepriznavanje prisegom nekog djela. koga je teško zadovoljiti. differre) biti različan. di-. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. diffluens) koji se razlijeva. difforme) napraviti nakaznim. di-. raspadanje. opširan. odvajanje. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. raspada. ao. differre razlikovati se) razlikovati. eo. npr. prav. praviti razliku. sumnjičavost. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. raznolik diferentizam (lat. fyllon list) sa dva lista. difformite) nakaznost. difthera oderana i uštavljena koža) med. difforme) nagrdan. differre) fil.

fiz. med. astr. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. poliedar s dvaput po šest. gyne) bot. na žice) digitalan (lat. gyne žena) bot. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. med. tj. laboratorijima itd. visoko zvanje digrama (grč. digitalis) kem.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. pomaganje izlučivanja gnoja. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. parom. autoklav digestorij (lat. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. dvožene biljke. razdijeliti. probaviti. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. probavljati. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. životinje s prstima. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. probava. grč. dostojanstvenost. digestivus) med. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. velikodostojnik digitata (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. ugled. digitalis) prstni. u govoru). hex šest. digestio) probavljanje. zool.difuzijski postupak pisanju. sredstvo koje pomaže probavi. digestorium) u kemijskim tvornicama. mast pomiješana s terpentinom. digger) kopač. druga ženidba. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. mn. sa dva tučka diginija (grč. tj. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. udaljavanje od teme (npr. osobina biljaka koje imaju dva tučka. dyo dva. dvostruko "gama" (gamma).) mn. . alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat.) Papinov lonac. dž digredirati (jat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. podijeljena po knjigama. biglota dignitet (lat. di-. tj. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. edra površina) geom. dignitas) dostojanstvo. di-. kem. prav. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. di-. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). digressio) skretanje. di-. tj. digesta) mn. digerere) razdjeljivati. digestibilis) probavljiv digestija (lat. prid. površina. nj. lj. di-. češće. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. sredstva za probavu digerirati (lat. diffusio. dignitarius) nositelj visokog zvanja. digerirnoj peći) digestiv (lat. digerentia) mn. dvanaest. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. digredi) skretati. druga udaja diger (engl. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. gamos brak) drugi brak. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. naslovima i paragrafima. npr.) bot. s dvije žene. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke.

tj. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. sotona dijablerija (fr. diabolo) vrsta igre. diabaino prolazim. dicht gust. diabasis) geol. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. usp. sotonski dijabolizam (grč. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. prevedem. mineral iz starijeg paleozojskog doba. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dvojina) mat. temno režem) podjela na dva dijela. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. šećeraš dijabetin (grč. dicha na dva. diabasis) prolaz.. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. čarolija. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. sprava za određivanje količine . slična igri jo-jo dijada (grč. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). ne propuštati. gaz dijabetes (grč. uza. dakle. diabetes) med. metron) med. diable. diabolos) vražji. podjela roda na dvije vrste. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. diadijabaz (grč. lat. pro. diabolus) vrag. diabetes) med. dichotomia. diaballo prebacujem. raz-. ne u isto vrijeme. tal. diabole) kleveta. grč. diadeo vežem oko. kruna. temno režem) podijeljen na dvoje. preko. na. vragolija. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). diadechomai preuzimam) naslijeđe. prijelaz. nasljedstvo. gamos brak) bot. biti čvrsto priljubljen dija. dicha dvostruko.i dr. diabaino prolazim. s obje strane. diabolos) vražje djelo. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. didodekaedar dihogamija (grč. klasa) dijadem (grč. magija. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diabetes. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. 2. binarni sustav dijadoh (grč. zbijen) teh. diablerie) 1. podjela koja sadrži dva člana. vračarija. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. za.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. med. kao znak vladarskog dostojanstva. adelfos brat) mn. diabetes) med. dvostruki brak. račvast dihotomija (grč. diheksagonalna piramida v. ženski ukras za glavu. dijadoha dijadelfija (grč. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. bot. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. vražji posao dijabolo (grč. di-. u. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. diabolos klevetnik. podrijetlom iz Kine. ret. dicha dvostruko. dyas dvoje.

diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. dijafano posuđe stakleno posuđe. v. posebno za ukrašavanje prozora. preznojavanje dijaforetik (grč. diagignoskein prepoznati) med. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. dijadeksa dijadoza (grč. nejednakost. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diakustika dijafonski (grč. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. isparavanje kože. geol. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. prosvijetlim. diafaino prosjajim. koji zvuči nejednako dijafora (grč. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diaftheiro kvarim. diafragma. različnost. diafragma) anat. opt. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. preznojavanje dijafragma (grč. oko. diafaino prosjajim. v. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. disharmonija. diafero) razlika.dijadoha dijadoha (grč. diagnosis) med. diafoneo) v. ret. u neskladu sam. orao gledam. izrezbaren dijaglipti (grč. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. med. ošit. bot. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. pa postakljeno. međusloj dijafonija (grč.utvrditi kod bolesnika . prosvijetlim) proziran. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. izrezan. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. neslaganje. nesloga. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. diagignoskein. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. pren. diagnostike) med. pupanje. diaforesis) znojenje. diafaino prosjajim. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. nejednakost. diafaino. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. skopeo gledam) med. diaforeo raznosim) med. na posebnom dijafanom. diafragma) med. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. pregrada. dijafane slike prozirne slike na staklu. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. disonanca. diafyein izniknuti) bot. diaglyfein izrezati) izduben. diadechomai preuzimam) med. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. diafaino. diaglyptos izrezan. spor. diagignoskein prepoznati) med. algos bol) med. prepona u sjemenoj čahuri. metron) fiz. tj. diaglyptein) mn. nesklad. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. diadidomi dijelim) med. diagnosis) med. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. prozirnom papiru dijafanitet (grč. diafoneo ne slažem se.

diakinema) med. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. kos. diachorheo imam proljev) med. š i s). diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. metron) fiz.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. duboka rana) 1. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. dialegesthai razgovarati. za. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. ret. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. diakrino prepoznajem. diagonios. diaklyzo ispirem) med. chylos sok. diagramma) lik ili geometrijski crtež. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. glaz. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. note od pet linija. u preko. diagonalis) geom. plan. diaklao prelamam) fiz. stolica. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. diagrafein) vještina izrade skica. statistike. povijest jezika dijakustika (grč. prelamanje zraka dijakliza (grč. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. crtež (ili: nacrt. 2. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. dia. lat. vrsta rude (bogate željezom). diaklyzo ispirem) ispiranje usta. razlikovanju. domišljat . ret. presjek. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. omjera itd. razlikovan. dia. chronos vrijeme) lingv. dosjetljiv. razmicanje. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. radi zornog predočivanja određenih odnosa. savez) 1. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. dialektos) filol. koji je u skladu s tom znanošću. diagonia. diakuo) fiz. poprečan dijagraf (grč. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. juha) flaster od biljnih sokova. prijelomni. diallage razlika. pomirenje. lat. slika rada ili snage.. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. diagrafein nacrtati. dia kroz. diakope rasjeklina. di-agein provoditi. diakrisis) procjenjivanje. diagonalis) u smjeru dijagonale. prelamanje svjetlosti. koji pomaže urednu stolicu. med. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. diaklao prelamam) fiz. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. diachoreo) med. vještina skiciranja dijagram (grč. npr. promjena mišljenja. 2. narječje.

Platon. izložiti neku misao itd. dialeipo ostavljam razmak. dvostruki jamb. i ret. gubljenje ili iscrpljivanje snage. logos) filol. metron) fiz. dijereza i asindeton dijalog (grč. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. logia) filol. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. dialektos. zlato. dialektikos) dobar govornik. supr. dia pomoću.dijalektičar dijalektičar (grč. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. razlučivanje. najsitnija vrsta tiskarskih slova.. promjer. olovo. razmak. fil. dialeimma) prekid. di-. a sam odgovara dijalogizirati (grč. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. dialysis) med. dialektos. dialyo) koji rastavlja. Sokrat i. disputiranja. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. prid. fiz. izmjena tekućina. diametros) geom. grč. smrt. cink. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. di' allelon. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. meduvrijeme. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. dialegomai razgovaram. diamant. dužina koja prolazi kroz središte kruga. adams. najgušći. zaključak u krugu dijalema (grč. najveća tetiva. ili drugog pita. tijekom mišljenja. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. od grč. fil. srebro. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. od grč. dialektos narječje. osobito. vrata itd. dia.) dijamb (grč. bakar. dia kroz. dialogos) lit. snalažljivost u govoru. koji uništava. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. domišljatost. najtvrđi. razdvajam. definicija u krugu. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. iambos) metr. dosjetljivost. tropos diallelos) log. dialyo rastavljam. v. tisk. magnes. itd. magnes magnetni kamen) fiz. koji razdvaja. živa. onaj koji se vješto služi dijalektikom. tj. dijalela dijalelus (lat. dijaloški dijalogirati (grč. lat. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). talij. tj. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. allelon uzajaman) log. med. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. filol. fosfor. krivulje . onaj koji ispituje i proučava narječja. adamas) min. onaj koji je vješt u raspravljanju. fort. kristaliziran ugljik. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. umijeće znanstvenog raspravljanja. antimon.

osobito za kućnu poslugu. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. diaporesis zabuna. opća klonulost. zagnojiti. pril. sasvim. diapneo isparavam) mn. probijanje krvi kroz opnu vena. dianthes) bot. diapneo ishlapim) med. pyein gnojiti. kod Grka: oktava. mišljenje. diametros) pr. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. voden razumom. zagnojavanje dijapijeza (grč. dijametralno suprotan sasvim. npr. krvavo znojenje. dia. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. kroz pet tonova. gone rađanje) fil. dyao unesrećim. uzetost dijapnoici (grč. značenje dijantus (grč. pyesis gnojenje. danas: dnevnik. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. sredstva koja pomažu isparavanje kože. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. koji pripada promjeru. neizvjesnost. potpuno. pyein) med. dia. pas sav) glaz. npr. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. pente pet) glaz. skroz. diapedesis) med. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. sumnja) neodlučnost. razuman. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. diaplasma) med. positivus) opt. morfe oblik) oblikovanje. dia. dijapijema dijaplaza (grč. prelomljene kosti dijaplazma (grč. bot. upropastim) ret. plegma udarac) med. pvein) med. npr. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. dianassein puniti. pyein) mn. koji bujno cvjeta (npr. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. čir u prsima dijapijetici (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. dia lat. dia. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. blago isparavanje kože. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. proljev dijarij (lat. dia.dijametralan (npr. med. karanfil) dijapasma (grč. sposobnost mišljenja. svakodnevna groznica dijarizam (grč. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. zagnojavanje. koji ima dva cvijeta. diandria) dvomuževnost. zagnojenje) v. razum. diarrheo protječem) med. mudrost.: Pristaje mu kao . osobito pluća. dianoia razum) fil. dia. neodlučnost. umjetnost). razboritost. maslina (II. dianoia) fil. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. diaria febris) med. koji pomaže stvaranje gnoja. posve. dianoia mišljenje. slabo znojenje dijaporeza (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. izbijem. dia. med. oblog. diapedao probijem. diaplasis) med. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. mn. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. tj. dia.

