CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

losion koji se upotrebljava nakon brijanja. bot. npr. a. obljuba. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. fthongos zvuk. ljubavna pohota. afrosyne) bezumlje. rađanje bez oplođivanja. gala mlijeko) med. c = t +s Afrodita (grč. buncanje u groznici afte (grč.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. after-shave lotion čit. gone rađanje) biol. momak. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. gamogonija . bespolnost cvjetova. bezmliječnost dojke. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. pretjerano razvijen spolni nagon. after-šeiv loušn (engl. zool. besmislenost. ljubavno uživanje. supr. ukras. ljupkost. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. aphthae) mn. lat. unuk Pelopov.bez. gamos brak. agalma) lik. osobito u hramu agame (grč. kip. a. sin Atrejev.bez. kralj u Mikeni (Argu). samac agamogonija (grč. kriptogamija. ljubavno ludilo.) usp. praunuk Tantalov. Afrodite) mit. afrodisios ljubavni) mn.) kolonjska voda. affricare natrljati) gram. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. sliveni suglasnik. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). a. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. after-šeiv (engl. afrodizija afretiranje (fr. afthai. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. spolna ljubav. slika.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. afros pjena. med. zakupnina afrik (fr. osvećen od sina Oresta agamija (grč. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. v. složeni. bot. Afrodite. affretement) pom. gamein ženiti se) bezbračnost. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. mukli suglasnik afuzija (lat. med. a. tj. a-. gamos brak) mn. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. zool. pren. zakupljivanje lade. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč.bez. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. astr. lat. morska gusjenica afroditografski (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. affronterie) javna pogrda. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). ton) gram. glas. brat Menelajev. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. med. a-gameo bez žene sam) neženja. aforidizijazam afrodizijaci (grč. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist.bez. draž. losion aftezan (grč. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. aftha. afrodisiazo) med. aphthosus) mjehurast.

agathos dobar. agauos vrijedan divljenja. ažans avas (fr.) dnevnik. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. snaga. daimonion duh) mit. po imenu arapskog plemena koje je. tajni policajac agent provokator (lat. duh zaštitnik agatologija (grč. ured jednog agenta. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. Agena čit. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. oranica. edžine (engl. prema Starom zavjetu.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. poslovnica ager (lat. agathos dobar. upotrebljava se. u narodnoj medicini Agemenidi mn. praotac Feničana agens (lat. a. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. plaćeni bukač. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. a. nomos zakon) med. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma.bez. teol. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. bios život) fil. agens koji radi) poslovođa. agape ljubav) Božja ljubav. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. poslovno područje jednog agenta. mn.) polje. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. gomilanje agerasija (grč.agape agape (grč. fiziol. zastupnik. radno načelo. božanska ljubav. gaster trbuh. dobri duh. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. n.. posrednik. ager publikus (lat. lat. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. nesposobnost za rađanje. staračka svježina . aggeratio) nagomilavanje. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. agenor) "hrabri". agave americana) bot.) posao. do 4. osnivač grada Tira. perzijska dinastija od 8. podsjetnik agenezija (grč.) mn. poticatelj nemira. ager publicus čit. predstavnik firme. stoljeća pr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. mladolik izgled. stablo joj izraste do 10 m visine. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. kršćanska ljubav.bez. e. pokretna sila agent (lat. genesis rađanje) ženska neplodnost. agathos dobar. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. ono što je uzrok nečemu. djelotvoran. osobito lišće. logia znanost) fil. ageraos koji ne stari) nestarenje. agens) fil. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima.

božica ljupkosti Aglaura mit. svršena stvar. gram. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. pr. skupljanje. stvar ili protiv neke osobe ili stvari.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". "blistava". riješena stvar agitato čit. stranku ili ideju. glossa jezik) med. agglutinatio) nagomilavanje. "prvak". v. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). Agfakolor (lat. agracijacio publika (lat. hitrost. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. ago vodim. farm. ili protiv neke osobe.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja.agestija agestija (lat. miješati. spartanski kralj (5—4. agilitas) brzina. ili protiv neke osobe.) muz. bunjenje agitakl (lat. hitar. agere) raditi. anilin. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. agglomeratio) skupljanje.bez. n. okretnost. stranke ili ideje. aglossos nijem. agitaculum) farm. "predvodnik". sasvim točno aggratiatio publica čit. agluticija aglutinacija (lat. stvar. a. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. poslovati. koja je često na dnevnom redu. st.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. geusis ukus) med. adžitato (tal. kod tifusa). med. marljiv. spretan. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. lak. skupljati aglosija (grč.bez. lat.bez. podbadanje. a. potpuno. nastaje nova zbirna predodžba. poticati.bez. agilis) brz. a. agitatio) pokret. a. hagiazma) blagoslovljena voda. radinost. točno. smutljivac agitirati (lat. nagomilavanje ageuzija (grč. gyne žena) neoženjen aginija (grč. stoma usta) med. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. podbadač. aggestio) dovlačenje na gomilu. život bez žene agirati (lat. fil. trgovati. nijemost.bez. aglaos sjajan) "sjajna". gomilanje. uzburkano. kretanje. slijepljen kamen aglomerirati (lat. nagomila(va)ti. laos narod) "voda naroda". buniti. nemir. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. globulus kuglica) med. doduše. okretan. glumiti na pozornici agitacija (lat. sveta voda agilan (lat. gyne žena) neženjenost. stvari. vrijedan agilitet (lat. lakoća. marljivost aginičan (grč. gomilanje.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. opća amnestija agijazma (grč. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. agglomerare) gomilati. buntovnik. a. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit.) glaz. agilnost agilnost (lat. jedna od triju Gracija. osobito u političkom smislu. adžustamente (tal. usp. aglosostomija aglosostomija (grč. agilitas) v. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. min. aglosija aglucija (lat. e. nemogućnost gutanja. aglutio) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. stapanje dviju riječi u jednu . nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. mutavost.

archos) nadzornik gimnastičkih. koji zarašćuje.bez. med. aglutinativni jezici lingv.) agnosticizam (grč. aglutinini (lat. agonos neplodan) zem. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. aglutinatio) med. mania pomama. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. izdisanje. nesposobnost raspoznavanja. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. med. agonistes) borac. gimnastički. smrtni strah. gimnastička. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. koji zaliječi. po ocu agnatija (grč.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. agglutinare) slijepiti. filos prijatelj. agonothetes) redatelj gimnastičkih. ago vodim. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. anominacija agnoscirati (lat. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. agon borba) gimnastičko. agnatio) krvno srodstvo. npr. agora trg) 1. agon borba. jedno od Kristovih imena (Iv 1. očajanje agonist (grč. agnominatio) v. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. v. srasti agma (grč. srodstvo po ocu agnat (lat. priljepljivati. u starogrčkim gradovima: glavni trg. h. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. ali ih ne raspoznaje i dr. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. priljepni. npr.bez. gnosis spoznaja) psih. agon) borba. smrtne muke. agnatus) rođak s očeve strane. koji se priljepljuje. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. mjenicu i si. aglucija aglutinancije (lat. reostat agon (grč. agnoscere) priznati (npr. sudac u borbi agora (grč. metron mjera) fiz. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. agma) lingv. borilačka. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. agon borba) borba. agnatus) srodan po očevoj strani. g. agonistes. agglutinare prilijepiti) mn. turski i dr. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. rođak po krvi agnatičan (lat. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k.. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. a. pozitivizam i dr. s priljepcima. narodna . stanje koje prethodi smrti. 2. fil. agglutinantia) mn. grč.aglutinacija aglutinacija (lat. ago igla. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agonia borba) smrtna borba. gnathos čeljust) med. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč.) Jaganjac Božji. prilijepiti. v. natjecanje. sastaviti. hrvačka vještina agonizam (grč.29) agofilomanija (tal. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. a. potpis. utakmica agonografija (grč. ago vodim) glaz.

agrarius) koji se tiče zemlje. mat. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. lat. agros. aggravare otežati) otežavanje. tekuća i plinovita agregirati (lat. nasrtljivost. neuglađen. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agora trg. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. a. npr. neotrovne tvari kojima bakterije. otežanje. kopča. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat.bez. zbijanje. nasilje agresini (lat. agrarius) zemljoradnik. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agrafos nenapisan) 1. izvanredna profesura agregat (lat. aggredi) mn. gomilati. limunadu i dr. zemljišne odnose. ager njiva.. povećanje. pren. zbroj. poljski.) agrarni (lat. zemljišne reforme. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč.agorafobija skupština starih Atenjana. seoski. spona (kao nakit) agrafa (grč. neobrazovan . napadan. napadač. ager njiva.. koji je sklon napadanju. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. agrestis) seljački. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. nakupljanje. navodno od am Graben na jarku. grafo pišem) med. nagrada posredniku. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. grex stado. fobeo bojim se) med. aggressivus) nasrtljiv. aggregatum skupina) min. agros njiva. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. agraffe) 2. gubljenje sposobnosti pisanja. stanje u kojem se neko tijelo javlja. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. agresto. iznos. mn. teol. aggressio) napad. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. pogoršanje. ager njiva. med. pridružiti. nasilan agresor (lat. meh. zemljoradnički. agro. ergon djelo. lat. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. nervozni strah od prelaženja preko trgova. poljoprivredni.35) agrafija (grč. ad pri. upotrebljava se za ocat. agregare) primiti u neko društvo. zakone i dr. pooštrenje. grub. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. pridruživanje. zemlju. grafia pisanje. kazne 35 agrestan agreaža (fr. primanje u neko društvo. kurtaža agregacija (lat. dinamo-stroj i motor. agreage) trg. polje. nagomilati. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. aggregatio) nagomilavanje. Djela apostolska 20. agros. aggressor) nasrtljivac. proizvodeći ih. generator i motor agregatno stanje fiz. lat. nepismenjak agrar (grč. agrestan (lat. zbiti. napadanje.

ager polje. neobrazovanost agri. logia znanost) grana meteorologije koja . ager polje. meteoron koji se nalazi u zraku. ager polje. neugladenost. poljoprivredni. agricultura) zemljoradnja. agrometeorologij a (lat. thymos duša) divljaštvo. agros. budnost. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. grč. ratarstvo. poljoprivrednik agrikultura (lat. agrestis poljski. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros. agros. agrios divlji. ager polje. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. agrios divlji. agrikola (lat. oikos kuća. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. zaštićivanjem od erozije i si. prostaštvo. poljski. poljoagrobaza (lat. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. tj. grubost. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. ge zemlja. na osnovi pokusa. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. fiziokratski sustav. agros. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. ager polje. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. divlja ćud. grč. grč. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč.(lat. koma neprirodna pospanost) med. lat. 2. nepravilan porođaj. rimsko osobno ime. također: agripski porođaj agripnija (grč. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. grč. med. mania pomama. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. techne vještina) agr. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros.agrestija agrestija (lat. nespavanje agripnokoma (grč. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agrikulturni sustav v. agrypnia) med. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. bios život. nesanica.(grč. seoski) seljaštvo. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. osobito divljači agriotimija (grč. grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. Agrippa) 1. fyton biljka.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat.) seljak. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. cheo lijem) dio kemije koji. agros. gnojivima. ager polje. agrypnia. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka.

magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. hydor voda) nedostatak vode. agros polje. čovjek kojega je. i to na peti. služi za nakit ahatizirati (grč.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. mana nekog čovjeka. a-. chemeia) pr. st. oskudica u vodi. karneola i dr. tj. pren. logia znanost) znanost koja proučava fizička. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-. prema legendi. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. pr. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. acholos) med. hypnos san) med. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. osobito: inženjer poljoprivrede. ahipničan ahiret (tur. a-. pomračenje vida. bezvodnost Ahil (grč. med. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. achates) min. chros koža. zagrobni život Ahitofel (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. chemeia) fiz. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. boja kože) med. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. a-. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. techne vještina) poljoprivredna tehnika. Ahilleus) mit. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. nesanica. a-. fiz. pedon zemlja. nedostatak sna. achlys) tama. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. Ahilova tetiva anat. cheo lijevam. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. slaba strana. ahyr posljednji) drugi svijet. tlo. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. muž glasovite Teute agronom (grč. grafo pišem. agronomos) poljoprivrednik. agros. chylos sok) med. a-. bljedilo. slabokrvnost . sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. nego mora vječno lutati ahat (grč. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agrostemma) kem. n.. prid. e. agros polje. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona.). alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. vrsta dragog kamena. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. otuda: slabost. agros.) ime mudrog savjetnika kralja Davida.

Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. zafrig.) mit. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. engl. lat. ajnleger (njem. kralja salaminskog. einbinden uvezati. ugrožene su promiskuitetne osobe. nakon eksplozije hidrogenske bombe.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. otokom limfnih žlijezda. ujušak ajnlag (njem. adiutare) pomoć. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. općom neotpornošću organizpia. lat. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. izmislio ga je Verdi) aide čit. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. ar (fr. Eier jaja. fr. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. Einbrenn) zaprška. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. ein jedan. gubitkom tjelesne mase. ed (fr. sin Telamona. Eis led. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. aitia uzrok. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. kajgana. bog i praizvor svega zla. ein jedan. poglavica zlih duhova. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. partner. tablični mu je broj 99. acht osam) osmica. pomaganje. bolest se očituje vrućicom. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. Aias) mit. Deckel poklopac) povoj. npr. Topf lonac. einlegen staviti) tisk. u v^stu: suigrač. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. aide. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. đačkom roku) ajskafe (njem. ein jedan. igraća karta osmica i dr. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. znak E i Es (naziv prema A. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. etiologija Aja Sofija (od grč.) podsjetnik AIDS (engl. logia zna«nost) v. aide-memoire < U ed memoS. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. Eirspeise) omlet.

akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. odgojila vučica) akacija (grč. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. akantha bodlja. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. pren. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. Platonova škola. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. calculare računati) med. po naučavanju Upanišadai etar. akantha bodlja) med. koji pripada akademiji 4. 2. neprikladan govor I. kata. nepriličan. nedostatk srca.Aka Larencija Aka Larencija (lat.) lit. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. med. "zgrčenost. prema legendi. usiljen. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. akarpia) neplodnost akaša <ind. lat. ukočenost udova akantestezija (grč. kao što su bradavice. 3. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . a-katalektikos) poet. koji se tiče akademije 4. velikoj školi (sveučilištu. logia govor. akademikos) koji pripada visokoj. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. 4. lat. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. pren. čekinja. akardija (grč. prostor predočen kao materijalni element. Platonova filozofija. akantha bodlja. pelviš zdjelica) med. a-. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. malodušnost. dakle. logia govor) nezgodan. bodljikava zdjelica. grafia pisanje) med.. bodljika. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. krut. školski. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akakia) bot. u nezgodan trenutak. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. kardia srce) fiziol. akademski građanin polaznik. visoka škola za znanost ili umjetnost. akairos nezgodan. akalkulija (grč. aisthanomai osjećam) med. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. a-.. 5. tj. papilomi i dr. obrazovan na visokoj školi. a ne. akademia od osobnog imena Akademos. akaša je ono iz čega sva bića. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akantha trn. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. mekuštvo! akarijaza (grč. kao "prostorna supstancija". akampsia) negipkost.) fil.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. koji se tiče ove.) 1. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč.

akataleptos) nedokučiv. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). akatharsia) nečistoća. usvojiv akceptacija (lat. a-katastatos) nepostojan. accelerativus) ubrzan. acceptibilitas) primljivost. accentuation) gram. acceptio) primanje. nestalan. osobito protestant akaustičan (grč. accepta) mn. accentus) naglasiti. med. koji ubrzava. accessus pristupanje. acceptare) primiti. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. accentus naglasak) gram. accelerare ubrzavati. onaj koji prihvaća mjenicu. naglasak (sloga ili riječi). med. acceptabilis) primljiv. acceptatio cambii) primanje mjenice. accepti latio) trg. prilaz. neshvatljiv akatapoza (grč. nenaklonost prema čistoći. akcept akceptant (lat. nedostatak razumijevanja. ubrzavati akcelerometar (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. ubrzanje. prihvatljiv. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. usvajanje. accentus naglasak. akcentuacija akcentuirati (lat. paciscenata. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. naglašavati. pristup) početnik. nepojmljiv. accelerare) ubrzati. stupanje na vlast akcesist (lat. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. riječ kojom se izražava primanje mjenice. potres mozga akataleptičan (grč. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. accentus) gram. a-kaustos) nesagorljiv. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. akcent akcentuacija (fr. trasat akceptibilitet (lat. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. ono što još prioada glavnoj stvari. neshvaćanje. ubrzavajući akcelerirati (lat. pripravnik u službi ili zvanju. acceleratio) fiz. v. kataposis pijenje) med. isticanje u govoru nekog glasa.akatalepsija akatalepsija (grč. od dviju ugovaračkih strana. accessus. približenje. grč. nezapaljiv akceleracija (Jat. logia znanost) gram. prihvaćanje. priznati. napadaj groznice akcesija (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. nečistoća krvi akatastatičan (grč. staviti. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. v. naglašavanje. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. na probu . ubrzavanje akcelerativan (lat. neuredan. acceptus primljen. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. prihodi. slog ili riječ). znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. prihvatljivost akceptilacija (lat. a druga akceptant — primatelj). a-. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. primljena mjenica akcepta (lat. odobriti. priključak. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. istaknuti (glas. med. jedna je promitent — ponuditelj. accessio) pristup. grč. accedere) pristup. prihvatiti. med. dohoci akceptabilan (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima.

