CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

gamos brak) mn. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. afthai. složeni. ljubavna pohota. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. zakupnina afrik (fr. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. spolna ljubav. afrodisiazo) med. a. zakupljivanje lade. aforidizijazam afrodizijaci (grč. osvećen od sina Oresta agamija (grč. agalma) lik. lat. aphthae) mn. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. rađanje bez oplođivanja. afrosyne) bezumlje. ljupkost.bez. afrodizija afretiranje (fr. a. bot. pren. med. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisios ljubavni) mn. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. affricare natrljati) gram. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. med. kralj u Mikeni (Argu). ljubavno uživanje. samac agamogonija (grč. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. sin Atrejev. a. glas. gamein ženiti se) bezbračnost. lat. morska gusjenica afroditografski (grč. zool. a. affronterie) javna pogrda. bot. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. a-gameo bez žene sam) neženja. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. after-šeiv loušn (engl. zool. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. praunuk Tantalov.) kolonjska voda. gala mlijeko) med. brat Menelajev. mukli suglasnik afuzija (lat. losion aftezan (grč. gamos brak. sliveni suglasnik.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. slika. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. v. momak. gone rađanje) biol.bez. a-. affretement) pom. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. tj. besmislenost. kip. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. after-šeiv (engl. npr. osobito u hramu agame (grč. fthongos zvuk. bezmliječnost dojke. ukras. draž. obljuba. unuk Pelopov. med. ton) gram. Afrodite. ljubavno ludilo.bez. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. kriptogamija.bez. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena. buncanje u groznici afte (grč. astr. aftha. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. supr. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). bespolnost cvjetova. after-shave lotion čit. aphthosus) mjehurast. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. Afrodite) mit. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. pretjerano razvijen spolni nagon.) usp. c = t +s Afrodita (grč. gamogonija .

do 4. ono što je uzrok nečemu.. podsjetnik agenezija (grč. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. radno načelo. perzijska dinastija od 8. božanska ljubav. ured jednog agenta.) mn. upotrebljava se.bez. ageraos koji ne stari) nestarenje. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. tajni policajac agent provokator (lat. stablo joj izraste do 10 m visine. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. agathos dobar.) dnevnik. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. fiziol. plaćeni bukač. agens) fil. prema Starom zavjetu. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. poslovno područje jednog agenta. mn. mladolik izgled. edžine (engl. stoljeća pr. logia znanost) fil. agave americana) bot. poslovnica ager (lat. agens koji radi) poslovođa. snaga. kršćanska ljubav. genesis rađanje) ženska neplodnost. agape ljubav) Božja ljubav. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. gomilanje agerasija (grč. osobito lišće. djelotvoran. e. agenor) "hrabri". ager publikus (lat. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. staračka svježina .) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. agathos dobar. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. posrednik. osnivač grada Tira. teol. a. nesposobnost za rađanje.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agauos vrijedan divljenja. Agena čit.) polje.) posao. oranica. lat. zastupnik. praotac Feničana agens (lat. daimonion duh) mit. n. ager publicus čit. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. u narodnoj medicini Agemenidi mn. dobri duh. duh zaštitnik agatologija (grč. ažans avas (fr. bios život) fil. po imenu arapskog plemena koje je. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. Amerike. aggeratio) nagomilavanje. nomos zakon) med.agape agape (grč. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. agathos dobar. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. poticatelj nemira. tropska biljka podrijetlom iz Juž. a. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. predstavnik firme. gaster trbuh. pokretna sila agent (lat. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije.bez.) švicarska novinska agencija agencija (lat.

ago vodim. agglomeratio) skupljanje. a. sasvim točno aggratiatio publica čit. aglaos sjajan) "sjajna". agilnost agilnost (lat. a. miješati. stapanje dviju riječi u jednu . hagiazma) blagoslovljena voda.agestija agestija (lat. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. podbadač. e. aglosija aglucija (lat. ili protiv neke osobe. n. med. kod tifusa). agere) raditi. potpuno. gomilanje. min.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. gyne žena) neoženjen aginija (grč. trgovati. "blistava". nemir. poslovati. usp. "prvak". marljiv. fil. a. skupljanje. gyne žena) neženjenost. adžitato (tal. globulus kuglica) med. jedna od triju Gracija. kretanje. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. nagomilavanje ageuzija (grč. a. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. podbadanje. osobito u političkom smislu. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. mutavost. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. a. stvari. buniti.) muz. lakoća. agitaculum) farm. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). vrijedan agilitet (lat. stvar. anilin. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. aglossos nijem.bez.bez. okretan. hitrost. agilitas) v. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. marljivost aginičan (grč.bez.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. adžustamente (tal. gomilanje. spretan. okretnost. aggestio) dovlačenje na gomilu. farm.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. agilis) brz. smutljivac agitirati (lat. stranke ili ideje. glossa jezik) med. nijemost. točno. v.) glaz. gram. buntovnik.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. svršena stvar. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. uzburkano. "predvodnik". stoma usta) med. ili protiv neke osobe. lak. riješena stvar agitato čit.bez. agilitas) brzina. stranku ili ideju. pr. radinost. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. laos narod) "voda naroda".bez. skupljati aglosija (grč. poticati. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. lat.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". život bez žene agirati (lat. sveta voda agilan (lat. doduše. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. hitar. geusis ukus) med. božica ljupkosti Aglaura mit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. st. aglutio) med. koja je često na dnevnom redu. bunjenje agitakl (lat. agracijacio publika (lat. opća amnestija agijazma (grč. slijepljen kamen aglomerirati (lat. glumiti na pozornici agitacija (lat. nastaje nova zbirna predodžba. agglutinatio) nagomilavanje. aglosostomija aglosostomija (grč. nagomila(va)ti. agitatio) pokret. nemogućnost gutanja. Agfakolor (lat. agglomerare) gomilati. spartanski kralj (5—4. agluticija aglutinacija (lat.

polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. agnatus) srodan po očevoj strani. mania pomama. po ocu agnatija (grč. agma) lingv. u starogrčkim gradovima: glavni trg. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. med. agnatus) rođak s očeve strane. npr. grč. ago vodim. očajanje agonist (grč. agnatio) krvno srodstvo. agglutinare) slijepiti. gimnastička.bez. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. med. agora trg) 1. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. priljepni. h. gnathos čeljust) med. v. agglutinantia) mn. agonothetes) redatelj gimnastičkih. filos prijatelj. aglutinini (lat. koji se priljepljuje. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. sudac u borbi agora (grč.) agnosticizam (grč. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. hrvačka vještina agonizam (grč. priljepljivati. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. v.. mjenicu i si. narodna . agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. smrtne muke. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. ali ih ne raspoznaje i dr. agonia borba) smrtna borba. natjecanje. npr. s priljepcima. agon) borba. gimnastički.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. koji zarašćuje. agglutinare prilijepiti) mn. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. stanje koje prethodi smrti. borilačka. agon borba) gimnastičko. sastaviti. koji zaliječi. archos) nadzornik gimnastičkih. nesposobnost raspoznavanja. aglucija aglutinancije (lat. aglutinatio) med. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. ago igla. a. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi.) Jaganjac Božji. turski i dr. g.bez. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. smrtni strah. srodstvo po ocu agnat (lat. aglutinativni jezici lingv. srasti agma (grč. agon borba. reostat agon (grč. utakmica agonografija (grč. izdisanje.aglutinacija aglutinacija (lat. a. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. ago vodim) glaz. 2. agon borba) borba. fil. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. jedno od Kristovih imena (Iv 1. agnominatio) v. rođak po krvi agnatičan (lat. anominacija agnoscirati (lat. pozitivizam i dr. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. gnosis spoznaja) psih.29) agofilomanija (tal. agonos neplodan) zem. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agnoscere) priznati (npr. metron mjera) fiz. potpis. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. agonistes. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. prilijepiti. agonistes) borac.

zemljoradnički. fobeo bojim se) med. ager njiva. polje. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. Djela apostolska 20. grub. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. stanje u kojem se neko tijelo javlja. koji je sklon napadanju. nagrada posredniku. med. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. aggressivus) nasrtljiv. zemlju. generator i motor agregatno stanje fiz. pooštrenje. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. nervozni strah od prelaženja preko trgova. otežanje. zbiti. aggravare otežati) otežavanje. aggressor) nasrtljivac.. agregare) primiti u neko društvo. agresto. aggregatio) nagomilavanje. neobrazovan . gubljenje sposobnosti pisanja. aggregatum skupina) min. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. limunadu i dr. upotrebljava se za ocat. poljski. agora trg. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. nakupljanje. zbijanje. lat. navodno od am Graben na jarku. agros. napadanje. agrarius) zemljoradnik. pridružiti. ad pri. pridruživanje. agro. lat. grex stado. agreage) trg. agros. povećanje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. nasrtljivost. meh. zemljišne reforme. napadač. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. agros njiva.. agrafos nenapisan) 1. tekuća i plinovita agregirati (lat. poljoprivredni. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. gomilati. agraffe) 2. zbroj. spona (kao nakit) agrafa (grč. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. napadan. ager njiva. ergon djelo. izvanredna profesura agregat (lat. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. mat. neotrovne tvari kojima bakterije. zakone i dr. nagomilati. mn.) agrarni (lat. pogoršanje. seoski.agorafobija skupština starih Atenjana. grafo pišem) med. lat. neuglađen. kazne 35 agrestan agreaža (fr. aggressio) napad. pren. kopča. grafia pisanje. agrarius) koji se tiče zemlje. a. proizvodeći ih. nasilje agresini (lat. agrestan (lat. aggredi) mn. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. teol.35) agrafija (grč. npr. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. ager njiva. agrestis) seljački. dinamo-stroj i motor. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. nepismenjak agrar (grč. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. nasilan agresor (lat. zemljišne odnose. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. iznos. primanje u neko društvo. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. kurtaža agregacija (lat. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.bez. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa.

neobrazovanost agri. ge zemlja. grubost.(grč. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. na osnovi pokusa. budnost. divlja ćud. poljoagrobaza (lat. poljoprivredni. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat.agrestija agrestija (lat. agrikola (lat. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. nesanica. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. prostaštvo. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. agrios divlji.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje. ager polje. ager polje. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. ratarstvo. poljoprivrednik agrikultura (lat. nespavanje agripnokoma (grč. grč. cheo lijem) dio kemije koji. lat. poljski. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agrios divlji.) seljak. agricultura) zemljoradnja. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. grč. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. agrikulturni sustav v. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. techne vještina) agr. nepravilan porođaj. bios život. tj. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. 2. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. ager polje. ager polje. ager polje. agrestis poljski.(lat. rimsko osobno ime. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. meteoron koji se nalazi u zraku. agros. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. zaštićivanjem od erozije i si. grč. mania pomama. med. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. agros. seoski) seljaštvo. agrypnia. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. agros. thymos duša) divljaštvo. fiziokratski sustav. oikos kuća. Agrippa) 1. fyton biljka. logia znanost) grana meteorologije koja . agrometeorologij a (lat. grč. agros. grč. osobito divljači agriotimija (grč. neugladenost. koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. također: agripski porođaj agripnija (grč. agros. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. gnojivima. agrypnia) med.

prid. karneola i dr. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. tj. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. chylos sok) med. achlys) tama. hydor voda) nedostatak vode. a-. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. grafo pišem. chros koža. mana nekog čovjeka. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. i to na peti. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. pren. vrsta dragog kamena. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. logia znanost) znanost koja proučava fizička. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. acholos) med. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. agros polje. pomračenje vida. agros. a-. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. bljedilo. oskudica u vodi. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma.. nesanica. techne vještina) poljoprivredna tehnika. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. pedon zemlja. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. otuda: slabost. služi za nakit ahatizirati (grč. achates) min. čovjek kojega je. agrostemma) kem. ahyr posljednji) drugi svijet. chemeia) pr. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. osobito: inženjer poljoprivrede. zagrobni život Ahitofel (hebr. n. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. a-. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. Ahilova tetiva anat. a-. pr. a-. slaba strana. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. bezvodnost Ahil (grč. Ahilleus) mit. agronomos) poljoprivrednik. fiz.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. hypnos san) med. agros. chemeia) fiz. st. ahipničan ahiret (tur. nedostatak sna. prema legendi.). a-. nego mora vječno lutati ahat (grč. e. tlo. slabokrvnost . opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. agros polje. boja kože) med. cheo lijevam. muž glasovite Teute agronom (grč. med. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata.

kralja salaminskog. adiutare) pomoć. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. Eirspeise) omlet. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. ein jedan.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. Einbrenn) zaprška. tablični mu je broj 99. općom neotpornošću organizpia. lat.) podsjetnik AIDS (engl. znak E i Es (naziv prema A. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. Topf lonac. etiologija Aja Sofija (od grč. npr. ein jedan. otokom limfnih žlijezda. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti .) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. ujušak ajnlag (njem. ajnleger (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. sin Telamona. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. đačkom roku) ajskafe (njem. aitia uzrok. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. Eis led. u v^stu: suigrač. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. aide. ar (fr. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. logia zna«nost) v. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. nakon eksplozije hidrogenske bombe.) mit. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. zafrig. bolest se očituje vrućicom. ugrožene su promiskuitetne osobe. pomaganje. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). einbinden uvezati. izmislio ga je Verdi) aide čit. igraća karta osmica i dr. einlegen staviti) tisk. ed (fr. Aias) mit. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. bog i praizvor svega zla. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. lat. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Eier jaja. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. gubitkom tjelesne mase. ein jedan.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. fr. acht osam) osmica. aide-memoire < U ed memoS. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. poglavica zlih duhova. kajgana. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Deckel poklopac) povoj. partner. engl.

med. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. a ne. akakia) bot. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. koji pripada akademiji 4. Platonova škola. odgojila vučica) akacija (grč. tj. mekuštvo! akarijaza (grč. kao "prostorna supstancija". osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. neprikladan govor I. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akampsia) negipkost. obrazovan na visokoj školi. kata. papilomi i dr. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. lat. nedostatk srca. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akademski građanin polaznik.) 1.) lit. pren. grafia pisanje) med. 5. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. prema legendi. koji se tiče ove. akairos nezgodan. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. usiljen. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč.. malodušnost. 4.. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. akardija (grč. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. prostor predočen kao materijalni element. kardia srce) fiziol. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. calculare računati) med. pren. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. čekinja. nepriličan. velikoj školi (sveučilištu. bodljikava zdjelica. kao što su bradavice. akantha trn. akademia od osobnog imena Akademos. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. lat. akalkulija (grč. pelviš zdjelica) med. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. logia govor) nezgodan. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. po naučavanju Upanišadai etar. školski. koji se tiče akademije 4. aisthanomai osjećam) med. visoka škola za znanost ili umjetnost. akaša je ono iz čega sva bića. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč.Aka Larencija Aka Larencija (lat. bodljika. praćena hipertrofičnim promjenama na koži.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. Platonova filozofija. u nezgodan trenutak. akantha bodlja) med. a-katalektikos) poet. akarpia) neplodnost akaša <ind. akademikos) koji pripada visokoj. 3. krut. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je.) fil. a-. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. "zgrčenost. logia govor. dakle. ukočenost udova akantestezija (grč. a-. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. 2. akantha bodlja. akantha bodlja.

unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. grč. med. accelerare ubrzavati. nedostatak razumijevanja. accepta) mn. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. prilaz. accelerativus) ubrzan. v. accessus. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. ono što još prioada glavnoj stvari. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. neshvatljiv akatapoza (grč. v. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. accentus naglasak) gram. staviti. prihodi. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. med. acceptus primljen. akcent akcentuacija (fr. paciscenata. accentus) naglasiti. accessio) pristup. odobriti. a-katastatos) nepostojan. ubrzanje. isticanje u govoru nekog glasa. priključak. slog ili riječ). akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. acceptabilis) primljiv. acceptio) primanje. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. a-kaustos) nesagorljiv. accedere) pristup. prihvatljiv. jedna je promitent — ponuditelj. accessus pristupanje. ubrzavati akcelerometar (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. pristup) početnik. usvajanje. med. riječ kojom se izražava primanje mjenice. accentuation) gram. ubrzavajući akcelerirati (lat. a druga akceptant — primatelj). stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. primljena mjenica akcepta (lat. naglašavanje. prihvatiti. od dviju ugovaračkih strana. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. istaknuti (glas. akataleptos) nedokučiv. prihvatljivost akceptilacija (lat. nestalan. akcept akceptant (lat. akatharsia) nečistoća. osobito protestant akaustičan (grč. accentus naglasak. ubrzavanje akcelerativan (lat. grč. trasat akceptibilitet (lat. prihvaćanje. nečistoća krvi akatastatičan (grč.akatalepsija akatalepsija (grč. kataposis pijenje) med. a-. acceptibilitas) primljivost. koji ubrzava. nezapaljiv akceleracija (Jat. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. acceptare) primiti. pripravnik u službi ili zvanju. onaj koji prihvaća mjenicu. logia znanost) gram. neuredan. napadaj groznice akcesija (lat. med. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. približenje. acceleratio) fiz. naglasak (sloga ili riječi). accentus) gram. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. acceptatio cambii) primanje mjenice. neshvaćanje. nepojmljiv. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). nenaklonost prema čistoći. naglašavati. na probu . usvojiv akceptacija (lat. accepti latio) trg. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. accelerare) ubrzati. priznati. potres mozga akataleptičan (grč. dohoci akceptabilan (lat. akcentuacija akcentuirati (lat.

član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. opaziti. slučajne osobine neke stvari. actio. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. oporezovati akcizor (fr. acezija akianoblepsija (grč. shvatiti. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. npr. akesis) v.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. accidere dogoditi se) nebitna. izrada tablica. accidere događati se) prirez. opažati. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. posrednik. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. senzal akcionirati (lat. accidentialis) nebitan. sporedan. eng. pristankom svih. akcijski radijus zrak. accise). razumjeti. koje nisu bitne. uzgredan. akinesia) nepokretljivost. accise) odrediti prirez. ergon djelo) med. a. čuti. kad medvjed za žute kruške. dioničar. blepo vidim) med. dionica. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. acenonoet akeridi mn. porez na potrošnju akcizant (fr. accise. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). actio tužba) tužiti. acedija akefal (grč. obrazaca. osjećati. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. sporedna.akcesit akcesit (lat. aceridi akezija (grč. v. accidentalia) slučajnosti. kad se netko pravi da za nešto ne mari. djelatnost. znanost o liječenju rezanjem. druga nagrada. accidere) mn. acclamatio) burno odobravanje.. sporedan posao. lat. akedeia) v. kirurgija akizam (grč. sporedna nagrada akcesoran (lat. accidentia) ono što nije bitno. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. sporednosti akcionar (fr. kaže: "Nisu ni bile zrele. koji se tiče djelovanja. slučaj akcidentalan (lat. actio rad. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. klicanje. ake liječenje. fr. tisk. accedere pristupiti. uzetost živaca akirija (grč. akefalos bezglav) sanjar. osjetiti. accessorius) sporedan. fini. vrijednosnih papira i si. farm. porez na potrošnju akcizirati (fr. action) radnja. akcidencija (lat. potrošarinu. djelatni. naučiti akciza (fr. accipere) primiti. accise) onaj koji plaća prirez. accisa. poreznik akedija (grč. par aklamasjon (fr. izabrati . čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. trg. ukočenost jednog ili više udova. kyanos tamnoplav. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. do kojih ne može. pomoćni akcidence (lat. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije)." aklamacija (lat. accidens. ret. slučajan. optuživati akcipirati (lat. par acclamation čit. djelovanje. znanost o operacijama. actionator) tužitelj. optužiti. slučajna zarada akcident (lat. med. poduzetnost. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. actionnarie) trg. accidere. djelovanje) radni.

ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. svota koja se uzima na račun. pozdravljati klicanjem . poravnati. zagrada. glaz. Aconitum napellus) kem. podmiriti dug akompanjator (fr. prijelomno stanje u razvoju bolesti. gnosis poznavanje) med. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. šiljak) med. accompli) završen. staviti u zagrade. koji ne prelama. glaz. predujam akontirati (tal. klobučić. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". accollata. g. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. "po svršenom komadu". accommodare. a ne nadnicom. unaprijed. izravnati. prilagođavati se podneblju. . postići. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. posebni način plaćanja radnika. tisk. akme vrhunac. logia znanost) znanost o lijekovima. ugovor. upotpuniti akonfesionalan (grč. pren. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. uzimanje unaprijed. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. accordeur. zagrliti. a conto) uzimanje na račun. sloga. predujmiti akonto (tal. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. accommoder) prilagoditi. navikavanje na tuđu klimu. gotov akomplirati (fr. confessio priznanje) bez vjere. tal. metron mjera) med. accommodatio) prilagodba. kome kosa) med. akos lijek. acclim&tisare) prilagoditi se. udomaćiti akme (grč. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. accordo. fr. suglas' nost. ugađač glazbala akordeon (tal. fr. prilagođavanje. accordatore) glaz. aklestos nez«tvoren) opt. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. vršak." aklastičan (grč. kritično. lat. akoe sluh) med. urediti. bez religije. lat. slaganje. ne nadnicom akordator (fr.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. udomaćivanje aklimatizirati (lat. sprovoditi. ak'umetar akognozija (grč. pren. accomplir) zaokružiti. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. završiti. lat. a conto) v. akuo čujem. ugodno suzvučje triju ili više tonova. poravnanje. a-. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. (u vrijeme Stolipinove reakcije). akos lijek. collum vrat. naviknuti se na neku tuđu klimu. prvi put napravljena 1829. trg. accompagner) pratiti. a konto akord (tal. javila se nakon revolucije 1905. na ime zarade ili primanja. a ne. udobno smjestiti. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. accordium) glaz. fr. na ime zarade ili primanja. accord. pogodba. uzimanje predujma. izgladiti. accoler) obgrliti. akoniton jedić. uzeti (ili: uzimati) na račun. a conto). accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. nereligiozan akonitin (grč. bezvjeran. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. 1889—1966) akoazma (grč.

trpki lijekovi akriminacija (lat. uz. accriminatio) optužba. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. gornji. crescere rasti) prirast. akratopege (grč. akratos jak. bot. acer ljut) farm. dok su sve ostale stvari. a-. usuglašavati. bolestan izgled lica akozmizam (grč. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat.akordirati akordirati (fr. fagos onaj koji jede) skakavcojed. pa i sam svijet. akreditiranom. žice). accorporatio) spajanje. kosmios uredan) neurednost. optuživanje. a-. neodlučnost. kranion lubanja) fiziol. povjerenje akreditiv (lat. ovjera. accreditare) ovlastiti. dopustiti. šiljast . 43 akroovjeriti. brižljivost. u punoj snazi. metreo mjerim) točno mjerenje . akribes točan. sporazumjeti se. plaćati po svršenom poslu. pripajanje. accostare) pristati uz obalu (brod). accordoir) glaz. ljuti. bljedilo. samo modifikacije božanstva. priznati akordoar (fr. acrimonia) oštrina. accoporare) spojiti. accorder) usuglasiti. akribes točan. prinova. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. grubost. savjesnost. thermos topao. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. pisanju. med. opunomoćiti. a-. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). temeljitost akribologija (grč. cirkularni akreditiv akreditivno. odobriti. kotyledon udubljenje) mn. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. dati kredit. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. suprotno: ateizam akr (engl. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. akribeia) točnost. nekritičan akrizija (grč. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. tj. složiti. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. pridružiti akostati (tal. akreditirati se steći ime. bez istinske stvarnosti. povjerenje. ad kod. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. krateia nemoć. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. gorčina akritičan (grč. povećanje. kao jedino što doista živi. okrivljivanje akrimonija (lat. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. akridofag (grč. porast akrescenzija (lat. akrecija akribija (grč. samo Bog. a ne nadnicama. akris skakavac. a-. točnost u govoru. a-. accreditivum) punomoć. prilagoditi (glasove. nečistoća. stići brodom akotiledone (grč. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. pripojiti. združenje akorporirati (lat. med. urođena nakaznost glave. glas. neodređenost stanja bolesti akro.(grč. poravnati se. accrementum) prirast. vilica za usuglašavanje. slagati.

pleće akromonosilabe (grč. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. acer oštar. a-. akromion. sićušnost udova. monos jedini. osobito na njihovim vrhovima. anat. razjarenost akrokarpičan (grč. donje čeljusti.krajnji. bezbojnost. akromatizam akromegalija (grč. akros. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. zrak. koji nije u . chroma boja) opt. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. na snijegu) akromazija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. chroma boja. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). otpornosti. kefale glava) šiljastost glave. akrocholos jarostan. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. otklanjanje boja. a ne. opt. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. akromazija akromatopsija (grč. šiljat. potpuno sljepilo za boje. achromatos) bezbojan. akros. ruku i nogu. akromia) anat. megas velik) med. jezika. akros. akros. pelivan akrobatika (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. osobito krajnjih akrografija (grč. orao vidim) med. poništenje boja (akromatičnim prizmama. u obliku predavanja. bezbojnost. usmen. karpos plod) bot. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. akromatičnim lećama). akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. bljedoća. akros. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. opos oko) sljepilo za boje. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). grafia pisanje) tisk. akros. daltonizam akromatopsija (grč. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. čistoća boja. akro-. ops. razjaren) jarost. kolon ud) mn. nosa. teško razumljiv. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. a-. a ne. predavanje akroamatičan (grč. krajnji udovi tijela akrolein (lat. a-.akroama akroama (grč. a-. akromegalija akromion (grč. odvne bol) med. akros. akropostija akrodinija (grč. a ne. chroma boja) opt. lopatica. akroamatikos) koji je određen za slušanje. bljedilo. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. v. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. akros. v. supr. usnica. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. med. chroma boja. mikros malen) med. akrobistia) v. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. oleum ulje) kem. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč.

axine sjekira. axioo cijenim. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč.akronim svoje vrijeme. rasprava. timologija aksiom (grč. v. čin. naučavanje o vrijednostima. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. vrpca koja pada s ramena na prsa. pathos bolest) med. kaz. stožerni časnik) aksenija (grč. salo akšam (tur. acteur. akrostichos) pjesma kod koje početna. posljednjeg uzroka stvari. slika ili kip golog ljudskog tijela. pri obrezivanju se odreže. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. gornji dio. axis osovina. actor vršitelj. akros. act. axios vrijedan. istraživanje prauzroka. Oenothera biennis). težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. axis osovina. eng. u likovnoj umjetnosti: crtež. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). javni spis Akteon (grč. teorija vri- 45 akter jednosti. logia znanost) fil. osobito sudski čin. negostoprimstvo. akšam večer) sumrak. Americi i Meksiku. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. actus. traka) voj. osovina. axon os. axenia) negostoljubivost. npr. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. koji vrijedi. očita istina. mast. večernji akronim (grč. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. izvršitelj) glumac. čin. Achsel rame. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. tražim. akroterion) arhit. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. sudionik u nekom događaju . Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. akrobistija akrostih (grč. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. aksolotlo aksonometrija (grč. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). akšam-čiček (tur. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. lat. osovinski aksilarni (lat. tj. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. aksiom aksist (njem. akseničan aksijalni (lat. akros) fil. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. akros. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. pretres. Achse osovina) "osovinaš". os) osni. acte) djelo. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. Band vrpca. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. fr. farm. pr. kad su dvije količine jednake trećoj. sljemenu zgrada akrotizam (grč. nesuvremen. vrh zgrade. spoznaja koja se ne može dokazati. svaki svečani javni čin. zahtijevam. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. akro-polis) gornji grad. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat.

grafo pišem) fiz. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. grafia opis) proučavanje zraka. gram. djela. ispitivanje. radni aktive (lat. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. ne raditi po njoj ništa. svojstvo sunčanih. ultravioletne. aktis zraka. radioaktivan element. javni činovi. djela apostola. aktis zraka) kem. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. bez kostura. goveda i svinja. metron) fiz. redni broj 89. zrakast aktinoskopija (grč. aktis zraka. trg. aktis zraka. državnim ustanovama itd. ubr- . koji kemijski razgrađuje. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. znak Ac aktinije (grč. aktis zraka. atomska težina 227. u djelovanju. činovi. actum. akte strma obala) mn. tj. pojavljuje se na probavnim organima. koji radi. moruzgve. prenosiva i na ljude. aktis. aktis. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. staviti ad acta (čit. zraka) fiz. morfe oblik) bot. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. acta od agere djelovati. gramma slovo) rentgenska slika. therapeia liječenje) med. akta apostolorum (lat. aktis zraka. gram. acta publica čit.) mn.) mn.-lat. aktis. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. aktinos sunčana zraka. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. acta apostolorum čit. koji kemijski djeluje. aktinos zraka) fiz. morske životinje iz porodice koralja. mekanog tijela. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. spisi koji se tiču nečega. actinaria) zool. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. aktis zraka. rentgenogram aktinometar (grč. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. koji označava djelatnost) 1. nevidljive zrake aktiti (grč. skopeo gledam) med. uvesti u aktivnu službu. aktis zraka. okretan. za razliku od pasiva. radni. activa) trg. još u službi. nekretnine). oni koje se tiču države aktinidija (grč. od kojih vlasnik ima koristi. mn. osobito u sudu. imovina. akta publika (lat. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem.. akta) priključiti aktima. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. raditi) mn.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. activus djelatan. oni koji stanuju na obali. activa) trg. primorci aktiv (lat. activare) staviti u djelovanje. aktis gen. vrijednosni papiri. aktis zraka. vrijedan.akti akti (lat. odstraniti je. ultraljubičaste zrake. lat. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. liječenje zrakama aktinski (grč. tj. imanje (novac. živ. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). metron) fiz. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. radan. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. aktis zraka. mykes gljiva) med. activus djelatan) radan.

actor) prav. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. djelatnost. activus. fil. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. actualitas) sadašnjost. actualis) fil. domišljatost. actualis. djelovanje. aktivitet aktor (lat.aktivist zati. tužitelj. skupljač. a ne nešto supstancijalno. akuo čujem. oštrina. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. revnost. lat. actuatio) med. agere raditi. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. actualisatio) provođenje u djelo. actuel) v. accumulator skupljač. okretnost. advokat. a ne. teorija aktualiteta psih. član aktiva (v. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. istinit. ostvariti. (grč. oštroumlje. ostvarivanje aktualizam (lat. actus radnja) 1. activitas) živost. acuitas) šiljatost. 2. danost. actuarius) sudski pisar. suvremen. aktiv 2) aktivitet (lat. jednočinka. vez . njegovim stalnim nastojanjem. stvaran. nagomilavač) fiz. činjenični. activus) 1. agere djelati. praktično. 2. uređaj za skupljanje električne energije. načelo prirodne povijesti. aculeiformis) zajedljiv. raditi) fil. nagomilavanje (riječi i izraza). marljivost. radi aktivist (lat. actuel) sadašnji. dramsko djelo u jednom činu. v. osobito geologije i biologije. pronicavost akumetar (grč. koji je na dnevnom redu. današnji. nagomilavač akupiktura (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. activus) v. fr. pristaša aktivizma. torba za spise aktšlus (njem. zastupnik aktovka (lat. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. bodljikast akulturacija engl. pospješivati aktivist (lat. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. ostvarenje. bistrina shvaćanja. kinetička energija aktualitet (lat. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. dat. dan. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. ostvarivati. prije: izvozna trgovina. metron) med. pospiješiti. 2. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. accumulatio nagomilavanje) 1. ubrzavati. activus djelatan) onaj koji je djelatan. 2. izdavatelj punomoći. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. aktivnost aktivizam (lat. radinost. aktualitet aktuar (lat. aktualna energija živa sila. koji se odnosi neposredno na današnjicu. acupictura) vezenje iglom. današnjica. sadašnja važnost. ret. acumen) oštroumnost. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. stvarnost. koji djeluje. akoemetar akumulacija (lat. aktualnost aktualizacija (lat. suvremenost.

acupressura pritisak iglom) med. optuživanje akuzativ (lat. opremljena kamerama. accusativus) gram. batiskop akvafortis (lat. crkva). akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. koji prisiljava na brzo rješenje. planus ravan) šport. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. usp. akustikos. optužni.akuplirati akuplirati (fr. snažna voda. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. znak za dugouzlazni naglasak. acutus accentus) gram. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. akvalung (lat. pričuvnim kisikom i dr. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). akuo čujem. savjestan. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. točan. aqua voda. angularis kutni) geom. acutus) oštar. vezivati dva po dva. optužljiv. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. oštri akcent akutan (lat. prijek.. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). aqua) voda akvabatik (lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. accusatio) tuženje. punctura bod) med. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . način liječenja nekih bolesti. acutus oštar. spajati. acus igla. grč. aqua. accoupler) sparivati. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. accoucher) porodiljstvo. oštrokutni akuzabilan (lat. pravo isušivanja zemljišta. accusabilis) tužljiv. slušam) fiz. ac jusatcrj tužitelj. ispravan akustičan (grč. primljen od Kineza i Japanaca. marinus morski) min. optužitelj. agere voditi) prav. dvorana. reflektorima. aqua voda. spariti. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. tužiteljski. accusare optužiti. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. koja služi za promatranje živola. pravo odvođenja vode. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. spojiti akupresura (lat. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. suprotno: akuzator akva (lat. accuratus) brižljiv. aqua voda. aqua voda. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. accusatus) tuženik. aqua voda. accusatorius) prav. aqua voda. fortis jak) kem. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). optuženik. široka daska vezana za motorni čamac. napravljena od stakla pojačanog plastikom. kažnjiv akuzacija (lat. engl. uredan. pod vodom. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. kazalište.

prema dopadanju. acquisitum) nešto što je zadobiveno. lat. Kuran ala milaneze (tal. čitanka. Alkuran Al-kuran (ar. al-) arapski član. alatio..-njem.) glaz. savršeno točno. po volji. al marko (tal. ime jednog zviježđa. al senjo (tal. aquosus) pun vode. veoma tvrda vrsta gipsa. aqua voda. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. po tečaju. močvaran. arhit. ubrzanje. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. zadobivanje. al piacere al punto (tal. slatkovodne životinje akvatorij (lat. koji živi u vodi. kišovit akvozitet (lat.(ar. orao. wild-divlji) kuh. v. alkali.) trg. al pjačimento (tal. nabavljeno. alla milanese) na milanski način. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. v. astr. posebna. navlas. požurivanje . u vodi teško rastopljiv. hotel) hotel na vodi. al pjačere (tal.. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. koji ima jednaku vrijednost. stečeno akvizitor (lat.) glaz. alabastersko staklo mutno. aquaductus) vodovod. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. kanal akvila (lat. kako se hoće al piacimento čit. aqua voda. stjecanje akvizit (lat. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. nabavljanje. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. acquisitio) tečevina. alabastros. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. al-Kuran itd. zarađuje. osnovana 1965. aqua voda. iste vrijednosti ili sadržaja. osobito kod novca al piacere čit. vodovodna cijev. zarada. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. a punto al rigore di tempo (tal. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. bogat vodom.) trg. aquatilia) zool. vodene biljke akvatilije (lat. aquarius) astr. al korzo (tal. pokraj vode. poluprozirno staklo alacija (lat.) glaz. lat. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. alkohol. npr. alatus krilat) davanje krila.) glaz. aquila) zool. stečeno dobro. aquositas) bogatstvo vodom. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima.) u točku. aquaticus) podvodan. "kao divljač".akvarijus akvarijus (lat. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). vodeni. jednak. fr. El-kuran) knjiga. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal.) trg. pren. alabastrum) min. vlažan. El-kuran) v. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. strogo u taktu al segno čit.

koji uznemiruje. zabrinutost. nemir. zastrašiti alarmist (fr. airarme) voj. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. aladža raznobojan. Aladin aladža (tur. allantos kobasica) med. posrebrnjivanje kovine. alla franca) na europski način. alarme. oluja. allas. albifikacija . uputiti. supr. uzbuna. po zapadnjački (za razliku od turskog. nevrijeme. simptom. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. vika. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. alarmer) uzbuniti. glavni grad Juneau. sve što je potrebno za rad. uzbunjivati. miraz.: alaturka Alah (ar.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). oruđe alatracija (lat. galama. alla turca) na turski način. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. zapadnjačkog). pravi Bog. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. toxikon otrov) kem. riba i gmazova). mnoštvo. mećava. parada. alarmant) uznemirujući. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. nespokojstvo. rulja alakati (tur. strah alarmantan (fr. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. pozvati k oružju. 1867. lalein brbljati) med. allantos kobasica. napad. alamet) znak. po europski. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. po turski (za razliku od europskog. allatratio) lajanje na.) urnebes. kod gmazova i ptica pomaže disanje. prigoda. juriš. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr.) četa vojnika. lat. uznemiriti. zgoda. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. mnoštvo. puk. "vladar nad svima" alarm (fr. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. oblik) zool. eidos izgled. albatio) bijeljenje kovine (metala). alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. osobito ručni. pravi trenutak. poučiti albacija (lat.) "kralj sviju". alet) pribor. botulizam alantoidna tekućina zool. haljina od te tkanine alafranka (tal. predznak.: alafranka alaun (njem.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. allas. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. gomila. Alaun. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. trag. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. dati znak za uzbunu. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. orijentalnog. najava. svečanost svečana povorka. tal. supr. allatura. islamskog). od Rusije su ga kupile SAD. avvertire) obavijestiti. osobito bakra. a-ilah) Bog. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. gomila. alumen) stipsa alavertiti (tal. allas. a-. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. afferre donositi) prav. bataljun.

laat. bjelančevina albumin (lat.. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. minhenskom fotografu J. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. razglednica. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albus bijel) min. albumen) kem. albus bijel) med. albumen. nazvana po pronalazaču. albugo) med. grč. spomenar.) bijelom pisaljkom. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. albus bijel. Albertu (1825—1886) albicija (tal. sljedba se protivila Crkvi i papi). "brdska zemlja") staro. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. maraka itd.albatros albatros (engl. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. knjiga za skupljanje fotografija. albino. a oči crvenkaste Albion (kelt. albumen (lat. metron) kem. dehydrogenatus lišen vodika) kem. albatross) zool. albification) v. prepreden čovjek. bolesti bubrega i dr. alčak neotesan. crtežima i si. djeluje protiv stafilokoka. albus bijel) med. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. spomen-knjiga. obješenjak. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. nevaljalac. omjer svjetla što ga površina (npr. 1738—1822) albertotipija tisk. simpatičan lukavac.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. znak šećerne bolesti. divlji) vragolan. mangup. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. alcohol. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albumen bjelanjak) kem. bjelančevina albuminat (lat. grč. lopov. ureo mokrim) med. albumoze (lat. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. albumen) kem. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. bjeloš albinizam (lat. albacija albin (šp. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. altiora alčak (tur. albumen. albus bijel) fiziol. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. altiora) v. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. onaj koji boluje od albinizma. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. bjelančevinasta tvar. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. alkohol lišen jednog dijela vodika. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč.) antibiotik. grč. nasljedni nedostatak obojene tvari. izlučivanje bjelančevine mokraćom.

alfa alegacija (lat. u prenesenom ruhu alegorija (grč. upute alegoričan (grč. šetalište između dvaju redova drveća. alea jakta est (lat. slikovit. otuda: aleksandrijska biblioteka. pozivanje na neki zakon alegati (lat. izražavati misli u slikama. allegatum) navedeno mjesto. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. alea kocka. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. konačno sam se odlučio na neko djelo. grad je osnovao 331. bez ikakve veze sa stvarnim životom. allegoria) poet. slikovito alegorizirati (grč. kockarski poslovi. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. alexo pomažem. opasni poslovi aleatorij (lat. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. pozivanje na spis. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. allegorikos) iskazan slikom. aleksandrijski gramatičari. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. e. suha učenost radi učenosti. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. usp. pomorskog grada u Egiptu. n. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. navod. aleatorium) igračnica. sredstvo za spašavanje i pomoć. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji.. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. aleator) igrač kockom. aleksifarmacija (grč. igrač na sreču. a ne izravno aleja (fr. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . lijek protiv trovanja. navođenje činjenice. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov.) glaz. protuotrov aleksija (grč. kao npr. tj. dvanaesterac. alea kocka. st. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga.alea iacta est alea iacta est čit. izazivanje draži.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. kocka je bačena. pyr vatra) med. alexo branim) med. farmakon lijek) med. mjesta navedena iz drugih djela. a-. slikovit govor. alektryon pijetao. primamljivanje.) posl. tvrdnja alegat (lat. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. allegata) mn. štitim) kem. aleksiterij aleksiteričan (grč. allegatio) navođenje. djelo ili pisca. kockarnica aleatorika (lat. navođenje. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. protuotrovni alektacija (lat. kockar aleatorički poslovi (lat. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. usp. pr. aleatiko (tal. koji potječe iz Aleksandrije.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. u XVII. allectatio) mamljenje. alexo branim. osobito protuotrov. st. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. allegoreo drukčije izražavam. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. allee) drvored. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. legein govoriti) psih. alexo branim.

b. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. 3. thesis položaj) med. allos drugi. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alfa a. alfabetar (grč. početnik u čitanju i pisanju. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. a. alem.) "hvalite Boga". početnik u čemu (u nekom nauku.. d. u arapskom. člana Pariške komune) alenteza (grč. b.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. alopat aleopatija (grč. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. pren. zanosno veselje uopće alem (ar. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. alethes istinit. tj. popis izrađen alfabetskim redom. pathos). 1843—1935.. med. pren. ergon djelo) med. 2. allelon međusobni. početak. alin) dragi kamen. alloios drukčiji. filalet aleurant (grč. manteia) gatanje u ječmeno brašno . bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. radost. aleuron pšenično brašno) bot. uz ostala značenja. tj. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. onaj koji voli istinu. ftheiro uništavam. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. tj. v. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka.. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. alektryon pijetao. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. vještini. pathos) med. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. beta b) 1. aleuron brašno. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. niz svih slova nekog jezika. c. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. aletheia istina. pren.. uzajamni. aleuron pšenično brašno) bot. allos drugi. aleuron pšenično brašno. alopatija alergija (grč. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. beta) gram. alloios drukčiji. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. zanatu. allelofthoria) fil. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". alfi ton ječmeno brašno. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. allelon naizmjeničan. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. filos prijatelj) prijatelj istine.

resinama algoritam (ar. alga. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. vještina računanja.. legirati alijansa (fr. razmjena. znalac algebre algema (grč. bol algetičan (grč. cikloheksan) alifatski spojevi kem. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). drugim putem. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. otuđenje. lagneia obljuba) med. maurska kraljevska palača u . dakle. američki krokodil aligirati Gat. alliage) v. za mjerenje kutova allas čit. alge) bot. bel alijans (fr. bol živaca. pren. logia) bot. alijas (lat. spasmos grč) med. dodatak. drukčije alijaža (fr. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. pokretno ravnalo. fonos ubojstvo) med. dio botanike koji se bavi algama. grč. legura. boležljiv. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. algeo osjećam bol) bolan. uživanje u bolu. odstupanje od prirodnog stanja. al-hadat) teh. algos bol.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. nastao zbog boli algija (grč. belle alliance čit. alias) inače. pokušaj matematičke ili simboličke logike. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. el lagarto) zool. algos bol. kriptogamne vodene biljke. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. smjesa. rhythmos odnos) 1. lijepi ili sveti savez između Rusije. alligatio mješavina) račun smjese. savez. alijaža aligacijski račun (lat. godine alijas (lat. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. aligacija alijenacija (lat. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. drugdje. alienatio) otuđivanje.alge 54 alijenacija Granadi. inače.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. tj. "sastavljanje razdvojenih dijelova". algeo osjećam bol) med. resine. bračna veza. na drugom mjestu. algaritam algospazam (grč.) prav. Al-hamrah) (Crvena kuća). požuda za bolom. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. prodaja. 2. sredstvo. grč. alifatski alkoholi. Pruske i Austrije 1815. slitina. alge (lat.). šp. zalog. osim toga. al-jebr) mat. slivati. alligatore. med. algea bol. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. grafia) tisk. dio nonija. neuralgija algofon (grč. algema) med. udruživanje. alifatske kiseline) aligacija (lat. alliance) spajanje. alikante (šp.) drugim imenom. primjesa. alligare) sliti. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. smiješati. drukčije alibi (lat. odgovara litografiji Alhambra (ar. bescvjetnice. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova.

način kretanja. npr. v. alimenta) mn. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. trag divljači. alea torda) 2. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. duševno rastrojstvo. a-. linea red) nov redak. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. alimentatio hranjenje) prehrana. udružiti. alićnisme) med.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. fr. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. aleifo mažem. allier) vezati savezom. grč. npr. lat lympha voda) med. "hidrokrilac" aliteracija (lat. uzdržavanje. svezati brakom. aliquantum) mat. ptica sjevernih krajeva. izvanbračne djece alimentar (lat. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. npr. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. novi odlomak. uzdržavati.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. alienus tuđ. otuđivati. obično: alijirati se alikvantan (lat. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. alimentarius) prav. koji je sadržan u većem broju. alizari) kem. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. alikvotan alikvota (lat. ad. ala krilo. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. littera slovo) praviti aliteraciju. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. ludilo alijirati (fr. odjeljak koji počinje novim. alizari) bot. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. pren. slična galebu. hranarinu alimentama intoksikacija med. alienare) prav. 2. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. 3. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. korijen broća alizarin (šp. način hoda i držanja nekog čovjeka. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. sklopiti savez. a od. levantinski broć. Sirijska alka viteška igra u Sinju. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. usp. alere hraniti. alizari alka (lat. iste slogove alitura (lat. vladanje aliskaf (lat.) 1. allure) hod. supr. aliquoties) mat.. trljam) vještina masiranja. odvratiti (mušterije). trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. alliteratio) poet. ponašanje. npr. njorka. g. otuđiti. halka. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . prevladavanje jedne alkalije. poludjeti alijenist (fr. alitura) hranjenje. prehrana. 4. uvučenijim retkom aliptika (grč. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. dok je prije dobivana iz korijena broća. alienatio mentis) alijenirati (lat. alcalescentia) kem. opskrbljivati hranom alimfija (grč.

kem. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. nikotin i dr. e. rasipnik i prevrtljivac. učenik Sokratov. kasnije. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. od kore kininovca. savršeno pročišćeni prah. npr. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. otrovni i gorka okusa. metron) kem. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. alcalisatio) kem. al-kohhlu) mn. rakije i dr. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. npr. alkion Alkmena žena Amfitrionova. potpuno pročišćen špirit. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. n. eidos) kem. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. od kojih su prve tri i posljednja jambi. otac Nausikajin. hidroksidi alkalnih metala. rubidij. osobito kod Arapa. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. da bi privukao na nj još više pozornosti. al-kohhlu) kem. alcalisare) kem. kinin... nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600.) mn. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. najbolji. grč. al-kali. žesta izlučena iz vina. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. s osnovom od vune i svile. kalij. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). grč.. pijanac . alkaloidi (ar. rođak Periklov. alcatifa) orijentalni tepih. pr. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. vodika i kisika alkoholičar (ar. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. žena Keiksova.alkali alkali (ar. stih od pet stopa. kofein. n. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. željeza i dr. strihnin. poznat i kao pustolov. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. e. opojno piće alkoholat (ar..). al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. piva. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. kem. organski kemijski spojevi ugljika. Alkaios) poet. natrij. grč. litij i dr.) kem. metron) kem. od kojih su dva jedanaesterca. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. ledarica).: 2. al-kohhlu) 1. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). šp. usp. alkejska strofa strofa od četiri stiha. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat.. najvažniji: morfin. alkatifa (ar.

ales šon dagevezn (njem. osobito žestokih alkoholizirati (ar. veselo. naprijed! allons čit. vrlo veselo.) glaz. al-mađisti. oslobođenje špirita (žeste) od vode. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.alkoholizacija alkoholizacija (ar.) glaz. manje živo. na veliko Ali is well that ends well (engl. alegro kon fuoko (tal. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. v. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. živo i brzo. ne odviše brzo allemande čit. umjereno allegreto allegreto (tal. osloboditi od vode. tj.) hajdemo. al-kohhlu.) glaz. alegro kon spirito (tal.) glaz. v. alonz (fr. allegrissimo allegro furioso čit. v. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. grč. pročišćavanje alkohola. alma mater almada (ar.) glaz. alegro kon brio (tal.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). v.) glaz. ložnica ali ingrosso (tal. usporavajući. alegro kon moto (tal. Ende gut.) "hraniteljica roditelj ica". allegro con brio allegro di molto (tal. almand (fr.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit.) trg.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal.) slik. ne odviše brzo allegro maestoso čit. s dostojanstvom allegro moderato (tal. odmjereno hitro. uzburkano. allegro con spirito.) glaz. npr.) glaz. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. živo. alles gut alla prima (tal. sa žarom.) glaz. zadržavajući.) glaz. šp. v. djelo koje treba izvoditi veselo. allentando Alles schon degewesen čit. allentato allentato (tal. v.) glaz. brzo. alma mater mati koja hrani) "časna majka". najednom slikati. grč. al-kubex. hitro. allegro allegretino (tal. manje veselo.) glaz.) hajde. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . velika škola alma parens (lat.) glaz. allegro con brio allegro con moto čit. pročistiti do stupnja najveće finoće. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. idi. allegro assai. udubina u sobi s posteljom. al-kohhlu) kem. grč. kao imenica. vrlo veselo. popuštajući. alcoba) prostorija sa svodom. usp. allegro) glaz. va- 57 Almagest treno. odmah.) glaz. vrlo živo. allegrissimo allegro con brio čit.) glaz. al-kohhlu. neki prah. umjereno veselo. sveučilište. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. alegro furiozo (tal. allegramente allegro assai (tal.) glaz. allegro di molto allegro (tal.) glaz. naprijed! alma mater (lat. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. al-kohhlu) kem. brzo allegro con spirito čit. alegro maestozo (tal. što življe. ale (fr. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. v. umjereno brzo allegro non tanto (tal.

tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. allocatio) dodavanje. allos drugi. besmislica. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. logos um. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. usp. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. nerazuman. alogia) nerazumnost.almanah almanah (grč. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. allos drugi.) astr.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. nego koje je potpuno vlasništvo. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. v. trg. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. ono koje nije dobij eno. allos drugi. naslijeđeno dobro. pogrešan govor alomorfija (grč. po grofu Almavivi. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. heterodoksija alogandomelin (grč. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. koji se prelijeva alokroizam (grč. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. grafo pišem) tuđ rukopis. allos drugi. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. allos drugi. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. drukčiji. imanje alodijalan (lat. dug kono- . osobito afrička. horizontom alo. alokucija alokvirati (lat. općinska paša Almisum (lat. andros čovjek. glupost alogotrofija (grč. melos ud) zool. al-. godišnjak. laleo brbljam. alotropija aloniman (grč. dodatak. istočnjačka. alloqui) osloviti. krug na nebu paralelan s vidikom. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. allochroos) koji mijenja boje. tuđ potpis alohton (grč. almenichiaka) kalendar. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. npr. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. različit. nelogičan 58 alonž alogija (grč. aloe) bot. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. aner. Vjerojatno.(grč. oslovljavati alolalija (grč. allocutio) oslovljavanje. na nekom stolu). v. morfe oblik) kem. alogos suprotan svrsi. a-. govorim) med. kratak govor. alogen. allos drugi. zadužiti ih.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. alloquium) v. allos drugi. pravljenje pogrešaka u govoru. produžetak. trefo hranim) med. aloe) kem. alokvij alokvij (lat. nastavak (npr. tj. alotigen alodij (staronjem. al-ot) slobodno dobro. allonge) trg. besmislenost.

Alpes. bolesna želja za neobičnim jelima. ledenjake alpski (lat. sporedne (ili: tuđe) stvari. zool. allos drugi. osobina ljudi. allos drugi. nego im je potrebna organska hrana. supr. allos. planinski šport. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. nepristojnost alotriodoncija (grč. kem. grdosija aloteza (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. Alpes.) voj. allotrios tuđ. allos drugi. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. supstancije. novo srebro alpinac vrsta vjetra. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem.. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . tuđa zanimanja. allothi na drugom mjestu. njem.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. npr. nered. alopecija aloplastika (grč. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. galvanski posrebrnjena slitina. allotrios tuđ) mn. 2. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. pathos bolest) med. trofe hrana) biol. liječnik koji liječi pomoću alopatije. alpinizam alpinizam (lat. alruna. alpinus) koji pripada Alpama. osobito: penjanje na Alpe. horao gledam. svojstvo tvari. uzetim od nekoga drugog. pathos bolest) med. tropos način) kem. uobličavati) med. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. koji ima oblik Alpa. planinar alpinistika (lat. alpska rasa ljudi niskog rasta. fagein jesti) med. ćelavljenje. aleopatija alopecija (grč. Alpinac stanovnik Alpi. pogled na glečere. usp. penjač na Alpe. 3. izomerija alpaka (peru. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. alpski lovci. planinarstvo alpinum (lat. alopekia opadanje dlaka. thesis postavljanje) lingv. Alpes) v. bolest opadanja kose. allos drugi. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. allotros tuđ. vrsta peruanske lame. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. allos drugi. ćelavost. tropos način) kem. plassein uobličiti. autotrofija alotropan (grč. aplacca) 1. allos drugi. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče.) ružno velik i debeo čovjek. kose) med. kordiljerska tkanina od alpakine vune. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. allotrios tuđ. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi.) vrt zasađen alpskim biljkama. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. žive oko Alpa. kratke lubanje i smeđe boje lica. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. alomorfija. transplantacija alosija (grč. prijatelj. grč. aleopat alopatija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. alpski gorštak alpinci (tal. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. talijanske i francuske trupe. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). pristaša alopatije. od 1872. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio.

smjena. gram. log. altana) arhit. alternator) fiz. alter ego drugi ja) 1. univerzal tj. tihi rad. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. 2.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. po starom vjerovanju. uzbuđivanje. dvostruko. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. alternativus) izmjeničan alternator (lat. promjena. med. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. 1. althaea) bot. pokvariti. svađa. prijevoj (kvalitativni. smijenjenost. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. oštećenje.) Stara roba. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. kvariti. tal. altera pars drugi dio) druga strana. protivnička strana alteracija (lat. viši srednji glas. altus visok. altus visok. druge imaju tzv. iz kojega su. istomišljenik altera pars (lat. samoglasnički. bijeli sljez. pogoršati. onda. zamjenik. zatvoreni balkon. 2. lat. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. zbuniti. drugi glas. tal. još jednom toliko. postali ti patuljci-proroci. uzbuđenje. npr.: "Galilei je otkrio zakone padanja".alt monsko biće u ljudskom obliku. althaia. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. trg.) izbor između dviju mogućnosti. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. univerzalni instrument) Alte Ware. dvostruko. zastupnik. uplašiti. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". prepisivanje.) glaz. alternare) smjenjivati se. altercatio) prepirka." alternativan (lat. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. preobraćenje. 2.) mn. užasavanje. diskusija alternacija (lat. ped. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. med. gute Ware (njem. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. gnjev. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. alteratio) mijenjanje nagore. alternatio) smjenjivanje. alternativni sudovi su 1. promijeniti. dok se jednoj predaje. alto) glaz. npr. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. npr. raspravljanje. gatalica. kamate koje su se popele do visine glavnice . suglasnički) alternativa (lat. dobra roba alteja (grč. pogoršanje. alterare) mijenjati. crtanje i si. uzbuniti. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. kolebati se.) još jednom toliko. rasrditi alterkacija (lat. kvantitativni. izmijeniti nagore.. tj.) "drugo takvo". ako u jednom razredu ima više skupina. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. suprotna. čarobnica alt (lat. izmjena. lijekovi koji izazivaju promjenu. glaz.

male šupljine. trbuh. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. alumnari odgajati. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. kovina (metal). junak iz romana. grč. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. odgojiti) zavod u kojem se učenici.) duboka tišina. anat. rastezljiv i kovan. idi naviše. više stvari. lat.altesse altesse čit. element atomske težine 26. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. aluzivan alvearij (lat. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. viša znanja. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. alciora altist (tal. govorna figura u kojoj se. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. tvrđi od cinka.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. med. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. i hrane aluvij (lat. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . najgornji. posredno rugati se. ležišta za zube u čeljusti. težiti za nečim višim. bockati aluminij (lat. alveoli) 1. a mekši od bakra. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. allusio. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. osim odgajanja.) mn. stanični. svjetlost (titula) altimetar (lat. pčelinjak. mjera) visinomjer. pr. alhamijado (šp. npr. nišaniti. alluvio naplavljenje) prav.) anat. amalbilmente. umjesto prave stvari. altes (fr.) glaz. Amadis de Gaula) lit. alto) glaz. predbacivati nekome nešto.97.) visočanstvo. naplavljeno) geol. stolica. altrui drugi. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. način osjećanja. st. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). alludere smjerati) nišanjenje. alvearium) košnica. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. altum silencijum (lat.: 2. nježno. izmet aljamiado čit. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. pren. alumen stipsa) kem. ciljati na koga ili što. visost. grč. ciljanje na koga ili što. alludere) smjerati.) islandski parlament altiora (lat. aluvijskog prava aluzija (lat. redni broj 13. ljubav prema bližnjima. duboka šutnja aludirati (lat. altus visok. alteri huic ovom drugom) fil. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. 1757— 1835) Amadis (fr. nesebičnost altum silentium čit. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. ljupko. alluvium naplavina. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. tj. umiljato. amorevole. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. metron mjerilo. altus visok. više znanosti. znak Al.

' malassein omekšati) kem. . Amazon) mit. crna mrena u očima. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. sliti živu s drugim kovinama (v. sljepoća amazezis (grč. amarella. legura žive s drugim kovinama. gorka tvar amarinja (etiop. združiti. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. nagomilati. iz ljubavi. fr. slijep amauroza (grč. a ne profesionalno. znanošću. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr.) mn. amarinum) kem. amalgamacija (lat. a-. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. sljepilo. nagomilavati. gorki lijekovi. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. zavjet.. malagma olakšavajuće sredstvo. fobos) med. zamračivanje vida. hrabro su branile svoju državu.. popravak amanet (ar. amaxa kola. pun gorčine amasirati (fr. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. grč. zaljubljen. amalgam). pren. amatos pijesak. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih.amagazinirati amagazinirati (fr. budala je amanšman (lat. spoj. poboljšavati. taman) bolestan u očima. lat. vještinom itd. npr. depozit. spojiti sa živom. bakrom. emanet) zalog. srebrom i dr. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. neobrazovanost amatofobija (grč. ljubitelj amatija (grč. slitina. amazonsko odijelo amazonke (grč. pren. "one koje nemaju dojki". stapanje amalgamirati (ar. amarantos koji ne vene) bot. masaomai žvačem) med. mazos dojka. preporuka amans-amens (lat. prema priči. v. diletant. strah od vožnje amalbilmente (tal.) jezik u Etiopiji. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. umjetnošću. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. žensko odijelo za jahanje. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. s kalijem. farm. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. natrijem. manica rukav. a-mauros mračan. amateur. amalgamatio) kem. amasser) gomilati. amandine) bademov sapun amandirati (fr. Amazon) šport. amarulentus) gorak. a-. amender) poboljšati. npr. amathia) neznanje. emmanchement) slik. amarus gorak) bot. spajanje kovine sa živom. prah. amaurosis zamračenje) med. pošiljka s označenom vrijednošću. poboljšanje. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja.) koji je.) glaz. malassein omekšati) kem. bile su veoma ratoborne. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. nakupiti amater (fr. grč. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. popraviti.

sredstva za izazivanje pobačaja. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. amazon ambalaža (fr. putem podmićivanja i si. glazbe u crkvi ambra (ar. logia) dvosmislen izraz. psih. simbolizirati. znak.(lat. amblys tup. kružna putanja ambivalencija (lat. biseksualitet. ambon katedra. optjecaj. dvosmislica ambijent (lat. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. amblys. podvojenost (npr. ambiguitas) dvosmislenost. amb. dvosmislica ambilokvij (lat. ravan hod (konja) amblem (fr. ambire) tražiti službu. v. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. oboje ambicija (lat. propast 63 ambra ambitus (lat. ambire obilaziti. lat. ambo oboje. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. podanik) veleposlanstvo. abortus amblotici (grč. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. amblosko pobaciti) mn. okolina. slab. obilježje. stremljenje čemu ambiciozan (lat. pobačaj. znamenje. pren. ops. ići za čim. tj. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. slavoljubiv ambidekster (lat. boravište ambasadora ambasador (fr. oba. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. pokriven hodnik oko crkve. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . slabost osjetila dodira ambliopija (grč. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. oko) med. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. neosjetljivost. ambassadeur) veleposlanik. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. pren. slikovit amblematizirati (grč. med. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. grč. provalija. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. simbol.) jah. embleme) znak. opkoljavati) sredina. anbl (fr. slavoljublje. alegoričan. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. izlagati slikovito. ambloma pobačaj) med. licemjer ambideksteritet (lat. ambidexter) dešnjak u obje ruke. amballage) omot. sanskr. abyssos) bezdan. ambassade. ambactus sluga. emblema) prikazivati u slikama. ambo oboje. poslanik najvišeg ranga. obilježje amblematičan (grč. licemjerstvo ambigvitet (lat. ambitiosus) častoljubiv. pren.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. prikazan u slici. traženje čega. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. ambitio) častoljublje. junak-žena. junakinja. simboličan. simbol. opos vid. alegorizirati ambliafija (gr. osobito nedopuštenim načinom.) obilaženje. emblema) znakovit. pren. abortivi ambo (lat. ratoborna žena. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. afe dodirivanje) med. amblem amblem (grč.. pobacivanje. težnja za nečim. težiti za čim ambis (grč. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. anbar. ambo oba. slabovidnost ambloma (grč. ponor. s vladavinom majke i žene.

poboljšavanje. ambulantna pošta putujuća. melior bolji. dotjerivanje. ameliorer) poboljšati. poboljšavati. v. anbar. hrana višnjih bogova. amoibe promjena) zool. sanskr. nektar. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. jednostavna.) med. amencija parcijalis (lat. jelo koje daje besmrtnost. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. opaliti) mn. prolje- . skriveno ludilo amentia partialis čit. ambrosia) mit. popravljanje. pokretna ili poljska bolnica. opekline ameba (grč. grč. koji pripada bogovima. biljka. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. men mjesec) med. men mjesec. amencija senilis (lat. nestalan. jelo koje okijepljuje. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. ambulans. izostanak menstruacije. fr. amencija simpleks (lat. npr. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. a-. pren. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. rheo tečem. ambusta. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom.) med. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. amoibe promjena) koji potječe od amebe. pokretni. curim) med. staračka slaboumnost amentia simplex čit. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambulantia) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. amen) "tako neka bude". mania) med. amburere ogor-' jeti. med. usp. nego dolazi liječniku na liječenje. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. opća duševna slabost ambroid (ar. amencija okulta (lat.) med. djelomično ludilo amentia senilis čit. amentia) med. riječ kojom obično završavaju molitve. ambulans) trg. a ne. božanski. izvrsno jelo. ići) putujući. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. a-.) med. ambrosios) bogovski. ambulare hodati. naglo ludilo amentia occulta čit. ambulatoria) med.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. amenija amentes mit. a-. potajno. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. popraviti (zemljište) amen (hebr. divan ambulant (lat. završiti amencija (lat. imanja ameliorirati (lat. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. željeznička pošta ambulatorij (lat.) med. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. zemljišta. amencija aktiva (lat. ambulare hodati. men. natprirodan. ludilo amenija (grč. amenoreja amenomanija (grč. ambra mirisna smola. otuda: reći amen privesti kraju. amelioratio) poboljšanje. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool.

metabole promjena. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. koji nije podložan metamorfozi. oko. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amfibolos dvosmislen. americaniser) poameričiti. ops vid. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. amfi) prijeđi. vrsta kukuruza duguljasta zrna. napadno odobravati amerikan (fr. nejednakost. amfibios. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. planu. promjena) biol. nerazmjeran. oko) med. usp. total amerikanijada filmska. amfibije amfibije (grč. a-metron. metabole preobražaj. vodozemci amfibijski (grč. nepromjenjiv. a-. usp. zool. nepravilnost ametropija (grč. amfibrachys) poet. groplan. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. glazbena i si. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. amfibolia) dvosmislenost. usp. a-metria) neravnomjeran. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfibios. unaokolo. neznanstven. a-. dvosmislica amfibrah (grč. mrežnica oka amfibol (grč. prevrtljiv amfibioliti (grč. u složenicama: s obje strane. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. bios život) zrak.). zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. poameričavati amerikanizmi mn. na oba načina amfibija (grč. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. nerazmjer. tehničku savršenost i si. nepromjenjiv ametist (grč. preobražaj) koji se ne mijenja. logos) zool. koji je bez reda i načela ametodist (grč. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. poameričenje amerikanizirati (fr. a-metria) neravnomjernost. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). amfibios. nejednak. amfiblestroeides mrežast) anat. amfi. amfibios) vodozemski. ametobolni insekti zool. pretvaranje u Amerikance. sumnjiv) min. amen) odobravati. bez. nebijeljeno platno. dvojak. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. sa svih strana. vrsta platna amerikan grubo. amfiblestron mreža) med. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. pren.amenovati amenovati (hebr. lithos kamen) mn. okolo. americaine) otvorena kola na četiri kotača.

amfi. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. svađa. meter mati) mn. boga mora. spolno razmnožavanje. pren. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. bot. smetenjak Amfijaraj mit. besmisleno brbljanje. oxys oštar) zool. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. budući daje bio miljenik bogova. srca ni pravog mozga Amfion mit. guros krug) uzaludno trošenje riječi. amphideum) med.). pater otac) mn. tropos okret) koji se okreće na obje strane . diploos dvostruk. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. uzvišeno mjesto prema pozornici. v. žena Posejdona. amfigonija amfigonija (grč. amfi. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfi. kretik amfimetori (grč. amfi. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. vrač i kralj u Argu. amfi-theatron) polukružna pozornica. disanje) med. amfi. jedan od Argonauta. majka Tritonova amfitropičan (grč. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. proturječnost amfimacer (grč. u koju je dao potjerati konje i kola. muž Niobin. amfilogia) spor. bot. Amfitrionijad (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. sin Zeusa i Antiope. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amfiguričan amfigurist (grč. amfigeneza amfigurija (grč. otvor maternice amfidiplopija (grč. amfi-gygnomai) zool. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. genesis rađanje) zool.amficelan amficelan (grč. dug — kratak — dug (— U —). amfilogos) dvojben. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. gledatelji amfiteatralan (grč. amfi. sinovi dviju majki. velika nekoliko centimetara. amphikoilos) s obje strane udubljen. konkavan amfideum (lat. amfi. amfimakros) poet. pneuma dah. teško disanje. ops oko) med. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. amfi. zem. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. prid. guros) onaj koji govori bez veze. meignymi miješam) biol. ribolika morska životinja. metrička trosložna stopa. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. djeca dvaju očeva. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. a jedne majke amfipneuma (grč. amfi. skia sjena) mn. amfi. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. astma amfisciji (grč. karpos plod) bot. amfitomos) dvorez. zbrka riječi i pojmova. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. muž *Alkemenin. prorok. sumnjiv amfilogija (grč. amfi. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe".

sed magis amika veritas (lat. amida) kem. amida) kem. grč. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. i lužnat i kiseo. amicicije kauza (lat.) iz prijateljstva. razonoditi amnestija (grč. tj. škrobno brašno amiloza (grč. razonoda. trofe prehrana) med. amikus Plato. amnestia zaboravljanje) prav. amidže) stric amigdalitis (grč.) vokativ od riječi amicus čit. amusant) zabavan. na lijep način amicabilis compositio čit. myxa sluz) med. amylon) kem. voj. organski spoj C 6 H 10 O 5 .) drag mi je Platon. ugodan. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. prijateljski sporazum. amfoteros) kem. razdirem) biol. amylum. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč.amfora amfora (grč. v. med. amytto param. gubljenje amitotičan (grč. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. uveseljavati. štirka. amfoteros. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. amyno branim. sed magis amica veritas čit. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. dvostruko gledanje. upala krajnika amikalan (lat. amylon škrob) kem. ili njegova polivalencija.) na prijateljski način. amusette) zabavica. a-. amicus prijatelj. amytto param. dvojak. mys mišić. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. a-. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. amynteria) mn. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. razdirem) biol. igračke. koje su. ops) med. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. pomilovanje. zanimljiv. amicalis) prijateljski amiksija (grč. amikabili modo (lat. djelomičan ili potpun oprost kazne . med. nedostatak sluzi amil(um) (lat. amikabilis kompozicio (lat. mimesis oponašanje) med. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amuser) zabavljati. amicus prijatelj) prijatelju!. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amikus (lat. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. amygdale badem) med. zaštitna sredstva. a-. lat.) prav. prijateljska nagodba amice! (lat.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amikus certus in re incerta cernitur (lat. škrob. amissio) gubitak. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. diploos. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. amfoterne tvorevine geol. dakle. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. razonodan amizeta (fr. zanimati.) "prijatelj svinja". ami-košon (fr. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp.

ljubav je jača od svega amoralizam (lat. im. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. ljubav sve pobjeđuje. nakaznost amorfizam (grč. -fikacija od lat. amoreti amoroso čit. Amon. amabile amorfan (grč. aluminijeva praška i nitrotoluola. amnos janje) med. amorozo (tal. v. osobito . e. a-. amnesteo zaboraviti) pomilovati.amnestika amnestika (grč. a-morfos) bezobličnost. min. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. cornu Ammonis Amonov rog) geol. v. postupno. nast. bezobličnost. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. bog ljubavi. haima krv) med. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. posteljica. a-morfos) bezobličan. nakazan. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). salammoniacus) kem. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. st. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. facere činiti. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. bezobličan. gmazova i ptica. Amon. amortisatio) 1. vladao u Babilonu. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. nekristaliziranost. moriš običaj) fil.) posl. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. i 2. min.) mit. amor ljubav) v. amino-kiselina. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. pren. kristalan amorfija (grč. glagola facio. a-.) 1. lat. ammoniakon. dugotrajan ili stalan. amoniakon amonijak. amoriti amorevole (tal. morfe oblik) bezobličnost. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. kratkotrajan. oprostiti kaznu. zaboraviti krivnju amnezija (grč. zaljubljeni amortizacija (lat. amnos) med. ammoniakon. supr. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. -ites. nekristaliziran. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. usp. grč. pr. prikazivano je s ovnovim rogovima.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. supr. amor vincit omnija (lat. glaz. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. bogu Amonu) amoniti (hebr. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. tzv. a-.) glaz. ljubavnik. Ammon) mit. 2.) u amonijski dušik amonijak (grč. nakaznost. grč. n. mos. ljubav amor vincit omnia čit. mnesis sjećanje) med. . spoj dušika i vodika. lat. amnionova voda amnitis (grč. mokraćevina i dr. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. amabile. upala amniona amok (malaj. amoretti) mn. glavno božanstvo starih Egipćana. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. Amon Amor (lat.