dia. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. kratak. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. dyas) dvojstvo. velika dvorana s mnogo stupova. ta tessara četiri) glaz. diaspasma razdvojenje. dijashiza dijasirm (grč. diastema) glaz. širi dijastatičan (grč. cijepanje. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. ustrojstvo. fiziol. diastasis razdvojenost) kem. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. thermaino grijem) fiz. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. diastasis) razilaženje. dijartroza (grč. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. razdvaja.dij artroza magaracu sedlo. štiti dijasostika (grč. produživanje. supr. diastema razmak. pauza. praznina. spašava. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. interval dijastematičan (grč. glaz. uređaj. dia. diastello razdvajam. kidanje. prikazivanje prozirnih predmeta. diaschizein kidati) med. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. rastavljanje dijashizma (grč. ugovor. adijaterman dijatermanzija (grč. vještina održavanja života. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. u grč. thermasia toplina) fiz. diathesis. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. diasozo spasim) med. stylos stup) arhit. pa i ona digla nogu itd. razdvajanje. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. rastajanje. diasyrmos) ruganje. rengenskim dijaskopska projekcija opt. dia. koji čuva. udaljenost. naziv za prijevode četiriju evanđelja. diastello razdvajam. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). s intervalima dijastil (grč. diathermaino progrijem) fiz. osobito sloga koji je inače. rastavljam) poet. diatithemi) savez. razvlači. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. razmaka dijastola (grč. diaspeiro rasipam. diastasis) kem. odvajanje. osobito prozirnih slika. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. sam po sebi. diaschizein) med. sa- . rastezanje. diatithemi) raspoređivanje. dia. npr. dvojnost dijashiza (grč. razdvojim) razdvajanje. diastema) razmak. evangeličke harmonije dijateza (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. v. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. rasutost. odrađivanje. ismijavanje. čista kvarta. tzv. prosvjetljavanje zrakama. diasozo spasim) med. bot. njegovanje i održavanje zdravlja. oi ili ai tessares. s međuprostorima. sastavak zglobova dijas (grč. mn. koji propušta toplinske zrake. degeneriranje biljaka dijastema (grč. razbacanost. koji se rasteže. zool. diaspora) rasipanje. međuprostor. aterman. rastavljam) koji se rastavlja. diaspao razvlačim. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt.

osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. razdvajanje. dnevničarski. diairesis) gram. di-iemi. oikos kuća.dijateze stav. dnevnica dijurnist (lat. npr. četvrtina tona. bolesnička hrana. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. u Kat. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. spavanje i odmaranje). ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. dnevničar. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. razgovor. umjesto stalne plaće. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. 294 dijurnist dijereza (grč. diaitao liječim. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. diese) glaz. njegovanje zdravlja. sklonost nekoj bolesti. dieta) mn. dakle. pril. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. diaita lat. paskvila. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. dies dan) koji prima dnevnicu. diatomos razdijeljen. npr. diurnus) dnevnih . oikos) bot. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. jednostaničan dijatomeje (grč. diaeta način života) med. dom) sa dva doma dijeceza (grč. piće. uređenje. med. fr. ae u ae. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. dnevno dijete (lat. diaireo razdvajam. diaitao liječim) umjereno. dispozicija dijateze (grč. nadnice. diatribe) zanimanje. diatithesis) med. diurna) dnevna plaća ili nagrada. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. uredan način života (s obzirom na hranu. di-oikeo gospodarim. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. zabava. diaitetike sc. diateino istežem. dies dan. dies dan. korisno za zdravlje. dijecezno pravo službeno pravo. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. di-. topola. fil. rastavljen) mn. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). silikatne alge. bot. lat. kućim. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. čas šaljivo. osobito krvnih žila dijeta (grč. dioikesis gospodarstvo. dijetist dijetarski (lat. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. svaka mala promjena u tonu. dnevnice koje prima službenik. kućenje) gospodarstvo. diatomos podijeljen) min. narodni izaslanik itd. čas ozbiljno. dietarius) v. uprava. di-. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. razdvajanje. vrba i dr. kritički polemični spis. tzv. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. razlika između velikoga i malog polutona. scala ljestvica) glaz. a druga samo ženske cvjetove. rastavljanje. med.

jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dikyrios dvojak) pravosl. grč. pravo. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dus. onaj koji neograničeno vlada.dik dik (fr. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. di. šav. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. pravednost. lat. kazivanje u pero. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. slično fonografu. dikearhija dikeologija (grč. herceg. zadatak rađen po kazivanju u pero. dichroos. šara diklinije (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. kline ležaj. znanost o pravu dikirion (grč. nego su podijeljeni na razne cvjetove. zapovijed diktator (lat. dictamnum) jasenak. dictare. di-. dictator) 1. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dictatum) 1. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. vrsta mažurane) diktando (lat. 2. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova.) obrub.chros boja kože. chorde žica) glaz. dichroos. ukras. chroma boja) u dvije boje. režim koji uspostavlja diktator. mast) dvobojnost. diksilend (engl. kotyledon udubljenje. glasovira. naređenje. pravda. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. di-. foneo zvučim) uređaj koji. di-. način izražavanja. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dictatura) vlast diktatora. bez sjedala za kočijaša. rutvica (ljekovita biljka. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. dvojezgreni dikolon (grč. archo vladam) vladavina prava. sastoji se od trumpete. dike. logia) pravo. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. kokkos jezgra) bot. di-. di-. pijavčica) bot. dux) 1. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. dike. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. postelja) bot. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. dictare) kazivati u pero. pravna država. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. 2. govoriti nekome . krateo vladam) v. koji zapovijeda. vojvoda. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. izražavanje dikcionar (lat. luksuzna laka kola za dame. pravda. mit. dike pravo. suprotno: despocija dikeokracija (grč. gitare (ili: bendža). 2. dictando)' pisanje po diktatu. dictio) jezik ili stil nekog pisca. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. klarinete. dike) 1. diktando. koji ima dvije jezgre. odjeljak) poet. pozaune. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. kolon dio. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. di-.

grč. dilatabilis) rastegljiv. diktyon mreža) med. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. upala mrežnice diktivan (lat. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. zanosan. dilutio) razblaživanje. log. nedoučen. rastopiti. kaz. differre odgoditi. zavodnik dilema (grč. pruživ. oprati. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. vrijeme između činova diluencije (lat. dilatere. razdiranje. poštanska kočija dilkuša (tur. dvojba.) glaz. prav. dilatatio) rastezanje. lijep. . odlaže dilatorij (lat. diligence) brzina. pažljivost. zbrisati. brižljivo. otopiti. propisati. stručnjaka). odugovlači.) mn. dilucidare) osvijetliti. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. nestručnost. hitrina. brza pošta. slavuj) dilogičan (grč. gaseći se. proširenje srca dilatator (lat. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. tzv. tj. marljivost. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. dilatator) med. metron) fiz. ljubimac. diluvium spiranje zemlje) poplava. osobito duševnog bolesnika. voljen. dilucidatio) prav. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. razvlači dilatometar (lat. objašnjenje. krasan. svijetli trenuci. dvosmislen dilogija (grč. koji se može proširiti dilatacija (lat. potop.) glaz. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. raskomadati) rastrgnuće. dilatorius) koji razvlači. kaznu diktitis (grč. npr. protumačiti dilucija (lat. zatvorena kočija za prijevoz putnika. med.diktitis što treba raditi. im. veseliti diligencija (lat. sprava za proširivanje. rastapanje. dictus) gram. rasvijetliti. rane dilatatoran (lat.) prid. sumnju. npr. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. dvosmislica dilucida intervalla (lat. dilatatorius) koji proširuje. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. nepovjerenje) diluvij (lat. onaj koji je u nekoj struci površan. con diligenza čit. pažljivo diližansa (fr. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. propisivati. bavljenje nečim iz ljubavi. dilacerare razderati. dilogia) dvojako značenje.) ptica (papiga. zapovijedati. objasniti. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. raskinuće dilacija (lat. širenje. miljenik. dilatio) odugovlačenje. med. dilettare) zabavljati. proširivanje. revnost. a ne profesionalno. dilatorium) prav. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. pren. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. pren. dicere govoriti. razbiti (npr. otvarač. rasteže. izjavan dilaceracija (lat. oteže. diluere) razblažiti. tumačenje dilucidirati (lat. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. smanjivanje jačine diludij (lat. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. diligentia) brižljivost. poplavljena zemlja. dragi. kon diliđenca (tal. npr. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. vino vodom. diluentia) med. savjetovati.

postupno tiše. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. odbijanje od svote. diminucio kapitis (lat. dvočlan dimetar (grč. npr. potrebne su nam tri dimenzije. a linija jednu dimenziju. jačini) diminuto (šp. dyo dva. pružanje. kvaternarij dimetilbenzol kem. zahvaliti se. otapalo za kaučuk i lak. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. sve priznao. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. četvrta dimenzija je "vrijeme". širina i visina (ili dubina). dati ostavku dimorfan (grč. zatucana. umanjivanje.) prav. dimensio) mjerenje. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. linije). umanjenje. mogu određivati i mjeriti. v. trg. diminutio) smanjivanje. dimensio) mjerenje. zahvaljivanje na službi. jedan jampski stih od četiri stope. nemoderna muslimanka) dimije (tur. di-.) glaz. proračunavanje veličine. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. pračovjek dimaher (grč. suziti.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. smanjenje. dajm (engl. pren. popustiti (npr. dimittere) otpustiti. metron) metr. diminutor) mat. u snazi. poplavljen. di-. usp. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. da bismo to mogli odrediti. demirbaš) imovina dimisija (lat. prostiranje. dvoobličan. smanjenost. otjerati iz službe. građanska smrt diminuedno (tal. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. ostavka. diluvialis) potopni. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. oblik) koji ima dva oblika. morfe. popuštanje. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. dimissorium) isprava o otpuštanju. smanjivati. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. dimetiri izmjeriti. jačine. dimenzionirano drvo drvo za građu. površina dvije. građa dimeran (grč. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). dimensio) izmjeriti presjek. demisija dimisionar (lat. po mišljenju inkvizitora. dimorfizam dimorfija v. skratiti. umanjenost. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . dimissio) smjenjivanje s položaja. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. umanjenje. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. smanjenje. npr. presjeka dimenzionirati (lat. di-. otpuštanje. diminutio capitis čit. diminuere) smanjiti. dva člana. suptrahend dimirbaš (tur. smjenjivanju dimitirati (lat. dimorfizam geol. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. umanjiti. usp. umanjitelj. prema teoriji relativiteta. sve slabije (tj.

znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). umjesto s infuzorijskom zemljom. ali neeksplozivnog tijela. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. tamna kosa. metria) fiz. koji ima svoju snagu. preanimizam dinamo (grč. 1833—1896) dinamizam (grč. 2. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. metron mjera) fiz. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. npr. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. sposoban. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. dynamis sila) fiz. potencija dinamistika (grč. zoon živo biće) fil. dynamis. geodinamika dinamika (grč. stvarnosti) mogućnost. dynamis sila) v. mjerenje sila. glaz. ako se. dimorfija dimotiki (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. i pored istog sastava. din) geol. dynamis sila. dynamis. biol. supr. dynamis. dynamis) koji se temelji na dinamici. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. kratka glava. demos narod. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. statičan dinamičar (grč. di-. genos podrijetlo) fiz. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. koji slobodno djeluje. dug po nekoliko stotina. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. temelji se na pučkom govoru. sile koje djeluju (ili sila. dinamo dinamogen (grč. dynamis.dimorfizam dimorfizam (grč. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. dynamike) 1. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. kokoš i pijetao. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. fiz. din (grč. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. energija koja djeluje). grafo pišem) pokazivač sile. metron) opt. prid. snaga. koji je stalno u pokretu. metamorfosis) geol. min. dinamo dinamoelektrični stroj v. koji ima jako djelovanje. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. a visok po nekoliko metara. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. elastičnog. dynamis sila. morfe oblik) dvoobličnost. dynamis sila. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dina (kelt. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. svojstvo nekih tijela da se mogu. crne oči. dynamis sila) eksploziv. dynamis) sila. dynamis sila. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. pješčani sprud dinametar (grč. pješčani brežuljak. sposobnost. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom.

točnije: antidinici dinigla podlanica. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. gozba dine (kelt. glavni obrok.. poliedar s dvaput po osam.diner ručak. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. pirjati dinsuz (tur.). u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. ornis ptica) v. dyo. komarča. strašan. avanturama dinofonitet (grč. dynastes) vladar. deinos užasan. ateist Dio (tal. prud dingi (engl. per Dio! (tal. i 4. dajningrum (engl. šesnaest.) zaboga! dioda (grč. fone glas) lingv. sin Aresov. pijesci. edra osnova) geol. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. suprotno: monofiziti Diogen (grč.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. mn.) 1. prid. odnosno vladajućem domu.) blagovaonica dinirati (grč. fysis priroda) mn. površina. dining-room čit. strašan. željeznog oksida i ilovače. vlastelin dinastičan (grč. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. Deus) Bog. dingey) šport. deinos užasan. kralj Trakije. dynastes vladar) odanost vladaru. koji je pristaša neke vladarske loze. nazvan "Pas". dinghy. dinastije dinastija (grč. di-. din vjera. današnje značenje: večera) 2. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. n. okto osam. usp. st. med. podrijetlom Dalmatinac (3. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. n. Aziji (403—323 pr. strašan. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. dyo dva. bezbožnik. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. dynamai mogu. Dio. moavke dinkohotizam (šp.). lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. moć) vladarska loza. svečan otmjen ručak. trioda diofiziti (grč.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. lat. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. deinos. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. sredstva protiv vrtoglavice. mizantrop Dioklecijan rimski car. e. dinos vrtoglavica) mn. sipine. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. diinsten) pržiti jelo na poseban način. deinos silan. privrženost dinastiji dine (fr. dynasteia vlast. gospodar. Don Quijote) sklonost pustolovinama. pren. božanska i ljudska. tj. sauros gušter) zool. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. e. onaj koji prezire svijet. syz bez) bezvjerac.) kola za ručanje. mali čamac za jedrenje dingo (austral. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. jačina glasa dinosaur (grč. s malom primjesom vapna. dajning-kar (engl. pržina. jak.