akefalos bezglav) sanjar. druga nagrada. acclamatio) burno odobravanje. kad medvjed za žute kruške. accidens. čuti. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. accidentia) ono što nije bitno. vrijednosnih papira i si. do kojih ne može. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. kad se netko pravi da za nešto ne mari. accidere) mn. accise. slučajan. uzetost živaca akirija (grč. optužiti. kirurgija akizam (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. slučajna zarada akcident (lat. porez na potrošnju akcizirati (fr. akesis) v. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. sporedna. poreznik akedija (grč. znanost o liječenju rezanjem. accidere događati se) prirez. actio rad. akinesia) nepokretljivost. osjećati.. acedija akefal (grč. pristankom svih. accidere. accipere) primiti. med. ake liječenje." aklamacija (lat. accidere dogoditi se) nebitna. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. action) radnja. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. ukočenost jednog ili više udova. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. djelovanje. izabrati . sporedna nagrada akcesoran (lat. dioničar.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. koje nisu bitne. actionnarie) trg. actionator) tužitelj. dionica. akcijski radijus zrak. akedeia) v. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. actio. farm. posrednik. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. par aklamasjon (fr. optuživati akcipirati (lat. osjetiti. accidentalia) slučajnosti. opažati. razumjeti. znanost o operacijama. par acclamation čit. npr. accise). slučaj akcidentalan (lat. opaziti. a. akcidencija (lat. koji se tiče djelovanja. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). acezija akianoblepsija (grč. senzal akcionirati (lat. porez na potrošnju akcizant (fr. fini. accessorius) sporedan. fr. accise) odrediti prirez. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. sporednosti akcionar (fr. djelatnost. oporezovati akcizor (fr. djelovanje) radni. accise) onaj koji plaća prirez. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. naučiti akciza (fr. sporedan posao. djelatni. ret. shvatiti.akcesit akcesit (lat. accidentialis) nebitan. pomoćni akcidence (lat. accisa. trg. acenonoet akeridi mn. blepo vidim) med. v. klicanje. kaže: "Nisu ni bile zrele. actio tužba) tužiti. aceridi akezija (grč. lat. ergon djelo) med. accedere pristupiti. obrazaca. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. uzgredan. tisk. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). kyanos tamnoplav. izrada tablica. potrošarinu. poduzetnost. sporedan. eng. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. slučajne osobine neke stvari.

ne nadnicom akordator (fr. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. gnosis poznavanje) med. slaganje. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. urediti. accordatore) glaz. accordo. pren. posebni način plaćanja radnika. nereligiozan akonitin (grč. prilagođavati se podneblju. uzimanje unaprijed. suglas' nost. . svota koja se uzima na račun. accommodare. glaz. prvi put napravljena 1829. udomaćiti akme (grč. fr. bezvjeran. collum vrat. trg. udobno smjestiti. accoler) obgrliti. fr. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. logia znanost) znanost o lijekovima.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. izravnati. accordium) glaz. akos lijek. a conto). a-. pren. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. tal. fr. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. accollata. lat. confessio priznanje) bez vjere. sloga. završiti. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. uzimanje predujma. akuo čujem. akos lijek. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. koji ne prelama. ugađač glazbala akordeon (tal. gotov akomplirati (fr. predujmiti akonto (tal. a konto akord (tal. accordeur. predujam akontirati (tal. accompli) završen. accommoder) prilagoditi. metron mjera) med. poravnati. Aconitum napellus) kem. bez religije. (u vrijeme Stolipinove reakcije). ugovor. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. kome kosa) med. accomplir) zaokružiti. izgladiti. tisk. navikavanje na tuđu klimu. aklestos nez«tvoren) opt. staviti u zagrade. a ne nadnicom. sprovoditi. a conto) v. na ime zarade ili primanja. unaprijed. uzeti (ili: uzimati) na račun. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. klobučić. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. lat. akoniton jedić. akoe sluh) med. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. prilagođavanje. poravnanje. prijelomno stanje u razvoju bolesti. a conto) uzimanje na račun. na ime zarade ili primanja. kritično. acclim&tisare) prilagoditi se. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. glaz. naviknuti se na neku tuđu klimu. upotpuniti akonfesionalan (grč. 1889—1966) akoazma (grč. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. vršak. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. postići. pogodba. javila se nakon revolucije 1905. accompagner) pratiti. ak'umetar akognozija (grč." aklastičan (grč. lat. podmiriti dug akompanjator (fr. ugodno suzvučje triju ili više tonova. akme vrhunac. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. zagrada. pozdravljati klicanjem . šiljak) med. accommodatio) prilagodba. accord. "po svršenom komadu". g. a ne. zagrliti. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. udomaćivanje aklimatizirati (lat. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti".

accreditivum) punomoć. a ne nadnicama. pisanju. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. a-. složiti. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. brižljivost. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. kao jedino što doista živi. metreo mjerim) točno mjerenje . acer ljut) farm. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. dok su sve ostale stvari. a-. slagati. accorder) usuglasiti. 43 akroovjeriti. kotyledon udubljenje) mn. akris skakavac. samo modifikacije božanstva. odobriti. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. accostare) pristati uz obalu (brod). biljke bescvjetnice ako zmija (grč.akordirati akordirati (fr. suprotno: ateizam akr (engl. urođena nakaznost glave. thermos topao. pripajanje. glas. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. accordoir) glaz. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. dopustiti. prinova. acrimonia) oštrina. stići brodom akotiledone (grč. nečistoća. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. bljedilo. pa i sam svijet. nekritičan akrizija (grč. bez istinske stvarnosti. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. akratos jak. akratopege (grč. grubost. gorčina akritičan (grč. cirkularni akreditiv akreditivno. samo Bog. gornji. u punoj snazi. neodlučnost. accriminatio) optužba. ad kod. akridofag (grč. accrementum) prirast. akreditirati se steći ime. porast akrescenzija (lat. ovjera. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. akribeia) točnost. med. uz. združenje akorporirati (lat. accreditare) ovlastiti. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. akribes točan.(grč. tj. točnost u govoru. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. crescere rasti) prirast. usuglašavati. plaćati po svršenom poslu. povjerenje. dati kredit. šiljast . poravnati se. temeljitost akribologija (grč. žice). med. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). kranion lubanja) fiziol. bolestan izgled lica akozmizam (grč. povjerenje akreditiv (lat. a-. akreditiranom. fagos onaj koji jede) skakavcojed. accoporare) spojiti. vilica za usuglašavanje. opunomoćiti. pripojiti. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. bot. priznati akordoar (fr. povećanje. trpki lijekovi akriminacija (lat. okrivljivanje akrimonija (lat. akribes točan. a-. neodređenost stanja bolesti akro. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. pridružiti akostati (tal. akrecija akribija (grč. accorporatio) spajanje. prilagoditi (glasove. ljuti. optuživanje. a-. savjesnost. kosmios uredan) neurednost. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. sporazumjeti se. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. krateia nemoć.

razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). opt. krajnji udovi tijela akrolein (lat. grafia pisanje) tisk. lopatica. akros. šiljat. akros. otklanjanje boja. pelivan akrobatika (grč. v. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. daltonizam akromatopsija (grč. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. chroma boja) opt. anat. akros. ruku i nogu. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. razjarenost akrokarpičan (grč. opos oko) sljepilo za boje. chroma boja. mikros malen) med. kolon ud) mn. akros.akroama akroama (grč. achromatos) bezbojan. a-. sićušnost udova. a-. bljedilo. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. a-. a ne. med. odvne bol) med. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. akros. akromia) anat. potpuno sljepilo za boje. karpos plod) bot. donje čeljusti. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. kefale glava) šiljastost glave. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. a ne. akros. bljedoća. akromegalija akromion (grč. otpornosti. poništenje boja (akromatičnim prizmama. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. akromazija akromatopsija (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. razjaren) jarost. supr. koji nije u . ops. v. akromion. acer oštar. akrocholos jarostan. akrobistia) v. chroma boja) opt. akropostija akrodinija (grč. akros. chroma boja. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. orao vidim) med. oleum ulje) kem. čistoća boja. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. teško razumljiv. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akromatizam akromegalija (grč. bezbojnost. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). jezika. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. pleće akromonosilabe (grč. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. osobito na njihovim vrhovima. usnica. akro-. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. osobito krajnjih akrografija (grč. akros.krajnji. zrak. nosa. akroamatikos) koji je određen za slušanje. akromatičnim lećama). usmen. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. a ne. monos jedini. a-. u obliku predavanja. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. megas velik) med. na snijegu) akromazija (grč. predavanje akroamatičan (grč. bezbojnost.

axenia) negostoljubivost. axioo cijenim. aksiom aksist (njem. pr. čin. akros) fil. acte) djelo. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. akseničan aksijalni (lat. koji vrijedi. acteur. akrobistija akrostih (grč. Oenothera biennis). pri obrezivanju se odreže. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. tražim. istraživanje prauzroka. axis osovina. posljednjeg uzroka stvari. Achse osovina) "osovinaš". opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. farm. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. izvršitelj) glumac. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. akšam-čiček (tur. nesuvremen. Band vrpca. aksolotlo aksonometrija (grč. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. sljemenu zgrada akrotizam (grč. kad su dvije količine jednake trećoj. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. akro-polis) gornji grad. mast. axine sjekira. teorija vri- 45 akter jednosti. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. Americi i Meksiku. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. javni spis Akteon (grč. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. pretres. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja).: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč.akronim svoje vrijeme. čin. akroterion) arhit. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). pathos bolest) med. osovinski aksilarni (lat. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. sudionik u nekom događaju . kaz. rasprava. actor vršitelj. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. timologija aksiom (grč. akros. očita istina. axis osovina. act. večernji akronim (grč. akrostichos) pjesma kod koje početna. stožerni časnik) aksenija (grč. vrpca koja pada s ramena na prsa. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. naučavanje o vrijednostima. akros. eng. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. svaki svečani javni čin. vrh zgrade. actus. npr. osobito sudski čin. spoznaja koja se ne može dokazati. logia znanost) fil. zahtijevam. traka) voj. osovina. tj. fr. slika ili kip golog ljudskog tijela. gornji dio. negostoprimstvo. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. axios vrijedan. os) osni. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. axon os. akšam večer) sumrak. Achsel rame. salo akšam (tur. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. v.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. u likovnoj umjetnosti: crtež. lat.

akta) priključiti aktima. skopeo gledam) med. liječenje zrakama aktinski (grč.akti akti (lat. bez kostura. activus djelatan) radan. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. imanje (novac. djela apostola. akta publika (lat. činovi. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. djela. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. aktis zraka. koji označava djelatnost) 1. aktis zraka. mykes gljiva) med. grafia opis) proučavanje zraka. nekretnine). grafo pišem) fiz. uvesti u aktivnu službu. ubr- . ne raditi po njoj ništa. aktis zraka. acta od agere djelovati. ultraljubičaste zrake. zrakast aktinoskopija (grč. aktis zraka. radan. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. imovina. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. morske životinje iz porodice koralja. therapeia liječenje) med. activa) trg. zraka) fiz. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. okretan. redni broj 89. aktis zraka. aktis zraka.) mn. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. gramma slovo) rentgenska slika. osobito u sudu. javni činovi. državnim ustanovama itd. oni koji stanuju na obali. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. gram. actinaria) zool. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. acta publica čit. živ. actum. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. tj. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. gram. primorci aktiv (lat. prenosiva i na ljude. atomska težina 227. activare) staviti u djelovanje.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. activa) trg. ultravioletne.-lat. akte strma obala) mn. aktis gen. acta apostolorum čit. odstraniti je. lat. goveda i svinja. za razliku od pasiva. metron) fiz. u djelovanju. tj. vrijedan. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč.. mekanog tijela. aktis zraka. aktinos sunčana zraka.) mn. mn. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. svojstvo sunčanih. ispitivanje. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. raditi) mn. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. radioaktivan element. još u službi. moruzgve. staviti ad acta (čit. znak Ac aktinije (grč. aktis zraka. aktinos zraka) fiz. spisi koji se tiču nečega. morfe oblik) bot. radni. trg. akta apostolorum (lat. activus djelatan. pojavljuje se na probavnim organima. rentgenogram aktinometar (grč. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. koji kemijski djeluje. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. aktis zraka. koji radi. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). od kojih vlasnik ima koristi. aktis. radni aktive (lat. koji kemijski razgrađuje. aktis. oni koje se tiču države aktinidija (grč. vrijednosni papiri. metron) fiz. nevidljive zrake aktiti (grč. aktis zraka) kem. aktis.

jednočinka. aktivitet aktor (lat. nagomilavač akupiktura (lat. acupictura) vezenje iglom. agere raditi. aculeiformis) zajedljiv. ostvarivanje aktualizam (lat. fr. torba za spise aktšlus (njem. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. revnost. acuitas) šiljatost. lat. ret. nagomilavanje (riječi i izraza). actus radnja) 1. actuarius) sudski pisar. ostvarivati. fil. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. koji se odnosi neposredno na današnjicu. pronicavost akumetar (grč. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. activus djelatan) onaj koji je djelatan. akoemetar akumulacija (lat. advokat. actualisatio) provođenje u djelo. marljivost. koji djeluje. sadašnja važnost. accumulatio nagomilavanje) 1. koji je na dnevnom redu. stvaran. oštrina. aktualitet aktuar (lat. pospješivati aktivist (lat. actuel) v. activus) 1. raditi) fil. uređaj za skupljanje električne energije. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. skupljač. a ne. actualitas) sadašnjost. pospiješiti. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. dramsko djelo u jednom činu. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. nagomilavač) fiz. akuo čujem. domišljatost. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. 2. bistrina shvaćanja. actuel) sadašnji. pristaša aktivizma. acumen) oštroumnost. actuatio) med. 2. djelatnost. agere djelati. actor) prav. tužitelj. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. danost. kinetička energija aktualitet (lat.aktivist zati. djelovanje. activitas) živost. radinost. v. activus) v. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. praktično. (grč. oštroumlje. aktualnost aktualizacija (lat. današnji. activus. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. zastupnik aktovka (lat. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. a ne nešto supstancijalno. actualis. prije: izvozna trgovina. ubrzavati. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. današnjica. 2. aktiv 2) aktivitet (lat. bodljikast akulturacija engl. okretnost. njegovim stalnim nastojanjem. suvremen. dat. član aktiva (v. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. aktualna energija živa sila. ostvarenje. osobito geologije i biologije. aktivnost aktivizam (lat. vez . teorija aktualiteta psih. činjenični. radi aktivist (lat. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. dan. accumulator skupljač. izdavatelj punomoći. načelo prirodne povijesti. istinit. 2. stvarnost. suvremenost. metron) med. actualis) fil. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. ostvariti.

acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. savjestan. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. opremljena kamerama.akuplirati akuplirati (fr. optužni. batiskop akvafortis (lat. grč. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. aqua) voda akvabatik (lat. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. koji prisiljava na brzo rješenje. aqua voda. snažna voda. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. acutus accentus) gram. ispravan akustičan (grč. koja služi za promatranje živola.. angularis kutni) geom. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. accusatus) tuženik. crkva). napravljena od stakla pojačanog plastikom. pravo odvođenja vode. široka daska vezana za motorni čamac. accusare optužiti. accoupler) sparivati. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. aqua. akvalung (lat. pričuvnim kisikom i dr. dvorana. fortis jak) kem. ac jusatcrj tužitelj. engl. accusabilis) tužljiv. acutus) oštar. pod vodom. agere voditi) prav. aqua voda. marinus morski) min. accoucher) porodiljstvo. optuživanje akuzativ (lat. kazalište. planus ravan) šport. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. optuženik. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . accusatio) tuženje. uredan. optužitelj. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. točan. pravo isušivanja zemljišta. način liječenja nekih bolesti. optužljiv. akustikos. oštrokutni akuzabilan (lat. tužiteljski. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. aqua voda. suprotno: akuzator akva (lat. acus igla. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. reflektorima. acutus oštar. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. spariti. accuratus) brižljiv. kažnjiv akuzacija (lat. accusatorius) prav. znak za dugouzlazni naglasak. aqua voda. slušam) fiz. akuo čujem. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). aqua voda. spojiti akupresura (lat. spajati. punctura bod) med. usp. primljen od Kineza i Japanaca. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. aqua voda. prijek. vezivati dva po dva. oštri akcent akutan (lat. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. accusativus) gram. acupressura pritisak iglom) med.