3. amplectivus) koji obuhvaća. matematičaru i filozofu A. galvanometar čija kazaljka neposredno. jedinica za mjerenje jačine električne struje. za razliku od superlativa. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. proširivanje. amplificatio) proširivanje. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. emire) carstvo. amplificativus) proširivan. opširno izlagati. šteta na brodu amplasman (fr. širina) zem. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. vraćati neki dug postupno. šira obrada. (lat. ampliare povećati. prav. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. sin jednoga od satira i neke nimfe. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. i Napoleona III. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. grč. 2. povećavajući amplijacija (lat. na jednoj skali. osvojiti . amplitudo obujam. 2. razviti. ampliare proširiti) širenje. meteor. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. grč. amortizman amortizirati (lat. povećati. najveća razlika u zračnom tlaku. razgranavanje. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. gradilište) voj. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. ret. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. otimanje. koji povećava. najvišeg stupnja amplissime (lat. izložiti. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. Ampere. metron) fiz. prostranost. vinograd. razvijanje. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. amplificare) proširiti. oteti. emplacement zemljište. razgranati. razgranavati.amortizirati državnih zajmova. 3. zauzimanje. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat.. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. veleslavni. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). obuhvaćen amplificirati (lat. ampelos trs. amortisare) 1.) veleugledni. nazvana po slavnom fr. razrada. osvajanje amportirati (fr. proširenje..-grč. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. fiz. proširivati. topnički položaj amplektivan (lat. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. emporter) voj. Ampereu (1775—1836). razvijati. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. tele daleko. koji proširuje. amplificare širiti. povećavanje. zauzeti.001118 grama srebra ampermetar (fr. emporter) voj. povećavati amplifikacija (lat. otplaćivati. empirance) trg.

shvaćanje po kojem postoji samo Bog. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. bjelilo. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. njemačkom un. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. po.itd. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. pr. iscrpno. detail) potanko. en face) sprijeda. ana (grč. dijadema Anadiomena (grč. a svijet ne postoji. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. anabatična groznica med. ana-basis) penjanje. na kraju polukružnih kanala uha itd. v. do. do potan- 70 anadiploza kosti. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . anabaino uzlazim) koji se penje.) mn. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. propovijedi i spomeni. amputare odsijecati) med. lat. ponavljanje riječi. staklo električne žarulje amputacija (lat. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. otcijepiti. amusia) nenaklonost muza. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. opširno. odrezivanje ranjenih. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. pren. igra toga duha amuzičan (grč. ulje. latinskom in-. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. stalna groznica anabaza (grč. amputatio rezanje) med. podrobno. s lica. do sitnica. amuletum) hamajlija. Bog je apsolutni duh. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. amusia) koji ne uživa ljubav muza. a svijet je samo treperenje. na malo (supr. farm. uz. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. uglavnom (ispričati nešto) an.ampula ampula (lat. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. amilacea (lat. tj. kroz. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. na. ana.: an gro) an fas ili anfas (fr. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. groznica koja napada svakog dana.. trg. koji napreduje. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. odrezati. crkvi). razmrskanih. nasilno odvojiti amulet (lat. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. nepjesnički. ampulla bočica) ispupčena. oko anabaptist (grč.(grč. mundus svijet) fil. molitve. neškolovan amuzija (grč. med. obično o vratu amundizam (grč. na veliko. s kojega se čitaju Sveto pismo. npr. anabaptistički anabaptizam (grč. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. en gros) trg. koji raste. na soleji. a-. anat. duž. oči u oči. odvojiti. ret. en. trbušasta bočica za mast. pren. potpuno odvajanje. ana) prijeđi. neškolovanost amvon (grč. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). odgovara našem ne-. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. pravo u oči an gro (fr. med. teh.

uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. aer zrak. liječnički propisi. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. afe dodirivanje) med. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno.: Mila kano si nam slavna. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. anaglifi anagliptika (grč. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. an-ago) uzdizanje. polureljefni umjetnički radovi. probava anaerobi (grč. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. anahoretski anakalipterija (grč. (usp. anagraf (grč. ana-gnostes) mn. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. aer zrak. alegorično značenje. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. ana. recepti anagram (grč. med. fylaxis čuvanje. isposnik. anaerobi anafija (grč. piše obratno anagrafi (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. mila kuda si nam ravna. v. mir od Rim. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. alegorično tumačenje Biblije (usp. ana-kampto) odbojni. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. an-. izbacivanje krvi anagogija (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. zool. an-ago vodim gore) tajni smisao. bios život) mn. usamljenik. prid. astr. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. afrodisia ljubavno uživanje) med. epifora). 71 anakamptičan anagnosti (grč. mila kuda si planina. bios život) mn.anadoza anadoza (grč. iskašljavanje krvi. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. ana. ananke anaglifi (grč. anaglyfa) v. anafora) poet. an-. pustinjak. zaštićivanje) med. med. ana-grafo napišem) sprava koja. npr. an-afroditos) med. npr. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. anagliti anaglipti (grč. anafonesis) med. med. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. an-. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. ana-dosis) fiziol. rob je anagram od bor. oduševljenje. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. zool. anaglypta) mn: umj. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. koji odbija (svjetlost. slika i si. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. an-. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. mila si nam ti jedina. ana-grafo) mn. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. anagogija). zvuk) . ana-gnostes) mn. med.

ana. vremenska poremećenost. ljupko. hraniti.anakamptika anakamptika (grč. anakrisis) ispitivanje. npr. anakatartična sredstva anakatarza (grč. anaktesis) med. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. anakoluthia nedostatak veze) gram. uspostavljam) med. akust. baino idem. annale. ana-kathairo očistim) med. koji su. ozdravljenje anakufizma (grč. okrjepljenje. st. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. anaklastos prelomljen) opt. ana-klino nasloniti se) med. n. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. ajdaino potpomagati. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. kratko ponavljanje nečega. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. ana-kathairo očistim) mn. čišćenje prsiju od sluzi. nježno. analambano podižem. bijenale. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. analepsis. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. usp. motivi su mu ljubav. rekapitulacija anaklastika (grč. med. analekta) mn. plesu i društvu anakreontičari mn. ana-kampto) opt. naslanjanje leđima. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. prethodna istraga anakronizam (grč. datuma. ana-kollao nalijepiti) med. pr. jačati) med. dolazim) meteor. katoptrika. oporavak. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. anakoluthos) nepravilan. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. lako. dolje. st. prolazni užitak u ljubavi. proučavanje odbijanja svjetlosti. kata odozdo. med. an-. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. analabos) pravoslav. događaja. trijenale analekti (grč. po uzoru na Anakreonta. ono što je u suprotnosti s kronologijom. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. iskašljavanje anakefaleoza (grč. vinu. tj. anachronismos) pogreška u računanju vremena. vino. dioptrika anaklaza (grč. anakrusis) u metrici: naglašavanje. pjevali ljupke. ozdravljenje. ples i društvo.e. ana-lambano) mn. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. odabrana štiva analepsija (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. nesuvremenost. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. akuo čujem) med. ana-klasis prelamanje) opt. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana.). proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. jačanje analeptici (grč. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. anakufisma dizanje. udaranje glasom na slog anakteza (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. kratko anakriza (grč. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. skupina njemačkih pjesnika XVIII. sredstva za jačanje i okrjepljenje .

koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. tijela itd. ljetopisac. okrjepan. analogia) sličnost. tipom. analeptikos) osvježavajući. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. analystor) fiz. suglasan. rastavljati. pravilu. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. godišnjaci. ljetopisi analist (lat. podoban. beta) onaj koji ne zna abecedu. što je u skladu s razumom analogan (grč. tj. sudovima i zaključcima analiza (grč. nepismenjaković. istovrstan. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. analytike) teorija analize. annales) 1. analysis) raščlanjivanje. analgesia) med. suprotno: sintetički analitika (grč. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. sličan. razložiti. pisac godišnjaka analitičar (grč. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. uzorkom. zaključak po analogiji log. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. ocjenjivanje. alfa. koji je u skladu s nekim pravilom. npr. koji ne zna ni čitati ni pisati. odgovarajući. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. koji je nastao putem analize. polarizator analizirati (grč. sva su tijela rasprostrta. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. s njime je identično vezan. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. koji raščlanjuje. analogismos) fil. analogon rationis čit. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. slično (ili: odgovarajuće) stanje. suprotno: sinteza analizator (lat. srodan. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. neosjetljivost. annus godina) mn. ocjena. analogon racionis (lat. razlaganje cjeline na njezine dijelove. odgovarajući. ispitati.) nešto što odgovara razumu. istovrsnost. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). bezbolnost. razlaganje. prikaz. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. kvalitativna analiza kem. koji se zasniva na analizi.) pravna sličnost. stara analiza dokazivanje .analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. raščlaniti. annales. analytikos) raščlanjujući. tj. ispitivati potanko analogan (grč. kemičar i dr. ana-lyo) rastaviti. neznalica analgezija (grč. kvantitativna analiza kem. koji odgovara nekom zakonu. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. analytikos) filozof. analogon). usp. određivanje sastojaka nekog tijela. analgija anali (lat. analogos) sličan. mat. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. okrjepljujući analfabet (grč. raščlanjavati. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). Nikolova prizma). an-. suda u njegove dijelove.) analitički (grč. podoban analogija (grč.

proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru.maneozij'a (grč. bez cvijeta. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. ana-logizomai) usporediti. nakazan. fagein jesti) med. otvoren) med. npr. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. nepogrješivost anamnestičan (grč. fiz. anagke) usud. jačanje pamćenja anamneza (grč. bot. rastenje mesa anaplerotičan (grč. vidjet ćeš što će biti. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anantičan (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . sila. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. obrnut daktil. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. književnik) ananke (grč. morfe oblik) izokrenut. naopak. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. med. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anaplerosis) dopunjavanje. ana. potreba. ana-morfosis preobražaj. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. uii-andria) nemuškost. prirodni nagon. ananassa sativa) bot. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. uzimanje hrane po propisu. udes. r emuževnost. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ana-plasso preobrazim) med. nužda. med. duboko disanje. po dijeti anantapodoton (grč. sudbina. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. ana-pneo) mn.: Ne učiniš li. ana-pleroo ispunim) mn. an-amartesia) bezgrješnost. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju.analogizirati analogizirati (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. zamjenjuje anapleroza (grč. koji pripada sjećanju. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. ana. koji dopunjuje. kukavičluk . ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. pamćenju. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. vještina sjećanja i pamćenja. izopačena oblika. uspoređivati. odušak. ananke nužnost. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. anamnestična sredstva med. an-amartetos) bezgrješan. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. odmor anapnoici (grč. prešutkivanje završne rečenice. preinaka) preobražaj. anamnesis sjećanje) fil. med. anapneusis) med. plašljivost. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anamnesis sjećanje) fil. sredstva koja pomažu disanje. anamorfotičan anamorfoza (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. neizbježivost anankofagija (grč. bot. plašljiv. an-anthes) bot. kob. nepogrješiv anamartezija (grč. anapetes raširen. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. an-andros) koji je bez muškonti.

bez ikakvih obzira. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. potpun nered anarhist (grč. armonia) glaz. seismos potres) geol. osobito krvi. lica kao posljedica moždane kapi. prenošenje. arthron ud) bezudnik. uskrsnuće. an-. Bakunjin anarhoidan (grč. ana na. ozdravljanje. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. ana-stello suzbijam) mn. Proudhon. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. anarhistički anarhizam (grč. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. prijenosni. tisk. grč želuca anastaltici (grč. npr. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. koji obnavlja. usana. umnožavanje. ana-ptyo ispljujem) med. an. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. iskašljavanje.anaptiza anaptiza (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. povećana disartrija. grla. an-. anarchia) bezvlašće. penjanje sokova. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. osnivači: Stirner. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. ana. pr. disharmonija anartrija (grč.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. arthron ud) 2. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. med. arthron ud) med. an-archos bez poglavara. teško. koji suši ranu anastatičan (grč. bakroreza. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. ždrijela. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. oporavak (rekonvalescencija). anarchia bezvlašće. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. ispljuvavanje. ana-stello) koji zaustavlja krv. ana-spao) med. koji pomlađuje. nedostatak udova anartros (grč. med. stezanje želuca. ustajanje iz bolesničke postelje. anarroia) med. pren. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. ana. v. pren. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. med. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. gore.-lat. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. an-apto objesim) utučenost. 1. ana. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. visok 8075 metara. anistemi.

topografska. ana-tribo trljam. anatema esto (lat. jako povraćanje anbrasirati (fr. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. istočnjački anatom (grč. češanje kože anatripsologija (grč. sestra boga Baala anatema (grč. podrigivanje anatocizam (grč. dvostran. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. ana. pr. "drugi neki čovjek". ana-trope preokret. anathematizo) prokleti. anastrofe) ret. med. okret) ret. med. med. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. ujediniti. anastomoza (grč. preokretanje riječi. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. anathema esto čit. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. usp. rastavljati na sastavne dijelove. stoma) med. raščlanjivati. anatriptica) mn. t < . med. pren. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. do sitnica anatrepsis (grč. djevica-ratnik. premazati tamnom bojom. lihvarenje. anatresis) med.) neka je proklet! anatematizirati (grč. ana-trefo) med. ušća. stigma) opt. ana-thimiasis) isparavanje. kletva. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. sredstva za trljanje. potamniti anceps (lat. anatocistički anatolijski (grč. trepanacija anatripsis (grč. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. nesiguran. ana-temno režem. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. stoma usta) sastaviti otvore. baciti prokletstvo na koga ili što.) dvostruk. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. anatriptična sredstva anatriptika (grč.nastigmat anastigmat (grč. pren. dimljenje. ana-tribo) med. embrasser) zagrliti. liječenje trljanjem anatropa (grč. proklinjanje. odnosno biljku anatomija (grč. utrljavanjem anatriptici (lat. ana-tribo trljam) med. param) parati. voj. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. trljanje udova. poljubiti. med. umjesto "neki drugi čovjek". spojiti anastomotici (grč. ana. ana. stigma točka) opt. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. npr. obgrliti. oštrovidan. kolebljiv. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. dvosmislen. tj. zelenašim) prav. proučavati u potankosti. anatole istok) istočni. otvaranje bušenjem. mijenjanje mjesta riječima. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. ana. anathema) prokletstvo. stoma usta) mn. ana. koji daje punu oštrinu slike. embrunir) slik. zelenašenje. metr. uzimanje kamata na kamate. tokizo dajem pod kamatu. isključenje iz crkvene zajednice.

eidos lik) umjetno napravljen. aner. aner. geol. angelos vjesnik) teol. vrlina. malo laganije.) mn. šaljiva ili duhovita pričica . lithos kamen) mn.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. Andromache) mit. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč.) glaz. uškopljenik. poet. andante) glaz. fonos ubojstvo. gdje je pronađen) andamento (tal. andros) mn. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. slabić androginija (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. andro-gynos) dvospolac. mati Astijanaksova. eidos lik) sličan čovjeku. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. pokretan ljudski lik androidan (grč. andamento hod) glaz. andros čovjek. muž. andare ići. nova i kratka priča. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. aner. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. hrabrost. angelos anđeo) bot. još jednom. andro-fagos) ljudožder. andro. umjereno andarini (tal. Božji glasnik. andro-mania) čežnja za muškarcima. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. uspaljenost žena prema muškarcima. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. aner. aner. kefale glava) min. andragathia) muževnost. iz bilo kojeg razloga. gone rađanje) stvaranje čovjeka. antropofag androfob (grč. kao u hodu. endossement) trg. temno režem) anat. stanište) bot. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. 2. čestitost andrecej (grč. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. ankora (tal. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. dio fuge andante (tal. hermafrodit. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. mania) med. aner. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. nimfomanija androtomija (grč. spis koji. aner. aner. oikion kuća. anekdotos neizdan) 1. lagano. priča o kakvom zanimljivom događaju. endosser) trg. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. potpis mjenice na poleđini. aner. aner.) glaz. hermafroditizam android (grč. aner. aner. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. gyne žena) dvospolnost. logia znanost) med. prijenos mjenice andragacija (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. aner. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. više biće anegdota (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. fil. ponovno andaluzit min.

an. annectere) pripojiti. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. grafo) v. a-.(grč. annexus) zavisan. an-. haima krv. nesposoban za život anemidrija (grč. anemometrograf anemografija (grč. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. a-. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. enkefalos mozak) med. an-energeia) neradnost. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. tj. anemograf anemopatija (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. an-. lijenost.alpha privativum ne-. pripremni aneksija (lat. slabokrvnost. barys težak. tromost. liječenje zrakom. strujanja zraka. elektron jantar) fiz. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. oikumene /tj. anemos. filos prijatelj) bot. nijemost .) anelektričan (grč. anemos. • anemos. enkefalos mozak) med. haima krv) med. nastavak. ergon djelo) med. sporedan. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. haima krv) slabokrvan. nesposobnost govorenja. anemos. skopeo gledam. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. pathos bol) med. blijed. prisvojiti anekumena (grč. metron) sprava koja pokazuje. slab. npr. a-. anemos. anemos. epi na. epos riječ) med. annexio) pripojenje. dodatak. hydor voda) med. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. haima krv. pustinje. pridodan. a-. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. metria) mjerenje. an-. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. a-. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. ukrasti. a-. oplođuje) anemogaman (grč. pren. odnosno vjetra. kod kolere anemija (grč. metron. gamos brak) bot. npr. kovine) anematoza (grč. haima krv) med. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. annexus) prilog. tj. a-. vezan za. anemos. šaljivo: krasti. pridružiti. pridruženje aneksionist (lat. anemos. vjetrometar anemometrija (grč. anemos.anegertika anegertika (grč. anemos. a-. nedostatak snage anenkefal (grč. anemos. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. močvare itd. vidim) vjetrokaz. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč.

kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. ana. obvezati obećanjem. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. 1. voj. tući topovima po dužini. 2. stupanje u službu.) anđeo. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. (grč. staviti nekoga u opasnost. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. bolesti anfilada (fr.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. angaria) težak posao. erythros crven. neosjetljiv. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. kuluk. (grč. ravnodušnost.) protiv volje vlasnika za potrebe države. udijevati. erethyzo dražim) uzbuđenje. npr. neuron živac) med. od podizanja Sun- . za ratne svrhe angarirati (lat. pr. an-. uzrujanost. enfiler) udjenuti. v. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč.. npr. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. popuštanje. anaistheteo ne osjećam) mn. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. uzetost. angaria) uzeti u kuluk. anairesis) ret. obveza. an-. Ave Maria Angerona (lat.anepitimija anepitimija (grč. enfilade) dugi red. anervia) med. uplesti se u borbu. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. npr. pren. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. fil. voj.. uključen u borbu angažirati (fr. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. kulučenje angarijacija (lat. neosjetljivost prema bolu. engager) obvezan. nanizati. služba. red soba u jednom nizu. zaobilazan angarija (lat. epithymia požuda) psih. koji je bez bola. a-. pren. npr. slavili su je na dan 21.). slabljenje. engagement) obvezivanje. sukob. brodova i dr. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. fr. najmiti. med. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. neros tekuć) fiz. a-. ergon djelo) med. navesti. zauzet. an-. anesis) med. uzbuđenost. neko plaćanje itd. najam. tj. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. engager) obvezati. anfractuosus) krivudav. olakšavanje. neravan. rastresen anestezija (grč. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. npr. prosinca. bezbolan. upustiti se u nešto. skloniti koga ili što. boj angelizam (grč. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. ops oko) med. zalaganje. an-aisthesia) med. koji je uzet u službu. filum konac. nizati. anaistheteo ne osjećam) med. zauzimati se. založiti se. voj. davanje u zalog. za ples. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". obećati. pobuditi. vijugav. nemaran. započeti razgovor. obvezatnost. pogoditi. tupoglav. angažirati se zauzeti se. redovna dužnost. voj. bočna vatra anfilirati (lat.. pustiti se. tupoglavost. opiti. tromost žila. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. uzeti u službu. za ples. pogađati. nagovoriti. biser. • ^pažljiv. npr. anervičan anestetici (grč. pogodba. an-.

Anglia. grč. fobos strah. grč krvnih žila angiosperme (grč. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. upotiebljava se kao liiek .) glaz. angeion posuda. grč. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. stijesniti. brižno. angeion posuda. karpos plod) bot. uzak) med. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. angeion) med. spasmos grč) med. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. anglez (fr. angeion posuda. operacija krvnih žila angitis (grč. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. neuron živac) med. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angeion posuda. sarx meso) med.angiektazija ca. jezika itd. angeion posuda. v. grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. kulture. Anglia. angere suziti. logia znanost) fiziol. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. angeion posuda. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angoscioso angoscioso čit. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. Anglia. v. grč. grč. angeion posuda. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat.) glaz. angina) med. angitis angina (lat. Angila. angeion posuda. grlobolja. angiitis anglaise čit. angeion posuda. proširenje krvnih žila angiitis (grč. ektasis rastenje) med. angošjozo (tal. upala krvnih žila. angeion posuda) med.) med. temno režem) med. Anglia. angeion posuda. grafo pišem) fiziol. pektoralna angina angiografija (grč. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. angeion posuda) med. opis krvnih žila. angošjozamente (tal. pathos bol) med. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. angina pektoris (lat. angliciser) poengleziti. angiografija angiom (grč. angeion posuda. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. nazvana po gradu Angosturi. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. rak krvnih žila angiospazam (grč. anglofob (lat. kritosjemenjače. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. rezanje. angeion. stenos tijesan. sperma sjeme) bot.

anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. anima kandida (lat. animalia) mn. životinjska priroda animalizacija (lat. anilis) bapski anilin (ar. anilinskih boja. životinjska tijela. mlijeko. an-nil) kem. jela od mesa. živost. lat. an-. jedan registar na orguljama angustacija (lat. ljutnja. duh. Anhangsel) privjesak (na satu. anguistara. davanje duše.) fil. dobiva se od anila anilitet (lat. jaja itd. prišipetlja anhidričan (grč. na narukvici i si.) glaz. an-. zadihanost anhengsl (njem. anima mundi (lat. prirepak. biljka od koje se pravi anilin. tj. an-. hydor voda) kem. angulus ugao. angularis) uglat angulemka (fr. ži-> votna svježina. anidrija anhidrit (grč. an-nil) med. soli i oksidi anhidrid (grč. nestašica vode. trovanje anilinom anima (lat. građu. prema Angouleme.angster protiv povratnih groznica. an ne. duša svijeta. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. teško udisanje zraka. opovrgavati anil (ar. annihilatio) poništavanje. raste u Indiji anilan (lat. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. vatrenost.) bijela duša. kut angularan (lat. an-nil. hedone radost) med. dahtanje. supr. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. anhidrija anidroza (grč. animatio) oživljavanje. životinja animalan (lat. animalna hrana meso.) ono što je živo.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. ukinuti. slobodan od vode. animal životinja) umj. prirepina. poživotinjenje.: vegetabilije animalist (lat. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. hidros znoj) med. anhelatio) kratko. animalis) životinjski. anil) bot. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. Svi sveti anima candida čit.). služi za pripremanje različitih lijepih. annihilare) poništiti. anydria) v. šp. an-. pren. žestina. ali koji izložen vodi apsorbira. oživljenje. ukidanje. animarum dies (lat. opovrgnuti. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. bapsko ponašanje anilizam (ar. hydor voda) kem. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. kojem je oduzeta voda. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . animalitas) životinjstvo. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. suša. angulus) ugao. bezbojno aromatično ulje. spoj kisika s nekim elementom.) duša. npr. tzv. anilitas) bapska starost. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. anhydria) bezvodnost. bez vodika. an ne. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. opovrgavanje anihilirati (lat. angustatio sužavanje) med. animalije (lat. hydor voda) kem.

animalis) životinjska priroda. zadahnuti životom) crtač ekstremnih.animalizam tvari u tijelu. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. poživotinjavati animalkula (lat. oživljeno. živahno animozan (lat. živahno. godišnjica proslava i dr. animalisare) zool. poticatelj. vjerovanje u duhove animo (lat. potaknuti.: kation aniridija (grč. namjera. namjera nanošenja uvrede. srčano. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. neprijateljski animoznost (lat.) glaz. duša) prav. zagrijati animist (lat. animus duh. animalculum životinjica) mn. s promišljajem. s namjerom animoso čit. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. ogorčenost. animosus strastan) ozlojeđen. ohrabriti. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima.) prav. zool. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. duša) fil. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. 3.) zbog zadovoljstva. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). animare) dati dušu ili duh.) prav. razdraženost. oživiti. prirodnjaci XVII. kora zjenica) med. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. pobuditi. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. namjera nanošenja štete anion (grč. animalcula životinjice) mn. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. anniversarium) godišnjica. 1. hrabro. srdžba. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. animozo (tal. pren. poruge animus nocendi (lat. razdražen. animare oživiti. mržnja. u probavnim organima. oduševiti. st.) prav. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. animosus) strastvenost. . anima duša) fil.) jednodušno. anisum) bot. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. usp. tj. anima duh. anisos nejednak. fazer animi causa čit. oduševljeno animator (lat. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. supr. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). ljutina. mikroskopske životinjice. poživotinjiti. žestina. ogorčen. i XVIII. 2. složno animus injurandi (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat.) glaz. radi duševne naslade animirati (lat. zool. anima kauza (lat. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. pimpinella anisum) bot. u tvari živog tijela. uno animo (lat. srdit. an-iris šarenica) med. animalculum) zool. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. pristaša animizma animizam (lat.

starter anlevaža (fr. glossa jezik) med. sljedeće godine anni praecedentis čit. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. anno currente anni futuri (lat. pokretač. ani kurentis (lat. ani preteriti (lat.) tekuća godina.) crkvena godina. a-.) obična. put naviše) fiz. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. anus kurens (lat. tjeskobe.) godine prije Krista. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. pustiti u rad. kore zjenica) med. liker od anisa anizokorija (grč. zamršen. bolesnih osjećaja itd. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. veoma čvrst i otporan boksač. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. isos jednak. ankon lakat) mn. fr. ops vid) med. ankylos kriv. ennoblir) dati plemstvo. put kojim električna struja na- . ankora brod. ani praecedentis anno (lat. prosinca anno (lat.) građanska godina. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. ani prezentis (lat. siječnja do 31. anxius tjeskoban. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. isos. ankylos iskrivljen. ankiloblefaron (grč. annus civlis (lat.anizeta anizeta (fr. grč. npr. povesti sudsku istragu.) ove godine anni praeteriti čit. annus comrnunis čit. tj. an-odos uzlaz.) v. u godini anno ante Christum čit. anoblir. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. annus ecclesiasticus čit. ablativ od annus) godina. kotva ankeser (fr. dugog i sretnog života anni currentis čit. chroma boja) med. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. inqusita. isos. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. metron. predlaganje kazne anlaser (njem. annus curens čit. a-.) godine. ani precedentis (lat. isos. encaisseur) šport. an-. sidro. anisette) rakija začinjena anisom. islandski kristal) anizurija (grč. annus solaris (lat. odluka i si. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat.) prijestupna godina.) prošle godine anni praesentis čit. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. anus eklezijastikus (lat. od 1. a-. ankylos zakrivljen.) starorimska božica nove godine. obična julijanska godina. anquisitio) prav. nejednakost zjenica anizokromija (grč. a-. uron mokraća) med. Anlasser) teh. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. annus intercalaris čit. uređaj za pokretanje nekog stroja.) sunčana. anus komunis (lat. ano ante Hristum (lat. oplemeniti anoda (grč. isos. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. ove godine. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. neprijestupna godina.) tekuće. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. anat. ankvirirati (lat. an-. tj. anlassen puštati u rad. anquirere) prav. anus interkalaris (lat. plemićku titulu. ankylos zakrivljen) med. isos jednak.) iduće.

ano gore. supr. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. neobičnost. annonce) oglas. lat. anomalos nepravilan. suprotan pravilu anomalologija (grč.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. an ne. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. an-. npr. odnosno. neobuzdanost anominacija (lat. a-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. bez potpisa. sljepilo anogen (grč. gignomai postati) prid. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. anomalia) nepravilnost. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. antinomizam anonaran (lat. anonimus (lat. nezakonitost. an ne. zool. anomia) bezakonje. omos sličan. an-. nedostatak očiju. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. nepoznat anonimno društvo trg. hipoksija anomalan (grč. koji odstupa od pravila. škodljiv) med. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč.: katoda. odstupanje od pravila ili zakona. paronomazija anomizam (grč. anodia) nevezan. žitni. an-. nepotpisan. osobito minerala anoksija (grč. an-. ofthalmos oko) med. anomos) nezakonit. ano naviše. anonymus) nepoznati. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. elektroda anodija (grč. odyne bol) med. an-. astr. odus) mn. objaviti. tj. suprotno: katogen anogranologija (grč. neobičan anomalija (grč. suprotan pravilu. anodinum) med. mrtve prirode. namjerno izjednačavanje riječi.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). neuredan. an-. anomalon) gram. annominatio) ret. neredovitost. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. nepravilni glagol anomeomerija (grč. usp. sisavci bez zuba anofeles (grč. annoncer. pozitivni pol. organon. an-. bezbolnost. anomalos) neredovit. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . nepotpisani. izuzetnost. an-. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. a imaju različito značenje.: Tišina je postala još tiša. nepoznatost. nepravilan. oglašavati. objavljivati anopsija (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. usp. organon. npr. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. anonarni zakoni anoniman (grč. tj. nomos zakon) v. an-. istovrstan. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. ops oko) sljepoća. zločinački anomija (grč. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. logia) gram. anofeles nekoristan. eruptivne stijene. objava anonsirti (fr. usp. anonymos) bezimen. lat. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. geol. annuntiare) oglasiti. organon. anonymos) bezimenost. odyne bol. anomalos) nepravilan. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. koji se razlikuje od pravila.

podizanje cijene. koji je bez života. djelovanje u suprotnom smislu. ansamblpartije glaz. anti antablman (fr. anstrengen) naprezati se. anti. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. annotatio) napomena. ensamble) cjelina. grafia) poznavanje kamenja. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. algos bol) koji ublažuje. koji odstupa od pravila. Anreisser) obilježač. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). lat. anti. poskupljivanje. neprijateljstvo. norma pravilo) nepravilan. anti protiv. nasip. lat. med. sloga. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. an-ago vodim protiv) ret. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. uminjuje bol antanagoga (grč. an-. raditi suprotno. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. engl. testis) nedostatak sjemenika. Afrodite). suparništvo. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč.anorganografij a anorganografij a (grč. ponavljanje iste riječi u dru- . Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. obrub na vrhu stupa. annotare) v. anti.. anosmia) med. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. mrtav. slaganje. anti. ant-agonizomai boriti se protiv. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. enchere) trg. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. antagonizam). poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. sklad. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. običaja anostoza (grč. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. primjedba. nastao bez djelovanja životnih sila. an bez. skup. enceinte) voj. bedem. antagonismos opreka) oprečnost. anti. zajednica. organon. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. suviše se mučiti ant. opkoljavanje divljači. vanjski dijelovi neke tvrđave. pripajanje. sredstva protiv kiseline. anti. a-. silo. organon) neživ. ograđeno zemljište ansilaža (fr.(grč. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. anaklasis uzgon) ret. Anschlusz) priključenje. bolja ponuda na javnoj prodaji. popis zaplijenjenih stvari. antagonistes) protivnik. empatement) slik. koji nema organa za disanje. opisivanje kamenja anorganski (grč. testisa anormalan (grč. suprotnost. entablement) arhit. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. objašnjenje. opšivnica pod krovom antabus (grč. acidum kiselina) mn. bilješka. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. kem. an-. zakona. an-. suparnik antagonizam (grč. borba antagonizirati (grč. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč.(npr. pojas nekog utvrđenja. suprotna težnja. algos bol) mn. usp. enceindre. adnotacija anotirati (lat. adnotirati anozmija (grč. primanje hrane itd. med. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. pristojan anštrajher (njem. anstandig) uljuđen. lov. orchis sjemenik. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem.

prerano. neke riječi. antecedentia) ono što prethodi. sloga. ant-. Francuske i Engleske koji je 1914. savijenost naprijed. anti. arthron zglob) mn. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. prijašnji život antecedens (lat. preteći.: postdiluvijski antefiks (lat. prije suđenog dana ante festum (lat. anti. iznijeti. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. ante Hristum natum (lat. ant-. antarkein biti komu premac) grčki partizan. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. nadmašiti. asthma) med. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . apo. diluvium potop) mn. arktos sjever. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. prijašnji događaj.) prije vremena. usp. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. antidatirati antediluvijci (lat. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. anatant kordijal (fr. ante.antanta gom ili suprotnom značenju. Cehoslovačke i Rumunjske. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. diluvium potop) pretpotopni. npr. npr. ante Christum natum čit. učitelj. anti. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. med. prethodnost. antecedere) prethoditi. antecedentia) mn. tj. nadmašivati antecesor (lat. anteflexio) med. itd. svoje majke (Geja = božica zemlje).. ispred. post festum anteakt (lat. ići naprijed.. značaj. sporazum. ugovor o prijateljstvu. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. anti. apo-didomi predati. npr. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. prijašnji čin antecedencija (lat. Velika Antanta savez Rusije.) prije godine. pretjecati. anti. anti. osobito u politici antapodoza (grč. anti. apo. anteactum) prijašnje djelo. ante. koji leži nasuprot Sjevernom polu. tj. prije. značenje. zem. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. naprijed 86 Antej ante anno. oikos kuća) mn. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. antarktikos južni) zem. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. med. prijašnji događaji ili odnosi.) prije svečanosti. dodavanje pouke priči. antecedencije (lat. Mala Antanta savez između Jugoslavije. entente) smisao. fil. ante. antecedens) prethodnik. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. pred. izložiti) poet.. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč.) prijeđi. entente cordiale čit. (lat. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. borac u EAM-u antartritici (grč. med. prethodni slog antecedirati (lat.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. supr. antarktikos) zem.) srdačan sporazum. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. plesso udaram) mn. prijašnje činjenice. atrofos neuhranjen) med. ante-cessor) prethodnik. gram. entendre. putovođa. južni. subjekt— predikat. sin Posejdona i Geje. preteča..

prednost u vremenu. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. helminthos glista) mn. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. antestari. sredstva protiv glista. preci. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). pretpostavljati. prošlost anteriores (lat. antheros) mn. cvjetanje. hypo-fero snositi) ret. hyper nad. antestatio) prav. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. prethođenje. predbračni anteokupacija (lat. ant-erotikos) mn. anthe cvijet) bot. prethodnici. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. ante. antenniformis) u obliku ticala. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana.. antepositio) stavljanje ispred. Leneje antestirati (lat. ante-testari) prav. pradjed anteniforman (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. prašnici.) mn. ante pred. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak).) mn. prioritet anterotici (grč. predak. anti.) gram. anterioritas) prethodnost. helikos zavinut) vijuga. ant. st. ante. anti. prijašnji život. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. ispred. ante-ponere) staviti ispred. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. med. anti.) mn. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. helix. pr. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. predoltarnik antepenultima (lat. antenagium) prav. natus rođen) prvorođeni. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. antenuptialis) predsvadbeni. anterotici antestacija (lat. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. anteoccupatio) ret. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. doba cvjetanja anthelik (grč. naziv za Hrvatsku. prijašnji događaji. v. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. helmins. pretpostavljanje antera (grč. anti. iznad. pretpostaviti. antemurale kristijanitatis (lat. arhit. bot. grč. ante. anthemion) cvijet. epileptikos) med. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. suprotno: posteriores anterioritet (lat. hidros znoj) med. anthera) bot. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. zool. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. davanje prednosti. navođenje i nabrajanje pri- . preko. prašnica antere (grč. logos govor) predgovor antelokvij (lat. loquor govorim) predgovor. antheros) bot. med.) "predziđe kršćanstva". antena (lat.

anti. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. u antibiotike spadaju. anti. fil. ret. anti protu. koji povećeva životnu snagu. lat. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. usp. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. streptomicin. koji služi protiv slabosti antibaby čit. filaggo čuvam. ana. kružno kretanje) meteor. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. suprotno: apeks antianeksionist (grč. antiborejski (grč. kyklos krug. trezvenjak antianafilaksija (grč. starinski. sredinom 6. tzv. branim) med. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. potučeni od Avara anti. područje visokog atmosferskog tlaka. aristokratikos) protivnik plemstva. prostitucije itd. kloromicetin i dr. anti. antiquus) stari. umjesto antiabolicionist (grč. barbaros negrčki. antibeibi (engl. iza. anti. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. ar. po starinskom ukusu.. prije vremena anticipirati (lat. anti.(grč. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. palimbakhej antibarbarus (grč. upala krajnika antialkoholičar (grč. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. st. penicilin.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. anti. arthron zglob) med. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. koji uništava život. anti. antiadijaforist (grč. st. osobito: aureomicin. starovremeni. lat. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. drevni. a-. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. snaga) med. circum naokolo. antias krajnik) med. u 6. čistunac . u obliku predujma. anticus. anti. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. grč. mjesto. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. anti. bios život) koji je protiv života. predujam na robu.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. starog kova. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. barbarizme. prema. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. apex) astr. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. unaprijed primiti (ili: primati). a-. adijaforist antiaditis (grč. točka na nebu od koje se vrši kretanje. predujmljivati. anti. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. anti. koji ubija antibiotik (grč. predujmiti. anti. Bakhios) poet. anti.) unaprijed. lat. koji potječe iz starog vijeka. sthenos jačina. anti. pored ostalih. osobito ropstva. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). v.

pren. lat. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. diexeimi prikazati. anti. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. kem. temno režem) med. anti. fone glas) logička proturječnost. anti. diegeza antidijabetik (grč. sredstva protiv nesvjestice. med. također: otpjev antifraza (grč. datum) v. flox plamen) 2. antidinična sredstva antidizenterici (grč. anti. okretanje) mn. anti. epilepsia) mn. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. febris groznica) med. koji ublažava upalu ili groznicu. lat. protuotrov. antedatirati antidemokratski (grč. anti. iznijeti) ret. dynastes vladar. v. protugroznični antifebrilije (grč. med. sredstva protiv padavice. med. febris groznica) farm. anti. besmislica. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. anapest antidatirati (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. lat. mn. griža) mn. pr. lijek protiv čega. eu dobro. sredstva protiv povraćanja. fone) otpjev. diabetes šećerna bolest. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. flox) mn. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. anti protu. anti. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. dyne vrtlog. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . flogos plamen) 1. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anti. pren. farmakopeja antidramatski (grč. teorija fr. v. diabaino prolazim) med. pristaše antiflogistike. anti. v. anti. fermentum) med. anti. emeo povraćam) mn. anti. med.. sredstvo. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. protusredstvo antidotarij (grč. antiflogistici 1. anti. med. antidoton) med. fleps žila. anti. anti. aisthanomai osjećam. antemetici antiemetičan (grč. lat. antipirin antifermenti (grč. anti. lat. protiv demokracije antidetonator (grč. rijedak antidaktil (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. epilepsije. dysenterikos proljev. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. med. anti. daktylos prst) metr. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. usp. flox. anti. anti. kem. usp. flogiston antifon (grč. med. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. anti. anti. sredstvo protiv groznice. febris groznica) med.-lat. anti.

umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. anti protu. tuberkuloze. pren. antihelmitici antihemoragičan (grč. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. kakos loš. elektroda u rentgenskom uređaju. zem. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. hemeroida antihipnotici (grč.: "Ako smo veliki. anti-katerogeo) prav. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. lat. truo) med. lat. haima krv. pr. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. anti. antihektičan antihelmitici (grč. tlo) mn. u kolibi" antiklinala (grč. antiftizičan antigal (grč. anti. kći kralja Edipa i Jokaste. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. med. kathodos put naniže) fiz. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. tuberkuloze. anti. lat. npr. sredstva protiv sušice. pr. veliki smo svuda.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. anti. v. antistin) antihreza (grč. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. hektikos sušičav) mn. anti. pr. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. anti. politike itd. Grka i Rimljana. med. chthon zemlja. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. hypnos san) mn. anti.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. cancer rak) mn. sredstva protiv sušice. predmet stare umjetnosti. na prijestolju. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. klino naginjem se. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. u palači. položaj slojeva . haima. Gallus) protivnik. helminthos glista) mn. anti. regnymi probijam) med. stanje) med. med. anti. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. katarroos ) mn. spuštam se) geol. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. helmins. antihipnotičan antihistaminici mn. npr. lat. anti. freeze zamrzavati) teh. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti. lat. anti. exis svojstvo. protutužba antikatoda (grč. fthisis sušica) mn.) Antigona (grč. anti. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. anti. rheo curim) med. cariosus pokvaren. kulture. chresis uporaba) prav. anti. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. med. anti. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. engl. postupnost u izrazu) ret. med.) Odisejeva majka. med. anti. anti. klimax stube. neprijatelj Francuza (jezika.

služi za liječenje embolije. starinski (usp. sinklinala antikoagulans (grč. raditi prema antičkim uzorima. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. loimos kuga) med. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. latinica. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. obrana antikronizam (grč. anti. med. anti protu. anti. antiquitas) starina. antilego suprotstavljam se. lethargia bolest spavanja) med. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. anti. lat. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. lat. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. supr. lat. protukužni antiletargičan (grč. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. anti. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. napad itd. antiqua) staro pismo. pren. anti. polovan. antiquare) zastarjeti. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. sredstva. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. cholas utroba) mn. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. starinski. med.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. med. anti. anti. contagiosus zarazan) mn. anti. poznavatelj starina i starih spomenika. starinar. teol. antiquarius) stari. tromboze i dr. zakon antikvitet (lat. npr. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. umjesto interesa na dug. krino sudim) koji odgovara na kritiku. bezbožan čovjek. proglasiti za zastarjelo. koji služi protiv kuge. lat. odbaciti. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. kolike trbuhobolja) mn. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. tisk. supr. anti. anti. anti. sotona antikritičan (grč. stari svijet. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. anti protu. slobodoumlju. upotrebljavan antikvarijat (lat. antiquus) ugledati se na stare. anti. anti. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. a padaju u suprotnim smjerovim. lat. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. stare. med. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. stari vijek. anti. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. kresis miješanje) prav. anti. anti.. vrag. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antički) antilegomena (grč. antikvizirati (lat. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. kupac i prodavač starina. lat. protukritika. sredstva protiv kolere antikolici (grč. lat. lat. antiquus) stari. convulsivus grčevit) med. homologumena antilemičan (grč. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. oponašati ukus starih. odgovor na napade. krino sudim) odgovor na kritiku. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. slobodnjačkim načelima . corrodere glodati. uspravna latinična slova. opovrgavam) mn. antikolerici (grč.

a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč.: "Jedemo da živimo. anti. nationalis) nenarodni. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. med. suprotan moralu antimoralizam (grč. teol. anti. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. npr. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). anti. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. metalepsis zamjenjivanje. antimetabola antimetateza (grč. element. mos. anti. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. npr. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. v. anti. metaloid srebrnobijele boje. npr. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. meros dio) ret. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). znak Sb (stibium). anti. anti. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. npr. anti. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. moriš običaj) fil. nomos zakon) 1. antilogia) proturječnost. protunarodni antinarkotici (grč. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. antholops) zool. fil. anti. ali u suprotnom smislu. anti. narke ukočenost. 2. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. med. ali drugim redom. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. lat. antimonium) kem. melancholikos) koji razbija tugu. razmjena) ret. živi u toplijim krajevima u stadima. anti. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). atomska težina 121. fr. redni broj 51. pobijanje. onoma ime) zamjenjivanje imena. ukočenje) mn. lyssa pseće bjesnilo) med. a ne živimo da jedemo". s logikom antilogija (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. anti. tj.76. uporaba osobnog imena umjesto vrste. proturječnost. prigovor. antilogikos) nedosljedan. "Jedi da bi živio. lat. lat. načelno nepriz- . nefros bubreg) mn. militarisme) suprotnost militarizmu.antilisa antilisa (grč. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. protuslovan. antimetalepsija antimetalepsija (grč. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. anti. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor.

lat. parasitos nametnik) mn. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. antipirin (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. parallelos) koji nije paralelan. patriotes) neprijatelj domovine. para-lyo) mn. antipus) sasvim suprotan. shvaćanje da razum. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. anti. spolna ljubav antiplenisti (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. fr. anti. parallelos. anti. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. pr. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. anti. anti. lat. tj. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. antipirin i dr. anti. anti. npr. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. anti. pneumon pluća) med. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anti. rebro) mn. koji suzbija groznicu. nedomoljub antiperistaza (grč. lat. lat. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. ratio razum) fil. pleuron bok. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. antirepublikanski antireumatičan (grč. rheuma) med. sredstvo protiv groznice. anti. anti. med. antiprotasis protuprijedlog) ret. oprečan. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. zem. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. plenus pun) fil. lat. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . replika antiparalelan (grč. neugodan. anti. usporedan antiparalelogram (grč. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. anti. pyr vatra) med. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. med. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. sredstva protiv upale plućne opne. psyche duša) fil. stanovnici na istom podnevniku. odnosno ljudsko mišljenje. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. anti.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. nesimpatičan antipatija (grč. skia sjena) mn. anti. nemio. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. med. anti. anti protu. ljudi sa suprotnim sjenama. pyr vatra) med. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. pyr vatra) mn. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). aspirin. protivnik. anti. antipleuritičan antipneumoničan (grč. gramma) geom. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. pr. suparnik. zem.

spiritus duh) fil. lat. npr. anti. proturječna. teza. anti. sys. prijepis. med. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. anti. protivnik ujedinjenja. anti. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. anti. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. sepsis trulež) med. logia. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. sredstva koja ublažavaju grčeve. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. usp. političkom i duhovnom životu. anti.: "Ide ludo. antisemitski. scabies šuga) mn. typos) otisak.. anti. grčevit) mn. 2. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. spasmos) mn. sepsis trulež) kem. bez izrazite dramske radnje. suprotno) 1. anti. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. anti. med. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. 3. thyreos štit. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. suprotnost dvaju karaktera. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. dviju težnji i si. protužidovski pokret antisepsa (grč. anti. thermos topao) mn. pr.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. lat. anti. skepsis dvojba) fil. lijek koji sadrži sekret štitnjače. S. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. ili kontrarna. sinteza antitip (grč. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. zajednice 4 . antispazmodici antispazmodici (grč. toxikon) med. predstavnici E. anti. socialis društven) suprotan društvenom poretku. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. septikos) med. antithesis suprotnost. mn. lat. med. anti. filos) mn. Beckett antitermici (grč. antiseptici antisifilitici (grč. antispastici antispektrologija (grč. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. progovara mudro". Ionesco. lat. med. antitipski antitireoidin (grč. med. antispastos) metr. eidos izgled) farm. anti protu. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. = materijalizam antistrateg (grč. spastikos koji vuče. ret. v. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. anti. 4. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. lat. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. tj. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. antithetikos) suprotan. suprotna). anti. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva.

anthrax ugljen. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. prostor između dvaju stupova. pren. crni prišt. med. antotipoliti antologija (grč. npr. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. koralji antracit (grč. itd. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. cvjetno žutilo. složeni ugljični vodik. udaljenost između stupova. nastavak -ites) min. anti. geol. osobito lirskih pjesama. anti. anthrax ugljen. orgazam antos (grč. anthos. zyme kiselo tijesto. anthrax ugljen) kem. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. geol. laž—istina. sredstvo koje sprječava vrenje. kvasac) kem. anthos cvijet. med. dobar— loš. zbirka najljepšega antonimi (grč. anthrax ugljen. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. dobiva se iz smole kamenog ugljena. anthrax ugljen) med. toile. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anti. tegoba.. onyma ime) lingv. npr. kotlina. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. spolna ljubav) mn. osobito na licu antotipoliti (grč. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. npr. cvjetnjak. anti. antiseptik antoalaža (fr. usp. kyaneos zagasitoplav) kem. med. nevolja antrkolon (fr. antonomasia drugi naziv) ret. cvjetno plavetnilo. ofthalmos oko) mn. antoliti antozoe (grč. vrtača antonomazija (grč. antonimi antonoar (fr. razmak. entonnoir) lijevak. entrecolonne) arhit. zbirka odabranih. anti. živo biće) mn. anthologia) branje cvijeća. v. metron) kem. antrecen (grč. lithos kamen) min. homonimi antonimija (grč. typos otisak. veneričnih bolesti antizimotik (gr. med. C 14 H 10 . Venus božica ljubavi. geol. bedrenica. onyma ime) mn. usp. anti. ljeto—zima. riječi suprotne po značenju. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. sredstva protiv spolnih. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. anthos cvijet. usp. u sobi). v. algos bol) mn. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. lithos kamen) mn. najstariji fosilni ugljen. lingv. anthos. paronimi. osip. usp. entonner. antrpilastir . anthos. govorni ukras. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. anthos) cvijet. med. antrakolit antrakoza (grč. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. anthos. anthrax ugljen. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. zoon životinja. bjesnilo . odus zub. lithos kamen) mn. xanthos žut) kem. nered (npr. tvrd—mek i dr. lat. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. sredstva protiv navale krvi. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. lithos kamen) min. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. zool. sinonimi.antivenerea antivenerea (grč. krasta. cvat.

fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. anthropos čovjek. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. lat. anthropos. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. psihološkog. anthropos. glyfo dubem. nataliteta. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. rađanje) biol. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos. antropocentrizam (grč. bios život. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. anthropofagia) ljudožderstvo. mortaliteta itd. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos) fil. očovječavanje. papiga antropognost (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. fiziološkog. fyteia sađenje. povijest čovječanstva antropoidan (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. anthropos. kulturna. anthropos. koji se tiče ljudi. utjecaja okoline. ljudožder. latreia služba) obožavanje čovjeka. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos čovjek. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropos. anthropos. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. podvrste su: povijesna. anthropos. kanibal antropofagija (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. prometna. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč.(grč. eidos oblik) čovjekolik. urezujem u kamen. zemaljski antropizam (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. npr. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. .antropareskij a antropareskija (grč. anthropos. anthropos. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. privredna. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. rađanje čovjeka. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropinos) čovječji.

anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. morfe oblik) fil. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . metron) mjerenje ljudskog tijela. da misli. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. anthropos. anthropos. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. sociološkog. ponašanje životinja itd. osjeća i radi kao čovjek. počovječavati. anthropos. rezanje ljud- filozofskog. anthropos. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. anthropopatheia) fil. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. biološki život. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. seciranje. fizičke pojave. anthropos čovjek. logismos) fil. antropopatija antropopeja (grč. fiziologije. obožavanje čovjeka. anthropos. soma tijelo. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. anthropos. slabostima i dr. tj.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. fiziognomika antroposomatologija (grč. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. fiziologije. tj. anthropos. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. nomos zakon) fil. proučavanje odnosa između čovječjih udova. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. anthropos. 2. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. Bog. anthropos. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. tj. Theos Bog) obogočovječenje. vrlinama. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. povijesnog. morfe. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos. stajališta antropologija (grč. metoda mjerenja čovjeka. želja. arheološkog i dr. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. tome rezanje) med. anthropos. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. sociologije. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. s ljudskim osobinama. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. antroponomija (grč. anthropos. povijesti. psihologije. v. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. anthropopatheia) fil. tj. težnji i ideala. 1. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč.

čmar. uračunavati. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". opovrgavanje. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. natraške. annuus godišnji) godišnja otplata duga.) kraljevski prsten pečatnjak. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. Novog Zelanda i SAD.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. annuitas. anulus piskatorijus (lat. annulus) prsten. enveloppe) omotnica. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. uništavati. annualis) godišnji. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. godišnjak. a-oristos neograničen. an-. pribrojavati. SEATO anžanbman (fr. Petar u ribarskom čamcu. opkoračenje. anulus magikus (lat. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". počinje s dijuvijalnim razdobljem. annumeratio) pribrajanje. zoon životinja) geol. inversus) naličje. anulus palacii (lat. a lanver (fr. lat.) aorist (grč. uračunavanje anumerirati (lat.) med. envers. koji se događa svake godine. opovrgnuti. poništavanje. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. žabe anurija (grč. annunciatio) nagovještavanje. annulus piscatorius čit. ura rep) zool. ovarium jajnik) med. anthropos. annullatio) poništenje. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. opovrgnuće. a traje još i sad. ubrajati anuncijacija (lat. Blagovijest anuri (grč. annuarium) ljetopis. anthropos. neodređen) gram. prošlo svršeno vrijeme .) zool. mat. uništiti. annulus palatii čit. rujna 1951. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. an bez. na naličje anzihtskarta (njem. annumerare) pribrojiti. lat.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. ukinuće. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. proglasiti nevažećim anulus (lat. u San Franciscu između Australije.) naopako. v. kroz čmar anvarija (grč. polukas anualni (lat. an-. duša sudbini koju sama stvara. ukidati. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. kalendar anuitet (lat. objavljivanje.) čarobni prsten. završetak debelog crijeva. tj. ukinuti. poništavati. godišnja renta anulacija (lat. i 15. sofia mudrost) fil. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. "prosvijetljenje" i "posvećenje". antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. Pacifički pakt. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. annulus magicus čit. koji traje godinu dana anuarij (lat. per anum (lat. bezrepci. godišnji prihod. a Venvers čit. godišnji dohodak. enjambement) poet. ribarski prsten anumeracija (lat. uron mokraća) med. st. annullare) poništiti. opovrgavati.

chroma boja) opt. veoma raširen. preslikač . osiguran prihod apanažirati (fr. a. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. aparthajd (engl. stan s više odjela apaš (fr. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. posredan dokaz. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. vjerojatnost. npr. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. apatetikos lažljiv) lažljiv. zamršen. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. kinematografa. zločinac. jedinstven) poseban. lopov. apage) odlazi. apache) velegradski razbojnik. sva oruđa. razmak. stroj. tisk. zaključak apatičan (grč. utrnulost osjećaja.) otac apa (rum. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. apparens) vidljiv. opovrgavanje apantropija (grč. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. nemaran. 3. ono što izbija iz nečega (kao plin). aorte) med. očit.) aparencija (lat. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). pretakati (vino). tj. sapa. ravnodušnost. odvraćanje. apantesis) odgovor. biju vat i apcigbild (njem. sprava i si. neobičan. odbijati (npr. godišnji prihod. prividnost. kazališta i dr. zadah. abzihen) 1. posredan dokaz. trg. apatao zavodim) min. veličina i si. pren. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. ap-ago odvesti. osme miris) bezmirisan apa (mad. smrad apage! (grč. 2. izgled. dah. braće). idi! apagoga (grč. prividan (npr. apatheia) neosjetljivost. odijeljenošt. sive. apo. aorte) anat. odvratnost među ljudima. odjel.) zasebnost. neke radionice. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. žila kucavica aortitis (grč. otakati. surovost. cijeli pribor. dražestan apartheid čit. nesvakidašnji. očevidan. mlitavost pokreta apatit (grč. jasan. otići. vapa) para. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. abziehen svući. apagoge) log. utrnulih osjećaja apatija (grč. pun draži. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). isparivanje. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. zapleten. antropofobija aparat (lat. aparatura (lat. povraćati. apatao. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. glavna srčana žila. apperentia) privid. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. upala aorte aozmičan (grč. pomoćna sredstva i dr. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. vanjština. lažan. lat. lat. appartement) stan.aorta aorta (grč. ravnodušan. apanage. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. soba. naprava. zaziranje (ili: strah) od ljudi. oruđe) sprava. apparatus sprema. nemarnost. očigledan. oduzimati. apathes) neosjetljiv.) apartan (fr. apagogičan dokaz indirektan. od plaće na ime otplate duga). kalcijev fosfat s fluorom. apart poseban. vidan. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. 4. odvojenost.

rod. neupućenost u ono što je lijepo. čovjek. priziv višem sudu. Apelles post tabulam (lat. neodgojen. jasno shvaćanje . apedeutizam apehema (grč. apaideusia) nenaobraženost. tj. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. usp. višim sudovima. appendix) med. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). paideutikos odgojni) nenaobražen. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. uložiti (ili: ulagati) priziv. crvuljak apepsija (grč. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. appellativus) gram. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. koji označava zajedničko ime. pepsis probava) med. anat. zapažanje. neznanje poradi slabog školovanja. gram. pozivati se na nešto. i traži njihovu pomoć apelat (lat. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. otisak. paideo odgajam) v. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. appendix) dodatak. nakon nižih. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. npr. nazivanje. appellatus) prav. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). vrstu apelirati (lat. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. usp. arex vrh. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat.: drvo. nedostatak ukusa. zajedničko ime.apcug apcug (njem. pozivanje. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. aperantologia) pretjerana brbljavost. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. ret. shvaćanje. voj. ap-echema) odjek. prav. zbor. početak. prilog knjizi ili djelu. riječ koja označava rod ili vrstu. izdužen produžetak s površine nekog organa. znači otprilike: dolje!. znak.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. životinja apelativan (lat. žalba višoj vlasti. astr. apeiros neograničen. a-. pozivanje na viši sud. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. beskrajan) fil. nomen appellativum) gram. apeiros neiskusan. pozivanje. suprotno: antiapeks. birstnapcug apedeutičan (grč. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). bujica praznih riječi apercepcija (lat. suprotno djelovanje pada. snimak. apedeuzija apedeuzija (grč. nulla dies sine linea. a. dopuna. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). neprobavljivost. geom. ad-perceptio) fil. slaba probava apeptičan (grč. med. appellans) prav. neškolovan apedeutizam (grč. appel) poziv. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. doziv. appellare) moliti koga za pomoć. vrh stošca. appellare. a-.

koji nema koštice apiretičan (grč. aperitivan aperiodičan (grč. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. apicis vrh. odnosno mišljenja. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. aperijencije aperijentan (lat. apex. apurement) trg. pyr vatra) med. t. rt) koji se tiče vrha. aperijentan aperkat (engl. lat. upper gornji. žudnja za nečim apetitivan (lat. aplanir) poravnati. požuda. sredstvo za čišćenje. v. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. arex. rupa. sumnja aplanat (grč. gen. bez latica apetencija (lat. apis pčela. pyr) med. a-. a. odnosno mišljenja. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. apereins) koji potiče volju za jelom.. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. žudnja. npr. aperientia) mn. dovesti u red. uvidjeti. appetitus) prohtjev za jelom. mn. kao složena leća. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. slobodan od njihanja. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. zapažati. planao) opt. pyr vatra) 1. ovjeravanje. s bijelom pjegom na čelu. med. aperitivus) v. sklonost. nezapaljiv. bez groznice apiričan (grč. apex. požudan. na dijafragmi za prolaz jednjaka.) anat. a-. simbol zemljoradnje apistija (grč. provjeravanje računa apis (lat. opt. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. zagladiti . gen. apistia) nevjerovanje. a-. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. težnja. sveti bik. oni činovi zapažanja. jasno shvatiti. stanje bez groznice. zaključak. ad-percipere = zapaziti. prohtjev. osjećaj gladi. appetitivus) željan. a-pyros. cut udarac) šport. pyren koštica) bot. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. bez visoke temperture. nagon. težnja za čim apeticija (lat. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. naklonost apetit (lat. otvor. apis pčela. volja za jelom. siguran od vatre apirija (grč. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. appetentia) čežnja. crn. apeiria) neiskustvo apirman (fr. bez (sferne) aberacije. želja. aperijens aperijens (lat. linkejoskop aplanatičan (grč. spoznaje i tumači apercipirati (lat. a-. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. appetitio) težnja za čim. aperire otvoriti) med. otkloniti smetnje.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. pčela Apis mit. npr. a-. n) apikultura (lat. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. periodos) fiz. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. apices juriš) mn. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. konstruiran 1866. bez lišća.) zool. vršni. rta. rtni. a-petalos) bot. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. otvor.

problematičan modalitet apodoza (grč. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. asertoran. hrabrost apneja (grč. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). gram. prikladan. aplikativan aplikacija (lat. priljepljivanje. applicare) namjestiti. plaćati. povjerenje u vlastite snage. primjenjivanje. dokazivanje. aplikabilan aplikatorika (lat. brižljivo izučavati. pus noga) med. appointer) odrediti plaću. rađanje bez nogu. unijeti. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. uobličenje) anat. kandidat aplikata (lat. osobito inozemna^ mjenica. primjena. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. lijek. beznožan apodemialgija (grč. opet. uporaba vanjskih sredstava. osobito na završetku zgloba cjevastih . raz-. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. brinuti se. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. pus. beznožni vodozemci. podos noga) mn. ali tako da ne izgleda da se to želi. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč.) težina. a-. dati. apodeixis) prikazivanje. za razliku od prvog dijela (protaze). applicatio) način izvođenja. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. neminovan. svaka. nedostatak nogu od samog rođenja. beznožnost apodiksis (grč. apofysis izraslina. zavoj. odrediti ročište. bezuvjetan. apofasis) davanje savjeta. applicativus) v. drugi. npr. apodeiktikos) koji dokazuje. završnica apoen (fr. apodemia boravak u tuđini. sud koji izražava logičku nužnost. zool. primijeniti. poravnati se u nečemu. smjelost. metnuti. plasis oblikovanje. applicabilis) primjenjiv. važnost.(grč. appoint) bank. pneo dahćem) med. pljeskati u znak odobravanja. prišiti.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". npr. natrag apodan (grč. applicatura) glaz. primiti nešto s bučnim odobravanjem. a-. stavljanje. a. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. izlaganje. ukras na haljinu. pohvala aplazija (grč. med. tapšanje. usp. npr. a-. nedisanje. živo odobravati aplauz (lat. oblog: marljivost aplikant (lat. npr. neoboriv. prilijepiti. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. mat. a-. pus noga) koji nema nogu. poricanje. drskost. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. mladica. koji se može lako namjestiti. posljednji dio složene rečenice. staviti. nepobitan. sitan novac za izravnavanje računa. applicans) v.aplaudirati aplaudirati (lat. beznošci apodija (grč. samouvjerenost. glasno odobravanje. uspravno držanje. pljesak. apodiktičan sud log. popis imetka. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. apunto apoentirati (fr. osobit razlog za neki hrabri postupak. log. inventar apofiza (grč. obraćati veliku pozornost na nešto. probni govor. samopouzdanje. izdanak) med. apodosis) ret. applaudere) tapšati. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. koštana izraslina. ucrtati aplikabilan (lat. utiskivanje. prionuti na neki posao. okomitost. pren. upotrijebiti.

vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. tajanstven. duhovit. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). kad se još smatralo da je Zemlja središte. apo-karpos plod) bot. ozdravljenje. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. suprotno: perigej. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. sentenciozan apogamija (grč. kratak. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. misao. apo. Jovis) astr. mračan. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. med. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). epifiza). Apokalypsis) 1. apofize mn. 2. posljednja knjiga Novog zavjeta. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. a ne Sunce (usp. koja se pripisuje apostolu Ivanu. geol. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. fil. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. gameo ženim se) zool. a misaon. apo-gaion) astr. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. sentencija apoftegmatičan (grč. kod žabnjaka) apokartereza (grč. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. razmaka apojovij (lat. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. apojovium. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. min. povratak u isti prividni položaj. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. kapnos dim) med.. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. s kosti spojena koštanom masom (usp. apo-grafo) prijepis. apo. apokatharsis čišćenje) med. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. apoche udaljenost. sufumigacija apokarpija (grč. Jov. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. glad i smrt apokaliptičari (grč. potpun prestanak neke bolesti. vraćanje zdravlja.od Jupiter gen. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. apo od. grč. afelij). to jest Otkrivenju (13. stoici. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje.apoftegma kostiju. poslovica. Otkrivenje.18). apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi.1-8): kuga. istraživači Otkrivenja. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. tj. zagonetan. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. rat. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. astr. apofthegma) kratka i duhovita izreka. metria) mjerenje udaljenosti. pitagorejci) . religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč.

glazbeni apomiksija (grč. apolitho skameniti) geol. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. držati obrambeni govor Apolon (grč. chroma boja) opt. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč. skraćivati apokrifan (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. poezije. apo. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apo-krinomai obavijestim. izdvajam) 1. apo-krino izlučujem) med. kanonske apokritičan (grč. poremećaj. sprječavam) med. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. harmoničan. apologeomai) braniti. rješenje apokriza (grč. apokrino izlučujem. apolambano zadržavam. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. bog sunca. izostanak) neke organske funkcije. Apollon) mit. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. npr. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. od IV. odvajanje Apolo v. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. skladan. disanja. nepravi. st. sparivanje) zool. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. koji izlučuje. rječitosti itd. odluka. razmnožavanja bez . apologia) obrana. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. govora. prekid (ili: smetnja. apo-lysis odvajanje) med. koje nisu prave. apokope odrezivanje) gram. sumnjiv. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. v.apoklazma apoklazma (grč. titula biskupskog. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. apo-krypto skrivam) mn. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apolis. otkrivene. branitelj. apolonikon (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). usporedba u priči. lijep. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. lažan. skratiti. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. znanost o tome kako treba braniti vjeru. tj. u Engleskoj apolonion (grč. apo-krypto skrivam) nesiguran. spis ili govor apologetika (grč. apo-klao slomim) med. npr. obranjena točka apologet (grč. umjetnički. apologema) obrana. podmetnut. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. NASA apolog (grč. apolepsis zadržavanje. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. odgovor. prijelom kosti apokopa (grč. Apollon) glazbeni instrument. sličan orguljama. poučna pričica. Apollon) glaz. napravljen 1828. apologos priča) poet. glazbe. okamenjivanje. Apolon. odgovorim) 2. prestanak. zauzimati se za. med. apologeomai branim) teol. sin Zeusa i Latone. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. liječništva. osobito kršćanski nauk apologija (grč. mixis miješanje.

aporema. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. aporeo u zabuni sam) sumnja. apostateo otpadam) otpasti. težak zadatak. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. stvari zabranjene za izvoz. logička teškoća. težak za razumijevanje. a-poreutos neprohodan. aponia) bezbolnost. gnojenje. apo. sklon moždanoj kapi. apportare. aporia) zbunjenost. apostematio) med. srca ili mozga). bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. aporeo biti u dvojbi. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. apopsycho izdahnem) izdisanje. apoplesso udarcem oduzmem) med. a-poreutos) zabranjen. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. duboka nesvjestica. apo. donositi. koji se gnoji. prešutkivanje. a posteriori) fil. apport prinos. apoplesso udarcem oduzmem) med. sličan moždanoj kapi. otpadništvo. živac) anat. odmetanje. imanje doneseno u brak aporema (grč. osobito kršćanske apostazija (grč. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. zavisan od iskustva. apo-siopesis zanijemljenje) ret. odmetnuti se. poput navlake. usp. lat. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. spokojstvo apopleksija (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. aporizma aporematičan (grč. stvoren na osnovi iskustva. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apostates. bespomoćnost. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. skupine mišića i cijele udove. apostematosus) koji ima oblik čira. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. obamrlost apor (fr. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. odreći se vjere. snošljivo stanje. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. apoplexia) med. fr. načela apostemacija (lat. apo-stema čir. apostata) otpadnik. a posteriori . neuron žila. apostasia) odvajanje. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. "vještina" raspravljanja o problemima. ispuštanje duše. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. aporeo) v. "Ja ću tebi !" apostat (grč. kolebati se. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. nejasan aporeta (grč. prinositi. aporema aport! (fr. nejasnoća: logična teškoća. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. ali ne u gotovom novcu. zagnojavanje apostematozan (grč.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. prav. med. prekidanje govora npr. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. ulog) trg. lat. neprolazan) mn. aporos neprohodan) fil. teškoća. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. zatajivanje misli. mišiće. zdravlje. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. aporetikos) onaj koji sumnja. gnojan aposterioran (lat. nedopušten aporetičar (grč. apporte) daj ovamo. aporeo u zabuni sam) zagonetan. apporter) donijeti.

otklanjanje) ret. apothesis odvajanje. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. putnička apoteka apotekar (grč. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. apostolska stolica (lat. ukidanje. glaz. ukoriti. kućna. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. sačuvati) ljekarna. potpuno izliječenje. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. okrenuti) gram. skloniti. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. apostrofe odvraćanje. gubljenje glasa apotoma (grč. apotithemi ostaviti na stranu. ukinem) lingv. propovjednik kršćanstva. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. apotheke. pren. skinem. apo. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. pren. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. koji odgovara naučavanju apostola. Theos Bog) uzdizati do božanstva. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. veličati apoterapija (gr. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apo. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. papinski. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. kutija u kojoj se drže lijekovi. ili nekoj stvari. oštrijim tonom. 1. grdnja apostrofirati (grč. kem. trgovina lijekovima. onaj koji širi neko naučavanje. apostrofos) gram. obožavanje. apostolos) koji potječe od apostola. tj. apotithemi odvojim. osloviti nekoga življim. apostolos poslan) poslanik. 4. Kristov učenik. skidanje. ideje i si. veličanje apoteozirati (grč. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. thanatos smrt) potpun prestanak života. papinska vlast apostolicitet (lat. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apo.apostil apostil (lat. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. dodatak nekom pismu ili povelji. ukor. grditi apotanazija (grč. preporuka priložena uz pismo ili molbu. nesumnjiva smrt apoteka (grč. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. Djela apostolska. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apo-strefo odvratiti. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. bot. naučavanja. zvanje propovjednika vjere. 2. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. obožavati. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. pren. apostolicitas) teol. apostolsko dostojanstvo. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. therapeia) med. apostolat (lat. npr. apotemno odsijecam) mat. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju.

apre supe (fr. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. apre tura (fr. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. predudar. da se tiska knjiga. kao imenica.) glaz. vrijednosti nečemu. večernje sijelo. apođato (tal. prav. pro- 107 aprobacija cjena. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. apelacio inadmissibilis (lat. pohvala. nepromišljen priziv appoggiando čit.) glaz. dati im glatkoću.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. strasno.) prav. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. sjajnost). dopuštenje. hapšenje. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću.) glaz. strahovanje. apre nu 1' deliž (fr. pristanak. apprecari. poimanje sadržaja neke predodžbe. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. apprehensio) fil. djevojčica Antonija. propušten. ocjena. apponere priložiti. predodžba. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. zatim. apodando (tal. appositivum) gram. apprecatio) preklinjanje. tj. pojam. naknadno dodana pridjevska oznaka. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. zatvor.) prav. glaz. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. nošeno. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. apođatura (tal. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. neosnovan priziv. usrdna molba apres nous le deluge čit. sliveno appoggiaura čit. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. tj. vezano.apozicija apozicija (lat. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. moj apre aprecijacija (lat.) nakon nas potop. zabrinutost aprekacija (lat. odobrenje. vezivanje. uzimanje u posjed. apelacio adminisibilis (lat. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut.) prav. appositivus) gram.) "poslije večere". bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. procjenjivanje. nakon naše smrti može doći što hoće. npr. koža. strah. npr. ocjenjivanje aprehenzija (lat. apelacio temerarija (lat. apraxia besposlenost) psih. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. a priori apriorizam (lat. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. papir. appoggiato appoggiato čit. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. apelacio dezerta (lat. v. tj.) glaz. apelacio frivola (lat. npr. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. dopustiv i prihvatljiv priziv. npr. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . nas se to ne tiče. razumijevanje. sjajnost itd. appretiatio) određivanje cijene. nedopustiv priziv.) prav. approbatio) odobravanje. apres) poslije. vučeno (u sviranju). a priori) fil. suzdržano. grad Split apozitiv (lat. povoljan sud o nečemu. appositio) gram.

gnojna upala tkiva. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. 2. approximativus) približan aproksimirati (lat. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. mliječnih prerađevina i dr. apscisa (lat. apsis. prilagođavanje. prisvojenje. abscessus) odlazak. tvornicama itd. gnojni čir. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. mat. povoljno ocijeniti. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat.aprobativan aprobativan (lat. odvojiti. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. zagnojavati se apsces (lat. otkidanje. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. prekidanje apsentan (lat. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. udaljen apsenteri (engl. approbativus) odobravan. med. približna ocjena. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. prelaziti u gnoj. ret. približno pronalaženje korijena. udaljavati se. appropriatio) prisvajanje. odsjeći) geom. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. appropriare) prisvojiti. dopustiti. pohvaliti. približavati aproprijacija (lat. gonoreje. v. abs-cedere) odlaziti. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. absenters) mn. koji izražava odobravanje. approbatorius) v. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. engl. astr. prisvajati. prilagoditi prema čemu. absens. brašna. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. uskladiti aprovizacija (lat. abscissio) odsijecanje. udaljiti se.) aprobatoran (lat. progresivne paralize itd. pod apsentizam apsentizam (lat. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. odvajanje. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. appropinquatio) približavanje. aprobatoran aprobator (lat. npr. odvajanje. apsidos svod) 1. aprobativan aprobirati (lat. abscissa. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. otići. approximare približavati se) približiti. približno izračunavanje. approximatio) približnost. a mazga je ispod njega pobjegla). med. tj. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. približavati aproksimitet (lat. poljoprivrednim dobrima. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. linea. (žita. approximativa) točka zbližavanja. dodirna točka aproksimativan (lat. vina. appropinquare) približiti. absens) odsutan. abscindere otrgnuti. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. u srednjovjekovnoj crkve- .

vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. neograničenost. stvar po sebi. oslobođenje. neuvjetan. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. 2. grč. apsolutni alkohol kem. broj. razumijevati. potrošiti. apsolutni broj. diplomskog ispita. savršen. vrijednost bez obzira na znak + ili —. prvi. usp. apopsihija apsint (grč. neprisebnost. čisti alkohol. absolutum) 1. apsolutno 1. za vrijeme sekunda. absolvere završiti. za masu gram. savršeno. usisavati. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. absolvere) neograničenost. tj. pril.lucija (lat. apsis) arhit. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. čist. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. Bog. apsinthion) med. supr. neuvjetovanost. fil. oslobođenje. razrješno pismo. velika os eliptične putanje. apsyhia) nesvjestica. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. suprotno: relativno apsolutnost (lat. apsolutna vrijednost mat. v.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. fil. relativ apsolutizam (lat. otpusni apsolutorij (lat. savršenost. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. za vinograd i si. fiz. ab-solvere odriješiti) razriješiti. materijalistički: tvar). absolutorius) koji oslobađa. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. pomilovanje apsolut v. osnovni uzrok svim pojavama. jednostavno. bez obzira na njegov obujam. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. upijati. fiz. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. relativitet apsolutoran (lat. neprisustnost duha. apsidiola. apsinthion) bot. im. osloboditi od (grijeha ili krivnje). progutati. absorbentia) mn. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. potpun. rakija od pelina. neograničen. gram i sekundu. bezuvjetan. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. polukružni dijelovi crkava. nego samo za jednu. kem. suprotno. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. obuzimati. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. samovlašće. absolutorium) razrješenje. učiniti nešto apsolutnim. absolvere razriješiti) gram. trošiti. indikativ. u filozofiji religije: apsolutno biće. neograničeno. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. razrješni. agr. npr. neuvjetovano. bezuvjetno. ograničenja) nezavisan. mala zborna kapela. absolutum) činiti. npr. samovolja. ovladati. uvjeta. duh. gorka rakija apsintizam (grč. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . ab-sorbere) usisati.. školu apsorbencije (lat. završiti.: relativnost. obuzeti. koji razrješava. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. absolutus) bezuvjetnost. razrješnica aps6lvent (lat. upiti. apsolutan (lat. uvlačiti u se.

dubok. primanje u sebe (supr. zamišljen. nepriličan. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. slučajno ili nebitno. mudrovanje. neosvrtanje apstrakt (lat. koji služi za ispiranje. ad absurdum čit. pren. koji čisti (ranu) apstinencija (lat.apsorpcija uzeti poslom nekoga. absorptio) fiz.) u općem. čist čin mišljenja. abstractivum) kem. absorptio. čista misao. živjeti trezveno apstrahirati (lat. čist. besmislenost. apstraktan broj mat. rastresen.) dovesti do besmisla . težak za razumijevanje. odvajanje. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. smiješan. neimenovani broj. metron) fiz. odvajati u mislima. abstinere) suzdržavati se od alkohola.) apsorpciometar (lat. čista misao. abstinens) pristaša apstinencije. mesa. čist pojam. samo u mislima. sudare cijediti) prokuhana tekućina. čin kojim se u želucu završava probava. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. absurditas) logička nemogućnost. trezven apstinirati (lat. usisan apstencija (lat. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. mislena imenica. ispiranje. sredstva za vanjsko čišćenje. uvarak apsumpcija (lat. v. abstractum pro concreto čit. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. rastresenost. apstraktna. grč. upijanje. in abstracto čit. abstentio uzdržavanje) prav. abstractum) log. apstraktum pro konkreto (lat. teorijski. spolne ljubavi. nerazumljivost. apsterzivan apstergirati (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. mislima i si. zamišljenost. duhanu. spolnim odnošajima. gram.: konkretan). stvarati misaone predodžbe. taman. besmislica. opće. usisavanje. abstersio) med. negledanje. trezvenjak apstinentan (lat. ab od. abstergere brisati) prati. dubokouman. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. duhana. teško razumljiv. fiziol. besmislen. abstractio) log. mislen. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. nejasan. udubljenost u misli. in apstrakto (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. abstergens) med. abstractus) log. viši. ono što je u mislima. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. posebno. pranje. ad apsurdum (lat. pojmovno odvojeno. suzdržavanje od alkoholnih pića. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. abstergentia) mn. med. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. absurdus) logički nemoguć. ne obazirati se na to. ispirati. zamršen apsud (lat. mesu. emisija). potpuna zauzetost (poslom. zatvoren. čistiti (ranu) apsterzija (lat. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). mesa. abstersivus) med. duhana. abstrusus) skriven. istrošenost. abs-trahere) odvojiti. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. nepodoban. spolnih odnošaja itd. izmučenost apsurd (lat. nerazumljiv. stvaranje pojmova. misaoni. okaniti se toga apstrakcija (lat. suzdržanost. apstinent (lat. glupost apsurdan (lat. absumptio) trošenje.

ugledati se na Arape. arachne. eidos oblik) mn. daktylos prst) med. arapske književnosti i umjetnosti. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. geol. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. osobito vješta tkalja iz Lidije. amfiteatar. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. kamenje s otiscima morskih zvijezda. lat. pohaban. pokvaren. arachne) med. 1700. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit.apsurdnost apsurdnost (lat. arahnitis arahnoida (grč. začiniti. arachne) med. lithos kamen) geol. ruševan. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. rabatan arabeska (tal. osobitost i poznavanje arapskog jezika. javna i privatna kupališta i dr. a-pteros beskrilan) zool. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. izraz kojim se označuje npr.bez noge. paucima slične životinje. otrovna tekućina koju je navodno oko god. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. arahniti arahnolog (grč. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. 2. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. apus. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. bubama i dr. aranea pauk. arachne pauk) mn. upala paučinaste moždane opne.) tofanska voda. ar (lat. akva Bineli (lat. upropašten. v. ukras u arapskom stilu. arahnoditis arahnoditis (grč. akva destilata (lat. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. upotrebljavati u govoru arapske riječi. akva tofana (tal. bezbojan ili žućkast mineral. npr. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . govoriti arapski. arachne pauk. Akvinikum (lat. absurdum nemoguće) v. abstreiben otjerati) kuh. arabicitas) bit. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. dotrajao. u umjetnosti arabotedesko (tal. apsurd apšmalcati (njem. npr.) oltar. usp. pauci arahnoliti (grč.) kem. otrcan. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal.) aptrajbati (njem. arabinoza vrsta šećera. eidos oblik) zool. arachne. arachne. abschmalzen) zamastiti. zool. zapržiti apterologija (grč. karbonat vapna. fantastične linije u slikarstvu. harabi) trošan. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja.) farm. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. appunto) trg. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. žrtvenik arabatan (tur. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. vrijedne iskopine. slik.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. arahnoliti arahnitis (grč. arabesco) 1. arapske književnosti i dr. arachne pauk. sklon propasti. v.

otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. Arba (lat. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. izabrani sudac arbitraža (fr. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. arahiologija aranžer (fr. arrangemen ^ uređitnje. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. neutemeljen.) mn. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. samovoljan. prirediti. vrsta jake rakije od riže. složiti. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. despot. nagoditi se s vjerovnicima. izravnati. oporavljam se) veseliti se. znanost o paucima. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. logia) zool. naslađivati se arak (ar. priređivati. spremiti. n. uživati gledajući nešto. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat.) rad na njivi. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. grč. Dienst služba) "radna služba". arbiter) izabrani sudac. samovoljna procjena arbitralan (lat. obrada. presuda izabranog suda. e. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. arbitrage. najutjecajnija. srediti. mode i dr. aralvk) dogradnja uz kuću. orkestracija aratura (lat. prisutni svjedok. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. aranea. grč.arahnologija arahnologija (grč. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. suđenje izabranim sudom. aranea pauk. spada u skupinu semitskih jezika. v. razdaljina. raspored. logia) zool. radovati se. grafo pišem. ukusa. do 650. sređivati. arrangeur) obrađivač. arachne. male. rješavanje me- . napraviti sporazum aranžman (rr. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. međuprostor. raizo odmaram se. uređivati. preradba. sudac u nekom sporu. e. rok. promatrač.) vrsta vinove loze. trg. približan arbitrator (lat. arcus luk) 1. razmak. glaz. spora- 112 arbitraža zum.) 2. bureau ured) ured za posredovanje rada. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. Arracacia xanthorhiza) bot. r^d. mali hodnik. izmirenje.. pr. priređivač aranžirati (fr. vremenski razmak. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. uređenje. lat. jedinica za mjeru papira arakača (lat. neograničeni gospodar. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. fr. pol. poravnanje. Arbeit rad. glavna. n.) arbitracija (lat. arranger) urediti. svojevoljan. Arbeit rad.