Kastor i Polideur (Poluks). jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. kći Urana i Geje. Dionysia) mn. v. vidim) opt. jedan od najvećih junaka pod Trojom. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). di-. diorizo ograničavam. teol. Bakho dionizije (grč. blizanci. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. odvajam. poboljšavanje. dyo. dioreksin (grč. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. Dioniz (grč. bujno zelenilo). Dionysos) fil. od osnivanja Rima dionizijski (grč. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. g. pren. prijatelj muza. pristaše naučavanja o dvije prirode i . nimfa. diorthosis uređivanje) popravljanje. suprotno: apolonijski diopter (grč. diorthoo ispravljam) koji ispravlja.Diomeje nio ljudskim mesom). sa Zeusom rodila Afroditu. anaklastika diorama (grč. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. dioptron sve kroz što se vidi) opt. mješavina pikrinske kiseline. znanstvenik iz VI. diorismos ograničavanje. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. određivanje pojma diortotičan (grč. 2. ponekad s likovima u pokretu. orao gledam. med. osteon kost) med. namještanje. di-orao gledam kroz) prozirna slika. thelo hoću) mn. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. dia. četvrti Saturnov unutarnji satelit. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. dioptrikos) koji spada u dioptriju. dotjerivanje) diortoza (grč. piljevine. osmos guranje. izumio Daguerre 1822. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. sin Tidejev. odredba) fil. staklo i dr. dia kroz. Krist se rodio 754. osobito na uređajima za mjerenje. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). razlikujem) koji objašnjava. orao gledam) opt. g. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč.. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. otkriven 1684. st. di-. prema njemu. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. osmoza diostoza (grč. sastoji se od dva dijela. tumači.20 m dioptrika (grč. Dionysos) mit. salitre i sumpora dioristički (grč. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. 2. drvenog ugljena. starogrčki bog vina i vinogradarstva. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. sprava za viziranje. tiskanje) fiz. pomicanje kostiju dioteleti (grč. dia-.. Heraklovu ljubimcu) Diona mit.

slobode. osobito u drami. tj. podvostručenje diple (grč. diploo. di-. vremena kad su izdane itd. pren. opos oko) med. diplon) fiziol. petalon list) bot. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. diploma) povelja. diploma) pomoćna povijesna znanost. s mnogo takta. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. pyrriche) metr. sa dva lista. di-.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. bot. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. sa dva cvjetna listića dipigus (grč.. prava itd. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. oslobođenju ili pomilovanju. diplos dvostruk. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. dvostruki pirih. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diplomatski zbor (fr. di-. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. diploo. utvrđivanja njihove izvornosti. povelja o imenovanju. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diplasios dvostruk) udvostručenje. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. dokumentirano. pregovarati sa stranim vladama. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. monoteleti dipetalan (grč. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. djelovati kao diplomat. odlikovanje. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. pren. službeni organi koji se bave tim poslom.. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. osobito na visokim školama diplomacija (grč. ponašati se oprezno. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. osobito kod kostiju lubanje. povlastice. što se tiče pregovora i veza između država. osobito ona kojom se daju dostojanstva. voditi pregovore. izaslanički. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. oprezno. ops. usp. povelja kojom se ukazuje počast. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. ambasadorski. dvostruki pianoforte. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. ditopsija . znanost o poveljama. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. državnički. svjedodžba o položenom ispitu. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. uglađeno. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. dvostruko viđenje nekog predmeta. mudro. pren. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diploma) poveljno. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. diplasis dvostruk) glaz. originalnosti.

dvokrilci. direktorij. dvostruka stopa. zavoda. diribere brojiti glasove) brojač glasova . dyo dva. umrlih itd. koji voli piti. na dvije ploče ili dva platna. IX 1795. neposredan. dipsa žeđ. a svrgnuta 9. bolest žeđi dipsetičan (grč. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala.) dipterologija (grč. pteron krilo) arhit..) pravim putem. kod starih kršćana: popis rođenih. dipsao žednim) koji žedni. di-. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. per direktum (lat. XI. di-pus) metr. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. director) ravnatelj. osnovana 22. v. od dviju stopa... koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. propis. voj. dipteros dipteros (grč. 1799. smjer linije. sizigija dipol (grč.. društvu i si. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. pravilo o držanju u nekoj stvari. obadi. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. smjernica. dvostopni dipodija (grč. komarči i dr. dipsakos) med. na živežne namirnice itd. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. od proizvođača direktiva (lat. s dvije stope. dipteros dipteri (grč. logia) zool. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. ustanove i dr. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. di-. podos stopa) metr. koji radi bez okolišanja.diplosomija diplosomija (grč.. moda u načinu odijevanja. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. npr. dipsetičan dipsomanija (grč. sijamski blizanci) dipodan (grč. direktna. dipsa. di-. indirektni porezi posredni porezi.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. directiva) uputa. putanje jednog zrna direkcional (lat. per directum čit. v. krštenih. dipsao) v. di-. pus. ptito padam) gram. zool. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. slika u dva dijela. direktni porezi neposredni porezi. npr. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. directio) uprava. direbus (grč. hram ograđen sa dva reda stupova. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. porez na prihod. dupren. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. pteron krilo. dipteralni hram. directus) izravan. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. umj. v. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. npr. mania) med. strast za pićem. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. directorium) vrhovna uprava. res. koji je u izravnoj liniji. pokućstvu i dr. dipteron diptih (grč. upravitelj. dat. bez posrednika. direkcijska linija voj. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. slika koja se može sklapati diptoton (grč. directoire) upravno vijeće. di-. smjer rada. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. direktoar direktorijalni (lat. di-pteron krilo) mn. diploos.

spoznavati discesija (lat. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. teol.(grč. discidium) raskidanje. dvostruko dis. pretresati. dirigens) ravnatelj. disciplina arkana (lat. uviđati. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. discessio) odlazak.) stega. držati u stezi. dys ne. razdvajanje.(lat. red. crkveni).50 kn. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. sudac u sporu disceptirati (lat. discernere) odvajati. razvod braka disciplina (lat. glaz. tj. smetnja. disciplina arcana čit. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. znanstvena struka. diruptio) probijanje. razvesti. raspoznavati. dis glaz. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. postupno.(grč. debata disceptator (lat. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. dis) 1. proboj Dis (lat. dirigere) upravljati. upućivati. osobito medicinskim izrazima). znanost. debatirati discernirati (lat. razdvajanje. glaz. dives bogat) starorimski bog podzemlja. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. predujam. rukovoditi.dirigent dirigent (lat. tj. razlikovati. suprotnost uopće disaharidi (grč. dys) 3. izdatak.) trg. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. poredak (školski. grčki Pluton. ukinuti.) po tonskoj ljestvici.te označuje razilaženje. obavljati teške poslove diritta (tal. rukovoditelj.025 kn) disbarizam (grč. poništiti dirinčiti (perz. disceptatio) rasprava. dis) 2. pril. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. vojni. a po jednoj zlatnoj kuni 0. disborzo (tal. na red. derendž na muci) kulučiti. dirimere) rastaviti. raz. tj. upravljač. dirimentia) prav. trošak disceptacija (lat. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. ne zvučati skladno disaža (tal. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto.) tajna znanost. maltoza. onda je disaža po zlatniku 0.) glaz. u mnogim složenicama: dvaput. razvod braka discidij (lat.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. u redu. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). predmetak kojim se označuje loše stanje. ako je zlatnik 19. alla diritta (tal. odvajanje. prepreke za brak dirimirati (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. dirupcija (lat. predmetak koji odgovara našem raz. ne suglašavati se. odgovara hrvatskom nedis. disaccordare) ne slagati se. disagio) trg.50 kn u srebru. u strogoći. razlozi za razvod braka. razlika između boljeg i lošijeg novca. tonska ljestvica. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . disceptare) raspravljati. neugodnost ili teškoća (u mnogim. na štetu lošijeg. znanstveni predmet. nastavna metoda. znanstvena grana. disceptator) presuditelj. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. nastava.

disseminatio) sijanje. dissertator) pisac znanstvene rasprave.ne-. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. lat. dys-. raznositi. teško gutanje hrane. neistinitost. kao prezbiterijanci. disekcija disektor (lat.ne-. haima krv) med. dis. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. dia. neraspoloženje. razvod. geuo kušam. dys. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. suprotno: eugenika disgeusija (grč. disgregatio) raspadanje. dissertare raspravljati) v. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. funkcija) med. aisthesis osjet. neosjetljivost. vijesti diseminirati (lat. rasprostiranje (ili: raznošenje. disserere) v. femi kažem) psih.disciplinski disciplinski (lat. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč.ne-. dys. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. rasipati. nakaza disforija (grč. baptisti. isp. independenti. dissenter) "onaj koji drukčije misli". podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. širenje) nekog glasa. octa. disciplina) koji se tiče stege. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. izumitelj. dys-. isp. tupoglavost disfagija (grč. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. soli itd. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. genos rod. nesloga disenter (eng. grč. dys. dys-. euforija) med. episkopalne Crkve. smetnja okusa. nesporazum. diskoverer (engl. diaklao prelamam) opt. nonkonformisti i dr. dissecare) v. osjećaj) psih. rasijavati. dissectio) rezanje nekog tijela. disseminare) rasijati. dissertatio) znanstvena rasprava. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. reda. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. odvojili od državne. fasis izreka. kvekeri. dis-. disertator disertator (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. raspadanje krvi diseminacija (lat. metodisti. pas sav) glaz. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.ne-. dis-. nagrdenje. interval od dvije oktave disdikija (grč. kvarenje oblika. dys. dike pravda) nepravednost. diaklao prelamam) opt.) otkrivač. unakaženje. pronositi glas. dys-. okusim) med. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. figuratio) unakažavanje. rasprostirati. dissecare) razrezivati. nagrđivanje. bolestan sastav krvi. npr. disgregacija (lat. stegovni. raz.) diserirati (lat. raspad na sastojke . dvs-. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. fagein jesti) med. dis-. disgenika (grč. nakaznost. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. pren. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. disertirati disertacija (lat.