al pjačimento (tal. fr. alkali. osobito kod novca al piacere čit. vodovodna cijev. nabavljeno. astr. arhit. kanal akvila (lat. npr. pren. stjecanje akvizit (lat.) u točku. aqua voda. acquisitio) tečevina. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. stečeno akvizitor (lat.) glaz. alla milanese) na milanski način.) trg.. El-kuran) knjiga. alatio. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. aquaticus) podvodan. koji živi u vodi. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa.. požurivanje . često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. aquosus) pun vode. acquisitum) nešto što je zadobiveno. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. aquaductus) vodovod. po tečaju. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. zarada. al pjačere (tal. kišovit akvozitet (lat. zarađuje. aquatilia) zool.) glaz. v. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. vlažan. čitanka. al-Kuran itd. hotel) hotel na vodi. strogo u taktu al segno čit. zadobivanje. aquositas) bogatstvo vodom. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal.(ar. savršeno točno. močvaran. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. nabavljanje. osnovana 1965. al korzo (tal. Kuran ala milaneze (tal. aqua voda. aquila) zool. Alkuran Al-kuran (ar. al-) arapski član. al piacere al punto (tal. alatus krilat) davanje krila. jednak. poluprozirno staklo alacija (lat. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. kako se hoće al piacimento čit. vodeni. wild-divlji) kuh. alabastersko staklo mutno. prema dopadanju.) trg. ime jednog zviježđa. alabastros. alabastrum) min. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. El-kuran) v. bogat vodom. ubrzanje. al senjo (tal. aquarius) astr. al marko (tal. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. u vodi teško rastopljiv. aqua voda. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). vodene biljke akvatilije (lat. alkohol. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč.) glaz. v. veoma tvrda vrsta gipsa.akvarijus akvarijus (lat. pokraj vode. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. posebna. slatkovodne životinje akvatorij (lat. po volji. "kao divljač". naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr.) trg. stečeno dobro. koji ima jednaku vrijednost. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. navlas. iste vrijednosti ili sadržaja. lat.-njem.) glaz. orao. a punto al rigore di tempo (tal. lat.

Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. prigoda. afferre donositi) prav. a-. zapadnjačkog). alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. uzbunjivati.) urnebes. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. poučiti albacija (lat. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. lalein brbljati) med. zastrašiti alarmist (fr. dati znak za uzbunu. alarmant) uznemirujući. orijentalnog. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. nevrijeme. napad. toxikon otrov) kem. mećava. posrebrnjivanje kovine. juriš.) četa vojnika. 1867. allas. osobito ručni. parada. allas.: alafranka alaun (njem. avvertire) obavijestiti. supr. trag. kod gmazova i ptica pomaže disanje. "vladar nad svima" alarm (fr. aladža raznobojan. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. po europski. gomila. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. pravi trenutak. najava. allatura. pravi Bog. glavni grad Juneau. alamet) znak. haljina od te tkanine alafranka (tal. allantos kobasica. po turski (za razliku od europskog. galama. albifikacija . prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. svečanost svečana povorka.: alaturka Alah (ar. eidos izgled. airarme) voj. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. pozvati k oružju. nemir. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. oblik) zool. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. uputiti. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. alla franca) na europski način. alarmer) uzbuniti. bataljun. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. islamskog). albatio) bijeljenje kovine (metala). uzbuna.) "kralj sviju". vika. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. koji uznemiruje. oluja. mnoštvo. Alaun. strah alarmantan (fr. rulja alakati (tur. supr. po zapadnjački (za razliku od turskog. botulizam alantoidna tekućina zool. oruđe alatracija (lat. lat. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. miraz. allantos kobasica) med. riba i gmazova). poziv za pripremu u slučaju opasnosti. alet) pribor. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. predznak. a-ilah) Bog. sve što je potrebno za rad. alla turca) na turski način. Aladin aladža (tur. allas. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. mnoštvo. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. zabrinutost. nespokojstvo. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. tal. osobito bakra.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). gomila. uznemiriti. puk. alumen) stipsa alavertiti (tal. od Rusije su ga kupile SAD. zgoda. allatratio) lajanje na. simptom. alarme.

albino.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. albumen) kem. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. obješenjak. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat.) bijelom pisaljkom. alčak neotesan. metron) kem. omjer svjetla što ga površina (npr. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. divlji) vragolan. albus bijel) fiziol. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. crtežima i si. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albification) v. albus bijel) min. albumoze (lat. bjelančevinasta tvar. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. maraka itd. alkohol lišen jednog dijela vodika. onaj koji boluje od albinizma. bjeloš albinizam (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albumen bjelanjak) kem. bolesti bubrega i dr. prepreden čovjek. spomenar. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. albugo) med. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. a oči crvenkaste Albion (kelt. razglednica. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. altiora alčak (tur. minhenskom fotografu J. albumen. grč. izlučivanje bjelančevine mokraćom. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. albus bijel) med.albatros albatros (engl. 1738—1822) albertotipija tisk. znak šećerne bolesti. ureo mokrim) med. alcohol. albumen. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. nevaljalac. nazvana po pronalazaču. grč. albatross) zool. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . albus bijel. Albertu (1825—1886) albicija (tal. mangup. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. simpatičan lukavac. knjiga za skupljanje fotografija. "brdska zemlja") staro. albumen) kem. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. laat. bjelančevina albuminat (lat. altiora) v. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. sljedba se protivila Crkvi i papi). bijela mrlja na rožnici oka album (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. albacija albin (šp. bjelančevina albumin (lat.. albus bijel) med. lopov. nasljedni nedostatak obojene tvari. grč. djeluje protiv stafilokoka. spomen-knjiga. albumen (lat.) antibiotik. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla.

kao npr. alexo branim. konačno sam se odlučio na neko djelo. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. alea kocka. protuotrov aleksija (grč. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. tvrdnja alegat (lat. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč.) posl.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. izražavati misli u slikama. tj. st. allegatum) navedeno mjesto. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. a-. kockar aleatorički poslovi (lat. grad je osnovao 331. allectatio) mamljenje. u XVII. farmakon lijek) med. otuda: aleksandrijska biblioteka. igrač na sreču. usp. aleksiterij aleksiteričan (grč. pomorskog grada u Egiptu. alexo pomažem. allegatio) navođenje. izazivanje draži. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. pozivanje na spis. alexo branim) med. opasni poslovi aleatorij (lat. alektryon pijetao. primamljivanje. navođenje činjenice. kockarski poslovi. allee) drvored. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. šetalište između dvaju redova drveća. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. navođenje. slikovito alegorizirati (grč. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. slikovit. navod. suha učenost radi učenosti. a ne izravno aleja (fr. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. u prenesenom ruhu alegorija (grč. osobito protuotrov. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. kockarnica aleatorika (lat. n. sredstvo za spašavanje i pomoć.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. štitim) kem. aleksifarmacija (grč. protuotrovni alektacija (lat. usp. koji potječe iz Aleksandrije. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč.. slikovit govor. st. pr. pyr vatra) med. allegoria) poet. aleatiko (tal. alea jakta est (lat. alfa alegacija (lat. legein govoriti) psih. lijek protiv trovanja. allegorikos) iskazan slikom. aleatorium) igračnica. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. allegoreo drukčije izražavam. aleksandrijski gramatičari. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. upute alegoričan (grč. kocka je bačena. alexo branim. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. djelo ili pisca. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. aleator) igrač kockom. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. dvanaesterac. e.) glaz.alea iacta est alea iacta est čit. allegata) mn. bez ikakve veze sa stvarnim životom. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. mjesta navedena iz drugih djela. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. pozivanje na neki zakon alegati (lat. alea kocka.

filos prijatelj) prijatelj istine. pren. a. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. aleuron pšenično brašno) bot. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč.) "hvalite Boga". c. niz svih slova nekog jezika. alektryon pijetao. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. ftheiro uništavam. b. početak. 2. 3. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. aleuron pšenično brašno. filalet aleurant (grč. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. allos drugi. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. člana Pariške komune) alenteza (grč. alfi ton ječmeno brašno. pren. alloios drukčiji. zanosno veselje uopće alem (ar. 1843—1935. beta) gram. zanatu. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. beta b) 1. alin) dragi kamen. onaj koji voli istinu. početnik u čemu (u nekom nauku. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. alopat aleopatija (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. manteia) gatanje u ječmeno brašno .alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. allelon međusobni. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. radost. pathos).) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra.. alopatija alergija (grč. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. pathos) med. pren. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv.. u arapskom. v. allelofthoria) fil. alethes istinit. tj. alem. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. uz ostala značenja. thesis položaj) med. d. vještini. aleuron brašno. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. tj. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. uzajamni. tj. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. allos drugi.. ergon djelo) med. aletheia istina. med. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. b. alfabetar (grč. allelon naizmjeničan. alfa a. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi.. početnik u čitanju i pisanju. popis izrađen alfabetskim redom. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. alloios drukčiji. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. aleuron pšenično brašno) bot.

slivati. drukčije alijaža (fr. uživanje u bolu. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam.) drugim imenom. bescvjetnice. pokretno ravnalo. grč. smjesa. drugdje. drugim putem. resinama algoritam (ar.alge 54 alijenacija Granadi. fonos ubojstvo) med. al-hadat) teh. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama..). Pruske i Austrije 1815. alienatio) otuđivanje. prodaja. šp. algea bol. Al-hamrah) (Crvena kuća). algos bol. med. udruživanje.) prav. dio nonija. otuđenje. alliage) v. algos bol. alge) bot. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. kriptogamne vodene biljke. za mjerenje kutova allas čit. lijepi ili sveti savez između Rusije. dakle.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. razmjena. aligacija alijenacija (lat. godine alijas (lat. znalac algebre algema (grč. savez. algema) med. al-jebr) mat. alijaža aligacijski račun (lat. grč. legura. alligatio mješavina) račun smjese. alijas (lat. legirati alijansa (fr. bol algetičan (grč. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. bračna veza. resine. alifatski alkoholi. na drugom mjestu. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. boležljiv. tj. alias) inače. inače. pren. vještina računanja. dio botanike koji se bavi algama. alligare) sliti. alga. algeo osjećam bol) bolan. smiješati. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. drukčije alibi (lat. primjesa. američki krokodil aligirati Gat. grafia) tisk. alikante (šp. 2. slitina. bel alijans (fr. zalog. maurska kraljevska palača u . alifatske kiseline) aligacija (lat. dodatak. alge (lat. sredstvo. el lagarto) zool. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. lagneia obljuba) med. spasmos grč) med. cikloheksan) alifatski spojevi kem. "sastavljanje razdvojenih dijelova". algeo osjećam bol) med. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. požuda za bolom. algaritam algospazam (grč. neuralgija algofon (grč. odstupanje od prirodnog stanja. rhythmos odnos) 1. bol živaca. alliance) spajanje. belle alliance čit. alligatore. pokušaj matematičke ili simboličke logike. logia) bot. osim toga. odgovara litografiji Alhambra (ar. nastao zbog boli algija (grč.

alićnisme) med. ala krilo. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. vladanje aliskaf (lat. njorka. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. pren. ponašanje. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. koji je sadržan u većem broju. dok je prije dobivana iz korijena broća. alitura) hranjenje. allure) hod. poludjeti alijenist (fr. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. grč. način kretanja. npr. trag divljači. alimentarius) prav. alere hraniti. 2. supr. aliquoties) mat. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. slična galebu.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. ptica sjevernih krajeva. alizari) bot. alienatio mentis) alijenirati (lat. v. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp.. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. sklopiti savez. levantinski broć. alliteratio) poet. linea red) nov redak. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. alikvotan alikvota (lat. alienare) prav. odvratiti (mušterije). otuđivati. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. udružiti. trljam) vještina masiranja. otuđiti. Sirijska alka viteška igra u Sinju. duševno rastrojstvo. alea torda) 2. g. ludilo alijirati (fr. "hidrokrilac" aliteracija (lat. a od. novi odlomak. halka. npr. prehrana. način hoda i držanja nekog čovjeka. alienus tuđ. lat lympha voda) med. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. ad. korijen broća alizarin (šp. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). a-. littera slovo) praviti aliteraciju. uzdržavati. opskrbljivati hranom alimfija (grč. aliquantum) mat. hranarinu alimentama intoksikacija med. usp. allier) vezati savezom. uvučenijim retkom aliptika (grč. iste slogove alitura (lat. fr. uzdržavanje. alizari) kem. svezati brakom. npr. odjeljak koji počinje novim.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. npr. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. alimenta) mn.) 1. izvanbračne djece alimentar (lat. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. 4. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. prevladavanje jedne alkalije. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . 3. obično: alijirati se alikvantan (lat. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. alizari alka (lat. aleifo mažem. alimentatio hranjenje) prehrana. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alcalescentia) kem. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat.

gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. kasnije. ledarica). natrij. metron) kem. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. n. pijanac . al-kohhlu) mn. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. Alkaios) poet.. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. kinin. kem. litij i dr. eidos) kem. savršeno pročišćeni prah. alcatifa) orijentalni tepih. e. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. grč. od kore kininovca. alcalisatio) kem. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar.) kem. npr. žena Keiksova. grč. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima.. otrovni i gorka okusa. kalij. piva. usp. pr. učenik Sokratov. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. alkejska strofa strofa od četiri stiha. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. od kojih su prve tri i posljednja jambi. žesta izlučena iz vina.). opojno piće alkoholat (ar.: 2. poznat i kao pustolov. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). stih od pet stopa. strihnin. nikotin i dr. hidroksidi alkalnih metala. metron) kem. šp. alcalisare) kem. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. rubidij. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. alkaloidi (ar. željeza i dr. rođak Periklov. rasipnik i prevrtljivac. rakije i dr. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. od kojih su dva jedanaesterca.alkali alkali (ar. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. alkion Alkmena žena Amfitrionova. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. al-kali. da bi privukao na nj još više pozornosti. osobito kod Arapa. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. kem. vodika i kisika alkoholičar (ar. n. alkatifa (ar. otac Nausikajin. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt.. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. kofein. potpuno pročišćen špirit. najbolji... dobivati lužnu sol alkalni metali kem. s osnovom od vune i svile. al-kohhlu) 1. organski kemijski spojevi ugljika. najvažniji: morfin. grč. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. npr. e. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). al-kohhlu) kem.) mn. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar.

udubina u sobi s posteljom. živo. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar.) glaz.) glaz. alcoba) prostorija sa svodom. ales šon dagevezn (njem. alles gut alla prima (tal.) trg.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). alegro maestozo (tal. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . umjereno allegreto allegreto (tal. allegro con spirito.) hajde. allegrissimo allegro furioso čit. alma mater almada (ar.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. s dostojanstvom allegro moderato (tal. almand (fr. sa žarom. umjereno veselo. vrlo veselo. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar.) glaz. grč. uzburkano. alma mater mati koja hrani) "časna majka". neki prah.) glaz. ale (fr.) glaz.) "hraniteljica roditelj ica". miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. oslobođenje špirita (žeste) od vode. kao imenica. alegro kon brio (tal.) glaz. allentato allentato (tal. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. v. osobito žestokih alkoholizirati (ar.) slik. popuštajući.) glaz. npr. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. va- 57 Almagest treno. grč. usporavajući. naprijed! alma mater (lat. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. al-kohhlu) kem. brzo. na veliko Ali is well that ends well (engl. grč.) glaz.) glaz. najednom slikati. allegro con brio allegro con moto čit.) glaz. allentando Alles schon degewesen čit. v. v. alegro kon fuoko (tal. hitro. šp. allegrissimo allegro con brio čit.) glaz. osloboditi od vode. velika škola alma parens (lat.alkoholizacija alkoholizacija (ar. v. odmah. živo i brzo. što življe. zadržavajući. allegro con brio allegro di molto (tal. tj. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. vrlo veselo. manje živo. djelo koje treba izvoditi veselo. al-kohhlu) kem. sveučilište. pročišćavanje alkohola.) glaz.) glaz. allegro assai. allegro di molto allegro (tal. ne odviše brzo allegro maestoso čit. allegramente allegro assai (tal. v. naprijed! allons čit. veselo. allegro) glaz. v. odmjereno hitro. Ende gut. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. manje veselo. al-mađisti. usp.) glaz. idi. vrlo živo. alegro kon moto (tal. alegro kon spirito (tal.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. ložnica ali ingrosso (tal. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar.) glaz. allegro allegretino (tal. al-kubex. alegro furiozo (tal. al-kohhlu. pročistiti do stupnja najveće finoće. v. ne odviše brzo allemande čit. umjereno brzo allegro non tanto (tal.) glaz. brzo allegro con spirito čit. al-kohhlu.) glaz.) hajdemo. alonz (fr.