žarki. nasad raznovrsnog bilja.) glaz. trkalište u cirkusu. vatren. "životno drvo".) površina. shvaćanje. gumno areal (lat. smjelo. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. odrvenjavati arboretum (lat. botanički vrt arboriforman (lat. žustar. trg. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arenacija (lat. pren. srčano arduitet (lat. arbor drvo. vreli. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. arbitrium) presuda. tegoba. vojsci. arbitrari) bank. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. arbitrari) procjenjivati.) slobodna volja. kao drvo arborikultura (lat. žestoko. arrenda) zakup zemljišta. ardassine) trg. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. suditi. tj. zažaren. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. usp. arenatio) med. mišljenje. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. usijan. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. pješčana kupelj arenant (lat. revan ardit (tal. samovolja. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. arduus strm) strmost. hrvač arenda (lat. u tal. pooštrena zapovijed ardasa (fr. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat.) anat. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat.) prav. osim predstavnika zavađenih strana. arena) borac u areni.) glaz. velika teškoća. plah. rada i si. ardito) voj. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat.) borilište posuto pijeskom. obiteljsko stablo. volja. arbor vite (lat. carskog dvora u starom Rimu. presuđivati kao izabrani sudac. slobodan izbor. arkcijus jus (lat. ocjena. arkcijus mandatum (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. pren. bliže (ili: preče) pravo. arborescere) pretvarati se u drvo. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. arhijatar arctior citatio čit. ardens) gorući. ardasse) trg. arkato (tal. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. polje borbe. biljni otisak 113 arendar arborni (lat.) nadliječnik svetog. muka area (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. odrvenjenje arborescirati (lat.) rodoslovno stablo. arboriformis) koji je u obliku drveta. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala).) prav. pravo prednosti arctius mandatum čit. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. arkcior citacio (lat.) prav. poprište. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. sud izabranog suca. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. arbor genealogika (lat. gradilište. silan.

argyrion srebro) med.arendator arendator (lat. pren. metria) fiz. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. pakvon. eidos oblik) umjetno srebro. mangupski. aretirati. anat. arrestatio) uhićenje. Ares) mit. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. argental. novac argentum foliatum (lat. uhititi. argirijaza argirijaza (grč. obustavljati. gravimetar. argyrion srebro) med. lopovski. metron) fiz. crven krug oko upaljenog mjesta. naredba o uhićenju. sin Zeusa i Here. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. rešt arestacija (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. logia) fil. kažnjenik. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. arresto. arrestans) uhićenik. 3. araios rijedak. v. slobodno mjesto. man- 114 argo datum) prav. argyrion) med. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. usp. usp. arrestatus) prav. arete vrlina. v. arrestum) zatvor. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. šatrovački govor. lat. aretirati (fr. area.) živo srebro. krug oko Mjeseca areometar (grč. zatvor arestant (lat. pakfong. neplaćena kamata areražirati (fr. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. uze. cinka i nikla. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. zadržati. Areios pagos) 1. argentum srebro. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. simbol surove hrabrosti. araios rijedak. bogatstvom argiroza (grč. argentum) v. obustaviti. bog rata. staviti zabranu aretologija (grč. koji pripada bogu rata Aresu. astr. uze. argentan argentan (lat. zakupiti areola (lat. zapadno od Akropole u Ateni. zaostala plaćanja. pakvon argentometar (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. areola) malo. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. Areios Aresov. ne biti isplaćen Ares (grč. tektoniki) voj. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. rata i ratnih užasa arest (tal. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. mala šupljina između tkivnih snopića: med. grč. argentum) srebro. zatvaranje. mania pomama. 2. arrestatorium sc. pakvon. argyrion. slitina bakra. dugovi. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. argyrion) med.) lisnato srebro argentum vivum (lat. zatvoriti. zadržavati. zaustavljati. živa argirija (grč. hidrometar areometrija (grč. neplaćena zakupnina. arrerages) mn. argentum srebro) 1. zatočenik. arrestare) v. arreter) zaustaviti. prsten oko prsne bradavice. argyrion srebro. argirijaza argo (fr. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. govor određene socijalne skupine . prav. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. dio etike argental (lat. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč.

zaključivanje. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. Argus) mit. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. dokaz. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. obrazlaganje. plemeniti (inertni) plin bez boje. nego je samo napravljen. argumentum e konsenzu gencijum (lat. korablja (lađa). uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. koji zaista potječe iz starog vremena. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom.. azojski period arheget (grč. nautes brodar) mit. argumentum bakulinum (lat. element. Argo. kripton. dokazni argumentator (lat.) log. koji ne potječe iz starog vremena. dokazivati. archaios star) gram. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. npr. npr. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. lako 115 arheget razumljiv. argumentosus) bogat razlozima. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. lijen) kem. nautes brodar) zool. koji obrazlaže.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. archaios star.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat.argon argon (grč. Argusove oči vrlo budne. ksenon argonaut (grč. mirisa i ukusa. koji zaključuje. arhaističan arhajski period v. zaključivanja. znak Ar. atomska težina 39. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. obrazloženje. starinski) 1. tj. neon. obrazloženje). argumentatio) dokazivanje. pren. uhoda. raspravljač argumentiran (lat. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. usp. razlog. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu.944. Argo.) 1. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. vještina dokazivanja. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. lat. 2. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. kad netko. u običnom pisanju i govoru. popularan dokaz. zaključivanja argumentativan (lat. starinski arhaizam (grč. neradan. usp.) dokaz batinom. više ne upotrebljava. špijun. poglavar. tj. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. argumentator) onaj koji navodi dokaze. 2. veoma oprezan i savjestan čuvar. Argos. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. archa kos) starinski. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . argos nedjelatan. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. pažljive. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. zaključivati. način dokazivanja. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. sin Zeusov i Niobin. argumentari) navoditi kao dokaz. redni broj 18. otkriven 1894. nemajući drugih dokaza. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. argumentum) dokazno sredstvo. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. archaismos) gram. stooki div. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. arch-egetes) vođa.

Arhimedov zakon fiz. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. projektant građevina.nad-. graditelj arhitektonika (grč. inženjer arhitekture. spontano nastajanje života. uronjeno u tekućinu. archi-hierarches) pravosl. archos. i 640. archimandrites) pravosl. grafo) opisivanje starina. arche početak. archo prednjačim. archo vladam. arche početak. e. osobito: prvi otisak. zametak) zool. povijest stare umjetnosti. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. arche početak. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. arheografski arheolog (grč. archos. prid. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. žučan. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. pr. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. gignomai stvaram) biol. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. prvobitno: otoci u Egejskom moru. zajedljiv. archo. archaios. medomai brinem se. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. pren. prazametak arhidijeceza (grč. počinjem) arh. original. fosilni kralježnjak veličine goluba. visoko svećenstvo arhijerej (grč. episkop arhihijerarhija (grč. vladika. dakle "oprezni". archo. tj.arhegonije arhegonije (grč. nad. n. prvosvećenik. arche. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. najstariji đakon. prvi. po nekim dijelovima sličan reptilima. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. bot. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč.predmetak koji u složenicama znači: glavni. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. archos. abiogeneza arhihijerarh (grč. prastvaranje. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. arche. gradi- . prapočetak. arch-hiereus) pravosl. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. nadbiskupija arhidakon (grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč.). archetypon prauzorak) praslika. gonos) mn. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. prauzor. anorganske tvari. blastos klica. "koji zna predviđati". prid.). episkopos) pravosl. logia) početna znanost. archaiopteryx) zool. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. e. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. diakonos sluga) pravosl. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom).(grč. Archiloxos) poet. episkopos nadzornik) nadbiskup. episkopeo) pravosl. arhce. prapismo. staro-. n. praarhibiskup (grč. arheološki arheopteriks (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr.pra-. archi-pelagos) otočje. a po drugim opet ptici. arhiepiskop arhiblast (grč.

aridura) med. neplodan. arija) mn. građevni stil arhitrav (grč. pismohrana arhivalije (lat. archos. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. koji pripada arhivu. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . arya. zaštitnica arijeta (tal. koji radi u arhivu arhocela (grč. isušen. archivum) koji se tiče arhiva. zaštitnica. archos čmar. ptosis pad) med. bruh) med.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava.arhitektonski teljstvo. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. melodija Arijadna (grč. kila. perz. kele kila. graditeljstvo. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. dokumenti arhivist (lat. architectura) građevna umjetnost. poglavar. arriere-garde) voj. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. ariditas) suhoća. mršavost. aridus) suh. Indoeuropljani. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). architektonikos) građevni. mršavost. načini zidanja. arietta) glaz. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. fr. nakon što je ubio Minotaura. aria. lat. grč. bruh debelog crijeva arhont (grč. građevinarstvo. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. sušenje. arriere-ban) voj. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. pren. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. arriere straga. mršavljanje. za žrtveni oltar. slabost aries (lat. archon) vladar. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. rimskoj. odstupnica arijergarda (fr. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. zaštitna četa. pren. za grad Jeruzalem. archivolto glavni luk) arhit. napjev. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. suhoparan ariditet (lat. ime kojim su indoeuropski (arijski. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. posljednja obrana arijer-garda (fr. archivum. st. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. archo. Arijevci. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. raspored građenja. lukova glavnog crkvenog portala. Ariadne) mit. Perzije i Irana sami sebe nazivali. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. sušnost.) ovan. mala arija. način pjevanja. trabs greda) arhit. koji se nalazi u arhivu. archos čmar. nego običan čovjek Arijci (sanskr. pjesmica . indogermanski) stanovnici Indije. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. pomogla Tezeju. architekton. pristaše i pobornici arijanizma. povelje. neplodnost. mršav. suša. lat. spržen. jalovost. Indogermani. znanost o sustavu arhitektonski (grč. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. jalov.

prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. aristos.) aritmija (grč. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. Larix europaea) bot. n.). strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. pren. logia) znanost o brojevima. aristokratia) vladavina plemstva. e. vladavine plemića aristokratizam (grč. kratos moć. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. locheia porađanje) mn. starogrčki zaštitnik lova i stada. stube. plemićki stalež. Aristoteles) fil. pr. znanost o brojevima. e arithmetike tj. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. arithmos broj. v. n. plemstvo aristokrat (grč. e. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. med. progresija aritmetika (grč. u obliku arije. sredstva koja pomažu porađanje. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600.Arijevci Arijevci (sanskr. prema priči. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. agua) mn.). arithmetikos) koji spada u računanje. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. aristos najbolji. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. arithmos broj. pr. Platonovog učenika. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. n. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. arithmos broj. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. im. nepravilno kretanje. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. techne) mat. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. ariozo (tal. demos narod.e.) aristokracija (grč. e. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. usp. med. mania bijes. umijeće računanja. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. pjevajući. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč.) . pr.) glaz. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. neskladnost. 58. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. računski. geometrijska sredina. arithmos broj. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. v. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico.). aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. prijatelj i član aristokracije. lutrije i dr. n. n. osiguranje života. aristarhski Aristej mit. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. pr. e.

mali naoružani brod. coll arco čit. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. u Španjolskoj: oružana sila. pren. arcatito) med. laktaš arivizam (fr. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. lat. seoski.aritmomantija aritmomantija (grč. metron) sprava za računanje arivaža (fr. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja.)'gudalom arkosolij (lat. relikvije i dr. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. dovezena roba arivist (fr. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. arkanum (lat. arrivage) pristajanje. armadilla) pom. pomorski razbojnik . arcanus tajanstven. gusarski brod. armateur) pom. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. npr. stanovnici Arkadije. idiličan Arkađani (grč. Arkadia. arca kovčeg. polukružni otvor arkadijski (grč. Velika kola) astr. 2. arcata) arhit. laktaštvo arizacija (sanskr. sjever arktura (lat. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. gusar. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. dovoz robe. vlasnik gusarskog broda. osobito ratna flota (ovako se u XVI. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. sanduk) 1. osobito carinski armalisti (mađ. dolazak brodova u luku. arkeo izdržavam) geol. stup podupirač arkebuza (fr. naivan. Arkadoi) mn. st. arma oružje) mn. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. svodna oplata arkbutan (fr. arkadikos) koji je iz Arkadije. kako se prave sredstva za uljepšavanje. e arktos Veliki medvjed. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. karijerist. arc-boutant) arhit. dolazak. naoružan trgovački brod. mala ratna flota. lat. pomlađivanje itd. potez gudalom. sužavanje. tajno sredstvo arkatura (fr. arcus luk) glaz. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. umjetne arkade. mit. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. zvala "nepobjediva" flota Filipa II.) oružje. tj. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. pastirski. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. nadsvoden hodnik. dragocjenosti arkada (fr.) oprema. arcanum tajna) tajni lijek. arco. potporni poluiuk. arithmos broj. arctura) med. arcade. . arcuatio) med. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. koju je 1588. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arriver postići. armalis. arcus luk. tj. kol arko (tal. arithmos broj. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. gudalo.

Aharon. tj. mnoštvo. vojska. arpedžo (tal. arpedžatura (tal. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. 2. aroma) namirisati. aroma) miris. jačati. armorial. u obliku koluta. prav. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. arostema arozaža (fr. začiniti. oholost. fiz. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. aromatica) mn. drznuti se. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. aromatizirati (grč. bezobzirnost arogantan (lat. lomljenje tona kao na harfi . ludilo. ovlažavanje. opremiti. bombama. slaboumnost. ratna sprema. uzeti pod svoje aroma (grč. oklopljavanje broda. prisvojiti. arrogare) usuditi se. navodnjavati. arroser) zalijevati. polijevanje. 3. kao na harfi. glaz. armee) 1. granatama. polijevanje ulica. arrodere. grad. Cincari. voj. pom. mala harfa. ugodan miris eteričnih ulja. arrostia) med. fr. trg. armorale) poznavatelj grbova. Vlasi Aron (hebr. 3. ohol. arpedžato (tal. trg. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. arrostema slabost) med. naknadno platiti arozman (fr. staviti miris u nešto. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. voj. pren. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. "armija beskućnika" armilaran (lat. jela i dr. v. arma oružje. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. zasuti vatrom.) glaz. razmetljiv. drzak arogirati (lat. arrogantia) napuhanost. arrogans) napuhan.) glaz. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. pren. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. 4. mirisne tvari. povećati nosivost zida željezom i cementom. Aaron) stariji brat Mojsijev. narukvica) okrugao. koji ugodno miriše. žena sposobna zavesti armija (lat. prisvajati. aroma) mirisan. doplatiti. sa začinom aromatizacija (grč. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. uobražen. pren. opskrbiti ratnom spremom.armatura armatura (lat. lat. naoružanje. naoružanje i posada nekog broda. bezobrazan. 2. arostija arostija (grč. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. oružana sila. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". arrosage) zalijevanje. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. nagrizanje kostiju arozirati (fr. osvježavanje. navodnjavanje njiva.) glaz. fiz. drskost. aroma. metodično bombardirati. arrosement) zalijevanje. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. gord. arrosio) med. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. armilla grivna. npr. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. polijevati. naoružati. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. 5. armare) 1. lat. doplaćivanje.) voj. prvi mađarski knez (890—907). snažiti armorijal (fr. "armija nezaposlenih". arpanetta) glaz. harfica arpeggiato čit. metodično bombardiranje arozija (lat. voj. pojačati snagu magneta pomoću željeza.

proučavanje arterija arterioreksis (grč. a svaki urup na četiri greha).7112 m. arteriositas) fiziol. znak As. arterialitas) fiziol. tal. arsenikon) kem. arteriolae) mn. prijašnja ruska mjera — 0. nasilnik. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. upala arterija artes liberales (lat. skleros tvrd) med. pren.) umjetnost je duga. glavna prometna ulica u gradu i si. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. grafia) anat. pren. arteria. arteria. arsonvalisatio) v. arsenikon) mn. posao. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria. oksidirana krv. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. rexis pucanje) med. ar nuvo (fr. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. slobodne umjetnosti. vita brevis (lat. stenos tijesan) med. st. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arteria žila) anat. spinet ars (lat. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. junak. arteria. tome rezanje) med. arteria.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. u 20. arslan. arsena. proširenje arterija arterija (grč. logia) anat. arsenal. ektasis pomicanje) med. artefactum) umjetni proizvod. aslan) lav. kem. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. redni broj 33. krvna žila. arsen muški. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. lat.. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. arteriozitet arterijalizacija (lat. najsitnije arterije. aršyn) lakat. velika zaliha arsenijati (grč. arsenikon) mn. arterijalitet arteritis (grč. umijeće. arteria žila. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. fiziol. zanat. pren. bot. arteria) med. arteria žila) koji se tiče arterija. arteria. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. soli arsenove kiseline arseniti (grč. kem. prijek.) mn. ljutit čovjek.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. rif.93. arterialisatio) fiziol. element atomske težine 74. dijelio se na osam urupa. ars mnemonika (lat. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . jedan od najjačih otrova arsenal (fr. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. arterijska krv svijetlocrvena. fagein jesti) med.) umjetnost. darsonvalizacija arš (tur. pucanje arterije arterioskleroza (grč.781 m) art nouveau čit. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur.arpikord arpikord (tal. a život kratak ars mnemonica čit. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arsenikon. v. bogatstvo u arterijama. arterijalitet (lat.

astmi i dr. članak) članak. pyon gnoj) med. arthron. anat. neuralgiji. odyne bol) med. "igra riječi" artizan (fr. takoprstaši. emballo ubaciti. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. arthron. probadanje u zglobovima. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. pathos bol) med. algos bol) med. arthron) med. artilleur) vojnik koji rukuje topom. zglob.(grč. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. artro. topnik artiljerija (fr.). prijevremenoj arteriosklerozi. tvoriti glasove. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. izvještačen artikl (lat. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. articulus zglob. osobito u varijeteu i kabareu. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. podos noga) mn. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. artos kruh. facere činiti) tvorac. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. artificialis) umjetnički. stvar. arthron. član. sastavni dio nekog spisa. stilom. pus. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. fr. glumac. artistique) umjetnički. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. arthron zglob. artichaut) bot. glumac. articulare) gram. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. artos. artis umjetnost) način umjetničkog. karpos plod) mn. artos kruh. upala zglobova. šećernoj bolesti. poznavatelj umjetnosti. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. giht artritizam (grč. fr. začetnik. rod vojske naoružan topovima artist (tal. kostobolji. arthron. lijek) artritis (grč. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. predmet. zool. gnojenje zglobnih kostiju. artios usko spojen. grada tijela koje je sklono debljini. poglavlje. arthron. topništvo. neprirodan. articiocco. napis. articulatio) gram. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. umetnuti) med. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. arthron. razumljivo govoriti artiljerac (fr. gen. fyo stvaram) med. arthron. zglobobolja artropioza (grč. ars. artisan) zanatlija. artiste) umjetnik. majstorski artizam (lat. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. gram. člankonošci . artis umjetnost. daktylos prst) zool dvopapkar.apropos kopali prve takve zdence već u 12. pren. autor. artista. pokretač artofag (grč. bol zgloba. bot. kasnije: topovi. ars. majstor artificijalan (lat. 122 atropodi kompozicijom i dr. krušne biljke artolatrija (grč. tvorba glasova. roba u trgovini. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). umjetnik. bol zgloba. paragraf artikulacija (lat. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. majstor u jahanju. osnivač. točka ugovora. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. stvaralac. trg. arthron zlob) med. karkinos rak) med. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. rak u zglobu artropatija (grč. zglobni artrodeza (grč.

). uzlazna linija srodstva. uzlazak. 3. suprotno: teza arzan (tal. asciscere primati. sabor. arso zapaljen. pretežnost. 2. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. sanus zdrav. rakove i crve arundinozan (lat. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. najbolji u nekoj struci. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. prihvaćati). Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. rođaci po uzlaznoj Uniji. tome rezanje) med. glaz. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. parlament. pauke. ascensio) penjanje. usp. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. čišćenje od zaraze. assemblee) skupština. penjanje. opće ime za kukce (insekte). uzlaženje. bogat trskom. kora od kruha. prav. fr. asebeia) bezboštvo. cultura uzgajanje) poljoprivreda. assus pečen. zbor. n. naglašeni slog stope. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. rast ascendenti (lat.). ateizam aseitet (lat. kraju ili državi. arthron zglob. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. za engl. askos koža) med. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru.artrotomija artrotomija (grč. tj. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. askites. pradjedovi. sanus. amarus gorak) kem. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. astr. suprotno: descendenti ascenzija (lat. e. Singapur. skup. as. arthron. plaštenjaci. mat. prvak. dizanje glasa. bez ikakvog vanjskoog poticaja. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. bezvjerstvo. a se esse biti. assis) 1. ascendentes) mn. nosos. unutarnjem nagonu. skia sjena) mn. astr. Malezija. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. zem. Tajland. obrastao trskom Arverni mn. zoon životinja) zool. ascendencija (lat. polet. najjača karta. nadmoć. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. arthron) anat. postojati sam sobom) samostalnost. preci kao roditelji. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. trbušna vodena bolest ASDIC krat. aseitas. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. isušenje močvarnih mjesta itd. a-. sa zglobovima. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. mn. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. Spasovo. arsis) metr. ascendentia) prava. zemljoradnja arza (grč. isušivanja močvarnih mjesta itd. asanirati (lat. zglob artrozoa (grč. Filipini) asebija (grč. tj. asambleja (fr. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. po sko- . napredovanje. površina pečenja i dr. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. mješčićnice asciji (grč. uzdizanje. npr. arundinosus) trskovit. grada zgloba. penjanje. fr. djedovi. arvus njiva. Uzašašće Kristovo. starorimski sitan novac i jedinica za težinu.

assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. sexualisatio) uništenje. bez satelita aselgija (grč. a-. obamrlost. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. prisega prav. porotnik asesorat (lat. v. koji nema spola. lat. assessoratum) zvanje pomoćng suca. a-. septikos) koji nije sklon truljenju. paklina. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. sfyxis) med. a-. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. asservare) čuvanje. dušika i sumpora. assensio) odobravanje. koji je bez oznake. a-. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. assenatio) laskanje. sfyxis bilo) med. sudsko pomoćništvo asesura (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. udvaranje. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). zemna smola. asesorat aseveracija (lat. antiseptičan aseptin (grč. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. koji je u dubokoj nesvjestici. lat. koji nema zaraznih klica. ostavljanje u pohranu aservat (lat. asfaltos) kem. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". bez obilježja asentacija (lat. pohotljivost asemičan (grč. npr. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. "cvijet smrti". sepsis trulež. pohrana. pristajanje uz koga. assibilatio) gram. asseverare dokazivati) potvrdan. assessura) v. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. čapljan. fil. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. polumrtav. prav. aselgeia) razvratnost. tj. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. naši izrazi: primorski brden. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. sepsis trulež) med. a-. sepsis) kem. tj. prisizanje u nešto aseverativan (lat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. čepljez. problematičan. asertorna. obamro asfodel (grč. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. asertoran asertoran (lat. apodiktičan). a-. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. potvrdan. a-. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. sexus spol) bespolan. a-selenos) bez Mjeseca. lat.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. bez pratitelja. assertorius) kojim se tvrdi. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. a-. dokazni asfalt (grč. razvrat. asservare) čuvati. assertivus) v. dakle. pohraniti. asemos) koji nema znaka. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. kastracija aselenski (grč. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. oleum ulje) kem. fil. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. assertio) potvrda. u pohranu aservirati (lat. dokazivanje. sačuvati.

jednačenje (po zvučnosti. nedostatak veze u rečenicama. fiziol. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. nesposoban je. asindetski (grč. prilagođa• vati. a-. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. assimilare) izjednačiti. izjednačavanje. a-. fi- 125 asinus ad lyram ziol. symptotos koji se ne poklapa) mat.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. primiti u se. neistodoban asinus ad lyram čit. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. izjednačavati. nejednakovremen. syn s. grozan.-grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. doznaka. krvav. neravnomjernost asimfonija (grč. psih. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. nedovoljno suosjećanje. pošiljatelj asignat (lat. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. syllogismos posredni zaključak) log. gram. ili između članova jedne rečenice. 1790. azinus ad liram (lat.—18. jednačiti. gram. nalog za isplatu asignant (lat. st. tj. bez svezica asindezija (grč. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. neskladnost. a-. asjento (šp. neskladnost. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. assiduitas) točnost. nejednakost. chronos vrijeme) neistovremen. npr. assibilare) gram. npr.. assignatura) v. syndeton) poet. hiperbola ima dvije asimptote. nervozan. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. assignatio) doznaka. glup je) . ali je nikad ne siječe. a-. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. nepoklopljiv asimulacija (lat. usp.asibilirati asibilirati (lat. nedostatak sućuti asimptota (grč. bez sveza. nespojenost) ret. primati u se. neskladan. pr. asignacija asignirati (lat. IV.: //O žene. uputnica. asyndesia nevezanost. nevezanost. po mjestu tvorbe glasova). asindeton asinkroničan (grč.) ugovor španjolskih vladara (u 16. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. licemjerje asindeton (grč. asimfoničan asimilacija (lat. sympatheia) nenaklonost. a-. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. a-. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. očajan. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. nerazmjeran. nalog. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). postojanost. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. prijetvornost. ustrajnost asiento čit. a-. assimulatio) pretvaranje. assimilatio) izjednačenje.. prilagoditi. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. symfonia) nesklad. linija kojoj se približava neka krivulja. nejednak asimetrija (grč. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. bolestan.). simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. a-.

liječnici i učitelji liječništva askus (grč. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. dječje gliste asket (grč. assistens) pomoćnik. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr.Asinus Buridani.. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. jezik. vezati. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. askeo) pisac pobožnih djela. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. assistentia) pomaganje. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. asketos) pokajnički. asketes) pustinjak.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki.. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih).) Buridanov magarac između dvije livade. člana. spojiti. fil. pomoć. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. askesis) pustinjaštvo. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. zamjenik. nedruštven. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. pokajnik. bogougodan. odis prezasićenost) med. a-. askaris) mn. asocirati se združiti se. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. stezanje) med. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. odgojni askeza (grč. udružiti se asodičan (grč. lat. mlađi činovnik asistirati (lat. as-odes koji osjeća gađenje. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. koji izaziva gađenje. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. associare) pridružiti. v. pustinjaštvo. nedostatak volje za jelom. udruženje. associatio) udruživanje. nedostatak hrane askaride (grč. pokajništvo. udružiti. Asinus Buridani inter duo prata (lat. asodična. associare združiti. gladovanje) post. društvo. primiti za suradnika. vezivanje. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. pratiti nekoga. assistere) pomagati nekome u poslu. potpora. pomagač. vrsta klasičnog stiha. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. a-. u početku s trohejom ili spondejom. prisutnost asistent (lat. kod Rimljana: Eskulap. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. bogougodnih spisa asketika (grč. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. zool. asitia nejedenje. spajanje. socialis) nedruževan. systole skupljanje. Asklepijadi potomci Asklepijevi. biti nazočan čemu asistolija (grč. nestezanje srca asitija (grč. a-somatos) netjelesan .

urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. aspermizam aspermičan (grč. asperifolia) mn. hladetina aspiracija (lat. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. asonanca asonirati (lat. egipatska naočarka.asomnija asomnija (grč. slično zvučiti asortiman (fr. samoglasničko podudaranje. odabiranje asortirati (fr. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. glaz. a-. neravnina. pojava. položaj planeta promatran sa Zemlje.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. lat. grubost. razvrat. uvlačiti u . a-. opskrbiti skladište robom. želja za nečim. težnja. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. aspirare) tražiti nešto. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. n. aspermičan aspermatizam (grč. težiti za nečim. stajalište. somnus san) med. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. aspirans) kandidat. v. sperma sjeme) med. aspermizam aspermizam (grč. usisavač. asparagos) šparoga. opremiti asortisaža (fr. čežnja aspirant (lat. uvlačenje u sebe. a-. aspectus) izgled. astr. aspidos) zool. aspiratio) gram. zmija otrovnica. assortissage) trg. assonantia) v. asperitas) hrapavost. sperma sjeme) med. sisanje. odabrati stvari jedne prema drugima. asper ljut. biranje. zvanjem) aspirata (lat. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). e. usisavanje. sperma) v. neotesanost. knjiga). udisati. v. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. st. aspic) kub. plina ili tekućine. s dahom. pr. izgovaranje s hukom. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. reumatizma. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. sperma) med. a-. aspergillus) med. a-. aspera nek terent (lat. assonantia) poet. aspis. prehlade i si. tvrdoća. surovost. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. bot. aspirirati (lat. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. aspirata sc. zla i opaka žena aspik (fr. pren. pren. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. zbirka razne robe iste vrste (npr. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. littera) gram. nepotpuna rima.. krutost aspermatičan (grč. onaj koji teži za nečim (položajem. nesanica asonanca (lat. asotia) razvratnost. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. ventilator aspirin farm. dobar znak aspera nec terrent čit. gledište. aspermos) med. lik. koji nema sjemena. aspirator) sprava za usisavanje prašine. udisanje. rod bilja iz porodice ljiljana.

astenična groznica živčana groznica. pramajka svega živoga. assumere primiti. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. duhovit govor. asti grad) gradsko ponašanje. glaz. med. dosjetljiv govor. mali. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. lijepa kata. zbog interferencije svjetlosti. profinjen ton u ophođenju. bacakanje teškog bolesnika. osobina nekih vrsta tinjca koji. slikovnog (piktograma). bunilo. npr. usisavati. logia) med. okamenjeni rak Astarta (Astarot. prijelazna antikva asteričan (grč. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. dosta Assunta (lat. astatos nestalan. zvjezdan. supr. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. nepostojanost. astheneia nemoć. psih. sjajan asteroidi (grč. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. zvjezdani.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. aster zvijezda) bot. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. aster zvijezda) fiz. aster. gospodarica neba i zemlje. rata i mira. koji potječe od slabosti. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. astateo) nemir. lithos kamen) geol. asterismus. asteismos istančan. vrlo. oronuo. ret. skupina zvijezda asteroidan (grč. eidos oblik) mn. slab vid. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . steničan afekt astenija (grč. nahuatl-jezici. tuga. nepostojan) koji nema smjera. u obliku zvijezde. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. utjecaji asterisk (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. izgovarati iz grla. biljka glavočika. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. suptilan. assai) glaz. nemoć. makros dug. tisk. uzeti k sebi) slik. slabost. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. tzv. pun zvijezda. grč. s dahom. aster) zviježđe. slabost vida. derivat maja-pisma. vrsta slova. asteroeis) zvjezdast. asteroides) zvjezdolik. oronulost. astheneia slabost) med. bez određene orijentacije. koji potječe od zvijezda. astr. gledam) med. zvjezdice. lako zamaranje očiju aster (grč. asthenes. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. ljubavi i rađanja astatičan (grč. npr. asthenes. orao vidim. s hukom. astatične igle fiz. asteizam (grč. astečki jezik v. astakos rak. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. astečko pismo meksičko pismo. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. npr. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. asthenes) nemoćan. gram. slab.

planetoidi asteronim (grč. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. u srednjem vijeku: pali anđeli. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. usp. obruč. balio bacam) med. aster zvijezda. pseudonim asti (tal. teško i kratko disanje u napadajima. želučane) astrafobija (grč. nomos zakon) upravljanje gradom. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. astrobolismos. pr. drugo. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. stigma točka) fiz. metron) opt. kockanje astragalomantija (grč. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. astragalos) kocka. asthma) sipljivac. zvjezdani. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. Vesta i dr. srčane. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. skočna kost. sipnja. med. astragalos) igra kockom. astron. pjenušac. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. spuma pjena) pjenušavo vino. svijet zvijezda. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe.asteronim pitera. gradu Astrahanu) astralit (lat. nakon svakog bacanja. zemlje i pakla. osobito između zvijezda Kumove slame. udar sunčanice. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. asti grad. izgleda da potječe od bezbrojnih. astragalos kocka.. gležnjača. Astrea. a-. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. asti grad. a-. asthma) med. nadzor nad kućama astma (grč. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. astron zviježđe. građevina bez stupova astinomija (grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. anat. npr. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . po naučavanju okultizma. astrum zvijezda. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. duše umrlih.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). slabija nego na ostalom nebu. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. stigma. zvjezdast. zvjezdano nebo astro. arhit. asti spumante (tal. koji potječe od zvijezda. stylos stup) arhit.(grč. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. uprava grada. Juno. a-. fobos strah) med. astralni svijet zvjezdani svijet. zvijezda. eterično tijelo čovjeka. astralis) koji se tiče zvijezda. u obliku zvijezde. astmatičan astmatičar (grč. a-. Ceres. sunčanica. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. vijenac na gornjem dijelu stupa. tjelesnih osobina.

atanatizam ataraksija (grč. voj. zaprežni pribor. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. nevještost (npr. a-. odan čovjek. a tempore) ponašati se prema vremenu. naslijede osobina predaka atehničan (grč. duševno spokojstvo. ublažavati. stanje bez strasti ataše (fr. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. bezbožništvo. attacher) dodijeliti na rad. topovski pribor atelija (grč. duševni mir. ataraxia) fil. to je uspjelo Hipomenu. athanasia) besmrtnost. atechnikos) neiskusan. primamiti. brak bez djece atelana (lat. utišavati atemporirati se (lat. božica rata. nevješt. zaštitnica junaka i gradova. "dječak s djevojačkim licem"). radionica slikara. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. atemperirati (lat. divim se) nečuđenje. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. fabula Atellana atelaža (fr. osobito ženskih. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). ateleia) nesvrhovitost. obično s činom pukovnika. a-thanatos besmrtan. atechnia) nespretnost. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. neustrašivost atanatizam (grč. zavoljeti nešto atašman (fr. atelier) umjetnikova soba za rad. nespretan atehnija (grč. ima umrijeti).atalsko blago 132 Atena pije. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. imali su sina Partenopeja (grč. naviknuti se na nešto. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. kozački harambaša. neumrlost atanizam (grč. athanasia besmrtnost) v. besciljnost. atanizam atanatologija (grč. atheos bezbožan) bezbožnik. n. ravnodušnost atavistički (lat. nekog liječnika). kipara dr. po legendi niknula iz njegove glave. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. utišati. dizala ih i tako zaostajala. Posejdonovom praunuku. neizmjerno bogatstvo koje je 133. pr. pren.) vrsta dramske improvizacije. atavus predak) sličnost s precima. njem. prema prilikama. attachement) odjel. atheos bezbožan) bezbožnost. attelage) zaprega. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. athambia) hrabrost. (kod Rimljana: Minerva) . oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr.. privrženik ataširati (fr. v. thaumaso čudim se. ateknia bezdjetnost) neplodnost. attemperare) ublažiti. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. hetman atambija (grč. posebice grada Atene. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. Athena) mit. kći Zeusova.

pokušati) protupravan napad na nečiji život. prezirati. typos oblik. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. pismena potvrda atestat (lat. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. attentata crimina čit. attica. pom. uvjerenje. attitude. viša škola. pokušaj ubojstva. typos oblik. uvjerenje. atterrir) zrak. loša probava aterenizacija (lat. uglađen. izdati svjedodžbu. uzor) neuredan. teška probava.) atika (lat. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. doći k obali aterman (grč a-. attentatum od attentare. držanje tijela. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. atest 133 Atlant atestirati (lat. ather kaša. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. posvjedočiti. spustiti se zrakoplovom na zemlju. fr. dosjetljiv. e. n. prav. uzor) med. attitudine). ukidanje. nasrnuti na tuđe pravo. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. tal. poništavanje. zločinački napad. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. v. a-teramnos tvrd) med. n. proglašenje nevažećim aticizam (grč. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. svjedodžba. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. ad k. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. duhovit. potvrdu. adijaterma aterom (grč. st. attique) arhit. a-. thermaino) fiz. atestat atestacija (lat. attestatum) v. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. neupućen. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. nevičan čemu ateramija (grč. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. ponašanje. položaj. napadati atenuator (lat. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. svjedodžba. Atlas) mit. ublaživati) prigušivač. attestatio) ovjeravanje. attestari) potvrditi. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. potvrđivanje. v. terrain tlo. a-theoretos) koji ne zna. athetesis) odbacivanje. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. fr. suptilan. stav. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. prijatelj Ciceronov. atentata krimina (lat. napasti. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. pristati. ovjeriti.). a-. attikismos) atički način govora. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. izvršiti zločinački pokušaj. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr.) mn. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. "tatica") kralj Huna (5. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. atemptare napasti. attenuare umanjivati. e. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. imanje ili čast. otuda: učeno društvo. Atlas . atticus) svojstven atičkom duhu. uvjerenje. tj. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin.atenej atenej (lat. zločin. ne poštovati.

po vjerovanju starih Grka. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. lijepo i pravilno razvijen. atmidoskop. anat. fiz. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. zem. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. iatreia) med. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . sfaira kugla) zračni omotač. atmos. sjajna svilena tkanina atlet (grč. sfaira. atmometar atmidoskop (grč. atmosfaerillia) mn. atmis. atmos. iatreia liječenje) med. stratosfera atmosferilije (lat. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. logia) znanost o isparavanju. atmijatrija atmidijatrika (grč.atlanti atlanti (grč. atmijatrika atmologija (grč. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. parnih kupelji. športska grana.: duša. skopeo) v. atmidos para. po grčkoj mitologiji. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. atmidijatrija atmidometar (grč. pravo ja. ozračje. Africi. v. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. atmos para. liječenje inhalacijom. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. zapadnoafrički Atlas (grč. duša svijeta. nalazio u Atlantskom oceanu. koji ima osobine atleta. troposfera. atmis para. prvi vratni pršljen. atlanticus) gorostasan. usp. zračna tijela atmosferografija (grč. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. atmoskop. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. Atlas) zem. atmos. atmos. atmis. usp. što iznosi oko 1. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. div koji. atli) konjanik. borac. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. u indijskoj fil. Atlantic) Atlantski ocean. velik i snažan. hrvač. at atlotet (grč. čovjek koji se bavi atletikom. tvari iz atmosfere. Atlas) mit. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. pren.093 kg na 1 cm2. trg. atmis para. načelo svijeta atmidijatrija (grč. liječenje pomoću pare. atmidijatrija. duša. širine 45° na 1 cm2. divovski. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. atmis para. životni dah. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. v. Atlantis) legendarni otok koji se. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". Atlas) arhit. atmidometar atmijatrija (grč. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. atmos. atmidometar atmosfera (grč. koji pripada planini Atlasu. pren. otuda: koji pripada zap. nazvan po divu Atlasu koji.) dah. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. oko 9000 godina prije njega. sfaira. metron) v. osobito na olimpijskim i drugim igrama. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. iatreia liječenje) med. koji pripada atletici atlija (tur. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. prema Platonu. veoma snažan.

st. nenaglašen atonifikacija (grč. atopia) nepristojnost. atonon) gram. atom atomizam (grč. atto di cadenza čit. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. mlitavost. upotrebljava se kod bolesti zglobova. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atto) kaz. omlitavljenje. Athos) gora na poluotoku Halkidici. a-. kukavičluk atom (grč. završetak glazbenog djela kadencom. neotrovan atoli (malaj. mislilo da je nedjeljiv. mlitav.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. med. bojažljivost. alfa-čestica i dr. atolmia) strašljivost. tj. atopos) koji nije na pravom mjestu. med. nepriličan. najsitniji djelić nečega. gram. atomos) koji se tiče atoma. ato di kadenca (tal. atonos) bezglasan. neplodnost atocije (lat. fenil-kinolin-karbonska kiselina. atonia) bezglasnost. razdvajati na sitne dijelove. fil. atomos. usp. gram. reumatizma i dr. atomos) fil. malaksalost. uspavljivanje atonija (grč. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. veoma sićušna stvar atomističar (grč. atomos nedjeljiv) pren. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. najmanji djelić kem. čin. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. nedjeljiv atomvolum (grč. osobito djela za pjevanje atocija (grč. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. lat. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. 2. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. malaksao. atomos nedjeljiv) 1. veoma sitan.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atocia) mn. neobičan atopija (grč. znanost o atomima. neutrona. razdvajanje na sitne dijelove. umoran. volumen obujam) fiz. elektricitet ato (tal. atonos olabavljen. nenaglašena riječ atopičan (grč. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atom atomologija (grč. atomos) fiz. nenaglašenost atonon (grč. pojava. lat. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. klonuo. nesposobnost rađanja. atmosferski elektricitet v. žućkasti kristali gorka okusa. usp. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atoksičan (grč. facere činiti) med. v. atomos) fiz.) geol. elemenata za koji se sve do početka XX. pren. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. nepriličnost. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. atokos) med. atomos nedjeljiv) pren. o najsitnijim djelićima . klonulost. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov.) glaz. kreću oko njega. slabost tijela. pren. proturječnost Atos (grč. slab.

attributum. surovost. prednji dio hrama. kopnjenje. a-. trajna osobina nečega. kosa) med. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. atremes koji ne dršće. suh. nedostatak prirodnog otrova. unuk Tantalov. a-. sasušivanje atropa (grč. stvar koja privlači. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. zanimljivost. mir. trefo hranim) med. dvorana za primanje posjetitelja. usp. usp. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. čvrstina. djelokrug. melemi (npr. žutica atrahencije (lat. osušen atrofija (grč. mršav. odlučnost atremograf (grč. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. ojedenost kože. n. privlačna sila. atra tamna. pravo atribut (lat.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. atrofija atrezija (grč. pouzdanost. pripisivanje. thrix dlaka. crna. slab. mršavost) zbog slabe prehrane. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. atremia nepokretnost.) atrabilitet (lat. a-. primamljivati atrakcija (lat. Atreus) mikenski kralj. 136 atropin znak. med. sušenje. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. slabljenje. dodan atricija (lat. kakvoća. a-. trenje. sredstva za izvlačenje. attractorius) privlačan Atrej (grč. velebilje (veoma otrovna biljka). nepomičan. očnih i spazmodičnih bolesti) . uzajamno privlačenje. primamljiv. koji se ne koleba atremija (grč. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. ojedanje. miran) miran. ne uzrujavam se. sin Pelopov. oznaka. atropos neotklonljiv. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. oblježje. atrofija kod dojenčadi. atropos) kem. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. attribuere pridavati. srčana pretkomora. e. po Spinozi) atributivan (lat. tresis bušenje) med. primamljivost atraktivan (lat. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. bilis žuč. a-. astmatičnih. med. atrabilitas) med. gram. beladona atropin (grč. fil. pr. attractibilitas) privlačnost. znamenitost. privlačan predmet. neustrašivost) mirnoća.: repulzivan atraktoran (lat. bitna. strahota. attractio privlačenje) privlačnost. attrahentia) med. atremeo ne dršćem. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. supr. tih. prividno kajanje. attributivus) pridjevan. neizbježan) bot. strogost. pripisivati) svojstvo. trofe hrana) zakržljao. pretklijetka atrium mortis (lat. mir. attritio) med. brat Tijestov. zabava. atrocitas) grozota. nepokretan. attractivus) privlačan. pridjev. užas. attrahere) privlačiti. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. mjerodavnost. nemilost atrofičan (grč. pridavanje. atrium mortis) predsoblje smrti. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. attrium) predsoblje u starorimskoj kući.

) putem javne prodaje. auktor delikti (lat. uz plaćanje gotovinom au pair čit. audire čuti.) po onome što se čulo. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. zasjedanje. svirača i dr. auditus sluh) osjetilo sluha.) neka se čuje i druga. audire čuti. hrabrost audiatur et altera pars (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auditivan (lat. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. audire čuti. slušatelji auditus (lat. počinitelj kaznenog djela. učionica. licitiranjem auctor delicti čit. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. koji upada u oči. auditio) slušanje. auffallen upasti) upadljiv. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. slušatelj auditorij (lat. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. aukcionis lege (lat. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auktoritate kuratoris (lat. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. audire čuti. mutus nijem) med. grč.) doviđenja! auctionis lege čit. glaz. saslušavanje. metron) med. prav. o revoar (fr. audire čuti. auditor slušatelj. audire slušati. slušati. vojni sudac.) glaz. napadan. npr. hrabro audacem fortuna juvat (lat. grč. čuti. audacitas) srčanost. suparnička strana. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. smjelost. audientia) službeni prijam. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat.) prav. o kontan (fr.) trg. grč. sudnica. sudska sjednica. fone glas) med. o per (fr. slušni. tj. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. smjelo.) posl. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. audio čujem. auditorium) slušaonica. auditivni tip psih.) prav.au comptant au comptant čit. proba glumca.) prijeđi. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. sonometar audiometrija (lat. metron) med. ročište audimutizam (lat. posebice djevojke. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. probno pjevanje. srčano. 1858—1929) auf (njem. saslušanje. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. čujni. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. na. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat.) izraz za osobe. opernog pevača. probno sviranje. audire čuti. slušalica za gluhe audijencija (lat. de auditu (lat. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. kričav . sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audače (tal.

dodati. auguralis. pretkazivački. Mass mjera) mjera odoka. povećanje augmentativ (lat. predznak auguriozan (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. magnezija. do 14. povisivati. augmentirati augit (grč. Augeias) mit. carski augustinijanizam teol. augirati augnmas (njem. slutiti. kolovoz. broju i glasanju ptica. naslućivati. povišica. uzvišen. auge sjaj. pojačavanje. 31. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. npr. pojačavati. znak. 2. gatalac. sastoji se od silicija. kralj u Elidi čiju je staju. otprilike. auguriosus) v. augur. pretkazivač. dodavanje. porast. posvećen. blijedozelen dragi kamen. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. Auge oko. predviđanje. predmetak pomoću kojega se. auctio) trg. cijenu. augural). naprava za vješanje odijela. auflegen položiti. umnožavanje. pr. n. mjesec žetve. fr. n. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. uvećanje. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi.) svet. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. dodatak. npr. umnožavanje. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. željeza i vapna. počasno ime rimskih careva. med. august(us) (lat. povećavati. proročki. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. veličanstven (pridjev rimskih cezara). gram. osmi mjesec u godini. augustus uzvišen) 1. zraka) min. zove se i tirkiz augment (lat. javna prodaja. augmentatio) umnoženje. pretkazivati august (lat. aufhangen objesiti) klinčanica. umnožavati.aufdekati aufdekati (njem. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. augere) v. pren. postaviti stol za ručak. augmentum) povećanje. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. Heraklo očistio za jedan dan. auguriozan augurij (lat. npr. vješalica. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. uvećavanje. e. aufhenger (njem. tumač znakova auguralan (lat. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. auguralan augurirati (lat. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. e. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. 138 aukcionator pojačati. pojačanje. augmentativum) gram. Aufschnitt) narezak. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. naučavanje o milosti sljedbenika sv. večeru i si. tvore prošla vremena. licitiranje aukcionator (lat. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . aufdecken otkriti) prostrijeti. dodatak. povećati. prorok. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodavati. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat.

) aura (grč. lat. ode pjesma. pren. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. nevolja. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. auksilijarne trupe pomoćne trupe. anat. aula) dvorište. pigmentum) min. ušni aurin (lat. zborno mjesto. kao uho auriga (lat. aukso. aura) ugodan zrak. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. autor auktoritativan (lat. aurum zlato. krug oko glave svetaca. zlatni auratura (lat. vanjsko uho. aula dvorana) dvorjanstvo. aulos frula. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. odličan aureola (lat. aurum. med. mirisan. aurea mediokritas (lat. ugodan povjetarac aura popularis (lat. grč. auxano umnožavam. zlo.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. n. žličica za uho auriskop (lat. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aurarius) koji se tiče zlata. posebno biljaka aukseza (grč. dvorski život i običaji. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige.) svijetli vijenac. laskanje. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. svečana dvorana sveučilišta. auctor) v.) prokleta žeđ za novcem. autoritativan aula (grč. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. prostrana dvorana. životni dah auraran (lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . prodavati licitiranjem auksanometar (grč. auctoritativus) v. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom.) životna snaga. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. auri sakra fames (lat. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. ode pjesma) glaz. dio uha na koji se stavljaju naušnice. predvorje. pjevanje) glaz. auksano rastem. ulagivanje aulodija (grč.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. držati licitaciju. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. javno prodavati. auratura) pozlata. auksano rastem. ušna školjka aurikularan (od lat. auriformis) uhast. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. auxano povećavam. aukso. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. slava. skopeo) med. Aurora) mit. auxesis) ret. pozlaćivanje aurea mediocritas čit.) zlatna sredina aureatan (lat.e. auris uho. astr. aureatus) zlatan. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. auricula) uška. metron) opt. auctionari) trg. auxiliaris) pomoćni. velik ugled auri sacra fames čit. aulos. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. aurum zlato) kem. auriscalpium) med.) kočijaš. aula odn. u obliku uha. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auris) liječnik za uši Aurora (lat. sjaj. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. pathos nesreća. aule.

suškovina Auschwitz čit. istok aurora musis amica čit. nešto veliko. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. auscultans) slušatelj. aut nihil čit. jutarnje rumenilo. zaštitnik. out) šport. augur.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. pod zaštitom. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. auscultator) v. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. auspicium. sreća. zaštita.) jug australan (lat. aurum) koji u sebi sadrži zlato. archo vladam) samovlada. autarkeia) dovoljnost samom sebi. Aušvic (njem. autos. avispicium. znak. australis) južni. pomoćni sudac bez prava glasa. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. auskultator auskultator (lat. archo vladam) samovladar. apsolutizam autarkija (grč. authadeia) samodopadanje. samotok. prošlo je i si. predznak.) ili biti Cezar. aussen vani. izvanbrodski motor ausbruh (njem. uživanje u samom sebi. zadovoljstvo samim sobom. filos) prijatelj. neovisnost o aurora (lat. zlatan aurum (lat. med. despot. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar.) ili-ili autadija (grč. auscultare) slušati. svršeno. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. pokrovitelj auspicij (lat. prisluškivati. auskultant auskultirati (lat. tj. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. samodrštvo. otpad aut (engl. vlast. autos. auscultatio) med. Austria. okrilje.) zora je prijateljica muza. dvije sreće grabi" aurozan (lat. grč. pomoćni radnik auskultacija (lat. ili ne biti ništa aut-aut (lat. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. sub auspiciis (lat. gotovo. aut Cezar. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. sudski pripravnik. pristaša Austrije austrofobija (lat.) zlato aus (njem. aut nihil (lat. proricati auster (lat. auster južni vjetar. "tko rano rani. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. aus iz) žarg. ausbord (njem. stetoskopa auskultant (lat. samodržac.) zora.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. moć.) pod okriljem. grč. st. ono što treba odbaciti. aurora muzis amika (lat. Ausschuss) bezvrijedne stvari. sretan početak. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. samostalnost. apsolutist autarhija (grč. pren. tj. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. početnik. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. vrhovna uprava i zapovjedništvo. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa.

izvornost. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. pravovaljanost. lat. lat. izvršenje inkvizicijske presude. lat. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autentik autizam (grč. autos. autos. bez uvoza sa strane. digestio probava) fiziol. grafo) vlastiti životopis. omnibus svima) automobil-omnibus. fil. determinare opredijeliti. autodefe autodefe (šp. vjerodostojan autentičnost (grč. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. authentikos) istinitost. istinit. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. auto-da-fe.(grč. vjerodostojnost autentificirati (grč. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. trg. pravovaljan. izvorni. autos. svečano spaljivanje heretika. autos. actus fidei) heretički sud. prav. omnibus autodafe (port. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. uobičajena kratica za automobil auto. osobnosti i ideje autodidakt (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. autos eng. autos) 2. ovjeriti autentik (lat. prvobitni. emera) med. v. pravi. goal) šport. emera dan) med.autemeran vanjskim stvarima. autos) 1. autos. authentikos) zakonit. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. fr. autodafe autodeterminizam (grč. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. authentikos pouzdan. odrediti) fil. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . istodnevni. autos sam. autos engl. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. tj. bios. prav. bios život. kamionima autoanaliza (grč. usp. authenticum) izvorno djelo. samoprobava. lat. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. facere) potvrditi. samoauto-dres (grč. autos. putem razumne volje. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. authentica) mn. autos. autos. pisac autobiografije autobiografija (grč. originalni spis ili dokument autentike (lat. naučavanje o samodeterminaciji. original. autos. autos) psih. bezbožnika. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. didasko učim. auto-de-fe) v. autobusima. vlastita biografija. lat.

supr. autogramma) v. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. svojeručan potpis.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. fysis priroda. urođeništvo. autohirija autogamija (grč. auto-chthon) prastanovnik. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. dynamikos moćan. autos. gignomai rađam) biol. jak) koji djeluje sam od sebe. samooplođivanje kod biljaka. autos. samobitnost autoinfekcija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. gennao rađam) fiziol. starosjedilaštvo. fonos ubojstvo) 1. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. alogen autognozija (grč. eros ljubav) psih. autos. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. samoliječenje autofonija (grč. autos. samonikao. autos. filia naklonost. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. samobitan autohtonija (grč. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . urođenik autohtoni (grč. stijena). autogram autografija (grč. fagein jesti) med. in) med. autos. autograf autohipnoza (grč. gnosis) samoispitivanje. pomoću tzv. autos. koji radi sam od sebe. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. med. auto-chthon) prastanovništvo. autos. autos. usp. svojeručno napisan. koji se sam porađa. autos. samooprašivanje autogen (grč. umnožiti. autos. autografskog crnila autogram (grč. ljubav prema samom sebi. grafo. autos. therapeia) med. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. samoubojstvo autohton (grč. fone glas) 2. autos. anorganske tvari. v. dromos put) automobilsko trkalište. autos. toxikon lat. starosjedilački. jedenje samog sebe. min. ljubav) samoljublje. autos. infectio zaraza) med. lat. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. autos. autos. tj. auto-chthonos) urođen. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. gamia) bot. izrađen putem kopiranja. sam sobom autodrom (grč. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. grafikos) svojeručan. autos. urođenički. umnožavati autografomanija (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. starosjedilac. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. autos. hipnoza autohirija (grč. samoniklost.

lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. samokret. koji sam od sebe radi. tj. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. autos. biće koje nema duše. učiniti da netko radi kao automat. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. kata-lyo odriješim) kem. autos sam. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. ocjenjivanje samoga sebe. samostalnost automahija (grč. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. makinalan. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. za razliku od slikovitog. kratos neograničena vladavina. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. autos. autos. nož. postupaka autolezija (autos sam. naprava za sterilizaciju lijekova. za čovjeka.autokar 143 automobil autokar (grč. npr.. vladanje samim sobom. mobilis pokretan. knipsen pucketati) fot. automatski pokreti psih. lišiti samoradnje automatograf (grč. autos engl. odnos prema samom sebi. samodrštvo. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. automatos) samopokretan. kratos) neograničen u vladanju. automatiser) pretvoriti u stroj. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. samoozljeda. kratos) v. autos. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. haima krv. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. autos. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autos sam. laesio povreda) samoosakaćenje. osakaćenje. pokretljiv) vozilo koje se sa- . lat. sustav apsolutističke vladavine. autos. fil. lithos kamen. kem. onaj koji liči na stvar. sag. therapeia) med. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. pren. mišljenju i pisanju) automat (grč. tako reći. nezavisnost od drugih. samovladar. autos. automatos koji se kreće sam od sebe. maomai. maomai tražiti. autos.. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. med. Papinov lonac autoknips (grč. djela. logia) ret. nezavisan. samodržački autokritika (grč. autos. "samonadzor" autokracija (grč. kišobran. autos. stvarni govor. kritike) samokritika. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. moć) samodržac. sprava koja. autos. ocjenjivanje vlastitih spisa. grafo) psih. vladanje sobom. autos. žuditi) fiz. sam svoj autokefalnost (grč. tj. mehanički. tal. autos. kefale) samostalnost. njem. clavis) fiz. kirurških instrumenata i dr. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. autos. kratos vlast. autos. autos. autokratizam autokrat (grč. lat. fr. puška. vaga. temno režem) med. kefale glava) samostalan. glupan.

auctor tvorac. auctoritas ugled. baino idem) med. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. osobno promatranje. autorite) 1. fil. auctor. usp. fr. umjetnika. osobno iskustvo autoplastika (grč. augere. samostalan. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. portrait slika osobe) umj. samouprava.: heteronomija) autonomist (grč. nomos) pristaša samouprave. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. politička nezavisnost. mobilis) šport. autos. lat. nadmoćnost (duhovna. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . morfogeneza autoniktobatija (grč. putem otvaranja i pregleda leša (usp. priznat stručnjak autorizacija (lat. autorisation) ovlaštenje. koji izrađuje automobile. opunomoćiti. slika. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. pascho iskusim. autonomos) samoupravni. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. autorsko pravo isključivo pravo književnika. pravna). med. viđenje) 1. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. tvorac nekog književnog. usp. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. morfe oblik) biol. auctor. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. auto. nafta ili elektricitet. 2. autosomnambulizam autonoman (grč. nomos zakon) samozakonodavstvo. auteur) pisac. na osnovi osobnog promatranja. odobriti.automobilist mo kreće. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. autos. auctor tvorac. tj. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. fr. autos. mobilis) onaj koji vozi automobil. autonomia. auktor autoritativan (lat. znanstvenog ili umjetničkog djela. autoriser) ovlastiti. vlastitim očima. utjecaj. fr. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. antos. nyktos noć. samogledanje. autos. moralna. priznata veličina (u nekoj struci). autopsija) autor (lat. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autos sam. tvorac. gledanje (ili viđenje) svojim očima. zakonita vlast. mjerodavan. znanstvenika. motorni čamac. 2. čak i kad su pogrešna. autoptes) očevidac autoptički (grč. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. lat. zakon koji je na snazi. ugled. nyx. auto automobilist (grč. začetnik. pronalazač. med. plasso oblikujem) med. fr. takve su npr. pregled. fr. odobrenje. opsis gledanje. autos. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). odobravanje autorizirati (lat. autos. autoptes) pril. v. ovlaštivanje. ugledan. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. slobodan. samostalnost. autopatheia) vlastiti osjećaj. na osnovi viđenja svojim očima. autos.

tj. npr. autos. autos. stabilis čvrst. lat. lat. lat. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. autos sam. autos. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. neograničenost. autopsija autosomnambulizam (grč. rotatio okretanje) samookretanje. theos bog) obožavanje samoga sebe. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. prvi otisak autotipija (grč.: alomorfija. trofe hrana) koji sam sebe hrani. autorotacija krila zrak. lat. autos. autogyre) zrak. autos. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. okretanje krila oko vertikalne osi. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. somnus san. autos. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. v. autos tal. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. na brzu ruku. trofe hrana) biol. suggerere savjetovati. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. autoniktobatija autostabilnost (grč. autos. Pitagora. novija faksimilna izdanja. je to rekao". autotrofne biljke bot. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autos. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. supr. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. autos efa) "on. trausfusio pretok) med. stjecanje pogrešnog. serum) med. therapeia lat. nepomičan) fiz. skopeo gledam) v. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autoshedijastički (grč.autorotacija autorotacija (grč. autos lat. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. improvizirano autoskopija (grč. kod upale plućne opne itd. autos. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. autos. psih. heterotrofija autovakcina (grč. npr. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. auto-teles nezavisan) samostalnost. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autos. autos. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. therapeia liječenje) med. autos. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. autos. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. gyros krug. autos lat. pod heterotrofan autotrofija (grč. lat. utjecanje na samoga sebe. vaccina) med. fr. npr. ambulare hodam) med. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. neuvjetovanost autoterapija (grč. njegov glavni dio je poseban vodoravni .

u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. ispust. avancer) napredovati. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. aventure) sklonost avanturi. sramota. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . arhit. aventureux) pustolovan. adventura) pustolovina. Obri avatar mit. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. mlakonja Auzonija (lat. isplata unaprijed. mongolski nomadi koji su u 6. aventure. prevaga. ići naprijed. smion. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. zaštitnik Tibeta. napredovanje u službi. izmarširati u skupini.) zdravo! Ave. poniženje. bilo u životinju ave (lat. zarade u nekom poslu avankor (fr. ostavljen sreći ili slučaju. avantegeur) onaj koji ima prednost. prethodnica. dati (ili: uzeti) predujam. avant naprijed. avaliste) trg.) prije podne. bujica. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. avancement) unapređenje. istaknuti dio građevine avans (fr. garde straža) voj. izbočenje. ali nitko ne misli da će pobijediti. koji je po strani. avanie. trg. onaj koji je daleko od čega. napredovanje. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. avance) predujam. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. prema Auzonu. neupućen čovjek. avan midi (fr. avania) uvreda.autsajder 146 Ave. plaćanje unaprijed Avari mn. fr. u športu: onaj koji se natječe. Maria (lat. tal. predujmiti. bučno.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. prethodnica. aval (fr. avant-corps) voj. smanjivanje dobitka. avantage) dobitak. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. Alana i Slavena. adventura. predstraža. isplata unaprijed. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. arhit. paradno i si. avanguardia prethodnica) u Italiji. prvi korak. unaprjeđivati. osobito izići u stroju iz vojarne. istaknuti dio kuće. napredak. biti unaprijeđen. poći (obično u skupinama). aval) trg. aventurier) pustolov. pokušaj. mjenično jamstvo. ausriicken) izići. Ave. outsider) onaj koji je izvan čega. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. koji stavlja sve na kocku. pren. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. odvažan. iznuđivanje novca. potpisnik. drzak. predujmljivati avanzman (fr. izlaženje u susret avant midi čit. lovac na sreću avanturistički (fr. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. izvidnica. avant-garde. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. usp. prevagu: voj. nadmoć. prednost avantažer (fr. sva sila avalirati (fr. ante meridiem avantaža (fr. Maria "zdravo. lat. krenuti. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. st. prednost. korist. izazvali seobu Huna. unaprijediti. promaknuće.

zrakoplovstvo. aviation. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. tal. grč. aviateur) zrakoplovac. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. st. engleska bolest i dr. avitum bonum (lat. krletka avijatičar (lat. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. avverso) num. mržnja. lat. večernje zvonjenje u Kat. fr. avis ptica) plovidba zrakom. suma novca kojom se plaća poprijeko. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. beriberi. nosos bolest) mn. (papa Klement V. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. iznos) trg. žudan. drvored.bez. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avion. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. avizacio de peijurio vitando (lat. lice (kovanog novca). avis ptica) zrakoplov. naprava za letenje teža od zraka. vilis jeftin) trg. staza. proždrljiv avijacija (fr. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva.) prav. lat. capio hvatam. lik. lat. zračna flota avijarij (lat. skorbut. vrsta majmuna aviceptologija (lat. i odriče besmrtnost duše. utvara. avis ptica. grč. adversus okrenut prema.avenija jući joj da će roditi Isusa. aviarium) ptičnjak. bios život. odoka averzionalna suma (lat. pelagra. gradu Avignonu. (papa Grgur IX. stara kršćanska molitva.) do 1376. aviver) oživiti. avilir. aeroplan avional (fr. djedovsko. oživljavati. obiteljsko imanje avivirati (fr. sablast. avenue) pristup. avis ptica. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. grč. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit... gnušanje. ret. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. pohlepan. prilaz. željan. pilot 147 avivirati avikultura (lat. avidus) lakom. v. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. aversus licem okrenut od. avis ptica. suprotno: revers averzija (lat. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. fil. med. cultura uzgoj) gajenje ptica. tj. lat. a. summa svota) trg. vita život. tal. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. grč.) prav. aviaticus. osvježiti boje . gramzljiv. letač. aversio) odvratnost. sprijeda. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. fone glas) zrak. crkvi avenija (fr.) u kojem su pape stolovale u fr. glava. afet) strašilo. avis ptica. uzgoj životinja avilirati (fr. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. amine od am (monia) + -ine. avion. kavez za ptice. quantum količina.

javiti. u francuskim trg. npr. antički govornički stil. imao je dvije karakteristike: 1.. aktiva avocentur acta čit. a-zoon. aviza avoar (fr. a-. skandinavski bogovi nebesnici. akti avocirati (lat. nedodirljiv. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. nedostatak snage za život. avocatio) opozivanje. opozvati. a-sylos neopljačkan. koje su pobjedili azigija (grč. tal. ali najčešće ima pejorativno značenje. periodos) geol. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. dynamis snaga. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. obavijestiti. neka se traže spisi. zyme kvasac. zoon živo biće. avoir. a-sbestos neugasiv) min. prav. a sjedište im je Asgard). avvisare. divljak. fr. neobuzdan čovjek azil (grč. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. v. bombastičnost. javljati avizo (tal. lat. najstarije razdoblje Zemljine kore. a-. a-. Asianus) stanovnik Azije. avocere) odazvati. ići prema) astr. knjigama: potraživanje. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. tal. ad za. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. mn. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. avere. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. zygon jaram) neoženjenost. sloboda. habere imati) kao imenica. avisare. izvidnički brod. izvještavati. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. utočište. magnezijev silikat vlaknastog sastava. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat.aviza 148 azoogenija aviza (tal. avviso. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. vađenje zuba. avocentur akta (lat. aviser) izvijestiti. patnja. suparnici su im bili vani.) prav. pogled) trg. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. a.syle) sigurno sklonište. vrsta nesagorljivog minerala. mit. spisi avokacija (lat. gignomai nastajem. odazivanje. azab. neudanost. sila) med. lat. odazivati. avulsio) med. a-zoon. slabljenje azoogenija (grč. patetičnost Azijat (lat. kao loš vodič topline. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. Asia. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. avizna lađa. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. i za izolaciju azeotropija grč. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. obavještavati. samatha ići k. azap) muka. zastora u kazalištima i dr. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. prav. inače služi. i 2. visus gledanje. opozivati. stvoren u maloazijskoj Joniji. tzv. pribježište. tražiti da se nešto pošalje. nezauzetost azijanizam ret. Božja kazna azbest (grč. kićenost. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog .

ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. haima krv) med. Tropez. prilagođavanje mjere. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. azzurro. Marseille) aždaja (tur. rednog broja 7. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). azotos. ažioter (fr.) po talmudu anđeo smrti. a-zoon. tj. ajour) praviti otvore. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. lapis lazuli) plavetnilo. azotos. od nominalne vrijednosti. ažiotaža (fr. vrijednosnica i si. urein mokriti) med. lazhward. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. neman u obliku krilatog guštera. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. dušik. azur. pers. zoo živim. azotos. može imati i više glava ažio (fr. agio) trg. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. veća vrijednost neke vrste novca. nastavak -ites) min. azur. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. element atomske težine 14. pomicanje. a-. plava boja neba. npr.008. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. aždaha) zmaj. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. akcije ažio-konto (fr. agio-conto) trg. dionicama i si. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. nebesko plavetnilo azuri mn. sperma sjeme) med. azotos. znak N. plav mineral. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. agioter) špekulirati vrijednosnicama. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. a jour) točan i brz u poslu. karbonat bakra Ažurna obala (fr. vrijednosnicama. St. namještanje. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. izrađivati šupljikavi vez . Nica. trgovanje novcem. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. Cannes. neke dionice. dotjerivanje ažur (fr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. tal. doplata. vrijednosnica i si. agiotage) špekulacija. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. višak. grč.

Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti).) malo dijete. metež.B B. tast.) background čit. sastavljena od boje. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. baden kupati.) otac. beibisiter (engl. izazivači tifusa. očinstvo. kratica basso B kem. novorođenče. punac. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. kaos. štapić) med. fobos strah) med. kratica za element bor B log. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. tetanusa. background pozadina. u radio-dramama) badecimer (njem. bakterije koje imaju oblik štapića. češka brza mazurka babu (ind. dodiru nekog predmeta. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. babilonski toranj prema Bibliji. bacilofobija (lat. pren. ozvučenje događaja na pozornici (npr. bacillum štapić. Kaldeja. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. med. zvučna kulisa. bekgraund (engl. beibibum (engl. toranj građen u Babilonu. Ali-baba). gospodar. beba. bezbožnost. tonzile badinaža (fr.) velik broj porođaja. šaljiv. zbrka. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). razvrat Babilon stari grad u Aziji. zbrka. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. dojenče. vrenja maslačne kiseline i dr. e. izopačenost. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. kratica za barij baba (tur.) omiljeni češki narodni ples. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit.) nered.) bot. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. lakrdija. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. četka badminton čit. čuvarica djece bacili (lat. otmjen. draga djevojka babyboom čit.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. n. st. vapna i bizmutova klorida. djetešce.) indijska titula. drvo i plod iz porodice ruža. dizenterije. mandule. ali prazan razgovor badižon (fr. grč. očuh. badinage) šala. i 6. podloga) glaz. pren. vožnji javnim prijevozom i dr. zabuna. jezgra je jestiva. . Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. bedminton (engl. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). bacillus prutić. kit što ga upotrebljavaju kipari. očevina.) dadilja. piše se iza imena (npr. trebao je doprijeti do neba. beibi (engl. upotrebljava se i u medicini. nered. ženina obitelj babel (hebr. pr.

svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. vrsta malih rubaca bajbok (njem. bagasse) trop šećerne trske. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. tamnica. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. potcjenjivati. ben-mari (fr. baidaki) mn. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bei Wache pod stražom) zatvor. bagatella) sitnica. pjestovati . mulja bagra (rus. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. baganac bagasa (fr. baithylia. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. čamac za spašavanje bajdaki (rus. ološ. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. rasprava. bagatelle. trop od grožđa. po čemu je i nazvana bager (niz. tal. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. bajbokana bajbot (njem. njegovati dijete. bagger) jaružalo. dadilja. sem. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagage) prtljaga. žulj na nozi. bajaccio) lakrdijaš. kukac. a može se igrati na svakom terenu. Boot čamac) pomoćni čamac. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. ponekad su i javne žene.) kuh. tričarija. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. grimiz. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. insekt bagana (tur. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. maslina i dr. bagata) v. bethel) mn. buhara. baft) trg. javne plesačice i pjevačice u Indiji. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. malenkost. vrsta istočnoindijskih. presvučen kožama bajla (tal. Tanzaniji) bain-marie čit. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. kanala i si. čistiti riječno korito od pijeska. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr.) kornjačin oklop. nebesko kamenje. bahio) zaljev. pagat bagatela (fr. bahys) govor. niska cijena. slične bagdadskim šalovima. plamenjača. balia) dadiljati. šljiva.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. bailadeira) mn. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. diskusija bahur (hebr. bei kod. bigar bahija (šp. vrsta morske ribe. hramovima (ind. bagger) jaružati. v. harlekin. pajac bajadere (port. polemika. omalovažavati. Ugandi. bagat (tal. balia) dojilja. peronospora. betilije bajaco (tal. vaditi pijesak iz rijeke. klaun u napuljskoj narodnoj komediji.19). šaljivac. bagana janje) janjeća kožica s krznom. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. plesačice na službi u ind. Burundiju. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč.

g. fiaccola) luč. baccana) obična krčma bakanalije (lat. pjesnika G. sveučilištima: najniži akademski stupanj. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. pren. zublja. živi u iz sjevernim morima. baccala) zool. boga vina. pren. Bacchanalia) mn. Facket. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. pren. u sr. ispit zrelosti bakana (tal. šiparica bakhej (grč. treska. koliba bajuneta (fr. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. Bake) znak (obično komad drveta. kolac premazan smolom. baccalaureus. bog vina. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Bakchos. vino. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. drugi. bacca) bot. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). lat.. Backfisch pržena riba). bakancs. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. i engl. backboard) pom. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. baclage) pom. pren. ispit koji prethodi licencijatu. zalisci. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. Bakchos. Bacchanalia) mn. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. jagoda baka (njem. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. kod. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). bokkancs) vrsta teške. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. baionnette) voj. raskalašena. bobica. mlada djevojka. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. bučno veselje bakandža (mađ. burno veselje bakanalije (lat. G. Byrona (1788—1824). razvratna pijanka. grč. bobičast.bajok 152 bakter bajok (tal. baita)Jpotleušica. pijanac. Bakchos) mit. jagodičast bakenbart (njem. Bacco Bahus. magisteriju i doktoratu. backen peći. pijanke. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. bacciformis) u obliku bobice. najčešće vojničke obuće bakant (grč. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč.) bajvagn (njem. Wachter) stražar. lat. Bačke obraz. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. tovar bakalaureat (lat. lola baklaža (fr. bacchans) mn. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. fr. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bei pri. divlja. bacca laureus lovorova bobica) na njem. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. terevenke. boja bakalar (tal. vinopija. Bacchus. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . zulufi bakfiš (njem. tal.

logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). slična štapiću. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. ples pod obrazinama. Koch) bakterioterapija (grč. štapom bakulit (grč. bakteria. usp. backvvoods) mn. pr. bakvuds bal (fr. lakrdijaš. Pasteur i R. ballata pjesma za ples) poet. bal. bakteria. backwoodsmen) mn. bal u svečanom ruhu. bakteria. uron mokraća) med. prut. sjajni ples bala (fr. haima krv) med. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. bailo. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. lat. bakteria. najmanja. grč. Baal gospodin) mit. osobina nekih živih bića.) svečani. bakteria) bot. pripadaju biljnom carstvu. fagos) mn. baculus) štap. caedere ubiti) biol. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. kem. bajadere . uništavači zaraznih klica. glumac. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. tal. caedere) biol. balio. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. lat.) otmjeni ples. bakteria. baladin) šaljivac. prašume.) ples u polju Bal (hebr. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. balle) smotak. bal pare (fr. dem. veoma sitna. lat. bakterion štapić. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. bakteria. lysis rastapanje) kem. usp. klicožderi. palica. ballare) mn. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. klicomori. baletni plesač baladine (grč. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. prisutnost bakterija u mokraći. gorštaci.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. bal šanpetr (fr. bal champetre čit. kod Feničana. jednostanična živa bića. bakteria.) ples pod maskama. bakteria. usp. ballade. bakteria. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. bakteria palica. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. bakteriocidi bakteriofagi (grč. batina bakvuds (engl. tal.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. svežanj balada (fr. bal an mask (fr. služeći se i dijaloškim oblikom. pjesnička pripovijetka baladen (fr. biol. lysis) mn. iz doba krede bakulometrija (lat. baculatio) batinanje. baculum štap.-med. ballare plesati) zabava s plesom. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. sluškinje u azijskim hramovima. bal en masque čit. kažnjavanje batinom. krabuljni ples. od bakteria batina) mn. lat. motke bakulus (lat. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. golim okom nevidljiva. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice.

zamuckivanje.balagan balagan (rus.. perz. balanos žir) med. balbutire) med. bilanx) ravnoteža. svaki nepotreban i suvišan teret. Baldacco. pjesma uz ples balatura (tal. neodlučnost. žirolik balanopostitis (grč. zamuckivati. galerija balazor trg. balanos. ruski narodni instrument. posthion kapica) med. 154 baletan na. veža. balbuties) med. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.) glaz. ballata) 2. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. bilancia) vaga.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. ballatoio) trijem. mucati. zaplitati jezikom baldahin (tal. dvojba. balanos. stvar za odbacivanje balata (lat. ali elastičnija od njih. mucanje. balanos. balanos. onaj koji se hrani žirom. podstrešje. baraka. sličan gitari. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. pren.) 1. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. kolebanje. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. blenna sluz. balahane) daščara. upala glavića i kapice balans (fr. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. balkon oko zgrade. nejasno izgovarati. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. tezulja balander (niz. eidos) koji ima oblik žira. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. osobito cirkuski balalajka (rus. glaz. tepati. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. strojne remene. šator. žirojed balanofori (grč. fagos) zool. upotrebljava se za električne izolatore. balance. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . lat.

služi kao identifikacija između oružja (puške. balle. protuha.) nekad: prostak. 1581—1599) balija (tur. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). balkanologija balkanizam 1. Balhornu. borba nedopuštenim .. lijenčina. samovoljno Balila (tal. ponašati se kao balija ponašati se prostački. pod tlakom barutnih plinova. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. nasrtljivac. na temelju te deklaracije stvorena je 1948.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. izraelska država balhornizirati (njem. med. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. bacakanje balkanistika v. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. ballismos "plesanje") bolesna. rasipnik. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. g. neradnik. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. trzanje. obijesno. kasnije: svojeglav čovjek. drhtanje. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. grčenje. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. balio bacam.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. balio bacam. neotesanac itd. beznačelnost. ballyzo.

balneum arene (lat. letonski. balon d'ese (fr. dijal. fr. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. naslon. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. toplice balneum arenae čit.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balon kaptif (fr. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat).. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . dečko koji. balzam za uminjavanje. balzamum oftalmikum (lat. ballotte) kuglica za glasovanje. topličko liječenje balneum (lat. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balneum. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. priručje. okruglo tijelo. a dijelom i aromatičnim kiselinama. staropruski). ballon) šuplje. kila.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. balaustion. pren.) farm. bruh. grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat.) kupanje u pari balnot čit. grč. balustrer) ograditi stupićima. balneum kupalište.) farm. balzamum kordijale (lat. balneum. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. pren.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. glasačka kuglica balotada (fr. jaka i većinom ugodna mirisa. balsamon) kem. balustrirati (fr. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal.) vječno pero. kuglasta boca za tekućine. ograda kojom su ograđeni balkoni. ballon captif čit. pisaljka balon (fr. ballon d'essai čit. balustrade) arhit. postaviti balustradu balzam (grč. grč. balneum lakonikum (lat. grč. stubišta. balno (fr.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. Letonce. bal-boj (engl. balneum) kupalište. okrugla. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. logia) proučavanje kupališta. balzamum anodinum (lat. balneum. grč. balon (obično u značenju: lopta).) šport..) farm. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. (čit. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. pom. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. kod tenisa. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. austrijska vanjska politika balneografija (lat.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.ball-boy do pozornice.

bandera. tj. bandager) med. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. telefonski stup) banderilja (šp. v. svakidašnjost banana (šp. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. bamboo) vrsta trske. bambus (malaj. banalite) otrcanost. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. banaliser) načiniti otrcanim. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. sete bandijere (tal. njem. svakidašnjim banalnost (fr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. stijeg. odmorište na stubištu. "lijepi dečko" balzaminke (lat. bend (engl. balsaminaceae) mn. prilago- balzamici (lat. umjetnosti) bambocciate čit. balzamski lijekovi balzaminka (lat. trg. previjati. povez na poštanskim pošiljkama. osobito. Impaticus balsamina) bot. "lijepi čovjek". utroba se ispere karbolnom kiselinom. svakodnevan. platforma banalan (fr. a po okusu dinji banarij (lat.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. raste u Indiji banak (tal. utega i si. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. malo dijete. previti. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. sajmove. zaviti. putujuće društvo svirača. odred. glumaca. stup o koji se vješa zastava. veza. vjetrokaz. po običaju starih Egipćana. metnuti okov na kotač bandažist (fr. suviše ponavljana rečenica . sette bandiere čit. klupa. zastava na katarci. banderole) vrpca na trubi.) bot. vojna glazba bandaža (fr. jednogodišnja ukrasna biljka netik. bambu. bandera (tal. stup (npr. čelični okov na kotaču. opasač na kojem stoji naboj nj ača. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp.. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. zavoj. opći. šport. tezga. banda) četa. banco. bandage) med. lutka. uteg (kod mačevalaca i boksača). bot. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. spojnica bandažirati (fr. balsamica) mn.) mn. bambočate (tal. družina (lopovska). osobito zavoja. konjička zastavica. previjanje. zavijanje. balzamska sredstva. staviti utege (u mačevanju u boksu). bandiera) zastava. banalna fraza otrcana. bandagiste) proizvođač. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. mambu. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr.) djetešce. banale) običan.) manji instrumentalni sastav banda (tal. "lijepi čovjek". farm.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. prodavač kirurškog pribora. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. seljačke zabave i si. otrcan. gomila. engl. čovjek koji se okreće prema vjetru.

usp. igrač koji drži bank bankata (tal. vlasnik banke. cestovni razbojnik. posreduje u kreditnim poslovima. nevaljalac. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. upotrebljava se posebno u Sjev.) jak udarac. el bandola) glaz. grč. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. "markiranje" bandleta (fr. hajdučija bandiža (tal.. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. banchieri) mn. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. papirna novčanica banko-konto (tal. banquette) voj. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. banco-conto) trg. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. krateo vladam. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). bježanje iz škole. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. bandola. propalica. ustanova koja radi s novcem. Bandu bandura (rus. mandora. propast . grč. bancus klupa. grad. plaćeni ubojica. pucanj. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. tal. šp. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. progon. strani novac itd. fr. plosnata mala šipka bandola (tal. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. pruga u boji. banda bandit (tal. banco. kupuje i prodaje vrijednosnice. banquier) osoba koje se bavi novčanim. prima novac na štednju. bank bankar (fr. daje zajmove uz kamatu. banjo) glaz. obustava plaćanja. banque. oproštajna gozba banketa (fr. usp. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. bancarotta. banka banka (tal. odnosno njihovi predstavnici. turistička kućica od lake grade bank (tal. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. ledenjačka gomila (na moru). banquise) ledena santa. banco. potpuna propast. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. banco. bandizar) izgon.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. v. rumpere slomiti) slom banke. v. skitnja. štedionica. grč. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. zavojić. njem. pristaša bankokracije bankokrat (tal. pren.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. skitnica banditizam (fr. lazaroni bankiza (fr. bandeletette) uzak zavoj. banco. mala vrpca. banco. bendžo bang (engl. bandito) razbojnik. nazvana po pronalazaču H. kreditnim i efektivnim poslovima. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banditisme) razboj ništvo. Americi i Meksiku. gozba. Bank) novčani zavod. lat. banquet. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima.

baptiser) krstiti. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. banco. kupanje u kadi. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. berkan barakirati (fr. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. lopov. baptizo. lišće i kora služe i kao lijek. poligamija. patrijarhat i matrijarhat. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka.) 2. uličnjak. rusvaj. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. slična platnu. kavana s alkoholnim i drugim pićima. brana u sudnici. lupnjava. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. baraque) daščara. straćara. zahtijevaju da se krste samo odrasli. skitnica. bantam pijetlić) šport. baros težina. baptizo) mn.banksija banksija bot. obustava plaćanja bankvaluta (tal. kupaonica. gostionica. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. Sphyraena barracuda) zool. dućan od dasaka. nadjenuti ime bar (engl. hrvač i dizač utega težak između 50. plod. plesovi s maskama. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. krštenje baptizirati (grč. osobito protiv groznice (lat. šipka. kupanje uopće banja (tal. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. trošna kućica. sperren zatvoriti) bank..5 kg (naziv po bantam-kokošima. bagno) kada za kupanje. fr. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. toplice. fr. daščarama barakuda (lat. veoma gusta i teška. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. barakan.) bot. drvo s osvježavajućim plodovima. bantam kategorija boksač. baptisma) crkvena tajna krštenja. bannisare) skitati se. baraba baraka (fr. pren. bagno) drvena kućica za kupanje. baraque) smjestiti u barake. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. pronositi glasove banj (tal. barr) poluga. patuljastoj vrsti kokoši. raste u tropskim krajevima Afrike. tal. tj. sprud naslaga. karakteristike: negroidnost. motka. pregrada. nitkov. pivnica. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. kupalište baobab (arap.75 i 53. široka arapska haljina od te tkanine. barracano. Adansonia digitata) baptisterij (grč. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . totemizam. vrsta tropskog drveta. stanovati u logorskim kolibama. baptisterion) krstionica. tlak. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. banseg (njem. banca.

grubost. vidar. Barb-ble (fr. barbarikos) prvotno: strani. u brk. spretno postupati baraterija (tal. sličan liri. baratteria) pom. kelt. tuđinski. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. barbarismos) gram. barba brada) stric. potkradanje. krijumčarenje baratirati (tal. rampa. pregrada. šuster (krojač. barbacana) voj. govoriti u kovanicama. ranar. uricum acidum. barbarski ornament gotički. barbifier) brijati. tal. neuljuđenost. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih .) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. rampe barba (lat. bez da sam znao. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. tal. npr. dakle tudinac. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. šišati. barbe. zaporna vatra baražist (fr. mostarina. vreva. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. vanjski zid bedema s puškarnicama. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. Modrobrad barbir (tal. stranac.) u bradu. surov. barbula hirzi (lat. barbar barbarizam (grč. baraonda) metež. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. barbarin barbarin (grč. lat. iskvareno. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. in barbam (lat. po imenu lišaja Usnea barbata. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. vješto rukovati. kuh. šp. prijevara. buka. grub. divljaštvo Barbe-bleu čit. polikord barbiturat (lat. barbaros) v. (barbiere) brijač. barbula hirsi čit. greda kojom se preprečuje put. kaos. voj. pobarbariti. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. barba brada) bradica. u lice barbakan (fr. barbaros) nenaobraženost. pristojba za prelazak preko mosta. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. imate li što za jelo). zbrka baratati (tal. postolar). tj.: šnajder. podvala. ujak. imate li što za jesti (bez mog znanja. baražna vatra za prečna vatra. surov čovjek. trgovina kod koje se daje roba za robu. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. riba koštunjača'iz porodice trlja. trlja. batoglavac barbula (lat.bara 160 bar baranda (šp. nečovječan. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barba. trilja. barbacane. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. baratto) razmjena. divljak. barbone) zool. barattare) vješto poslovati. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. danas: nenaobražen. barattare) trgovati davanjem robe za robu. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barrage) brana. suprotan duhu i pravilima jezika. bard. nepravilno barbarski (grč. divlji. stražarska kula. grub. surovost. kovanica. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. razumjeti se u nešto. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. barragiste) čuvar brane.

barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. bareter (fr. laleo govorim) med. Zemljina jezgra. barilla) kem. tromost. šp. pregrada od rešetaka. med. bardot. barretum) kapa uopće. ugojenost. težište barifon (grč. vrsta malih. dizati (ili: praviti) barikade. stabilizator toka barež (fr. tj. baryum. sastoji se. barys težak) kem. svile i pamuka Bargello čit. kentron) fiz. prepreka barikadirati (fr. barditus) bardova ratnička pjesma. sada: svi slično tkani materijali od vune. mineral barij a (težac) . meda. barricade) brana. obrana. granica. teško izgovaranje riječi barilja (šp. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. od teških elemenata (nikla. pjesnik bardiljo (tal. prepriječiti. lat. usp. uz pratnju harfe. barys težak. mostova) radi obrane. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. metria) barometrija bariolaža (fr. zatvoriti se dobro. barioler) šarati. grč. gotov novac bareta (fr. barrel) bačva. Geld novac) gotovina. otežano govorenje. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. albarda) tegleća životinja. bardelo (tal. zatvoriti uske prolaze (ulice.(grč. barilalija barij (lat. bas-relief) plići. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. teško. crnih medvjeda u Sjev. zabarikadirati se ograditi se. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. baricentar (grč. brana. bas barifonija (grč.36. bariolage) šarenilo. Japanu i dr. pregrada uskih mjesta (ulica. branik. našarati. guslarska pjesma bardo (fr.) barisomatija (grč. željeza i dr. glossa jezik) med. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. pren. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. smetnja. bar gotov. pjevač koji pjeva dubok glas. sfaira kugla) geol. pogranično utvrđenje. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. fone) glaz. tal. izdvojiti se. barriere) pregrada. građanski rat.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. neukusno. barys težak. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. čist. ulična borba. fone glas) glaz. dubok glas. prošarati. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. pren. svećenici itd. protkati šarenilom barisfera (grč. barda. tal. reljef bares geld (njem. našaranost. Americi.6 1 bareljef (fr. barys. bas. gojnost barister (engl. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. mlada mazga. soma tijelo) med. osamiti se barilalija (grč. redni broj 56. mostove) radi obrane.barij 161 bari naroda koji je pjevao. v. bačvica. berretta. zaklon. barys. vjerojatno. barrette. pren. barys težak) kem. smetnja. ar. barys. prepreka barikada (fr. pren. barricader) pregraditi. barys. atomska težina 137. u slavu junaka i bogova. barys težak. barys težak. element. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. znak Ba barijera (fr. ulaz na kojem se plaća trošarina. gradska vrata. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč.

. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. najniže stanje barometra . ladica. usp. metron) vaga za djecu. "sin utjehe" barne (njem. barokna poezija učena. barokni stil barokan (port. baros. barogram barogram (grč. kreće se otprilike između "A" do "a". paralelne (i vodoravne) motke. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. brodić barman (engl. čudan. metron) koji se tiče barometrije. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. barcaza) pom. pjevati bariton baritonon (grč. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. gondola. tuga. baros težina. s katarkama.(grč. smiješan. gramma slovo. st. baros. st. glazbeni instrument sa žicama. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. barytonon) gram. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. sjeta. stijeg barka (tal. usp. pritisak barofon (grč. najviše stanje barometra. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. muški glas između basa i tenora. grafo) meteor. Barren. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. barytoneo naglasim gravisom) gram. baros težina. i prvu polovicu XVIII. metron mjera. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. jedan slog ostaviti nenaglašen. st. baros težina. barjak) zastava. dvorska. svaka učvršćena na dva stupa. fr. barys jak. makros visok. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. baros težina. v.. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. barometarski maksimum najviši zračni tlak. nastran. XVII. st. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. barcherolla) čamac bez katarke. barkarola barketa (tal. barrocco) arhit. razboj baro. duboki tenor ili visoki bas. barchetta) mali čamac. grč. bar) vlasnik ili poslovođa bara. jedrima i malim topovima barkerola (tal. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. barometarski minimum najniži zračni tlak. barrocco) nepravilan. barografsku krivulju.. pjevač koji pjeva bariton. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. glaz. barok barokomora (grč. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. lađica. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. tonos ton) glaz. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. neraspoloženje bariton (grč. baros. barca. najveći čamac na ratnim brodovima. dubok. osobito posljednji slog riječi. barythymia) zlovolja. fr. barque) mali čamac. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. metron) fiz. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). barrocco.

kadifa. thermos topao. član nižeg plemstva. vještina rukovanja barometrima. američki. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. metria) mjerenje zračnog tlaka. svirač koji svira bas baskervil tisk. barograf baronesa (tal. dazimetar barotermometar (grč. pravac) bot. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. geotropizam baršun (mađ. baros.) mn. International. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. pliš bartolinitis med. samt. barunat barut (tur. baros. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. bassiste) pjevač koji pjeva bas. tal. pren. osnova harmonije. Bart brada. barsony) vrsta tkanine. pren. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. glaz. baronnie) v. baro. kratica od British. najdublji muški glas. kolovoza 1572. beisik ingliš (engl. upala Bartholinovih žlijezda. basso. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. međunarodni. fr. (uoči dana sv. barunija barunija (fr.) stuba. "škripavac" basamak (tur. junak. tropos okret. baros. duboki tenor. barone) plemićka titula. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. prečaga (na ljestvama) baset (tal.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. stupanj plemstva između grofa i plemića. velur. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. između baruna i viteza baroskop (grč. pahalica barun (lat. oprašivati) četka na dugačkom štapu. grč.barometrija barometrija (grč. smjesa kalijeva nitrata. baros. rodoslovno usamljen baslis (fr. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. metron. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. znanstveni. fagot bassa ottava (tal. bassetto) glaz.) plava čarapa. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. ba ble (fr. "takozvana" spisateljica bas breton čit. hrabar čovjek. American. hipsotermometar barotropizam (grč. v. Commercial. baronessa) barunova kći baronet (eng. basson) glaz. Scientific. baron. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. jak. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. ba breton (fr. vitez barunat (lat. barimetrija barometrograf (grč. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit.) puščani prah. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. žena koja se pravi učenom. bassetto) glaz. baros. skopeo) stariji naziv barometra. v. basileus) kralj. tj. britanski. wischen brisati. bariton Basic English čit.

dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. kopile. teret) sluga.) glaz. prema formaciji. batardeau) voj. batal) pokvariti. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. utvrđenje. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. polaziti za rukom.) fort. za vrijeme Luja XVI. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. zamuckivanje.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. telećak. battarizo mucam) med. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. bašli što ima glavu) pribadača. glas između baritona i basa. bastion) voj. zool. prsobran bastionirati (fr. odbaciti batalja (tal. boj. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. zanemariti. i koja je razorena 14. basso ripieno) glaz. vuka i psa). brzoplet govor batavija (lat. praviti se važan baška (tur. prijevara. bot. vrsta starih topova. pom. bastardna mjenica lažna mjenica.) glaz. bassetaille) glaz. sposoban. nasip od kamena batarizam (grč. bastak bastaj (fr. kula. biti hrabar. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. batelage) opsjenarstvo. bataillon) voj. zapustiti. ranac. mađioničarstvo.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. bašmaklik) "novac za papuče". konja i magarca. špenadl bašmalik (tur. mješanac (npr. nosač. bastardo) bot.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. s potpisom osobe koja ne postoji.) posebice. križanac. srpnja 1789. osobito. voj. bastardo) izvanbračno dijete. također: bareljef bastard (ta. dubok bariton. poremetiti. bastille) tvrđava. bastonnade) batinanje. biti dovoljno. tisk. st. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. prateći bas basta! (tal. bastare) dostajati. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. napustiti. obično s 800 do 1000 vojnika. bristolski mesing bataliti (tur. fr. dubok bas basso ripieno (tal. podijeljenih u 4 čete batar (fr. utvrditi. tj. poluležeća fr. sagradio Karlo V.) glaz. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. osobito po tabanima baš-čauš (tur.basso obbligato basso obbligato (tal. baša) ponašati se kao baša (paša). šp. bataglia) bitka. vrsta fine i guste pamučne tkanine. privremen zaklon. borba bataljun (lat. usuđivati se. odred vojske koji predstavlja. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . po strani bašlija (tur. trg. na stranu. mucanje. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. ostaviti. slova između ronda i angleza batardo (fr. bastagma breme. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). okaniti se čega. uspijevati bastilja (fr. smjeti. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. battuere tući se. bastonare) batinati. bastion (fr.

batrahus Batrahomiomahija (grč. butterfly leptir) plivački stil. bitnica. tal. v. skafos lađa) ronilačko zvono. izraz koji je stvorio engl. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. leptirov stil baterija (fr. batimetrija baton (fr. battere. geol. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. batterie) voj. batrachos žaba) med. kameni prag batrij (grč. batuere udariti. ognjilo na starim puškama. glaz. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. lithos kamen) mn. naklapanje batometar (grč. lupetanje. baton. fone) glaz. mys miš. bathron postolje.baterflaj cima. lupanje srca. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. brodski promet. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . dirigentski štapić. kremen. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bathron stuba. lat. prišt ispod jezika. prut. glaz. metria) v. prevoznina. bathos dubina. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. radi većeg električnog punjenja. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. bathys. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. bathys dubok. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. bathron) terasa ispred kuće. bathos visina. onaj koji živi u dubini. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. bathys dubok. brodarina. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. batuta batos (grč. kirurška postelja. ponajviše granitoidnih batologija (grč. bathos dubina. battologia) nepotreban govor. palica. batrachos žaba) med. bathys dubok. bathos. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. glavni sluga batman (fr. klupa. basto) štap. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. dvostruki udar. butler) peharnik. batrachos žaba. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. batometrija batirati (fr. znak za mirovanje batonda (tal. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. fobos strah) med. alka batifon (grč. bator hrabar) hrabriti. batrahij batrica (grč. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. tzv. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. dubina. parodija Ilijade batrahus (grč. metron) mjerenje dubine. sjedalo) med. električna baterija više lajdenskih boca koje se. strah od dubine ili visine. vozarina baterflaj (engl. usp. battitura udarac) kolut na vratima. bios život) biol. battre. 1884—1962). pipničar. machia borba) "Boj žaba i miševa". sokoliti batrokefalija (grč. bodriti. bathos dubina) niskost. lat. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč.

grčevi u trbuhu. basis) osnova. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. udarac za takt. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. basaltes. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. uvodna stihovna stopa. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. Bavius) v. katkad.batuta 166 bazen batuta (tal. ubrzan rad srca. Bausch nabor) naboran. siperak bavela (tal. znojenje. tvar (supstanca. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. (nazvana po njem. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. baze. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. podnožje stupa. krupne buljave oči. kem. Bavijus bavarin (tal. pjena) opršnjak. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. augita i magnetita. geom. Bauer seljak) u šahu: pješak. zavijanje. pomoću motki za mjerenje. temelj. arhit. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. 1799 —1854. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. nabran Bav (lat. kem. pojačana probava tvari. a Filemona u hrast baušig (njem. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. proljev. Bauch trbuh. bavaglino od bava slina. kipa ili svoda. znaci: povećana štitnjača. basis) kem. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . ovčju. bava) trg. osnova stupnja. obojiti crno bazanit (grč. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. zwicken štipati) štipanje. ponekad bazana (fr. otpaci od svile Bavijus (lat. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). određen put na zemlji (npr. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. basane) obojena janjeća. usp.) nekad. battuta) glaz. bavella. podloga neke stvari. basis) mn. voj. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. liječniku K. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. metr. Basedowu. teleću) za ukoričenje knjiga. baza Bazedovljeva bolest med. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. geod. usp. drhtanje prstiju. potencije ili logaritma. mršavljenje i dr. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. basaner) obojiti kožu (janjeću. osnovna linija duga više kilometara koja se. pijun bauhcvikn (njem.) sajam. trema pred javni nastup Baukida mit. odličan materijal za građevine bazan (tur. mat. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu.

) bazilika (grč. pouzdati se. v. kefalotriptor baziotripsija (grč. bič la mar (engl. kratica za British broadcasting Corporation čit. kratica za beril be-bop čit. dolerita itd.. geol. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. besežiranje bdelometar (grč. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. zakonik cara Basilijusa Velikog. zasnovati. oikia kraljevska. improvizacija u paru i skupini. 4/4 takt. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. v. Bibisi (engl. saborna. objavljen 887. basis) mn. a druge za suce (tribunal). ručni reaktivni bacač BBC čit. učitelju Baziliju Velikom (4. v.. Be-dur (tal. metron) med. tribo trljam) med. n. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. baziotriptor.) glaz. "kreolski" jezik (engleski temelj). zvučanje s osnovnim tonom b. st. Be-moll) glaz. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. tripsis trljanje) med. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. basis) kem. bibop (engl. Be-dur beach-la-mar čit. legendarni kraljevski zmaj koji je. uljevuša. basis. pouzdavati se u. tobože. staklena sprava za isisavanje krvi. mit. v. tip prvih kršćanskih crkava. osnovno naučavanje bazicitet (grč. basis) kem. logia) znanost 0 osobinama tijela. tribe trljanje) med. petalon list) bot. kraljevski zmaj. e. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. kefalotrib. supr. basis. bdella.bazeologija bazeologija (grč. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. Basileus) mn. suvremeni društveni ples. basilike) u obliku bazilike. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. tempo umjeren . u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. oslanjati se na koga ili što. baziotrib bazipetalan (grč. razvaruša. bazalni bazuka voj. basilike) zool. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. bdella pijavica. četverouglato "V". zatim. bazeitet baziti (grč. osloniti se. basis) osnovati. jedne za publiku. osnivati. bazno kamenje bazlamača (tur. ime po crkv. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . utemeljiti. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. glavna crkva bazilikalan (grč. supr. šp. basis. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. bazlamač) slijevka. bazilisk (grč. sličan bazilici Bazilike (grč. basilike tj. basis. basis) prid. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. počivati bazitet (grč. basis.

proglasiti svecem. njem. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. nakon čega dolazi čin kanonizacije. nomadska arapska plemena u arabijskim. bedel odgovarajući. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. pren.. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. Beaufort Francis (1774—1857). Bogorodica. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem.beanizam beanizam (lat. bezzo) sitan mletački novac. beatificatio) posvećivanje.) kolač s medom.) luđak. beatus blažen) pravljenje svecem. uvrštenje u red blaženih od strane pape. cirkus. žive od stočarstva i pljačke. medenjak begenisati (tur.) na zapovijed. izabrati po svome ukusu. bedavi) mod. bogomoljke. i XIII. Bekrelove . bedinter bedlam (engl. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. fiz. boufort. engl. pristajati na nešto. pren.. blago onima koji imaju beatificirati (lat. beata) blažena. poslužitelj. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beta-zrake. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. gama-zrake) 168 beging beč (tal. tj. licemjerje beatus ille. kvart Becquerelove zrake čit.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. zum Befehl čit. tobožnja svetost. razmjeran) zamjenik. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv.) blažene. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. Gospa beatae memoriae čit. zaštita. bedienen poslužiti) sluga. zavoljeti. proglašenje za sveca.. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat.. sretna.. bagan." (Horacijev stih) beaufort v. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. ugađati) svidjeti se. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. beaticum) posljednja pomast. engleski admiral. voljeti koga. beate memorije (lat. čit. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. diviti se begine (lat. beguine. beatificare) posvetiti. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. bedavi) mn. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. qui procul negotiis. njegovanju bolesnih itd. cum befel (njem. st. Bezirk) okrug. begger) mn. bagging) platno za pakiranje . obrana bediner (njem. umj. Befehl) zapovijed. Majka Božja. beden) vanjski zid oko tvrđave. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. begute beging (engl. novac uopće beča (tal. poželjeti. begenmek činiti dobro. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat.). odobriti. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. one koje se prave sveticama. okružje.. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. nalog. stanovnici pustinje.

dakle pjesništvo u stihu i prozi. ni znanstvenim. zabavni pisac beletristika (fr. becassine) zool. backhand) šport. lijepa žena. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. glavni sastojak atropina beladonin (tal. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur.) lijep duh. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . back) šport. strijela) geol. feljton. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. ljepotica beledin trg. muka. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. neprecizan udarac bel-esprit čit. begine begute (eng. neman. fr. beggar) mn. belles lettres. sjevernoamerička igra loptom. bun. base-ball) šport. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. med. vrag belanda (tal. šport. v. sin Glaukov. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. patnja. bellezza) ljepota. bella donna) kem. back). velebilje. slične taftu belemniti (grč. tj. v. ni praktičnim ciljevima. pomoćnica. belletriste) onaj koji piše beletristiku. udarac okrenutom rukom. nepogoda. zabavna književnost svake vrste. bahar miris. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). ružno vrijeme. tj. divovska životinja. nesreća. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. begleiten pratiti) glaz. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). belandre) pom. begine behanizam smjer u babizmu. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. jad. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp.beglajter beglajter (njem. bel-espri (fr. belanda. belemnon oružje koje se baca. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. močvarna šljuka bekhend (engl. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. zlo. metež. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. bunika. sredstva. belchite) vrsta španjolske vune. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. bechos kašalj) mn. gužva. bex. unuk Sizifov. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. bela) nevolja. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. beggar) mn. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. bella donna "lijepa žena") bot. lijevog i desnog) bekasina (fr. bijeda. napast. estetska i književna kritika belfrid (engl. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. belles-lettres književnost) lijepa književnost. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja.

prvotno. samostanima. benefactio) dobročinsL o. tornjić na kući. larpurlartizam belle humeur čit. uništenja bellum omnium contra omnes čit. npr. usp. Benedikta (480—543).) živjeli! benedicirati (lat. blagoslivljati benedicite (lat. riba jesetra. osnovan u VI. belvedere lijep vidik) vidikovac. blagoslivljanje. benedictio) u Kat. beneficencija . bandy) šport. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. dobra volja bellum civile (lat. lijepo pjevanje. lijepo bene valete! (lat. doba ljepote. bellevue) v. bei canto) glaz. razdoblje početkom 20. božica rata kod Rimljana. benedikcija apostolika (lat. fil. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. blagoslov benedictio apostolica čit. praveći znak križa. belvedere Belzebub (hebr. bei epok (fr. Salomon ben David = Salomon.) dobro raspoloženje. benedicere) blagosloviti.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. Davidov sin benares (ind.) zool. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. dobrotvorstvo. belum omnijum kontra omnes (lat. nečastivi. žena Marsova Belona (lat. benedicite) molitva prije obreda u kat. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. čist parafin koji se dobiva od petroleja. st. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. vrsta tenisa i hokeja na ledu. prirodno stanje čovječanstva. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. brokat. moruna. bene) dobro. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. belos strijela. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. Baal-Sebub) mit.) građanski rat bellum internecinum (lat. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. sveopći rat. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. bei imer (fr. bellum rat) rimska božica rata.) lijepo razdoblje. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi).) rat sviju protiv svih. Bellona) mit. božanstvo starih Filistejaca. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. katolički red sv.) rat do istrebljenja. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. u Monte Casinu benefakcija (lat. Belt) tjesnac beluga (rus. njem. benedictin. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat.) apostolski blagoslov koji papa. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. vrag bema (grč. ratnički belkanto (tal. instrument sa 5 do 7 žica. bellicosus) ratoboran.

tromo beraha (hebr. pravilo.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. lovce itd.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. benevole lektor (lat. naklonjenost. vrije na 80 °C. benignitas) dobrota. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. beneficij at beneficijat (lat. dobrodušnost. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. prihod. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. zarada. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. engl. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. povlastica. benefia«. od neke dobrotvorne predstave. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit.) lug. propis. dobročinitelj beneficij (a) (lat. benjui) kem. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. pašnjak. odan. korist. benevolentia) blagonaklonost. nespretno. gori sjajnim plamenom. iz Beotije.benefaktor benefaktor (lat. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. benefactor) dobrotvor. beneficijar. služi za turiste. s krovom od slame ili crijepa. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. primatelj crkvenog prihoda.is) dobročinitelj. nasip. bezopasnost. med. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. neplodno zemljište. baignoire) kupalište. darežljivost. otapa se u alkoholu. bengal strajp (engl. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. tj. benjoin) kem. dobiva se iz petroleja. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. paragraf.) "dobrodošli" benzin (šp. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. prolaznost bolesti bent (tur. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. bangla. glupo. kada za kupanje Beoćani (grč. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. bend) brana. otapa se u alkoholu. beneficiatus) v. otuda: nespretnjakovići. glupani beotski (grč. žutim. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). sklonost benevolentan (lat. fr. dobrotvor beneficijar (lat. Boiotos) pril. benevolens) blagonaklon. bengal) polusvilena tkanina. gori pola- 171 berberin gano crvenim.) trg. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. gaj. žitka bezbojna tekućina. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. benthos dubina) biol. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. također: đak koji prima novčanu potporu. prednost. naklonjen. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. beneficium) dobit. benevolan Bengal (engl. benjui. npr. močvarno tlo berat (ar. ugodna mirisa. Bengal) mn.

805 kg berkšir (engl. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. berlinska kočija berlinerblau (njem. v. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. bergamotto. snažan bere (fr. znak Be. postojan. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. mila. berit. berlingare. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). nike pobjeda) "koja donosi pobjedu".) berlinsko modrilo. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. subjektivno-idealistički smjer. stoljeća pr. berlingot) polu-berlina. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. savez.e. laka kočija sa dva sjedala. berkshire) po engl. birichino) mangup. berlingozza) talijanski narodni ples . neproziran. = beri skorbut. berberis) bot. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. obrezivanje (berit. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. Africi.) berdivan (tur. fakin. lat. beryllos. brelengo berlina (fr. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. obješenjak Berenika (grč. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor.berberis berberis (lat. element. ferein nositi. ar. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. berberis vulgaris. beri) med. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. barracano) gusta i teška tkanina od vune.02. Amerikancu Berdanu (11893. nastala križanjem sijamske.) pom. zavjet. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. tur. Australiji i Indiji. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. zavjet obrezivanja. begarmudi) carska kruška. beryllium) kem. heksagonalni mineral. vragolan. bardevam) moćan. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. beavitaminoza beril (grč. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). redni broj 4. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. vrlo raširena krvna bolest u sjev. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. kostrijeti ili devine dlake. bez prednjeg sjedala. Berdan) puška ostraguša. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. nazvana po pronalazaču. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. bergamo) mn. iz III. n. beryllos) min. beryllos) gatanje. atomske težine 9. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. žutika berdanka (engl.

grub. životinjski. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom.berma berma (fr. pripadnici kat. puteljak. crvene i bijele. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. kod Albanaca: čvrsto obećanje. najbolje književno djelo . kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. Bernarda (red je osnovan 1098. v. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. nečovječnost bestijarij (lat. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. bernesco) v. bestialis) zvjerski. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. vojsci. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. trg. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. surov. radosti i bračne sloge besa (arap. baisse) 1. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. bersaglieri) mn. pren. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. bijesni. 1853—1914) berzerkeri (nord. Berni. berceuse) glaz. stazica. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. ber-serkr) mit. osnovano 1836. divlji. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. reda sv. zvjerska priroda. beurt) mn. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. berme) 2. seli prodavati. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. bestia) životinjstvo. antropologu Alfonzu Bertillonu. uspavanka bert-brodovi (niz. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. berne) pom. kad pobjesne. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. nastran (po načinu pisanja tal. ljudi koji.) berseza (fr. firma berna (fr. bernesco) ćudljiv. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. trgovati. osobito knjiga koja se najviše traži. bijela braća. best najbolji. v. bernijeskan bernijeskan (tal. duge dlake. Bessemerov čelik bestijalan (lat. časna riječ.) 2. nečovječan bestijalnost (lat. zvjerstvo. strijelci (vrsta pješaštva u tal. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. u Francuskoj) berneskan (tal.

siromaštvo. oskudica. rodno mjesto Isusa Krista. potrebitost. jako obojeno kotenilom. opšav bezacung (njem. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. dio trga pod krovom. pančaratra Bi kem. Bett krevet. im. basistan) u Turskoj: trg. tržnica. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. tal.bešamel 174 bi- bešamel (fr. farm. kuh. kratica za bizmut bi. krčma. bettola) gostionica.(lat. au besoin čit. bezistan bezmen (fr. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). bitumen asfalt. Wasche rublje) posteljina. žućkastosmeda boja. perz. usp. beta-zrake fiz. beš pet.) v. tj. krevetnina bevanda (tal. Beschlag) kovne stvari (brave. o bezoan (fr. fino tanko platno. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. nečovjek. nesvjestica. stvrdne kao kamen. adres o bezoan (fr. baisemain) cjelivanje ruke. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. tanjuri i ubrus beštija. birtija betveš (njem. željezni dijelovi kotača. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. opojnost. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). potpuna smirenost bezac (njem.). basistan) v. adresse au besoin čit. bilupa itd. kvake i si. bedesten. beštija (lat.) trg. bezemschoon) trg. bestemmia) psovka. na mjenicama: adresa po potrebi. baiser) poljubac. Besteck) pribor za jelo: nož. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. bihud) zanos. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. vazalsko. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. osobito dvopek bešlag (njem. nakon što se ovlaži. osobito u Carigradu. bezette) crvena šminka. npr. Besatz) porub. nužda. kad bude nužno. pokrivena tržnica.) židovska sudnica. žlica. besoin. životinja. betula betula (tal. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. alfa-zrake. kola i si beštek (njem. neobojen. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh.) u slučaju potrebe. nesvijest. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. Besatzung) osoblje. beige) pr. protuotrovi bež (fr. gama-zrake) beteg (mađ.) vino. . fr. badzahr) farm. biandrija. posada beze (fr. bezisten bezisten (perz. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. kao dodacima beščatal (tur. bestia) zvijer. bezoardica) mn. prirodne boje. rukoljub. betlehem štalica od papira. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. bisogno) potreba. bezoard. kletva. čovjek-zvijer beštima (tal. grdnja beta (grč. ribom i si. osobito crno. ćatal rašlje) peterostruko. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. vilica. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz.

biblion. knjiga. dvozgloban biatlon (lat. npr. biblion.) piti po grčkom običaju (tj. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. bi-. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. časopis biarda stroj za tkanje. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. objašnjavač Biblije. grafo pišem) poznavatelj knjiga. annus godina. biblion knjižica. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). razumijevanje u knjige bibliograf (grč. pismo bibliolatrija (grč. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion knjiga.) piti. biblia knjižice. biblion) neodstupanje od Sv. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. autos sam. bibere ad numerum (lat. ona može biti abecedna. bis.jačko -oštovanje Svetog pisma. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). sklonost piću bibere (lat. biblion. bibere greko more (lat. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. grč. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. aner. bi-. bi. knjiga. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. knjige) Sveto pismo.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. lat.(od grč. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. athlon borba) šport. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige.) ženski šešir s malim štitom. onaj koji se drži samo Biblije. bi-. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. umjetnost i si.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. biblion knjižica. grč. fr. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. bibere graeco more čit. biblion. strast za pićem. bis. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. grč. kronološka ili sistematska. običaje. articulus zglob) koji ima dva zgloba.) Biblija siromašnih. bibacitas) željaza pićem. diarhija biartikuliran (lat. grafo pišem) poznavanje knjiga. arche vlada) dvovlašće.

bicchiere) čaša bide (fr. dvogodišnje biljke bienij (lat. buffet. biblion. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.) u roku od dva dana bienalan (lat. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. bi-dens) dvozubac. zalogajnica. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). tj. bibliomanija (grč. radi originalnosti tiska. popravci uveza. canere pjevati) glaz. biblion. tafos grob) "sahranjivač knjiga". bibliotheke. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. mania oduševljenje. posuda od pet litara biduum (lat.) vrijeme od dva dana. lat. tehničke opreme. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. intra biduum (lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića..biblioliti 176 bife biblioliti (grč. tal. biennis) mn. anat. bidet. biblion. bibliopoles) knjižar. bot. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. geol. bibliotheke. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. biblion. st. biblion. nasumce otvori bibliopeja (grč. prostodušni naivac) umj. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. bicinium. dvozube vile bidermajer (njem. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. njihove sudbine itd. znanost o Svetom pismu. biblistika (grč. tal. dezinfekcija i si. spisateljstvo. lithos kamen) mn.-fr. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. tj. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. rok od dva dana. otisci lišća na kamenu. prilagodba svrsi bidon (fr. bikefalan biceps (lat. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. npr. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. biblion knjiga. bis. bis. mirni oblici. zbirka knjiga bibliotekar (grč. starosti. ploška. biblion) biblijska riječ. biceps) koji ima dvije glave. kefale glava) v. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. stol s hladnim jelima i pićima (npr. biblion. Biedermeier poštenjačina. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. bidon mijeh) kanta. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bicycle. ormar u kojem se drži piće. osobito Sveto pismo. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. prodavač knjiga bibliotaf (grč. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. na nekoj zabavi) . manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. grč. okamine lišća. karakteristike: jednostavnost. limenka. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". rijetkosti. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. knjigoljublje bibliomantija (grč. biblijski izraz bicefalan (lat. popravljanje oštećenih listova. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bi-.

gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. grč. bogomoljstvo biheršrank (njem. iz perz. dvoženstvo bigamist (lat. licemjer bigotan (fr. gamos brak) dvobračnost. licemjerje. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bivariare) šarati. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. grč. floris cvijet) bot. bigotisme) tobožnja svetost. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. bigoterie) vjerska zatucanost. bakreni novac s nešto srebra. bigot) praviti se svecem. bikarbonat sode bikefalan (lat. grananje ili cijepanje na dvoje. licemjeran bigoterija (fr. krivotvorenje novca. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. lat. bigener) dvospolan. npr. pretvarati se bigotizam (fr. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. bis. behaviour ponašanje. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. vladanje) psih. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. genus rod. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. hermafroditski biglisati (grč. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. filum nit. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. grč. rijeke Big Ben (engl. bis. biformis) s dva oblika. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. fitilj. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. dvorodan. konac) dvonitan. beefsteak) kuh. npr. dvolisni biforman (lat. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. grč. bi-.) onaj koji slijepo vjeruje. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. dvoženac bigamistica (lat. flos. bi-. bicarbonas) kem. dvoobličan biformitet (lat.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bis. sa dva cvijeta. bis. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. biglao. vjerski zatucan. kefale glava) dvoglav. išarati. bogomoljstvo. bogomoljac. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. koji ima dva spola. licemjerje bigotirati (fr. bis. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat.) uzalud. dijeljenje na dva kraka. folium list) bot. vrpca koja polako gori. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. pretjerana pobožnost. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bifer) bot. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bi-. bigarrer. bis. bezrazložno bijon (fr. bifurcatio) račvanje.

bilis.) preko telegrafa bildati (njem. bije a bank (fr. izvesti završni račun. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. billet de batique čit. bije a porter (fr. prodavaonica ulaznica.000) . dvorog. knjigama. obostran. bi-cornis) zool. bixa) kem. od dviju boja. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju.) banknota. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. fotografija. bilboke (fr. Bild slika. udubljen s obiju strana npr. v. bicolor) bot. snob bildž (engl. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. suglasnik koji se izgovara s obje usne. sitni tiskarski poslovi (karte. chroma boja) dvobojan. razvijati mišiće bilder (njem. grč. billet a ordre čit. p. bis. bilateralis) dvostran. tisk. labium usna) gram. jednim udarcem udariti dvije lopte. bilancio.000. milijarda (1. ravno dno u sredini lađe. latus strana.000. bilan. bilge) pom. ispupčen s obiju strana. novčanica biletirati (fr. bis.000. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. billet) prodavanje ulaznica. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. krajnji ishod nečega. prodavati ulaznice. lat.000. željezničke karte i dr. ulvus smeđežut) kem. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. dvobojan. bi-. bi-concavus) opt. fr. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. željezničkih karata. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće.).) vlastita mjenica. u dvije boje bikonkavan (ni. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. lat. bikonkavna leca bikonveksan (lat. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. vježbati. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. fizički razvijen.000). bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. bilieran (lat. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. gimnasticirati. žučni bilifulvin (lat. željezničkih karata itd. saldo bilancirati (lat. billet au porteur čit. pren. bije a ordr (fr. umišljeni gizdavac. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. tal.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. posjetnice i si. pren. m) bilanca (fr. zaključiti neki posao. s dva roga bikromatičan (lat. u Francuskoj: tisuću milijuna. billiaire) koji se tiče žuči. billet) trg. bi-convexus) opt. bi-quadratus) mat.000. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. pod orlean biku (sanskr. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. žučno žutilo. bilanx s dvije zdjelice) trg. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. bilden) šatr. biletura (fr. autografa i si. npr. bilanx) trg. dvousneni suglasnik (b. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. usmjeren na suprotne strane. saldiranje. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. snažan čovjek. donji dio lađe bilet (fr. bilis. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem.

pren. bulletin. od dva) dvojni. dvočlan bimenzan (lat. izborni listić. rubinus) kem. žuč. grč. žustar.) med. bini po dva. grč. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. bilis) kem. mrzovoljan bilirubin (lat. lat. fr. o zdravstvenom stanju. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bilis) žučan. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. pren. uporaba dvaju jezika u govoru. logos riječ. služben dnevni izvještaj (npr. Buhne) pozornica. manus. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. naprasit. prijetvornost. podnosi kralju. tempus) v. prepredenost. žutozelen. zakonski prijedlog (u Engleskoj).). koji se sastoji od dvije jedinice. od dva dijela. prijek. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. berillos beril) gorski kristal. pren. bilis žuč. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. binarius koji sadrži dva. bilis žuč. loupe) opt. listak. ballur kristal. ulaznice biljur (ar. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. dvojedinični . skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. o aktualnim političkim pregovorima i si. bilinguis. bulla) prijedlog. sa dva člana. bullettino) dnevno priopćenje. beryllus. billard) igrati biljar biljetar (fr. koji govori dva jezika. billa. lingua jezik) dvojezičnost. billetier) kaz. dvoličan. dvotisućljeće bina (njem. bille. bilis. mjenica bilogija (grč. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. kazalište binaran (lat. potvrda. lat. bis. kristalno staklo biman (lat. billon) manje vrijedno zlato i srebro.bilin bilin (lat. lingua jezik) dvojezičan. tal. fr. žučno crvenilo. srdžba. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. cedulja. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. bimestar bimestar (lat. kratak. cedulja. billet) blagajna. dvoličnost biliozan (lat. bimenzis bimestran (lat. lat. dvomjesečje. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. slitine s više primjesa nego čiste kovine. supr.) biljetarnica (fr. također: pisamce. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. bis. bijes biliskopija (lat. zelena tvar žuči bili (engl. bimensis) razdoblje od dva mjeseca.dvaput. koji se. ljutnja. fr. bi. monometalizam bimilenij (lat. prijetvoran. bimembris) koji ima dva uda. o stanju na bojišnici. priznanica. vert zelen) kem. mjesto gdje se prodaju karte. bis. pren. prodavač ulaznica za predstave. sc. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. bimestre. žučno zelenilo. prepreden bilingvitet (lat. bili. bis.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. razdražljiv. bi. biliosus. priznanica biluks (lat. o sjednici ministarskog vijeća. pun žuči. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bis dvaput. prodavač karata (željezničkih itd.

grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. prema Altmanu. oculus oko) s oba oka. sa dva člana. npr.(grč. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. biol. zavoj za oba oka binokularan (lat. lat. dvočlani izraz binomizam (lat. prid. biofori biocenologija (grč. nomos) mat. bios. petlja. nositelji života. dalekozor za oba oka. bi-. zavoj. filozofa. bios. bios. zbivanja biofenomenologija (grč. grč. med. dvočlani. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. biodinamički bioenergetika (grč. genos podrijetlo) biol. biocenotika biocenotika (grč. bios. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. binocle) naočale.binda binda (njem. koji se tiče binoma binub (lat. Sprache jezik) kazališni govor. Biihne pozornica. grč.) bioblasti (grč. energetika cjelokupnog života. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. životni bioaritmetika (grč. Biihne. logia znanost) v. biblion. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bi-. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. knjiga. Binde) veza. binario udvojen) kruščic od dva dijela. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. bios. nomos) mat. svih životnih procesa. bini. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. scensko izražavanje. ovratnik. dio ekologije biocenoza (grč. biol. bios. blaste klica) mn. povoj. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. bios. veličina koja se sastoji od dva dijela. nomos zakon) fil. na kojima se temelje prirodne pojave. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. uglađen i istančan govor. vladara i dr. pojas binen-regulator (njem. bios. životne jedinice manje od stanica živih bića. vrpca. bios. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. centrum središte) fil. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. lat. koinos zajednički) životna zajednica. bios. bios. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bios. zemička binokl (fr. bi-. foros koji nosi) mn. = bioblasti biogen (grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. regulator) kaz. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. a ± b. koinos zajednički. energeia) fil. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . kolonija bioblasta). polinom od dva člana. ta fainomena pojave. bios život.

rađanje) razvoj života biogeneza (grč. životopis biografika (grč. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. pristaša biologizma biologizam (grč. poremećaji u razvoju. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. pisac biografije. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. chemeia) dio fiziologije. ge zemlja. životopisac. bios. to klima nagib. bios. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. bios. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. bios. bios život. tj. prid. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. osobito pojave nasljeđa. grafo pišem) onaj koji opisuje život. bios. 2. genos) koji se tiče razvoja života. bios. podrijetlo. biografski biografija (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. lithos kamen) geol. bios. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. krijesnice.) svijetljenja živih organizama (npr. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. genesis postanak. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. sredstvom u borbi za opstanak. logos) fil. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . logos) fil. prid. bios. biografia) opisivanje (ili: opis) života. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. grafo) umijeće opisivanja života. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. bios. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. lat. bios. bios.-lat. biomagnetni biomantija (grč. biologia) znanost o životu. sudsko-liječničko utvrđivanje. neke ribe) biomagnetizam (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. bios. prema određenim znacima na tijelu. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. manteia proricanje) 1.

funkcionalne. to on. biotičan (grč. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. typos) čist tip. typos otisak. g. orao vidim) med. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. panpsihizam biopsihologija (grč. bios. psyche. člana društvene zajednice. znanstveniku Biotu) . način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. životni biotika (grč. techne. npr. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. bios. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. tou ontos postojeće. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. bios. nekog područja. kao animalno biće biostatika (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. tj. mehanike razvoja.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. stanovnika nekog grada. bios. sarkom) biorizacija (grč. bios) koji se tiče života.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. bios. seksualne i druge karakteristike biotit min. lat. čista rasa. i u vodi) bioskop (grč. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. npr. logia) fil. bios. a čovjeka. bios. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. organizama koji izazivaju vrenje itd. ontos. on. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios) v. razmnožavanja itd. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. bios. bios) 1912. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. bios život. države itd. psyche duša) fil. v. biće) mn. biotehnika (grč. bios) znanost o životu biotip (grč. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. bios. psihobiologija biopsija (grč. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. psihičke. bios. bios. bios.. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. pod biorizacija biosfera (grč. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. usp. biol. bios. endokrine. prilagođavanja. i u zemlji. ovako je njem.

vrsta polusvilene. s dva suprotna pola bira (fr. ravna površina) zrak. grč. bureau. buratine) trg. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. čuvar polja. kancelarijske potrepštine. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. poluvunene tkanine birago voj. bios. kancelarija. dvonog biplan (lat. burino) dlijeto. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. Wirtshaus) krčma. Burger-meister) gradonačelnik. planum ravan. bios. okrećući balvan nogama. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr.) dvaput. staklena cijev s ljestvicom. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. bureau. utensilia) mn. mania) želja (ili: težnja. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. sol vinske kiseline. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. pisarnica. bipedis) koji ima dvije noge.biotomija biotomija (grč. burail) trg. lat. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bureau. tj.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. tal. sofia) životna mudrost. još jedanput. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. burat) trg. birokratizam birokrat (fr. ponovno . bis. bakrorezac. ured. ukočenost. biremis) čamac s dva vesla. dvonožac bipedalan (lat. općinski starješina. bis. austrijskom inženjerijskom časniku K. pivnica biratina (fr. polus stožer) dvopolan. predsjednik općine. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. Biragu (1792—1845) biraj (fr. tal. vunom ili kostrijeti birarija (tal. raspolovljavanje biped (lat. krut i ohol. vrsta lakih poljskih mostova. poljar birtija (njem. općinski sluga. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. gostionica birza (lat. burette) kem. kancelarijski pribor birov (mađ. pes noga. biro sudac). grč. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. bureau. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. vinska plijesan. bis. tartarat bis (lat. nazvana po pronalazaču.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. odjel. bipedalis) dug ili širok dvije stope. bios.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. krateo jak sam) v. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. bi-pes. po drugi put. dvostopni bipedan (lat. burato) pisaći stol. bureau. glaz.) točionica piva. bi-pes) dvonožna životinja. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. burin. bakrorez bireta (fr. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. grč.

kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. biscotto. dvoboštvo biter (njem. po rimokat. čovjek "kao od brijega odvaljen". cimeta. buste. dvostruka torba (u Lici). tj. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. segmentum) mat. segmentum odsječak) mat. al bisogno čit. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. bigeneričan bisekstilan (lat. bisekstus bisekstus (lat. bis. bitevi) plosnato koplje. crkvi. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. biscotin. hermafroditski biser (tur. vrsta najmanje tambure. tal. bis. dvospolan.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. series red. čvrst. Bischof biskup) piće od crnog vina. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. sexus spol) v. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana).bisage bisage (fr. bistrer) slikati (ili: bojiti. polovljenje biseksan (lat. od dva sloga bisirati (lat. episkopos nadzornik. bis. lat. s jednim prijestupnim danom. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. syllabe slog) gram. snažan. dvoredan bisernica (tur. tal. masivan. tal. temeljit bitevija (tur. dvaput kuhan) dvopek. theos bog) vjerovanje u dva boga. al bizonjo (tal. biisre) školjka koja proizvodi biser. bis. biscroma) glaz. biscottino) mali. lithos kamen) min. niz) koji ima dva reda. grč. polovljenje bisekcija (lat. bistouri. okrugli kolačić. biscuit. bis. srodan s azbestom bista (fr. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. bis coctus dvaput pečen. bissac) mn. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. usp. Brust) poprsje. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. ljudina. bis. trideset drugi dio neke note biskup (grč. osobito Egipćana bišof (njem. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč.) nužda. torba na sedlu bisegment (lat. n. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. grč. u dva niza. segmentum) mat. tal. byssos pamuk. bissig) zajedljiv. bis.) trg. busto. bitevi čitav) jak.) sitan novac od 12. polovica. bistro) nekada: vinotočje. prim bisig (njem. ljudeskara . bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. potreba. mineral svilenkasta sjaja. sexus spol) koji ima oba spola. temeljan. narančine kore i soka. bizonjo (tal. bistori) kir. šećerni dvopek. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. pakostan bisilabičan (lat. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bis. veljače biseksualan (lat. bisextus) prijestupni dan. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. bisextilis) prijestupni. dvosložan. bi-. klinčića i šećera bit (engl. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč.

beaver) trg. čudnovat. Bizantion) 1. bitumen) prevući (ili: pokriti. bizarre) čudak. sličan lutnji. 2. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. filozofiji. bythos dubina. teologiji. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. analitici. redni broj 83. cink. olovo. trgovački posao bizon (grč. željezo i dr. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. geografiji. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva.0. pren. bismutum) kem. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. koji se dvolično ophodi bizar (fr. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. beaverteen) trg. Bizantion. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. sumpor. mošus 185 bizon bizantinci (grč. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. u asfalt bituminozan (lat.) biznis (engl. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. bivouac) voj. 3. npr. japanski narodni instrument. bizzare) čudnost. grub vunen porhet bivij (lat. nafta. do propasti Bizantskog Carstva. element atomske težine 209. biver (eng. pren. valens koji vrijedi. kisik. asflat i si. Bizantion) 1.) pa do pada Carigrada (1453. valere vrijediti) kem. divlji bivol.). raskrižje bizam (lat. neobičan bizarnost (fr.bitometrija bitometrija (grč. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. od dvije vrijednosti. američki divlji bivol . bizarre) čudan. asfaltirati bituminizacija (lat. petrolej. poljski logor. osobenjak. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. bakar. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. neobičnost. nalazi se kod nekih životinja. dvovrijedan. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. i radili na povijesti. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. puzanje pred višima. zubar (u Europi). osebujnost bizmut (lat. bi-. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. nastran čovjek bizaran (fr. arheologiji. tj. hebr. bizantska umjetnost. nastran. god. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. retorici i poeziji. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. premazati) zemljanom smolom. koji ima dvije vrijednosti. buffalo. pri liječenju sifilisa i dr. mn. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). kao npr. bison) zool. bituminirati (lat. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. god. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. bisamum. 2. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. business) posao. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. čudesan.

bijela boja. im. obeščašćivanje blasfemist (grč. punomoć samo s potpisom. pisum. blasfemia) pogrda. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. bijouterie) trgovina dragocjenostima. iznijeti na loš glas. kuđenje blamirati (fr.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. vrsta pjenušca blanše (fr. bijou) nakit. čist formular. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. područje) podijeljen na dvije zone. blastos klica. kystis mjehur) fiziol. tj. potpuna sloboda djelovanja. blamage) sramota. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. kuditi. blankokredit otvoren kredit. kredit bez pokrića.) šutnja. bjanko mjenica čista. neispisan.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blastos klica. fiziol. grditi blank (fr. čist. mykes gljiva) med. tj. blasfemos) bogohulan. blekaut (engl. blanche) bijel. potpuno odriješene ruke. blekvud (engl. bianco bijelo. blastos klica. Vrangelove i dr. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. bogohuljenje. blastema) bot. akutna i kronična bolest . zone pojas. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. neispisan. bjelina. obrukati. zaborav. dragi kamen bižuterija (fr. zametni mjehurić blastoderm (grč. prijekor. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. bijel. činiti blijedim. loš glas. bruka. pogrdan blasfemija (grč. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. blanc. bjelina) trg. dragulj. huljenje na Boga.) glaz. grč. A. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. psovka. bleichen) blijediti. pokuditi. huljenje. bjelilo blanket (fr. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. neispisani papir. pisello) grašak (usp. ukras. mladica. blankotrgovanje prividno. blek-botom (engl. dragocjenosti. prazno. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. kart blanš (fr. blasfemos) bogohulnik. blamer) osramotiti. nakit. dragocjenost. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. izdanak. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blanche) pr. tal. prešućivanje. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. belogvardeec) "bijeli gardist". grdnja. blaste klica. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. rizi-bizi) bižu (fr. bjanko. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. klica. čist. oskvrnitelj blastem (grč.) čisti bijeli. bianco) v. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. carte blanche čit. dragulji. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. sukno za filtriranje blasfeman (grč. koriti. ukor. bi-. đerma koža) fiziol. neograničena punomoć.

enteron utroba) med. opt. nalik na zmiju. tzv. blau plav. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. blefaron. spasmos grč) med. obmanjivati. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. upala očnih kapaka blefarizam (grč. blefaron očni kapak) med. blastula) fiziol. munjeviti rat. ofthalmos oko) med. bluff) plašiti. slijepa vrata. dio dodan zidu s vanjske strane. blenna. uron mokraća) med. us gen. bacakanje blickrig (njem. blenna. živčana izmorenost blazon (fr. blastos klica. blefaron. blefaron) med. nemir kod teških bolesnika. plava lisica. žmirkanje. aden žlijezda) med. smjesa. blenna. obmanjivanje. hvaliti se. blenna. zbunjivati razmetljivom reklamom. zavaravati. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. sulfid cinka blenemeza (grč. otos uho. slijepi prozor. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. blestrizo bacakam. blefaron. blase) otupjelih osjećaja. neosjetljiv blaziranost (fr.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. blaser. očiju. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. znanost o grbovima. ptosis pad) med. blason) grb. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. blenna. povraćanje sluzi blenenterija (grč. varati. vrsta morske ribe blaziran (fr.) mješavina. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. bacam tamo-amo) med. balaur zmaj) zool. aden žlijezda) med. zasićen. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. španjolski zid. vrsta guštera bez nogu. prema potrebi. blaser) otupjelost. procurim) med. usp. ofthalmos oko) med. Blitzkreig) voj. prevrtanje. živčano izmoren. Blende) arhit. curenje iz ušiju blenurija (grč. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blefaron očni kapak. blenna. blenna. tj. regnymi izbijam. silberfuks blaugas (njem. blenna.) blenotoreja (grč. bluff) zavaravanje. neosjetljivost. spolnih organa i dr. zametni mjehur blaufuks (njem. zaplašiti. rheo curim) med. kapavac blenoreja (grč. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. sluzni proljev. rheo tečem) med. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. min. praviti se. fimosis suženje) med. blefaron. blefaron. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. sluz. blenna. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blau plav. pre- 187 blickrig tvarati se. heraldika blef (eng. blenna) med. metra maternica) med. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . tome rezanje) med. udubljenje sa svodom u zidu. treptanje blefarofimoza (grč. lat. zasićenost. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. spoj blenda (njem. emeo povraćam) med.

blu berd. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. mramora). pojačavanje rova gredama. blindiran blineta (fr. Blue book čit. opsada. blondina blooming condition čit. blokiranje blokaža (fr. pojačati rov gredama. kulica. velika količina (robe). imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. blin) mn. streljiva i si. udvarač ženama blondina (fr. blu piter (engl. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. blondine) v. poza. tisk. mnoštvo. blondine) djevojka ili žena plave kose. čamcu. bilježnica za pisanje ili crtanje. svijetle boje. trupac. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. ruski kolači. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. geol. automobil. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. od finog pšeničnog brašna. bluming kondišn (engl. bluette) iskra. zatvaranje željezničke skretnice. karaula. kicoš. malo kazališno djelo puno dosjetaka. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. usp. tvrđave. zajednica. svjetlucav) varalica. grad. oklopljivanje. blond. blocus.) šport. oklop (na ratnoj ladi. blinder) fort. bloccata) voj. zatvaranje sa svih strana grada. panj. biondo) plav. blindage) fort. slični palačinkama. tisk. zaštićivanje od zrna (projektila). duhovita sitnica.). iskrica duha. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. blonde) čipka od sirove svile. čamac. prid. opsada. poprijeko blok-haus (lat.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. automobilu.) pom. bloc) veliki komad (npr. blokada blokirati (fr. blok (fr. zrakoplov). vojske. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. klada. pren. zrakoplovu). plavuša blondinka (fr. veliki komad stijene. gomila (knjiga). gomila. zatvoriti skretnicu. Blockhaus) voj. blondin) mladić plave kose. konjski naočnjaci blinji (rus. osigurati od zrna. (engl) modra ptica. farsa blinker (njem. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. en bloc čit.) naveliko.) "Plava knjiga". naslaga listova papira koji se mogu otkidati. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. Blu buk (eng. bloquer) v. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. bloquer) voj. žućkast blonda (fr. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. tal. blink sjajan. tal. an blok (fr. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. cjelina. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. dobro. pren. signalna zastava koja znači slovo P .

ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. bludžin (engl. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. Blume cvijet. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. glavno djelo Dekameron bocman (niz. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. man čovjek) pom. boa constrictor) zool. bobslej bobadiljizam nepravedno. uzgoj cvijeća. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. ali i drugi odjevni predmeti. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. blu-stoking (engl. harmonika) sve do danas. bluejeans čit. balota .) ime talijanskog pisca iz 14. sologitara. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bas-gitara. fr. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. Blume) poznavanje cvijeća. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. prema starofr. lažno optuživanje — po šp.. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. boot lađa. skraćeno: bob Boccaccio čit. blu džins (engl. pamučni til bobslej (eng.) hlače od takve tkanine. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. popularan u različitim inačicama (pjevanje. bobine) svitak (za konac). "traperice" blue-stocking čit. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije.) "plava čarapa". od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. najčešće plave boje.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bubnjevi. bluz (engl. fiz. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. grad Genovu. bobine) prozirno pletivo od pamuka. stoljeća.) trgovačka komora bob (engl. to bob) v. bord ov tred (engl. engleski til. Bokačo (tal. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. cvjećarstvo bluza (fr. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. bozzone) velika boca. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. obliku Janne za tal.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. sir Robertu Peelu. brodarski. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. Blume cvijet. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. zmijski car. bobbinet. st. demižon boćanje (tal.

ili na oboje istodobno boedromion (grč. književnici. zapreka) šport. šećera i drugih dodataka bohema. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj.) plemić koji je i ratnik. upravlja zemljom bogumili mn. dromeo trčim.) irsko narodno piće od vode. st. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. pokvarena roba. po pravilu neuredno. boheme) način življenja boema. baka. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. otpaci. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. boei) v. ispičutura. iznos berbe grožđa. pren. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. pom. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. prekid svakog odnosa s nekim. boema (fr.bodega bodega (šp. npr. Bodden) zem.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. život od danas do sutra bohemi.-perz. Bosni. bodega) podrum. u Trakiji. krčma. u Rumunjskoj: plemić. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. boe vika. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. bodmerei. rakije. Dalmaciji. Boycotta. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. bottomry) trg. Bafel) trg. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. pijanac boja (niz. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. skladište robe u luci. bahader) mn. umjetnici. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. Makedoniji. i XIII. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. njem. boatu (fr. bogdo-lama) vrhovni svećenik. neuredan život. pren. nekonvecionalnim životom. roba za odbacivanje bogatiri (tur. zajedno s dalaj-lamom. vinara. Bugarskoj. studenti i dr. naš rujan—listopad. patareni bogus (ir. bohemes) mn. body tijelo. kod bojkota strane robe u nekoj državi). boemi (fr. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. engl. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. duhovni poglavar u Tibetu koji. J. bavella. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . tchek zaustavljanje. loša.

tzv. kratak. veća čaša s poklopcem bokasin (tal.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. bulletta) cedulja. v. "plemenitoj vještini". boletus gljiva. lat. svaka runda po 3 minute. lug bokerica dvocijevka. strujom. šport. loža u kazalištu. šećera. bollo.) koja je 1900. otvor. lat. boka (tal. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl.) zamka za bacanje. boksanje boks (engl. tal. šumica. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". tjesnac. box) šport. bocage. kutija. bokskaf boks-meč (engl. tj. tezulja bolas (šp. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. astr. zaljev bokal (fr. boccone) komad. bouche. priznanica boletit (lat. box) šakati se.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. hidrat čiste gline. guranje i udaranje nogama. do struka. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. boks bokun (tal. ulaz.. opterećena olovnim i dr. bukmol (norv. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. balanza) vaga. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. plinom i si. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. pren. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. bolidos oružje za bacanje. kastanjetima. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . grč. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. šp. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. Boxer) 2. bascagium) šumarak. bucca) usta. mlet.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. državni jezik) boks (engl. boccale. fr. praćen pjesmom. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. boks boksati se (engl. glavom i leđima. bolites jestiva gljiva) geol. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. tal. box) 1. boxcalf) 2. boxer) 1. bolis. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. grč. fr. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. zalogaj bola (engl. šakač. bolanča (tal. živa i okretna. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. bocca. šport. okamenjena gljiva bolidi (grč. bocassino. šakanje u rukavicama. bocal. buldogu slična rasa njemačkih pasa. vrč. v. strijela) mn. jedan od glavnih izvora aluminija. bosco. mod. bolletta. gitarom ili tamburinom. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. srednje veličine Bokseri (kin. ušće. box) 3.

bolus. topnik. bujica riječi. bombardare) voj. bacati avionske bombe. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. tal. bombos potmuo. dosađivati komu (molbama. svila) pamučna svila. bombardeur) voj.. grč. bombast. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. lemnoska zemlja. bombycinus. lubarda. onaj koji bombardira. lit. besklasno društvo bez državne vlasti. bombarder.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. staklene bočice kruškasta oblika. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . izvještačen (način pisanja. veliki top. st. atomska bomba. bombast) lit. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. lat. volta) luk. konfetima). prangija. vrsta keplane svilene tkanine. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. prodavaonica. bombe. grč. balon bombarda (tal. bole zrak. vata za ispunjavanje haljina i si. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. pristaše boljševizma. boljševici. zračni termometar. cirkuski šator bolus (lat. velika trbušasta boca. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. svojim pjesmama i si. pren. izražavanja) bombaš (fr. hrabriti koga. Oktobarska revolucija (1917. bacač bombi bombazen (fr. 2. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bomba. svod. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. pretjeran. bombe) voj. na II.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. pamuk. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. usp. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. grč. ručna granata. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. osnovao u Bologni L. metron) fiz. marksizam bomba (fr.) bombast (engl. bombyx) 1. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal.000001 °C). lenjinizam. šator na sajmovima. lat. grč. dubok ton) voj. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. bombyx dudov svilac. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombasin. bolos) kem. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. nazvani po tome što su. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. ljubavnim izjavama. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr.boliviano boliviano (šp. pretjerano kićen. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI.

bonbon) poslastica od otopljenog. bonbonniere) kutija za bombone. prav. bonificatio) naknada. popraviti. bombyx pamuk) zool. priznanica. vrijedi za . te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. lat.) dobronamjerno. bombonijera (fr.. kazati) bona hereditaria (lat. popravljanje.) zdrav (ljudski) razum. u dobroj namjeri (učiniti. vrsta ženske kape. mjenica bondirati (fr. bondir) skakati. propinjati se. ostavština bona adventitia čit. svilena tkanina bombo (engl. izvrsnost (u .) dobar za . dijelovi imanja koji nisu ostali od oca.) mn.) mn. pren.) mn.) "Dobra božica". bombyx. bon dobar. valjanost. popravljati bonifikacija (lat. svila. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. imetak. propeti se. bonitas) dobrota. imanja bona mente (lat. poboljšati. fr. mot riječ) dosjetka..) trg.) posuda za tekućine. bons a vue čit. raširen je među južnoameričkim Crncima.. obveza. muškata i šećera u Sjev. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. dudov svilac. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. unutarnja vrijednost.) u dobroj namjeri.. prav. bezvjetrica bonapartisti mn. ukusno namještena soba. dobričina bon mot (fr. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. često s dodatkom želatine. prirodna nadarenost bona (lat. prav. potvrda primitka. bonum. bona adventicia (lat. ukusno namješten stan i si. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. Americi bombola (tal. dobrima škodi bonitet (lat. bonazza) potpuno tiho i mirno more. naslijeđena dobra. aromatiziranog i obojenog šećera. Flemminga. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. priznanica. bond) pisano jamstvo. bon-sans (fr. bonz a vi (fr. obično ukusno i luksuzno izrađena. bonum dobro. odšteta. po viđenju bon enfant čit. voća i dr. naknadno pridošla dobra. nasljedna dobra. bombyx pamuk. bon (fr.) tko zlima oprašta. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. brašna. nalog za plaćanje. poboljšanje. bona dobra) mn. facere. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. nalozi koji se isplaćuju odmah. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. dobronamjerno bona minorum (lat.) vrsta rakije od ruma. bonifier) nadoknaditi.bombikometar bombikometar (grč. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit.) mn. bon-sens čit. nalog za izdavanje neke robe. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bon anfan (fr. imanje. duhovita izreka bon pour čit. bon pur (fr. po kojima izvođač udara prstima. poboljšavanje.. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. dobra. odštetiti. tuba za sprej bombon (fr. potječe iz Afrike.

bona bonum publicum čit. gostionica. porubiti. pretjerana jednostavnost. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . platna sposobnost. bonvivant) veseljak.) "dobre usluge". borax) kem. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. okrajak. rub lađe borda (ar. obložiti brod daskama. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. fr. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. borac. mn. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. korist. sudnica. bordat borda (fr.bono modo smislu izrade). opšivati.) šport. otmjeno držanje. borax) mn. border) opšiti. kupleraj bording (dan. bonhommie) prostodušnost. opće dobro bonus (lat. bonhomme) dobričina. ured bord (njem. mirnim putem bonom (fr. porubljivanje bordel (fr.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. Aziji i Kaliforniji.) pom. borde) 1. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. vrpca.82. sred. Bord. nemetalno čvrsto tijelo. rub. bord) 2. grundirati bordo-boja (fr. hrana. bordel. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. opšivanje. odbor. bordello) javna kuća. Muhamedov ogrtač. trg. burakx) kem. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. dar. bordage) oblaganje lađe daskama. boarding-house) pansion sa stanom i hranom.) minijaturno. bordeaux) boja crnog vina. tj. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ).) dobrim načinom. sreća. tal. ne tali se na poznatim temperaturama. savjetovanje. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. znak B. daska. važan za industriju. naivnost bons offices čit.) 2. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. ar. kost. glavešina bookmobile čit. soli borne kiseline bord (engl. stol za kojim se drže sjednice. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. bonum publikum (lat. porubljivati. novac za hranu. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. board) 1. traka za opšivanje bordaža (fr. vrlina. materijal za oblaganje lađe. pom. državna korist. stol. javna kuhinja bordirati (fr. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. bank. pren. kem. kozmetiku i medicinu borati (lat. spoj bora. na lijep način. upute o lijepom ponašanju bonum (lat.) dobro. kolegij koji se okuplja oko jednog stola.) dobro države. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bonzofis (fr. dobrodušnost. pren. bukmobil (engl. element atomske težine 10. redni broj 5. sud.

botanikos travni. Borussia Pruska. borer borniran (fr. postaviti granične znakove. onaj koji se voli baviti botanikom t . bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr.bordro bordro (fr. šarama boselirati (fr. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. valovite oblike. čvrga. baviti se biljkama botano. ograničavati. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. biljka. borealis) sjeverni boreas (grč. poslodavac. bosseler) raditi ispupčene. pa odatle i sat. grč. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. Bohrmaschine) strojno svrdlo. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. skučen. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. botto) mah. pr. omeđiti. bourgeois građanin) tisk. boss) šef. ograničen. burgija. boreas) sjeverac. okvir. (po J. bosse. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. starogrčki bog sjevernog vjetra. novčanih vrijednosti bordura (fr. bohren bušiti) svrdlo. filos) ljubitelj bilja. u skupini) bosaža (fr. usp. zamah. ublažiti želje. gazda. bosselage) izrada u ispupčenim. knjiga u kojoj su računi. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. fobos strah) strah od Prusa. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. bormašina Borgia čit.(grč. boseliran bosirati (lat. botane. voska. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. jedan bot jedanput. mali. C. borner) ograničiti.. botane. borne) ograničen. valovitim oblicima. otkucaj sata. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. popis računa. Borda (tal. pren. usp. Americi. bozza) grba. borda borusofobija (lat. lista. sjeverni vjetar.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bordereau) trg. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. majstor bosa (fr. sjever Borej mit. lat. gipsa bosoni mn. fagos) zool. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. brežuljkastim. Borussia Pruska. vijenac borealan (grč. kvrga. vrsta plesa (američka. kamene međaše. botanike) znanost o biljnom svijetu. Borte) v. mjenica. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. pren. bosko napasam. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. glup bornirati (fr. ograničiti se borsalino (tal. 2. tal. trava botanofag (grč. borej sjeverni vjetar borer (njem. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. bordure) rub. biljojed. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. gospodar. izvadak. bottana) obično. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). bušilica. ura-.) 1. grč. botane trava) skupljati biljke. porub. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. udarac. biljožder botanofil (grč. šare.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. ublažavati. jednom botana (tal. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. Boseu. boreios.

grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. botane. botos) mn. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. botrion jamica. nazvan po francuskom rezbaru A. okamenjene biljke botanolog (grč. 8 = vrlo jak. botritičan botroilit (grč. Burbonska palača pren. sluga. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. peckanje. Burdonova . botrys grozd. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. dječak. crvena izraslina na ruci ili nozi. boling-grin (engl. peonija Br kem. botanički botanomantija (grč.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. sa 3 do 4 tisuće članaka. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. lithos kamen) mn. lithos kamen) min. bockanje. botane. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. prid. trčkaralo. buš-tru (fr. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. 10 = jaka oluja. 196 br botuše (mad. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. 6 = jak. 12 = orkan boule čit. lat. geol. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. znanost o biljkama. botrys grozd. botane. botane. kefale glava) zool. botanika. tal. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. bortiotičan botrinti (grč. bu-rime (fr. 4 = umjeren. botulus kobasica) med. fr. živi u tankom crijevu čovjeka. busur) bot. krčma. Bourdonu. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. mykes gljiva) med. botellarius) šef kuhinje. tunjevine i dr. Bowiea bowling-green čit. teklić božole (fr. 1808—1884) bouts-rimes čit.) veliki lovački nož oštar s obje strane. psa i dr. pronalazak američkog pukovnika J. 2 = lagan. botarga. compater) kum botarga (šp. botella. botrys) grozdast. botane.) ime poznate vladarske porodice. trovanje pokvarenom hranom.) kuma botrinitičan (grč.) beznačajan. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. apotheca) dućančić. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. botrys grozd. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature... veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. u obliku grozda. bota larga.) mn. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. bottega. francuskom inženjeru E. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. botriomikoza (grč. -ites) mn. bottonata) zadirkivanje. vinara. francuski parlament Bourdonova cijev čit. bottarga) jelo slično kavijaru. širokočlana trakavica. kratica za brom . Burbon (fr. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. geol.. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. Ch. konobar botelar (lat. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal.) dečko. boutique. od usoljene ikre morskog lipljena. sluga. boi-najf (engl. mala trgovina.botanograf botanograf (grč. bul (fr.

sitan brahibiotičan (grč. mišica. brachys. bradys spor. braggard) razmetljivost. nasilan. bili u engleskoj ili francuskoj službi. bragr) pjesnička umjetnost. čovjek koji ima kratku lubanju. bradys. braccatore lovački pas) snalažljiv. koji živi kratko brahibiotika (grč. bradys spor.(grč. osobito donji dio ruke. nešto veća violina. mišićni) ručni. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. pren. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. stenograf brahigrafija (grč. tj. njuškalo braganja (tal. teško. st. brachys. teško žvakanje bradipepsija (grč. brachialis ručni. bradys. lat. ruka. uron mokraća) med. bradilalija bradimaseza (grč. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. hvalisavost bragoc (tal. bradys spor. grč. nepotpun. malen. brachys. od prstiju do lakta. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. prst) antropol. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. sperma sjeme) med. domišljat čovjek. femi govorim) med. lalia govor) med.) trg. bios život) kratkovječan. viola. sporo probavljanje hrane. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. frasis govorenje) med. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. brachion) mišica. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. v. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. kefale) glava antropol. brachys. bradilogija bradilogija med. težak. daktylos . brabantski vojnici koji su. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. brachys. viola di braccio) glaz. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. brabangons) mn.. v. bradys spor. sporost u govoru bradifrenija (grč. teško. brachium. gluhoća. bradys. moć. nasilnički brahikatalektičan (grč. masaomai žvakati) med. pri mucanju) bradifrazija (grč. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. brachion ruka. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachy-katalektikos) metr. akuein slušati) med. brachys. osobito u XII. bradys spor. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. strangurija bragadur (tal. fren srce. kardia srce) med. sila brahijalan (grč. teško slušanje bradifazija (grč. težak govor. bradys. brachys. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč.brabansona Brabansona (fr. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . loša probava bradispermatizam (grč. pepsis probava) med. bradys. pjesništvo brahi.

kratkih latica brahipneja (grč. n. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. ruke brahiotomija (grč. brachion ruka. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. pteron krilo) kratkokrilan. cikloida brahit opt. skia sjena) zem. npr. jagodicama prstiju opipljiv- . Brahma) starije naučavanje o Brahmi. brachys.. metron) med. temno režem) kir. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. znanstvenike i političare. rezanje ruke brahipetalan (grč. metron. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. st. podos noga) kratkonog. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. i po tome nalikuju na školjke. brachion. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. brachys. kratak dah. brachys. orao vidim) med. brahma) indijska religija utemeljena. životinje kratkih krila. brachion. brachys. kratkovidnost brahiodonti (grč. metr. tj. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. pjesnike. otprilike. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. Brahman) ind. na udaljenosti. pteron krilo) mn. brachys. petalon list) bot. pus. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. u sisavaca brahiometar (grč. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju.brahikroničan brahikroničan (grč. brachys. sprava za mjerenje mišice. brachys. imaju dva kapka. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. brachys. kratkih krila. brachy-pneuma) med. chronos vremenski) kratkotrajan. skopeo gledam) opt. uspravno) brahisilab (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. pneo dišem) med. koji ima kratke cvjetne listiće. veoma rasprostranjene morske životinje. e. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. pr. linija najbržeg pada. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. uskoća prsiju. podos noga) zool. odontos zub) zool. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. tele daleko. brachys. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. kratke latice. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachys. brachys. u 8. pus. kratkih nogu brahipodi (grč. dajući oduvijek svećenike. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. zool. kratkovremen brahilog (grč. astma brahipodan (grč. brachys. chronos vrijeme) mat. fil. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. brachys. brachistos najkraći. pren.

nekog posla). branchion) mn. brein-trast (engl. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. preklopna postelja brander (njem.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. odlično. posebno.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. hvalisavac. škrgaši branhije (grč.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. odlično! bravo (tal. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. brein dreining (engl. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. branchos) med. sposobnost da vanjskim utjecajima. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. "podražajima". v. pergola brakadabra (bracadabra) v. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. engleskom mehaničaru Bramahu. prema tome. braten peći. v. brein-storming (engl. branda) viseći (mornarski) krevet. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. malen jedrenjak napunjen smolom. brendi (eng. braida od njem. vrlo lijepo. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. upala krajnika branša (fr. promuklost. ogranak (neke znanosti.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. bivaju pokretana na djelatnost. nekroza branda (tal.) "isušivanje mozgova". 1855 —1926) braunizam med. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. lovokradica. krivolovac. struka. branca) grana. zool. dio. odsjek. braunizam bravissimo (tal. tj. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. bractea list) bot. podrijetlo bolesti je. gangrena. 1749—1814) Bramahova preša fiz. pren. bravvning) v. pristaše naučavanja Johna Brovvna.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. med. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. usklik u znak odobravanja. Brand) med. zaštitni. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. uljem i kučinom. sjajno. tako je! . Brand požar) požarnjak. junak na riječima brancin (tal. škrge branhus (grč.) 1. poziv. branche. Bramahova brava Bramarbas (šp. braconnier) zvjerokradica. abrakadabra brakonijer (fr. ta. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja.

loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. bretona (fr. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. kratke ili breša (fr. odmah. patent. gore široke a dolje tinju). glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. nazvanog po fr. upravitelj brevi manu (lat. darskih i šumskih poslova. Bremse kočnica. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. breche. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. breccia) voj. plaćeni ubojica. tal. hlačnjaci ljanost. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. bedemu. patent feus hranilac) nadstojnik. junačko djelo. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. lat.bravo 200 bričesi bretanja (fr. molitvenik katoličbrek (engl. bravura (fr. srednji dio gled. valjan i vrijedan ples udvoje. povelju brazleta (fr. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). tal. kratak izvadak. gradnje i typos otisak) glaz. bracelet. grivna akt. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. bredizam med. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. patent. bravura) vabretele naramenice. brefos novorođenče. brevis. izdati brazilskog drveta dekret. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. kratak popis. Bremse) kočnica konog. bretagne) stari francuski bravo (tal. brevipedan (lat. pes noga) kratbremza (njem. pren. = hipnotizam. breve d'envansjon (fr. propolukratke časničke hlače. breviarium) kratak prebregma (grč. s patentom. povlastica. nešto izrađeno kišnog ogrtača. brevet d'innoze i sugestije vention čit. trofeus) zavod brevijacija (lat. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat.) brefotrof (grč. šteta. lubanje. Schere brevis (lat. osobito Papino pismo državama. grč. kovrčalo bričesi (engl. junaštvo. brevis. (fr. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. breviatio) skraćivanje. tropronalazačka povelja. tjeme kratak izvještaj. brevete) pr. breve) svaki službeni pisani rukvica. mn. nazvan vladarima i dr. bretonne) vrsta ženskog šivost. prodor (u zidu. osobito u glazbi s poveljom. hrabrost. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. zavod za prehranu i pokraćenje. brennen paliti. tiskanje nota dr. športske boj.) otvoreno. utvrđeili za jahanje.) 2. voj. brevis kratak. kratkim putem brefotrofij (grč. brefos. bravoure. brevilokvij (lat. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. neustra-. junak. pokraubojica bravur-arija (fr. breveter) dati. bravour. nost izvođenja. brevis kratak) glaz. dekret. povelja. brachiale) nabreve (tal. vrsta odličnog francusčovjek. za nahočad. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. kratkih nogu brenšer (njem. bregma) anat. s diplomom. breeches) mn. breviatura) v. tal.. bez uvijabrefotrofija nja. uštrb jesno priljubljene uz noge . bretelle) uprta. diplomu. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača.

učiniti da se nešto odbije. blistavost. voj. pren. list. fugiranje briketirati (fr. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. brigantine. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. Brief pismo. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. 2. sin Urana i Geje. brigadier) 1. blistati) sjajan. cigle. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. buntovnik brigantina (engl. bricola. brigg) pom. pren. brillantine) kozm. voj. ormarić. udariti par bricole čit. osobito briljantima briljantnost (fr. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. kugle ili jajeta. slična vistu. briqueter) popločiti ciglama. osobito starinske. odskočiti. divota. pren. pljačkaš. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. odboj lopte od ograde. Brigantine) pom. brignos škrgut) med. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. njem. odozgo jače. brigata) 1. bric-a-brac) starudija. Egeon brikabrak (fr. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. sa strane. sitan. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. brillant. brigante) cestovni razbojnik. fr.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. brigade. 3. kod biljara: odskok. odskoči.) posredno. morbus Brightii) med. par bricole čit. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). briller sjati. razne umjetničke stvarčice. zbijen u obliku opeke. svijetao. brigg. divan. veoma vatreno. nazvana po engleskom liječniku R. par brikol (fr. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. otuda: pren. bridge) kartaška igra. hajduk. raskoš. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. briketaža (fr. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. veličanstvenost. tal. vrsta mirisne masti za kosu. raditi zaobilazno briksizam (grč. živahno. 2.) glaz. staretinarnica briket (fr. zapovjednik brigade. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. krasan. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. škrinjica za pisma. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. škrgut brillante (tal.bridž bridž (engl. div s 50 glava i 100 ruku. Kasten ormar) poštanski sandučić. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. veličanstven briljantin (fr. bradu i brkove briljantina (fr. ne raditi časno. zaobilazno. brig. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brycho škrgućem. škrgutanje zubima Brijarej mit. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. blistav. bricoler) odbiti. za sto naoružanih ljudi. lukavo brikolirati (fr. jajeta i si. fr. kugle. par brikol (fr. odličnost . plahovito briljant (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. brillant) sjaj. a odozdo slabije zatupljenog. odličan. briquette) nešto u obliku cigle.

žuka broad-casting čit. kao prvi konzul. Britiš muzeum (engl. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. lat.) govorenje nebitnih stvari. briller. bryon mahovina. pren. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. briscola) vrsta kartaške igre. rjeđe slatkovodne. srebrnaste boje. brod-sajd (engl. bryon. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. bučno. bijele. bojiti (ili obojiti) smeđe. con brio brioš (fr. okolišanje. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. upotrebljava se. od 23.) uzeo je Bonaparte. radio emitiranje broad-side čit. dugačka 25 km. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. magleni mjesec. razbijač. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. razoran. tal. brusquer) obrecnuti se na nekoga. studenog 1799.) pom. zoon životinja) zool. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. broyon) tučak za mrvljenje. rasprskava.) glaz. životinje nalik na mahovine. sličan mahovini. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini.) odašiljanje radio emisija.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. živahno. briseur) lomitelj. umjesto srebra. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. trljanje boja . skupni naziv za mahovine brioidan (grč. mahovinast briologija (grč. prelijevati se u svjetlosti. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. sendvič briozoe (grč.briljirati briljirati (fr. brillare) sjati. briser. uništavajući brizantnost (fr. 18. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. izmotavanje brimer (fr. koji razmrskava. bryon mahovina. fyton biljka) mn. vladu u svoje ruke brinet (fr. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. bot. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. blistati. htjeti nešto brzo sprovesti. Brisoleten) mn. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. plameno. značajno se isticati. brisant) koji lomi. briozo (tal. svijetliti se. bryon. brimera (9. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. odskakati od ostalih brimada (fr.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. brioche) vrsta peciva. sijati. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. pletenica. logia) bot. čajni kruščić. brizo.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. pocrniti briofiti (grč. eidos oblik) bot. studenog. brodkasting (engl. brizo spavam. listopada do 24. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. razornost. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). strana broda. razorna snaga brizer (fr. brumaire. morske. briser) sposobnost rasprskavanja. šumno. Brodvej (engl. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal.

to broil peći na otvorenoj vatri. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. brončati (fr. broker) trg. npr. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. oblicima i si. oštrog mirisa bromatika (grč. cinka i željeza bronce (tal. bromium) kem. koji nastaju . redni broj 35. od svile i pamuka. bakrenom bojom (drvo. broccato) skupocjena i teška. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. koji se tiče dušnika ili dušnica. bronzo) zvonce. svilom. tekućina veoma slična kloroformu.. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. osnovanom 1805. pren. bronser) obojiti brončanom. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. dva kanala. bromos) med. bromov pripravak. trgovina vezivom. kožu i dr. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. broder) vesti. srebrom. vezivo. lat. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. mjedeničica. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. obično se jede s palentom brodirati (fr. bromos smrad. lat. nemetal atomske težine 79. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč.). gips. crvenkastosmeđa teška tekućina. luka i maslinova ulja. element. poklepčica brončana bolest med. krasiti. nazvan po velikom njem. tj. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. s utkanim velikim cvjetovima. Brokhaus (njem.brockhaus Brockhaus čit. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. "pohanac" brokanter (fr. lijevi i desni. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. ili samo od pamuka. bronzium) legura (slitina) bakra.916. tal. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. broderija (fr. pren. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. broma jelo. posuđa i dr. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). bronze. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. na roštilju) pile za pečenje. broma jelo. bronzo. osobito slikama. bronchia) mn. brodetto) kuh.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. bronchos dušnik) dušnički. uljepšavanje brodet (tal. izvesti zlatom. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. trovanje bromom bromoform (lat. staretinar brokantirati (fr. znak Br. brokatni papir papir u boji s uzorcima. vezenje. broma jelo. crnom. an-i». kićenje. klepčica. bromos) farm. bromoformium) farm. osobito slikama. poznati lijek za živce bronca (fr. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. vrsta žutog. smeđom. broderie) vez. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. logia) znanost o jelima.

srebrom. bronchos. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. bratimstvc grč) med. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. bronchia) med. guša bronhofonija (grč. regnymi skršim.(grč. bakreni kotlić broš (fr. uvezati knjigu u mekan uvez. svilom). bronhije . različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. bronchos. Bruderschaft) bratstvo. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. logia) znanost o grmljavini. brochure) mekano uvezana knjižica. bronchos. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. temno režem) med. rheo tečem) med. kele kila. brocher) prošiti. operativno otvaranje dišnih kanala. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bronchos. mykes gljiva) med. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. kila dušnika. bronchos. prigovarati bronzin (tal. bronchos. Amerikancu J. o nepogodama uopće brontometar (grč. bronchos. mrmljati. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. bronchos) anat. brauning (engl. bronte grom. slomim) med. pren. N. upala bronhija. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. rheo tečem) med. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bronchos. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. bronte grmljavina. brontolare) gunđati. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. grkljan. brontotherium) geol. bronchos. usp. pneuma dah) med. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. fone glas) med. bronchos. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. brontosaurus) geol. bronchos. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. dušnik. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bronchos. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. lithos kamen) med. divovska. dug preko 18 metara brontoterij (lat. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. skopeo gledam) med. a kod goveda. protkati. bronhijalni katar bronho. blemma sluz. malteška groznica). bronte. protkivati tkaninu (zlatom. plesso udarim) med. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. bronzo) lonac. bruh) med. prošivati (knjigu). bronchos. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. brochurier) pisac brošura browning čit.

e. bubon. brogiotto) vrsta crne smokve. bez odbitka troškova. Thiiringen). neprerađeno zlato brum (engl. trublja buckinghamska palača čit. 1799. budak) trnokop. venerične otekline bubonocela (grč. glupan. Dachau. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. kramp. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945).) najkraći dan u godini.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. v.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. Buhnvvald (njem. brutaliser) zlostavljati. algos bol) med. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. u staroj plemićkoj obitelji. surov. fr. pren. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. suprotno: netto bružeta (tal.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. zimski solsticij. hernija bruh-gold (njem. bubon) mn. med. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. n. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma).) mjesec francuskog republikanskog kalendara. potpuno zanemariti brutto (tal. bubalis) zool. Buddha) "Probuđeni. prilikom dobivanja. bista brusthalter (njem. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. divljački. životinjsko ponašanje prema kome. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. kila bubonulus (grč. X. grub. zima. Bruch lomljenje) med. bubon preponske žlijezde. rođen u Indiji polovicom VI. životinjska požuda brutalizirati (fr. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. velika budala Budha (sanskr. učiniti da podivlja. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. pr. bubon. brutal) životinjski. bubonulus) med. n. antilopa bubikopf (njem. 18. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. do 22.bruh bruh (njem. bubon. e. bakingemska (engl. bolest prepona buboni (grč. brimer (fr. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji.) truba. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. brumalis) zimski brustbild (njem. težina robe zajedno s težinom ambalaže. brutalis. Buddha) v. st. kele) med. aden žlijezda) med. XI. studen uopće brumaire čit. brustolare) paliti. Budha budak (tur. brutalitet brutificirati (lat. zvjerski brutalitet (lat. neotesan. Bubikopf) "dječačka glava". XI. pržiti brut (fr. brutto) trg. bruh prepona. grubost. brutificere) napraviti nekoga životinjom. Auschwitz bucina (lat. afrički jelen. nezahvalni urotnik brutalan (lat. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. brumaire datum (9. usp. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. lat. brutalitas) surovost. od 22. divljaštvo. štovan kao . upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). pren. pr. Prosvijećeni". Bruchgold) izlomljeno. Brust-bild) poprsje. poživotinjiti brutalnost v. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč.

budhisti budizam (sanskr. dvorska luda bufonerija (fr. Buddha) mn. loš ples. put prema oslobođenju vodi nirvani. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. bugsiren) pom. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. buffone) šaljivčina. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bouillon) kuh. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. bujrumte . ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. ind. komičar. karate i si. bouillon) kuh. budhizam budhisti (sanskr. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. s volovskim očima. komične opere. uzroci patnje su strasti (tj. iatrike liječništvo) stočno liječništvo.) zool. fr. volja za životom). budhizam budo (jap. proračun prihoda i rashoda uopće. život je patnja. američki pustolov.budhisti bog. usp. bus govedo. boogie loša improvizacija na glasoviru. buffo caricato čit.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). budoar (fr. lat. Bafelo Bil (engl. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. lakrdija. buljook bugačica (tal. liječenje goveda bujirati (fr. obično u nogama bufer (engl. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. blek-botoma. "sveti mudrac". buj bujon (fr. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bolgia. buffer. bafelou (engl. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. tj.). posušilo. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bik buffo (tal. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. izvolite. buljon bujrum (tur. lakrdijašenje buftalmičan (grč. e. buffa) šala. čarlstona.. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. volook. tal.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. n. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. ofthalmos oko) med. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. bugazar upijati) sušilo. usp. bouille. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. bez strasti i patnje. v. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. Buddha) mn. žeđ za životom. bi vol. bucare probijati. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr.. religija koju je osnovao Budha. lakrdijaš. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. venet. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. bouiller) staviti na robu carinski žig. boudoir) mali. st. lakrdija. budget. v.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. bus vol. Buddha) v. kao ples sadrži elemente bluza. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. bufon bufon (tal. bouffonnerie) šala. bufo karikato (tal. vrsta tkanine bujatrika (grč. laka komedija. stanju blaženog mira. budizam budisti (sanskr.

booking) rezervirati. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. kefale glava. skup bukiner (fr. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). povećanje. kranion lubanja) arhit. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. mutna. isp. bus vol. najava dolaska. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. zvjerokradica u Sjev. vina). povelja. seoski. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . pismo bukanir (fr.). pastirska pjesma. bukolike) poet. obaviti upis. mišić puhač buke (fr. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. povelja s takvim pečatom. uvjerenje. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. bukolikos) poet. krvava ili gnojna tekućina. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr.bujruntija bujruntija (tur.) bula (lat. tkan na čvoriće bukmejker (engl. obrazni mišić. ukaz. morski razbojnik. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). pečat od voska ili kovine na povelji. rezervacija (u hotelu.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. book-making) sastavljanje knjiga. hrpa. pastirski.) 2.) zatvor. hipertrofija srca. bukva slovo) doslovan. ukrasi. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. bouquet) miris (npr. boucanier) lovac na bivole. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. predbilježiti se bukle (fr. bujurultu. bulla) 1. bukle-sag sag. pren. antikvar bukirati (engl. v. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bus govedo. kardia srce) med. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. bouquiniste) prodavač starih knjiga. potvrda. anat. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. (1242. g. janjeća koža". bukolikos) poet. najaviti dolazak. bulla) 3. buket Bukefal (grč. med. gusar bukanirati (ind. buckskin) "jelenja. tepih. na željezinici. točan bula (lat. bukirati bukinist (fr. Turkinja bularij (lat. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. dokument (uopće). bouquineur. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. bus vol. turska žena. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. običan način klađenja na konjskim trkama. bukolička cezura metr. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. plik bula (tur. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. Americi. v. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. tj. boucle kopča. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. tamnica buksirati (niz. osobito na dorskom frizu. buccinator) trubač.

u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. životinjska glad bulinirati (fr. bul-finč (engl. krasti buliran (lat.) izvješće o nekom važnom događaju. neodoljiva. forma) koji ima oblik lukovice. senzacija.bulbiferan bulbiferan (lat. bulla. studenac bunčela (tal. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bulbus. bilten 208 bund bull-finch čit. das Bund) svežanj. bulletin (fr. nenadana aktivnost. bulldozer) "kopnenojaružalo". vraća bacaču bumler (njem. glavna ulica. stran novac. krumpirast bulbus (lat.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. buli bik) pren. metež. tvrđava. 2. nepošteno trgovati. glupost. bullatus) zapečaćen.) lukovica. bullitio) vrenje. foltamente gusto.) šport. mora projuriti bullion čit. tj. velika. gomb puce. hladnokrvnosti i dr. buleuterion) vijećnica.) anat. bouliner) pom. dugme) pribadača. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. bulbosus) lukovičast.) velika splav (služi npr. glavičast. urnebes. pregrada od brvana. sabornica. liga. luk. na utrkama s preponama. pren. potvrđen pečatom. pren. boom) buka. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. skupštinska zgrada bulevar (fr. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. pločama ili grudama. tuđi.) zdenac. za zatvaranje ulaza u zaljev). široka i lijepa ulica zasađena drvećem. bulimia) med. hrpa. gusta trnovita živica kroz koju konj. skok dionica na burzi. glavica. voj. neotesanost. 2. nastala križanjem buldoga i terijera. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. bulldog) 1. fero donosim) bot. kratke i duboko usječene njuške. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. pljačkati. na krajevima plosnata. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. rulja. gomila. tako da mu se vide prednji zubi. bullire. bedem buli (engl. . (njem. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. bulbus oculi čit. vreva. a u sredini koljenasto savijena). boulevard) šetalište. bully gužva. ako ne pogodi u cilj. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. očna jabučica buldog (engl. glavičast bulbozan (lat. (njem.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. kudrava i prljava glava bum (engl. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. nepočešljana. bulbus lukovica. bulbus okuli (lat. naziv za periodička i neperiodička izdanja. društvo. bullterier) vrsta engleskih pasa. spekulativan pothvat. veliki engleski pas širokih prsiju. Bund) savez. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. buljen (engl. neočekivan razvoj. nalet) šport. isto i buml bunar (tur. posebno se odlikuje time što se. opskrbljen bulom bulist (lat.

tisk. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. pren. besmislica. bourrasque) bura. burrasca. zadirkivanje. komedijant. komoda buran (rus. višebojni tisak bunting (engl. bourdon) glaz. poticatelj nereda. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. ljutine buratino (tal. prostor. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. bukač. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. a spojena je s rezervoarom plina. cement. mjera za konac Bundesliga (njem. betonsko sklonište (kućno. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. borer. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. izmišljotina. podvaljivač. voj. nesmisao. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. bušilica. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. Gradišće burgija (tur. iznenadan vihor. ulično) od zračnih napada. Burg) zamak. podvala. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. podmetanje. dvorac. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. st.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal.) savezna skupština. Buntdruck) tiskanje u više boja. burattino) pokretljiva lutka. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. savezni parlament. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu.) 1. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. i 16.. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. pom.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. duboki bas na orguljama. vikač. 2. mjera za staklo. vječni buntovnik. usp. marioneta burda (ar. 1811—1899) buntdruk (njem. budalaština. st. lakrdijaš. spremište na brodu za ugljen. iznenadna nepogoda. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. smutljivac. čovjek koji svuda "zabada nos". zabadalo. izljev zlovolje.Bundesliga smotak. zadirkivalo. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. Bur (niz. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. u kojem su Buri izgubili samostalnost. fr. stanovnici juž.) Muhamedov ogrtač. pijesak i dr. zavežljaj. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. boer) "seljaci". 3. pren. borale) ormar s ladicama. burgu) svrdlo. 4. st. spletkar.

burra. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. lakrdija. mala burleska burma (tur. grč. bezbojna tekućina. upotrebljava se za obloge kod rana. pun života student ili mladić uopće. sluzne kesice bursitis (lat. veseo. bursa. otopina baznog aluminijevog silikata. lakrdijaški burleta (tal. burletta) mala vesela igra. koji trguju na burzi. sluga.) slaba bura. burlesque) smiješan. bursa vrećica. fr. v. burze muskoze (lat. vitica. fr. perz. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. burlesco. njem. bournous) ogrtač bez rukava. burun. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. burlesque) poet. bursa. burla šala) izvoditi šale. pod burza burzovni uzansi trg. usukati) zavoj. neobuzdan. burka. tržište novca.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. kurir burza (fr. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. burnetizirati burnetizirati (engl. ugljenom i si. bourse. njem. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. lat. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. tal. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). blebetati. bourse. burla) šala burlak (rus. bourg. s kapom. burmak uvijati. burnus. burla. med. lakrdijati. Bersianer) mn. nakaradan. zatim s robom: žitom. komedijati. sladunjavog i trpkog okusa.) mn. vjenčani prsten burmut (tur. momak. gladak prsten (obično zaručnički). oteklina i dr. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. šala. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. nazvana po njem. obično od bijele vunene tkanine. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. byrsa koža. bourgeoisie. tal. lupetati.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. (produktna burza). glupariti burleska (lat. octenog mirisa. borsa. čireva.. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. šaljiv. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. usp. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. glazbeno djelo humorističnog karaktera. ekonomskim jačanjem bur- . buržuj) 1. lagan istočnjak burka (rus.

butyrum) kem. v. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. bouchon) zatvarač. građanski stalež buržuj (fr. bus. pren. poslovna struka busola (tal. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. bouteille. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. dućan. prodavaonica. bus govedo. zasićeni ugljikovodik. = capriccio. harakiri buširati (njem. potaja. boutade) duhovita šala. butirometar (grč. radionica. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. Busch grm) lov. usp. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. bushel) engleska mjera za žito. atrapa butan (grč. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. trgovina na malo. i plemića. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. grč. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. Butter maslac) putar. bottega) trgovina. bussola kutijica. biznis) posao. najviše 1. njemački Burg.349 1 bušerizirati (fr. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. trgovina. seljaka. ruxis kutija. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. malogradanka bus (engl.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. 3. pusu) zasjeda. neravnina (na svili) butada (fr. koriš. na mahove butaforija (tal. bourgeois. boso) šimšir busija (tur. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . bračna vjernost. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. lat. samozataj- 211 butirometar nost. tal. tzv. dosjetka. glaz. Etruščani i dr. omnibus svima) = omnibus bus (tal. pripadnik buržoaskog staleža (v. mornarički kompas. odanost poglavarima. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. pyxis kutija od šimširovine) fiz. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. maslac butiga (tal. preziranje smrti. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. 2. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. za razliku od kmeta. mjerica = 36. butomon močvarna biljka. hrabrost. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. burg) 1. par butad (fr. bogatašica. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. par boutades čit. lisičji šaš) vrsta plina. 2. lat. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. malograđanin. nagao i neobičan nastup ćudi. pravednost. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti.50 m) bušon (fr. napad iz busije business (engl. butyron. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. čep.) prema hiru. blagost prema slabima. maslačna kiselina. lokal butik (fr. Busch grm) "ljudi iz grmlja". buržoazija 2). tvrđave. brzi solo-ples bez pripreme. boutique) prodavaonica.

glupan. šp. stvarčica slična gumbu. manteia proricanje) gatanje u gumbe. pederast. bougie. napušteno zemljište. pupoljak. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. zatim debelog crijeva i jednjaka. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. električna svjećica . tal. bouteselle) voj. grč. za proširivanje suženih kanala. grudnjak buzurant (tal. Busen dojke. zadebljao. gume. fiz. debeljuškast. bucmast. bugia svijeća) med. kaučuka i si. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika.buton buton (fr. pigist. bodur) punašan. valjkasta šipka od voska. proširen butsel (fr. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. puce. buzzurro prostak. bottone) gumb. bouton. bubuljica. uranist bužija (fr. topuz. tal. pren. osobito mokraćnih. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. budala buznhalter (njem. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr.. bouton. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur.

Zeugniss) svjedodžba. kalo di prečo (tal.. da može općiti s pokojnicima.) trg. med. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). kalando (tal. padanje cijene (nekoj robi) . da posjeduje moć proricanja itd. vitica. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. zasebna soba cafe čit. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. natkonobar. Zeisig) zool. vremenski tjesnac. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.) trg. Kaljostro Alesandro (tal. kalmato (tal. kalo di pezo (tal.) glaz. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. kabine separe (fr. fr.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit.c C. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". škripac cajzić (njem. blago. tj.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zeit vrijeme. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat.) posebna soba. kalentura amarilja (šp. pren. Not nužda. kafe (fr. pren. potvrda cajtlupa (njem. circa oko. Kalmetovo. kratica za cezij Ca kem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. kafe-restoran (fr. cajg (njem. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. Zeit vrijeme. kratica za kulon C kem. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). mirno Calmetteovo cijepljenje čit. Zacke zubac. popuštajući u jačini tona i u tempu. kolgerl (engl. parožak) uvojak. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. tiho. loupe) fot. šiljak.) glaz. rašlje. tobožnji liječnik. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. manjak.) kavana. zahlen platiti.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. po prilici) cabinet separe čit. "ober" call-girl čit. pravim imenom Giuseppe Balsamo. cafe-restaurant čit. kovrča calando čit.

mala. e. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. zubotehničar.) trg. kambio di ritorno (tal.) dvorac u sjev. kaprićeto (tal. rekreacijski tereni i si. kandi-stor (engl. "jasna komora".) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. osobito građanskih prava. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) američki tip sveučilišta ili koledža. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. pren.) fiz. Zahn zub. sriješ canšteher (njem. kambio seko (tal. vojno vježbalište u starih Rimljana. vlastita mjenica camera clara čit. kambio di polica (tal. bojište. bojno polje candy-store čit. kantando (tal. što se može pjevati. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. kambio konto (tal. Zahnstocher) čačkalica. zappa motika) trnokop. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. građanska smrt capriccetto čit. Kantikum kantikorum (lat.) trg. budak. tj. knjižnice. Zanke) krpa.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. 970—930 pr. Zahn zub.) glaz.) prav. predavaonice. pjevajući. Zahn zub. kamerata fiorentina (tal. kampo santo (tal. polje boga rata Marsa). nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit.. kratka fantazija . "svijetla komora". Kanosa (tal.cambio conto cambio conto čit. pjevajući cantando čit. dronjak. cunja. trulja capin (tal. n.) glaz.) trg. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. kantante (tal. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit.) trg. njemački car Henrik IV. Techniker tehničar) zubni tehničar. isto i capinaš capitis deminutio čit. Stein kamen) zubni kamenac. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. tj. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. za pjevanje. pokorio papi Grguru VII.) "sveto polje". kantante (tal. kampus (lat. danas: ratište.) glaz. rita. pjevajući cantante čit. kapitis deminucio (lat. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit.) fiz. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. mjenično pismo cambio di ritorno čit.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. gdje se sve zgrade. st..) glaz. kantabile (tal. kamera klara (lat. Kampus Marcijus (lat. tj. (obično u mn. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. povratna mjenica cambio secco čit.) Martovo polje (tj.) engleska slastičarnica Canossa čit.) canjak (srednjonjem. Italiji u kojem se 1077.) trgovačka komora camera lucida čit. pri čemu se služi capinom. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar.) glaz. kosturnica. smanjivanje ili gubljenje prava. kamera lucida (lat. "suha". pjevajući. mjenični račun cambio di polizza čit. tralja. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. groblje.

povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. jeziku (genitiv. usp.) glaz. lov na milost CARE čit.) gram. zavisni padež u lat. g.) prav.) prav. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. kosti zapešća. kaprićozo (tal. koristi se vremenom! carta bianca čit. karpe diem (lat. v. neograničena punomoć. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit.) glaz.) ćudljivo. kazus rektus (lat. carpalia čit. žrtva za tuđe grijehe. karecevole (tal.) glaz. tj. dativ. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. u obliku sonate.) prav. neobično umjetničko. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. kazus mikstus (lat.) glaz. vješto zadobivanje naklonosti. laskavo carizam carski apsolutizam. neke je od njih uglazbio njem. građanski spor. karta bjanka (tal. keč causa civilis čit. predmet kaznene parnice . potpuno slobodne ruke. karecando (tal. uzrok ratu.) prav.) prav. potpuna sloboda carte blanche čit.) "iskoristi dan.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. karpalija (lat. priglbok captatio benevolentiae čit. med. tj. Kartezijus (lat. mješovit slučaj.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. moli slušatelje za blagonaklonost. carta bianca Cartesius čit. 1737. kazus federis (lat. bijeli papir". a kaprićo (tal. kosi. v. kazus beli (lat.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. ker (engl. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. Karmina Burana (lat.) retorička fraza kojom govornik. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta".).) pomirbeno janje. carta bianca "bijeli papir") pren. laskajući. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kast stil (engl. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. per kazum oblikvum (lat. tj. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. kaprićo (tal. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. akuzativ i ablativ). ćudljivo. kauza kriminalis (lat. zaobilazno casus rectus čit.) gram. a capriccio čit. Karolina urbarijalis regulacio (lat.capriccio capriccio čit. kauza civilis (lat. kart blanš (fr. u početku govora. povrijeđena nevinost.) "čisti.) mn. prema volji caprum expiatorum čit. po volji capriccioso čit.) povod ratu. kastitis violata (lat. kosim putem. kaprum ekspijatorum (lat. kazneni predmet. keč-es-keč-ken (engl. kazus oblikvus (lat. ugrabi dan".) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.) lijevani čelik castitas violata čit. neograničeno povjerenje. usp. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). per casum obliquum čit.) pren. ulagujući se carezzevole čit. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. kaptacio benevolencije (lat.

pod kefalCefej (latinizirano od grč. st. rod muha iz tropske Afrike. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). stvarni uzrok (supr. scheda vrpca. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. kave (lat. cecidi ubijam. slavno ime. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. Zeche) 1..) krajnji cilj causa sine qua non čit. sudski prigovor Cb znak za kem. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. tj. sam sebi uzrok. caecus slep. list papira. neka se pripazi". osobito u kovini celebracija (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. priznati kome prednost cedrat (tal. bezuzročan. kaveat (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. zlatnik cekum (lat. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. cedens) prav. komadić papira. tj. celebrare) svetkovati. caecum) anat. a po nekima i za curae causa čit. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. tj. cauza finalis) causa finalis čit. kauza finalis (lat. svečano obavljati celebritet (lat. glavni. slijepo crijevo celator (lat.causa efficiens causa efficiens čit. caedo. kauza eficijens (lat.). usp. caveat) "neka se čuva.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. polureljef. proslava.) sto posto. cedere) prav. 2. schedula listić papira) 1. račun za jelo i piće u kavani. kefale) v. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. kure kauza (lat. prav. element kolumbij (columbium. siše krv domaćih životinja i čovjeka. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. struja u posljednjoj trećini 19. znamenita osoba V . razbijam) mn. radi njegovanja. celebritas) slava.) čuvaj se! čit. ustupiti. listić.) fil. bot. zembilj cekin (tal. svetkovina celebrant (lat. kratica za cerij ce-ce muha zool. celebratio) proslavljanje. osnovni uzrok causa sui čit. proslaviti. apsolutan cave! čit. ustupati. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. 2. za lat. celebrans) kat. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. dem. glasovitost. centum per centum (lat. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. isto što i niobij) c/c krat.) uzrok koji prethodi djelu. cavere. nota cefal. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. opomena. privremena priznanica. proslavljati. kauza sine kva non (lat. odustati od čega. trg. tj. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. trošak. st. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. kauza sui (lat. izrađivač reljefa celatura (lat. ustupitelj.(grč.

dobiva se od celuloze. raznobojan. biljarskih kugli.celenterati celenterati (lat. bezoblična amorfna bijela masa. Coelenterata) mn. savitljiva i ne propušta vodu. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. zool. izrada u cementu cementirati (lat. coenaculum) 1. anat. grč. pren. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. učvršćivanje cementom. prozirna.) celirati (lat. stanovnik ćelije. dupljaši celer (fr. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. nije zapaljiva kao celuloid. prozirna. osobito metalnom celit (lat. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. grč. koilos šupalj) tjelesna šupljina. posebna vrsta vapnenog praha koji se. cella ćelija) kem. selinon) bot. monah celofan (lat. 1074. a zamjenjuje i staklo. 2. kaučuk i si. papir za kopiranje čija se površina. masa slična celuloidu. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat.). lat. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. redovnik. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). cellulosus) v. celuloza (lat. Posljednja večera. celularan celvole (njem. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. mješinci. 18. coelibatus) bezbračnost rimokat. g.). najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. st. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. caementum) 1. il cenacolo) . vrlo elastična i lako zapaljiva. selinum. fotografskog pribora itd. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. učiniti nešto solidno cenakul (lat. umjesto lako zapaljivog celuloida. celomati mn. tj. blagovaonica u katoličkim samostanima. od bakra i cinka mesing itd. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. osjetljiva na svjetlost. tanka. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. cella ćelija) 1. celeritas) brzina celestin (lat. stvrdne kao kamen. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. pravi se od celulozina acetata. cellula stanica) kem. 2. za filmove.). rožnata. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. u obliku listova. slika "Posljednja večera". 2. proziran) umjetna plastična masa. služi za izradu češljeva. a upotrebljava. 2. koja tvori čvrste sastojke biljaka. fanos svijetao. Zellstoff) staničevinska vata. stanični celularna patologija med. cella ćelija. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. bez mirisa i okusa. prostor između crijeva i stijenki tijela. cellula stanica. trbušna bol celibat (lat. kad se navlaži. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. coelestis nebeski) min. 3. caementum) učvrstiti cementom. koilia trbuh. grč. algos bol) med. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. celeri. caementum) 1. teško prozirna.

centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat.cenerjauzn cenerjauzn (njem. skupiti u jedno. centum sto. glavni. cento "stokrpa". središnjica centralan (lat. kenobit cent (lat. elektronska itd. usredotočenje.). gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. (drugi) doručak. stolisnik centigrad (lat. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. Irana. dužina između središta dvaju krugova. centralis središnji) 1. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. sa sto nogu centner (lat. krat. centum sto. centum sto. Centifolia rosa) bot. stoljeće. centenarius) 2. matica. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. ruža s mnogo latica. bitni. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. stogodišnjica centenar (lat. kenobij cenobit v. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. Kentaur centenar (lat. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. centralis) središnji. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. grč. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. zehn deset. skupni centralist (lat. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. usredotočenost. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. koji je u vezi sa središtem. centrala). pes gen. 3. stogodišnjak centesimo čit. stoti. stonožan. između Turske. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. središnjica. matični. proslava stogodišnjeg postojanja. koji djeluje u smjeru središta. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. poduzeća i dr. 2. ćentezimo (tal. centum sto. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. Centaurus) mit. pren. usredotočivanje. centenarium) 1. telefonska. iz jednog centra (centralizam). v. čovjek od sto godina. grč. supr. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. stoti dio. pedis noga) zool. centralizacija centralizirati (lat. centralis) v. stolisnik centifolija (lat. glavni grad. gablec cenobij v. centralis središnji) 1. metron mjera. litra) stoti dio litre centimetar (fr. telegrafska. centralis) usredotočiti. srednji. banke. centrum središte. 2. geom. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. koji se nalazi u središtu ili mu pripada.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. vodovodna. centum sto. prijestolnica. pravac koji spaja središte dvaju krugova. razdoblje od sto godina. grč. centum sto. centum sto. polustihova odn. 3. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. nagomilati u jednu točku . u SAD-u 1/100 dolara. cb centifolija (lat. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg.

dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. voj. glavni položaj. grč. centrum središte. centrum središte. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centralan centrifuga v. želudac) centralno gibanje fiz. centrum centrobarika (lat. sklonost kompromisima. u nogometu: vođa navale centričan (lat. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum središte) "srednja linija". 219 Centum revolutis. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. perspektivna projekcija centralna sila fiz. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. supr.. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. usp. baros težina) fiz. grč. tjelešce. centrum središte. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. vune. centrum središte) v. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. geom. centrum središte) 1. gibanje Zemlje oko Sunca. pluća. "desnice" i "ljevice". utvrditi središnju osovinu. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. zbog centrifugalne sile. glavni životni organi (srce. ali je suprotnog smjera. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). matica centralni organi zool. sfaira kugla) geol.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. centrifugalan centrirati (lat. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. Mjeseca oko Zemlje itd. 3. centrum) 1. centripetalna sila fiz. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. 2. centrum središte.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . centrum središte. sentr-fovedz (engl. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. svima zajednička uprava. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). npr.) težište centum (lat. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. odrediti središte. centrum središte. centrum gravitatis (lat. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). povučen centrum (grč. šport. u geometrijskom liku (krugu. jednake je veličine kao i centripetalna sila. geom. soma tijelo) bot. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. budući da se kod njega. oportunizmu. po prvom Keplerovom zakonu. dovesti u središte. grč. kentron. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. za cijeđenje meda iz saća i dr. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. šećera.) šport. Zemljine kore) centrosom (lat. sila koja. kod centralnog gibanja.. između tzv. 2.centralna pozicija centralna pozicija voj. lat. vrši se po putanji koja je.

Cerealia) mn. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kaz. porezni obveznik cenzor (lat. žitarica. censura) 1. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. cera) ceracija (lat. 4. zemaljskih plodova. 220 cerebralan filmova i dr. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. centurio) zapovjednik centurije. centuria) kod Rimljana: četa od 100. voštana mast cerazin (lat. strog sudac. centum sto) ustostručiti. pregledavanje. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. census) v. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. vodio nadzor nad javnim moralom. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. činovnik koji je vršio procjenu imanja. kazališnih djela. Kerber cerealije (lat. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. centvejt (engl. popis stanovništva. skeptron) v. kapetan centweight čit. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. krušni cerebellum (lat. 3. 2. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. časopisa. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl).) centuplirati (lat. postostručiti centurija (lat. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. punjen plinovima lakšim od zraka. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. census procjena. žitni. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. cerebralna afekcija bolest mozga. cera vosak) voštano platno. kritičar. cera vosak) farm. skeptar cera (lat. = 50. nazvan po pronalazaču. cerebrum mozak) moždani. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . vršiti. censere procijeniti. visoki rim. pisanje tiska. Kerberos) mit.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. ocjenjivanje. koji se tiče mozga. cenzus cenzit (lat. porez. 3. Cerealis) koji se tiče Cerere. djela i filmove. censitus) poreznik. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige.) zool. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. 2. kasnije 60 vojnika. do 18.). cerasus trešnja) kem. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. časopise. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat.8 kg cenuroza (lat. porezni obveznik. "činženjak" cenzura (lat.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. ocjena) procjenjivanje imanja. cerebralni sistem dio živčanog sustava. v. tj. zemaljski plodovi. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. taljenjem) cerada (lat. g. kritičko ispitivanje. travnja) cerealni (lat. censor) 1. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč.

Ceres) 1. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. mel med) farm. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). mozak. kerkos rep. fr. kerografija ceromantija (lat. broj 58. cerium) kem. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. grč. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. astr. veliki mozak ceremonija (lat. upotrebljava se za izradu svijeća. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. element iz skupine rijetkih ruda. lat. spina hrptenjača) anat. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. sa sigurnošću. premazivanje podova i dr. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. manteia predskazivanje. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd.eerebrin laze. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. g. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. grafia) v. potvrđivati. cerebrum mozak) med. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. fr. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. facere učiniti) pisano uvjerenje. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cerebrum mozak. svečanost. proricanje) proricanje. ceribaša (tur. cera vosak. zamorac. okružiti (utvrđenje. cercariae) mn. certificatio) potvrđivanje. caerimonia. baša glavar. certe jamačno.) cerografija (lat.13. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. grč. kerkos rep. gatanje u vosak ceromel (lat. grafo pišem. cerebrum mozak) zool. plastike vještina uobličavanja) v. pristojan. cera vosak) zelena smola. ovjeravanje. 2. cera vosak. cerner) voj. caerimoniarius) kat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak.) zool. Ceres. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. pretjerano ljubazan. atomska težina 140. znak Ce. ceremonie) 1. mit. ceremonieux) svečan.) ceremonijalan (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. crtam. circinare. fr. 2. potvrditi. asteroid otkriven 1801. dokazivanje certifikat (lat. čeri neredovita vojska. slikam. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. opkoliti. ovjeriti. s puno formalnosti ceremonijar (lat. sličan parafinu. sa sigurnošću. trupu itd. svećenik koji vodi svečane obrede. red. psetoliki majmun cernirati (lat. cera vosak. certe jamačno. pithekos majmun) majmun s repom. zool. svjedodžba . isprava. grč. caerimonialis. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. keroplastika cerozin (lat. ovjeravati certifikacija (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. položaj.