pretvaranje. različitost. raspršavanje. razaranje metabolizma. npr. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. griješiti u tonu. di-. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). prirodno disipacija (lat. razasut disjungirati (lat. grč. isključenje. razdor. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. razjednačavanje. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). disjuncitvus) razdvojan. dissidium) razvod. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dvosložna riječ disimilacija (lat. rastavan. suprotnost. licemjer disimulirati (lat. dis-. nekom višem. suprotan. harmonia) glaz. S je ili P1 ili P2). dima. harmonia sklad) neskladan. grč. dissimulare) kriti. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. hydor voda) med. dissimilatio) gram. biol. pretvarati se disinvolto (tal. logično razdvajanje disjunktivan (lat. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. isključuje. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. raznorodnost disimilirati (lat. kao srodni. nesloga. gram. dis-. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . koji razdvaja. raspršen. cijepanje. dis-. rasipnik. zatajivati.) glaz. kožna bolest na prstima ruku i nogu. usp. dissimilis) ne biti sličan. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. disjicere. općenitijem pojmu. nesuglasnost. a druga ne. gram. različitost u mišljenju disilab (grč. npr: muškarac—žena. različitost u mišljenju. nepažnja. odvaja. odvojan. ne slagati se. razbacivanje. syllabe slog) gram. prikrivati. razaranje promjena tvari u organizmu. osobito vjerskom disident (lat.: "Ili dođi. neslaganje. razvesti disjunkcija (lat. prikrivač. pas—mačka. rascijep disharmonirati (lat. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. razgradivanje organske hrane u listu. dissimulatio) zatajivanje. razlikovati se. npr. pogrješan u tonu. razjednačavati disimulacija (lqt. dys-. disjungere) odvojiti. odmetnik. dissipator) raspikuća. odijeliti. dissidens) otpadnik. grč. dissipatio) rasipanje. katabolizam. rascijep. grč. tj. isključan. dissidentia) rascijep. raspadanje žive supstance. bot. disjectus) razbacan. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. disiunctio) razdvajanje. asimilacija disimilaritet (lat. prijetvornost. ili piši". harmozo slažem se) ne biti skladan. npr. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. kakofonija). ne biti složan dishidrozis (lat. razvod. tajiti. tj. dis-. magle. heretik disidij (lat.disharmoničan disharmoničan (lat. log. Bečom umjesto Bečem). nesklad. neusiljeno. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. prikrivanje. nesloga. rastaviti. dvoličnost. rastresenost. ali oba pripadaju. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. pogrešan ton (disonanca. chylos sok) med. neslaganje tonova. dissimilaritas) nesličnost. onaj koji se razilazi u mišljenju. riječ od dvaju slogova.

unutarnji krug složenih cvjetova. negirati.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. neprohodnost disklamacija (lat. v. disko. continuere) prekinut. eskontni posao diskontni račun trg. kataposis gutanje) med. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena.-engl. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. koja je diskontira diskontinuiran (lat. v. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. nepriznavanje. osoba koja prima mjenicu u diskont. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. šaren diskont (tal. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. neraspoloženje.disk disk (grč. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. za gotovinu prije isteka roka. turobnost. kaseta.. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. discolor) različite boje. disconto) trg. discoloratio) obezbojenje. prestanak. dis-. sličan tanjuru. prekidnost. fr. diskač diskobol (grč. ima promjer 22 cm. a težak je 2 kg. disconto. tanjurast. usp.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. trzanje mišića i si. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat.-engl. prekidan. dis-. sjeta. dis-. suvremeni disk. odbiti. ne priznavati disko-džokej (grč. osobito: kupiti ili prodati mjenice. neprekidnost) prekid. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. gubljenje boje. blijeđenje diskoloran (lat. odračunavanje. disclamatio) negiranje. escompte) trg. disconto) trg. okrugla ili obla ploča za bacanje. diskos. npr. dys. sopranist diskantni ključ glaz. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. napravljena od kamena. decompte. diskos) šport. med. bot. pločast diskolija (grč. disconto) trg. neprodužan. odračunati. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. prav. obično od drveta ili željeza. continuitas produžnost. suncokreta diskant (lat. neprodužnost diskontirati (tal. disemija diskinezija (grč. kupovanje kratkoročnih tražbina. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. diskonto diskontant (tal. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. raznobojan. katapinein progutati. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. bez veza. dyskolia) nezadovoljstvo.ne-. clamare) poricati. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. dys-. po odbitku određenih postotaka. naknada . npr. diskos. diskos. automatske kretnje. 2. disconto) trg. kod kojega je prestala veza. željeza ili drveta. eidos oblik) sličan disku. diskeo. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. kineo krećem se) 1.

disrepans) koji odudara. discretio. pažljivost. povjerljiv. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. suzdržljivost. mat. po sebi različit ili odvojen. fr. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. šutljivost. 3. osobito predsjedavajućeg. tj. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. šutljiv. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. fr. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. nesuglasnost diskordirati (lat. neograničeno sudsko pravo i . međa. nejednak diskordantnost (lat. odudarati od pravilnog tona. kon diskrecione (tal. a discretion čit. con discrezione čit. nesložan. suzdržljiv. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. discredit) nepovjerenje. neskladnost diskordantan (lat. presudan ili kritičan trenutak. godine punoljetnosti.. razdor. kontinuirana veličina. diskrecijski dani trg. diskrecijski diskredit (lat. različit) 1. razmak. pažljiv. razlika. različnost. ozloglasiti. diskos kolut. diskrecijske godine godine zrelosti.) prema uvjerenju. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. theke škrinja. a diskresjon (fr. fr. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. diskrecionarna vlast slobodno. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. oprezan. nepristojnost. discreto. ormar) 1. discordare ne slagati se. discernere razdvojiti. 2. supr. ne ići usporedno s drugim tonovima. discordia) nesloga. discrepantia) nesuglasnost. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. 2. nesuglasan.creditare. discretus razdvojen. ne slagati se. najveća opasnost. mudar. kem. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. granica. međuprostor. discordance) nesklad. velikodušnost (pobjednika). gubitak kredita. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. razlika diskrepantan (lat. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. ne biti u skladu diskoteka (grč. loš glas. neslaganje. na milost i nemilost. neskladnost. neskladnost. neprikladnost. discernere. krasis mješavina) med. odvojiti. kriza diskonvenijencija (lat.) glaz. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. iznošenje na loš glas. pouzdan. koji umije čuvati tajnu. diskrecionaran diskrecionaran (fr. diskreto. nesloga. odvojen. fil. koji nije u skladu diskretan (lat. discrimen) nešto što odvaja. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. discordans) neskladan. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). ozloglašenje. discordare) glaz. geol. disconvenientia) nepriličnost. dis. nesuglasnost. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. oprezno. dys-. uzeti nekome dobar glas.

qualis. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. fr. nedostatak važnosti. u razgovoru. koji razlaže . dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. razgovor. med. discutere) objašnjavati. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nedostatak sposobnosti. dys-. kod određivanja korijena (x : . sporan. discussio) raspravljanje. voj. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dys-. facere učiniti) onesposobljavanje. dis-. opravdavati.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. prijeporan. dys-. lalein tepati. isključenje dislalija (grč. discours) razgovaranje. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). discriminare odvajati. praviti razliku. discriminare) dijeliti. razmještati. boja. geol. discutere) govoriti. sljepilo za boje. facere) onesposobiti. vojsku. premještati. logos) psih. dis-. uganuti. graničiti diskromatopsija (grč. lexis govorenje) med. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. dys-. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. dislocatio) premještanje. razdioba. obespravljivati. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. dislocare) premjestiti. npr. discursus. predavanje. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. izlaganje diskurzivan (lat. onaj koji je čisto misaone. discriminare) mat. qualis kakav. opsis vid. razmjestiti. govoriti) med. šport. raspravljati diskvalificirati (lat. razmještaj trupa na nekom području. usputan diskusija (lat. razgovoran. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. razlikovati. viđenje) med. med. razgovarati diskurs (lat. prikraćivati prava. razmještanje. dis-culpare) pravdati. uganuće. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. smanjivati prava. isključivanje. disculpatio) opravdavanje. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. odvajati. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. istraživanje razgovorom. obilježiti nekoga kao nedostojnog. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. usnama. govor. iščašiti dislogija (grč. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. discursivus) log. podjela. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. intuitivan). discussivus) koji objašnjava. nesiguran diskutirati (lat. obespravljenje kolonijalnih. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. iščašenje. nepodobnog diskvalifikacija (lat. nekog posla. pojmovne prirode (supr. chroma.

razdor. disonija dispanzer (eng. rastaviti disonanca (lat. dissociabilis) nespojiv. nezdruživ disocijacija (lat. reo tečem) med. raščlanjivati dismenoreja (grč. ne slagati se u glasu. kem. 1922. elektrolitička disocijacija fiz. dys-. Alica u zemlji čudesa. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. nego traži veću konsonancu (u sekundi. raspuštanje (nekog društva). glaz. biti neskladan. supruga) med. osobito članova vladarske kuće). slabost vida. Pinokio. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. rastopljiv. dissolutio) rastapanje. raspadanje nekog tijela. membrum ud. neobuzdan. rastajanje. dissonantia) nesklad. slavan je postao 1928.). raspad (npr. pareunos suprug. slabo. sentimi. raspuštenost. neobuzdanost. razum i biljka. neslaganje. nesloga. Pepeljuga. disparatus) iz osnove različit. nesuglasnost. države. Petar Pan) disocijabilan (lat. opsis) med. slabovidnost. med. rastopni. (kreacijom Miki Mausa). mezalijansa disparatan (lat. v. dis-. dissolutus) otopljen. dys-. dys-. nedo\ j- . opsis viđenje) med. dissolvere) otopiti. rastopiti. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. Walt čit. nacrtao prve trik-filmove. rastavljanje) disolvirati (lat. men mjesec. osobito djelovanjem topline. jabuka i vrlina dispareunija (grč. dissolventia) mn. razdvojiti disolubilan (lat. razdružiti. razvratnost. i . ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. rastavljiv disolucija (lat. disopsija disopsija (grč. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. omekšavanje. koji ima prirodu otopine. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. Dizni Volt. noni i dr. društva. raskomadati. neskladan. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. koji rastapa. dismembratio) komadanje. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. tj. dissolutivus) koji otapa. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. dys-. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. lakomislen. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. razlikovati se disopija (grč. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. dissolubilis) otopljiv. koji pripada otopini disolvencije (lat. v. disparatni pojmovi log. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. član. dissonare) ne zvučati skladno. zapravo Walter Elias (1901—1967). dissociatio) razdvajanje. dissociare) rastaviti. braka). razuzdan disolutivan (lat. komadati. npr. koji rastavlja. raščlanjivanje. nejednak. dis-.

procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dispacher) pom. displicentiae pactum čit. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. elementarne. 3. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. dys. sperma sjeme) fiziol. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat.) prav. mehaničkih smetnji i dr. displicencije paktum (lat. dispersio) opt. oslobođenje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. dispaširati). djelitelj. regulirati račune displaced persons čit. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dvostruki spondej. ravnatelj. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. razdvojiti. dys-. osobito u knjižarstvu. dispersivus) raspršen. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. srca. groznice. dis-pescere) rastaviti. donator. radnik koji iz jednog središta. pepsis probava) med. farm. razasut dispescirati (lat. premještanje displazija (grč. ne biti po volji dispnoja (grč. dis-par) nejednakost.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dys-. podijeliti među zainteresirane (v. osloboditi od obveze ili kazne. upravitelj. sporne svote. displeist persns (engl. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dispatch hitno obaviti) 1. dys-. di-. dvosjemen. rasap boja disperzivan (lat. neskladnost dispaširati (fr. astma. displicentia) nedopadanje. ne sviđati se. različitost. dis-pensare) podijeliti. rasuti. ono što je stavljeno na raspolaganje. sa dva sjemena disperzija (lat. displicere) ne dopadati se. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat.) mn. pripremati i izdavati lijekove.ne-. 2. oprost. homogene svjetlosti (boje). dys-. dispensator) darovatelj. dispergere. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. raspršivanje svjetlosti. dis-plantatio) presađivanje. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. nekih živčanih poremećaja.) raseljene osobe displantacija (lat. raspršiti dispermatičan (grč. oprostiti dispepsija (grč. osobito u vezi sa štetom na moru. pneo dišem. plasso oblikujem. dispergere) rasipati. osobito kod prepreka za brak. nesviđanje. rasađivanje. pnoe disanje) med. sipnja. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze.. dispensatio) razdvajanje. spondeios) metr. razdijeliti. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. di-. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. dijeljenje. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima).) dispondej (grč.