nego koje je potpuno vlasništvo.(grč. alogia) nerazumnost. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. v. alloqui) osloviti. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. trg. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. a-. aloe) bot. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. po grofu Almavivi. allochroos) koji mijenja boje. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. koji se prelijeva alokroizam (grč. logos um. produžetak. pogrešan govor alomorfija (grč. krug na nebu paralelan s vidikom. allocutio) oslovljavanje. alogos suprotan svrsi. alloquium) v.almanah almanah (grč. oslovljavati alolalija (grč. npr. allos drugi. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. nelogičan 58 alonž alogija (grč. allos drugi. heterodoksija alogandomelin (grč. osobito afrička. alokucija alokvirati (lat. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. aloe) kem. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. besmislica. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati.) astr. allonge) trg. morfe oblik) kem. allos drugi. trefo hranim) med. almenichiaka) kalendar. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. usp. zadužiti ih. tj. besmislenost. dodatak. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). allos drugi. pravljenje pogrešaka u govoru. alotropija aloniman (grč. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. allos drugi. Vjerojatno. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. drukčiji. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allocatio) dodavanje. ono koje nije dobij eno. aner.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. al-. allos drugi. različit. na nekom stolu). glupost alogotrofija (grč. al-ot) slobodno dobro. općinska paša Almisum (lat. alogen. grafo pišem) tuđ rukopis. nastavak (npr. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. godišnjak. andros čovjek. dug kono- . govorim) med. alokvij alokvij (lat. alotigen alodij (staronjem. nerazuman. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. v. laleo brbljam. istočnjačka. melos ud) zool. allos drugi. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. kratak govor. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. imanje alodijalan (lat. horizontom alo. tuđ potpis alohton (grč. naslijeđeno dobro. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem.

allotrios tuđ) mn. trofe hrana) biol. ledenjake alpski (lat.. izomerija alpaka (peru. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. njem. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. alopecija aloplastika (grč. talijanske i francuske trupe. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. vrsta peruanske lame. nepristojnost alotriodoncija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. planinar alpinistika (lat. grč. kordiljerska tkanina od alpakine vune. allothi na drugom mjestu. sporedne (ili: tuđe) stvari.) ružno velik i debeo čovjek. svojstvo tvari. alpinizam alpinizam (lat. tuđa zanimanja. tropos način) kem. kratke lubanje i smeđe boje lica. pogled na glečere. planinski šport. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. allos drugi. allos drugi.) voj. bolest opadanja kose. alpinus) koji pripada Alpama. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. alpska rasa ljudi niskog rasta. aleopat alopatija (grč. planinarstvo alpinum (lat. supstancije. aplacca) 1. pathos bolest) med. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. plassein uobličiti. 3. allos drugi. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. pristaša alopatije.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. allotrios tuđ. osobina ljudi. alpski gorštak alpinci (tal. nego im je potrebna organska hrana. npr. penjač na Alpe. transplantacija alosija (grč. Alpes) v. žive oko Alpa. usp. od 1872. liječnik koji liječi pomoću alopatije. novo srebro alpinac vrsta vjetra. alopekia opadanje dlaka. fagein jesti) med. horao gledam. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. kose) med. galvanski posrebrnjena slitina. 2. Alpes. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. allos drugi. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. zool. uobličavati) med. Alpinac stanovnik Alpi. allos drugi. alruna. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. allos drugi. koji ima oblik Alpa. Alpes. autotrofija alotropan (grč. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. aleopatija alopecija (grč. allotros tuđ. grdosija aloteza (grč. alpski lovci. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. kem. allotrios tuđ. thesis postavljanje) lingv. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). supr. osobito: penjanje na Alpe. ćelavljenje. uzetim od nekoga drugog.) vrt zasađen alpskim biljkama. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. pathos bolest) med. ćelavost. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. bolesna želja za neobičnim jelima. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . tropos način) kem. allos. alomorfija. prijatelj. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. nered. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima.

alternare) smjenjivati se. promijeniti. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. ped. izmijeniti nagore. tal. iz kojega su.) još jednom toliko. kolebati se. alternativni sudovi su 1. gnjev. oštećenje. preobraćenje. zastupnik. po starom vjerovanju. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. altana) arhit. lat. postali ti patuljci-proroci. altera pars drugi dio) druga strana. protivnička strana alteracija (lat. npr. viši srednji glas. uzbuđenje. univerzal tj. izmjena. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. altus visok. npr. pogoršanje. suglasnički) alternativa (lat. gram. med.) "drugo takvo". prepisivanje. trg.. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. med. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. uzbuđivanje. 2. raspravljanje. užasavanje. alternator) fiz.) izbor između dviju mogućnosti. smjena. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. univerzalni instrument) Alte Ware. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. samoglasnički. svađa. kvantitativni. istomišljenik altera pars (lat.) Stara roba.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. alter ego drugi ja) 1. gatalica. dvostruko. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". ako u jednom razredu ima više skupina. pokvariti. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. gute Ware (njem. dvostruko. diskusija alternacija (lat. drugi glas. promjena. crtanje i si. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. još jednom toliko. alterare) mijenjati. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. dok se jednoj predaje. zbuniti. rasrditi alterkacija (lat. prijevoj (kvalitativni. log. tj.alt monsko biće u ljudskom obliku. 1. kvariti. altus visok. čarobnica alt (lat. 2. altercatio) prepirka. npr. althaea) bot. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. glaz. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. lijekovi koji izazivaju promjenu. tal. alternatio) smjenjivanje. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. althaia. 2.: "Galilei je otkrio zakone padanja". bijeli sljez. tihi rad. zamjenik. zatvoreni balkon.) glaz. druge imaju tzv. onda. smijenjenost. pogoršati. alternativus) izmjeničan alternator (lat. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. alto) glaz. suprotna. kamate koje su se popele do visine glavnice .) mn. uplašiti. uzbuniti. alteratio) mijenjanje nagore. dobra roba alteja (grč." alternativan (lat.

redni broj 13. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. duboka šutnja aludirati (lat. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr.) visočanstvo. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. grč. alumen stipsa) kem. alciora altist (tal. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča.97.) anat. bockati aluminij (lat. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. pčelinjak. stolica. umjesto prave stvari. ciljati na koga ili što. med. allusio. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat.) duboka tišina.altesse altesse čit.) mn. lat. alhamijado (šp. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. odgojiti) zavod u kojem se učenici. kovina (metal). altus visok. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. najgornji. i hrane aluvij (lat. npr. trbuh. anat. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. aluzivan alvearij (lat. tj. izmet aljamiado čit. znak Al. pren. predbacivati nekome nešto. alteri huic ovom drugom) fil. pr. idi naviše. amalbilmente. više stvari. ljubav prema bližnjima. nišaniti. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. posredno rugati se. male šupljine. st. alto) glaz. viša znanja. Amadis de Gaula) lit. 1757— 1835) Amadis (fr. stanični. element atomske težine 26. junak iz romana. aluvijskog prava aluzija (lat. osim odgajanja. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. alumnari odgajati. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. alluvio naplavljenje) prav. altum silencijum (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. govorna figura u kojoj se. visost. altrui drugi. altus visok. alludere smjerati) nišanjenje. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. ljupko. mjera) visinomjer. više znanosti.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. umiljato. alvearium) košnica. način osjećanja. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. svjetlost (titula) altimetar (lat. nesebičnost altum silentium čit. težiti za nečim višim. altes (fr. a mekši od bakra.: 2. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. alluvium naplavina. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. ciljanje na koga ili što. ležišta za zube u čeljusti. naplavljeno) geol. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta.) islandski parlament altiora (lat. alludere) smjerati.) glaz. alveoli) 1. rastezljiv i kovan. metron mjerilo. amorevole. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. tvrđi od cinka. nježno. grč.

nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amandine) bademov sapun amandirati (fr. amalgam). amarus gorak) bot. malagma olakšavajuće sredstvo. nagomilavati. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. amalgamacija (lat.) koji je. amatos pijesak. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. budala je amanšman (lat. amazonsko odijelo amazonke (grč. amarinum) kem. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). nagomilati. slitina. pošiljka s označenom vrijednošću. a ne profesionalno. diletant. poboljšavati. pren. pun gorčine amasirati (fr. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. amender) poboljšati. . amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. sljepilo. amaurosis zamračenje) med. grč. v.) jezik u Etiopiji. zaljubljen. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. slijep amauroza (grč. gorka tvar amarinja (etiop. hrabro su branile svoju državu. bakrom. zavjet. neobrazovanost amatofobija (grč. farm. npr. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih.' malassein omekšati) kem. pren. depozit. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. popravak amanet (ar. sliti živu s drugim kovinama (v.) mn. amarella. natrijem. s kalijem. nakupiti amater (fr. popraviti.amagazinirati amagazinirati (fr. npr. manica rukav. gorki lijekovi. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. spojiti sa živom. mazos dojka. amalgamatio) kem. amasser) gomilati. amarulentus) gorak. srebrom i dr. legura žive s drugim kovinama. emanet) zalog. spajanje kovine sa živom. fr. preporuka amans-amens (lat. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. Amazon) šport. fobos) med. prema priči. malassein omekšati) kem. amarantos koji ne vene) bot. amateur. Amazon) mit. a-. a-.. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. stapanje amalgamirati (ar. žensko odijelo za jahanje. znanošću. lat. grč. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. bile su veoma ratoborne. masaomai žvačem) med. ljubitelj amatija (grč. prah. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. "one koje nemaju dojki". iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. taman) bolestan u očima. amathia) neznanje. zamračivanje vida. strah od vožnje amalbilmente (tal. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. vještinom itd. a-mauros mračan. crna mrena u očima. umjetnošću. združiti. spoj. amaxa kola. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat.) glaz. poboljšanje.. emmanchement) slik. iz ljubavi. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. sljepoća amazezis (grč.

diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. opkoljavati) sredina. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. ponor. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. dvosmislica ambilokvij (lat. izlagati slikovito. podanik) veleposlanstvo. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. provalija. grč. oko) med. logia) dvosmislen izraz. amblys. v. amballage) omot. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. alegoričan. lat. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. ambo oboje.) obilaženje.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. ambire obilaziti. ambassadeur) veleposlanik. pobačaj. ambo oboje. ops. težiti za čim ambis (grč. psih. prikazan u slici. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. anbl (fr. amazon ambalaža (fr. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . amblosko pobaciti) mn. pren. oba. abortus amblotici (grč. emblema) znakovit. afe dodirivanje) med. težnja za nečim. putem podmićivanja i si. simbol. biseksualitet. ratoborna žena. sanskr. podvojenost (npr. simbolizirati. slabovidnost ambloma (grč. s vladavinom majke i žene. opos vid. osobito nedopuštenim načinom. dvosmislica ambijent (lat. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. pren. ambitiosus) častoljubiv. znak. alegorizirati ambliafija (gr. licemjer ambideksteritet (lat. junak-žena. emblema) prikazivati u slikama. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. ambactus sluga. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. simbol. embleme) znak. poslanik najvišeg ranga. licemjerstvo ambigvitet (lat. ambo oba. boravište ambasadora ambasador (fr. obilježje amblematičan (grč. anbar. znamenje. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. neosjetljivost. sredstva za izazivanje pobačaja. ambidexter) dešnjak u obje ruke.. oboje ambicija (lat. pren. slavoljublje. simboličan. okolina. ambitio) častoljublje. pokriven hodnik oko crkve. ambloma pobačaj) med. med. obilježje. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. ambassade. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. propast 63 ambra ambitus (lat. junakinja. slikovit amblematizirati (grč. slab. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. amb. abortivi ambo (lat. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. amblys tup. ambon katedra. traženje čega. pobacivanje. optjecaj. slavoljubiv ambidekster (lat. ići za čim. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. abyssos) bezdan. ravan hod (konja) amblem (fr. stremljenje čemu ambiciozan (lat. kružna putanja ambivalencija (lat. amblem amblem (grč. pren.(lat. glazbe u crkvi ambra (ar.) jah. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. ambire) tražiti službu. tj. ambiguitas) dvosmislenost.

amencija okulta (lat. amelioratio) poboljšanje. amen) "tako neka bude". ambulare hodati. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambulare hodati. amenija amentes mit. izvrsno jelo. a-. nestalan. rheo tečem.) med. završiti amencija (lat.) med. fr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. a-. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. staračka slaboumnost amentia simplex čit. koji pripada bogovima. natprirodan. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. opaliti) mn.) med. skriveno ludilo amentia partialis čit. zemljišta.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. curim) med. amentia) med. riječ kojom obično završavaju molitve. potajno. djelomično ludilo amentia senilis čit. ambra mirisna smola. ludilo amenija (grč. amoibe promjena) koji potječe od amebe. a ne. božanski. ameliorer) poboljšati. poboljšavanje. amencija aktiva (lat. amencija senilis (lat. ambulantia) med. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. usp. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. amencija parcijalis (lat. v. imanja ameliorirati (lat. ambulatoria) med. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. melior bolji. anbar. poboljšavati. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. amenoreja amenomanija (grč. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. prolje- . nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. ići) putujući. opekline ameba (grč. amoibe promjena) zool. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. ambrosios) bogovski. pokretna ili poljska bolnica. željeznička pošta ambulatorij (lat. men mjesec. pren. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. naglo ludilo amentia occulta čit. opća duševna slabost ambroid (ar. dotjerivanje. jednostavna. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica.) med. men. grč. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. amburere ogor-' jeti. otuda: reći amen privesti kraju. ambrosia) mit. hrana višnjih bogova. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. a-. izostanak menstruacije. men mjesec) med. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. ambulantna pošta putujuća.) med. jelo koje okijepljuje. med. mania) med. ambusta. biljka. divan ambulant (lat. npr. ambulans) trg. sanskr. popraviti (zemljište) amen (hebr. nektar. jelo koje daje besmrtnost. nego dolazi liječniku na liječenje. ambulans. popravljanje. amencija simpleks (lat. pokretni.

americaine) otvorena kola na četiri kotača. glazbena i si. logos) zool. amfibios. mrežnica oka amfibol (grč. oko) med. na oba načina amfibija (grč. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. dvojak. ops vid. pren. okolo. bios život) zrak. nepromjenjiv ametist (grč. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. dvosmislica amfibrah (grč. pretvaranje u Amerikance. a-. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. poameričavati amerikanizmi mn. planu. bez. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. nerazmjeran. vodozemci amfibijski (grč. sumnjiv) min. a-metria) neravnomjeran. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. poameričenje amerikanizirati (fr. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. unaokolo. a-metria) neravnomjernost. nejednakost. vrsta minerala iz reda složenih silikata. preobražaj) koji se ne mijenja. usp. nepravilnost ametropija (grč. ametobolni insekti zool. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). americaniser) poameričiti. nebijeljeno platno. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. a-metron. usp. metabole promjena. neznanstven. total amerikanijada filmska. vrsta platna amerikan grubo. amfibios) vodozemski. amfibios. a-. amfi) prijeđi. groplan. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. amfiblestron mreža) med. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. amfi.). usp. nejednak. amfiblestroeides mrežast) anat. napadno odobravati amerikan (fr. metabole preobražaj. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. vrsta kukuruza duguljasta zrna. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. sa svih strana. oko. nepromjenjiv. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. zool. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. amfibije amfibije (grč. amen) odobravati. amfibrachys) poet. amfibios. lithos kamen) mn. promjena) biol. u složenicama: s obje strane. amfibolia) dvosmislenost. nerazmjer. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. koji nije podložan metamorfozi. amfibolos dvosmislen.amenovati amenovati (hebr. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. prevrtljiv amfibioliti (grč. tehničku savršenost i si. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. koji je bez reda i načela ametodist (grč. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč.