Cezar cezaropapizam (lat.) u tenisu: promjena strana u meču. cervicis vrat) med. zool.poglavar. šanberten (fr. onaj na čiji se račun nešto ustupa.17 m chambertin čit. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. coeruleus tamnoplav) med. cessus) prav. cera vosak. kaiser) cezarizam (lat. itd. presjek. Caesar. caesura presijecanje) metr. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. ceterum censeo. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . logia. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. atomska težina 132.) zool..) to ti je rat. stanka. cost and feight (čit. cetaceje (lat. cestodes) mn. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. caesius sivoplav) kem.91. cijanoza cerumen (lat. kratica za confer čit. znanost o kitovima Cezar (lat. čejn (engl. grč. 2.. osobito papinska prava (supr. druge stvari. v. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.cerulin cerulin (lat.) kitova mast cetera (lat.) mn. red. upotre- 222 change bljavaju se kad se. zool. kao titulu. ritmički odmor u stihu cf. na kraju krajeva. tj.) poznato crveno vino. cessio) prav. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. broj 55.) mn. metritis cervikalan (lat. čejndž (engl. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. vrat maternice.. cetus kit. onda. et cetera (lat. znak Cs cezura (lat. vratni.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. = 20. koji treba platiti cetaceae čit. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. papocezarija) cezij (lat. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. ceterum censeo. cervix vrat) anat. tj. konfer (lat. upala maternice. ako je sve ostalo u redu. Konfederacio Helvetika. koji se tiče vrata cerviks (lat. (lat. grlić maternice ces glaz. ostale stvari.) pod inače jednakim okolnostima. kasnije su ga uzeli. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. engl. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. cessionarius) prav. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. trakavice cesus (lat. kitovi cetaceum (lat. opisivanje kitova. usjek. odustajanje. tako ti je to u ratu cestode (lat.) usporedi! sravni!. 1. cfr. cervicis vrat) anat. cervix gen. element iz skupine alkalnih kovina.) prav. vrat. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem.) i tako dalje. ustupanje. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. cervix gen. tj. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. usp.. ceteris paribus (lat.. cerumen. se la ger (fr.

prijestupa. osim uvozne carine ciferblat (njem. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. hrana. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura.-ar. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. roda Cid čit. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. freight vozarina. crvenkast. znak kojim se piše broj. nasitno. nekog zla. geno-cid. insekti-cid. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. prijevoz) trg. šerše la fam (fr. zitzeln dojiti. rot crven) crven poput pečene cigle. njem. cibosus) hranjiv cic (engl. kiborion vrč. chintz. cif = cost trošak. n. ukrcavanje. kao skrivenog. kyaneos) mn. brojni znak cigara (šp.) "crna mačka". šarže d'afer (fr. occidere ubiti). zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. Cid. ziehen vući. kyaneos tamnoplav) kem. žućkast cihlide (lat. sa željezom berlinsko plavilo. Blatt list) brojčanik na satu. kem. Ziegel) opeka ciglrot (njem. govornik i pisac (106—43 pr. poznata vrsta parfema. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit.) tražite ženu (tj. neke nesreće) Chicco čit. visoka 4. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. Cicero) tisk. Ziegel cigla.) otpravnik poslova.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. zapor) v. Verschluss zatvaranje. indijskog podrijetla cicero (lat. živio u drugoj polovici XI. malo krupnija od garmonda.charge d'affaires charge d'affaires čit. npr. obroci cibetka (tal. kazalo ciferšlus (njem. oštra mirisa i jako otrovan. rajsferšlus cifra (ar. jednovalentan radikal. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar.). cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem.) zool. živežne namirnice. osobito s kovinama . insurance osiguranje. pren. st. ša noar (fr. e. potajnog pokretača nečega. odličan govornik. Weise način) malo-pomalo. ubojstvo (lat. kastilijanski plemić i vojvoda. slova. cikonija (lat. cichlidae) mn. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. Kiko (tal. sid gospodar. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. knez) španjolski narodni junak. kulturo-cid cif (engl. Ziffer brojka. mjerenje i osiguranje robe). podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. cijanidi (grč. cibaria) mn. Sid (šp. cifr) brojka. Cicero) veliki rimski državnik.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. spojevi cijana. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. plin bez boje. često se drže u akvarijima cijan (grč. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. jestivo. ar. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit.

naprava koja. klobučac. zarasti. tj. kotač. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. kyklos krug) grč. kyanos tamnoplav mineral) med. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kyanos. npr. ciklični pjesnici v. kem. kyklos krug. cicada) zool. typos otisak. kyklos krug. bicycle. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. sonata itd. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. fr. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kykloo savijam.1%) cijanometar (grč. kyklos krug) mn. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. v. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. bicycle. kyklos krug. metron mjera. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . cvrčak cikatrizirati (lat. vrtložim. koji se vraća u krug. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. oluja ili sustav vjetrova. kyklos krug. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. teh. kyanos tamnoplav. Kiklop ciklopija (grč. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. jednookost ciklopista (engl. ciklične forme glaz. foreo nosim) vrsta zrikavosti.-fr. kyklos krug. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. cicatrix ožiljak) med. cyclamen) biljka križalina. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. miholjica. njem. menegled. kykloo savijam. kykloo okrećem u krug) 1. točkarica ciklometar (grč. bilježim) teh. kyanos. uglavnom. cijanoza cijanotipija (grč. Kyklops) mit. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. grafo pišem. meteor. upala očnih vjeda. 3. izgled. kyklos krug. vihor. ciklici ciklitis (grč. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. simfonija. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. ciklon 3. 2.. vrtložim. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. razrokosti ciklograf (grč. koji se pravilno ponavlja. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. eidos oblik) mat. modra bolest. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. kyklos krug) kružni. metria mjerenje) geom. v. pathos bolest) med. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. v. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. kijanometar cijanopatija (grč. kao takvi.cijanidizacija cijanidizacija (grč. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. mjerenje kruga. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. uništavati gamad ciklonom.-fr. pathos trpljenje. orama pogled. mjerilo) v. mješavina cijanovodične kiseline i klora. oluja u kovitlac. kyklos krug. ciklonopatija (grč. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kyklops) med.

instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. neutrone. vrsta ludila s izmjeničnim. zaokružena cjelina. ciklostome (grč. paklara) ciklotimija (grč. liše u luka. v. lat. 4. valjkast zapinjač (u satu). kyk!os krug. svrha. 5. Herr gospodar) podstanar. bot. želja koju čovjek hoće postići. 3. Ziel cilj. namjera. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. težnja. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. kraće: cimer cimerman (njem. stari rukopisi neke biblioteke). cimelia) mn. thymos srce. cilia) mn. kružnouste (ribe. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. kymbalon) glaz. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. dio parnog stroja cilindričan (grč. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. cichorium. 2. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. trepavice. kylindros) geom. skupocjenosti. ciljati nišaniti. točka u koju se gada. kinnamonon) bot. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. 1. kyklos krug. meta cilj (njem. Ziel) meta. okružnica i dr. ciliaris) trepavični. staklo (na svjetiljkama). kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. smjerati. skisnuće cina (lat. kylindros valjak. gađati. duša) med. kyklos krug. zool. Scheibe ploča) nišan. tal. razdoblje. jačim ili slabijim. repe. Zimmermann) tesar. vriježe. nišan. stylos držak. cicoria) bot. predavanja. npr. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. 2. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč.) uže. cimentare) baždariti. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . koji ima trepavice. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. orguljski registar s usklađenim zvoncima. niz spisa. stoma usta) zool. 1. nastojati da se nešto postigne cima (tal. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. dragocjenosti (npr. kyklos) 1. kylindros valjak) u obliku valjka. mjesto do kojega se utrkuje. pokretne spolne stanice cilindar (grč. cimaza (grč. pjesama i si. konop.cikloskop cikloskop (grč. kyklos krug. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. vodopija. valjak. crkveno blago cimentirati (tal. duga i okrugla staklena cijev. krug. nakana. drvodjelja cimet (grč. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. težiti. kichorion. bundeve i si. s trepavicama cilije (lat. 2. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. 3. soba. elektron = elektron) fiz. Zimmer soba. kymainein uzbibati se. dva "cimerhera" jedan prema drugome. kyklos krug. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. Zimmer.

cinkuš (mađ. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. znak Zn cinkati (iz njem. lov cineracija (lat. bezobrazan. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. autarkija i vrlina. grafo crtam. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. grafo crtam. nepristojan. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. kyon gen. kynos pas. zajedljivost. usp. Zink. živin sulfid. weiss bijel) bijela slikarska boja. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. vrsta glavočika) cingara (grč. optužiti. plavičastobijela kovina. kinnabaris) min. cinabarit . "otkucati". cink. pren. denuncirati. kyon gen. spaljivanje. grč. doušnik. cinker potkazivač. cinis. cinis. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. kvnegetikos lovački. Zink. csengo) zvonce cinkvajs (njem. s bakrom (mesing). odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. urna cinerarij (lat. cine kino. jedna od rudača žive. gen.38. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. grč. zanemarivanje vanjske pristojnosti. usp. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. redni broj 30. pren. anthropos čovjek) med. element. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. umjetni bijeli slikarski pigment. kinnabaris) min. cinčano bjelilo. v. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. kynos pas. s bakrom i niklom (novo srebro). cineris pepeo) bot. bestidnost. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. bezočnost. činečita (tal.cinabarit cinabarit (grč. neotrovna cinober (grč. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. Zink) min. zagriženost. bestidan. grč. atomska težina 65. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. facere učiniti. Zink. bezočan čovjek. npr. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. cinis pepeo. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. naučavanje cinika. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. načiniti) izgaranje. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. gen. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. mjedenica cingareska (tal. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. bezočan. cineris pepeo) urna. cinefakcija cinerarij (lat. s kositrom (bronca) itd. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. cineratio) v. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. bezobrazluk. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. cinici cinizam fil. "tužibaba" cinkograf (njem.

cirkulus minor (lat. "pogrešan krug". kružnica. dragi kamen. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. T. 4. panem et circenzes (lat. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). kynos pas. lyssa bjesnilo) med. 2. kruženje (vijesti. kyon pas. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. područje. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. groblje Cion (hebr. rijetka kovina. morska riba. ribe nizinskih voda (šaran. lišaj oko pojasa circulus maior čit. cimitero) prostor oko crkve.) min. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. osip. logia) v.22. karaš.) fizol. kefale glava. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom.). Cyprinus carpio šaran) zool. krug. mrena. cephalus) zool.cinofil cinofil (grč.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. agra plijen) med. kolanje. mn. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. element. Herzl cipa (grč. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. krvotok. pren. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. 2. grč. okružje. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. društvo cirkon (perz. optjecanje. panem et circenses čit.) cirkulacijski organi anat. fin. kreditna pisma i si.) log. itd. zool. rasprostiranje. kožica (na jajetu. som. skočac. usp. cirrus kovrča. salmonide ciragra (lat. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. promet (robe). manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. oko cirkator (lat. neutaživa glad cintor (tal. prohtjev) pseća.) "kruha i igara". tj. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . Sion cionist (hebr. cionizam cionizam (hebr. circa) otprilike. štuka. pseće bjesnilo cinologija (grč. circulatio) 1. preko lat. optjecaj (novca). tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. kyon pas. orexis težnja. uvojak. glasova i si. Jeruzalem. cirkulus viciozus (lat. na mlijeku). kečiga. kotar cirkulacija (lat. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. krug. trg.) fiziol. kyon pas. borbe sa životinjama. redni broj 40. kyon pas.) opna.) kem. crkveno dvorište. membrana cipal (grč. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). 3. mjerenje udaljenosti itd. circinus šestar) med. znak Zr cirkul (tal. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. kinologija cinoreksija (grč. kyon gen. circulus) 1. atomska težina 91. mjenice. Crkva i njezini vjernici. cirriformis) kovrčast cirka (lat.). cirkulus major (lat. šestar (sprava za opisivanje kruga. 3. kao razlog koji dokazuje. krvne žile.

cirrocumulus) mn. meteor. = parafraza cirkumluvija (lat. ret. circulare) 1. boje limuna) med. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. circulare) 1. ako barometar pada. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. kolati. circumluvio) geol. circumscriptio) opisivanje. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. pri lijepom vremenu. circumstare stajati uokolo) okolnost. dug naglasak cirkumgestacija (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). oblaci u obliku tankog. tj. 4. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. periferija cirkumfleks (lat. usp. okolo. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. ponovno destilirati cirkulus (lat. okružnica. circumligatura) med. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. paperjasti oblaci. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circum) prijeđi. oko. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. 2. sastavljeni od ledenih iglica. kirros žut. kružna linija. circum. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. beskrajna. sifilisa i dr. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. cirrus kovrčava kosa. 2. usp. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. circumlocutio) ret. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. koji ima osobinu cirkulara 1. potpuno bijeli. sunet cirkumferencija (lat. med. pronositi se (glas). izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. cirrus kovrča. kružnica. grč. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. opširno opisivanje. circumvallatio) voj. uvojak) mn. u obliku kruga. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. circum naokolo. teći. biti u optjecaju. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. optjecati. gyrus krug) vijuganje. uvojak. biti u tečaju.) cirozan (lat. kružna putanja cirkum (lat. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. 3. kružna pila cirkularan (lat. optjecanje. circus. ograničavanje. monstranca cirkumgiracija (lat. circumferentia) obujam. circulus) krug. ovčja vuna. kružiti. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. nagovještavaju skoru kišu . ići od ruke do ruke. cirrostratus) mn. koji se kreće u krugu. circumlfexus) gram.cirkular cirkular (lat. teh. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. opseg. zatvaranje u odredene granice. opisivanje riječima. circularis) kružni. meteor. meteor. 2. kirkos krug) 1. kem. opkopavanje.

onaj koji poziva sudu. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč.) brže. prav. promatram) med. tvrđava za obranu grada citara v. cicijus. Cistertium. 2. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. petroleja i dr. prav. kystis mjehur) med. prav. za (za vrijeme) cis (lat. Cithara octochorda čit.) citra (grč. kystis mokraćni mjehur) med. leukocite i dr. st. kystis mokraćni mjehur. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. navoditelj citata citirati (lat. kissos bršljan. 2. kytos šuplje tijelo. citatum) 1. kytos šuplje tijelo.) 1. kytos šuplje tijelo. alcijus.) 2. kytos šupljina. kitron limun) vitamin P. citrus limun) kem. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. omot. gone rađanje) biol. u Burgundiji) cisterna (lat. cistitis (grč. citatio) navođenje. citatus) 2. kitron. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. forcijus (lat. kremen žute (limunove) . hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. ovise pojave života citostoma (grč. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. temno režem) med. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. altius. fortius čit. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. cisterna) 1. citra. citare) 1. pozvati pred sud.. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč.cis cis (lat. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. doslovno. navod (citata). sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. toxikos otrovan) med. posebni vagon za prijevoz benzina. 2. izdanak) bot. ušće stanice citotoksičan (grč. lat. blastema klica. kystis mjehur. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. plasma tvorevina) bot. ulja. koji uništava stanice. jezgra. skopeo gledam. prav. više. citus brz. kytos šuplje tijelo. sol limunske kiseline citrin (grč. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. kytos šuplje tijelo. s ove strane (za prostor). lat. kystis. zajedno s jezgrom. omot. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. citator) 1. poziv pred sud citadela (tal. navod. citara oktokorda (lat. grč. kithara) glaz. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. stoma usta) biol. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. brzinomjer citoplazma (grč. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. cittadella) fort. glaz. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč.

još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.) vidovitost. caedere rezati) dlijetom oklesati. tj. malo-pomalo. lat. potajni brak clarissimus čit. dlijetom otesati. student sveučilišta civitet (lat. kitron limun. bez građanskih prava civilizacija (lat. 3.) mn. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. ciseleur) rezač kovine. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista).) građansko pravo cizeler (fr. proglašen umrlim.) grad. građanski mrtav. cesello. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. civilis građanski) 1. civis građanin) 1. cizeliran clairvoyance čit. privatnopravni civiliter mortuus (lat. lat. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. klavus histerikus (lat. klervoajans (fr. 2. građansko odijelo. nastavnik građanskog (civilnog). citrus limun) nezrela. građanin (za razliku od vojnika). mandarine itd. klandestinum konjugijum (lat. Svjetlost (grof. civilis) građanski. školovanost. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. titula) clavus hystericus čit. učiniti uglađenim. citrus od grč.) med. tal. civilisare) provesti civilizaciju. školovati. uljuđen. prosvijećenost. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. ciseler) fino. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. uljuđenost.) city čit.) građanin. uljuđivati. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. citrus) bot. uglađen. 2. koji se smatra mrtvim iako je živ. pristojan.) akademski građanin. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. klavus okuli (lat. sposobnost predviđanja. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) med. siti (engl. civis akademikus (lat. građanstvo. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. uljudan.) prav. prid.citroen citroen čit. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. prav.) "najslavniji". građanski stalež (za razliku od vojničkog. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. civilis) građanska služba.) prav. društvena usklađenost civilizirati (lat. kovinorezbar cizelirati (fr. civiliter mortuus) prav.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. prav. Visost. limun (drvo i plod) citronat (lat. ciseler. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. sitroen (fr. uljuditi. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. klandestina posesio (lat. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . limuni. civis academicus čit. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. klarisimus (lat. militera).

metar na kojem su označeni coli (palci). kola parte (tal. klajmb (engl. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način".) sveti sabor. ergo sum čit.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.) djelo u rukopisu. kodeks kartaceus (lat. kolegijum medikum (lat. kom sa (fr.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat.) glaz. kao prije. kome sta (tal. comodo .) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. v. klavus pedis (lat.) med. codex chartaceus čit. kao gore come sopra čit. ergo sum (lat.) i ovako i onako. kol aro (tal. otmjenost communicatio idiomatum čit. kogito.clavus pedis clavus pedis čit.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit.).) teol.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. kom il fo (fr. koitus animalijum (lat. kodeks manuskriptus (lat. palačno mjerilo come prima čit. primjerno.) fil. svakojako comme il faut čit. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. teške i čvrste kožne cipele. kolegijum privatisimum (lat. mislim.) Francuska komedija. come prima come sta čit. čekovna i dr. kome sopra (tal.) zdravstveno vijeće. komunikacio idiomatum (lat. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. osobito vojničke col (njem. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) parenje životinja cokule (tal. komedi a tiroar (fr. v. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kome prima (tal. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. zoccolo) mn. klog (engl. prva ovakva ustanova osnovana je 1775.) glaz.) glaz. comme 9a čit. kako jest. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit.) glaz. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. kliring-haus (engl. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. u Londonu climb čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.5 cm cold-cream čit. komodamente (tal.) glaz. kom si. valjano.) glaz. kolegijum publikum (lat. kao što priliči. kurje oko clearing-house čit. koka-kola (engl. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. i objavljen 1804. Kod Napoleon (fr. gudalom (svirati) colla parte čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. clog "drvena cipela. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) uzorno. baš kako treba. climb "penjanje". Komedi fransez (fr.) šaljivo kaz. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. kold-krim (engl. žulj na nozi. osobito: stari rukopis cogito. kolegijum privatum (lat.

nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. trgovački pomoćnik) ograničava. komposto (tal. komplici composto čit. prav. pren. složeno con allegrezza čit. krjepko. nužan. s izrazom punim duše con brio čit.) glaz. kon alegreca (tal. živo concertino čit. s varijacijom. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit.) glaz. končertino (tal. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. s veselošću con amarezza čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf.) glaz.) glaz. konkurzus kreditorum (lat. izražajno con fuoco čit. kon amore (tal. sa živošću. punim tonom con tenerezza čit. kod javnih prodaja. živahno con gravita čit. kon dilidženca (tal.) glaz. ljupko. ljupko.) glaz. komplices delikti (lat. žalosno con espressione čit.) glaz. konferatur conferatur (lat. apsolutan uvjet confer čit. sa zadovoljstvom con anima čit.comodetto comodetto čit. kon varijacioni (tal.) glaz. pokajanje consecutio temporum čit.) mn.) trg. konsenzus gencijum (lat.) glaz. kon dolčeca (tal.. v. nježno. strasno. konsignacio bonorum (lat. kondicio sine kva non (lat. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz. vatreno. kon anima (tal. kon gravita (tal.) glaz. comodo comodo čit.) glaz. dopadljivo complices delicti čit. komodeto (tal. pažljivo con passione čit.) glaz.) glaz. s ljubavlju. ljupko. tj. pogodba kojom se službenik (npr.) glaz.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi).) gram. živahno. kon oservanca (tal. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. umjereno compiacevole čit.) glaz. izražajno con vivezza čit. konfer (lat.) glaz. konsekucio temporum (lat. usp. s gorčinom. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. kon fuoko (tal.) glaz. s nježnošću.) "ispovijedam se". s bolom. brižljivo con dolcezza čit. neophodan.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. sudski popis imovine (npr.) glaz. dostojanstveno. živahno. umilno. kon espresione (tal. pod konkurs conditio sine qua non čit. strastveno. pažljivo. Konfiteor (lat. umilno con moto čit. sa žarom. kon moto (tal. s pažnjom. kon gracija (tal. živahno. kompijaćevole (tal.) glaz. v. s dostojanstvom con grazia čit. komodo (tal. kon tenereca (tal. kon pasione (tal. prav. konkurencije klauzula (lat. kon vigore (tal.) neka se usporedi Confiteor čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. v. kon amareca (tal. burno.) glaz. vatreno con diligenza čit. tužno con amore čit.) teol. kon brio (tal. snažno.) glaz. radosno. kon dolore (tal.) glaz. kon suono pjeno (tal. slatko con dolore čit.) prav. tužno. živahno. vremenski slijed.) v. u slučaju bijega nekog prijestupnika). simbolično oduzimanje imovine . manje glazbeno djelo.) glaz. udobno. kon viveca (tal. pod motus con osservanza čit. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju.) glaz.

konto a meta (tal. corona vallaris čit.) pred skupljenim narodom.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. coquere. corona navališ čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. kopi-rajt bil (engl. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. kontinuetur (lat. korona trijumfalis (lat.) v. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.consilium abeundi consilium abeundi čit. potpun zbor corona čit. brojte. kontradikcio simptomatum (lat.) glaz. tj. kontraktus socide (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. kornd bif (engl. koram publiko coram publico čit. kopi-rajt (engl. kokve (lat. kontradikcio in adjekto (lat. pred cijelim svijetom.) građanski vijenac.) trg. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. proturječnost u pridanome. ala copa (tal. bez prekidanja conto a meta čit.) glaz.) med. tj.) glaz. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. drugovi pred sudom. kljasto.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit.) prav.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. alla zoppa čit. konzilijum abeundi (lat. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). zoppo) sakato. corona triumphalis čit. nejednako copy-right čit. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. javno i otvoreno eorned beef čit. tj. korona muralis (lat. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde.) mn. tj. korona (lat. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje.) brodski vijenac. corona muralis čit.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). corona ciuica čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . konto korente (tal. korona valaris (lat. korona obsidionalis (lat. kad banke. liječničko mišljenje consortes litis čit. socida contradictio in adjecto čit.) nasipni vijenac. četvorokutan krug. corona obsidionalis čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. v. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. korona civika (lat. konzilijum medikum (lat.) zidni vijenac. hladna vatra itd. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. korona kastrenzis (lat.) liječnički savjet. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. corona castrensis čit. konsortes litis (lat.) log.) konto o poslovima na zajednički račun. konstitutum posesorijum (lat.) opsadni vijenac. prav.) glaz. koram publiko (lat.) prav. contradictio symptomatum čit. kontinuo (tal. drveno željezo. korona navališ (lat. npr.) vijenac. coque) farm. pun zbor. kontano (tal. kontinuet (lat. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) med. koram populo (lat.) med. koro pjeno (tal. tekući račun.

obično kosti ili lošije meso.) u Kat. "varalica". gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. utvrdni zid.) med. Corona borealis čit. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. krečio (lat. krucifere (lat. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. valove itd. duda. krešendo (tal. Korona borealis (lat. ljuskari cuba libra (šp. st. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. korpus delikti (lat. bot. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975.) med. Korpus juriš (lat. uvreda veličanstva.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. dobila ovaj naziv corpus vile čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. tj. "Venerin vijenac". pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. zool. veleizdaja Croata čit.) sisa.) v. kor diplomatik (fr. Koza nostra tal. (tal.) med. korpus Domini (lat.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). kor d'loži (fr.) Hrvat Croatia čit. diplomatski zbor. rakovi.. krustaceja (lat. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. predmet koji dokazuje krivnju. korpus vile (lat. a predstavljali su npr. st. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. korona Veneris (lat. Korpus juriš kanonici (lat. Kroacija (lat. iz grč. zločin prema državi. sve jače. pojačavajući jačinu tona cretio čit. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) Sjeverna kruna. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) prav. privaga cucla (njem. biljke krstašice.) francuski orden: križ legije časti crown čit. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit.) kruna. gumena sisaljka.) glaz.) mn. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. krimen lese majestatis (lat. razred člankonožaca. Kroata (lat. krepitus ventris (lat. priredio car Justinijan. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. krepitacio vezikularis (lat. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. Korpus juriš civilis (lat.) Hrvatska. v. no koja je tek u XVI. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit.) Cosa nostra čit. ožujka 1906.) prav. Zuwage) dodatak. kraun (engl.) zbornik prava.) mn. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. st.) arh. i Kroacija croix d'honneur čit. čujno. .) prav.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. kroa d'oner (fr.

kad igrač ima kralja i damu iste boje). Zucker) šećer cukati (njem. Zweier) dvojka. sporedno jelo. zabib. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. veoma laka. bakar Curia romana čit. varivo cuštendig (njem. rozine cvečknknedli (njem. cvikl klin). Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. dvopek. vod cugati (njem. zwei dva. kum rezervacione (lat. željeznica. Zug) piti. Zug vučenje. fircig cvancik (njem. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. voj.) prav. kum laude (lat. zrakoplov i si. Zwetschke šljiva) mn. osim Cung-li-jamen (kin. Akt čin) kazališna igra u dva čina. okruglice. Sitz sjedalo) vozilo. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. gutljaj.) prav. konac.) prav. sudar cvajakter (njem. uz ogradu. kuprum (lat. Zerge) patuljak.cug cug (njem.) s iznimkom. teška krivnja culpa levis čit. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. 6. vrsta velike udice za lov somova. američki somić cvibak (njem. Zucker šećer.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. 5. cvinglijanci cvik (njem. 2. zucken) vući. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". Kurija romana (lat. pohvalno. dogotoviti curik (njem. Zucker šećer. zibibbo) mn. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. laka. vlak. kustodija honesta (lat. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. životopis custodia honesta čit. Zwick) vrsta kartaške igre. mala krivnja culpa levissima čit. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. tzv. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. kulicide (lat. gumbi i dr. pod granum salis cum laude čit. brašno) cvajzicer (njem. zuriick natrag. dvosjed cvancig (njem. kulpa levisima (lat. fr.) min. zurichten) spremiti. dotjerati. potezna sklopka cukar (njem. saonice.) tijek života.) mn.) s pohvalom. povorka. nasamariti koga i si. Zvvieback) kruh dvaput pečen.) v. propuh. dvočinka cvajer (njem. tal. biskvit cviblsos (njem. zool. Zusammenstoss) sukob. tj. kum grano salis (lat. široka. Schalter) električni prekidač na poteg.) cugšalter (njem. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. suho grožđe. kulpa levis (lat. . Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. pijuckati cugeher (njem.) Rimska kurija. posve mala krivnja cum grano salis čit.) prav. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. sa dva sjedala. trgati cukerkrankhajt (njem. zwei dva. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. zool. kulpa lata (lat. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. usp. kurikulum vite (lat. kola. 4. 3. vrsta sitne ribe. Zug) 1. grožđice. igra "mlin" cvika (njem. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. komarči culpa lata čit. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zwiebel crveni luk.

njem.cvikati cvikati (njem. bilih dvonitni. zvvicken štipati. usp. ulaznicu) cvikcange (njem. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda .) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. zvvicken) bušiti. bušenjem poništiti (kartu. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. Sirano d' Beržerak (fr. bez nožica cviki-pusa (njem. Zwilling) blizanac. 1619—1655). kad treba proširiti hlače ili si. od dvije žice. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zvvickel) klin. uklinak. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. jedno od blizančadi. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. zwicken štipati.

chacra) seljačka koliba. čangrizati. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. gornji t ili katovi u takve zgrade. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.) svileni rubac č' a rmađ. cipllina) bot.) cendrati. smreka. šešir s remenom ispod brade čakra (šp.) v. grah i si. poljska narodna kapa čapkun (tur. vragolan. ognjilo čakov (mađ. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. stražarska kula V . poturčiti se. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur.-tur. čamac od jelovine čama tur. nestaško čapljan (tal. gunđati čapetoni (šp.) kineska mjera za dužinu.) hlače čalgija (tur. dolina čajka (rus. poriluk čaptija (tur. glazbeni instrument. prigovarati. pren. šajka čakarita (šp. pleše se u paru. csapka) četvrtasta ulanska kapa.) putnička torbica čantrati (tur. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). šator čaga (šatr. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). bor. partneri se ne drže.) kresivo. čalgi) glazbalo. pašnjak. čanak (tur. 2. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. čaika. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. csako) kožna vojnička kapa.) konj sa sitnim i brzim hodom. poljana. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. jela. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. čaki) džepni nožić.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana.) ples čair (tur. svirka.) brzo čador (perz.) v. sviranje. travnjak.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. spremište 7~ kukuruz. čajyr) livada. mađ. = 3.) 1. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. perorez čakija (mađ.58 m čankir (fr.c Č. motka uz koju se penje loza.18—3. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. čam 2. zaviti čalmu pren. čakmak (tur.

prekrivač čatma (tur.) kovko željezo. žičani instrument u obliku trapeza. dokument.) kladivac. srebrne. mornarsko platno Čeka (rus. poskočica čatija (tur. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. npr.) čelesta (tal. sajam. čeleb) gospodin. čati) rubac. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. nakit na kapi.) narodna pjesma vedroga karaktera. ruska mjera za tekućinu = 0. onaj koji započinje čarke čarlston (engl.) pleter. charter) povelja. cheque. ocal čelist (tal. javno mnijenje. kladivo. usp. 3. povlaštivati. glava (šatr. bohemizam ček (engl. bankovna uputnica. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). cello) glaz. 2. violončelo čembalo (tal. čelenk) nakit u obliku perjanice. nado.) 1. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. charter) mn. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. svira se . v. rjeđe zlatne. čembalo) glaz. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. povlastica.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. pa sve življi i burniji čarka (rus. cello) glaz.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. reorganizirana u veljači 1922. neobaviješteni.) 2. usp.) vojnik na prednjem položaju. pren. čaršu) 1. čehar su. isprava. ugovor. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. koprena.-tur. kasnije NKVD čekić (tur.čardaš čardaš (mađ. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. check) 1. općinski podvornik u Dalmaciji. kratka pjesmica (obično četiri stiha). bat.132 1 čarka (perz. kotur. v. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. također: mladi gospodin. ispočetka lagan. čikrik) kotač. čaryk) opanak častuška (rus. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. bank. "čaršija priča" čarter (engl. preplet. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). lijepo odgojen čovjek. charter) povlastiti. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. trgovački stalež. kao državna politička uprava — GPU. 2. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. trgovački dio grada. tržnica. gospodičić čelenka (tur. čalab. tur. borio se za široke demokratske slobode. pravo. poslovni. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. nestručnjaci. veo. violončelist čelo (tal. velikog posjeda i kapitala. puškaranje između prednjih.

) mn. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. tschatur. šuplje kolo čempres (lat.) mn. usp. trešnjevača červonci (rus.318 m.) 1. osobito ciganski čeri-brendi (engl. čoček čerevički (rus. južnoamerički zec. male ženske cipele čerga (tur. lat.. "afrički divlji čovjek". shinampas) mn. zool. cinelle) mn. mađ. šifon. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923.. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. srodnog gorili čimpanza (njem. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . 3. čerge) mali šator. cherry-brandy) rakija od trešanja. csillas) konj sive dlake čili (engl. sanskr. chicchera) šalica čikoš (mad. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. cicerone) vođa stranaca. zdenac.. čengi) plesačica i pjevačica. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. češme) kladenac. vjenčani dar či (kin. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. plitica činele (tal. csikos) čuvar konja. 2. kamiš. s našim česati) česalo. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. kašagy. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. mjera za putove = 0. čember) veo muslimanskih žena.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. platno. zec-miš. chester) vrsta odličnog engleskog sira. čyrčyplak) gol golcat. bunar. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. chinchilla) 1. čubuk) cijev lule. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. zbog svoje govorljivosti.246 m. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. 2.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. obruč. gradu Chesteru češagija (tur. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. lula. osobito u tal. nazvanog po engl. bez igdje ičega činampas (šp. pren. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). Schimpanse) zool. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura.24 1 čevra (tur.) Židov. "crvenjaci". konjušar čilaš (tur. g. glaz. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur.

invalid u jednu ruku. cacauati. obično crnom vunom čuruk (tur. 2. džirahat) med. uobičajeni naziv za XVI. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. čolak (tur. otrovni žabnjak (biljka). lažan izgled čvenk (šatr. 1 dl i 1/2 dl. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. čorba) juha čota (tal. čyrakman) svijećnjak. talijanske književnosti i umjetnosti. iver) vrsta sendviča. mjera za površinu = 99. chok) tehn. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. cioccolata.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. ciurma) momčad. duhana čomor (mađ. jeti. lihvar čizma (tur. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur.) rupa. miti čuvida (tal.čing čing (kin. rulja čuros (šp.) 1. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp.310 m. chocolat. grizlica. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. njem. kriška. chip komad. "pet stotina". csomor) 1. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. okomak od kukuruza. šećera. čoha. čuruk) nedostatak. doba cvjetanja renesanse čino (šp. čoma (mađ. čolak) jednoruk. usp. chocolate. svjetina.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. csomo) zamotuljak npr. prigušivač. zelenaš. ciovetta) maska. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. krabulja. stabljika kupusa. dolina čulo (šp. plavi pigment biljnog podrijetla. modrilo. fr. pjesnici (T. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. krinka. st. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. ovce s grubom.) i umjetnici (Rafael i dr. obrazina. šegrt.) sastanak. ćoček) plesač čoha (tur. maškara. chino) "Kinez". chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. (čyrak. xocoati. sakat čovjek. tal. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. cliurros) mn. momak. 2. jarak. družba. vanilije i dr. Tasso i dr. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. bogalj čolo (šp. čerag) sluga. gruda. mad. čivit) isto što i indigo.. cinquecento) lit.) čišćenje. šp. grumen zemlje ču (jap. tal. cinquecento) mn. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina".573 a čukur (tur. pren. kalfa čistka (rus. "spoj" . cholo) potomak Zamba. klip bez zrna čokolada (meks. bolest koja dolazi od masnih jela. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. jama.

veselje.) onaj koji ne priznaje Boga. osobito redovnička ćemane (tur. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. odijelo ćitab (ar. nadzornik ćehaja (tur. kenevir) konoplja. radost.Ć. grč. Kaba ćafir (ar. konopac. violina ćenar (perz. zgrabiti. Ka'bah. kehruba. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kereste) materijal. kjase) duboka porculanska. uloviti. pljačka. volja. najam. kor) prid. cella soba. civetta) ćuk (ptica). škrtac. keman) gusle. plijen.) lan ćevap (tur. zarada. uže ćeramida (tur. ćeif) dobro raspoloženje. perz. Kur'an. kut. ostava. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćar-hhane) radionica sapuna.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. paušal. dobitak. učenjak ćeča (tur. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. upravitelj dobara.) cijena na veliko. nadstojnik. kethhuda. prohtjev ćefil (tur. besparica ćesim (tur. brava ćiriš (perz.) sreća.) lokot. ćitab) pismo. kefll) svjedok. kjar) trgovina. ćiriš ćispet (ar. namiguša. zamjenik. oplata. filistar ćilibar (perz. naredba. lihvar. jamac ćehaja (perz. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. cellula. ćorac. kalia koliba) zasebna sobica. Biblija ćiveta (tal. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur.) pisar. samodopadljivost ćifta (perz. korist. građa. fosilna smola koja potječe od crnogorice. ščepati ćar (tur. zakupnina ćesma (tur. kibir) oholost. čarčuve) okvir. ćorav (tur. bez oštrog i ubitačnog naboja . kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. vrsta platna ćenevir (tur. koketa ćor. strana. samica. uživanje. rub. venet. 2. ćef ćela (tur. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. kraj.-tur) = Čifut. ćiriš) v. starješina. knjiga. sag ćilit (tur. pisac. dobit ćelija (lat.) 1. Ća'be) v. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. ćisvet) nakit. kelim) prostirač. tur. novčana kriza. zakon. tepih. ćorak slijepi metak. ćahje) domaćin. pren. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. slijep na jedno oko.-tur. gordost. prozorski okvir ćeresta (tur. ciao!) zdravo! ćapati (tal. ćehribar) "ono što privlači slamu". pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. dem. tj.) obala. jantar čilim (perz. mudrac. soba za ostavu.) nedostatak novca. starješina pastira ćeif (ar. ciacole) brbljarije ćao! (tad. užarska radionica ćerčivo (perz. chiappare) uhvatiti. trgovački posao ćasa (tur. kilim.) v.

) kratak krzneni kaput.) kokošinjac. pren.) most ćurak (tur. kotu) nevaljalac. zatvor ćorsokak (tur. kućica ćumur (tur. kramp. zaključan) zatvor . nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. spavati ćorka (tur. ćor) šatr. glupan ćuvik (perz.) željezna poluga. bezizlazan položaj. tamnica.) 242 ćuza ćuprija (tur. kursu) propovjedaonica.) polukružna vunena kapa. ćor slijep. chiuso zatvoren. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. kome je tamno) šatr.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. motka. izrod. pijuk ćutuk (tur. bunda ćurdija (tur. kusegi) lopatica za ugljen. ćor slijep. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. pren.) panj.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.) drveni ugljen ćup (perz. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. batina. ćuk. tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.ćoriti ćoriti (tur. kritična situacija ćotija (tur. vrhnje i dr. ujk) brežuljak ćuza (tal. sokak ulica) slijepa ulica.) mn. za žeravicu ćuskija (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez.

sestra. dafne lovor) kem.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. v. kratica za da ili datur (lat. dazio) carina. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč.) desnom rukom d. naprava koju je 1838. danak dacit eruptivna površinska stijena. m. daire krug) 1. ispočetka. na poseban način dadilja (tur. dady) dojilja. d šesto slovo hrvatske latinice d. usp.D D. def. dafne) lovorika. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. tj. glaz. grč. lijepi pastir na Siciliji. manja od titule ras. kratica za dextra manu čit. maleni bubanj s praporcima. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. kratica za da tales dozes (lat. pa i prizivanje vragova). neka se dade (na receptima) d. . dadžazmač dadžazmač (etiop. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. t. iznova. nekorisno ili loše daira (tur. glaz.) glaz. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. dajy) ujak daimonion (grč. daimonion) fil. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. umro je vrlo mlad. dada. Daguerre. 2. da kapo (tal. također: zapovjednik pokrajine. guvernanta dadžaz (etiop. primitivnoga i si. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. sin Herma i jedne nimfe. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. dagerotip daidža (tur. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. zbor. dvorana za primanje ili vijećanje. Dahau (njem. dafne lovor.) majka. porez. Auschwitz dacija (tal.) v. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč.) titula u etiopskoj vojsci. poznat po okrutnostima. d. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. Buchenvvald. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. ili uopće starija žena. 3. žena koja čuva djecu. dekstra manu (lat.) daj. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. daća. skup. typos) fot. 4. a znači što i general.) daj takve količine da capo čit.

) v. dakryon suza. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. daktylos. aden žlijezda.(grč. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. daktylos. zbirka otisaka takvog kamenja. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. nalet. motka. daktylios. računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktylos) 1. dalga val) 1. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. daktylos) 2. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema).) Dalila (hebr. skopeo gledam. daktylos. daktylos. poet. bura na moru. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. daktylos. 2. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. upala prsta. osobito grčkog. ljubičasta georgina. stup dajdžest (engl. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. daktylios prsten. daktylos. daktylos. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. smatram) vještina računanja na prste. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. daktylios. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. daktylos) med. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . daktylos. v. daktylos. pod Samson dalkilič (tur. daktylios. čir na prstu daktilograf (grč. curim) med. dajak) potporanj.) glaz. grafo) v. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. dal senjo (tal. logia) govor pomoću prstiju. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. glyfein rezbariti. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. rheo tečem. udar vjetra. valovlje. nomizo mislim. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. daktylos. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. na jagodicama. g. daktylios. digest) 1. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. daktylos. podupirač (na zid). dakryon. valovi. 2. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. tithemi stavljam) med. draguljarski sandučić daktilitis (grč. a druga dva kratka (— U U) daktil. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. sažet pregled. algos bol) med.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. dakno bodem. mania bijes) med.

Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. živac. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. "kraljica" u šahu damar (tur. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt.) 1. domina gospoda. damnacio memorije (lat. oštetiti damnifikacija (lat. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. osuđenik damnificirati (lat. žena iz višeg staleža. mišićava tijela. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. kamena ili betona u obliku nasipa. figura na igraćim kartama. podrivanja i si. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. izvezen. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. damnatio) osuda na vječne muke. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. slike. paraliza. 3. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. kralj to dopusti. plemkinja. puls. 2.) osuđen. damast damascirati (fr. prokletstvo damnatio memoriae čit. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. usp.) odbacuje se. Dame gospođa. damnificare) nanijeti štetu. apopleksija damnacija (lat. fr. Wahl izbor) "dame biraju" tj. žila (arterija i vena). nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. oštećivanje damnifikat (lat.) kap. grba i dr. dame. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. damasser) tkati na damastni način. gospa. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. damenval (njem. bilo. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. damasto) svilena. dam nasip) uzvišenje od zemlje. damnatur (lat. tal. damnum) šteta. oštećeni damnum (lat. služi za zaštitu obale od poplave. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. damnificatio) nanošenje štete. prvi put primijenjena) dama dat. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. da bi mu pokazao kakva je to sreća. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. dama) gospođa. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. osobito oštricu noževa i mačeva.) prav.

osnovao u franc. dvije kule s obiju strana Helesponta. gubitak danse čit. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. N. dancing) ples.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. tj. lokal (kavana. aden) med. pristaše se zovu: darbisti.) kicoš. e. v.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. to dump prodavati po niskoj cijeni. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. podanici kralja Dardana. st. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. i 14. šteta. gizdelin. pren. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. dardanarijat Dardanci mn. darbistički dardanarijat prav.) trg. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. upala suznih žlijezda Darije (perz. dumping) trg. baden kupati) parna kupelj damping (engl.dampfbad kivao. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. vidjevši ovakvu vjernost. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. pr. darbikršćani. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dance plesati. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. dakryon. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. dendi-valjak (eng. osobito tvorničkih proizvoda. Aligijeri (tal. n. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. Švicarskoj J. Dardanos) mn.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. smatrajući ga darom. dans (fr. lihvarenje.) ples dansing (engl. mjesto.. prodavanje robe. st. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. kći kralja starogrčkog Akrisitja. restoran i dr. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. prid. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. Dampf para. što znači: uvijek) dandy čit. "suzbijač" . prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. zelenašenje.) "ugušivač". pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. dendi (eng.

ono što je dano. tj.) datum ut retro (lat. d' Arsonvalu. dodaci. dano. a ne Edip. od danas. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. zabranu sklapanja braka i dr. mjesec i godinu pisanja. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar.) Ja sam Dav. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. mjestu. biscenzaciju. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane.) na mjenicama: mjesto. g. osnivač Amerikanac Daviš 1900.) trg. dod) "ljubljeni". ono što je poznato. danas. descendentna teorija data (lat. danu i mjesecu (na spisima. trg. odgovara na pitanje komu? čemu?. taturah) kem. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. non Oedipus dativ (lat. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . vrijedan 20 atičkih drahmi. dattero.darik darik (grč. struje se ne propuštaju kroz tijelo. iz jednostavnijih u složenije. trajati od 247 Davus sum. datirati (fr.) Daviš cup čit. nadnevka datar (lat.) međunarodno natjecanje tenisača. pr. miljenik darsonvalizacija med. data et akcepta (lat. 1851. st. izdaci i primici. padež cilja ili namjene datizam (grč. potjecati. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). pismima itd. Davus sum. dan. tal. dan i godina kao gore daturin (perz. A. imati svoj početak. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. datum. dare dati) podatak o vremenu.. bolesti.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. data) mn. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. usp. dater) stavljati na spis (~. pov. mat. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.li: pismo i dr. izdavanje i primanje datacija (lat. datarije datarija (lat. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. npr. fiziologu J. n. datatio) stavljanje. rod. dare dati. dativus sc. v. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. non Oedipus čit. casus) gram.) mjesto. non Edipus (lat. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. darling) ljubimac. Dejvis kap (engl. darios darling (engl.) mn. Davus sum. treći padež. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. e.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. određivanje datuma. dofen (fr. Davidova zvijezda (hebr.

ne nanoseći štetu.) raskošno. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.) prav. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. bez okolišanja de profundis (lat. europeizirati . očigledno. čišćenje luke. ded bol (engl.) kod biljara: dva po dva. deballage) trg. psalma. s pravnog stajališta. lopta izvan igre dead heat čit. de gravi kauza (lat.) v.) mit. dasys gust. tj. dez-a-de (fr. par i par de facto čit. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). de vizu (lat. pren. tzv. iščašenje.) u pravo vrijeme. pozlata debakl (fr. ukusi su različiti de jure (lat. tj. "mrtva utrka". lat. de) 2. de-baculare. fr.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. doista. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. ukidanje (npr.) šport. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. debaklirati (lat. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. rastavljanje.) "iz dubina" (početak 130. metron) fiz. de (fr. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. propast. usp. dva i dva. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. u Kat. de fakto (lat. jednostavno. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. de-articulatio) med. dva.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. de facto de lana caprina rixari čit.) prav. kratica deleatur (jat. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. uganuće deauracija (lat. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.(fr. degradacija) de. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. b) padanje. ferendus koji treba. lex zakon. "iz viđenja". stvarno de gravi causa čit. devalvacija. uklanjanje istovarene robe. deux a deux čit. deux. duo) 1. snižavanje (npr.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. de lege lata (lat. raspakirati svežnjeve. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. debacler) očistiti luku. profmiti. d'liks (fr.) šport. pravdati se za sitnicu. ukratko.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. demobilizacija). primjereno prilikama de visu čit. de non prejudikando (lat.) po pravu. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. za nešto nevrijedno. slom debaklaža (fr. debacle) prolom leda. luksuzno de nihilo nihil (lat. mrtva lopta u tenisu.) zaista. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. tj. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit.) "po viđenju". brodova itd. ded hit (engl.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat.) boriti se za kozju kostret.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. deballer) trg. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. srozavanje.) neka se briše Dea Dia (lat. debaclage) pom. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. de lana kaprina riksari (lat.

debut) 1. raspršiti se debankirati (fr. iskrcati na kopno. grč.) trg. dugovanje deblejirati (fr. prodavati. preostali vojnici debrujirati (fr. n. dužnik debitum (lat) trg. tisk. prepirati se. gradu Debreczenu) debri (fr. rasprava. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. debuter) 1. st. fr. debarrasser) raskrčiti. grč. debarquement) pristajanje. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. držati prvi govor debito (tal. potraživanje debi (fr. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. srediti deburizirati (fr. isplatiti. kaparenje . borba bez ikakvog reda. debatre) raspravljati. diskusija debatirati (fr. debitor) prav. debilitatio) slabljenje. uračunati nešto u dug. barbaros) uljuditi. pristati uz obalu debata (fr. prvi put se pojaviti. davanje predujma. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. e. debander) rasuti se. de uklanjanje — u složenicama. pr. dati predujam. kancelarija. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. dužnik debentura (lat. de.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. razularenost. početak. trg. priglup čovjek debilitacija (lat. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. debilis slab) slaboumnik. voj. debellare završiti rat. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. debarquer) istovariti. raskalašenost. debris) ruševine. tučnjava: razuzdanost. istovarivanje robe debarkirati (fr. promet robe. za ženu: debitantica debitirati (fr. debandade) voj. debentur. v. debit) 2. bureau ured. supr. debauche) skandal. izvršiti isplatu. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju.) "pčela". porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. dugovanje debitor (lat. debat) raspravljanje. pristupni govor debil (lat. dug. dugovanje. debenture) trg. ostaci trupa. idiot. prodaja. kaparati deburziranje (fr. rasulo. opteretiti račun. debloquer) voj. osloboditi od opsade. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. raspetljati. deboursement) trg. trg. debet) trg. debloquement) voj. igrati svoju prvu ulogu. iskrcavanje iz lađe. istovarivati. dug. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. osobito na pozornici. oslobođenje od opsade. debens) trg. carinski predujam koji se zadržava. pronijeti glas. debiter) 2. isplaćivanje. sudjelovati u debati debelacija (lat. rasvijetliti. prvo pokazivanje publici. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. ime izraelske proročica (12. raspremiti. debourser) trg.debandada debandada (fr. potvrda primitka debet (lat. prodavanje na malo debi (fr. deblokirati deblokirati (fr. rastrojstvo. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. debusquer) voj. engl. debrouiller) razmrsiti. troškovi. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. iznošenje mišljenja. razglasiti debitirati (fr. voj.

) prav. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. decipere varati) varljiv. decemviratus) vladavina desetorice.) dvanaesti mjesec u godini. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. usp. prodaja robe. decernatus) djelokrug. centrum središte. litra) deseti dio litre . sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decemvirata decencija (lat. odlučivati. g. krug poslova. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. pristalost. prikladnost. grč. decidendi rationes čit. caedere. decedere) otići. iz stare rimske povijesti. izvaditi čep. prosinac (31 dan). odlučna) borba decertirati (lat. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. spasti) pad. decidendi raciones (lat. prijevara. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. gramma) deseti dio grama. decessio) odlazak. groznice u bolesti decidirati (lat. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. v. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decidere završiti. tj. najpoznatiji su. decere. sastavljač (ili: pisac) presude. prethodnik u službi deci. čestit. državnog štrajka 2. pošten. decenta) pristojnost. decem vir) član kolegija od 10 članova. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. proda. struci ili vrsti poslova. laganje. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. odlaženje decesor (lat. voj. trg. dekagram decilitar (lat. prikladan. npr. umrijeti decem (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. prosinca (decembra) 1851. prolaziti. decem. podvala decernat (lat. riješiti. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. veća samostalnost pojedinih dijelova. odlučiti. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. referent o nekoj temi. decernens) prav. odlaziti. preminuti. de. riješiti. lažljiv. cadere pasti. grč. koji su objavili tzv. koji podvaljuje decentralizacija (lat. nešto više od 3 m decem vir (lat. izvući se iz tjesnaca. decertatio) završna (ili: presudna. decidere pasti. popuštanje. pristojan. fr. decider) riješiti. Napoleona i pomagači tzv. decempeda (lat. rješavati. deceptio) varanje. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decernere) sudskim putem odlučiti. decem. decessor) onaj koji odlazi. izvjestitelj.) deset decembar (lat.(lat.debuširanje debuširanje (fr. razlozi sudske presude decigram (lat. prestajati. put i način da se roba proda debuširati (fr. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. decens) pristao. decem. debouchement) voj. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. fr. trg. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. presuditi. dekret decertacija (lat. skladnost decenij (lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. opadanje.

) izlaganje prava. desetkovanje. posvećivati: pokloniti (npr. deditio) predaja.) glaz. poet. decem. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. grč. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. dare dati) trg. decimer) desetkovati. beščašćenje. tj. desetinka decimalan (lat. šaren. dedicare) posvetiti. sudska odluka. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decimare.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. skupljanje desetine. dare dati. nekome neku knjigu). decimus) desetinski. kićen dedekoracija (lat. decimalni razlomak mat. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. presuda. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. dao je. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. dedicatio) posveta. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit.) prav. decisor) prav. omalovažavanje dedikacija (lat. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. dedirati dedomažirati (fr. decima) glaz. potcjenjivanje. deklarešn of rajts (engl. decimole) glaz. zootrop. koji se sastoji od deset dijelova.) prav. dati odšetu . dedecoratio) sramoćenje. sve slabije. tj. dekrešendo (tal. izmirio je deditirati (lat. daidaleos) umjetnički. dedicare posvetiti.decima decima (lat. g. deditirati dedit (lat. dečizo (tal. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. decisio) prav. određeno decizija (lat. namijeniti dedignacija (lat. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. sudska odluka declamando čit. poklanjanje. glas koji odlučuje. "živi kotač".) glaz. posvećivanje. deklamando (tal. odlučan. oštar decizivan glas (lat. objava engleskog parlamenta 1689. dare) trg. izborni sudac decizum (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. fr. platio je. dedit. metron) deseti dio metra. postupno tiše. nadoknaditi štetu. dekametar decimirati (lat. dedignatio) preziranje. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. darivanje dedikator (lat. decimus deseti) mat. obeštećivati. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. votum decisivum) prav. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. v. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. decimatio) pravo na desetinu. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. dedommager) obeštetiti. lijepo izrađen. decem. decisivus) presudan. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. dedi) trg. dekoktor bonorum (lat. desetinski razlomak. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. decisum) sud. Daidalos) fil. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. kapitulacija dedicirati (lat.) glaz. kaljanje dedicija (lat. dekoktor dolozus (lat. brisati neki dug. usp. veoma izrazito.

nepotpun. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defaecatio) čišćenje od taloga. izbacivanje izmeta defekcija (lat. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. pravni dokaz izvesti iz drugih. popunjavati. defensif) obrambeni. zaključivanje iz općega o posebnom. popunjavanje laboratorija. manjkavost. objasniti. zaštitni defenzivni kut voj.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. obrambeni rat. za ženu: defendentica defenzija (lat. dopunjavati. oštećen. defektivitet defektura (lat.dedublirati dedublirati (fr. tj. na motoru. ispitivanje. defensus. defectus) nedostatak. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. deducere) izvesti. popuštanje u snazi. tj. dedutkis deducendis (lat. defectuositas) v. osobito šećernog soka pomoću vapna. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. zaštitnik. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v.-grč. efeminacija defendend (lat. defectus) krnji. klijent. npr.) defektuozitet (lat. nepotpunost. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. štićenik. nepotpuni glagoli. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. s prazninama defektirati (lat. defectivum) gram. dopunjavanje defeminacija (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. defeminatio) psih.) po odbitku onoga što se treba odbiti. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. mana. obrambeni položaj. fr. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. izvoditi. defensio) obrana defenziva (fr. ponovno naručivati. u blagajni defektan (lat. defensivum) med. dedukcija deduktivnost (lat. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. defensive) obrana. verba defectiva) gram. defectivus) nepotpun. dedoubler) voj. defensor) branitelj. supr. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. pokazati. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. deductio) log. kem. pronevjeriti. supr. slabljenje. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat. deductivus) log. dokazati. kvar. manjak. iscrpljenost. pogreška. nepotpunost defektivni glagoli (lat. npr. defectio) otpadanje. praznina. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. zastupnik. odmetanje. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. ofenziva defenzivan (lat. deduktis impenzis (lat. manjkav. koji je za obranu. pukotina u izrađevini od kovine i si. izložiti. pravobranitelj . malaksalost defekt (lat. trg. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. pročišćavanje. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. defectivitas) krnjost. izvođenje.

defilement) voj.deferent deferent (lat. jedan dio nasljedstva . defmitum) (nešto) određeno. podigne kupovnu moć novca. dostavljač. svota za koju su prihodi manji od izdataka. odrediti) log. koji nekome drugom nudi prisegu. unakaživanje defigurirati (lat. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. defmere ograničiti. defaitiste) pristaša defetizma. prid. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat.) odreditelj. tj. pril. objasniti pojam drugim pojmovima. onaj koji određuje. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. zaključan. deficit nema. nagrđivanje. defaire) praviti malodušnim. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. inflacija deflacionisti (lat. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. ukloniti. manji iznos u jednom računu. definitivno definitivna sentencija (lat. određenje (ili: odredba) pojma. nedostaje. presudan. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. određen. deferens) onaj koji traži prisegu. dužnik. odrediti pojam. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. defile) tjesnac. odmetnik. uzeti unaprijed. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. npr. most itd. de. nije tu) manjak. defigurare) pokvariti. usp.). klanac. prav. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. malodušan čovjek. klonulost. usp. generička definicija. blagajni itd. nagrditi defile (fr. svečano prolaziti defilman (fr. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. uređivanje. završna redakcija ugovora. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). osobito onih za koje nema pokrića i podloge. definicija definit (lat. v. svečani mimohod defilirati (fr. definitiva sententia) konačni sud. unakaziti. faix srp) požnjeti srpom. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. klanac. defmitivus) odlučan. klonulim. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. prolaziti paradnim maršem.) završni ispit. genetička definicija definirati (lat. deflatio) bank. manjak u blagajni defiguracija (lat. deficiens) otpadnik. definitivum) končano objašnjenje. deficere nedostajati. defetistički defetizam (fr. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. defaitisme) malodušnost. definitio) log. odbiti. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. defaite poraz. npr. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. voj. onaj koji ima manjak na računu. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. (točno) određen pojam definitiv (lat. defiguratio) kvarenje. konačan.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. deflatio) bank.

batinanje degenekom. propadanje. izrođivati se. odvojiti. tući.) bot. naružiti. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima.) v. izopačiti se. u stanu napraviti tajni izlaz. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. krijumčarenje defraudant (lat. riješiti. otvoren. unakaženost.deflagracija deflagracija (lat. pogoršan. batinati. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. grč. nakaznost. skinuti ukras s nečega. defoliatio) opadanje lišća. gubljenje. otpustiti iz vojske. nagrđenje. degenerare) izroditi se. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. obeščastiti defluksija (lat. razriješiti. deformitas) unakaženost. nagrditi. izopačenost. pogreška. unakažena oblika. defaut) oskudica. deformis) v. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. deflagrare) izgorjeti. deformiran deformiran (lat. izopačavanje.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. prav. degarnir) ogoliti. utajivač. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. nagrđivanje. defraudare) pronevjeriti. oslobođenje od neke obveze. lakoća. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. deflexio) skretanje deflektirati (lat. izvući iz neprilike. degenerare) izrođen. degage) slobodan. unakaženje. varalica. skrenuti deflektor (lat. neopravdan izostanak. deforman deformirati (lat. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. opadanje. prijevara. deformis) pokvarena oblika. deflagratio) kem. izostanak s ročišta. flegma sluz) kem. defraudans) pronevjeritelj. prevariti.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. kvarenje degeneriran (lat. izrođenost. defunkcija (lat. pronevjeravati. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . defraudant defraudirati (lat. izopačen. lupati degeneracija (lat. degarnirati utvrđenje voj. izrođenje. defluxio) opadanje. defraudatio) pronevjera. degeneratio) izrođivanje. flegma sluz) kem.) batina za udaranje po tabanima. deflectere) skretati. de. obeščašćena deflorator (lat. degenija velebitika (lat. med. smrt degarnirati (fr. izopačenje. grč. neusiljenost. mač. tajni izlaz. defungere) prestanak života. osloboditi od vode. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. unakaziti. nagrđenost deforman (lat. pokvarenost oblika defraudacija (lat. carinu itd. izopačivati se. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. osobito: prikriti porez. degagement) sloboda. katar defo (fr. okretan degažirati (fr. degager) osloboditi. sporedan. utajiti. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. mlatiti. deformatio) kvarenje oblika. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. krijumčar defraudator (lat. deflegmirati deflegmirati (lat. pokvarenost oblika. de. nedostatak. pogoršavati se degenia velebitica čit. mana. defloratio) obeščašćenje. mač. unakažavanje. opadati. neusiljen. spretnost. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. utaja. v. propadati.

poniziti. pokazna (deiktična) čestica (npr. potcijeniti degrasirati v. skinuti gumu s nečega. degmek) hrvati se. pročistiti degradacija (lat. degorger) očistiti od mulja. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. odvratiti nekoga od nečega. deiknymi pokazujem) lingv. stanjiti (srebro. degustare okusiti) kušač. degustacija vina određivanje okusa. suziti deipnosofisti (grč. žderanje degmati se (tur. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. degustare) okusiti. degradatio) poniženje. deus) fil. s u prilogu jutros. pretjerivanje. odavanje božanske počasti deiksa (grč. ali ne priznaje nika- . dehiscentia) bot. lišen čina i zvanja. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degradare. general Cherles de Gaulle (1890—1970). pristaša deizma. degradare) zapostavljen. preuveličavanje deintegrirati (lat. degraisser) očistiti od masti. probanje. na dokazima Deimos (grč. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. mit. deintegrare) oduzeti od cjeline. zjapiti dehortacija (lat. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. čaja. zjapljenje dehiscentan (lat. smanjiti. deitas) božanstvo deizam (lat. otvoriti se. lišiti nekoga čina i zvanja. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). deglutitio) gutanje. duhana i dr.) degustirati (lat. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. potcijenjen degradirati (lat. degouter) ogaditi (nekome nešto). dehortatio) odvraćanje.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. degrader) zapostaviti. 1866—1934) degluticija (lat. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. usporedi: teist deitet (lat. probati 255 deizam degutirati (fr. čelik) degumirati (fr. deinos. svođenje na niže stanje razvoja. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. therion divlja životinja. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. facere učiniti) obožavati. masnih mrlja (vunu. sisavac. fr. ukazivati čast kao Bogu. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. boje i izgleda vina degustator (lat. degrasirati degrosirati (fr. degresirati degresirati (fr. lišavanje čina i zvanja. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. deipnos ručak. titulama itd. deificatio) obožavanje. ovog jutra) deiktičan (grč. Deus Bog) fil. tj. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. degrossir) dotjerati. divovska pretpotopna životinja.. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. Deus. degustatio) kušanje. deinos strašan) ret. kuh. sin. skinuti pjenu). fiz. dehiscere) raspuknuti se. zvijer) zool. Dei gracija (lat.) "strah". mirisa.

. decalvatio) oćelavljavanje. v. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. v.. v. Lessing. prosinca 1825. duodi itd. decalo) trg. žena Heraklova.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. decadenza) opadanje. osnova) geom. Livijeva "Rimska povijest". strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. delectio) prav. deka. nakon Parisove smrti muž Helenin. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. dekados desetina) desetorica. Rousseau. lit. deiectorium) med. deka. desetokutnik. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. bot. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. de-calare) trg. gyne žena) s deset žena.. izlučivanje dejektorij (lat. broj deset. lim i dr. gunj dekabristi (rus. kovinu. propast. porculan. deka. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. mjera od deset grama deka (njem.) dekadika (grč. lat. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. brat Hektorov i Parisov. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. decalquer) prenositi otiske. tucati. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. deka deset. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. deka deset) 2. deka deset. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. Mendelsohn i dr. decalcare ugaziti. deka. lat. npr. deset komada. deka. udaljavanje s položaja ili posjeda. st. grč. fr. do dekadi). razdoblje od deset godina. kožu. Dečke) 1. mania pomama.. usporedi: teizam Dejanira mit. dekalog (grč. mat. staklo. propadanje. ispražnjavanje stolice. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. pogoršavanje. gonia) geom. zbirka ili djelo od deset knjiga. ubio ga Menelaj deka (grč. med. tal. dekados desetina) mat. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. curenja itd. izmet. sasto- . cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. s bakra ili kamena na drvo itd. deset. decimalni sustav dekadenca (lat. deka deset. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. desetni sustav. oćelavljenje. glavni predstavnici: Voltaire. edra sjedalo. decimalni sistem dekadni sistem mat. dekas. decadere opadati. dekas. sin Prijama i Hekube. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. pokrivač. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. npr. raspad. st. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. metakromatipija dekalo (tal.

decantation) kem. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. deka. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. grč. decanter) kem. decapitation) odsijecanje glave. fr. v. de-charta. deka deset. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. athlon natjecanje) šport. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. decanus) 1. Decamerone. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. koji ima deset slogova. aner čovjek. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. Decker) bojadisač u crtanom filmu. u Parizu. ili o umijeću lijepog govorenja . deka. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. decapiter) odsjeći glavu. deseteroboj deker (njem. obezglaviti dekapod (grč. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. Dekham) v. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. deka. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. strofa od deset stihova dekastilon (grč. deka deset. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. fr. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. decanatus) dekanstvo. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. dekanat (lat. predsjednik fakultetskog vijeća. decastere) deset kubičnih metara. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata).Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. muž) bot. dravidski jezici dekantacija (fr. kuhanjem u sodi. umjetničko govorenje neke pjesme. decatissage) postupak pri dekatiranju. deka. vježbanje govorenja u školi. syllabe slog) deseterosložan. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. čitanju. kardinala itd. prvi put upotrijebljen 1822. obezglavljenje dekapitirati (lat. viši svećenik. deka. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. decarburer) v. ocijediti. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. stylos) arhit. 3. fr. kolorist deklamacija (lat. majstor u izlaganju. stichos) lit. dekatirati dekatlon (grč. dekarbirirati dekartirati (lat. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. deset stera dekastih (grč. teško razumljiv govornik. 2. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. deka. otočiti. govorenje s puno izražajnosti. deka lat. zvanje i položaj dekana. razbistriti dekapirati (fr. decantare. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. carte) post. caput glava. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. 4.

declinare skretati. prav. mijenjati po padežima (imenice. uzlijetanje. astr. polazak zrakoplova dekolirati (lat. decollage odljepljivanje) zrak. rječito. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. iščašenje. zaruka. klase.deklamatorski deklamatorski (lat. izjava. declinare skretati) gram. savijati. udaljiti. sposobnost skretanja. skreće. polijetanje. izjavni. ne priznavati. npr. skretati. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. odstupati. teško razumljivo deklamirati (lat. zamjenice i brojeve). sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. objaviti svoju odluku. kem. poniziti deklinabilan (lat. declaratio) objava. declinare skretati) fiz. isključiti) iz nekog društvenog staleža. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). objavljivanje. rasipnik dekolacija (lat. također: slabljenje. ukuhava. fiz. izraziti se. trg. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. declinabilis) gram. declinare skretati) koji odstupa. ukloniti. iskazni. ekvatora. ukuhavanje. izjašnjenje. skretljivost. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. izjaviti. fr. declinare skretati) fiz. pustiti deklaracija (lat. astr. izlaganje. odbija. decoctio) iskuhavanje. završavanje uzlijetanja zrakoplova. skretljiv. npr. declinabilitas) gram. objavljivati. prav. grč. npr. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. koji osporava deklinatorij (lat. odstupanja deklinacija (lat. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. med. grč. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. odbijati deklinograf (lat. govoriti govorničkim tonom. objavni. declancher) otvoriti. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. de laser) brisati (ili: izbrisati. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. metron mjera) fiz. reda. declarare) objaviti. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. v. izjavljivati. declinatio) gram. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. neprirodno. deklarativan (lat. pridjeve. declamare) govornički. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. padežna promjena. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . grafo pišem) astr. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). deklinatorij deklinatoran (lat. declassis. trg. prokuhavanje dekoktor (lat. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. decoctor) onaj koji prekuhava. declinare skretati. promjenjiv (po padežima). razreda. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. odvajanje zrakoplova od zemlje. promjenjivost.

povjerenje. decor. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. čast dekrement (lat. 2. zakazivanje. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. gol. ljepota. ukrašavati. razgolićenost dekoltiran (fr. decorare) ukrasiti. (npr. pren. trgove i dr.) dekontirati (fr. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. kojem je oduzeta boja. dekolte dekoltirati (fr. izgubiti draž dekolte (fr. gram. otpisati dekor (lat.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. decombinare) rastaviti. nakititi. vrat. uzajamni. odvojiti. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. ramena. slik. arhit. oduzimanje boje. uresni. osobito u keramici. sastavne dijelove. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. ures. koji služi za ukrašavanje. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. med. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr.). raspadanje. zatajivanje. fr. decorativus) ukrasan. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. koji je izgubio boju. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. v. pren. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće.. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. odbitak od duga ili računa. stavljanje stilskog pokućstva itd.dekoloracija dekoloracija (lat. decor) ukras. decolorare) izblijediti. truljenje dekompozit (lat. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. ures. de-corto) trg. izbljedivanje. uljepšati. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. uresiti. grč. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. kaz. tako da se vide grudi. decollete) s izrezom na haljini. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). stanje rastresenosti. imati na sebi orden dekort (lat. uresan. metron. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). iznos izgubljen postupnim . biti dekoriran dobiti orden. odličje. počasni znak dekorativan (lat. koji resi. kombinirati dekompenzacija (lat. decolorare izblijediti.) 1. pren. pozadine i dr. oduzeti boju. decrementum) gubljenje. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. nesabranosti dekont (fr. orden. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. osobito ženskim. decolleter) izrez na haljinama. kazališni slikar dekorirati (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. decrediter) lišiti povjerenja. ugled. decoloratus) izblijeđen. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. kićenje. otpis. odlikovati ordenom. urešavati. koji krasi. namještanje pozornice pomoću kulisa. potkopati nekome kredit. ulice. ukras. decompter) trg. razgolititi dekombinirati (lat. contaminare okaljati) voj. odbitak od računa za neku robu. odbiti od duga ili računa. tal. usp. kaz. decompensatio) med.. sastavne dijelove. bezbojnost dekolorimetar (lat. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. izgubiti boju. de-curtus. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. decoloratio) gubljenje boje. de uklanjanje. ostatak dekontaminacija (lat. razgolićen. ukras u boji. ukrasni. decompte) trg. kontrolni račun.

de-court) trg. groždani šećer. dexter desni. naredba vlasti. decretare) odlučiti. za razliku od legista. dexios desni. dekuražiran dekurija (lat. skratiti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. suzenje. obeshrabrivati. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. dekstroza dekstroza (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. suze u očima delaktacija (lat. de.dekrepitacija smanjivanjem. decourager) obeshrabriti. decretales) mn. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. delatum) potkazivački. delatio) potkazivanje. opadanjem. decretorius) odlučujući. decernere. dexios desni. optuženik delatio hereditatis čit. umjesto na lijevoj. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. siječnja 1624. ležanje. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. decrepitatio) kem. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. odbiti. decutere. decubitus) med. dekort dekurtirati (fr. narediti. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. dekstrin) kem. riješiti. npr. delatus) prav. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. Deckung) voj. v. rov dekuražirati (fr. kuhinjska sol. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. zaležaj. supr. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. rješenje. dexios desni. zaključiti.) potkazivač. način (ili: položaj) ležanja. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat. v. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. izdati naredbu dekretisti (lat. kardia srce) med. glikoza dekubitus (lat. de. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decourter) trg. npr. potajni tužitelj delatoran (lat. decussorium) med. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. rov. dexter desni) kem. odrediti. dextralis) desni. delacio juramenti (lat. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. decretum) odluka. slabljenje bolesti dekusorij (lat. zaklon. neke bolesti. smanjiti. izdajnički. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. decursus) tijek. delacio hereditatis (lat. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. klevetnički . uplašiti. prid.) prav. inkrement dekrepitacija (lat. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. prav. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. prštanje. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. deferre. pucanje. puckaranje dekret (lat. decrescere) mn. lacrima suza) med. decurrere.) prav. nametanje prisege delator (lat. decuria) klasa. usp.

mio. prikraćivanje. delegatarius) trg. nježno. dupin. otrovna tvar Delfi (grč. klevetanje. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delikato (tal.) glaz. izaslati.delatura delatura (lat. zavijanje rane. pažljivost. delicatamente deliciozan (lat.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. fin. deleomai uništavam. pr. u umjetnosti: profinjen ukus. kiće- . Delfi delfin (lat. prenijeti na koga (pravo. delegare) odrediti. laskave riječi deleterij (grč.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. zavijanje. dogovaranje. razmišljanje.) glaz. ovlastiti. v. deligatio) med. delicatus) nježan. savjetodavni deliberato (tal.) med. umirivanje). izbor delenda Carthago čit. tvar koja truje i uništava život. izabrati.) potkazivanje. deleterion otrov) med. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. deliberatio) savjetovanje. ukusan. pažljiv. neugodan (npr. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. izbaci! deleatur (lat. delegatus) izaslanik delegatar (lat. bajan deligacija (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. delphinus) morska životinja. zavoj. mio. s nježnošću. deligere odabrati. težak. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. osjetljivost. delibatio hereditatis čit. imenu Delaware) dele (lat. osobito u korekturi) delegacija (lat. obzirnost. previjanje rane delikatan (lat. previjanje deligatura (lat. dele) briši.) glaz. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. sladak. trg. prav. ukusan. veoma obziran. neka se izbaci (slovo ili riječi. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. delegatio) izaslanstvo. položaj) delikatesa (fr. delectum) biranje.) delekcija (lat. deli. prav. slična kitu. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. e. "amerikanka" (naziv po američkom zem. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. delfis. delibacio hereditatis (lat. umilan. delenda Kartago (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. delikatamente (tal. n. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. med. dug itd. smisao za lijepo. odlučno delicatamente čit. opunomoćiti. dok je Rim vijećao. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deliciosus) divan. delibatio) smanjivanje. delicato delicato čit. osjetljiv. delenimentum. Ijubak. deleatur) neka se briše. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. tzv. koji treba pažljivo raditi. deliberativus) koji savjetuje. delere uništiti. delenire ublažiti) mn.

pokret. limitis granica) graničenje. deliquescentia) topljenje. istjerati iz stana.) nesvjestica delimitacija (lat. ludilo. delirij um tremens (lat. predaja. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. skicirati delinkvent (lat.) med. voj. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. deloger) izbaciti. limes. topiti se delikvij (lat. delinquere. de. osobito ukusno jelo delikt (lat. zlikovac. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. predaja. delinquere. limes. zločin delikvent (lat. v. izaći. izdati robu delkredere (tal. logora ili trupa. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. isporučiti. de uklanjanje. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. potiskivanje neprijatelja. locus mjesto) oduzimanje (npr. skica delineavit (lat. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. prijestupnik. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. izdavanje robe delivrirati (fr. ograničiti. delineare) crtati. delogement) izlazak. trg. istup protiv zakona. delta) 1. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. omeđiti. odseliti se delta (grč.) ili skraćeno: p. s položaja. nacrt. delictum) prav. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. 1% olovo) za okivanje brodova. biti lud. rastopljiv delikvescirati (lat. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. delivraison) trg. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. deliquium animi čit. gubiti se. delineatio) crtanje. delitescere) med. 2. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. limitis) graničiti. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. delirium) med. četvrto slovo grčkog alfabeta. delkredere delokalizacija (lat. ograničavanje. bunilo. d. deliratio) med. predati. prijestup. odlazak. kao predmet za uživanje: poslastica. delinquens) optuženi. izbaviti: trg. per delikvijum (lat. otapanjem na zraku. poslati. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. deliquescens) topljiv. per deliquium čit. v. delirans) onaj koji bunca. isporuka. delcredere) trg. D. delinquere) v. delikvijum animi (lat. 1% željezo. delirare) buncati. npr.delikt nost. luđak. isporučivanje. bjesnjeti. delivrance) oslobođenje. slova delta) 3. omeđivati. deložman deložirati (fr. delinkvent delikvescencija (lat. 40% cink. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. deliracija delirirati (lat. alkoholno ludilo. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. da se na zraku otopi. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. d. de. završava najčešće smrću delitescencija (lat. delivrer) osloboditi. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delirij delirant (lat. brodske vijke. omeđivanje. med. izdavanje delivrezon (fr. strojne dijelove i oruđa .

trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. demembrare) raskomadati. demencija paralitika (lat. demarche) korak. dementia praecox čit. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. agein voditi. zajednički naziv za duševne . demos. otkriti. prikazati u pravoj boji. onako kako jest. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč.) vrsta letjelice. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. de mephitis kužno isparenje. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. delta. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. demos. razgolititi. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demos narod. dementi) opovrgavanje. agein) vođenje naroda. demagog demaj (engl. demos narod. razotkriti. iznositi. pom. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. demos. dementia paralytica čit. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. čistiti. demarquer) ograničavanje. poricanje. govor pred narodom. gubitak značajki tjelesnosti. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. rastrgati. dementia) med. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). rječitošću itd. razgolićavati. eidos oblik) med. deltoeises) u obliku delte. dementir) opovrgnuti. raskrinkati. obilježavanje granične linije. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. poreći. postupak. vlasti demagogizam (grč. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. obilježiti granicu. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. ludilo. Marke. tj. odricati. demencija prekoks (lat. luere prati) geol. zapravo: zavođenje naroda. eidos oblik) geom. tj. fr. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. odreći. povući graničnu liniju demarš (fr. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica.) mladenačko ludilo. fr. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. trokutni deltoideus (grč. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. demegoria. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati.) progresivna luđačka paraliza. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. rastaviti na dijelove demencija (lat. demarquer) ograničiti. demagogos) voda naroda. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. delta. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. oduhovljivanje demeblirati (fr. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. razvesti. prozračiti. omeđivanje. agoreyo govorim) javni govor. voj. de-mephitiser) provjetriti. u narodnoj skupštini. pren. (isp. med.delta-zrake delta-zrake fiz. poricati. poduzeti korake demaskirati (fr.

demos zemlja. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. militaris) voj. narodni . ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. nekom području ili državi. demeriter) skriviti. raspuštanje.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. malo utvrđenje. obrtnik. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. umanjuje. 3.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. demissio) utučenost. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. demi-parallele) voj. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. razvojačenje. prijelazan demisija (lat. sužava. polureljefna tvorevina demirug (grč. demi-john. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. demirelief) poluispupčena tvorevina. umanjena riječ. demivolte) jah. u "polusezoni". ocat itd. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demissionner) dati ostavku. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. 2. službenik u ostavci demisionirati (lat. dimittere. demiurgos) fil. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. 4. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. diminutivum) gram. demersio) potapanje. diminitivus) koji smanjuje. umjetnik. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. demurrage) zakasnina.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. uvođenje civilne umjesto vojne uprave.-grč. razoružati. zgriješiti. damejeanne) opletena staklena boca za vino. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu.(grč. uronjavanje demetropolizacija (lat. tj. npr. graditelj svijeta. imanja. zataškavati demibastion (fr. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. polurov 264 demodemiraža (fr. razoružavanje. umanjenica. supr. razoružavati. tvorac. demi-bastillon) voj. autor. demi polu-. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. klonulost. tvorac svijeta. svijet. otpustiti demitur (fr. zanatlija. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. ergon djelo) 1. dementia senilis čit. jahanje u polukrugu demižon (engl. od perz. demijohn. riba — ribica. rukotvorac. slaboumnik demeritirati (fr. fr. demens) luđak. ostavka demisionar (fr. demitour) polukrug. fr. de-. nekom području ili državi. narod. skraćuje demiparalela (fr. kuća — kućica deminutivan (lat. poluutvrđenje demikoton (fr. de-. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. zahvaliti se na službi ili zvanju. demergere. demencija senilis (lat. opletena boca od nekoliko litara demo. militaris) voj. za razliku od najvišeg Boga. militarizirati deminutiv (lat.

upropaštavanje. položaj. demobilisation) voj. demoliri.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. razoružati. uništiti. demolir) rušenje. grafia) opisivanje naroda. položaj i školovanost). povlačenje novca iz optjecaja. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. narodna vlast. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370.jV va. demo. porušiti. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. demolicija demolirati (lat.. doksa mišljenje.i moneta novac) bank. demonetiser. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. krateo moćan sam. n.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. sotona. podrijetlo iti'. fr. starješine po starosti i dostojanstvu. zakonodavnu i izvršnu.. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. demokratia) vladavina naroda. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demo. prid. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). čovjek slobodoljubivih. širokih pogleda demokratizam (grč. po naučavanju o trima vlastima. kratos vladavina. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. fobeomai bojim se) med. demoliranje demolicijski sistem fort.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. demos. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. demos. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat.. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. pr. razoružavanje vojske. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demolir) rušiti. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. kad ih neprijatelj zauzme. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. npr. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. vlast. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. duh. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. znanost o stanovništvu demokracija (grč.) mit. demoliran demologija (grč. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. demos. lat. fr. osobito zao duh. staromodan Demodok (grč. demo-geron) mn. demos.). uništavanje. demokracija. zla sudbina demonetizacija (fr. demobiliser) voj. filos prijatelj. demolitio) v. upropastiti. demonetiser) bank. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. državno uređenje u kojem. e. moneta.) izvan mode. demos narod. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . demo. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. daimon) natprirodno biće. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. krateo vladam) v.. najvišu vlast. demos. krateo vladam. de.

daimon. javno iskazivanje. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. prikazivač. daimon. slobodno. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. med. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. izlagač. tumačiti. demos) narod. demoraliser) učiniti razvratnim. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. demonstrativno (lat. demonstrans) tumač. pokvarenost morala (ili: naravi). rasplitanje. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. daimon.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. v. razvratnost. demontirna baterija voj. oboriti s konja. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. očigledno. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. logia) naučavanje o duhovima. demo. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. narediti da se sjaše. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. svog raspoloženja. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. otvoreno. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. akcija. naklonjen narodu demulcencije (lat. izrazito.) dokazivač. voj. daimon. demotikos) koji pripada narodu. voj. sotonski. demonstracija demonstrator (lat. gubljenje hrabrosti. daimon. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. onaj koji tumači. malodušnost. anketiranje širokih slojeva pučanstva. demoralisation) kvarenje. demonima demonomagija (grč. odsjek jedne file demoskopija (grč. mania pomama. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. demonstrativum) gram. očigledno prikazivanje. onesposobljavanje za uporabu. demontirati demontirati (fr. daimonios) vražji. onaj. pokazna zamjenica. usp. pokvariti. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. demonstrare) javno. demonstratio) dokaz. u demokratskoj Ateni: općina. otuda: demostenska rječitost izvanredna. izlagati. voj. ovaj. dokazivati. oštetiti neku spravu. demoralizirati demoralizirati (fr. pokazivač. most itd. utjerati joj strah demos (grč. izlagač. dokazivanje. usp. taj i dr. lišiti morala. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. prividan. demulcentia) mn. daimon. pojedinca ili mase. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). v. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. de uklanjanje. živo. demonstrare) pokazivati. npr. natprirodan demonstracija (lat. upropastiti nekoga. demodoksologija Demosten (grč. narodni.

vrlo zarazna bolest. odbijati. lik) v. starosl. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. grafia) opisivanje drveta. natio narod. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. namirnicama (npr. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. odnarođivanje denacionalizirati (lat. denegare) odlučno poricati. znanost koja određuje količinu drvne mase.) prav. dendrografički dendroidan (grč. dendron. pomodarstvo dendritičan (grč. trg. kao drvo 267 denivelacija dendro.) med. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. denegacio debiti konjugalis (lat. odroditi. dendron. sličan drvetu.(grč. metron) vještina mjerenja drveća. gizdelinstvo. uzrokovanje neravnosti.denacifikacija denacifikacija (fr. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. lat. dendron drvo) u obliku drveta. denationalisation) odnarodenje.) prav. denegacio audijencije (lat. fr. denegatio audientiae čit. onaj koji proučava drveće.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. dendron. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. de-. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. odbijanje. u vezi s tim. denationaliser) oduzeti narodni karakter. državi itd. fr. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. dendron. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. dandy) kicoštvo. dentritičan dendroliti (grč. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. logia) poznavanje drveća. lithos kamen) mn. denegatio debiti coniugalis čit. natio narod. veza s drvetom dendrografija (grč. de-. uskraćivanje. dendron. de. uskraćivati denga (ar. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. vertikalno pomicanje . promijeniti prirodu neke stvari. min. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. uskraćivanje saslušanja. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. eidos oblik. izopačiti. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. prid.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. denivellation) spuštanje razine (nivoa). znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dendrometar denegacija (lat. logos) poznavatelj drveća. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč.) i. dendron. odnaroditi denar(ius) (lat. usp. de uklanjanje. dendron.

glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. grč. zubni glasovi. dentis zub) zool. denoncer) obavijestiti. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. logia znanost) teol. oguliti. dens zub. ščepam) med. obilježiti. arhit. pridjeva i brojeva). okrug. de. nazvan još i moralnim dokazom. denudatio) otkrivanje. dens zub. npr. denuntians) dostavljač. denudare) otkriti. agra plijen) zubobolja dentali (lat. izliječiti od paralize departicija (lat. naučavanje o liječničkoj etici. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. obilježavanje. otkloniti uzetost. soba. denuncijant 268 departman denudacija (lat. denuntiare) dostaviti sudu. departitio) podjela departman (fr. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. prijava. logia znanost) 1. optužba denuncijant (lat. deon. zubalo. denticuli zubići) mn. zubni liječnik. tužitelj denuncijat (lat. grč. objavljivanje denominativ (lat. imenovati denonsirati (fr.) zubi. t) dentalni (lat. dentitio) med. potkazivanje. otkazati denotacija (lat. dens) zubni tehničar. optužiti denzacija (lat. denominativum) gram. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. zubni kirurg dentura (lat. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. tj. geol. denuntiator) v. denominare) nazvati. deontos dužnost. prid. deon dužnost. densus gust) gustoća. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. paralvein klonuti) med. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat.denobilitirati se denobilitirati se (lat. razgolićenje. deontološki dokaz o postojanju Boga. riječ izvedena od nomina (imenica. zamjenica. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. zguliti denuncijacija (lat. grč. denominatio) imenovanje. zbijen. arpazo zgrabim. dentalis) zubni dentarpag (lat. 2. fil. dentales) gram. Deo gracijas (lat. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. tj. davanje podataka denotirati (lat. ogoliti. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. zubna kost. instrument za vađenje zuba denticija (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. dati podatke dentagra (lat. densus gust) zgušćivanje. dens zub. zbijenost Deo gratias čit. vrsta areometra denzitet (lat. tj. odjeljak (stana) . denotare) naznačiti. densus gust. odvajanje kostiju od mesa. potkazivač. denominativan denominirati (lat. zgusnuće denzimetar (lat. veslati od veslo. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. denotatio) označavanje. potkazati. metron) fiz. grč.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. djelokrug. dens.

ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. tal. deplace) neumjesan. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. pertinencije depenirati (lat. uobičajenost depolarizacija (lat. brzojav. vojni materijal koji služi za dopunu. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. pediculus uš) kir. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. pom. pauper siromah) osiromašiti. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). de uklanjanje. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. koji nije na svom mjestu. persona osoba) med. uopćavanje depeša (fr. de. drveća) deplantirati (lat.) na čuvanje depo-posao bank. dependere) mn. loš položaj. sažaljevati. prav. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. rasaditi deplasiran (fr. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. u sefovima. brzojaviti depilacija (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). deplantare) presaditi. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . volumen dijela broda pod vodom. deplacer) premjestiti. planta biljka. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. službeno pismo. žaljenje deplorirati (lat. pediculus uš) kir. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. brzo dostaviti.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. an depo (fr. povući nalog depersonalizacija (lat. side) deplantacija (lat. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. deplorare) oplakivati. sažaljevanje. osirotiti depedikulacija (lat. polus. spremište. deplantatio) presađivanje. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. depletio) pražnjenje. sklonište: voj. lat. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. depecher. penna pero. depilatio) opadanje kose. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. bežični brzojav. lišiti kose. de. v. deploratio) oplakivanje. žaliti depo (fr. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. volumen istisnine deplecija (lat. en depot čit. pren. ono što nekome pripada. grč. ostava. skidanje dlaka depilatorij (lat. de uklanjanje. loše) postavljanje. depilatorium) med. deplere isprazniti. svakodnevnost. npr. polos stožer) fiz. dipennare) trg. deplacement) premještanje. de. dis. gubljenje osobnih karakteristika. rasadivanje (bilja. naopako (ili: pogrešno. kad banka prima na čuvanje. ukloniti sa svog mjesta. prilagodba običnom načinu izražavanja. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. depot) skladište.depauperacij a depauperacija (lat.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. promijeniti mjesto. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. de. ispražnjavanje deploracija (lat. kad tvrdi daje već davno umro). smjenjivanje. smijeniti nekoga s njegovog položaja. potiskivanje. npr. vrijednosne papire i dr.

glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. deponere) v. depozicija deponirati (lat.) dati ili primiti na čuvanje.) na čuvanju. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda.) gram. protjerati. svjedok pred sudom deponij (lat. poslati po kazni u koloniju. prav. dakle. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. službenike. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. opljačkati) raseljavati. izgnan. de. bank. polus. prognati. ulaganje. deposedirani npr. dati na čuvanje. depositor) v. deponere) odložiti. protjeran. ad depozitum (lat. izgnati. deportatio) progonstvo. baciti u bijedu deposedirati (lat. ulog. depolir) oduzeti sjajnost. depolitizirati (lat. vojsku itd.. depositorium) odjel za čuvanje. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. npr. Francuza u Novu Kaledoniju itd. upućivanje po kazni u neku koloniju. otjerati s mjesta. fr. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. fr. prisilno upućivanje u logore. vojsci itd. = arhiv depravacija (lat. deposter) voj. depopulatio) raseljavanje.dpolarizirati depolarizirati (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. zalog. deponere odložiti. in depozito (lat. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. uložiti. deponens) ulagač. ono što je ostavljeno na čuvanje. u pohrani. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. protjerivanje. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. službenicima. grč. polos) fiz. činovništvo. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . deponens (lat. onaj koji daje nešto na čuvanje. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. pogoršanje deprefiksacija (fr. izopačenost. de. depossidere. deportatus) prognan. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. depopulari opustošiti. položiti. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. činovništvu. raseliti (stanovništvo) deport (tal. deportare) prognati. de. de prefixe predmetak) lingv. Rusa u Sibir. otjerati. depositum) povjereno dobro. pred sudom iskazati. dati. primiti ad depositum čit. razvratnost. pokvarenost. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. talog. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. iskvarenost. deposseder) prav. glatkoću depolitizacija (lat. poslati u zatočeništvo. depravatio) moralno kvarenje. iskaz pred sudom depozit (lat. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. deponent depozitorij (lat. in deposito čit. deponentni glagol deponent (lat. deportiran (lat. npr. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. potisnuti s položaja depozicija (lat. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. npr.

proklinjanje. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. rastužiti. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. depuratorius) v. deputatio) izaslanstvo. depurantia) mn. utvrđeni prihod koji netko. očistiti. klonulost psihičke energije. oduzimati snagu. depressio) psih. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. npr. razum) staviti u slobodnu prodaju. zauzimanje za nekoga. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. deprimirana kapilarnost fiz. smetati kome. deranger) uznemiravati. fiz. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. iseljenik deracionirati (lat. pobrkati. uputiti deračine čit. sredstva za čišćenje. knjigu. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. zastupnik. privare lišiti) lišenje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. pročišćavanje. žito i dr. prima godišnje u stvarima. ulegnuće. tj. opadanje cijena. depuratio) čišćenje krvi . po značenju i obliku. med. utučenost. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. pasti u dug. oduzimanje depuracija (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. pokvariti. v. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. utući.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. dere vrat. tj. depressio) voj. derangement) smetanje. geol. topovsku cijev usmjeriti niže. 2. derasine (fr. naznačiti. izaslanici. nizak tlak zraka. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. trijebiti. depurer) čistiti. de uklanjanje. u naturi. deputare) odrediti. poremetiti. poremetiti svoje imovinsko stanje. padanje cijena. poremećenost. ratio pamet. izaslanik. depurativan depurgacija (lat. aden žlijezda) med. depurgatio) čišćenje. nered da bi se dobio. spuštanje. zadužiti se deranžman (fr. depurgativan depurgirati (lat.) otuđenik. meteor. deprimere. npr. nešto. zadržavati (koga). područje koje leži niže od morske površine. otimanje. remetiti. poglavito osjetljivosti. potištenost. instrument za svlačenje. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. depreverbation) lingv. deprimere) obeshrabriti. anatema. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. tlačiti. depurgare) čistiti. pored plaće. očistiti krv deputacija (lat. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr.) i melankolijom. deputatum) 1. med. svečano izopćenje. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. deprecatio) molba za koga ili za što. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. depuratif) koji čisti. uznemiravanje u poslu. slab puls koji znači oslabljelost. drva. oneraspoložiti. s priznanjem Božjeg suda. depressorium) med. otrijebiti depurirati (fr. izabrati. deprimiran puls pritisnut. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. poremećaj. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. lišavanje. trijebljenje depurgativan (lat. trg. astr. posredovanje depresija (lat. slabiti. pročistiti. uznemiriti. depurgatorius) v. ugnjetavati.

đerma koža. derivare izvoditi. đerma. koji pripada koži. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. grafo pišem) opisivanje kože . prema tome. đerma. mat. iatreia liječenje) med. derivantia) mn. bora. iseliti deratizacija (fr. istrgnuti iz zavičaja. na poznatom trkalištu u Epsomu. deračine otuđenik. tj. v. kožni dermalni (grč. đerma) kožni. dermatalgija dermatoglif (grč. izvoditi derivometar (lat. đerma. algos bol) med. odvoditi. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. izvedenica. đerma koža) kožni. voj. derivare odvoditi. stvari bez gospodara derivacija (lat. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. koji je nastao izvođenjem iz nečega. voditi podrijetlo od. derelictio) prav. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. ostavljanje derelikta (lat. derivare izvoditi) dolaziti. kem. rivus potok. metron mjera) zrak. Derbyju). jugozapadno od Londona. ona koja odvode sokove derivat (lat. napuštene stvari. đerma. derelicta) mn. važna športska utakmica derby-crack čit. šport. riječ koja je nastala od neke druge riječi. dermatodinija dermatičan (grč. de uklanjanje realizacija) med. derivatio) gram. popravlja smjer derizoran (fr.prefiks sa značenjem: veza s kožom. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. derisoire) smiješan. g.(grč. grč. npr. derivata) mn. izvod. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. bol kože. odyne bol) med. derbi-krek (engl. derivativus) izveden. napuštanje.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. đerma. pa i najmanja promjena na koži. izvesti. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. dlačica i dr. izvedena riječ. derby) 1. stanovati — stanovnik derivati (lat. zrak. iskorijeniti. svaka pora. derivare. derivare odvoditi. upala kože dermatodinija (grč. diferencijacija. derivare izvoditi. npr. derivatum) gram. đerma. postati od. proizlaziti. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. glyfo dubem) urez na koži. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. izvođenje. izvođenje. jedne riječi iz druge. prav. de. koji služi za porugu đerma. med derivirajuća sredstva. đerma) med. održava se od 1780. 2.derasinirati derasinirati (fr. skretanje s pravog puta. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka.

koji opoziva. npr. đerma. lat.) muslimanski monahprosjak Des. đerma. okrnjiti. pojave na koži kod nekih. kakvim tvrdim predmetom). dermatologija dermoplastika (grč. đerma. zakidati. đerma. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. zakinuće.. kožni paraziti dermijatrija med. odstup (npr. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. skopeo gledam) med. grafo pišem) med. opozivanje. v. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. đerma. celum teramkve movebo (lat. ukidanje neke naredbe. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. ograničavanje. đerma) v. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. voj. derogare) krnjiti. bolest kože. oleum ulje) farm. tome rezanje) med. đerma. grč u vratu derotilus med. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. nosos bolest) med. koji ukida. pobrkati nečije namjere. dermatotilus derutirati (fr. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. derober zakinuti) šport. zavesti. đerma. posljednja novost derobirati (fr. osobito u modi. đerma. kožni žulj dermatoza (grč. smesti. ukinuti. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. đerma. dermatonoza dermatopatologija (grč. zakinuti. derogativus) koji šteti. đerma. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. dernije kri (fr. smanjenje. dermatijatrija dermo. stavljanje izvan snage. logia) znanost o koži. razbiti derviš (perz. raditi na štetu. ubi consistam.) Daj . zbuniti. svadba. činiti krivo. ukidajući. osobito nervoznih. oduzimati. ono što je najnovije u modi. ubi consistam. osoba (nastaju trljanjem. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. đerma. dermatopatija dermatopatija (grč. caelum terramque movebo čit. staviti izvan snage. tylos žulj) med. v. zakona derogativan (lat. neki zakon derospazam (grč. v. stavlja izvan snage derogirati (lat. mykes gljiva) med. okrnjivati.dermatoid dermatoid (grč. đerma. opozvati. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč.. spasmos grč) med. zoon životinja) mn. đerma) med. đerma. udarcem. pathos bol. okrnjivanje. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. đerma. smanjiti. žućkast. opozivajući. pathein patiti) med. razrezivanje kože dernek (tur. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. plastike vještina uobličavanja) med. đerma dermografizam (grč. Des. veselje dernier eri čit. bolest kože dermatozoe (grč.) posljednji krik. đerma. nametnici koji žive na koži. dere vrat.(grč. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. đerma) med. derogatio) krnjenje. đerma. tj. osujetiti. oteklina kože dermatomikoza (grč. od ugovora). zakidanje.) skup. ubi konzistam. oduzimanje. povrijediti.

potreba. skidati se. inat desert (fr. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. spuštati se. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . nepravda. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. brodski teret. descendencija (lat. prkos. lamarkizam). dessein.). plan. unuk. dispetto) 1. nacrt. de uklanjanje. dezertor maliciozus (lat. nestale stvari. voditi podrijetlo. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. stvari kojih nema. uvreda. desalinizacija (lat. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. (fr. designare obilježiti) namjera.) mn. vrsta. potreba. st. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. matematičar i fizičar iz 17. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. dakle. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. filozof.) gram. tal. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. podrijetlo. dešendendo (tal. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. v. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. osobito ženu deservit (lat.) descendentna teorija biol. descendentia) potomstvo. 2.desakralizacij a gdje da stanem (tj. desiderativus) koji izražava želju. nedostatak. decrescendo descendent (lat. potrebu. med. obesvećenje. nedostajanje. glaz. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. šara. uzorak. svetogrđe. voće. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. a kasnije osobito Lamarck (v. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. pod desenzibilizacija desept (tal. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. verba desiderativa (lat. lat. dessin) trg. koje su poželjne. descendens) potomak. potjecati desegregacija (lat. disegno. nešto što nedostaje. naučavanje 0 postanku. fot. spuštanje. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja.) glaz. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. honorar desideracija (lat. 2. sići. descendere) silaziti. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. supstance (kod koprivnjače i dr. Darwin (v. neprijateljski upad u neku zemlju. desideratio) nedostatak.) prav. želja desiderat (lat. izdanak (dijete. desideratum) nešto što je poželjno. segregare razlučiti. de uklanjanje. cilj. descente) silaženje. Dekart fr. silazak. koljeno descendendo čit. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. praunuk itd. npr. stvari koje su potrebne. čega nema. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat.

).desideria pia desideria pia čit. koji prikazuje. bezglavost. ocrtava. ostrugati ljuske. describere. uništiti. . suh. designare) označiti. desquamare) oljuštiti. određuje designator (lat. despekt despekt (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. gubiti ljusku desolacija (lat. fr. desolare) pustošiti. očajnik. desiderija pija (lat. krajnje ogorčen desperatist (lat. opis deskriptiva (lat. klonuti duhom. desperatio) očajanje. razoren. obilježava. žudnja. prikazivanje. desquamatio) ljuštenje. uništen: očajan. neutješnost desolidarizirati se (lat. zup umjesto zub) despekcija (lat. prestati s čime deskripcija (lat. desinere završiti se. designitivus) označavajući. razarenje. nacrtano. osjećaj bezizlaznosti. prezirati. desiderium) želja. prezirati desperacija (lat. obilježavajući. grdnja. imenovanje designacijska presuda prav. očajanje. nacrtao desinencija (lat. puste želje desiderij (lat. klonuo duhom. krajnje ogorčenje desperado (šp. označenje. describere opisivati) mat. neutješan desolirati (lat. despectio) v. duboka tuga. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. desperatus) očajan. de uklanjanje. siccus. razoriti. skicirati desistirati (lat. disegnare) crtati. fr. dessiner. descriptio) opisivanje. de. bez nade. okaniti se nečega. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. desperado očajnik) razbojnik. odrediti (nekoga). isušivanje desine (fr. desinence) gram. naznačiti. prikazan. koji opisuje. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. skromne. desperare) očajavati. desolare) opustošen. neograničeni vladar. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. određujući. solidus stalan. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. kraj. despectare) potcjenjivati. despectus) preziranje. tal. baciti u očajanje. despicere. prijezir. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. pasti u očajanje. gubljenje ljuske. neograničeni gospodar. descriptif) opisan. čeznuti (za čim) designacija (lat. desidere) željeti. opustošiti. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). teško ožalostiti desonorizacija (lat. žudjeti. omalovažavati. desperare) čovjek bez nade. dessine) crtano. završetak riječi desinirati (fr. koji označava.) mn. gubiti svaku nadu despocija (grč. desiccatio) sušenje. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. čežnja. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. designatio) označavanje. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. određivanje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. molba. rušenje. poruga despektirati (lat. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. med. desolatio) pustošenje. crtao. ocrtavanje. zahtjev desiderirati (lat.

adresat. isparavanje. vršiti nasilje despotski (grč.) 276 deše destinacija (lat. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. kostiju i dr.despotizam samodržac. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. destillatio) kem. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. nasilnički. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. istodobno ispaljivanje. stimulare nagoniti) bezvoljnost. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. izdvaja destiliran (lat. . tiranin. destructivus) razoran. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu.) glaz. pročišćen. dati razrješnicu. voj. odužiti. odredište destinator (lat. konsignator destinirati (lat. pijeska i dr. rušilački destruktibilitet (lat. nosač svoda. samovolja. poboljšava. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. decharmer) lišiti draži (ili: čari. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. destinataire) trg. desnom rukom destrojer (engl. sudor znoj. prekapavati. uništavanje. namijeniti. loše obiteljske situacije i si. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. uništenje. uništavajući. istovarivanje broda. de uklanjanje. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. samovoljan gospodar despotizam (grč. decharge) pom. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. tiranstvo. destructor) rušitelj. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. npr. razriješiti. preznojavanje desugestija (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. rušilaštvo destruktivan (lat. destructibilis) razoran. namjena. arhit. proces prikazan pod destilirati. pročistiti destimulacija (lat. kapati. plotun. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. destinati) određenje. desudatio) znojenje. kola destra (tal. skupna paljba. izravnati. destructio) rušenje. podupirač dešaržirati (fr. destra (tal. ishlapiti. dug ili obvezu. zbog slabe plaće. kem. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. uništitelj. despotes) samovoljno. razaranje. tekući proizvod destilacije destilator (fr. voj. dechet) trg. destillare) dobiven destilacijom. destinare) odrediti. destilla kap) ispariti. primatelj.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. razrješnica. destinatarius. destillare. prevratnik desudacija (lat. despotes) neograničena vladavina. nezainteresiranost. iskrcavanje. postupati nasilnički. prevrat destruktibilan (lat. rušilački destruktivnost (lat. decharger) istovariti. neku tekućinu. destruere) razornost destruktor (lat. razoritelj. isparavanjem prekapati. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. fr. krajnji cilj. opredjeljenje. neograničeno. destillatus) kem. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. podmiriti. destroyer uništavač. ljepote) dešarž (fr. popravljen destilirati (lat. opredijeliti. destra desnica) colla destra čit.) pretvoriti u paru. destructibilitas) razornost. tiranski destilacija (lat.

opširno pričanje (ili: opisivanje. protumačiti. detailleur) trgovac na malo. potankost. deterritio) zastrašivanje.. od lat. bez veze s ostalim dijelovima. opširno. prašak) detergirati (lat. dati se prepoznati det (fr. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. sitničar. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. dette fiottante čit. na komad) detaljist (fr. upropaštenje deterirati (lat. opisivati). tobožnji vlasnik detercija (lat. čitanje šifri dešifrirati (fr. prodaja na malo. dette publique čit. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. deterrere) zastrašiti. javni dug detaksacija (lat. detail) pojedinost. detegere otkriti. engl. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. engl. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. dodijeliti. šifru nekog tajnog pisma. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. det piblik (fr. dodijeljen detaširati (fr. očistiti deterioracija (lat. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka.) trg. dekalirati dešifrant (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. pridodan. determinabilis) presudan. otirati. nezakoniti posjednik. tumačenje nekog tajnog pisma.. detergere otirati. dokučiti smisao. prodavati na malo (ili: na sitno. detaxatio) v.opuštenost detaširan (fr. kvarenje. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. dette) dug. detailler) komadati. poboljšanje u odnosima između dviju država. na komad detaljiran (fr. usitnjavati. istjecanja itd. nezakonito zadržavanje. detailler) opširan.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. tajni policajac. obustava. sitnica. potanko. na sitno.) prav. do sitnica pričati (ili: izlagati. čistiti. detentio) zadržavanje. zbog isušivanja. voj. an detaj (fr. dechiffrement) odgonetanje. v. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. opisivanju) detalj iranje (fr. uništavanje. prav. osobito državni dug. detergere) obrisati. nabrajanje do sitnica. otcijepljen. odlučan što se u toj robi nalazi.) državni. en detail čit. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. detegere otkriti. tj. detacher) odvojen od cjeline. trg. opisivanju) detant (fr. detachement) voj. dechiffrer) odgonetnuti. detectio) otkrivanje. taksacija detalj (fr. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju.) leteći dug. deterior gori) pogoršavanje. izlaganje). odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. pridodati detašman (fr. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. koji čita šifre dešifriranje (fr. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. riješiti znakove. ot- . zaplašiti determinabilan (lat. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. dešifrirati se pokazati se. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. pren. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. det flotant (fr.

Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. supr. (fr. koji određuje. oštro naglašeno determiniran (lat. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. v. smanjivanje. oduzimanje. odrednica. odlučno. ograničen determinirati (lat. detrahere) odbiti. determinativ determinato (tal. prasnuti. tresak. med. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. uskratiti. (lat. determinatio) određivanje. v. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. pogrešno pjevati. pucanj. opredijeliti. odredba. grč. npr. grč. krvi otvaranjem vene. determinare) ograničiti. određenje. češanjem detritus (lat. detonatio) glaz. determinabilitas) presudnost. proizvod raspadanja. detersorium) med. v. materije. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. oklevetati detrakcija (lat. de. odlučnost. odbijati. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. de-. jus detrakcionis (lat. prasak. ponovno rasporediti detransportacija (lat. tresnuti. šljunak. pristaša determinizma. eksplozija detonator (lat. determinativus) presudan. detreminare odrediti) fil. indeterminist determinizam (lat.) glaz. određenost. opredjeljivanje. rana nastala trljanjem. spremnost. opredjeljivati. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. opredijeljen. detronizirati . poredani po određenom pravilu. ispadanje iz tona. fr. presudan činitelj. detoner) puknuti. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. klevetanje. izmiješane strane ponovno dovesti u red. supr. log. jus detractionis čit. odlučnost. odlučiti. distonirati.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. detransponirati detranspozicija (lat. de-transpositio) tisk. detroner) v. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. detranspozicija detransportirati (lat. odrediti. detonare. detritio) trljanje. detransportare) tisk. detractor) klevetnik detransponirati (lat. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat.) upaljač.determinabilitet determinabilitet (lat. organizma i dr. pogrešno pjevanje. određenje. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat.) oblutak. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. determinare) fil. odluka. gram. odredbeni. detonacija (lat. fr. opredjeljenje. indeterminizam deterzija (lat. deterziv detoksinizacija (lat. detractio) odbijanje. ogovaranje. de-transponere) tisk. oduzimati. rušenja detronirati (lat. oduzeti. usp. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. determinatus) određen. utvrditi determinist (lat. određivati. određenost determinacija (lat. detransportatio) tisk. thronos. determinare odrediti) fil. 2. grmljavina. skup brojeva koji. detergere čistiti) med. ukloniti. determinativus) gram. determinare odrediti) mat. istrošen kamen. eksplodirati detrahirati (lat. detoner) glaz.

grč. deuteros drugi po redu) kem. npr. 9 kg detto. trg. deuce dvojka) šport.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". dictum) rečeno. npr. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. skopeo gledam) vidovit čovjek. naprijed imenovano. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. deus. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . deuteroskop deuteroza (grč. dii (lat.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deus eks mah ina (lat. ukrasti. tenisu). deuteros drugi. tj. u tenisu: jednak broj bodova. idući deuterogamija (grč. deuteros. teški vodik. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. prestati oticati. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. pathein patiti. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. detrusorium) med. popustiti (oteklina) detur (lat. starogrčki kralj u Tesaliji. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. detumescere) med. dewa. deuteros. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat.detronizacija detronizacija (lat.) mn. detur kopija (lat. iznenadna pomoć. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. bogovi deus ex machina čit. fiz. deuteros drugi po redu) kem. devalvatio) bank. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. fiz. splašnjavanje.) neka se dade detur copia čit. detumescere) med. deuteros. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). deuteros. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. oxys) kem. jedan od helenskih praotaca. thronos) lišiti prijestolja. djus (engl. deuteros. vidovnjak deuteroskopija (grč.) istoga dana detumescencija (lat. deuterij a Deuteronomij (grč. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. skopeo gledam) drugi vid. de. theos sanskr. grč. neočekivano posredovanje deuterij (grč. jezgra teškoga vodika. a detto (tal. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. usp. deuteros. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. de. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. kad obje strane imaju jednak broj bodova. grč. detto. tj. orobiti. pren. splašnjavati. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. podnositi) med. 6 kg brašna. opljačkati devalutacija (tal.(grč. detur copia sc. oksid drugog stupnja deuteroni (grč.) dvojka u kartama i u kocki. lat. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. znak D deutero. to isto. protocolli) prav. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. spomenuto. tj. tj. toga istog. devaliser) krasti. tj. deuteros. dewas) bog. dus (engl. pathos bol) med.

jad. devitalizacija zuba med. deversoir) odvod. vita život) lišavanje života. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. događaji puni nevolje deverbativan (lat. opustošenost deveksan (lat. jedne armije. deviateur) zrak. devir krug. strm developman (fr. danas: pobožnost. kos. devergere) nagnuti se. potpuna odanost. 3. željezne dizalice za izvlačenje sidra. zastavi itd. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. vrsta šarana. davits) pom. ako umre jedan bračni partner. tegoban život. developpement) razvijanje. kratka izreka na grbu. . facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. geslo. opustošenje. prijetvorna pobožnost. skrušenost. vitrum. de. dever) zool. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. skretati. sanskrt devaporacija (lat. devexus) nagnut naprijed. patnja. arhit.. devisa) lozinka. potpuno povlačenje nekog novca. devastatio) pustošenje. doba. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). razaranje. naginjati se deverika (mad. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. naginjanje devergirati (lat. de. devehere. sanskrtsko pismo. veliko štovanje. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. uništavanje. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. vrijeme. trg. revalvacija devalvirati (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. cjelokupno imanje pripada djeci. tj. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. devolutio svaljivanje) prav. izljev. muka. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. poniznost (devotizam) devolucija (lat. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. skrenuti.. de. obrat. načelo. verbum glagol) gram. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. devergentia) nagnutost. supr. opustošivanje. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). jednog odreda vojske. npr. vitrum staklo. devirginare) razdjevičiti. ploška deversoar (fr.devalvirati novca. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. devalere) bank. licemjerje. vrijeme) 1. šp. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. 2. deflorirati devitalizacija (lat. umrtvljivanje. devaporatio) fiz. de. okolnosti. tj. puzavost. koji je izveden od glagola devergencija (lat. teškoće. strana mjenica. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. udaljiti se devirginacija (lat. nevolja.) "božansko pismo". smirenost.

devoratio) gutanje. razdruživanje. dezinsekcija.) dezanektirati (fr. desassortir) razdvojiti. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. bijeg iz vojske. rasulo. razočarati dezaproprijacija (fr. odricati. napraviti nered. des.ne-. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. devomere) med. desavouer) poricati. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. propuštanje da se učini neki pravni čin. lat. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. desavantager) oštetiti. devocija Dewarova posuda čit. ponizan devotizam (lat. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. osloboditi obveze. devonski period devonski period geol. onesposobiti dezambalaža (fr. napuštanje vojske. desappropriation) otuđivanje vlasništva. žderanje. desertio) voj. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. otklanjanje. pobožan. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. otpustiti dezapoantirati (fr. devotus) Bogu posvećen ili odan. des-. plaću. nemilost. prijezirno: prijetvorno pobožan. ponizan. skrušen. desarmer) razoružavanje. desengager) raskinuti angažman.. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. raspuštanje vojske. npr. des-.ne-. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. desemballage) trg. Djuerova . raz-. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. proždiranje devotan (lat. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. raz-. prav. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. desertus) nenastanjen. lat. povraćati. devovere) v. desarmer) razoružati. desaffection) nenaklonjenost. sprječavanje (npr. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. zavaditi. unijeti razdor. lat. tj. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. položiti oružje dezasortirati (fr. zakinuti. razjedinjavanje dezakordirati (fr. rastaviti ono što treba biti zajedno. v.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. des. pust . pokoran. poreći. razdružiti. odreći. smiren. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. licemjeran. aggregare pridružiti) raspad. poricanje. dezodoracija) dezafekcija (fr. iskorjenjivanje. desaccorder) izazvati neslogu. smesti. raspustiti vojsku. raspakivanje dezaneksija (fr. zakidati. nepriznavanje dezavuirati (fr. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. nenaseljen. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. zbrku dezavantažirati (fr. pun poštovanja. ne priznavati. okrnjiti dezavuiranje (fr.. termosica. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. zbuniti. osporavati nešto. brisati vojnika s popisa. povratiti. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. odreći se aneksije dezangažirati (fr. vevovere. lat. smanjiti stalni kadar. glaz. desavouer) odricanje.(fr.

grč. usp. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. desmos žila. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. lat. hig. lat. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. dezodorizirati dezodorizirati (fr. osloboditi od kisika.dezerter dezerter (fr. prostodušan dezinjolni barut (fr.ne-. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. stana i dr. žila. lat. odjeću. oxys oštar. deserter) napustiti vojsku. nepristran. upala zglobnih žila dezmografija (grč. odeur miris. des-. zrak. dosadan . iskren. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. des-. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. odjeće. desmos veza. des-. lat. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. okaniti se. logia) med. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. dezintegracija atoma fiz. desistere) odustati. deglacija. dezinficirati (fr. lat. dezorganizacija dezintegrator (fr. npr. lat. des-. tj. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. tj. deserteur) bjegunac iz vojske. lat. desolant) vrlo tužan. algos bol) med. des-. vrlo žalostan. razbijanje atoma. okuživanje dezinfektor (fr. dezinteresiran (fr. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. des-. desmos žila) med. = reducirati dezolantan (fr.) od zaraznih isparavanja i tvari. grč. hig. desmos žila. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. designolles) voj. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. razdvajanje. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. raz-. oxys) kem. pathein patiti) med. inflatio nadimanje) bank. grafo) zool. des-. sindezmologija dezmopatija (grč. des. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. uništavanje zaraznih klica. prestati dezmalgija (grč. tome rezanje) med. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. v. a ne roba novac). desmos žila. pathos patnja. logia) znanost o žilama. des-. integrare uspostaviti. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. narušavanje neke cjeline. lat. ruke itd. integratio uspostava. des-. raz-. ljut) kem. lat. neutješan. dezinflacija (fr. illudere igrati se. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. desmos žila.. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. prebjeg dezertirati (fr. nesnosan. njihovim vezama itd. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. varati) razočaranje. desmos žila. desinteresse) nekoristoljubiv. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. oslobođenje od kisika. kad novac traži robu. inflacija. des-.ne-. des-. lat. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. reflacija dezinformacija (fr. stan. bol. nesebičan. obnova) uništavanje veze. des. des-. infestation pustošenje) popravak kvarova. vojni bjegunac.

(grč. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. rastrojavati. dvostruko) grč. raskinuti. npr. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. samo radi izgleda. poluvladar. des-. dvaput.za dis dvaput. di-. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. bez orijentacije dezorijentirati (fr. omesti u nekoj prilici. za. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. skrenuti s pravog puta. za ljubav forme. dicis kauza (lat. u nekoj prilici. rastrojstvo. v. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. dežurati D'Hondtov sistem čit. koji obavlja službu. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. dicis causa . npr. dyo dva. di-. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. di-. desorganiser) rastrojiti. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. izgubljenost dezorijentiran (fr. desoler) opustošen. izgubljen. skrenut s pravoga puta. u nekom mjestu. u određenim prilikama. rastrojavanje. organske veze među sastavnim dijelovima. brokat dibrah (grč.) dežurni (fr. di. obstruere začepiti. vrlo bijedan. u nekom mjestu.) v. jadan. dioptrija diarh (grč. dvo-. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dicis gratia dicis gratia čit. na. duumvirat diba (tur. zbunjivanje. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. kefale glava) dvoglav diceras (grč. polugospodar diarhičan (grč. archo vladam) član vlade dvojice. itd. med. rasulo. zatim sa 2. loše probave dezorganizacija (fr. di-brachys) metr. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. skretanje s pravog puta.(grč. suvladar. dešmek) onizak. raz-. toliko da se kaže. navesti na pogrešan put. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. lat. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. zbunjen. u. dvovlašće. dovesti u nered. preko. desetina dežmek (tur. pro-. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. dvostruko dia. te se tako dobiveni rezultati sređuju. di-. među. smeten. dicis gracija (lat. iza. zbuniti dežma (mađ.. du jour) biti u službi. javlja se i kao di-.) radi forme. obstructum) mn. v. archo vladam) sa dva vladara. di-kefalos) med. dezsma od lat. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. archo vladam) vlada dvojice. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit.dezolatan dezolatan (fr. pa sa 3. upravljanje dvojice gospodara. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. liječnike itd. du jour) koji je na službi. koji ima dva gospodara diarhija (grč. u ljudskom tijelu. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. sredstva protiv zatvorenosti. naveden na pogrešan put.

utemeljiteljica i kraljica Kartage. dielektrični kapacitet v. dicere reći. spomenuti. vrijedi i za neke i pojedine. zool. delfys maternica) med. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. parafin. didymos sa dva muda) med. dvadeset četiri površine Didona mit. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. edra osnova) geom. poliedar koji ima dvaput po deset. didasko poučavam) poučan. tj. kako je rečeno. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. di-dynamikos) bot. induktivitet dielektrik (grč. dvadeset. dvomoćne biljke. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. nego kad je izolator zrak. npr. hermafroditni cvijet (kod kojega su. di-. didaskein učiti. diktum faktum (lat. staklo. izlaganja.. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. XIV. objašnjenja. tj. deka. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". upute. dvomoćan. bot. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. dvostruka maternica. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč.) rečeno — učinjeno. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč.) log. diegesis) ret. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. dielektrična tijela = dielektrik. površina didekaedarski (grč. edra osnova) geom. porculan. elektron) fiz. didaskalia) mn. pričanje od početka do kraja. didaktikos) umijeće poučavanja. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. koji izolira. napisan oko 100. diktus (lat. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. g. opširno izlaganje dielektricitet (grč. upala jaja didimos (grč. dodeka dvanaest. poslovica. a sudjeluje u prostiranju električne sile. ulje. što ne vrijedi za neke i pojedine. g. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč.) izreka. poučavati. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. smjesa kem. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. čvrst sumpor. di-. diktum (lat. voda . stari kršćanski spis. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. klasa u Linneovom biljnom sustavu. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. od četiri prašnika. didynamis) mn. elektron jantar) fiz. deka deset.dictum dictum čit. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. kazivati. di-. izdan 1883. tvar (materija. di-. tj. dictus) imenovani. tako se i dogodilo dictus čit. objasnidbeni. na Istoku. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. apodiktičan didaskalije (grč. didaktikos) poučan. zrak. didymos dvostruk) kem. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. didaktična književnost poučna književnost. alkohol. diktum de omni et nulo (lat. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. naprijed spomenuti Didahe (grč. dva duža) didinamija (grč. didymos) blizanac didinamičan (grč. tj. di-. rijetka zemlja. elektron) koji ne provodi elektricitet. di-. di-.

oklevetati difamirati (lat. nesuglasica. diffamare) klevetnički. kod motornih vozila. dan suđenja. ozloglasiti. diffamare) klevetanje. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. različnost. ogovaranje difamiran (lat. psihologija individualnih razlika.) trg. difalko (tal. pogrdan difamija (lat. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. elektron) kem. neslaganje diferencija (lat. dies dan) prav. drva. kod prijevoza u masama (žita.) prav. 2. e. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. rok.. difamacio civilis (lat. ogovaranje. psihologijom tipova. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. diffamatus) ozloglašen. razlika u starosti itd.). spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. manjak.dielektrin dielektrin (grč. diffamatio civilis čit. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. naranče) diferencija (lat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. mat.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. po nejednakim carinskim stavkama. u sposobnostima. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. tj. razglasiti. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. psihologijom razlika u spolu. diffamatio) širenje glasina. klevetanje. npr. višak. termin difalco čit. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). deffamare) ozloglasiti. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. deficit. razlika. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. ugljena i si. ozloglašavati. iznijet na loš glas difamirati (lat. netočan iznos. differentia) razlika. differre razlikovati se) 1. mat. di-. teh. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg.

diffindere) kidati. odvajanje. diffusio) razlijevanje. sumnjičavost. strog. fthongos glas) gram. razliti. difficile est satiram non scribere čit. prav.) log. di-. itd. kompozicija za dva glasa diforman (fr. difforme) nagrdan. ao. determinizam diferirati (lat. opširan. razgrađivanje difluentan (lat. eo. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. differre) biti različan. praviti razliku. nevjerovanje difilan (grč. fyllon list) sa dva lista. širenje. io. difformite) nakaznost. odlaganje pretresa difizer (fr. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. rasprostiranje. ždrijela difteritis med. diffissio) kidanje. differre) fil. koga je teško zadovoljiti. diffusus) rasut. di-. imanje) difuzan (lat. prav. koji pravi teškoće. di-. fthongos glas) gram. raspada. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. diffluere) razlijevanje. diffessio) nepriznavanje. prekidanje. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. razvučen. difficilis) težak.) teško. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. v. nesklad difrakcija (lat. diffundere) izliti. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. prekinuti.) diftongiranje (grč. nepriznavanje prisegom nekog djela. npr. raznolik diferentizam (lat. fone glas) glaz. ne slagati se difesija (lat. mat. diffidentia) nepovjerenje. jogunast. di-. neskladan diformirati (fr. diffessio jurata) prav. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. nagrditi. differre razlikovati se) v. potrošiti (novac. v. dvoglasnik. diffractio) fiz. nakazan. miješati se difuzijom. difthera oderana i uštavljena koža) med. nezgodan. diffluens) koji se razlijeva. nerazmjernost. difterija diftong (grč. razgrađuje difonij (grč. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. pod definicija difficile (lat. nejednak. difforme) napraviti nakaznim. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. raširiti. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. diferencija specifika (lat. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. ružan. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. mučan. tj. uporan. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. poružniti diformitet (fr. raspadanje. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. dificilan čovjek. drukčiji. differre razlikovati se) razlikovati.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. dvolistan . mat. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. tvrdoglav difidencija (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. razlikovati se. differens) različit.

dvožene biljke. ugled. češće. sredstvo koje pomaže probavi. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. visoko zvanje digrama (grč.difuzijski postupak pisanju. tj. dvostruko "gama" (gamma). alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. digestorium) u kemijskim tvornicama. digestivus) med. parom. digerere) razdjeljivati. probava. poliedar s dvaput po šest. autoklav digestorij (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. mn. na žice) digitalan (lat. di-. nj. tj. di-. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. gamos brak) drugi brak. npr. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. površina. digger) kopač.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. biglota dignitet (lat. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. prid. dvanaest. dignitarius) nositelj visokog zvanja. druga udaja diger (engl. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. med. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. edra površina) geom. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. di-. digestio) probavljanje. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. digerirnoj peći) digestiv (lat. tj. fiz. lj. di-. digitalis) prstni. grč. digerentia) mn. kem. probaviti. zool. astr. životinje s prstima. osobina biljaka koje imaju dva tučka.) mn. diffusio.) Papinov lonac. udaljavanje od teme (npr. dignitas) dostojanstvo. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. dostojanstvenost. digestibilis) probavljiv digestija (lat. s dvije žene. dyo dva. digressio) skretanje. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. mast pomiješana s terpentinom. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. pomaganje izlučivanja gnoja. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. u govoru). prav. di-. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. dž digredirati (jat. laboratorijima itd. hex šest. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. razdijeliti. gyne) bot. probavljati. . digesta) mn. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. digitalis) kem. podijeljena po knjigama. druga ženidba. med. sredstva za probavu digerirati (lat. naslovima i paragrafima. tj. gyne žena) bot.) bot. sa dva tučka diginija (grč. digredi) skretati. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. velikodostojnik digitata (lat.

sotona dijablerija (fr. podrijetlom iz Kine. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. vragolija. raz-. za.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. vračarija.i dr. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. bot. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). lat. diabasis) prolaz. u. grč. sotonski dijabolizam (grč. diabetes. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. med. diablerie) 1. diabolos klevetnik. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. diadeo vežem oko. diabetes) med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. biti čvrsto priljubljen dija. dakle. diabolos) vražji. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). nasljedstvo. diabolo) vrsta igre. uza. šećeraš dijabetin (grč.. tj. temno režem) podjela na dva dijela. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. ne u isto vrijeme. dicha dvostruko. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. kruna. na. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. pro. diabetes) med. dicht gust. s obje strane. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. klasa) dijadem (grč. diabasis) geol. preko. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. tal. diabetes) med. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. ženski ukras za glavu. prevedem. diheksagonalna piramida v. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. dicha na dva. didodekaedar dihogamija (grč. prijelaz. kao znak vladarskog dostojanstva. diadijabaz (grč. dvostruki brak. diabolus) vrag. diabaino prolazim. metron) med. dvojina) mat. sprava za određivanje količine . način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. podjela roda na dvije vrste. vražji posao dijabolo (grč. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. podjela koja sadrži dva člana. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dyas dvoje. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. adelfos brat) mn. diadechomai preuzimam) naslijeđe. diaballo prebacujem. dicha dvostruko. ne propuštati. mineral iz starijeg paleozojskog doba. račvast dihotomija (grč. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. dichotomia. diabolos) vražje djelo. gaz dijabetes (grč. diabaino prolazim. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). gamos brak) bot. čarolija. usp. di-. diable. dijadoha dijadelfija (grč. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. ret. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diabole) kleveta. zbijen) teh. magija. binarni sustav dijadoh (grč. 2. temno režem) podijeljen na dvoje. slična igri jo-jo dijada (grč. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. kod proterandrije prije sazrijevaju muški.

preznojavanje dijaforeza (grč. bot. prosvijetlim. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. različnost. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. izrezbaren dijaglipti (grč. diaforeo raznosim) med. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. pren. metron) fiz. ret. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. algos bol) med. neslaganje. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. na posebnom dijafanom. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diaftheiro kvarim. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. oko. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diaglyptein) mn. posebno za ukrašavanje prozora. diafoneo) v. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. diadidomi dijelim) med. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. pregrada. disharmonija. tj. diagignoskein prepoznati) med. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. opt. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diafaino prosjajim. diafragma. diagnosis) med. nesloga. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diaforesis) znojenje. diakustika dijafonski (grč. geol. diafaino prosjajim. međusloj dijafonija (grč. diafaino prosjajim. isparavanje kože. diaglyfein izrezati) izduben. nejednakost. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. prozirnom papiru dijafanitet (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. prepona u sjemenoj čahuri. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. dijadeksa dijadoza (grč. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. preznojavanje dijafragma (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. izrezan. dijafane slike prozirne slike na staklu. v. diagignoskein. dijafano posuđe stakleno posuđe. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diafragma) med. u neskladu sam. spor. pupanje. pa postakljeno. diafragma) anat. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diagnostike) med. diafaino. nejednakost. diafoneo ne slažem se. skopeo gledam) med. diagignoskein prepoznati) med. dio duge kosti između dviju jabučica. diadechomai preuzimam) med. v.utvrditi kod bolesnika . orao gledam. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. disonanca. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. koji zvuči nejednako dijafora (grč. diafyein izniknuti) bot.dijadoha dijadoha (grč. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. ošit. prosvijetlim) proziran. diafaino. diafero) razlika. med. nesklad. diaglyptos izrezan. diagnosis) med. preznojavanje dijaforetik (grč.

odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diachorheo imam proljev) med. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. diagonalis) u smjeru dijagonale. chronos vrijeme) lingv. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. npr. razmicanje. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. di-agein provoditi. diaklao prelamam) fiz. statistike. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diagonalis) geom. narječje. plan. diaklyzo ispirem) med. lat. duboka rana) 1. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. pomirenje. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. med. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. ret. prelamanje zraka dijakliza (grč. note od pet linija. diallage razlika. diakuo) fiz. radi zornog predočivanja određenih odnosa. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dosjetljiv. dia. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. vrsta rude (bogate željezom). kos. dialektos) filol. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. ret. 2. diakrino prepoznajem. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. za. vještina skiciranja dijagram (grč. chylos sok. diakope rasjeklina. diagramma) lik ili geometrijski crtež. savez) 1. juha) flaster od biljnih sokova. 2. prelamanje svjetlosti. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. prijelomni. koji je u skladu s tom znanošću. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. razlikovanju. diagrafein) vještina izrade skica. dia. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. dialegesthai razgovarati. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. povijest jezika dijakustika (grč. poprečan dijagraf (grč. metron) fiz. slika rada ili snage. koji pomaže urednu stolicu. š i s). domišljat . dia kroz. diagonios. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. crtež (ili: nacrt. omjera itd.. diakrisis) procjenjivanje. lat. diagrafein nacrtati. u preko. diagonia. diachoreo) med.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. promjena mišljenja. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. razlikovan. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. stolica. diakinema) med. diaklao prelamam) fiz. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. glaz. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. presjek.

fil. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. tropos diallelos) log. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. živa. bakar. dia. krivulje . najsitnija vrsta tiskarskih slova. grč. med. ili drugog pita. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. filol. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. supr. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. talij. od grč. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. dialysis) med. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. logos) filol. izložiti neku misao itd. umijeće znanstvenog raspravljanja. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti.) dijamb (grč. najgušći. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. dialektos. dijereza i asindeton dijalog (grč. a sam odgovara dijalogizirati (grč. v. diametros) geom. logia) filol. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. tijekom mišljenja. fosfor. prid. dijaloški dijalogirati (grč. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. cink. dialektikos) dobar govornik. allelon uzajaman) log. fiz. koji razdvaja. dvostruki jamb. adams. izmjena tekućina. dialektos narječje. disputiranja. koji uništava. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. dialyo rastavljam. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. najtvrđi. magnes. zaključak u krugu dijalema (grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. dužina koja prolazi kroz središte kruga.. fil. metron) fiz. najveća tetiva. srebro. zlato. kristaliziran ugljik. tj. iambos) metr. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. domišljatost. tisk. magnes magnetni kamen) fiz. antimon. lat. dialogos) lit. gubljenje ili iscrpljivanje snage. osobito. tj. dialyo) koji rastavlja. olovo. diamant. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. dijalela dijalelus (lat. meduvrijeme. dialegomai razgovaram. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. adamas) min. promjer. onaj koji je vješt u raspravljanju. itd. razmak. onaj koji se vješto služi dijalektikom. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. dia kroz. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. razdvajam. od grč. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. dialeimma) prekid. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). onaj koji ispituje i proučava narječja. snalažljivost u govoru. smrt.dijalektičar dijalektičar (grč. dia pomoću. Platon. Sokrat i. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. i ret. razlučivanje. fort. di-. dialeipo ostavljam razmak. definicija u krugu. vrata itd. dosjetljivost. di' allelon. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dialektos.

zagnojenje) v. diaporesis zabuna. kod Grka: oktava. diarrheo protječem) med. koji ima dva cvijeta. maslina (II. dia. potpuno. dia. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. izbijem. dianoia mišljenje. razum. diapneo isparavam) mn. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. dia. prelomljene kosti dijaplazma (grč. razuman. zagnojiti. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. gone rađanje) fil. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. sredstva koja pomažu isparavanje kože. tj. neodlučnost. morfe oblik) oblikovanje. pril. skroz. danas: dnevnik. dia lat. osobito pluća. diametros) pr. pyein) med. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. koji pripada promjeru. diaplasis) med. npr. med. posve. mišljenje. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. upropastim) ret. pvein) med. karanfil) dijapasma (grč. mn. mudrost. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. dia. diapneo ishlapim) med. proljev dijarij (lat. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. neizvjesnost. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. osobito za kućnu poslugu. pyein gnojiti. dia. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dia. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. pyesis gnojenje. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. razboritost. oblog. uzetost dijapnoici (grč. opća klonulost. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. probijanje krvi kroz opnu vena. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. bot. med. plegma udarac) med. npr. positivus) opt. sumnja) neodlučnost. dianassein puniti. zagnojavanje. krvavo znojenje. dianoia) fil. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. diaria febris) med. umjetnost). koji bujno cvjeta (npr. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. dianoia razum) fil. pas sav) glaz. sasvim. dia. koji pomaže stvaranje gnoja. diapedesis) med. diaplasma) med. zagnojavanje dijapijeza (grč. blago isparavanje kože. pyein) mn. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. npr. dyao unesrećim. dijametralno suprotan sasvim. značenje dijantus (grč. diandria) dvomuževnost.dijametralan (npr. svakodnevna groznica dijarizam (grč. dianthes) bot. čir u prsima dijapijetici (grč. kroz pet tonova. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. diapedao probijem. voden razumom.: Pristaje mu kao . dijapijema dijaplaza (grč. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. pente pet) glaz. slabo znojenje dijaporeza (grč. dia. sposobnost mišljenja.

rastajanje. dyas) dvojstvo. rengenskim dijaskopska projekcija opt. dia. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. štiti dijasostika (grč. diaschizein kidati) med. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. diastello razdvajam. koji se rasteže. razbacanost. cijepanje. v. osobito prozirnih slika. diastello razdvajam. uređaj. interval dijastematičan (grč. rastavljanje dijashizma (grč. međuprostor. kratak. diaspora) rasipanje. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. rastavljam) poet. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. odvajanje. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. koji čuva. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. diastema razmak. npr. čista kvarta. diasyrmos) ruganje. kidanje. rastezanje. s intervalima dijastil (grč. njegovanje i održavanje zdravlja. vještina održavanja života. diastema) razmak. dijashiza dijasirm (grč. pa i ona digla nogu itd. degeneriranje biljaka dijastema (grč. naziv za prijevode četiriju evanđelja. rasutost. adijaterman dijatermanzija (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). diatithemi) savez. bot. u grč. dia. širi dijastatičan (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. tzv. ustrojstvo. stylos stup) arhit. dijartroza (grč. diaspasma razdvojenje. prikazivanje prozirnih predmeta. koji propušta toplinske zrake. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. odrađivanje. zool. thermaino grijem) fiz. diatithemi) raspoređivanje. diaskopeo svestrano razmatram) opt. dvojnost dijashiza (grč. diathermaino progrijem) fiz. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. oi ili ai tessares. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. diastasis) razilaženje. prosvjetljavanje zrakama. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. razdvojim) razdvajanje. diathesis. evangeličke harmonije dijateza (grč. supr. praznina. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. diastema) glaz. sa- . produživanje. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. diaspao razvlačim. dia. ugovor. sam po sebi. ta tessara četiri) glaz. velika dvorana s mnogo stupova. rastavljam) koji se rastavlja. udaljenost. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. glaz. mn. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. pauza. diasozo spasim) med. s međuprostorima. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. osobito sloga koji je inače.dij artroza magaracu sedlo. ismijavanje. diaspeiro rasipam. thermasia toplina) fiz. diastasis razdvojenost) kem. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. razdvaja. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diasozo spasim) med. razvlači. sastavak zglobova dijas (grč. aterman. fiziol. razdvajanje. dia. razmaka dijastola (grč. spašava. diastasis) kem. diaschizein) med.

mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. spavanje i odmaranje). čas ozbiljno. scala ljestvica) glaz. di-oikeo gospodarim. njegovanje zdravlja. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. a druga samo ženske cvjetove. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. diateino istežem. diurna) dnevna plaća ili nagrada. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. med. diairesis) gram. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. četvrtina tona. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dakle. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. narodni izaslanik itd. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. 294 dijurnist dijereza (grč. u Kat. paskvila. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. piće. dnevnice koje prima službenik. uređenje. bot. čas šaljivo. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. fr. razgovor. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. diaitetike sc. diatithesis) med. oikos kuća. vrba i dr. dnevno dijete (lat. uprava. diaeta način života) med. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dom) sa dva doma dijeceza (grč. di-. uredan način života (s obzirom na hranu. svaka mala promjena u tonu. topola. rastavljen) mn. dies dan) koji prima dnevnicu. pril. nadnice. kritički polemični spis. diaitao liječim. diatomos podijeljen) min. rastavljanje. diatomos razdijeljen. dies dan. dieta) mn. dioikesis gospodarstvo. dnevnica dijurnist (lat. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. zabava. kućenje) gospodarstvo. oikos) bot. razdvajanje. umjesto stalne plaće. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. tzv. razlika između velikoga i malog polutona. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. diese) glaz.dijateze stav. diaita lat. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. jednostaničan dijatomeje (grč. dnevničarski. med. dijecezno pravo službeno pravo. silikatne alge. npr. diatribe) zanimanje. dijetist dijetarski (lat. dnevničar. dietarius) v. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. di-iemi. kućim. npr. dies dan. korisno za zdravlje. diaitao liječim) umjereno. fil. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. razdvajanje. diurnus) dnevnih . sklonost nekoj bolesti. di-. dispozicija dijateze (grč. osobito krvnih žila dijeta (grč. bolesnička hrana. ae u ae. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. lat. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. diaireo razdvajam. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje.

skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. suprotno: despocija dikeokracija (grč. mit. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. chroma boja) u dvije boje. dictatum) 1. 2. zapovijed diktator (lat. odjeljak) poet. di-. dike. foneo zvučim) uređaj koji. pravo. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. logia) pravo. dikolička pjesma dikordij (grč. koji ima dvije jezgre. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. kokkos jezgra) bot. di-. luksuzna laka kola za dame. režim koji uspostavlja diktator. dictatura) vlast diktatora. sastoji se od trumpete. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. znanost o pravu dikirion (grč. dichroos. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. ukras. slično fonografu. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. dictare) kazivati u pero. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dike) 1. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. grč. dictare. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. vrsta mažurane) diktando (lat. pozaune. krateo vladam) v. dux) 1. dichroos. postelja) bot. 2. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. pravda. nego su podijeljeni na razne cvjetove. chorde žica) glaz. glasovira. rutvica (ljekovita biljka. di-. bez sjedala za kočijaša.dik dik (fr. dus. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. gitare (ili: bendža). 2. govoriti nekome . di-. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dike. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. onaj koji neograničeno vlada. kolon dio. dvojezgreni dikolon (grč. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. pijavčica) bot. kazivanje u pero. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. dictator) 1. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. herceg. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. di-. način izražavanja. vojvoda. diktando. izražavanje dikcionar (lat. di. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. kline ležaj. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. pravda. dike pravo. lat.chros boja kože. šav. di-. klarinete. diksilend (engl.) obrub. kotyledon udubljenje. archo vladam) vladavina prava. zadatak rađen po kazivanju u pero. dikearhija dikeologija (grč. dictamnum) jasenak. pravna država. šara diklinije (grč. koji zapovijeda. dictando)' pisanje po diktatu. naređenje. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dikyrios dvojak) pravosl. pravednost. dictio) jezik ili stil nekog pisca. mast) dvobojnost.

dilatio) odugovlačenje. dvojba. lijep. potop. razvlači dilatometar (lat. upala mrežnice diktivan (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. zbrisati. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. grč. prav. raskinuće dilacija (lat. differre odgoditi. dilettare) zabavljati. tzv. metron) fiz. dilatere. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. dilatatorius) koji proširuje. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. nestručnost. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. dilatorium) prav. pren. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. dilucidare) osvijetliti. marljivost. con diligenza čit.) glaz. sredstva za razblaživanje diluendo (tal.) glaz. otvarač. dilucidatio) prav. raskomadati) rastrgnuće. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. im. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. osobito duševnog bolesnika. med. med.) prid. razbiti (npr. koji se može proširiti dilatacija (lat. voljen. veseliti diligencija (lat. propisivati. rane dilatatoran (lat. diluentia) med. proširivanje. proširenje srca dilatator (lat. nedoučen. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. vrijeme između činova diluencije (lat. slavuj) dilogičan (grč. npr. kaz. sprava za proširivanje. zapovijedati. otopiti. izjavan dilaceracija (lat. tumačenje dilucidirati (lat. pažljivo diližansa (fr. ljubimac. . nepovjerenje) diluvij (lat. hitrina. propisati. zanosan. diluere) razblažiti. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. pruživ. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. smanjivanje jačine diludij (lat.diktitis što treba raditi. pren. dictus) gram. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. bavljenje nečim iz ljubavi. svijetli trenuci. sumnju. poštanska kočija dilkuša (tur. širenje. revnost. odlaže dilatorij (lat. pažljivost. a ne profesionalno. tj. krasan. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. miljenik. odgađanje roka dilatabilan (lat. npr. gaseći se. oteže. kaznu diktitis (grč. dvosmislen dilogija (grč. objasniti. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. rasteže. brižljivo. zavodnik dilema (grč. zatvorena kočija za prijevoz putnika. rasvijetliti. dilogia) dvojako značenje. vino vodom. oprati. diligentia) brižljivost. poplavljena zemlja. dilutio) razblaživanje. rastopiti. dilatabilis) rastegljiv. dragi. brza pošta. diktyon mreža) med. odugovlači. objašnjenje. kon diliđenca (tal. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. protumačiti dilucija (lat. onaj koji je u nekoj struci površan. log. stručnjaka). npr.) mn. dilatator) med. dvosmislica dilucida intervalla (lat. dicere govoriti. diligence) brzina. dilacerare razderati. savjetovati.) ptica (papiga. dilatatio) rastezanje. dilatorius) koji razvlači. rastapanje. razdiranje. diluvium spiranje zemlje) poplava.

popustiti (npr. metron) metr. pren. dimenzionirano drvo drvo za građu. poplavljen. jačine. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. nemoderna muslimanka) dimije (tur. sve priznao. otjerati iz službe. građa dimeran (grč. četvrta dimenzija je "vrijeme". demisija dimisionar (lat. dimensio) izmjeriti presjek. dajm (engl. umanjenost. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. po mišljenju inkvizitora. smjenjivanju dimitirati (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). građanska smrt diminuedno (tal. otpuštanje. meros dio) koji se sastoji od dva dijela.) glaz. postupno tiše. širina i visina (ili dubina). diminutor) mat. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. potrebne su nam tri dimenzije. popuštanje. površina dvije. u snazi. jačini) diminuto (šp. jedan jampski stih od četiri stope. v. zahvaliti se.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. diluvialis) potopni. usp. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. dimissio) smjenjivanje s položaja. proračunavanje veličine. sve slabije (tj. otapalo za kaučuk i lak. oblik) koji ima dva oblika. skratiti. smanjenost. diminutio) smanjivanje. dyo dva. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . suptrahend dimirbaš (tur. di-. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. di-. dimorfizam dimorfija v. pružanje. smanjivati. da bismo to mogli odrediti. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. npr. odbijanje od svote. mogu određivati i mjeriti. prema teoriji relativiteta. trg. linije). dimorfizam geol. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. a linija jednu dimenziju. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. diminuere) smanjiti. prostiranje. dimittere) otpustiti. dimissorium) isprava o otpuštanju. demirbaš) imovina dimisija (lat. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. di-.) prav. usp. diminucio kapitis (lat. dva člana. smanjenje. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. umanjitelj. diminutio capitis čit. dati ostavku dimorfan (grč. presjeka dimenzionirati (lat. dimensio) mjerenje. ostavka. dimetiri izmjeriti. umanjenje. dvočlan dimetar (grč. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. umanjenje. morfe. suziti. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. smanjenje. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. npr. umanjiti. kvaternarij dimetilbenzol kem. zahvaljivanje na službi. pračovjek dimaher (grč. zatucana. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. umanjivanje. dvoobličan. dimensio) mjerenje.

sposoban. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. ali neeksplozivnog tijela. fiz. koji ima svoju snagu. npr. supr. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dina (kelt. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. elastičnog. morfe oblik) dvoobličnost. genos podrijetlo) fiz. dinamo dinamoelektrični stroj v. geodinamika dinamika (grč. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. potencija dinamistika (grč. demos narod. dinamo dinamogen (grč. pješčani sprud dinametar (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. dynamis. din) geol. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. kokoš i pijetao. dynamis sila. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. koji slobodno djeluje. grafo pišem) pokazivač sile. preanimizam dinamo (grč. glaz. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. temelji se na pučkom govoru. a visok po nekoliko metara. snaga. 2. dynamis sila) fiz. dimorfija dimotiki (grč. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. dynamis sila) v. dynamis sila. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . dynamis. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. crne oči. energija koja djeluje). pješčani brežuljak. di-. 1833—1896) dinamizam (grč. metron) opt. kratka glava. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. prid. dynamis sila. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. sile koje djeluju (ili sila. statičan dinamičar (grč. biol. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. metamorfosis) geol. dynamike) 1. koji ima jako djelovanje. tamna kosa. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. svojstvo nekih tijela da se mogu. stvarnosti) mogućnost.dimorfizam dimorfizam (grč. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis) koji se temelji na dinamici. dynamis) sila. metron mjera) fiz. mjerenje sila. ako se. zoon živo biće) fil. umjesto s infuzorijskom zemljom. koji je stalno u pokretu. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. sposobnost. dynamis sila. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. min. dynamis. dynamis sila) eksploziv. i pored istog sastava. metria) fiz. din (grč. dug po nekoliko stotina. dynamis.

e. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. prud dingi (engl. deinos. sauros gušter) zool. avanturama dinofonitet (grč. vlastelin dinastičan (grč. Deus) Bog.) kola za ručanje. današnje značenje: večera) 2. fysis priroda) mn. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. jačina glasa dinosaur (grč. strašan. suprotno: monofiziti Diogen (grč. dajning-kar (engl. n. dining-room čit. ornis ptica) v. deinos užasan. dyo. moć) vladarska loza. pirjati dinsuz (tur. komarča. sipine. božanska i ljudska. dinos vrtoglavica) mn. pijesci. dajningrum (engl. gospodar.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. kralj Trakije. usp. okto osam. ateist Dio (tal.) zaboga! dioda (grč. jak. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. privrženost dinastiji dine (fr.. deinos silan. s malom primjesom vapna. bezbožnik. Dio. st. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- .) 1. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. željeznog oksida i ilovače.). diinsten) pržiti jelo na poseban način. edra osnova) geol. moavke dinkohotizam (šp. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. sin Aresov. dyo dva. strašan. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. i 4. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. e. deinos užasan. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. pren. sredstva protiv vrtoglavice. di-. površina. dynastes) vladar. dynastes vladar) odanost vladaru. koji je pristaša neke vladarske loze. pržina. glavni obrok. točnije: antidinici dinigla podlanica. onaj koji prezire svijet. Don Quijote) sklonost pustolovinama. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. syz bez) bezvjerac. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. trioda diofiziti (grč. n. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. med. lat. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. podrijetlom Dalmatinac (3. mali čamac za jedrenje dingo (austral.diner ručak. nazvan "Pas". anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. dynasteia vlast. strašan. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. din vjera. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. per Dio! (tal. fone glas) lingv. svečan otmjen ručak. tj. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. poliedar s dvaput po osam. dynamai mogu. Aziji (403—323 pr. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. mn. gozba dine (kelt. prid. dinghy.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. dingey) šport.). dinastije dinastija (grč. mizantrop Dioklecijan rimski car. šesnaest. odnosno vladajućem domu. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč.) blagovaonica dinirati (grč.

di-. određivanje pojma diortotičan (grč. dyo. dioptron sve kroz što se vidi) opt. diorizo ograničavam. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. Dioniz (grč. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. pren. teol. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). diorthosis uređivanje) popravljanje. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. drvenog ugljena. dioreksin (grč. staklo i dr. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. prijatelj muza. razlikujem) koji objašnjava. starogrčki bog vina i vinogradarstva. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. thelo hoću) mn. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. bujno zelenilo). Dionysos) fil. Krist se rodio 754. sin Tidejev. osmoza diostoza (grč. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. dioptrikos) koji spada u dioptriju. kći Urana i Geje. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. tiskanje) fiz. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. dotjerivanje) diortoza (grč. di-orao gledam kroz) prozirna slika. prema njemu. v. mješavina pikrinske kiseline. dia-. jedan od najvećih junaka pod Trojom. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. odredba) fil. g. poboljšavanje. odvajam. diorismos ograničavanje. orao gledam) opt. Kastor i Polideur (Poluks). salitre i sumpora dioristički (grč. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. di-.. ponekad s likovima u pokretu. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. dia kroz. Bakho dionizije (grč.Diomeje nio ljudskim mesom). piljevine. tumači. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. dia. sa Zeusom rodila Afroditu. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. osteon kost) med.20 m dioptrika (grč. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). st. otkriven 1684. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. namještanje. osobito na uređajima za mjerenje. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. četvrti Saturnov unutarnji satelit. vidim) opt. med. 2.. pristaše naučavanja o dvije prirode i . izumio Daguerre 1822. g. znanstvenik iz VI. nimfa. od osnivanja Rima dionizijski (grč. sprava za viziranje. blizanci. osmos guranje. 2. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. pomicanje kostiju dioteleti (grč. anaklastika diorama (grč. sastoji se od dva dijela. suprotno: apolonijski diopter (grč. orao gledam. Dionysia) mn. Dionysos) mit.

diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. osobito u drami. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. oslobođenju ili pomilovanju. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. djelovati kao diplomat. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. mudro. diploo. povelja kojom se ukazuje počast. državnički.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. voditi pregovore. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. podvostručenje diple (grč. originalnosti. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. ambasadorski. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. opos oko) med. di-. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. tj. slobode. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. pren. dokumentirano. povelja o imenovanju. ops. diplon) fiziol. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. pren. osobito na visokim školama diplomacija (grč. izaslanički. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. pren. dvostruki pianoforte. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diploma) pomoćna povijesna znanost. pregovarati sa stranim vladama. utvrđivanja njihove izvornosti. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. usp. diplos dvostruk. povlastice. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. di-. znanost o poveljama. diploma) povelja. oprezno. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. diplomatski zbor (fr. osobito ona kojom se daju dostojanstva. diploma) poveljno. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. di-. što se tiče pregovora i veza između država.. vremena kad su izdane itd. diplasis dvostruk) glaz. svjedodžba o položenom ispitu. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. pyrriche) metr. ponašati se oprezno. bot. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. ditopsija . dvostruki pirih. s mnogo takta. petalon list) bot. diplasios dvostruk) udvostručenje. diploo. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. sa dva lista. osobito kod kostiju lubanje. dvostruko viđenje nekog predmeta. uglađeno. monoteleti dipetalan (grč. prava itd. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. službeni organi koji se bave tim poslom.. odlikovanje. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu.

logia) zool. od dviju stopa. directus) izravan. podos stopa) metr. director) ravnatelj. dvokrilci. na dvije ploče ili dva platna. društvu i si. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. di-pteron krilo) mn. dipsa žeđ. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. osnovana 22. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. moda u načinu odijevanja. pokućstvu i dr.. mania) med. di-. direktni porezi neposredni porezi. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. diribere brojiti glasove) brojač glasova . dipteros dipteros (grč. v. voj. di-. directoire) upravno vijeće. dipsakos) med. ustanove i dr. hram ograđen sa dva reda stupova. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. dipsetičan dipsomanija (grč. na živežne namirnice itd. npr. direktoar direktorijalni (lat. dipsa. zool. umrlih itd. directorium) vrhovna uprava. npr. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. sizigija dipol (grč.) dipterologija (grč. directio) uprava. res.. pteron krilo. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. direktna. dipsao) v. smjernica. v. umj. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. upravitelj. koji radi bez okolišanja. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. indirektni porezi posredni porezi. dyo dva. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. di-pus) metr. obadi. bez posrednika. smjer linije. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. per direktum (lat. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. porez na prihod. s dvije stope. krštenih. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. XI.. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. dipteros dipteri (grč. slika koja se može sklapati diptoton (grč. propis. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala.. v. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport.) pravim putem. directiva) uputa. koji je u izravnoj liniji. direkcijska linija voj. slika u dva dijela. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. dat. smjer rada.diplosomija diplosomija (grč. zavoda. neposredan. strast za pićem. ptito padam) gram. per directum čit. dupren. od proizvođača direktiva (lat. insekti sa dva neobrasla krila (muhe.. dvostruka stopa. IX 1795. koji voli piti. direbus (grč. 1799. putanje jednog zrna direkcional (lat. di-. pravilo o držanju u nekoj stvari. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. di-. pteron krilo) arhit. pus. kod starih kršćana: popis rođenih. dipteralni hram. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. sijamski blizanci) dipodan (grč. dvostopni dipodija (grč. bolest žeđi dipsetičan (grč. dipteron diptih (grč.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. direktorij. diploos. npr. komarči i dr. di-. dipsao žednim) koji žedni. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. a svrgnuta 9.

dirigere) upravljati. na štetu lošijeg. red. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. derendž na muci) kulučiti. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). discernere) odvajati. držati u stezi. postupno. disciplina arkana (lat. alla diritta (tal. predujam. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. a po jednoj zlatnoj kuni 0. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. uviđati. znanstvena grana. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. grčki Pluton. neugodnost ili teškoća (u mnogim. upućivati. disceptatio) rasprava. poništiti dirinčiti (perz. nastava. spoznavati discesija (lat. ne zvučati skladno disaža (tal. disagio) trg. rukovoditelj. raz. discidium) raskidanje. trošak disceptacija (lat. znanstveni predmet. rukovoditi. predmetak koji odgovara našem raz.te označuje razilaženje. znanstvena struka. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. razlika između boljeg i lošijeg novca. od jednog tona do drugog dirižabl (fr.(lat. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. suprotnost uopće disaharidi (grč. ako je zlatnik 19. u strogoći. odgovara hrvatskom nedis. predmetak kojim se označuje loše stanje.) stega. dis glaz. razdvajanje. prepreke za brak dirimirati (lat. dirigens) ravnatelj. razvesti.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. vojni. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit.dirigent dirigent (lat. tj. dives bogat) starorimski bog podzemlja. dirimentia) prav. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. disceptator) presuditelj. nastavna metoda. maltoza. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. proboj Dis (lat. glaz. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. ne suglašavati se. sudac u sporu disceptirati (lat. pretresati. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. debata disceptator (lat. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis.(grč. znanost. tj. u mnogim složenicama: dvaput.) tajna znanost. razvod braka disciplina (lat. crkveni).025 kn) disbarizam (grč. diruptio) probijanje. odvajanje.(grč. teol. disborzo (tal. razdvajanje. onda je disaža po zlatniku 0. glaz. obavljati teške poslove diritta (tal. dis) 1.50 kn.) trg.) po tonskoj ljestvici. smetnja. na red. razlikovati. razvod braka discidij (lat. pril. disaccordare) ne slagati se. disceptare) raspravljati. debatirati discernirati (lat. dis) 2. dirimere) rastaviti. disciplina arcana čit. razlozi za razvod braka. upravljač. dys ne. poredak (školski. raspoznavati.) glaz. izdatak. tonska ljestvica. discessio) odlazak. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. osobito medicinskim izrazima).50 kn u srebru. dirupcija (lat. ukinuti. tj. dvostruko dis. dys) 3. u redu.

disseminatio) sijanje. neraspoloženje. baptisti. dis-. vijesti diseminirati (lat. dys-. stegovni. kvarenje oblika. unakaženje. fasis izreka. odvojili od državne. episkopalne Crkve. nesloga disenter (eng. raznositi. femi kažem) psih. raz. dissectio) rezanje nekog tijela. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. dys-. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. lat. nonkonformisti i dr.) diserirati (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. diskoverer (engl. disciplina) koji se tiče stege. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. dys. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. dys. metodisti.disciplinski disciplinski (lat. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. npr. isp. disseminare) rasijati. tupoglavost disfagija (grč. independenti. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. osjećaj) psih. dissenter) "onaj koji drukčije misli".ne-. dia. pas sav) glaz. rasipati. dissertare raspravljati) v. fagein jesti) med. grč. dys. neistinitost. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. dis-. disgenika (grč. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti.) otkrivač. dys-. disertirati disertacija (lat. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. nakaznost. isp. pren. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. raspad na sastojke . soli itd. aisthesis osjet. reda. bolestan sastav krvi. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. dis. dvs-. diaklao prelamam) opt.ne-. interval od dvije oktave disdikija (grč. dys-. kao prezbiterijanci. dis-. dissecare) v. genos rod. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. rasprostiranje (ili: raznošenje. funkcija) med. izumitelj. dys. haima krv) med. rasijavati. razvod. dike pravda) nepravednost. geuo kušam. octa. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. euforija) med. nakaza disforija (grč. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. disgregatio) raspadanje. okusim) med. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. nagrđivanje. dissertator) pisac znanstvene rasprave. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. neosjetljivost. disserere) v. disekcija disektor (lat. disertator disertator (lat. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.ne-. pronositi glas. smetnja okusa. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. diaklao prelamam) opt. širenje) nekog glasa. teško gutanje hrane.ne-. disgregacija (lat. raspadanje krvi diseminacija (lat. nagrdenje. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. kvekeri. nesporazum. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. rasprostirati. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dissertatio) znanstvena rasprava. dissecare) razrezivati. figuratio) unakažavanje.

općenitijem pojmu. kožna bolest na prstima ruku i nogu. griješiti u tonu. dvosložna riječ disimilacija (lat. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. disjuncitvus) razdvojan. razaranje promjena tvari u organizmu. rastaviti. a druga ne. različitost u mišljenju disilab (grč. gram. harmonia sklad) neskladan. prikrivač. disjectus) razbacan. razvod.: "Ili dođi. različitost u mišljenju. heretik disidij (lat. cijepanje. odijeliti. dis-. dissimulatio) zatajivanje. rascijep disharmonirati (lat. kakofonija). rastavan. harmonia) glaz.) glaz. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. dissipator) raspikuća. odvaja. nesloga. biol. razjednačavanje. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. raspadanje žive supstance. razaranje metabolizma. zatajivati. neslaganje. chylos sok) med. razgradivanje organske hrane u listu. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). pas—mačka. syllabe slog) gram. Bečom umjesto Bečem). licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. razasut disjungirati (lat. gram. isključuje. dis-. dima. tj. npr. rastresenost. tj. disjicere. npr. prikrivanje. raspršen. prijetvornost. dvoličnost. onaj koji se razilazi u mišljenju. isključan. ili piši". rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. grč. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. grč. nesklad. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. pogrešan ton (disonanca. grč. nesloga. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . ali oba pripadaju. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. odvojan. pogrješan u tonu. magle. logično razdvajanje disjunktivan (lat. dissidentia) rascijep. usp. koji razdvaja. dissidens) otpadnik. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. neusiljeno. raspršavanje. dissimulare) kriti. disiunctio) razdvajanje. nesuglasnost. suprotnost. log. dissipatio) rasipanje. različitost. neslaganje tonova. razlikovati se. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. rascijep. npr. S je ili P1 ili P2). katabolizam. di-. kao srodni. dis-. grč. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. razbacivanje. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat.disharmoničan disharmoničan (lat. nepažnja. dissimilis) ne biti sličan. raznorodnost disimilirati (lat. osobito vjerskom disident (lat. dys-. odmetnik. ne slagati se. licemjer disimulirati (lat. bot. tajiti. npr: muškarac—žena. disjungere) odvojiti. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). suprotan. prikrivati. dissimilatio) gram. ne biti složan dishidrozis (lat. pretvarati se disinvolto (tal. dissidium) razvod. dis-. prirodno disipacija (lat. dissimilaritas) nesličnost. razvesti disjunkcija (lat. riječ od dvaju slogova. rasipnik. razjednačavati disimulacija (lqt. razdor. harmozo slažem se) ne biti skladan. isključenje. asimilacija disimilaritet (lat. hydor voda) med. pretvaranje. nekom višem.

bot. po odbitku određenih postotaka. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. prekidan. dys. tanjurast. diskač diskobol (grč.. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal.-engl. 2. diskonto diskontant (tal. koja je diskontira diskontinuiran (lat. neprodužan.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. nepriznavanje. med. diskeo. šaren diskont (tal. disemija diskinezija (grč. za gotovinu prije isteka roka. neprohodnost disklamacija (lat. prestanak. disko.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. dis-. automatske kretnje. raznobojan. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. dys-. sopranist diskantni ključ glaz. eskontni posao diskontni račun trg. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. neprekidnost) prekid. disclamatio) negiranje. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. v. discolor) različite boje. željeza ili drveta. discoloratio) obezbojenje. kineo krećem se) 1. ima promjer 22 cm. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. okrugla ili obla ploča za bacanje. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. fr. gubljenje boje. ne priznavati disko-džokej (grč. osoba koja prima mjenicu u diskont. diskos. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med.-engl. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. npr. escompte) trg. kupovanje kratkoročnih tražbina. continuitas produžnost. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč.disk disk (grč. continuere) prekinut. usp. pločast diskolija (grč. dis-. decompte. kaseta. turobnost. obično od drveta ili željeza. napravljena od kamena. disconto. diskos. suvremeni disk. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. neprodužnost diskontirati (tal. disconto) trg. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. blijeđenje diskoloran (lat. v.ne-. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. sličan tanjuru. a težak je 2 kg. prav. negirati. disconto) trg. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. clamare) poricati. prekidnost. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. sjeta. disconto) trg. diskos) šport. katapinein progutati. kataposis gutanje) med. odbiti. npr. disconto) trg. kod kojega je prestala veza. osobito: kupiti ili prodati mjenice. odračunavanje. dyskolia) nezadovoljstvo. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. suncokreta diskant (lat. dis-. trzanje mišića i si. neraspoloženje. unutarnji krug složenih cvjetova. naknada . diskos. eidos oblik) sličan disku. odračunati. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. bez veza.

ormar) 1. presudan ili kritičan trenutak. dis. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. nesuglasnost diskordirati (lat. kriza diskonvenijencija (lat. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. velikodušnost (pobjednika).. discretio. discernere. nesloga. supr. po sebi različit ili odvojen. iznošenje na loš glas. mudar. nesložan. krasis mješavina) med. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. 2. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. nesuglasnost. različnost. povjerljiv. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. loš glas. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. ne slagati se. neograničeno sudsko pravo i . 3. discretus razdvojen. neslaganje. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. razdor.creditare. različit) 1. međuprostor. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). a discretion čit. gubitak kredita. fr. discrepantia) nesuglasnost. discordia) nesloga. suzdržljiv. diskrecijske godine godine zrelosti. discreto. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. geol. diskreto. discordans) neskladan. odvojen. razmak. razlika diskrepantan (lat. diskrecionarna vlast slobodno.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. con discrezione čit. odudarati od pravilnog tona. na milost i nemilost. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. šutljivost.) glaz. neskladnost. fr. razlika. neprikladnost. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. ne biti u skladu diskoteka (grč. theke škrinja. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. uzeti nekome dobar glas. tj. nesuglasan. oprezno. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. ozloglasiti. međa. discordare ne slagati se. ozloglašenje. suzdržljivost. kem. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). discredit) nepovjerenje. koji nije u skladu diskretan (lat. šutljiv. discordance) nesklad. pažljivost. koji umije čuvati tajnu. osobito predsjedavajućeg. discrimen) nešto što odvaja. neskladnost diskordantan (lat. 2. diskrecionaran diskrecionaran (fr. kon diskrecione (tal. pažljiv. diskrecijski dani trg. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. godine punoljetnosti. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. pouzdan. discordare) glaz. najveća opasnost. discernere razdvojiti.) prema uvjerenju. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. mat. diskos kolut. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. fr. granica. ne ići usporedno s drugim tonovima. fil. dys-. disrepans) koji odudara. nepristojnost. disconvenientia) nepriličnost. diskrecijski diskredit (lat. oprezan. odvojiti. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. nejednak diskordantnost (lat. neskladnost. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. a diskresjon (fr. kontinuirana veličina.

diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. voj. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. dislocare) premjestiti. razgovarati diskurs (lat. opsis vid. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. vojsku. obespravljivati. facere) onesposobiti. razlikovati. predavanje. smanjivati prava. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nedostatak sposobnosti. lalein tepati. razmještati. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. razmjestiti. raspravljati diskvalificirati (lat. uganuće. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. dis-. discours) razgovaranje. razmještanje. discriminare odvajati. nekog posla. iščašenje. isključivanje. usnama. iščašiti dislogija (grč. chroma. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. disculpatio) opravdavanje. discursus. nepodobnog diskvalifikacija (lat. govoriti) med. dys-. šport. razgovor. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discussio) raspravljanje. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dys-. intuitivan). dokazati nedužnost diskulpacija (lat. nesiguran diskutirati (lat. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. premještati. discutere) objašnjavati. govor. razgovoran. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. qualis. med. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. dys-. istraživanje razgovorom. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. dislocatio) premještanje. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. graničiti diskromatopsija (grč. razmještaj trupa na nekom području. prijeporan. med. discursivus) log. pojmovne prirode (supr. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. onaj koji je čisto misaone. uganuti. qualis kakav. izlaganje diskurzivan (lat. odvajati. razdioba. kod određivanja korijena (x : . npr. prikraćivati prava. discriminare) dijeliti. sljepilo za boje. koji razlaže . discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). onesposobljenost za obavljenje nekog posla. dis-. opravdavati. isključenje dislalija (grč. discriminare) mat. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. facere učiniti) onesposobljavanje. dys-. fr. obespravljenje kolonijalnih. boja. lexis govorenje) med. viđenje) med. dis-culpare) pravdati. geol. discussivus) koji objašnjava. u razgovoru. usputan diskusija (lat. podjela. discutere) govoriti. logos) psih. praviti razliku. obilježiti nekoga kao nedostojnog. nedostatak važnosti. sporan.

kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. disonija dispanzer (eng. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). Pepeljuga. član. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. glaz. države. dissolutivus) koji otapa. mezalijansa disparatan (lat. slabovidnost. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. dys-. zapravo Walter Elias (1901—1967). onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. dis-. nego traži veću konsonancu (u sekundi. raspuštanje (nekog društva). koji rastavlja. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. Pinokio. osobito djelovanjem topline. koji ima prirodu otopine. disparatus) iz osnove različit. razdor. dis-. raspadanje nekog tijela. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. rastopiti. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. razdvojiti disolubilan (lat. dissolubilis) otopljiv. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. dys-. razvratnost. nesloga. slavan je postao 1928. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. 1922. nezdruživ disocijacija (lat. neslaganje. Petar Pan) disocijabilan (lat. noni i dr. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. raspad (npr. rastopni. nejednak. dissociare) rastaviti. rastopljiv. nesuglasnost. i . raščlanjivanje. braka). v. (kreacijom Miki Mausa). dys-. opsis viđenje) med. Dizni Volt. rastavljiv disolucija (lat. dissolutio) rastapanje. tj. neobuzdanost. slabo. dissonantia) nesklad. osobito članova vladarske kuće). ne slagati se u glasu. raspuštenost.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. neobuzdan. npr. omekšavanje. Alica u zemlji čudesa. disparatni pojmovi log. razum i biljka. razuzdan disolutivan (lat. disopsija disopsija (grč. koji pripada otopini disolvencije (lat. lakomislen. reo tečem) med. dissociabilis) nespojiv. sentimi. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dissociatio) razdvajanje. nacrtao prve trik-filmove. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. koji rastapa. neskladan. med. pareunos suprug. komadati. dissolutus) otopljen. opsis) med. slabost vida. nedo\ j- . razdružiti. jabuka i vrlina dispareunija (grč. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. dismembratio) komadanje. razlikovati se disopija (grč. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. raskomadati. membrum ud. supruga) med. rastajanje. elektrolitička disocijacija fiz. biti neskladan. rastaviti disonanca (lat. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. dissolventia) mn. men mjesec. rastavljanje) disolvirati (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. raščlanjivati dismenoreja (grč.). dissonare) ne zvučati skladno. Walt čit. dissolvere) otopiti. v. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. kem. društva. dys-.

ono što je stavljeno na raspolaganje.) prav. rasap boja disperzivan (lat. osloboditi od obveze ili kazne. dispensatio) razdvajanje. sa dva sjemena disperzija (lat. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. pripremati i izdavati lijekove. dvosjemen. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. sipnja. displicentiae pactum čit. sporne svote. mehaničkih smetnji i dr. dijeljenje. ne sviđati se. dispergere) rasipati. raspršiti dispermatičan (grč. 2. ne biti po volji dispnoja (grč. razasut dispescirati (lat.) raseljene osobe displantacija (lat. dispatch hitno obaviti) 1. nesviđanje. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). premještanje displazija (grč. oprostiti dispepsija (grč. neskladnost dispaširati (fr. displicencije paktum (lat. farm. dis-pensare) podijeliti. displicentia) nedopadanje. nekih živčanih poremećaja. homogene svjetlosti (boje). plasso oblikujem. displicere) ne dopadati se. rasađivanje. dis-par) nejednakost. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. raspršivanje svjetlosti. dispacher) pom. dispergere. radnik koji iz jednog središta. upravitelj. dispaširati). regulirati račune displaced persons čit. dispersivus) raspršen. dispersio) opt. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. dys-. osobito kod prepreka za brak. različitost. donator. pnoe disanje) med. ravnatelj. oprost. pepsis probava) med. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. di-. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. razdijeliti.ne-. dys-. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. di-. razdvojiti. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dis-pescere) rastaviti. podijeliti među zainteresirane (v.. dis-plantatio) presađivanje. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. dispensator) darovatelj. elementarne. rasuti. sperma sjeme) fiziol. astma. djelitelj.) mn. dys-. displeist persns (engl. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. osobito u vezi sa štetom na moru. srca. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. 3. dys-. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. pneo dišem. groznice. oslobođenje.) dispondej (grč. osobito u knjižarstvu. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dvostruki spondej. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. dys. spondeios) metr. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat.

razmještaj. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. dis-proportionalis) nerazmjeran. sklonost. atomska težina 162. predavanja). lišenje posjeda disposesirati (tal. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. nejednak disprozij (grč. osobito: voditi znanstvenu raspravu . osobita sposobnost za nešto (npr. spor. raspravljanje. disputator) raspravljač. disponens) upravitelj. glazbu. disputare) prepirati se. sudionik u disputiranju disputirati (lat. srediti. mala apraksija. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. dispossessare) prav. raspolagati (novcem. zločin. urediti. a da se ne mora polagati račun (npr. disponibilis) raspoloživ. pobuditi nekoga na nešto. promocijska disputacija. nejednakost disproporcionalan (lat. habilitacijska disputacija. redni broj 66. rješenje. formula presude dispozitivan (lat. ograničenje slobode primanja obveza. raspoloživost. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. nagovoriti disposesija (lat. lat. disponere) razmjestiti. velikih poduzeća itd. dis-proportio) nerazmjer nost. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. dobra volja. nacrt (rasprave. raspoređivati. disputare) prepirka. sposobnost raspolaganja nečim. plan (npr. disponens) raspoložen. pripremanje. dyspraxia) psih. disputatio pro gradu) disputant (lat. lišiti posjeda dispozicija (lat. tj. sposobnost za pravne poslove. dispossessio) prav. uređivanje. raspolaganje novcem. propisuje. poslovođa. sklonost nekim bolestima. disputans) v. prilagoditi. imanjem). kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. članka. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. kod raznih ministarstava. dysprositos teško pristupačan) kem. sporiti se. element. odluka. pripremiti (članak. raspoloženje. koji naređuje. disputabilis) sporan disputacija (lat. odlučuje dispraksija (grč. razmještati. dobre volje disponirati (lat. predavanje). nadmetanje riječima disputabilan (lat. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. znak Dy disputa (lat. sređivanje. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. na raspolaganju. voj.disponent primio radi rasprodaje. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. vedar. krađu). prirediti. dispositio) raspored. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija.46. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. za bitku). znanost. oraspoložiti. disputator disputator (lat.) dispozicijska sposobnost prav. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. disputatio) raspravljanje. skica. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. med. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. imanjem. lišavanje posjeda. dispositiva) prav.

di-. grč. ozloglašenost disritmija (grč.disreforma disreforma (lat. di-stinguere) odvajati. istaknut distingvirati (lat. fr. distantia) udaljenost. otmjen distokija (grč. distinctio) razlikovanje. iskazivati nekome posebnu pažnju. ugledan. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. držati distancu voj. distans) šport. jasan. nesklad. metiljavost distonirati (tal. raz-. dvostruki red. razmak. dakle. rastegnuti distenzija (lat. silom istegnuti. fr. fr. dis-. razlikuje. distenzija distendirati (lat. dis-tendere) zategnutost. kao takvi. di-. distentio) v. nesretan slučaj distihija (grč. zaseban. distantna. stichos) s dva reda. distichon) metr. razlika. reputation) loš glas. potpun. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. dis-. teleios savršen. logia) fil. di-. nesreća. disrumpere) fiz. dis-. log. dvostih. obujam. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. dis-. resommander) loše preporučiti. distinctivus) koji odvaja. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. di-. stichos red) med. razlikovati nešto od nečega. fr. različit. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. distencija distih (grč. dis-. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. pokuditi disrenomiran (lat. dys ne-. dis-. razumljiv distinktivan (lat. resommandation) loša preporuka. dys-thanatos) teško umiranje. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. distantia rastojanje. kuđenje disrekomandirati (lat. napregnutost. fr. dis-. točno razlikovanje pojmova. distincuts) odvojen. položaj distinktan (lat. razgovijetan. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. rađanje blizanaca distomatoza (grč. opseg. rezerviran. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. izići iz r pravog tona. nepristupačan distancometar (lat. na lošem glasu disrenomirati (lat. dis-tendere) med. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dys-. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. dva stiha zajedno. stoma usta) med. razmjer) nedostatak ritma. supr. svirati) . borba s dušom. dystychia red) 1. razlikovan. fr. naglo pražnjenje elektriciteta. renommer) ozloglašen. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. dvoredan distihija (grč. nedaća. distonare) glaz. otmjen. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. stichos) 2. pri marširanju: držati propisan razmak. tikto rodim) med. otmjenost. tj. med. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. zla sudbina. rhytmos sklad. eutanazija distanca (lat. osobito trepavica distihijaza (grč.

distributivan pojam log. razmjestiti distributivan (lat. dittos dvostruk. distributio) podjela. dvostruki trohej. distringas) prav. di-. razonoditi. nesloga disunionisti (tal. distribuens) razdjeljivač. razonoda. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. nepažnja. razvesti. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. disunire) mn. djelokrug distringas (lat. potpis na pismu. iskrivljenje distrahirati (lat. dvobožac diteizam (grč. disunire) razjedinjenje. podijeliti. distribuere) razdijeliti. odcijepljenje. distortio) med. edra površina. razdioba. po dva itd. rasporediti. nekog njegovog dijela L. razdor. iščašenje. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. med. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. rastaviti. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. područje. dys-. temno režem) razdvajanje. trofe hrana) med. theos bog) vjerovanje u dva boga. uganuće nekog uda.) trg. uron mokraća) med. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. di-. disurija psihika (lat.) distrihijaza (grč. distributivus) koji dijeli. skrenuti pozornost s nečega. orao gledam) v. razmještajni. distringere. prodaja distribucija (lat. razdvojiti disurija (grč. razdjeljuje. ime pod . disunire) razjediniti. thrix. razdijelni. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. rasporedni. di-. osnova) geom. trichos dlaka. med. razvoditi. kao u ditirambu ditomija (grč. distractio) rastresenost. di-. odvući. razvrgnuće. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. poremećaji u prehrani jednog organa. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. razdjeljivati. districtus) sudski kotar. dys-. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. diplosija ditrohej (grč. velika terca ditopsija (grč. v. okrug. razmješta. dvoboštvo ditetraedar (grč. zanosno. poet. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. dithyrambos) oduševljeno. prav.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. naredba o pozivanju pred sud. razdavati. di-. prevrtanje (očiju). tetra četiri. odvojiti. raspoređuje. mjenice trgovca koje ima u trgovini. dys-. mjerodavnost.: kolektivan pojam). čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. vlas) med. razvući. zabava. distrahere) rastresti. ditonos) glaz. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. trochaios) metr. distihijaza distrikt (lat. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. zabavljanje. rastavljen. zabaviti. boga vina i uživanja. osujećenje. otuđivanje. disturbatio) rasap. strofe) poet.distorzija distorzija (lat. odvojen disunirati (tal. disunire) razjedinjen. raspored distribuent (lat. zabavljati. ukinuće disunija (tal. zbuniti. distributivno rješenje prav. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. disuria psychica čit. bolestan sastav mokraće. burno. smetnje pri mokrenju. di-.

skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. raznovrsnost. razdioba vlage po tijelu. zabavljati divertisman (fr. osujećivanje određenih namjera. dat. tajno vijeće bivših sultana. udaljavanje jednog od drugog. raznolikost divide et impera (lat. divergere) razilaziti se.) mit. divide in partes ekvales (lat. med. zbirka spisa ili članaka. popis poreznih obveznika. firma diuretik (grč. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. razmicati se. di-. kolos.) podijeli pa vladaj! v. zabavna kompozicija divertirati (lat. ret. forma) nejednakog oblika. Dia) diva (lat. pjesnika: ljubavnica. unošenje promjena diverziforman (lat. biti različitog mišljenja divertimento (tal. diuretičan diureza (grč.) glaz. razgovarati. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). obožavana. skretanje. odstupati. u određeno vrijeme. pren. udaljavati se od teme divan (perz. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. konvergentan divergirati (lat. divertissement) zabava. lako i ugodno glazbeno djelo. udio u dobitku koji. divertere) odvojiti. lit. mali balet. divagari) tumarati. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. odvratiti. Zeus. kaz. razgranavanje. udaljavanje divergentan (lat. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). koji se razilazi. divertimento diverzan (lat. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . diversus. ak. med. divaricatio) fiziol. ples i pjesma između činova. odlutati. raznorodnost.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat.) trg. promjena smjera. udaljavati se jedno od drugog. trabunjati. lutanje. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. carinarnica. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. supr. pren. sredstvo koje pospješuje mokrenje. prid. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. osobito pjevačica. razonoditi. divergence) razilaženje. divagatio) tumaranje. diversitas) različnost. med. ret. različit oblikom diverzija (lat. gorostas. divan) govoriti. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. razveseliti. djeljenik dividenda (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. draga divagacija (lat. uron mokraća) med. raznovrstan. mat. gen. raznolik. govorenje bez veze. dividirati divide in partes aequales čit. voj. razonoda.) tursko državno vijeće. diversio) odvraćanje. lutati. ples na pozornici. razonoda. neočekivan napad. ljudina. govoriti bez veze. diversus) različit. gigant. Dios. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. voditi ljubav. kod tal. di-. divergens) koji ide u različitom smjeru. ašikovati divarikacija (lat. uron mokraća) med. promjena. danas: poznata i slavna glumica. diversificatio) mijenjanje. dividendus) mat. Dii. diva) božanska. različnost.

podjela obujma jednog pojma. divulsivus) koji kida. npr. razdijeliti.) ono što se može dijeliti. odjeljak divorcij (lat. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. predviđa. da bi se dobio zeleni ton. vrač. djeljivost dividuum (lat. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. proricati) koji vrača. divortium) prekid. proricanje. divisio dijeljenje) umj. svečano divulgacija (lat.. ono što je djeljivo Divina comedia čit. prorok divinatoran (lat.dividirati uloga. divisionnaire) voj. divisio) dijeljenje. proročki divinizacija (fr.. slućenje divinator (lat.). vidovnjak. dizati do neba. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. npr. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. nebeski dixi čit. divinare pogađati.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2.) lit.: Tijela su dijelom čvrsta. divide in partes aequales čit. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. tisk. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). divisibilitas) djeljivost divizija (lat. mat. divide et impera (lat. st. rastrubiti. razglašavanje. pobožno. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat.) med. diksi (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. Divina komedija (tal. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi.. jedno pokraj drugog. divinatio) pogađanje. divide in partes ekvales (lat. predviđački. mat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. stavljati u red bogova. log. raskida divus (lat. štovati kao Boga diviš (lat. divulgatio) iznošenje na velika zvona. kazati. dijelom tekuća. glasoviti spjev tal. predviđanje. širenje informacija divulgirati (lat. divisura) odsjek. divulsio) kidanje. podjela. dividere) dijeliti.) glaz. proriče. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. pretkazuje. voj. dixi) rekao sam. raskidanje divulzivan (lat. razvod braka divotamente (tal. divisorium) instrument za dijeljenje. diviniser) obožavati. djelitelj divizorij (lat. vračanje.. "Božanstvena komedija". gatanje. dividualitas) mogućnost dijeljenja. dividere) log.. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. obožavanje divinizirati (fr. stavlja se. završio sam . s pobožnošću. brojčanik kod urara.) onaj koji može predviđati. zapovjednik divizije divizionizam (lat. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. umjesto da se miješaju na paleti. dakle. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. dijelom plinovita divizma (lat. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. rastanak. divulgare) razglasiti. bolničara itd.) podijeli pa vladaj!. podijeliti. dicere reći.) božanski. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. divisor) mat. rekoh.

gotov sam. učiti drugoga. dodarium) v. (naziv po pronalazaču. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. diksi et animam meam salvavi (lat. enteron crijevo. dotarij dodeka. poslušan docirati (lat. kem. sad mi je savjest mirna diza (njem. 1858—1913) dizenteričan (grč. najstariji po redu primanja u nekom društvu. mlaznica. desen dizelski motor teh. 316 dodekafonija nekoj ustanovi.diza što sam htio reći. A. doarij doarij (lat. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. upućivati. dare davati. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. osnova) geom.lua. doalij doberman plemenita rasa pasa. zlo-. dodeka. automobila. dys.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. griža. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. doyen) starješina. pali samo sobom. nego ubrizgava i.(grč. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. dvanaesnik. dekan. docere) poučavati. dvanaesterac. hrvatsko ne-.vi čit.predmetak koji označava nešto nesređeno. inženjeru Rudolfu Diesćlu. daktylos prst) anat. a ti radi doajen (fr. upotrebljava se za pogon brodova. dodeka. udovički dio.) prav. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. sustav računanja dvanaesticama. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. sapnica pročišćivač dizajn (engl. dysenteria) med. doalium) prav. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. lokomotiva i dr. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. koji ima dizenteriju. tj. desing) v. dajem da bi i ti dao. dodeka) mat. do ut facias (lat.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. dati. starješina fakulteta. enteron) med. koji lako uči i shvaća. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. najstariji po službi doalij (lat. docilis) poučljiv. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. dixi et animam meam sa. dvanaestopalčano crijevo. doarium) prav. docens) učitelj. do dajem) do ut des (lat. najstariji po godinama. zbog visoke temperature i tlaka. fone glas) glaz.) ja dajem. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. tj. dys-. v. docendo discimus (lat.) rekoh i spasih dušu svoju. teško. dodeka dvanaest. edra površina. duodenum dodekadika (grč.

onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. pren. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. njemačka doga. bez dokaza. za- 317 dogmatizam konska odredba. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. v. pristaša dogmatizma. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. u Novom zavjetu: carska naredba. dogana (tal. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dodeka dvanaest. dogessa) duždevica dogma (grč. dogma mišljenje) pravilo. athlon natjecanje) šport. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. XI. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. dog) rod velikih i snažnih pasa. dogma mišljenje) fiz. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dogma mišljenje) fil. buldog i dr. dodeka. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dvanaesterac dodekatlon (grč. dodeka dvanaest. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. unatoč proturazlozima. dodeka. naučavanja o vjeri: neispitan. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. gyne žena) mn. koji se tiče dogme. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dodeka dvanaest. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. gonia kut) geom. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. andria muškost) bot. pouka. dodeka. prvobitno: onaj filozof koji je. pren. nekritičan. dodeka. syllabe slog) dvanaesterosložan. fil. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. zaključak crkvenog sabora (koncila). 1874—1951) dodekaginija (grč. bot. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. petalon list) bot.) carinarnica doger (niz.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dokeo mislim. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. engleska. koji ima dvanaest slogova.

voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. osobito u medicini). doxa mišljenje. voda se iz njega iscrpe. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. samo pomoću zraka doket (eng. doxa slava. dogma. čestit. dokimastika) dokimaziologija (grč. dochmios) metr. doxa slava. mudrost naoko doktor (lat. stolarstvo dohmij (grč. dogramak isjeći. dogramak isjeći. dokimazija dokimazija (grč. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. n. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. sofia mudrost) umišljena mudrost. logia) slavljenje i veličanje Boga. logia) kem. dokein činiti se. znanstvenik. dock) unutarnji dio luke. mnijenje. (supr. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. mania bijes. istraživanje. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. vještina ispitivanja (dokimaziologija. docket) trg. izdrobiti) stolarski zanat. doxa. fil. a zatim se voda iscrpe i on. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. tj. pošto ga poprave. zajedno s brodom. kriticizam) dogmatizirati (grč. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. toliko dubok da može primiti brod. ozidan bazen. hidraulični dok sličan postupak. grafo pišem) mn. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova.dogmatizirati mi. doctor) učen čovjek. dovesti lađu u dok doksat (tur. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. pismo s popisom poslane robe. u svakodnevnom životu: liječnik. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. filozofiji. predavati o dogmama. drvodjelja. dokimazo ispitujem. rezbar dogramadžiluk (tur. kem. doketizam (grč. dogmatizo donosim odluku. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. izdrobiti) stolar. kada brod ude u takav dok. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. u školi) dokirati (eng. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. dogma. st. skepticizam. govoriti odlučnim. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč.: empirizam. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. to dock) pom. lista robe doketizam (grč. doksat) vrsta balkona. pravnim znanostima. dokimasia) ispitivanje. popis. dokimazo ispitujem) kem. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur.) . odsječnim i uvjerljivim tonom. iziđe na površinu. v. v. dokimazija dokimologija (grč. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. dokimos dokazan.

popuniti manjak. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). 2. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. dolichos dugačak. tj.) kabanica s rukavima.) glaz. doctrina) učen. pedantan doktrinarizam (lat. pretjerano točan. škrinja. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. tj. pokazivati. doktrinarizam dokument (lat. žalosno dolerit (grč. doctrina) učenost. dokumentum publikum (lat. documentum privatum čit. documentum publicum čit. v. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. poveljni. 3. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. dokrajčiti.) glaz. ormar u zidu. dolento dolento (tal. documentum) pisan dokaz. tužno. doctor) položiti doktorski ispit. bez obzira na stvarnost.) privatna isprava. isprava. doktorska titula doktorirati (lat. poveljama. 4. ubiti. niša. documentarius) ispravni. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . povelja. katekizam doktrinar (lat.) glaz. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. tj. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. s bolom. sprava za prženje kave dolar (engl. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. docere poučavati. podnijeti dokaz. otkriti dokusuriti (tur. documentare) pisano posvjedočiti. ona koju nije izdala vlast. doktrinarstvo doktrinarstvo v. kandidat za doktora doktorat (lat. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. koji se temelji na ispravama. isplatiti dug.doktorand doktorand (lat. znanost. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. dolap) 1. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. bolno. 2. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. kusur izvratak. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. dolichos dugačak. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. uopće uništiti dolama (tur. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. dokumentum privatum (lat. potkrijepiti dokazima. ostatak novca nakon plaćanja) 1. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. tj. umilno dolentemente (tal. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. a da ih ponovno i ne ispituje.) javna isprava. doctoratum) doktorski ispit. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). dolče (tal. činjenično do- 319 dolmen kazan. slatko.

boraviti. dominatio) vlast. krunska imanja. odrediti nekome mjesto stanovanja. domaine) vladarsko. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. doma kuća. dominium. državna dobra. saborna crkva. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. ima redovito primjesa željeza i mangana. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. trg. effet a domicile. samostana dominacija (lat. zloba dom (lat. krunsko dobro. tal. obiteljski. dolento dolozan (lat. domus. stan. domesticus) kućni. dolores) mn. polje rada. mn. vladarka. bezbojan kristalast vapnenac. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. duomo) 1. glavna crkva u gradu. domicilium) trg. nego negdje drugdje domicilirati (lat.) 2. domicilium) trg. dome. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. npr. domesticatio) pripitomljavanje. domicilium) stanovati. dolores (lat. smeđeg i crnog. glavni. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. biti nastanjen. gospodarstvo. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. dom.) bol. rat domicelar (lat. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. engl. fr. dolosus) zlonamjeran. don doma (lat. domanium) pretvoriti u vladarsko. patnje doloroso čit. lukavstvo. zavičajni. gospodarstvo. ali ga ima i bijelog. dominator) vladar. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. djelokrug. područje. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. vlada. žutog. prebivati. struka domestikacija (lat. biskupa ili Kaptola). domanium) koji se tiče krunskih. domicellus) mlad kat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. unutarnji.dolomit dolomit min. peti ton u dijatonskoj ljestvici. stalno mjesto stanovanja. . vladanje. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. ukroćivanje. sivog. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat.) prijevara. vladanje. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. domicilium) koji stanuje. zlonamjerna prijevara. dominante) glaz.) gospođa. domaćica.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domus kuća. gospodari. trg. nadmoć dominanta (tal. v. nastaniti nekoga. domino 3.) glaz. bolovi. nadmoćan. v. fobeomai bojim se) med. tj. fr. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. v. glavni ton. dominium. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. a u nekim i kobalta. fil. domicilium) zavičaj. pakost. nadstojnica ženskog kat. dolorozo (tal. dominans) koji vlada. pretežit dominat (lat. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. doma. gospodar domine (tal. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. domino) mn. krug djelovanja. prebivalište. dominatus) vlast.

Donald Dak (engl. vlasnik. doma kuća. rezidencija dominij (lat. don Frane) Don Huan (šp. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. dies) dan Gospodnji. dominium) pravo vladanja. vlastelinski dvor dominikum (lat. isticati se. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. zemlja ili područje kojim se upravlja. nedjeljom i blagdanskim danima. donatarius) onaj koji prima dar. dominikalne lekcije dominikalist (lat. odjeća za balove pod maskama. gospodar igre) dominus (lat. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. dominari) vladati. biti na čelu.dominica dominica čit. biskupski dvori. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. zapovijedati.) gospodin. mn. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. krabuljama. posjed. dompteur) krotitelj životinja don (šp. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. lat. biti na prvom mjestu. gospođa. tip avanturista —zanesenjaka. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. nedjelja. vladati nad kim ili nad čim. slobodan posjed dominikalan (lat. osobito sudskim putem. 3. donatio) poklanjanje. Don Juan) v. Don Juan Don Juan (šp.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. dominicum) crkveno imanje. dominicatum) gospodarski dvor. dominicalis) gospodarski. nadvisivati domino (tal. taj je domino. donna) 2.) 1. praviti se gospodin. izdizati se nad kim ili nad čim. gospodarica. pustolova don-premija (fr. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje.) 1. čitaju i tumače. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. tj. dont. dominika (lat. praemium) burz. Don Kihot (šp. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. v.) dominikat (lat. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve.) legendarni šp. tj. misa dominion (engl. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. vladarica donacija (lat.) gospodar. od donum dona (tal. vlast. 2. prije: sama crkva. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. dominion) suverenost. Mozartova opera Don Quijote čit. posjednik. svileni ogrtač za maske. gospodin domogem (grč. obrazinama. perikope. Gospodov. domaćin. kao i titula kneževa. vlasništvo. primatelj . gospodariti. pravo vlasništva. vladar. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. igra u kojoj se 28. akt o davanju poklona Donald Duck čit. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. 36 ili 45 pločica. vlastelinski. Gospodnji. dominica sc. donarium) žrtvenik donatar (lat. zavodnik.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. npr.

doriakos) svojstven Doranima.) glaz. poklon. e. venter trbuh) anat. dormitorium) spavaća soba.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. neke mjenice) dorzalan (lat. fr. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. Doris) snažno. dorsum leđa.) donkihoterije (šp. leđni dorzetin (eng. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. Stoss udarac) šport. starogrčka božica mora. stražnja. dormire. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. uljasta i poput vode bistra tekućina. dorage) pozlaćivanje. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dope mazivo za stroj. putnička kola u kojima se može i spavati. s obratne strane (npr. doppelt dvostruk. dopl-igl (njem. leda. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- .) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat.) dar. doppio uso) trg. pustolovine. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. el Dorado) v.) s druge strane. doron dar. Don Quijote) mn. donkihotijade donkihotijade pl. planinski prijevoj. utemeljilo Spartu. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dorer) pozlatiti. dorsum. pozlaćivati.donator 322 dot rakter Dorana. u izradi šešira: prevlačenje pusta. narkotik. dorzalan dos (lat. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. st. donkihoterije donum (lat. kći Oceana. venter trbuh) ledno-trbušni. donator) davatelj. dorsualis) v. oleum) kem. tvrdo i . zem. amilinski kloral. tj. dvostruko doppio uso čit. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. groblje doromanija (grč. engl. kralježnica. darovatelj. obratna strana. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dotis) u starorimskom pravu: miraz. leđnotrbušni. v. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. majka Nereida Dorifor (grč.) leda. in dorso (lat. pust. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. doppel. greben. pozlata. dormitivum) med. jednog starogrčkog plemena.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. dopio uzo (tal. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. eagle) "dvostruki orao". hrbat. donum auctoris (lat. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr.) ili in tergo (lat. ustanovama itd. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. spavaonica (osobito u samostanima).) točkica. dorsalis) anat. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. de-aurare. ležaljka za spavanje dormiol (lat. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. pr. n. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. dos.

dragueur) pom. počasni dar. vojskovođama. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. duhana i dr.) sklapanje braka. fil. udovički dio imanja dotirati (lat. usp. Dose. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. daase. kratica za doktor dr. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. osobito: davanje lijeka. vojna vlast.) pomoću draguna. vojske. koji spada u miraz. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. dotare) opremiti. darovati (Crkvu. drakaina) bot. dotalia pacta čit. Dauning-strit (engl. dotarij dotarij (lat. dotarium) prav. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. davanje. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dosis davanje) med. kutija za čuvanje suhih tvari. tardžuman) tumač. ugovori o mirazu dotali (lat.) trg. draguer) pom. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. prevoditelj. kratica za doktor medicine dracena (grč. trata drager (fr. didomi dajem. (1681. mjenica.. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. zmajevo drvo. drager dragoman (ar. med. dotatio) miraz. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. dr.) šport. dosis davanje. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. dosis davanje) 2.) dozimetar (grč. v. školu. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. ar. supstanci (šećera. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. tassah) 1. phil. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. dubl-skul (engl. koji se tiče miraza. logia) med. g. kratica za doktor filozofije dr. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. narodni dar. dotalija pakta (lat. određivanje količine tvari. prihod dotalan (lat. dotalitium) prav. dati miraz. daun! (engl. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. dan. stara . dotalis) mirazni. dotales) mn. dosis davanje.

čoha. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. drao činim. osobito pohvalna. dramatičar dramaturgija (grč. suknar- atenska mjera za težinu. koji je u tri reda drajsiger (njem. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. dramaturgike) v. n. Dreivierteltakt) glaz. svijetlosmeda boja drapa (nord.2 g = 1/100 oke dram čit. strast za kazalištem dramatopeja (grč. članci. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. čoharstvo. sukno. teorija drame dramaturgika (grč. drama.) dramolet (grč. diram.32 g drajfirtl (njem. drama. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. dirhem mrvica. radim. drama) malo kazališno djelo. drama radnja) koji se odnosi na dramu. n. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. Reihe red) troredan. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. mania pomama. čiji se zakoni. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. do II. drama) prerađivati u dramski oblik. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. drapa. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. neumoljiv. lat. e. trun. povijesna. pren. s mnogo radnje. drei tri. drem (engl. grč. pisac drame dramatika (grč. drachme) turska mjera za težinu = 3. ergon djelo. tvornica sukna. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). tj. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. dati dramski oblik. poet.).7718 grama drama (grč. psihološka itd. otuda: drakonski pretjerano strog.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. koji se zbiva kao u drami. e. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. drama radnja) radnja. drappo. nisu mogli održati. = 4. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. okrutan drakonski v.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. drama radnja) dramska književnost. dramski pisac. drap). drap boja prljavožuta. draperie) tvornica čohe. pr. socijalna. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. prikazi i si. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. gururlu koji se kiti. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. fr. dramaturgija dramaturški (grč. od VI. pr. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. što je u vezi s dramaturgijom (npr. st. drama. živo i u razgovoru (dijaloški) . s pripjevom draperija (fr. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). st. dramatikos) dramski pisac.

fali dress (engl. ušećereni badem. Draise po kojem je i dobila ime. psa vještinama. položaj kamere. uvježbavati. g. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. med. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. neposredan. uniforma. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. konja. sačma drebina (njem.) prostorija za oblačenje. izravan. dresing-rum (eng. privikavati životinje (npr. zvukovi itd. Iranu i Sri Lanki. neotesan. trgovina čohom. ukroćen dresirati (fr. ptica i dr. odvodna cjevčica drenaža (fr. gorska vila . očevidan dravidski jezici (sanskr. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. vrtjeti. med.) društvena odjeća. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. dekanski jezici draže(ja) (fr. tj. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. pom.) drednot (eng. namjestiti zavjese drastici (grč. uvježbati dressing-room čit. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. pren. Pakistanu. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. snažno djelovanje. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. 1. zavaravati drift (niz). zastori drapirati (fr. drehen okretati. 3. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. med. na kipu). podzemne. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). drastikos) koji ima jako. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. konja jahanju). drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. Drajfus (1859— 1935). dresser) uvježbavanje (pasa. dritto) ravan. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. Buch knjiga) knjiga snimanja. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. radim) mn. dretva Dreyfus. dragee) šećerno voće. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. neposredan.) dret (tal. zavjese. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. grub. K. drao djelujem. kretanje glumaca. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. osobito športskog društva. 2. Dryas) mit. čohana roba. gala-odjeća dresiran (fr. Alfred čit. strog. konstruirao ju je 1817. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. dresser) obučavati. vježbati. opipljiv. dresser) školovan. uvježban. odjeća neke organizacije.drapirati stvo. direktan dreta (njem. dress) odjeća.

kudjeljna ili pamučna tkanina). drosos rosa. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. dromedarius) obična jednogrba deva. lat. extra dry čit. drill. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. drop pasti. suhi dok. kibic. draj (eng. hrani se kukcima droška (rus. lat. jedenje ljutih. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. navijati za (igrača. šport. trpak. kick udarac) šport. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat.dril-kultura dril-kultura (eng. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. (u 18. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. gorkih ili kiselih jela droga (fr. govore jednim arapskim narječjem. drut) vještica. osim jednine i množine. kopče. sanskrtskog. drucken) tiskati. drurilejn (engl. osobina nekih jezika (npr. navijač. metalosavijač. Britaniji itd. vilenjak druda (niz. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. navijač drukfeler (njem. muhamedanstva i kršćanstva dry čit.) "osobito suh". ekstra draj (engl. kopča. starokeltski svećenici drukati (njem. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. dulais dvojan) gram. drosos rosa. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. dvojina. droodles) naoko besmi-. vrsta brze jedrilice dromos (grč. a religija im je mješavina poganstva. usp. dualis) pristaša dualizma. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. vrsta gumba. biljka rosika kružnolista. zao duh. lat. tipfeler Drury-Lane čit. Drucker) sitni metalni gumb.) pom. šport.) suh. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. dropkik (engl. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. Druck tisak. drut) vještac.). šport. dromas. šport. Drillich. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz.) londonsko kazalište osnovano 1663.) druker (njem. grčkog) koji imaju. vlažan) bot. drops) vrsta voćnih bombona. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. dry docks čit. 2. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. cvilih drimifagija (grč. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. droseros rosan. draj doks (engl. drimys ljut. vlaga. Drucker) 1. st. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte.) laka. konja i dr. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. 3. bril. fageo jedem) med. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč.-kelt. duo dva.

dubitatio) sumnjanje. npr. dvojba neizvjesnost. murva. dvojiti. za oktavu viši od principala. udvajati. dvojina. usp. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. duzen govoriti "ti". neizvjestan. načina mišljenja. npr. duce) vođa dud (tur. naučavanje o dvojstvu. dubium) sumnja. potpuno suprotnih stanja. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. kolebanje. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. dubitare) sumnjati. 6. oblik dvanaestine. udvostručiti. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. udvostručavati. lažni dragi kamen. 5. puška dvocijevka dublirati (fr.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). oploviti. doubleur) dvojnik. umnožiti. dijeljenje na dvoje. nešto što je osobito malo. koji sumnja. in duodecimo) dvanaestina. načela. u sumnjivom slučaju. duša i tijelo. udvostručavanje. 4.dualistički dualistički (lat. koji je u pitanju dubitacija (lat. Konrada Dudena. dvostruko dublaža (fr. neodlučnost dubitativan (lat. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. dvojbenost. ne biti u što siguran. tikati. doubler) udvojiti. orguljski registar. neizvjesno. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. dubitare sumnjati. tisk. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dualis) fil. doublet) 1. fr. obići (npr. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr.) bot.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . priroda i duh. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. duo. gram. biti u neizvjesnosti dubi (fr.) u sumnji. sklon sumnjanju. anorganska i organska priroda. 2. "vinski brat" duče (tal. Bog i svijet. čovjek kojemu govorimo "ti". dubiosus) sumnjiv. glaz. Bruder brat) pobratim. log. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. greben). osjetilna spoznaja i razum itd. in dubio (lat. drugo oblaganje broda daskama. podstaviti (haljinu). larus dudoec (lat. duodecimal- . crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat.. ugurati u borbenu liniju. principa. osobito: sumnjivo potraživanje. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat.. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). pom. pom. dubitatif) sumnjičav. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. doublage) udvajanje. subjekt i objekt. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. voj. double) dvostruk. dva različita oblika iste riječi. naučavanje o postojanju dvaju različitih. pogleda na svijet itd. oklijevanje. dubiosa) nešto što je sumnjivo. 3. lov. 1829—1911). duh i materija. dualis) dvojstvo. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci.

dulce et dekorum est pro patria mori (lat. knez. st. duo) dva. due volte (tal. tal. a due voci čit. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. danhil) poznata britanska marka cigareta.) glaz. Dulčineja (šp. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. (1200—1299) duglazija bot. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. tuman) dim. dudžento (tal. morska krava. sabor. dux) vojvoda. magla. Dukas.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. pseudočuga (lat. gospodar dukat (grč. dolek) bundeva. pren. dugong (malaj. briga. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. ductio) vođenje. duca. osobito u Italiji. zaslađivanje dulcin (lat. fućkalica. a due vodi (tal. čit. bezbojan prašak. prašina. isparivati se) lijenčina. skupština staleža. hohštapler dugento čit. potez pera. blesan due (tal. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. duodecimalni sustav v. za dva glasa. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. a due korde (tal. duel) dvoboj. duellare) imati s nekim dvoboj. duyung) zool. donio prvo sjeme u Europu). dugong duhan (tur. lat.) ruska narodna skupština. duften mirisati. s dvije žice duel (lat. dvoglasno. duhana i pušačkog pribora . tući se u dvoboju duet (tal.. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat.) umj. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D.) vrsta čobanske frule. fr. duman. tijek. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. a due corde čit. upravljanje. zviždaljka. pjevanje u dva glasa. dulcificatio) slađenje.) bot. probisvijet. dulcis) kem. jarbola i si. ducere vući. tikva duma (rus. duyong) zool. dvaput.) .) glaz.. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. sukob duelant (lat. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. v. Douglasu koji joj je 1827. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. dodekadika duduk (tur. glupan. ductor) vodič. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. izvlačiti. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. pren. glaz. na dvije. Pseudotsuga taxifolia). duetto) glaz. neradnik. due. duktilitet duktor (lat. platina) duktilitet (lat. sviranje udvoje dufter (njem. put. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. brana. lat.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. mostova. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap.) glaz. ductus) vođenje. duo tilis) rastegljiv (npr. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. duellum. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. parlament. uznemirenost. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova.

udvostručenost. duodenalis) anat. durabilis) trajan. krjepak) glaz. ne prestajati. jak. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. dvoličnost. neiskrenost. pren. licemjerje. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. 2. trajati. duplicatio) udvostručavanje. grč. ad duplicandum čit. životariti durbin (perz. usluga. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. stvrdnjavanje. dvanaesti ton. duplicator) 1. lakrdijaš. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. duodenum) anat. dvanaestopalčano crijevo. duet duodecima (lat. tome rezanje) med. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. melodrama sa dva lika duole (lat. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal.) luđak. briga oko nekoga dupleks (lat. fiz. dur-bin dalekovidan) dalekozor. dvostruko. otvrdnjavanje durak (rus. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. udvostručenje. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat.) dakle Duns Scott čit. durmak trpjeti) 1. v. udvostručenje. 3. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. duodenum. udvostručavati duplo (lat. duodecimola) glaz. dur are trajati. dvanaesterac duodrama (lat. duplo dur (lat. duplicare) udvostručiti. skupljač elektriciteta. duratio) med.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. ad duplikandum (lat. durus tvrd. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. pogrdno: budala durati (tal. duodeni. duplex dvostruk) 1. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. v. trpjeti. duo) dva. šaljivac. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. duplum) pril. služiti) njega. izdržljiv duracija (lat. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. presavinuti na dvoje.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. dunkve (tal. duplum) u dva primjerka. ustrajan. teleskop . skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duplum. grč. duo dva. duo) glaz. grč. postojan. duplikacija duplir (lat. dvostruko duplum (lat. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). drama radnja) poet. duodenum. ustrajati. duplum dvostruko. prevrtljivost duplika (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. duplicatura) v. duodecim dvanaest) glaz. duplikatura duplikat (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. stoma) med. duodenum dvanaesterac. duplare) udvostručiti. adoperare raditi. dvanaestopalčano crijevo) med. tur. glaz. prav. duplicitas) dvostrukost. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. 2. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. podnositi.

anat.) optužiti. časna sestra dux čit. prav. dura mater v. redovnica.) tvrd. doge.) član vlade dvojice. duritas) tvrdoća: strogost. duždevstvo. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. dux. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. in durius (lat. surovost. ducis voda) knez. zlotvor dušmanluk (tur. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. Durchzug) propuh durhmarš (njem. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. duks (lat. madrac dušman (tur. mater. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem.) jastuk. uzglavlje. domina gospoda) opatica. Durchmarsch) prolaz. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. ležaj. vojvoda dužd (tal.) voda.) "kroz cvijet".) ili in pejus (lat. durh di blume (njem. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. član komisije od dva člana duumvirat (lat.) neprijatelj. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. neljudskost durus (lat. durch kroz) šport. lat. zapovjednik jednog odreda vojske.

pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. gentleman) gospodin. 2. besplatno. pekmez džemat (ar. oružje. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. jumpers) mn. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. džehennem) pakao džehenemlija (tur. jam) kuhano voće. prozor. džag.) dušo moja. put. frajer. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). naoružanje džebrak (češ.. 5. staklo džamadan. prtljaga džambas (perz. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. izvršitelj smrtne kazne. pren. 3. 2. džemre) promjena džemper (engl. Americi (nastala oko 1760. skupina džemijet (ar. 4.) muslimanski raj džentlmen (engl. okrutnik džem (engl. cesta. kovčeg. zovu ih i barkeri (engl. zlotvor.) 1. sprovod dženet (ar. po tome što pri bogoslužju. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. putovanje.) muhamedanski pakao džehenem (tur.) okno. trgovac konjima džamija (ar. molitva za dušu umrloga.) 1. "lajači". kretanje džaine mn. 2. tj. jumper) majica koja se kopča sprijeda. džak) vreća džaltara (tur. džami) veća muslimanska bogomolja. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. džehennem pakao) grješnik u paklu. 2. prostitutka džam (ar. barkers). hipok. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. uzalud džabija (tur. džadde) 1. manje bogomolje) džamperi (engl.). džebe) 1. bludnica.) udruženje.-tur. 2. društvo džemla (tur. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džemi) družba. prsluk vezen srebrom i svilom. tur. prokletnik Džek (engl. džan baz) 1. ranka) džailum (perz. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. 2. fakin.Dž Dž. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. jab) šport.) muslimanska vjerska općina. nemilosrdan čovjek. onaj koji dresira konje. poznavatelj konja. škrtac.-perz.) kod muslimana: 1. srce moje! džeb (engl. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. džemadan (tur. prosjak. ogranak metodista. tvrdica džehenem (ar. žebrak) 1. čovjek koji je gospodin u punom i . vrsta oklopa. pogreb. džellad) krvnik. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. zsak. 2. na dar. vještak u jahanju. džamaa.

orijaŠ džin (engl. japanski hrvački šport. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. pravnici. nagao izljev.) dragi kamen. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl.) mit. irska rakija. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi.) dječja igračka džig (engl. ljenivac.. veleposjednici itd. burzovni špekulant džokej (engl.124 1 džilit (ar.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. razvija i tijelo i. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. stream struja) meteor. jockey) 1. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. profesionalni jahač na konju. rakija od raznog sjemenja. div. posrednik.džentri najljepšem smislu. džerki (engl. lakih i vrlo otpornih automobila. rat za obranu vjere. dragocjenost džez (engl. gin rakija klekovača. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. od 1944. kao titula: gospodin džentri (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. = 0. konjušar. časnici. g. po položaju. judo šport. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. geloso) ljubomoran.) 2. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. nagla provala. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. 2. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. vrsta sinkopiranog glaz. ga. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. lopov . kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. gorostas. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. jobber) trg. broker. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. pren. osobito od ječma i raži džinfis (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. pustinja duhova ili demona džip (engl. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. zavidan džin (ar. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. v. tj. džuhela) otrcan pas. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. mit. jet mlaz. odgoju i školovanosti. zavat džiju-džicu (jap.duh džukela (tur. gin) 1. jeep) vrsta malih.

joule) fiz. šuma.džul džul (engl. engl.) zool. ptica grabljivica (npr. mjesto nereda džura-dogan (tur. lavovi.). P. jedinica za rad u sustavu SI. veselje. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. juice) sok od voća ili povrća. tekućina . džumbus) zabava. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. slonovi. nered. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. pren. pren. zmije otrovnice i dr. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. nosorozi.

pomoćni svećenik đakonat (grč. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. gers) gizdelin. diakonia) djelokrug đakona. početni svećenički čin u crkvi. dil) ruža. poletan. posluživanje (jelom i pićem). ružica đul-behar (tur. poslastica đakonik (grč. đirde. nametljivac. pomoć. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. draguljarnica. đakona đakonica (grč. zavist. mladić uopće đilkoš (mad. dženaza đentileca (tal. krjepak đel! (tur. svjež. ab) vir. neradnik. gizdelin. giil ruža.) molitva za umrlog kod muslimana. diakonos lat. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. germek protegnuti. razdragan. draguljarski obrt. razbijač đirandola (tal. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . diakonos) služiteljica crkve. gelmek doći) dođi! hajde!. sve do VI. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. giocolare) šala. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal.) dopušteno đaka (tal. lagan. u najstarijoj kršć. danas. giorno dan) nadnica. goz oko) naočale đul (perz. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. žirandola đojelerija (tal. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. dnevnica đozluci (tur. diakonikos) u pravosl. gioielleria) draguljarstvo. divan) prid. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. gon koža) potplat. zvanje. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. gyongy krasan. veseo. obješenjak. gelosia) ljubomora. giocata igra) igračka đon (tur. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika.Đ Đ. gyilkos ubojica) vjetrogonja. kićenost dokada (tal. fr. vjetropir. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. ispružiti. Crkvi. giacca) kaput đakon (grč. girandole) v. kicoš. grč. priča đederan (mađ. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. pren. potpora. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. đilozija đeniza (ar. posebno školovana za taj poziv. girandola. diakonos) čin. kicoš. diaconicum) u pravosl. vrtlog đerz (tur. zdrav.

đul đulistan (perz. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur.đulić đulić (perz. usp. dil) mlada ruža. gyomber) bot. posuda. sredstvo. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. ružin pupoljak. krasan. jedno na drugo đuveč (tur. giivegi) zaručnik. su. gotiirii) sve skupa. đilistan) ružičnjak. đune) vanjski izgled. ucijelo. skladan . oblik. giizel) prid. tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. lijep. kuh. način 335 đuzel đuture (tur. paušalno. vrt s ružama đulsa (perz. meso s rajčicama. mladoženja đuzel (tur. suju) ružina voda đumbir (mad. ujedno. đil. giiveč) zemljana zdjela.

ebriositas) sklonost piću.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. dragun. sprava za . irl (engl. st. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. vulkanit. ebanisteria) fina stolarija. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. igl (engl. lansiran u Zemljinu orbitu 6.) iz dubine. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. est) e (lat. eban. 2. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine.) "Rana ptica". Erli Berd (engl. ebony) vrsta umjetne ebanovine. djed Ahilejev earl čit.) eagle čit. između dva imena piše se ben. med. Diospyros ebenum. vrenje tekućine (zbog topline). jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebenos.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. travnja 1965. fr. ebano.—IV. kem.) sin (pred nekim drugim imenom. o. east. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. abonos.) engleska plemićka titula: plemić.) prijedlog = iz. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. sin Zeusa i Egine. otac Pelejev. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. pjevati e. grof Early Bird čit. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebn Mustafa = Mustafin sin. grč. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. o d' Kolonj (fr.E E. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. prvi komercijalni komunikacijski satelit. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. ebenare) obložiti ebanovinom. nego prorokom ebn (ar. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. strast za pićem ebulicija (lat. grč. ebulire vreti. ebullitio) kipljenje. eben.) kolonjska voda ebanirati (lat. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. crno. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. kratica za ex officio (lat. ebrillade) jah. ebenus) bot. grč. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. grč. kem. ebrius pripit. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. npr. npr. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. skopeo gledam) 1. ebullire izbijati kipeći.). lat.

tj.) trg. npr. st.) je zbirka s trideset pjesama iz IX.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu.) ultrazvučni detektor.) umj. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. oticati. burz. oticanje kože edematizirati (grč. ekcehomo (lat. n. kratica za edidit (lat. s oteklinom edematija (grč. i 1230.— XII.) Ed. dospijeće. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. sanskr. gljive. oidao otičem. aidos stid. kratica za editio (lat. ekar (fr. vrt slasti. eše (fr. rok plaćanja mjenice echee čit. maligan ebulioskopija (lat. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. vreti ebur (lat. natičem. kod Indijanaca . 54. ešans (fr. ibha) slonova kost. ekce homo (lat. uživanje. grč. i 1250. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. gmazovi. v.. stid) med. ebullire vreti. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. pauci.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. slonovača eburin (lat. blenna sluz. ebullire) kipjeti. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. oidema) med. kukci. slast. edafos tlo. aidos sramljenje. sadrži izlaganje nordijske mitologije. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. pr. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. g. edafobiont edamatozan (grč.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. puževi i dr. npr. skopeo gledam) kem. crvi. oidema) med. proždrljivost edafon (grč. Starija eda (između 1240. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena).). alge. patiti od vodene bolesti eden (hebr. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. oidao otičem) med. edentata) mn. aidos stid. zemlja) životna zajednica tla. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. oidao otičem) med. naslada edentati (lat. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. g. rheo tečem) med. otečen. ljuskavci edeoblenoreja (grč. bezupci. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. opisivanja i pjesničke izraze. oidao otičem) med.) eda (edda) lit. ebur. edacitas) pretjeranost u jelu. koji ima oteklinu. sisavci bez prednjih zuba. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed.5) eccehomo čit.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. zool. pren. ekosaunder (engl. e.) raj. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. bulla. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit.

edicio princeps (lat.) prvo izdanje. edilstvo Edip (grč. tzv. Drinopolje. v. aidos stid. okrijepiti. Oidipus) mit. ukaz. u pratnji odane kćeri Antigone. neuljudan. podizanje građevine. arhit. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. patricijski. ediktale . edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. hramovima. edictaliter) prav. neodgojen. službeni ili sudski javni poziv. poučavanje edikt (lat. izgradnja u duševnom smislu. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. izdanje (knjige). pokvarenjak edicija (lat. aidoia stid. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. 12 travnja 1598. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. edere objaviti. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. a značajan je po tome što je od 1361. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. izdati. spis Edirne (tur. putem javnog poziva. edictale) prav. editio) naklada. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. aedificare) graditi. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. do 1453. utješiti edifikacija (lat. dopustio. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. knjigu. aedilitas) čin i zvanje edila. im. putem javnog poziva ediktaliter (lat. ediktalitercitirati pozvati službeno. naredba. edicere.. najbolje izdanje edificirati (lat. poučiti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. putem javnosti ediktalna citacija prav. građenje. putem poziva preko javnosti. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. Voltaireove. npr. podignuti na noge. postojale su dvije vrste: plebejski.) grad koji se još naziva Jedrene. edere) objaviti. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. razvijanje neke ideje. loš čovjek. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. koji se tiče izdavača edeološki (grč.) prav. ediktalni poziv. editio princeps čit. umiriti. koji potječe od. zidati. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). službena objava. per edictales čit. glavno izdanje. Polinika. editor) izdavački. edepsiz) prid. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. per ediktales (lat. knjižar-izdavač editorijalan (lat. prav. aedificatio) zidanje. editor) izdavač. temno režem) med. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. podizati građevinu. Eshilove. podržati. ediktalna citacija. Ismenu-i Antigonu. Corneilleove tragedije). najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. tj. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. Jokasta se ubila. narodnim veseljima. sudski izvještaj i priopćenje. Hadrianopolis.

ublažavanje gorčine ili oporosti. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. u jednoj sekundi. eductum) izvod. kao sastojak. izvaditi. efficere. brat Kirkin. educator) odgajatelj. effets) mn. privremen. efektivna roba trg. otac Medejin Eetion (grč. ukupan uradak efekti (lat.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. koji je u vezi s efektima. rad u jedinici vremena (sekundi). jednodnevan. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. vodopada itd. tj. edulcoratio) farm. istinski. fr. ubio ga je Ahilej efe (fr. effectus) učinak. talog. Andromahin otac. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. eductio) kem. zaslađivanje. ono što je izdvojeno iz nečega.) mit. učitelj edukcija (lat. izvlačenje soka edulkorirati (lat. supr. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. obrazovanje edukator (lat. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. mjenice. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. ef-. izvršiti nalog. kratkotrajan. državni efekti državne vrijednosnice. med. jednodnevna groznica. effectus djelovanje) obaviti posao. ostvariti efelidi (grč. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). emera) koji traje jedan dan. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. pjege od sunca na licu. razblažiti. effectus. effectus) stvaran. kem. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . ephemera uterina čit. stroja. emera dan) dnevni kalendari. emera dan) med. dulcis sladak. prolazan efemeridi (grč. 2. edel plemenit. efemera uterina (lat. efelkističan (grč. već postojala. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. izvući sok Eet (grč. runolist edukacija (lat. sin Helija i Perse. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. vojske. izvadak. edulcare) kem. studij umjetnosti efekt (lat. weiss bijel) bot. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. koji je zaista izvršen ili postoji. educere izvesti. ef-. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). dulcis sladak. u jedinici vremena. educatio) odgajanje. effectivus) stvaran. fiz. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. istinski.edlvajs edlvajs (njem. Edelvveiss. koji se tiče efekata. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. Aietes) mit. efektivno stanje npr. vrijednosnice. trg. efelis) mn. efemeros. odgoj. efektivni dobitak stvaran dobitak. zasladiti. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. produkt edulkoracija (lat. izlučivanje edukt (lat. čist dobitak. pjege po tijelu. uspjeh.

upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. cvjetati. izljev strasti efuzivno kamenje geol. ephoratus) eforova čast i vlast eforija (grč. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. v. učinkovit efidrijade (grč. authentes neograničen gospodar. pojavljivanje bubuljica na koži. egal) jednak. efrakcija efulguracija (lat. N. otjecanje. mlitav efendija (grč. osobito svećenicima. effluere izaći. provalnik efraktura (lat. osobito u ponašanju. načinu hoda. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. pren. efficace) djelotvoran. zoon jednodnevna životinja) zool. čuvar. titula koju Turci daju učenim ljudima. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. pokret francuskih komunista (sljedbenika F. efficientia) djelotvornost. efficacitas) djelotvornost. egaliser) izjednačitelj . hydor voda) mit. efraktura efraktor (lat. efemeron tj. femina žena) koji je poput žene. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. izbijati na koži (bubuljice) 340 egalizator efluksija (lat. eforos) eforov djelokrug. u Sparti: najviša vlast od pet osoba koje je narod birao svake godine eforat (grč. sijevanje efuzija (lat. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. vodoravan egalitarizam (fr. effractum) med.