osobita sposobnost za nešto (npr. sklonost nekim bolestima. za bitku). lat. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. skica. nejednak disprozij (grč. dis-proportio) nerazmjer nost. disputans) v. odlučuje dispraksija (grč. ograničenje slobode primanja obveza. disponens) raspoložen. habilitacijska disputacija. pripremanje. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. predavanja). rješenje. znak Dy disputa (lat. sklonost. raspolagati (novcem. dispositiva) prav. disponibilis) raspoloživ. raspravljanje. disputator) raspravljač. znanost. raspoloženje. zločin. prirediti. kod raznih ministarstava. raspoređivati. osobito: voditi znanstvenu raspravu . voj. oraspoložiti. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. disputatio) raspravljanje. pripremiti (članak. dyspraxia) psih. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. lišavanje posjeda. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. lišiti posjeda dispozicija (lat. dysprositos teško pristupačan) kem.) dispozicijska sposobnost prav. mala apraksija. dispositio) raspored. raspoloživost. sređivanje. vedar. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. srediti. nadmetanje riječima disputabilan (lat.46. nacrt (rasprave. sposobnost za pravne poslove. formula presude dispozitivan (lat. plan (npr. med. sudionik u disputiranju disputirati (lat. predavanje). lišenje posjeda disposesirati (tal. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. nagovoriti disposesija (lat. na raspolaganju. spor. element. koji naređuje. sposobnost raspolaganja nečim. disputare) prepirka. promocijska disputacija. krađu). prilagoditi. a da se ne mora polagati račun (npr. propisuje. dobra volja. razmještaj. disputatio pro gradu) disputant (lat. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. dis-proportionalis) nerazmjeran. velikih poduzeća itd. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat.disponent primio radi rasprodaje. imanjem). disputare) prepirati se. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. razmještati. nejednakost disproporcionalan (lat. uređivanje. odluka. pobuditi nekoga na nešto. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. dispossessare) prav. članka. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. tj. sporiti se. redni broj 66. dobre volje disponirati (lat. disputator disputator (lat. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. glazbu. raspolaganje novcem. poslovođa. dispossessio) prav. imanjem. urediti. disponens) upravitelj. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. disputabilis) sporan disputacija (lat. atomska težina 162. disponere) razmjestiti. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta.

dys ne-. dys-. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. svirati) . distincuts) odvojen. dis-. kao takvi. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. nesklad. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. fr. metiljavost distonirati (tal. resommander) loše preporučiti. naglo pražnjenje elektriciteta. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. na lošem glasu disrenomirati (lat. napregnutost. otmjen. otmjen distokija (grč. nesreća. stichos) s dva reda. rastegnuti distenzija (lat. potpun. razlikovan. osobito trepavica distihijaza (grč. istaknut distingvirati (lat. razlikovati nešto od nečega. di-. dis-. distichon) metr. obujam. borba s dušom. dis-tendere) zategnutost. izići iz r pravog tona. razumljiv distinktivan (lat. razlikuje. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dis-. iskazivati nekome posebnu pažnju. zaseban. zla sudbina. distinctivus) koji odvaja. pri marširanju: držati propisan razmak. fr. di-. rezerviran. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. distentio) v. log. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. teleios savršen. razmjer) nedostatak ritma. tj. nepristupačan distancometar (lat. distantia) udaljenost. distans) šport. točno razlikovanje pojmova. dakle. resommandation) loša preporuka. položaj distinktan (lat. dis-. rhytmos sklad. razgovijetan. različit. fr. eutanazija distanca (lat. nedaća. di-. distinctio) razlikovanje. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). med. opseg. dva stiha zajedno. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. ugledan. nesretan slučaj distihija (grč. razmak. ozloglašenost disritmija (grč. supr. tikto rodim) med. silom istegnuti. fr. rađanje blizanaca distomatoza (grč. fr. jasan. distantia rastojanje. dystychia red) 1. dis-. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. logia) fil.disreforma disreforma (lat. raz-. dvostruki red. di-. stoma usta) med. dis-. dys-thanatos) teško umiranje. renommer) ozloglašen. dis-. dvostih. distonare) glaz. kuđenje disrekomandirati (lat. stichos) 2. držati distancu voj. distantna. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. disrumpere) fiz. dis-tendere) med. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. dvoredan distihija (grč. otmjenost. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. stichos red) med. razlika. grč. di-stinguere) odvajati. fr. reputation) loš glas. pokuditi disrenomiran (lat. distencija distih (grč. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. distenzija distendirati (lat.

rastavljen. disunire) razjedinjenje. ime pod . razvrgnuće. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. trochaios) metr. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. distihijaza distrikt (lat. velika terca ditopsija (grč. distractio) rastresenost. razonoditi. razvući. dvoboštvo ditetraedar (grč. ukinuće disunija (tal. razmjestiti distributivan (lat. trichos dlaka. distringere. razdjeljivati. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. disurija psihika (lat. zanosno. dvobožac diteizam (grč. disunire) razjediniti. temno režem) razdvajanje. poet. zabava. naredba o pozivanju pred sud. dvostruki trohej. districtus) sudski kotar. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. potpis na pismu. razonoda. distributivno rješenje prav. vlas) med. med.distorzija distorzija (lat. nekog njegovog dijela L. rastaviti. theos bog) vjerovanje u dva boga. di-. odvojen disunirati (tal. podijeliti. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. po dva itd. područje. zabavljanje. razvesti. burno. raspoređuje. med. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. di-. dittos dvostruk. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. distributivus) koji dijeli.) distrihijaza (grč. razdvojiti disurija (grč. razmještajni. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. otuđivanje. osnova) geom. razdjeljuje. odcijepljenje. prevrtanje (očiju). razdor. prodaja distribucija (lat. smetnje pri mokrenju. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. iskrivljenje distrahirati (lat. orao gledam) v. zabaviti. skrenuti pozornost s nečega. odvojiti.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. osujećenje. ditonos) glaz. raspored distribuent (lat. disunire) razjedinjen. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. odvući. nepažnja. thrix. iščašenje. trofe hrana) med. mjenice trgovca koje ima u trgovini. v. dys-. distortio) med. uron mokraća) med. di-. okrug. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. rasporedni. mjerodavnost. razdijelni. razdioba. edra površina. boga vina i uživanja. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. razvoditi. zabavljati. dys-. disturbatio) rasap. di-. distribuere) razdijeliti. zbuniti. razmješta. kao u ditirambu ditomija (grč. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. nesloga disunionisti (tal. uganuće nekog uda. di-. distribuens) razdjeljivač. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. di-. distributivan pojam log. poremećaji u prehrani jednog organa. razdavati. tetra četiri. distringas) prav. rasporediti. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. djelokrug distringas (lat. disuria psychica čit. diplosija ditrohej (grč.: kolektivan pojam). disunire) mn.) trg. distrahere) rastresti. dithyrambos) oduševljeno. dys-. distributio) podjela. strofe) poet. bolestan sastav mokraće. prav.

popis poreznih obveznika. djeljenik dividenda (lat. govorenje bez veze. različnost. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. dat. zabavna kompozicija divertirati (lat. draga divagacija (lat. dividirati divide in partes aequales čit. divagatio) tumaranje. trabunjati. ples na pozornici. divaricatio) fiziol. diversus) različit. raznolikost divide et impera (lat. odvratiti. ljudina. konvergentan divergirati (lat.) trg. firma diuretik (grč. odlutati. pren. divertere) odvojiti. diversitas) različnost. obožavana. lutanje. udio u dobitku koji. razonoda. kod tal. osujećivanje određenih namjera. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. med. danas: poznata i slavna glumica. voj. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. biti različitog mišljenja divertimento (tal. Zeus. promjena smjera. prid. ret. razonoda. raznovrsnost. skretanje. različit oblikom diverzija (lat. di-. divide in partes ekvales (lat. neočekivan napad. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. kaz. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. raznorodnost. Dia) diva (lat.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat.) podijeli pa vladaj! v. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. zabavljati divertisman (fr. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. mali balet. diuretičan diureza (grč. raznolik. raznovrstan.) mit. razdioba vlage po tijelu. di-. divergence) razilaženje. Dii. pjesnika: ljubavnica. promjena. dividendus) mat. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). mat.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. gorostas. uron mokraća) med. udaljavati se od teme divan (perz. carinarnica. gigant. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. diversificatio) mijenjanje. zbirka spisa ili članaka. divergens) koji ide u različitom smjeru. razgovarati. osobito pjevačica. uron mokraća) med. lako i ugodno glazbeno djelo. lit. odstupati. razveseliti. razonoditi.) glaz. ak. tajno vijeće bivših sultana. divergere) razilaziti se. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. diversio) odvraćanje. udaljavanje divergentan (lat. kolos. udaljavanje jednog od drugog. gen. divagari) tumarati. divertimento diverzan (lat. pren. ret. forma) nejednakog oblika. sredstvo koje pospješuje mokrenje. diversus. koji se razilazi. supr.) tursko državno vijeće. med. med. govoriti bez veze. voditi ljubav. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . Dios. razmicati se. diva) božanska. ašikovati divarikacija (lat. divertissement) zabava. razgranavanje. unošenje promjena diverziforman (lat. ples i pjesma između činova. udaljavati se jedno od drugog. lutati. u određeno vrijeme. divan) govoriti.

pretkazuje.. st.) podijeli pa vladaj!. jedno pokraj drugog. rekoh. bolničara itd. divulsivus) koji kida. dijelom plinovita divizma (lat. proročki divinizacija (fr. glasoviti spjev tal. tisk. dividualitas) mogućnost dijeljenja. raskida divus (lat. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. gatanje. log. divulsio) kidanje. proricanje.. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. "Božanstvena komedija". npr. vračanje. divisorium) instrument za dijeljenje... diksi (lat. predviđanje. dizati do neba.) onaj koji može predviđati. divisura) odsjek. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. proricati) koji vrača. dakle.: Tijela su dijelom čvrsta. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. predviđački. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. divide in partes aequales čit. npr. dixi) rekao sam. dijelom tekuća. nebeski dixi čit. vidovnjak. prorok divinatoran (lat. vrač. divortium) prekid. divinatio) pogađanje. pobožno. štovati kao Boga diviš (lat. mat. slućenje divinator (lat. obožavanje divinizirati (fr. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. djeljivost dividuum (lat. kazati. raskidanje divulzivan (lat. podjela. divide et impera (lat. podijeliti. razvod braka divotamente (tal. divulgare) razglasiti. svečano divulgacija (lat.) glaz. širenje informacija divulgirati (lat. zapovjednik divizije divizionizam (lat. voj. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. da bi se dobio zeleni ton.). divisor) mat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. djelitelj divizorij (lat. stavlja se. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). predviđa. podjela obujma jednog pojma. razglašavanje. rastrubiti. Divina komedija (tal.) med. s pobožnošću.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. dividere) dijeliti. divisionnaire) voj.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. umjesto da se miješaju na paleti. iznijeti na velika zvona divulzija (ni.) božanski. ono što je djeljivo Divina comedia čit. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. proriče. diviniser) obožavati. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. rastanak. stavljati u red bogova. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem.) ono što se može dijeliti. razdijeliti. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. divinare pogađati. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. mat.) lit. dividere) log. divisio dijeljenje) umj. divulgatio) iznošenje na velika zvona.dividirati uloga. završio sam . dicere reći. divisio) dijeljenje.. brojčanik kod urara. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. divide in partes ekvales (lat. odjeljak divorcij (lat.