u koju je dao potjerati konje i kola. amfi. prid. guros krug) uzaludno trošenje riječi. muž Niobin. bot. tropos okret) koji se okreće na obje strane . jedan od Argonauta. oxys oštar) zool. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. amfi. ribolika morska životinja. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. amfi. besmisleno brbljanje. pater otac) mn. budući daje bio miljenik bogova. amfi. diploos dvostruk. disanje) med. amfi. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. muž *Alkemenin. amfi. otvor maternice amfidiplopija (grč. genesis rađanje) zool. amfigonija amfigonija (grč. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. amfi. teško disanje. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. amphideum) med. amfi. Amfitrionijad (grč. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfi. srca ni pravog mozga Amfion mit. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. amfi-gygnomai) zool. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. a jedne majke amfipneuma (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. bot. zbrka riječi i pojmova. gledatelji amfiteatralan (grč. uzvišeno mjesto prema pozornici. meter mati) mn. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. dug — kratak — dug (— U —). pneuma dah. amfilogia) spor. karpos plod) bot. v. smetenjak Amfijaraj mit. spolno razmnožavanje. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. svađa. sumnjiv amfilogija (grč. zem.). amfiguričan amfigurist (grč. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. majka Tritonova amfitropičan (grč. sinovi dviju majki. amfi. meignymi miješam) biol. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. amfitomos) dvorez. boga mora. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amfigeneza amfigurija (grč. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. metrička trosložna stopa. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. konkavan amfideum (lat. sin Zeusa i Antiope. amfimakros) poet. skia sjena) mn. amfi. velika nekoliko centimetara. guros) onaj koji govori bez veze. amfilogos) dvojben. kretik amfimetori (grč. amfi. vrač i kralj u Argu. ops oko) med.amficelan amficelan (grč. djeca dvaju očeva. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. žena Posejdona. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. prorok. pren. astma amfisciji (grč. amphikoilos) s obje strane udubljen. proturječnost amfimacer (grč.

trofe prehrana) med. razdirem) biol. amylon) kem. amygdale badem) med. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč.) "prijatelj svinja". razonodan amizeta (fr. djelomičan ili potpun oprost kazne . gubljenje amitotičan (grč. amytto param. zanimati. dvostruko gledanje. prijateljska nagodba amice! (lat. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. med. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. amytto param. mimesis oponašanje) med.amfora amfora (grč. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. tj. ops) med.) na prijateljski način. ugodan. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. myxa sluz) med. a-. mys mišić. amusette) zabavica. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. škrob. voj. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. nedostatak sluzi amil(um) (lat. amicus prijatelj. amikus Plato. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amnestia zaboravljanje) prav. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. amusant) zabavan. sed magis amika veritas (lat. a-. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. med. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. diploos. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. igračke. amfoterne tvorevine geol. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. zanimljiv. organski spoj C 6 H 10 O 5 . na lijep način amicabilis compositio čit.) prav. amida) kem. uveseljavati. veoma teška i neizlječiva dječja bolest.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amylum. amicus prijatelj) prijatelju!. amissio) gubitak. v. ami-košon (fr. amikabilis kompozicio (lat. razdirem) biol. amidže) stric amigdalitis (grč.) drag mi je Platon. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. amuser) zabavljati. amikus (lat. amikabili modo (lat. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. razonoda. škrobno brašno amiloza (grč. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. razonoditi amnestija (grč.) iz prijateljstva. upala krajnika amikalan (lat. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat.) vokativ od riječi amicus čit. prijateljski sporazum. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. štirka. amylon škrob) kem. a-. zaštitna sredstva. grč. amfoteros. lat. ili njegova polivalencija. amynteria) mn. sed magis amica veritas čit. pomilovanje. amyno branim. koje su. amicicije kauza (lat. i lužnat i kiseo. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amfoteros) kem. dakle. amida) kem. amicalis) prijateljski amiksija (grč. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. dvojak.

glaz. lat. a-morfos) bezobličnost. e. zaljubljeni amortizacija (lat. kratkotrajan. facere činiti. mokraćevina i dr. supr. min. aluminijeva praška i nitrotoluola. supr. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. ljubavnik. nakaznost. haima krv) med. oprostiti kaznu. nekristaliziran. nakazan. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. nekristaliziranost. zaboraviti krivnju amnezija (grč. amabile amorfan (grč. pren. ammoniakon. amnos janje) med. amoniakon amonijak. i 2. a-. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. bog ljubavi. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. min. amoretti) mn.amnestika amnestika (grč. glavno božanstvo starih Egipćana. 2. morfe oblik) bezobličnost. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. amoreti amoroso čit. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. Amon. -ites. . spoj dušika i vodika. v. glagola facio. osobito . amor ljubav) v. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč.) glaz. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). ljubav amor vincit omnia čit. nakaznost amorfizam (grč. kristalan amorfija (grč. Amon. a-morfos) bezobličan. amabile.) mit. bezobličan. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. prikazivano je s ovnovim rogovima. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. n. amnesteo zaboraviti) pomilovati. cornu Ammonis Amonov rog) geol. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. vladao u Babilonu. mnesis sjećanje) med. amnos) med. bezobličnost.) u amonijski dušik amonijak (grč. bogu Amonu) amoniti (hebr. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. v. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. lat. salammoniacus) kem. amortisatio) 1. postupno. mos. amoriti amorevole (tal. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. Ammon) mit. nast. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. grč. a-. amino-kiselina. amorozo (tal. amor vincit omnija (lat. st. posteljica. amnionova voda amnitis (grč. grč. Amon Amor (lat.) posl. gmazova i ptica. tzv. moriš običaj) fil. upala amniona amok (malaj. -fikacija od lat. usp. ljubav sve pobjeđuje. a-. dugotrajan ili stalan. im. pr. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. ammoniakon. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč.) 1.

otimanje. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. gradilište) voj. amplificativus) proširivan. ret. prav. 3. matematičaru i filozofu A. povećavajući amplijacija (lat. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. 2. Ampere.001118 grama srebra ampermetar (fr. emplacement zemljište. grč. za razliku od superlativa. vraćati neki dug postupno. osvajanje amportirati (fr. tele daleko. emporter) voj. oteti. metron) fiz. nazvana po slavnom fr. osvojiti . fiz. povećati. amplitudo obujam. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. amortisare) 1. 3. razviti. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. Ampereu (1775—1836). emire) carstvo. koji proširuje. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. veleslavni. amplificatio) proširivanje. sin jednoga od satira i neke nimfe. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. koji povećava. razvijanje. razrada. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. proširenje. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. amplificare širiti. topnički položaj amplektivan (lat. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. razvijati. amortizman amortizirati (lat. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. proširivanje. opširno izlagati. emporter) voj. meteor. povećavanje. (lat. vinograd. jedinica za mjerenje jačine električne struje. 2.-grč. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. grč. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. obuhvaćen amplificirati (lat. razgranati. šteta na brodu amplasman (fr. i Napoleona III. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat.amortizirati državnih zajmova. zauzeti. amplectivus) koji obuhvaća. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. najveća razlika u zračnom tlaku. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). empirance) trg. razgranavati. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). galvanometar čija kazaljka neposredno. zauzimanje. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. prostranost.. ampelos trs. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr.) veleugledni. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. amplificare) proširiti. najvišeg stupnja amplissime (lat. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. razgranavanje.. povećavati amplifikacija (lat. širina) zem. proširivati. izložiti. ampliare proširiti) širenje. otplaćivati. na jednoj skali. ampliare povećati. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. šira obrada.

ulje. propovijedi i spomeni. npr. s lica. en face) sprijeda.ampula ampula (lat. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . duž. odrezivanje ranjenih. odvojiti. a-. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. razmrskanih. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. crkvi). odrezati. neškolovanost amvon (grč. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće.) mn. ana (grč. lat. koji raste. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo.. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. na veliko. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. farm. ret. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. trbušasta bočica za mast. ana-basis) penjanje. bjelilo. ana. do potan- 70 anadiploza kosti. nepjesnički. potpuno odvajanje. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. ponavljanje riječi. latinskom in-. opširno. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. pravo u oči an gro (fr. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). do sitnica. podrobno. koji napreduje. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. nasilno odvojiti amulet (lat. Bog je apsolutni duh. staklo električne žarulje amputacija (lat. anabaino uzlazim) koji se penje. oči u oči. do. obično o vratu amundizam (grč. en gros) trg. na. anabatična groznica med. po. amputare odsijecati) med. s kojega se čitaju Sveto pismo. pren. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. groznica koja napada svakog dana. teh. oko anabaptist (grč. tj. dijadema Anadiomena (grč. otcijepiti. njemačkom un. amuletum) hamajlija. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. amilacea (lat. odgovara našem ne-.itd. en. a svijet ne postoji. ampulla bočica) ispupčena. anabaptistički anabaptizam (grč. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. v.(grč. a svijet je samo treperenje. pr. trg. neškolovan amuzija (grč. igra toga duha amuzičan (grč. med. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. uz. uglavnom (ispričati nešto) an. stalna groznica anabaza (grč. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. na kraju polukružnih kanala uha itd. molitve. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. na malo (supr. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. amusia) koji ne uživa ljubav muza. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. detail) potanko. iscrpno.: an gro) an fas ili anfas (fr. ana) prijeđi. amusia) nenaklonost muza. na soleji. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. amputatio rezanje) med. anat. med. mundus svijet) fil. pren. kroz.

mila kuda si nam ravna. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. anaerobi anafija (grč. aer zrak. alegorično značenje. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. rob je anagram od bor. epifora). anaglypta) mn: umj. koji odbija (svjetlost. an-. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. v. ana-kampto) odbojni. med. anaglyfa) v. anafora) poet. zool. ana-grafo) mn. bios život) mn. anaglifi anagliptika (grč. an-. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. afe dodirivanje) med. aer zrak. (usp. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. an-afroditos) med. mir od Rim. an-ago) uzdizanje. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. liječnički propisi. npr. piše obratno anagrafi (grč. med. ananke anaglifi (grč. usamljenik. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. astr. fylaxis čuvanje. ana-grafo napišem) sprava koja. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. med. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. polureljefni umjetnički radovi. ana. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. radi ponovnog otiska i umnožavanja. npr. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. med. recepti anagram (grč. anafonesis) med. anagogija). ana-dosis) fiziol. anagliti anaglipti (grč. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. mila kuda si planina. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn.anadoza anadoza (grč. mila si nam ti jedina. an-.: Mila kano si nam slavna. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. afrodisia ljubavno uživanje) med. 71 anakamptičan anagnosti (grč. ana-gnostes) mn. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. bios život) mn. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. zool. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. an-ago vodim gore) tajni smisao. slika i si. probava anaerobi (grč. pustinjak. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. anahoretski anakalipterija (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. alegorično tumačenje Biblije (usp. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. anagraf (grč. zaštićivanje) med. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. izbacivanje krvi anagogija (grč. oduševljenje. zvuk) . prid. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. ana-gnostes) mn. ana. isposnik. iskašljavanje krvi. an-.

kratko ponavljanje nečega. lako. analepsis. skupina njemačkih pjesnika XVIII. st. an-. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. odabrana štiva analepsija (grč. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. kratko anakriza (grč. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. anakoluthos) nepravilan. trijenale analekti (grč. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. jačati) med. usp. vino. ana. oporavak. ana-klasis prelamanje) opt. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. dolazim) meteor. ana-kathairo očistim) mn. bijenale. dolje. iskašljavanje anakefaleoza (grč. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. proučavanje odbijanja svjetlosti. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. anaktesis) med. ono što je u suprotnosti s kronologijom. čišćenje prsiju od sluzi. akuo čujem) med. ana-kampto) opt. ozdravljenje. jačanje analeptici (grč. ana-lambano) mn. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. anachronismos) pogreška u računanju vremena. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. motivi su mu ljubav. med.e. kata odozdo. prethodna istraga anakronizam (grč. npr.). plesu i društvu anakreontičari mn. sredstva za jačanje i okrjepljenje . ana-kollao nalijepiti) med. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. uspostavljam) med. anaklastos prelomljen) opt. rekapitulacija anaklastika (grč. analekta) mn. okrjepljenje. vinu. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. baino idem. ana-klino nasloniti se) med. anakrusis) u metrici: naglašavanje. tj. n. vremenska poremećenost. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. akust. analambano podižem. ples i društvo. naslanjanje leđima. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. hraniti. udaranje glasom na slog anakteza (grč. annale. dioptrika anaklaza (grč. anakufisma dizanje. st. katoptrika. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. ana-kathairo očistim) med. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. pr. datuma. događaja. analabos) pravoslav. pjevali ljupke. nježno. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. koji su. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. anakatartična sredstva anakatarza (grč. ljupko. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. anakrisis) ispitivanje. nesuvremenost. po uzoru na Anakreonta.anakamptika anakamptika (grč. ajdaino potpomagati. ozdravljenje anakufizma (grč. med. anakoluthia nedostatak veze) gram. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. prolazni užitak u ljubavi.

suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. ana-lyo) rastaviti. suglasan. analogos) sličan. Nikolova prizma). s njime je identično vezan. analgesia) med. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. ljetopisi analist (lat. koji je nastao putem analize. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. neznalica analgezija (grč. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. alfa. okrjepljujući analfabet (grč. annus godina) mn. rastavljati. ocjenjivanje. an-. analeptikos) osvježavajući. analogia) sličnost. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). koji je u skladu s nekim pravilom. određivanje sastojaka nekog tijela. razlaganje. slično (ili: odgovarajuće) stanje. analysis) raščlanjivanje. suprotno: sinteza analizator (lat. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. koji se zasniva na analizi. razložiti. tj. koji ne zna ni čitati ni pisati. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. odgovarajući. analogon). polarizator analizirati (grč. kvantitativna analiza kem. analogon racionis (lat.) pravna sličnost. podoban analogija (grč. odgovarajući. raščlaniti.) analitički (grč. sva su tijela rasprostrta. npr. pisac godišnjaka analitičar (grč. tipom. koji raščlanjuje. okrjepan. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. istovrstan. godišnjaci. razlaganje cjeline na njezine dijelove. istovrsnost. suprotno: sintetički analitika (grč. analytikos) filozof. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. neosjetljivost. koji odgovara nekom zakonu. raščlanjavati. annales) 1. beta) onaj koji ne zna abecedu. analgija anali (lat. kvalitativna analiza kem.) nešto što odgovara razumu. kemičar i dr. nepismenjaković. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. annales. analytike) teorija analize. sudovima i zaključcima analiza (grč. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. analytikos) raščlanjujući. pravilu. ispitati. usp. analystor) fiz. stara analiza dokazivanje . elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. zaključak po analogiji log. suda u njegove dijelove. bezbolnost. sličan. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). mat. analogon rationis čit. ispitivati potanko analogan (grč. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. analogismos) fil. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. srodan. uzorkom. što je u skladu s razumom analogan (grč. tijela itd.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. ljetopisac. tj. prikaz. ocjena. podoban. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini.

sila. koji ne cvjeta anapest (grč. ana. fagein jesti) med. pamćenju. fiz. sudbina. anagke) usud. naopak. odmor anapnoici (grč. npr. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. prešutkivanje završne rečenice. zamjenjuje anapleroza (grč. an-anthes) bot. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. bot. ana-pleroo ispunim) mn. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. ana-logizomai) usporediti. bez cvijeta. koji pripada sjećanju. med. uii-andria) nemuškost. plašljivost. ana. nepogrješiv anamartezija (grč. kukavičluk . neizbježivost anankofagija (grč. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. uzimanje hrane po propisu. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. obrnut daktil. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . plašljiv. r emuževnost. nužda. ana-plasso preobrazim) med. anapetes raširen. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anamnestična sredstva med. med. koji dopunjuje. ana-morfosis preobražaj. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. kob. po dijeti anantapodoton (grč. književnik) ananke (grč. an-andros) koji je bez muškonti. ana-pneo) mn. anapneusis) med. otvoren) med. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. anaplerosis) dopunjavanje. ananke nužnost. preinaka) preobražaj. vidjet ćeš što će biti. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. anantičan (grč.: Ne učiniš li. duboko disanje. ananassa sativa) bot.analogizirati analogizirati (grč. med. anamorfotičan anamorfoza (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. anamnesis sjećanje) fil. sredstva koja pomažu disanje. an-amartesia) bezgrješnost. rastenje mesa anaplerotičan (grč. nepogrješivost anamnestičan (grč. izopačena oblika. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —.maneozij'a (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. nakazan. plastična kirurgija anaplerotici (grč. uspoređivati. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. bot. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. udes. anamnesis sjećanje) fil. an-amartetos) bezgrješan. vještina sjećanja i pamćenja. morfe oblik) izokrenut. prirodni nagon. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. odušak. potreba.