do dajem) do ut des (lat. dodeka) mat. duodenum dodekadika (grč. koji ima dizenteriju. sustav računanja dvanaesticama.lua. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. (naziv po pronalazaču. zlo-. najstariji po godinama. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. v. dekan. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. sapnica pročišćivač dizajn (engl. najstariji po redu primanja u nekom društvu. dotarij dodeka. teško. fone glas) glaz. tj. koji lako uči i shvaća. starješina fakulteta.vi čit. dodarium) v. dvanaestopalčano crijevo. enteron crijevo. učiti drugoga. nego ubrizgava i. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). upućivati. gotov sam. griža. doarij doarij (lat. mlaznica. doalij doberman plemenita rasa pasa. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. enteron) med. daktylos prst) anat. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. docilis) poučljiv. 1858—1913) dizenteričan (grč. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. najstariji po službi doalij (lat.) prav. diksi et animam meam salvavi (lat. dysenteria) med.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. tj. udovički dio. pali samo sobom. dvanaesnik. docens) učitelj. dodeka dvanaest. do ut facias (lat. kem. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. hrvatsko ne-. dvanaesterac.) rekoh i spasih dušu svoju. dys. desing) v. zbog visoke temperature i tlaka. dare davati. dodeka.diza što sam htio reći. docere) poučavati. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. dys-. osnova) geom. desen dizelski motor teh. doyen) starješina.(grč. automobila. docendo discimus (lat. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. dixi et animam meam sa. edra površina. dodeka. upotrebljava se za pogon brodova. sad mi je savjest mirna diza (njem. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države.) ja dajem. a ti radi doajen (fr. dati. lokomotiva i dr. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17.predmetak koji označava nešto nesređeno. doalium) prav. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. inženjeru Rudolfu Diesćlu. poslušan docirati (lat. dajem da bi i ti dao. doarium) prav. A.

dvanaesterac dodekatlon (grč. v. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. dogma mišljenje) pravilo. naučavanja o vjeri: neispitan. prvobitno: onaj filozof koji je. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. pouka. njemačka doga. dodeka dvanaest. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. u Novom zavjetu: carska naredba. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. fil. petalon list) bot. dodeka. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. buldog i dr. pristaša dogmatizma. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dokeo mislim. dodeka. athlon natjecanje) šport. 1874—1951) dodekaginija (grč. dogma mišljenje) fil. gonia kut) geom. dodeka dvanaest. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. syllabe slog) dvanaesterosložan. bez dokaza. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. dogana (tal. engleska. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. za- 317 dogmatizam konska odredba. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. pren. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. koji ima dvanaest slogova. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. XI. dodeka. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. dog) rod velikih i snažnih pasa. dogessa) duždevica dogma (grč. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. dogma mišljenje) fiz. bot. dodeka dvanaest. gyne žena) mn. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. nekritičan.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. zaključak crkvenog sabora (koncila). koji se tiče dogme. dodeka. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč.) carinarnica doger (niz. pren. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. unatoč proturazlozima. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. andria muškost) bot. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč.

kada brod ude u takav dok. samo pomoću zraka doket (eng. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. dokimastika) dokimaziologija (grč. izdrobiti) stolarski zanat. tj. mnijenje. čestit. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. v. to dock) pom. doxa slava. iziđe na površinu. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. dokimazija dokimologija (grč. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. popis. dogramak isjeći. v. stolarstvo dohmij (grč. rezbar dogramadžiluk (tur. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. dokein činiti se. st.) . kem. mania bijes. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. hidraulični dok sličan postupak. znanstvenik. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. doxa slava. docket) trg. dock) unutarnji dio luke. doksat) vrsta balkona. dokimos dokazan.dogmatizirati mi. dokimazija dokimazija (grč. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. skepticizam. govoriti odlučnim. doketizam (grč. dokimasia) ispitivanje. filozofiji. mudrost naoko doktor (lat. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. istraživanje. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. osobito u medicini). dogmatizo donosim odluku. dogramak isjeći. fil. dogma. sofia mudrost) umišljena mudrost. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. izdrobiti) stolar. toliko dubok da može primiti brod. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. drvodjelja. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi.: empirizam. dovesti lađu u dok doksat (tur. pismo s popisom poslane robe. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. ozidan bazen. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. pošto ga poprave. doctor) učen čovjek. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. voda se iz njega iscrpe. dogma. logia) kem. (supr. lista robe doketizam (grč. u školi) dokirati (eng. u svakodnevnom životu: liječnik. dokimazo ispitujem. doxa mišljenje. doxa. odsječnim i uvjerljivim tonom. dokimazo ispitujem) kem. kriticizam) dogmatizirati (grč. zajedno s brodom. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. pravnim znanostima. dochmios) metr. a zatim se voda iscrpe i on. grafo pišem) mn. predavati o dogmama. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. n. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. vještina ispitivanja (dokimaziologija. logia) slavljenje i veličanje Boga.

) javna isprava.) glaz. doktrinarizam dokument (lat. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. isplatiti dug. dokumentum publikum (lat. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. ona koju nije izdala vlast.) kabanica s rukavima. documentare) pisano posvjedočiti. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. ubiti. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. documentum publicum čit. slatko. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. tužno. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. 4. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. kandidat za doktora doktorat (lat. činjenično do- 319 dolmen kazan. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. poveljni. povelja.) glaz. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. documentum) pisan dokaz.) glaz. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. poveljama. pretjerano točan. bez obzira na stvarnost. docere poučavati. tj. ormar u zidu. žalosno dolerit (grč. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. 3. dokumentum privatum (lat. s bolom. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. dokrajčiti. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. 2. katekizam doktrinar (lat. doktrinarstvo doktrinarstvo v. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). potkrijepiti dokazima. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. bolno. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. doktorska titula doktorirati (lat. documentarius) ispravni. tj. dolap) 1. documentum privatum čit. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). umilno dolentemente (tal. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. niša. 2. doctrina) učenost. v. podnijeti dokaz. škrinja. dolento dolento (tal. dolče (tal. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju.) privatna isprava. pedantan doktrinarizam (lat. dolichos dugačak. doctoratum) doktorski ispit. sprava za prženje kave dolar (engl. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. koji se temelji na ispravama. pokazivati. doctrina) učen. popuniti manjak. ostatak novca nakon plaćanja) 1. kusur izvratak. otkriti dokusuriti (tur. doctor) položiti doktorski ispit.doktorand doktorand (lat. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. tj. uopće uništiti dolama (tur. dolichos dugačak. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. isprava. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. znanost. a da ih ponovno i ne ispituje. tj.

dominatio) vlast. zloba dom (lat. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. pakost. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. lukavstvo. tal. vlada. bezbojan kristalast vapnenac. . zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr.) glaz. engl. dominante) glaz. dominatus) vlast. domino 3. glavna crkva u gradu. boraviti. domicellus) mlad kat. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. pretežit dominat (lat. nastaniti nekoga.dolomit dolomit min.) bol. glavni. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. fil. peti ton u dijatonskoj ljestvici. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. dolento dolozan (lat. nadstojnica ženskog kat. gospodarstvo. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa.) gospođa. domesticatio) pripitomljavanje. samostana dominacija (lat. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. dominium. dome. krunsko dobro. djelokrug. tj. prebivati. državna dobra. biskupa ili Kaptola). osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat.) 2. nadmoćan. domicilium) stanovati. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. v. domus. zlonamjerna prijevara. krug djelovanja. struka domestikacija (lat. žutog. domus kuća. zavičajni. gospodarstvo. domaine) vladarsko. gospodari. vladanje. dolores (lat. gospodar domine (tal. rat domicelar (lat. domesticus) kućni. stalno mjesto stanovanja. biti nastanjen. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. dom. vladanje. dolores) mn. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. patnje doloroso čit. glavni ton. vladarka. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. polje rada. duomo) 1. domicilium) trg. mn. krunska imanja. domaćica. domanium) pretvoriti u vladarsko. fr. trg. stan. don doma (lat. domicilium) koji stanuje. prebivalište. v. npr. ukroćivanje. effet a domicile. dolorozo (tal. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. domicilium) zavičaj. domicilium) trg. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port.) prijevara. nadmoć dominanta (tal. dominans) koji vlada. trg. bolovi. smeđeg i crnog. saborna crkva. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. domanium) koji se tiče krunskih. dolosus) zlonamjeran. odrediti nekome mjesto stanovanja. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. doma. sivog. v. obiteljski. ali ga ima i bijelog. ima redovito primjesa željeza i mangana. fr. područje. doma kuća. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. nego negdje drugdje domicilirati (lat. dominium. a u nekim i kobalta. dominator) vladar. fobeomai bojim se) med. domino) mn. unutarnji.

biti na čelu. domaćin. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. nedjeljom i blagdanskim danima. gospodin domogem (grč. akt o davanju poklona Donald Duck čit. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. Don Kihot (šp. don Frane) Don Huan (šp.) gospodin. odjeća za balove pod maskama. praemium) burz. vlasnik.) 1. dominion) suverenost. vladar. posjed. Don Juan) v. donatarius) onaj koji prima dar. rezidencija dominij (lat. pustolova don-premija (fr. nadvisivati domino (tal. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. svileni ogrtač za maske.) dominikat (lat. biti na prvom mjestu. dominium) pravo vladanja. osobito sudskim putem.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. vlasništvo. donatio) poklanjanje. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. dominikalne lekcije dominikalist (lat. v. gospođa. dominicum) crkveno imanje. prije: sama crkva.dominica dominica čit. zavodnik. vladarica donacija (lat. dompteur) krotitelj životinja don (šp. vlastelinski dvor dominikum (lat. Mozartova opera Don Quijote čit. kao i titula kneževa. nedjelja. donarium) žrtvenik donatar (lat. lat. obrazinama.) 1. 36 ili 45 pločica.) legendarni šp. 2. tj. donna) 2. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. biskupski dvori. doma kuća. dont. tip avanturista —zanesenjaka. dominari) vladati. Donald Dak (engl. zapovijedati. Don Juan Don Juan (šp. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. gospodarica. dominicalis) gospodarski. od donum dona (tal. Gospodov. dominika (lat. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. dominicatum) gospodarski dvor. npr. čitaju i tumače. primatelj . perikope. dies) dan Gospodnji. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. misa dominion (engl. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. gospodar igre) dominus (lat. praviti se gospodin. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). slobodan posjed dominikalan (lat. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. izdizati se nad kim ili nad čim. krabuljama.) gospodar. 3. gospodariti. mn. isticati se. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. zemlja ili područje kojim se upravlja. vladati nad kim ili nad čim. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. Gospodnji.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. igra u kojoj se 28. pravo vlasništva. posjednik. tj. vlast. dominica sc. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. vlastelinski. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. taj je domino.

onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. donator) davatelj. amilinski kloral. el Dorado) v. doppio uso) trg. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. hrbat. ustanovama itd. starogrčka božica mora. spavaonica (osobito u samostanima). uljasta i poput vode bistra tekućina.) s druge strane. v. leđnotrbušni. dope mazivo za stroj.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. oleum) kem. pr. dormitivum) med. venter trbuh) ledno-trbušni. pust. dormitorium) spavaća soba. majka Nereida Dorifor (grč. dorsualis) v. Don Quijote) mn. utemeljilo Spartu. doriakos) svojstven Doranima. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dorsum leđa. dvostruko doppio uso čit. donkihotijade donkihotijade pl.) glaz. greben. jednog starogrčkog plemena. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. s obratne strane (npr. poklon. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. Stoss udarac) šport. stražnja. dorsum. darovatelj. ležaljka za spavanje dormiol (lat. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. tvrdo i .) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. venter trbuh) anat. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr.) donkihoterije (šp. donum auctoris (lat. groblje doromanija (grč. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. planinski prijevoj. dopl-igl (njem. pustolovine. tj.) leda. Doris) snažno. u izradi šešira: prevlačenje pusta. in dorso (lat. obratna strana. doppelt dvostruk. dorsalis) anat. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. n. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. dorage) pozlaćivanje. dormire. eagle) "dvostruki orao". st.donator 322 dot rakter Dorana. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. doppel. engl. de-aurare.) točkica. kralježnica. dos. donkihoterije donum (lat. pozlata. fr.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. leđni dorzetin (eng. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. zem.) dar. e. neke mjenice) dorzalan (lat. putnička kola u kojima se može i spavati. dorer) pozlatiti. leda. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. dorzalan dos (lat. dotis) u starorimskom pravu: miraz. dopio uzo (tal. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. kći Oceana. doron dar. pozlaćivati.) ili in tergo (lat. narkotik. dormeuse) spavaća ili noćna kapa.

zmajevo drvo.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. supstanci (šećera. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dubl-skul (engl.) šport. g.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. dotalija pakta (lat. fil. tassah) 1. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr.) trg. počasni dar. osobito: davanje lijeka. logia) med. dotarij dotarij (lat. koji se tiče miraza. tardžuman) tumač. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. daase. prevoditelj. prihod dotalan (lat. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. dosis davanje. dotare) opremiti. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. phil.. dosis davanje) med. kutija za čuvanje suhih tvari. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. određivanje količine tvari. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. kratica za doktor filozofije dr. draguer) pom. udovički dio imanja dotirati (lat. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. mjenica. vojskovođama. dr. med. v. drager dragoman (ar. koji spada u miraz. stara . vojske. dotatio) miraz. daun! (engl. Dose. (1681. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. dosis davanje. davanje. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. Dauning-strit (engl. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. dotalitium) prav. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. ugovori o mirazu dotali (lat. darovati (Crkvu. ar. kratica za doktor medicine dracena (grč. narodni dar. didomi dajem. kratica za doktor dr. dotarium) prav. školu.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. trata drager (fr. dosis davanje) 2.) pomoću draguna. dan. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. dotalia pacta čit. dragueur) pom. duhana i dr. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. dotales) mn. drakaina) bot. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. usp. dotalis) mirazni. vojna vlast.) dozimetar (grč. dati miraz.) sklapanje braka. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka.

Dreivierteltakt) glaz. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. dati dramski oblik. dramski pisac. dramatičar dramaturgija (grč. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. gururlu koji se kiti. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. dramatikos) dramski pisac. pren. drap boja prljavožuta. pr. čoha. drama. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. živo i u razgovoru (dijaloški) . događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. pisac drame dramatika (grč. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal.7718 grama drama (grč. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma.). fr. od VI.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. nisu mogli održati. članci. povijesna. lat. drama) prerađivati u dramski oblik. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. okrutan drakonski v. koji je u tri reda drajsiger (njem. n. s mnogo radnje. e. drem (engl. drao činim. socijalna. pr. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. drei tri. čiji se zakoni. diram. drama) malo kazališno djelo. tvornica sukna. drama radnja) dramska književnost. radim. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. suknar- atenska mjera za težinu. dramaturgike) v. čoharstvo. dramaturgija dramaturški (grč. drama radnja) koji se odnosi na dramu. s pripjevom draperija (fr. grč. drappo. poet. Reihe red) troredan. n. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. draperie) tvornica čohe.) dramolet (grč.32 g drajfirtl (njem. drap). psihološka itd. dirhem mrvica. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. do II. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. prikazi i si.2 g = 1/100 oke dram čit. mania pomama. strast za kazalištem dramatopeja (grč. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. = 4. trun. drapa. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. teorija drame dramaturgika (grč. drama radnja) radnja. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. drachme) turska mjera za težinu = 3. drama. koji se zbiva kao u drami. drama. svijetlosmeda boja drapa (nord. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. osobito pohvalna. što je u vezi s dramaturgijom (npr. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. neumoljiv. st. otuda: drakonski pretjerano strog. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. tj. sukno. st. ergon djelo. e.

grub. na kipu). opipljiv. ukroćen dresirati (fr. Iranu i Sri Lanki. strog. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. dritto) ravan. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. med. dresser) uvježbavanje (pasa. neposredan. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. drastikos) koji ima jako. K. odjeća neke organizacije. gala-odjeća dresiran (fr. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. konja. drao djelujem. ušećereni badem. zavaravati drift (niz). konstruirao ju je 1817. trgovina čohom.) prostorija za oblačenje. zvukovi itd. zavjese. dretva Dreyfus. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. položaj kamere. pom. dresser) obučavati. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. vrtjeti. izravan. tj. uvježbavati.) drednot (eng. dresser) školovan. Pakistanu. med. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. sačma drebina (njem. direktan dreta (njem. dekanski jezici draže(ja) (fr. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. dragee) šećerno voće.) dret (tal. 1. snažno djelovanje. očevidan dravidski jezici (sanskr. ptica i dr. podzemne. 3. uvježban. uniforma. neposredan. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. fali dress (engl. odvodna cjevčica drenaža (fr. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). Drajfus (1859— 1935). Alfred čit. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. g. konja jahanju). neotesan. Dryas) mit. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. vježbati. osobito športskog društva. privikavati životinje (npr. čohana roba. dresing-rum (eng. Draise po kojem je i dobila ime. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici.) društvena odjeća. gorska vila . francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. Buch knjiga) knjiga snimanja. pren. zastori drapirati (fr. namjestiti zavjese drastici (grč. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. psa vještinama. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. drehen okretati. dress) odjeća. kretanje glumaca. radim) mn.drapirati stvo. 2. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. uvježbati dressing-room čit. med. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim.

dry docks čit.) druker (njem. fageo jedem) med. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. drut) vještica. Britaniji itd. draj doks (engl. duo dva. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. vlaga. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem.) pom. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. dualis) pristaša dualizma. lat. droseros rosan. Drucker) 1. Druck tisak. drops) vrsta voćnih bombona. navijati za (igrača. a religija im je mješavina poganstva. (u 18. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. usp.) laka. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. drurilejn (engl. govore jednim arapskim narječjem. dromas. starokeltski svećenici drukati (njem. osim jednine i množine. grčkog) koji imaju. 3. drill. šport.). drucken) tiskati. šport. dropkik (engl. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. lat. kick udarac) šport. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. kibic. tipfeler Drury-Lane čit.) suh. kudjeljna ili pamučna tkanina). druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. hrani se kukcima droška (rus. kopče. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. sanskrtskog. navijač drukfeler (njem. trpak. kopča. jedenje ljutih. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. zao duh. gorkih ili kiselih jela droga (fr. drut) vještac. droodles) naoko besmi-. extra dry čit. biljka rosika kružnolista. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. dromedarius) obična jednogrba deva.-kelt. drimys ljut. lat. drosos rosa. vlažan) bot. drosos rosa. bril. vrsta brze jedrilice dromos (grč. vilenjak druda (niz. drop pasti. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. st. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. 2. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. dvojina. šport. vrsta gumba. Drucker) sitni metalni gumb. Drillich. konja i dr. šport. suhi dok. navijač. ekstra draj (engl. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr.dril-kultura dril-kultura (eng.) londonsko kazalište osnovano 1663. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr.) "osobito suh". pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . cvilih drimifagija (grč. draj (eng. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. metalosavijač. osobina nekih jezika (npr. dulais dvojan) gram.

anorganska i organska priroda. doublage) udvajanje. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. duo. larus dudoec (lat. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. duzen govoriti "ti". 5. osobito: sumnjivo potraživanje. podstaviti (haljinu). puška dvocijevka dublirati (fr.. dijeljenje na dvoje. doublet) 1. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. Bog i svijet. duodecimal- . obići (npr.dualistički dualistički (lat. udvostručiti. duh i materija. lov. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. doubler) udvojiti. neodlučnost dubitativan (lat. udvostručavati. subjekt i objekt.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . double) dvostruk. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. dubiosa) nešto što je sumnjivo. neizvjestan. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. pom. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. tikati. naučavanje o postojanju dvaju različitih. sklon sumnjanju. duša i tijelo. Bruder brat) pobratim. ne biti u što siguran. dualis) dvojstvo. dubitatif) sumnjičav. tisk. nešto što je osobito malo. drugo oblaganje broda daskama. čovjek kojemu govorimo "ti". osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. ugurati u borbenu liniju. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. usp. voj. in dubio (lat. dva različita oblika iste riječi. 4. naučavanje o dvojstvu. oklijevanje. 3. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). principa.) bot. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. "vinski brat" duče (tal. dualis) fil. in duodecimo) dvanaestina. orguljski registar. murva. npr. glaz. dubitare) sumnjati. dubium) sumnja. pogleda na svijet itd. doubleur) dvojnik. udvajati.. načina mišljenja. osjetilna spoznaja i razum itd. log. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. oploviti. koji je u pitanju dubitacija (lat. dvojina. dvostruko dublaža (fr. greben). fr. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. dubitatio) sumnjanje. načela. umnožiti. dubitare sumnjati. biti u neizvjesnosti dubi (fr. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). dubiosus) sumnjiv. duce) vođa dud (tur. dvojbenost. pom. udvostručavanje. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. potpuno suprotnih stanja. lažni dragi kamen. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. oblik dvanaestine. koji sumnja. neizvjesno. za oktavu viši od principala. dvojiti. dvojba neizvjesnost. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. 6. u sumnjivom slučaju.) u sumnji. priroda i duh. kolebanje. gram. npr. Konrada Dudena. 2. 1829—1911).

gospodar dukat (grč. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. hohštapler dugento čit. knez.. duca. Douglasu koji joj je 1827. jarbola i si. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. duhana i pušačkog pribora . duyong) zool. st. fr. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. donio prvo sjeme u Europu). neradnik. ductio) vođenje. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl.) umj. v. ductor) vodič.) vrsta čobanske frule. mostova. lat. duo) dva. platina) duktilitet (lat.) bot. Pseudotsuga taxifolia).) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. prašina. dux) vojvoda. Dukas. osobito u Italiji. zviždaljka. bezbojan prašak. potez pera. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. dulcificatio) slađenje. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. zaslađivanje dulcin (lat. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. dvaput. blesan due (tal. duyung) zool. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. za dva glasa. tući se u dvoboju duet (tal. dodekadika duduk (tur. a due korde (tal. pseudočuga (lat. uznemirenost. dulcis) kem.) glaz.) glaz. ductus) vođenje. s dvije žice duel (lat. due volte (tal. fućkalica. tikva duma (rus.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. upravljanje. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. dugong duhan (tur. a due corde čit. brana. tal.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. duktilitet duktor (lat. duellum. a due vodi (tal. briga. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. duo tilis) rastegljiv (npr. čit. pjevanje u dva glasa. due. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. isparivati se) lijenčina. duften mirisati. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. duellare) imati s nekim dvoboj.) . otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. dudžento (tal. duel) dvoboj. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. duodecimalni sustav v. ducere vući. pren. lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. duetto) glaz. (1200—1299) duglazija bot. parlament. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. danhil) poznata britanska marka cigareta. dolek) bundeva. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. sukob duelant (lat. sabor. magla. morska krava. tijek. a due voci čit. dugong (malaj. duman. pren. put. na dvije. izvlačiti.. sviranje udvoje dufter (njem. glupan.) ruska narodna skupština. dvoglasno.) glaz. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. skupština staleža. probisvijet. tuman) dim. Dulčineja (šp. glaz.

duplikatura duplikat (lat. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duodecimola) glaz.) dakle Duns Scott čit. lakrdijaš. ustrajati. duplum) u dva primjerka. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. durabilis) trajan. pogrdno: budala durati (tal. duodenum. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. presavinuti na dvoje. trpjeti. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. drama radnja) poet. ad duplikandum (lat. briga oko nekoga dupleks (lat. 2. ustrajan. v. duodenalis) anat. duplum dvostruko. duplicatio) udvostručavanje. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. dvanaestopalčano crijevo. ad duplicandum čit. dvanaestopalčano crijevo) med. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. grč. postojan. otvrdnjavanje durak (rus. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. tome rezanje) med. udvostručavati duplo (lat.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. adoperare raditi. duplo dur (lat. dur-bin dalekovidan) dalekozor. životariti durbin (perz. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. dvanaesterac duodrama (lat. duplicare) udvostručiti. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. duplikacija duplir (lat. prav. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. trajati. teleskop . duodenum) anat. duplicatura) v. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. podnositi. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. 3. udvostručenje. duodeni. pren. šaljivac. dvostruko duplum (lat. stoma) med. skupljač elektriciteta. usluga. duo dva. neiskrenost. udvostručenje. duodenum dvanaesterac. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. dunkve (tal. duplare) udvostručiti. jak.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. grč. durmak trpjeti) 1. dvanaesti ton. duodenum. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. duplum. duet duodecima (lat. duodecim dvanaest) glaz. glaz. fiz. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. grč. udvostručenost. prevrtljivost duplika (lat. dvostruko. stvrdnjavanje. duplicator) 1.) luđak. duplex dvostruk) 1. služiti) njega. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. melodrama sa dva lika duole (lat. v. duplicitas) dvostrukost. tur. duratio) med. durus tvrd. duo) dva. dvoličnost. izdržljiv duracija (lat. 2. duplum) pril. ne prestajati. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. duo) glaz. dur are trajati. krjepak) glaz. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. licemjerje.