grla. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. bakroreza. arthron ud) 2. disharmonija anartrija (grč. teško.anaptiza anaptiza (grč. osobito krvi. osnivači: Stirner. an-archos bez poglavara. v. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. tisk. Bakunjin anarhoidan (grč. ispljuvavanje. arthron ud) med. ana na. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. grč želuca anastaltici (grč. npr. pren. an. lica kao posljedica moždane kapi. ana. pr. ana-ptyo ispljujem) med. ana-stello suzbijam) mn. prenošenje. oporavak (rekonvalescencija). ana. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. arthron ud) bezudnik. nedostatak udova anartros (grč. an-apto objesim) utučenost. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. anarhistički anarhizam (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ustajanje iz bolesničke postelje. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. armonia) glaz. ana.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. uskrsnuće. Proudhon. an-. anarchia bezvlašće. koji suši ranu anastatičan (grč. anistemi. seismos potres) geol. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. med. anarchia) bezvlašće. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. penjanje sokova. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. koji obnavlja. iskašljavanje. ana-stello) koji zaustavlja krv. prijenosni. usana. pren. an-. ana-spao) med. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. ozdravljanje. med.-lat. umnožavanje. povećana disartrija. ždrijela. visok 8075 metara. koji pomlađuje. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . 1. gore. stezanje želuca. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. med. anarroia) med. bez ikakvih obzira. potpun nered anarhist (grč.

spojiti anastomotici (grč. ana-tribo trljam. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. ana. metr. stigma točka) opt. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. anatriptična sredstva anatriptika (grč. rastavljati na sastavne dijelove. obgrliti. anathema esto čit. umjesto "neki drugi čovjek". topografska. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. preokretanje riječi. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. npr. kolebljiv. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. stoma usta) mn. embrasser) zagrliti. sestra boga Baala anatema (grč. dimljenje. ana-tribo) med. liječenje trljanjem anatropa (grč. proučavati u potankosti. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr.) dvostruk. koji daje punu oštrinu slike. do sitnica anatrepsis (grč. ujediniti. kletva. anastrofe) ret. potamniti anceps (lat. pr. isključenje iz crkvene zajednice. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. anatresis) med. uzimanje kamata na kamate. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. zelenašenje. ana. param) parati. djevica-ratnik. sredstva za trljanje.) neka je proklet! anatematizirati (grč. anatocistički anatolijski (grč. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. "drugi neki čovjek". češanje kože anatripsologija (grč. embrunir) slik. trepanacija anatripsis (grč. lihvarenje. poljubiti. med. med. baciti prokletstvo na koga ili što. mijenjanje mjesta riječima. dvosmislen. pren. anatriptica) mn. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ana-trope preokret. t < . odnosno biljku anatomija (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. trljanje udova. istočnjački anatom (grč. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. ušća. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. stigma) opt. pren. anastomoza (grč. okret) ret. med. otvaranje bušenjem. jako povraćanje anbrasirati (fr. nesiguran. proklinjanje. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. ana-thimiasis) isparavanje. dvostran. anatema esto (lat. med. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. anathematizo) prokleti. podrigivanje anatocizam (grč. utrljavanjem anatriptici (lat. stoma usta) sastaviti otvore. ana. anatole istok) istočni. tj. raščlanjivati. premazati tamnom bojom. anathema) prokletstvo. ana. med. tokizo dajem pod kamatu. ana-tribo trljam) med. ana-temno režem. zelenašim) prav. usp. ana-trefo) med. voj. oštrovidan. ana. stoma) med.nastigmat anastigmat (grč.

logia znanost) med. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. andante) glaz.) glaz. kefale glava) min. oikion kuća. gone rađanje) stvaranje čovjeka. aner. priča o kakvom zanimljivom događaju. slabić androginija (grč. aner. geol. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. ankora (tal. gdje je pronađen) andamento (tal. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. endosser) trg. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. endossement) trg. potpis mjenice na poleđini. andro-gynos) dvospolac. još jednom. pokretan ljudski lik androidan (grč. eidos lik) sličan čovjeku. iz bilo kojeg razloga. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. muž. temno režem) anat. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. Andromache) mit. uspaljenost žena prema muškarcima. šaljiva ili duhovita pričica . aner. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. aner. 2. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aner. dio fuge andante (tal. andamento hod) glaz.) glaz. aner. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. Božji glasnik. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. angelos anđeo) bot. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. uškopljenik. aner. više biće anegdota (grč. čestitost andrecej (grč. gyne žena) dvospolnost. poet. aner. ponovno andaluzit min. vrlina. aner. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. aner.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. spis koji. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. andro-fagos) ljudožder.) mn. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. mati Astijanaksova. hrabrost. lagano. stanište) bot. antropofag androfob (grč. andros čovjek. aner. andro. anekdotos neizdan) 1. prijenos mjenice andragacija (grč. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. hermafrodit. angelos vjesnik) teol. nimfomanija androtomija (grč. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. andros) mn. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. andare ići. andragathia) muževnost. eidos lik) umjetno napravljen. andro-mania) čežnja za muškarcima. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. nova i kratka priča. umjereno andarini (tal. aner. mania) med. hermafroditizam android (grč. fonos ubojstvo. kao u hodu. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi. malo laganije. fil. aner. lithos kamen) mn.

grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. haima krv.alpha privativum ne-. epos riječ) med. elektron jantar) fiz. pathos bol) med. pridruženje aneksionist (lat. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. močvare itd. enkefalos mozak) med. anemos. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. anemos. annexio) pripojenje. barys težak. npr. anemos. an-. anemos. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. slabokrvnost. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. skopeo gledam. • anemos. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. anemos. kovine) anematoza (grč. slab. strujanja zraka. haima krv) med. an. sporedan. ukrasti.anegertika anegertika (grč. annexus) zavisan. a-. prisvojiti anekumena (grč. haima krv) med. nijemost . lijenost. grafo) v. filos prijatelj) bot. pridružiti. gamos brak) bot. pridodan. an-. hydor voda) med. anemograf anemopatija (grč. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. dodatak. pren. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. annectere) pripojiti. a-. an-energeia) neradnost. odnosno vjetra. enkefalos mozak) med. a-. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. kod kolere anemija (grč. anemos. tj. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. nastavak. tromost.) anelektričan (grč. annexus) prilog. a-. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. pustinje. a-. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. tj. anemos. anemos. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. liječenje zrakom. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. anemometrograf anemografija (grč. nedostatak snage anenkefal (grč. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. metron. vidim) vjetrokaz. a-. a-. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. šaljivo: krasti. haima krv) slabokrvan. a-. oplođuje) anemogaman (grč. anemos. haima krv. npr. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. metron) sprava koja pokazuje.(grč. anemos. ergon djelo) med. vjetrometar anemometrija (grč. vezan za. metria) mjerenje. epi na. nesposobnost govorenja. blijed. oikumene /tj. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. pripremni aneksija (lat. an-. nesposoban za život anemidrija (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč.

voj. neravan. staviti nekoga u opasnost. obvezatnost. voj. opiti. bočna vatra anfilirati (lat. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. pobuditi. za ples. sukob. anesis) med. zaobilazan angarija (lat. pogodba. engager) obvezan. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. obvezati obećanjem. npr. neros tekuć) fiz. voj. an-. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. najam. an-. založiti se. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. ana. slavili su je na dan 21. 1. tupoglav. tupoglavost. vijugav. • ^pažljiv. epithymia požuda) psih. služba. za ples. nizati. uplesti se u borbu. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. zalaganje. angaria) težak posao. za ratne svrhe angarirati (lat. erythros crven. fil. olakšavanje. npr. a-. 2. slabljenje. uzbuđenost. skloniti koga ili što.). red soba u jednom nizu. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. ravnodušnost. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. koji je uzet u službu. npr. npr. anervičan anestetici (grč. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. anairesis) ret. Ave Maria Angerona (lat. pogoditi. a-. uzetost. obveza.) protiv volje vlasnika za potrebe države. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. biser. med. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. anaistheteo ne osjećam) mn. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. fr. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. zauzimati se. davanje u zalog. redovna dužnost. zauzet.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama.anepitimija anepitimija (grč. anervia) med. neosjetljivost prema bolu. angažirati se zauzeti se.) anđeo. tući topovima po dužini. anaistheteo ne osjećam) med. upustiti se u nešto.. erethyzo dražim) uzbuđenje. uzrujanost. nanizati. kulučenje angarijacija (lat. obećati. kuluk. (grč. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. filum konac. ops oko) med. anfractuosus) krivudav. nemaran. popuštanje. tromost žila. neosjetljiv. engagement) obvezivanje. voj. boj angelizam (grč. neuron živac) med. koji je bez bola. an-aisthesia) med.. angaria) uzeti u kuluk. neko plaćanje itd. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. od podizanja Sun- . pr. nagovoriti. uključen u borbu angažirati (fr. brodova i dr. pogađati. (grč. npr. tj. enfilade) dugi red. ergon djelo) med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. započeti razgovor. pren. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. učiniti neosjetljivim aneurija (grč.. engager) obvezati. npr. navesti. v. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. an-. enfiler) udjenuti. udijevati. an-. stupanje u službu. uzeti u službu. bolesti anfilada (fr. najmiti. rastresen anestezija (grč. pren. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". bezbolan. pustiti se. prosinca.

angošjozamente (tal. angeion posuda.) glaz. angeion posuda. sarx meso) med. nazvana po gradu Angosturi. kulture. angeion posuda. angeion posuda. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. kritosjemenjače. Anglia. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. proširenje krvnih žila angiitis (grč. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. pathos bol) med. angoscioso angoscioso čit. angitis angina (lat. upala krvnih žila. grč. neuron živac) med. spasmos grč) med. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. grč. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. grč. logia znanost) fiziol. angere suziti. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. rezanje. angeion posuda. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angeion posuda. upotiebljava se kao liiek . bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. uzak) med. brižno. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angiitis anglaise čit. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. rak krvnih žila angiospazam (grč.) med.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. opis krvnih žila. sperma sjeme) bot. v. anglofob (lat. grč. fobos strah. Anglia. stijesniti. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. Anglia. grlobolja. v. angina pektoris (lat. angeion posuda) med. grafo pišem) fiziol. grč krvnih žila angiosperme (grč. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. Anglia. angeion) med. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. stenos tijesan. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. angeion posuda. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. angeion posuda) med. karpos plod) bot. Angila. angeion. angeion posuda. angliciser) poengleziti. grč. angeion posuda. temno režem) med. angina) med. angeion posuda. pektoralna angina angiografija (grč. angošjozo (tal. jezika itd.angiektazija ca. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. angeion posuda.) glaz. ektasis rastenje) med. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. operacija krvnih žila angitis (grč. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. anglez (fr. angiografija angiom (grč.

pren. hydor voda) kem. npr. raste u Indiji anilan (lat. ukinuti. angulus) ugao. jela od mesa. angularis) uglat angulemka (fr. anilitas) bapska starost. životinjska tijela. jaja itd. angulus ugao. dahtanje. hydor voda) kem.) glaz.) duša. soli i oksidi anhidrid (grč.) ono što je živo. anguistara. ljutnja. an-nil) med. kut angularan (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. anydria) v. an-. Anhangsel) privjesak (na satu. zadihanost anhengsl (njem. trovanje anilinom anima (lat. an-. lat. hydor voda) kem.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi.) fil. bez vodika. tzv. anima mundi (lat. opovrgavanje anihilirati (lat. opovrgnuti. animalis) životinjski. an ne. animalitas) životinjstvo. ali koji izložen vodi apsorbira. vatrenost. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. anhidrija anidroza (grč. animalia) mn. oživljenje. an ne. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . an-. prirepina.angster protiv povratnih groznica. annihilatio) poništavanje.) bijela duša. žestina. opovrgavati anil (ar. anhelatio) kratko. spoj kisika s nekim elementom. tj. suša. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. anhydria) bezvodnost. dobiva se od anila anilitet (lat. prema Angouleme. animal životinja) umj.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. anima kandida (lat. slobodan od vode. ži-> votna svježina. Svi sveti anima candida čit. anilinskih boja. prirepak. anil) bot. prišipetlja anhidričan (grč. angustatio sužavanje) med. annihilare) poništiti. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. šp. duh. teško udisanje zraka. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. nestašica vode. an-. služi za pripremanje različitih lijepih. animarum dies (lat. poživotinjenje. animatio) oživljavanje. anilis) bapski anilin (ar. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. hedone radost) med. animalije (lat. duša svijeta. hidros znoj) med. animalna hrana meso. biljka od koje se pravi anilin. an-nil. ukidanje. anidrija anhidrit (grč. životinja animalan (lat. mlijeko.). kojem je oduzeta voda. supr. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. jedan registar na orguljama angustacija (lat.: vegetabilije animalist (lat. građu. živost. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. na narukvici i si. davanje duše. bezbojno aromatično ulje. an-nil) kem. životinjska priroda animalizacija (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat.

osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. poživotinjavati animalkula (lat. uno animo (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. anima duh. duša) fil. anniversarium) godišnjica. animozo (tal. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. animare) dati dušu ili duh. animare oživiti. ljutina. radi duševne naslade animirati (lat. pristaša animizma animizam (lat. animalculum životinjica) mn. vjerovanje u duhove animo (lat. oduševiti. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. animalisare) zool. neprijateljski animoznost (lat. anisos nejednak. s namjerom animoso čit. poticatelj. kora zjenica) med.) prav. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. poruge animus nocendi (lat. zool. godišnjica proslava i dr. ohrabriti.) glaz. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. animus duh. pren. supr. zagrijati animist (lat. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. pobuditi. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. animosus strastan) ozlojeđen.) jednodušno. srdžba. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anima kauza (lat. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. u probavnim organima. žestina. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. anisum) bot. zool. duša) prav. fazer animi causa čit. oduševljeno animator (lat. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. an-iris šarenica) med. ogorčenost. poživotinjiti. složno animus injurandi (lat. razdražen. u tvari živog tijela. animalis) životinjska priroda.: kation aniridija (grč. živahno.) zbog zadovoljstva. srčano. i XVIII. potaknuti. s promišljajem. animalculum) zool.) prav. animalcula životinjice) mn. tj. srdit. živahno animozan (lat. mikroskopske životinjice. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). 2.animalizam tvari u tijelu. pimpinella anisum) bot. . razdraženost.) glaz. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. 1. anima duša) fil. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. mržnja. namjera nanošenja štete anion (grč. hrabro. usp. 3. st. prirodnjaci XVII. namjera. animosus) strastvenost. oživljeno.) prav. ogorčen. namjera nanošenja uvrede. oživiti. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč.

ablativ od annus) godina. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. anquisitio) prav.) v. an-odos uzlaz. bolesnih osjećaja itd. inqusita. ani praecedentis anno (lat. odluka i si. anus komunis (lat. tjeskobe. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon.) prošle godine anni praesentis čit. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. anat. put naviše) fiz. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. a-. neprijestupna godina. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. liker od anisa anizokorija (grč. siječnja do 31. annus ecclesiasticus čit. ops vid) med.) sunčana. ankylos iskrivljen. ani prezentis (lat. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. tj. metron.) iduće. grč. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. starter anlevaža (fr. ani preteriti (lat. uron mokraća) med. encaisseur) šport. nejednakost zjenica anizokromija (grč. ankora brod. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ano ante Hristum (lat. anus interkalaris (lat. islandski kristal) anizurija (grč. isos. sidro. annus intercalaris čit. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. ennoblir) dati plemstvo.) ove godine anni praeteriti čit. annus comrnunis čit. ankylos kriv. chroma boja) med. anxius tjeskoban. ankvirirati (lat. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. kotva ankeser (fr. u godini anno ante Christum čit. an-. kore zjenica) med. put kojim električna struja na- . uređaj za pokretanje nekog stroja. povesti sudsku istragu. a-. isos. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. pustiti u rad. fr.) godine. ankon lakat) mn. predlaganje kazne anlaser (njem. anquirere) prav. isos.) tekuća godina. anus eklezijastikus (lat. isos jednak.) prijestupna godina. ani kurentis (lat.anizeta anizeta (fr. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. an-. od 1.) godine prije Krista.) tekuće. isos jednak. a-. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. anus kurens (lat.) crkvena godina. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. ani precedentis (lat. a-. zamršen. anlassen puštati u rad. ankiloblefaron (grč. glossa jezik) med. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. oplemeniti anoda (grč. plemićku titulu. annus civlis (lat.) građanska godina. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. npr. veoma čvrst i otporan boksač. anno currente anni futuri (lat. Anlasser) teh. anisette) rakija začinjena anisom. ankylos zakrivljen) med. obična julijanska godina. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. ankylos zakrivljen.) starorimska božica nove godine. annus curens čit. ove godine. tj.) obična. isos. anoblir. pokretač. prosinca anno (lat. sljedeće godine anni praecedentis čit. dugog i sretnog života anni currentis čit. annus solaris (lat.

neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. anonymos) bezimenost. an-. annoncer. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. organon. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. anomalos) nepravilan. an-. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. osobito minerala anoksija (grč. nepravilan. nedostatak očiju. namjerno izjednačavanje riječi. organon. odus) mn. anofeles nekoristan. annonce) oglas.: katoda. škodljiv) med. anonarni zakoni anoniman (grč. izuzetnost. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. odyne bol. suprotno: katogen anogranologija (grč. nezakonitost. zool. annominatio) ret. anomia) bezakonje. ofthalmos oko) med. gignomai postati) prid. koji odstupa od pravila. usp. astr. anodinum) med. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. oglašavati. an ne. supr. an-. istovrstan. anomalon) gram. ano gore. objaviti. anomalia) nepravilnost. geol. bezbolnost. an-.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. paronomazija anomizam (grč. a imaju različito značenje. anodia) nevezan. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. anonymos) bezimen. ops oko) sljepoća. pozitivni pol. anomos) nezakonit. elektroda anodija (grč. eruptivne stijene. nepoznatost. suprotan pravilu. zločinački anomija (grč. nepoznat anonimno društvo trg. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. anomalos) neredovit. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . nepravilni glagol anomeomerija (grč. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. usp. an-. anomalos nepravilan. suprotan pravilu anomalologija (grč. mrtve prirode. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. omos sličan. neredovitost. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. ano naviše. nomos zakon) v. odstupanje od pravila ili zakona. hipoksija anomalan (grč. sljepilo anogen (grč. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. annuntiare) oglasiti. npr. objava anonsirti (fr. npr. a-. tj. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. bez potpisa. neobičan anomalija (grč. nepotpisani. neslikovit način govora anodin(um) (grč. tj. logia) gram. žitni. koji se razlikuje od pravila. sisavci bez zuba anofeles (grč. odnosno. organon. an-. an-. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. objavljivati anopsija (grč. an-. an-. neobuzdanost anominacija (lat. antinomizam anonaran (lat. neobičnost. lat. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. usp. nepotpisan. odyne bol) med. an ne.: Tišina je postala još tiša. lat. anonimus (lat. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. neuredan.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). anonymus) nepoznati.

zajednica.(grč. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. an-ago vodim protiv) ret. silo. pojas nekog utvrđenja. obrub na vrhu stupa. antagonizam). opšivnica pod krovom antabus (grč. pristojan anštrajher (njem. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. skup. annotare) v.(npr. engl. an-. acidum kiselina) mn. poskupljivanje. suparnik antagonizam (grč. an-. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. antagonismos opreka) oprečnost. lat. lov. Anschlusz) priključenje. suprotna težnja. anti. organon. an-. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. zakona. anti protiv. anstrengen) naprezati se. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. nasip. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. adnotacija anotirati (lat. sloga.anorganografij a anorganografij a (grč. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. objašnjenje. ansamblpartije glaz. kem. anstandig) uljuđen. grafia) poznavanje kamenja. anosmia) med. raditi suprotno. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. anaklasis uzgon) ret. bilješka. djelovanje u suprotnom smislu. suprotnost.. anti. empatement) slik. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. norma pravilo) nepravilan. bedem. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. neprijateljstvo. algos bol) mn. uminjuje bol antanagoga (grč. Afrodite). anti. ograđeno zemljište ansilaža (fr. podizanje cijene. opkoljavanje divljači. anti. slaganje. koji nema organa za disanje. enchere) trg. adnotirati anozmija (grč. primjedba. suparništvo. vanjski dijelovi neke tvrđave. med. Anreisser) obilježač. lat. običaja anostoza (grč. an bez. algos bol) koji ublažuje. enceindre. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. koji odstupa od pravila. anti. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. opisivanje kamenja anorganski (grč. pripajanje. organon) neživ. anti. borba antagonizirati (grč. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. popis zaplijenjenih stvari. a-. antagonistes) protivnik. testisa anormalan (grč. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. nastao bez djelovanja životnih sila. med. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. mrtav. ensamble) cjelina. annotatio) napomena. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. bolja ponuda na javnoj prodaji. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. ant-agonizomai boriti se protiv. koji je bez života. sredstva protiv kiseline. sklad. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. suviše se mučiti ant. enceinte) voj. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. testis) nedostatak sjemenika. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. ponavljanje iste riječi u dru- . koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. primanje hrane itd. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anti antablman (fr. orchis sjemenik. usp. entablement) arhit.

anti. sin Posejdona i Geje. apo. diluvium potop) pretpotopni. prije suđenog dana ante festum (lat. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. iznijeti. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. anteflexio) med. prethodni slog antecedirati (lat. fil. južni. značenje. antecedentia) ono što prethodi. entente cordiale čit. prijašnji događaj. antarkein biti komu premac) grčki partizan. usp. antarktikos) zem. antecedentia) mn.) prije godine. ante Christum natum čit. neke riječi. ante-cessor) prethodnik. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. apo. med. apo-didomi predati. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. diluvium potop) mn. prijašnji čin antecedencija (lat. npr. ante. plesso udaram) mn. antidatirati antediluvijci (lat. tj.) prije svečanosti. značaj.: postdiluvijski antefiks (lat. asthma) med. ante. ant-. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. ispred. entente) smisao. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. sloga. (lat. preteča.. nadmašivati antecesor (lat. gram. post festum anteakt (lat. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. med. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. pretjecati. itd. atrofos neuhranjen) med. antecedencije (lat. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč.) prijeđi. ići naprijed. anti. anti. Velika Antanta savez Rusije. koji leži nasuprot Sjevernom polu. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč.. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. anti. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. oikos kuća) mn. Mala Antanta savez između Jugoslavije. ugovor o prijateljstvu. npr. prijašnji život antecedens (lat. anti. anti. Francuske i Engleske koji je 1914. izložiti) poet. putovođa. prethodnost. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. sporazum. anatant kordijal (fr. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. svoje majke (Geja = božica zemlje). antecedens) prethodnik. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. med. tj. ant-.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. arthron zglob) mn. osobito u politici antapodoza (grč. antarktikos južni) zem. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. ante Hristum natum (lat. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . entendre. zem. borac u EAM-u antartritici (grč. učitelj.) srdačan sporazum. savijenost naprijed. prijašnji događaji ili odnosi. supr. prijašnje činjenice. subjekt— predikat. anteactum) prijašnje djelo. nadmašiti. arktos sjever.. Cehoslovačke i Rumunjske..antanta gom ili suprotnom značenju. ante. dodavanje pouke priči. preteći. npr. prerano. antecedere) prethoditi. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. prije. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum.) prije vremena. naprijed 86 Antej ante anno. anti. pred.

ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. anti. ant-erotikos) mn. ant. v. prethođenje. antena (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. anterioritas) prethodnost.) gram.) mn. grč. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. prašnica antere (grč. anti. davanje prednosti. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. antenagium) prav. helix. hypo-fero snositi) ret. anthemion) cvijet. helmins. pretpostaviti. anterotici antestacija (lat. natus rođen) prvorođeni. anti. pretpostavljati. pr. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). antepositio) stavljanje ispred. helminthos glista) mn. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat.) "predziđe kršćanstva". prošlost anteriores (lat. loquor govorim) predgovor. arhit. ticalo u kukaca antenagij (lat. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. antenuptialis) predsvadbeni. pretpostavljanje antera (grč. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. predak. anthe cvijet) bot. anthera) bot. predoltarnik antepenultima (lat. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. prioritet anterotici (grč. doba cvjetanja anthelik (grč. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. Leneje antestirati (lat. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. st. hyper nad. prijašnji događaji. med. cvjetanje. prašnici. anteoccupatio) ret. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antheros) bot. ante. helikos zavinut) vijuga. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat.. iznad. preci. navođenje i nabrajanje pri- . anhelmintičan anthiperidrotik (grč. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. pradjed anteniforman (lat.) mn. ante pred. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. epileptikos) med. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. antheros) mn. hidros znoj) med. antestari. predbračni anteokupacija (lat. ante.) mn. ante-testari) prav. antemurale kristijanitatis (lat. sredstva protiv glista. bot. ispred. med. anti. ante. naziv za Hrvatsku. prednost u vremenu. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. antestatio) prav. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. antenniformis) u obliku ticala. ante-ponere) staviti ispred. prijašnji život. preko. suprotno: posteriores anterioritet (lat. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. zool. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. prethodnici.

anti. kloromicetin i dr. čistunac . anti. lat. predujam na robu. lat. apex) astr. pored ostalih. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. anti. anti. anticus. osobito: aureomicin. antiadijaforist (grč. grč. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. a-. točka na nebu od koje se vrši kretanje. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. područje visokog atmosferskog tlaka. starog kova. kružno kretanje) meteor. suprotno: apeks antianeksionist (grč. u 6.. branim) med.(grč. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. anti protu. osobito ropstva. streptomicin. prema. circum naokolo. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. koji povećeva životnu snagu. koji služi protiv slabosti antibaby čit. ret. palimbakhej antibarbarus (grč. koji ubija antibiotik (grč. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. st. prostitucije itd. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. predujmljivati. antibeibi (engl. u obliku predujma.) unaprijed. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). trezvenjak antianafilaksija (grč. a-. anti. starovremeni. snaga) med. prije vremena anticipirati (lat. anti. antias krajnik) med. Bakhios) poet. antiborejski (grč. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. st. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. kyklos krug. barbaros negrčki. anti. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. iza. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. anti. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. po starinskom ukusu. ar. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. potučeni od Avara anti. lat. sredinom 6. koji uništava život. u antibiotike spadaju. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. anti. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. upala krajnika antialkoholičar (grč. arthron zglob) med. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. predujmiti. mjesto. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. anti. penicilin. anti. v. usp. unaprijed primiti (ili: primati). sthenos jačina. anti. drevni. adijaforist antiaditis (grč. umjesto antiabolicionist (grč. aristokratikos) protivnik plemstva. anti. anti. anti. barbarizme. ana. fil. starinski. bios život) koji je protiv života. antiquus) stari. tzv. koji potječe iz starog vijeka. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. filaggo čuvam. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat.

kem. sredstva protiv padavice. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. anti. usp. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . lat. diabetes šećerna bolest. dyne vrtlog. griža) mn. febris groznica) med. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. med.-lat. antiflogistici 1. anti. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. lijek protiv čega. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. anti. fone) otpjev. epilepsije. anti. datum) v. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anapest antidatirati (grč. pren. antedatirati antidemokratski (grč. anti. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. lat. flox plamen) 2. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. fleps žila. anti. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. emeo povraćam) mn. flox. flogiston antifon (grč. mn. flox) mn. diabaino prolazim) med. protuotrov. anti. lat. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. eu dobro. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. protiv demokracije antidetonator (grč. antidoton) med. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. anti. antipirin antifermenti (grč. antidinična sredstva antidizenterici (grč. iznijeti) ret. v.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. antemetici antiemetičan (grč.. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. anti. anti. v. anti protu. sredstvo. anti. okretanje) mn. daktylos prst) metr. anti. temno režem) med. anti. fermentum) med. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. med. med. diegeza antidijabetik (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. također: otpjev antifraza (grč. lat. pr. protugroznični antifebrilije (grč. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. aisthanomai osjećam. anti. flogos plamen) 1. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. med. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. farmakopeja antidramatski (grč. anti. anti. anti. febris groznica) med. anti. besmislica. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. usp. teorija fr. rijedak antidaktil (grč. anti. pristaše antiflogistike. anti. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. dynastes vladar. epilepsia) mn. diexeimi prikazati. sredstvo protiv groznice. protusredstvo antidotarij (grč. kem. sredstva protiv povraćanja. sredstva protiv nesvjestice. med. anti. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. v. med. lat. fone glas) logička proturječnost. anti. med. febris groznica) farm. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. anti. pren.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. dysenterikos proljev.

med. na prijestolju. anti.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. klino naginjem se.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. pren. antistin) antihreza (grč. anti. hypnos san) mn. politike itd. stanje) med. položaj slojeva . postupnost u izrazu) ret. neprijatelj Francuza (jezika. anti. hektikos sušičav) mn. anti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. haima. kći kralja Edipa i Jokaste. Gallus) protivnik. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda.) Odisejeva majka. sredstva protiv sušice. pr. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. sredstva protiv sušice. anti. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. lat. fthisis sušica) mn. lat. med.: "Ako smo veliki. kathodos put naniže) fiz. anti. u kolibi" antiklinala (grč. cariosus pokvaren. med. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. lat. cancer rak) mn. npr. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. lat. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. anti protu. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. regnymi probijam) med. anti. predmet stare umjetnosti. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. anti. truo) med. med. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. pr. anti-katerogeo) prav. koji služi kao lijek protiv šuljeva. antiftizičan antigal (grč. helminthos glista) mn.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. npr. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. veliki smo svuda. lat. tuberkuloze. katarroos ) mn. spuštam se) geol. med. anti. kakos loš. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. helmins. tuberkuloze. antihipnotičan antihistaminici mn. anti. anti. u palači. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. hemeroida antihipnotici (grč. anti. zem. antihektičan antihelmitici (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. exis svojstvo. anti. anti. kulture. v. haima krv. anti. antihelmitici antihemoragičan (grč. klimax stube. anti. tlo) mn. pr. protutužba antikatoda (grč. med. chthon zemlja. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. rheo curim) med.) Antigona (grč. anti. chresis uporaba) prav. anti. engl. freeze zamrzavati) teh. Grka i Rimljana. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč.

constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. lat. a padaju u suprotnim smjerovim. anti. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. stare. slobodnjačkim načelima . raditi prema antičkim uzorima. supr. antički) antilegomena (grč. bezbožan čovjek. anti. anti. kolike trbuhobolja) mn. starinar. antiquarius) stari. lat. npr. odbaciti. anti. med. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. služi za liječenje embolije. anti. contagiosus zarazan) mn. koji služi protiv kuge. polovan. teol. anti. anti protu. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. med. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. umjesto interesa na dug. sinklinala antikoagulans (grč. pren. antiquus) ugledati se na stare. anti protu. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. protukužni antiletargičan (grč. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. opovrgavam) mn. supr. slobodoumlju. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. antiquare) zastarjeti. convulsivus grčevit) med. corrodere glodati. anti. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. cholas utroba) mn. loimos kuga) med. krino sudim) koji odgovara na kritiku. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. vrag. anti. proglasiti za zastarjelo. starinski. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. obrana antikronizam (grč. anti. stari svijet. anti. latinica. upotrebljavan antikvarijat (lat. anti. antikvizirati (lat. antiquitas) starina. lat. anti. lat. lat. antiquus) stari. sotona antikritičan (grč. kresis miješanje) prav. tromboze i dr.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. kupac i prodavač starina. zakon antikvitet (lat. protukritika. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. oponašati ukus starih. stari vijek. napad itd. lethargia bolest spavanja) med. krino) pisac odgovora na kritiku. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. med. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč.. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. starinski (usp. uspravna latinična slova. sredstva protiv kolere antikolici (grč. sredstva. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. med. odgovor na napade. anti. anti. tisk. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. lat. poznavatelj starina i starih spomenika. antilego suprotstavljam se. homologumena antilemičan (grč. antiqua) staro pismo. anti. lat. lat. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. krino sudim) odgovor na kritiku. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. antikolerici (grč. anti.

fr. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč.antilisa antilisa (grč. metalepsis zamjenjivanje. lat. anti. lat. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. antilogia) proturječnost. med. anti.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. anti. anti. narke ukočenost. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena. med. antimetalepsija antimetalepsija (grč. anti. anti. antholops) zool. 2. suprotan moralu antimoralizam (grč. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. npr. a ne živimo da jedemo". veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. ukočenje) mn. antimetabola antimetateza (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. militarisme) suprotnost militarizmu. metaloid srebrnobijele boje. pobijanje. prigovor. ali u suprotnom smislu.76. nomos zakon) 1. "Jedi da bi živio. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. melancholikos) koji razbija tugu. npr. lat. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. npr. anti. protunarodni antinarkotici (grč. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. anti. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). antimonium) kem.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. tj. element. fil. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). načelno nepriz- . teol.: "Jedemo da živimo. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. npr. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. mos. anti. nationalis) nenarodni. lyssa pseće bjesnilo) med. anti. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). antilogikos) nedosljedan. nefros bubreg) mn. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. živi u toplijim krajevima u stadima. anti. ali drugim redom. razmjena) ret. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. s logikom antilogija (grč. moriš običaj) fil. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. anti. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. meros dio) ret. v. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. uporaba osobnog imena umjesto vrste. redni broj 51. atomska težina 121. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. protuslovan. znak Sb (stibium). lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. proturječnost. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja.