prav. duždevstvo. časna sestra dux čit. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit.) tvrd. dux.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. doge. redovnica.) jastuk. duritas) tvrdoća: strogost. ducis voda) knez. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. Durchzug) propuh durhmarš (njem. zlotvor dušmanluk (tur.) član vlade dvojice. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. dura mater v. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . vojvoda dužd (tal. durch kroz) šport. uzglavlje. in durius (lat. zapovjednik jednog odreda vojske. surovost. član komisije od dva člana duumvirat (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. domina gospoda) opatica. neljudskost durus (lat. anat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. mater.) ili in pejus (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. durh di blume (njem.) neprijatelj. lat. madrac dušman (tur. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike.) voda.) optužiti.) "kroz cvijet". duks (lat. Durchmarsch) prolaz. ležaj.

džebe) 1. zajednička molitva muslimana džeme (tur. na dar. 2. pren. džemadan (tur. okrutnik džem (engl. gentleman) gospodin. fakin. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. molitva za dušu umrloga. prokletnik Džek (engl. cesta. tur..) 1. frajer. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. onaj koji dresira konje. jumper) majica koja se kopča sprijeda. džag.) kod muslimana: 1. zovu ih i barkeri (engl. džadde) 1.). put.-tur. prsluk vezen srebrom i svilom. srce moje! džeb (engl. po tome što pri bogoslužju. 5. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. Americi (nastala oko 1760.-perz. džehennem pakao) grješnik u paklu. naoružanje džebrak (češ. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. putovanje. uzalud džabija (tur. društvo džemla (tur.) muhamedanski pakao džehenem (tur.Dž Dž. škrtac. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. bludnica. 2. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. nemilosrdan čovjek. prtljaga džambas (perz. izvršitelj smrtne kazne. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). prosjak. staklo džamadan. jab) šport.) muslimanska vjerska općina. 2. džehennem) pakao džehenemlija (tur.) dušo moja. sprovod dženet (ar. tvrdica džehenem (ar. žebrak) 1.) udruženje. ogranak metodista. džemi) družba. 4. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. pogreb. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. vrsta oklopa. trgovac konjima džamija (ar. jumpers) mn. manje bogomolje) džamperi (engl. džak) vreća džaltara (tur. čovjek koji je gospodin u punom i . pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. prozor. zsak.) 1. ranka) džailum (perz. hipok. prostitutka džam (ar. 2. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džan baz) 1. jam) kuhano voće. 2. besplatno. oružje. pekmez džemat (ar. skupina džemijet (ar. zlotvor. džami) veća muslimanska bogomolja. poznavatelj konja. 2. 2. kovčeg. "lajači". džemre) promjena džemper (engl. barkers). vještak u jahanju.) muslimanski raj džentlmen (engl. tj. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.) okno. kretanje džaine mn. džellad) krvnik. 3. džamaa. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena.

nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. dragocjenost džez (engl. vrsta sinkopiranog glaz. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. lakih i vrlo otpornih automobila.) dragi kamen. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. judo šport. džuhela) otrcan pas. japanski hrvački šport. ljenivac. pustinja duhova ili demona džip (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. 2.) mit. jobber) trg. džerki (engl. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. broker. irska rakija. jet mlaz. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl.duh džukela (tur. pren. osobito od ječma i raži džinfis (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. jockey) 1. posrednik. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. časnici. gin rakija klekovača. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. burzovni špekulant džokej (engl. gorostas. ga. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. mit. nagla provala.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. g. pravnici. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. geloso) ljubomoran. rat za obranu vjere. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. konjušar. gin) 1.džentri najljepšem smislu. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. rakija od raznog sjemenja. veleposjednici itd. zavat džiju-džicu (jap. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. tj.) dječja igračka džig (engl. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. = 0. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. v.124 1 džilit (ar. od 1944.. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. stream struja) meteor. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. nagao izljev.) 2. jeep) vrsta malih. odgoju i školovanosti. po položaju. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. zavidan džin (ar. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. lopov . div. kao titula: gospodin džentri (engl. razvija i tijelo i. profesionalni jahač na konju. orijaŠ džin (engl.

definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. juice) sok od voća ili povrća. džumbus) zabava. engl. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. šuma. lavovi. pren. nered. tekućina . joule) fiz. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. mjesto nereda džura-dogan (tur. zmije otrovnice i dr. slonovi.).džul džul (engl.) zool. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. veselje.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. ptica grabljivica (npr. nosorozi. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. P. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. jedinica za rad u sustavu SI. pren.

mladić uopće đilkoš (mad. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. gelosia) ljubomora. obješenjak. diakonikos) u pravosl. vjetropir. Crkvi. lagan. ispružiti. gelmek doći) dođi! hajde!. zvanje. draguljarski obrt. đilozija đeniza (ar. giorno dan) nadnica. gyilkos ubojica) vjetrogonja. kicoš. veseo. ab) vir. girandola. giocata igra) igračka đon (tur. diaconicum) u pravosl. grč. fr. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. danas. diakonos) čin. potpora. razbijač đirandola (tal. žirandola đojelerija (tal. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. pomoć. početni svećenički čin u crkvi. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. nametljivac. gioielleria) draguljarstvo. gers) gizdelin. razdragan. pomoćni svećenik đakonat (grč. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. divan) prid. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. giacca) kaput đakon (grč. zavist. vrtlog đerz (tur. đakona đakonica (grč. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika.) molitva za umrlog kod muslimana. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. gon koža) potplat. giocolare) šala. dil) ruža. diakonos) služiteljica crkve. gizdelin. neradnik. diakonia) djelokrug đakona. goz oko) naočale đul (perz. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. draguljarnica. u najstarijoj kršć. kicoš.) dopušteno đaka (tal. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. kićenost dokada (tal. svjež. priča đederan (mađ. dnevnica đozluci (tur.Đ Đ. posluživanje (jelom i pićem). crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. krjepak đel! (tur. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . gyongy krasan. đirde. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. dženaza đentileca (tal. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. pren. ružica đul-behar (tur. posebno školovana za taj poziv. zdrav. poletan. girandole) v. poslastica đakonik (grč. giil ruža. germek protegnuti. sve do VI. diakonos lat.

mladoženja đuzel (tur. giivegi) zaručnik. gotiirii) sve skupa. đilistan) ružičnjak. đul đulistan (perz. usp. ucijelo. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. oblik. tur. giiveč) zemljana zdjela. jedno na drugo đuveč (tur. skladan . đil. sredstvo. đune) vanjski izgled. vrt s ružama đulsa (perz. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. način 335 đuzel đuture (tur. gyomber) bot. krasan. lijep. ujedno. suju) ružina voda đumbir (mad. giizel) prid. posuda. su.đulić đulić (perz. dil) mlada ruža. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. kuh. paušalno. meso s rajčicama. ružin pupoljak.

2. npr. grč. ebanisteria) fina stolarija. nego prorokom ebn (ar.) "Rana ptica". djed Ahilejev earl čit. eben. strast za pićem ebulicija (lat. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. dragun. ebrillade) jah. kem.E E. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. crno. pjevati e. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. med. o. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. vulkanit. eban. otac Pelejev. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje.) sin (pred nekim drugim imenom. st. ebenus) bot. abonos. ebulire vreti. između dva imena piše se ben. npr. est) e (lat. ebriositas) sklonost piću. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. grč. vrenje tekućine (zbog topline). umjetnički izrađeni predmeti od drveta.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. lat. ebullitio) kipljenje.) prijedlog = iz. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. o d' Kolonj (fr. ebony) vrsta umjetne ebanovine. east. ebn Mustafa = Mustafin sin. prvi komercijalni komunikacijski satelit. ebullire izbijati kipeći.—IV. ebrius pripit. Erli Berd (engl. grč. ex e duobus malis minimum eligendum (lat.) iz dubine. irl (engl.) eagle čit. grč. sprava za . ebano. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. igl (engl. lansiran u Zemljinu orbitu 6. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. kratica za ex officio (lat. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr.). ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. sin Zeusa i Egine.) engleska plemićka titula: plemić. Diospyros ebenum. kem. grof Early Bird čit.) kolonjska voda ebanirati (lat. fr. ebenare) obložiti ebanovinom. skopeo gledam) 1. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebenos.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. travnja 1965.

skopeo gledam) kem. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. pr. naslada edentati (lat. st. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). ebur. maligan ebulioskopija (lat. slonovača eburin (lat. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. i 1250. crvi. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. otečen. bulla. edafobiont edamatozan (grč. edafos tlo. zemlja) životna zajednica tla. n. kukci. kratica za editio (lat. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. gljive. sanskr.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. kod Indijanaca .) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. ekar (fr. opisivanja i pjesničke izraze. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. Starija eda (između 1240. ebullire) kipjeti. npr. edentata) mn. aidos sramljenje.. g. uživanje.).) Ed. zool. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.) eda (edda) lit. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem.5) eccehomo čit. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. dospijeće. proždrljivost edafon (grč. eše (fr. gmazovi. 54. v. oidao otičem) med. alge. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. burz. oidema) med. ljuskavci edeoblenoreja (grč. natičem. ekosaunder (engl. vreti ebur (lat. oticanje kože edematizirati (grč. slast. puževi i dr. bezupci. rok plaćanja mjenice echee čit. ekce homo (lat. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. rheo tečem) med. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. pauci. npr. g. i 1230. oidao otičem) med. s oteklinom edematija (grč. ekcehomo (lat. e. grč. patiti od vodene bolesti eden (hebr.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. oidao otičem. kratica za edidit (lat.— XII. tj. ešans (fr.) umj. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. sisavci bez prednjih zuba. sadrži izlaganje nordijske mitologije. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. oidema) med.) raj. aidos stid. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit.) ultrazvučni detektor. stid) med. ibha) slonova kost. edacitas) pretjeranost u jelu. blenna sluz. ebullire vreti. koji ima oteklinu. oticati. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. aidos stid. vrt slasti. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. oidao otičem) med.) trg. pren.

u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. npr. podizati građevinu. pokvarenjak edicija (lat. službena objava. Hadrianopolis.. Corneilleove tragedije). v. umiriti. neuljudan. izdati. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. do 1453. spis Edirne (tur. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. aedilitas) čin i zvanje edila. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. edilstvo Edip (grč. građenje. ediktalna citacija. glavno izdanje. naredba. koji se tiče izdavača edeološki (grč. neodgojen. postojale su dvije vrste: plebejski. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. najbolje izdanje edificirati (lat. edicio princeps (lat.) prav. loš čovjek. podržati.) prvo izdanje. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. prav. edicere. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). editor) izdavač. tj. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. ediktalitercitirati pozvati službeno. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. edere) objaviti. patricijski. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. narodnim veseljima. Oidipus) mit. aedificare) graditi. ukaz. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. u pratnji odane kćeri Antigone. Polinika. putem javnog poziva. edictaliter) prav. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. knjigu. tzv. razvijanje neke ideje. per edictales čit. sudski izvještaj i priopćenje. utješiti edifikacija (lat. Drinopolje. edepsiz) prid. izdanje (knjige). ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. zidati. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. izgradnja u duševnom smislu. putem javnosti ediktalna citacija prav. edere objaviti. ediktalni poziv.) grad koji se još naziva Jedrene. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. arhit. aidos stid. editor) izdavački. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. poučiti. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. aedificatio) zidanje. temno režem) med. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. a značajan je po tome što je od 1361. dopustio. editio) naklada. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. podignuti na noge. 12 travnja 1598. službeni ili sudski javni poziv. ediktale . putem poziva preko javnosti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. putem javnog poziva ediktaliter (lat. Jokasta se ubila. okrijepiti. Eshilove. poučavanje edikt (lat. Ismenu-i Antigonu. Voltaireove. per ediktales (lat. aidoia stid. edictale) prav. knjižar-izdavač editorijalan (lat. podizanje građevine. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. im. hramovi