anti. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. lat. nesimpatičan antipatija (grč. pneumon pluća) med. zem. aspirin. stanovnici na istom podnevniku. ljudi sa suprotnim sjenama. anti. suprotno: simpatija antipatriot (grč. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. pleuron bok. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. anti. sredstva protiv upale plućne opne. rebro) mn. anti. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. antipirin i dr. patriotes) neprijatelj domovine. psyche duša) fil. lat. oprečan. pr. odnosno ljudsko mišljenje. spolna ljubav antiplenisti (grč. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . antirepublikanski antireumatičan (grč. pyr vatra) med. med. antipirin (grč. fr. koji suzbija groznicu. zem. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. parallelos) koji nije paralelan. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. anti. anti. parasitos nametnik) mn. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. pyr vatra) mn. gramma) geom. lat. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. ratio razum) fil. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. anti. anti. replika antiparalelan (grč. parallelos. pr. neugodan. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. npr. sredstvo protiv groznice. pyr vatra) med. protivnik revolucije antirojalizam (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. protivnik. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. antiprotasis protuprijedlog) ret. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). anti. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. para-lyo) mn. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. rheuma) med. nedomoljub antiperistaza (grč. med. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. nemio. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. tj. anti protu. anti. anti. plenus pun) fil. anti. shvaćanje da razum. anti. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. anti. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. med. skia sjena) mn. suparnik. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. anti. lat. lat. anti. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. antipus) sasvim suprotan. usporedan antiparalelogram (grč.

antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. 2. anti. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. anti. med. antithetikos) suprotan.. scabies šuga) mn. med. anti. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. v. toxikon) med. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. med. antispastici antispektrologija (grč. antisemitski. sredstva koja ublažavaju grčeve. usp. Ionesco. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. anti. ili kontrarna. teza. dviju težnji i si. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. anti. skepsis dvojba) fil. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. ret. lat. sys. lijek koji sadrži sekret štitnjače. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. antispastos) metr. lat. filos) mn. političkom i duhovnom životu.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. antitipski antitireoidin (grč. anti. anti protu. zajednice 4 . anti. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. spasmos) mn. bez izrazite dramske radnje. koji je u suprotnostima antiteza (grč. suprotno) 1. thyreos štit. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. typos) otisak. anti. sinteza antitip (grč. proturječna. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. sepsis trulež) med. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. pr. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. socialis društven) suprotan društvenom poretku. anti. npr. protužidovski pokret antisepsa (grč. antithesis suprotnost. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. eidos izgled) farm. antispazmodici antispazmodici (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. spastikos koji vuče. lat. thermos topao) mn. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. antiseptici antisifilitici (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. = materijalizam antistrateg (grč. anti. S. septikos) med. suprotna). 3. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. Beckett antitermici (grč. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. 4. anti. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. spiritus duh) fil. protivnik ujedinjenja. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. logia. med. anti. lat. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. grčevit) mn. anti.: "Ide ludo. sepsis trulež) kem. progovara mudro". suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. mn. tj. med. predstavnici E. anti. suprotnost dvaju karaktera. lat. anti. prijepis.

homonimi antonimija (grč. usp. kvasac) kem. anti. anthrax ugljen. med. riječi suprotne po značenju. anthos cvijet. koralji antracit (grč. lithos kamen) mn. kyaneos zagasitoplav) kem. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. v. anthologia) branje cvijeća. govorni ukras. C 14 H 10 . dobiva se iz smole kamenog ugljena. geol. onyma ime) mn. toile. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. tegoba. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. anti. sinonimi. entonner. anthrax ugljen. krasta. složeni ugljični vodik. med. med. cvjetno žutilo. laž—istina. cvat. bjesnilo . zbirka najljepšega antonimi (grč. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. usp. lithos kamen) min. metron) kem. npr. cvjetno plavetnilo. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. lat. osip. ofthalmos oko) mn. anthos cvijet. anthrax ugljen) kem. dobar— loš. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. npr. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. razmak. kotlina. lithos kamen) mn. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. anthos) cvijet. nastavak -ites) min. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. entonnoir) lijevak. usp. lithos kamen) min. geol. prostor između dvaju stupova. geol. ljeto—zima. osobito lirskih pjesama. npr. v. antotipoliti antologija (grč. onyma ime) lingv. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. u sobi). entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. antrecen (grč. zool. typos otisak. med. živo biće) mn. xanthos žut) kem. spolna ljubav) mn. crni prišt. antrakolit antrakoza (grč. veneričnih bolesti antizimotik (gr. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. vrtača antonomazija (grč. antonimi antonoar (fr. cvjetnjak. itd. usp.. sredstva protiv navale krvi. sredstvo koje sprječava vrenje. anthrax ugljen. Venus božica ljubavi. anthos. udaljenost između stupova. anti. osobito na licu antotipoliti (grč. anti. sredstva protiv spolnih. lingv. nered (npr. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. antoliti antozoe (grč. zyme kiselo tijesto. orgazam antos (grč. anthrax ugljen. anti. paronimi. algos bol) mn. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. zbirka odabranih. anti. antrpilastir . bedrenica. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. entrecolonne) arhit. nevolja antrkolon (fr. najstariji fosilni ugljen. zoon životinja. anthos. med. tvrd—mek i dr. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. antonomasia drugi naziv) ret. anthos. pren.antivenerea antivenerea (grč. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. antiseptik antoalaža (fr. anthrax ugljen) med. anthos. odus zub.

rađanje čovjeka. lat. anthropos. npr. utjecaja okoline. anthropos. koji se tiče ljudi. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. anthropos. ljudožder. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. . geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. anthropos. antropocentrizam (grč. anthropos. anthropos. nataliteta. privredna. anthropos. anthropos. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. anthropofagia) ljudožderstvo. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropos čovjek.(grč. urezujem u kamen. fiziološkog. kanibal antropofagija (grč. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. papiga antropognost (grč. anthropos čovjek. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. glyfo dubem. kulturna. stvoreno na Božju sliku i priliku. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. povijest čovječanstva antropoidan (grč. latreia služba) obožavanje čovjeka. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. anthropos. podvrste su: povijesna. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč.antropareskij a antropareskija (grč. rađanje) biol. psihološkog. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropinos) čovječji. anthropos) fil. očovječavanje. anthropos. anthropos. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. eidos oblik) čovjekolik. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropos. mortaliteta itd. fyteia sađenje. zemaljski antropizam (grč. anthropos. prometna. bios život. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč.

počovječavati. tj. anthropos. anthropos. anthropos. soma tijelo. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. stajališta antropologija (grč. v. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. anthropos.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. 2. anthropos. osjeća i radi kao čovjek. morfoo uobličavam) počovječiti. povijesnog. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. sociološkog. nomos zakon) fil. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. s ljudskim osobinama. anthropos. anthropopatheia) fil. fiziognomika antroposomatologija (grč. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. slabostima i dr.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. logismos) fil. tj. morfe. anthropos. anthropopatheia) fil. povijesti. biološki život. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. anthropos. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. Theos Bog) obogočovječenje. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos-morfos) sličan čovjeku. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. seciranje. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropos čovjek. anthropos. tome rezanje) med. vrlinama. metron) mjerenje ljudskog tijela. tj. anthropos. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. arheološkog i dr. antroponomija (grč. Bog. 1. anthropos. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. anthropos. anthropos. da misli. želja. psihologije. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. anthropos. anthropos. težnji i ideala. ponašanje životinja itd. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. anthropos. sociologije. morfe oblik) fil. antropopatija antropopeja (grč. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. proučavanje odnosa između čovječjih udova. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. obožavanje čovjeka. fiziologije. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. tj. fiziologije. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. rezanje ljud- filozofskog. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. fizičke pojave. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. metoda mjerenja čovjeka.

uništavati. Blagovijest anuri (grč. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". uron mokraća) med. mat. annuus godišnji) godišnja otplata duga. uračunavati. per anum (lat. anthropos. annuitas. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. završetak debelog crijeva. tj. st. i 15. sofia mudrost) fil. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. annullare) poništiti. annulus palatii čit. anthropos. u San Franciscu između Australije. godišnja renta anulacija (lat. an-.) kraljevski prsten pečatnjak. kalendar anuitet (lat. Pacifički pakt.) čarobni prsten. anulus magikus (lat. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). uništiti. ubrajati anuncijacija (lat. natraške. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. ukinuti. annulus) prsten. koji se događa svake godine. a traje još i sad. pribrojavati. koji traje godinu dana anuarij (lat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. opovrgnuti. na naličje anzihtskarta (njem. godišnji prihod. poništavati. annumerare) pribrojiti. ovarium jajnik) med. Novog Zelanda i SAD.) zool. inversus) naličje. opovrgavanje. a Venvers čit. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. čmar. envers. a lanver (fr. opovrgavati. rujna 1951. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. poništavanje. zoon životinja) geol. objavljivanje. ukinuće. opovrgnuće.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. duša sudbini koju sama stvara. annulus magicus čit. enveloppe) omotnica. SEATO anžanbman (fr. annuarium) ljetopis. anulus palacii (lat. Petar u ribarskom čamcu. opkoračenje. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr.) naopako. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. bezrepci. godišnji dohodak. anulus piskatorijus (lat. polukas anualni (lat. an-. lat. enjambement) poet. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. ribarski prsten anumeracija (lat. annumeratio) pribrajanje. annualis) godišnji. lat. počinje s dijuvijalnim razdobljem.) aorist (grč. ukidati. proglasiti nevažećim anulus (lat. godišnjak. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". uračunavanje anumerirati (lat. annunciatio) nagovještavanje. v. "prosvijetljenje" i "posvećenje". ura rep) zool. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. neodređen) gram. annulus piscatorius čit. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. kroz čmar anvarija (grč. a-oristos neograničen.) med. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. annullatio) poništenje. prošlo svršeno vrijeme . an bez. žabe anurija (grč.

apparatus sprema. vapa) para. naprava. nemaran. aorte) med. od plaće na ime otplate duga). apathes) neosjetljiv. kalcijev fosfat s fluorom. soba. posredan dokaz. oruđe) sprava. zamršen.) apartan (fr. apagogičan dokaz indirektan. glavna srčana žila. posredan dokaz. sprava i si. nemarnost. prividan (npr. apantesis) odgovor. apatheia) neosjetljivost. apanage. odvojenost. otakati. apatao. cijeli pribor. 3. stan s više odjela apaš (fr. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. dražestan apartheid čit. pren. apage) odlazi. vjerojatnost. osme miris) bezmirisan apa (mad. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. lažan. aparatura (lat. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. smrad apage! (grč. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. vanjština. godišnji prihod. tisk. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. preslikač . apperentia) privid. aparthajd (engl. otići.) otac apa (rum. stroj. prividnost. lat. odjel. utrnulost osjećaja. sva oruđa. ap-ago odvesti. odvraćanje. kazališta i dr. osiguran prihod apanažirati (fr. odijeljenošt. ono što izbija iz nečega (kao plin). veličina i si. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). jedinstven) poseban. pun draži. zločinac. 2. apart poseban. apparens) vidljiv. povraćati. zaziranje (ili: strah) od ljudi. npr. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. vidan. upala aorte aozmičan (grč. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu.aorta aorta (grč. neke radionice. nesvakidašnji. a. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. veoma raširen. tj. sive. neobičan. 4. oduzimati.) zasebnost. apatetikos lažljiv) lažljiv. pomoćna sredstva i dr. lat. abziehen svući. zadah. antropofobija aparat (lat. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. braće). apache) velegradski razbojnik. utrnulih osjećaja apatija (grč. izgled. žila kucavica aortitis (grč. mlitavost pokreta apatit (grč. očigledan. chroma boja) opt. trg. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. jasan. abzihen) 1. apo. isparivanje. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. pretakati (vino). zapleten.) aparencija (lat. aorte) anat. opovrgavanje apantropija (grč. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. lopov. očevidan. appartement) stan. dah. odbijati (npr. zaključak apatičan (grč. biju vat i apcigbild (njem. kinematografa. idi! apagoga (grč. ravnodušan. ravnodušnost. razmak. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). odvratnost među ljudima. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. apagoge) log. sapa. apatao zavodim) min. očit. surovost. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece.

osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. pozivanje. beskrajan) fil. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. anat. aperantologia) pretjerana brbljavost. zbor. pepsis probava) med. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. neškolovan apedeutizam (grč. a. suprotno: antiapeks. gram. početak. nulla dies sine linea. i traži njihovu pomoć apelat (lat. prilog knjizi ili djelu. npr. voj. birstnapcug apedeutičan (grč. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. shvaćanje. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije).apcug apcug (njem. zapažanje. rod. znak. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. tj. Apelles post tabulam (lat. ap-echema) odjek. neznanje poradi slabog školovanja. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). koji označava zajedničko ime. nakon nižih. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. znači otprilike: dolje!. crvuljak apepsija (grč. snimak. geom. neodgojen. neupućenost u ono što je lijepo. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. apeiros neograničen. arex vrh. appellare. ad-perceptio) fil. appendix) dodatak. pozivanje. ret. appellatus) prav. paideutikos odgojni) nenaobražen. čovjek. slaba probava apeptičan (grč. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. pozivanje na viši sud. bujica praznih riječi apercepcija (lat. suprotno djelovanje pada.: drvo. nedostatak ukusa. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. vrh stošca. dopuna. zajedničko ime. neprobavljivost. doziv. jasno shvaćanje . znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. usp. med. astr. uložiti (ili: ulagati) priziv. nazivanje. a-. appel) poziv. apeiros neiskusan. nomen appellativum) gram. priziv višem sudu. paideo odgajam) v. pozivati se na nešto. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). appellativus) gram. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. prav. apedeuzija apedeuzija (grč. appendix) med. vrstu apelirati (lat. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. appellare) moliti koga za pomoć. usp. izdužen produžetak s površine nekog organa. višim sudovima. životinja apelativan (lat. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. otisak. a-. apedeutizam apehema (grč. žalba višoj vlasti. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). appellans) prav. riječ koja označava rod ili vrstu. apaideusia) nenaobraženost. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu.

n) apikultura (lat. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. odnosno mišljenja. pomoću kojih se jedan predmet shvaća.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. na dijafragmi za prolaz jednjaka. sveti bik. nagon. prohtjev. volja za jelom. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. rta. apistia) nevjerovanje. a-pyros. s bijelom pjegom na čelu. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. siguran od vatre apirija (grč. rt) koji se tiče vrha. npr. zapažati. npr. bez visoke temperture. lat. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. provjeravanje računa apis (lat. arex. apereins) koji potiče volju za jelom. aperijencije aperijentan (lat. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. pyr vatra) 1. jasno shvatiti. nezapaljiv. ovjeravanje. dovesti u red. zagladiti . appetitivus) željan. težnja. oni činovi zapažanja. aperire otvoriti) med. v. bez latica apetencija (lat. pyr) med. gen. aperitivan aperiodičan (grč. kao složena leća. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. a-. bez lišća. a-. pyr vatra) med. vršni. stanje bez groznice. appetitus) prohtjev za jelom. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. naklonost apetit (lat. a-. konstruiran 1866. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. aperitivus) v. apeiria) neiskustvo apirman (fr. slobodan od njihanja. žudnja za nečim apetitivan (lat. apurement) trg.. appetentia) čežnja. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. otkloniti smetnje. spoznaje i tumači apercipirati (lat. a-petalos) bot. med. uvidjeti. bez groznice apiričan (grč.) anat. a. aperijentan aperkat (engl. gen. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. odnosno mišljenja. aperijens aperijens (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. apex. cut udarac) šport. bez (sferne) aberacije. aperientia) mn. aplanir) poravnati. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. opt. crn. požudan. težnja za čim apeticija (lat. sumnja aplanat (grč. apicis vrh. mn. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. pyren koštica) bot. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. rtni. linkejoskop aplanatičan (grč. apices juriš) mn. koji nema koštice apiretičan (grč. rupa. apis pčela. ad-percipere = zapaziti. zaključak. sredstvo za čišćenje. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. pčela Apis mit. otvor. žudnja.) zool. a-. periodos) fiz. sklonost. apis pčela. požuda. želja. a-. osjećaj gladi. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. planao) opt. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. t. appetitio) težnja za čim. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. simbol zemljoradnje apistija (grč. otvor. upper gornji. apex.

a-. npr. zavoj. nepobitan. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. pus noga) koji nema nogu. ucrtati aplikabilan (lat. pus. sud koji izražava logičku nužnost. beznožan apodemialgija (grč. applicatio) način izvođenja. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. drugi.aplaudirati aplaudirati (lat. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. ali tako da ne izgleda da se to želi. koji se može lako namjestiti. apodosis) ret. tapšanje. živo odobravati aplauz (lat. applicatura) glaz. popis imetka. applicabilis) primjenjiv. pljesak. dokazivanje. osobito inozemna^ mjenica. aplikabilan aplikatorika (lat. npr. obraćati veliku pozornost na nešto. a-. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. izlaganje.(grč. pohvala aplazija (grč. pren. a. gram. brižljivo izučavati. kandidat aplikata (lat. nedisanje. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. apodemia boravak u tuđini. appointer) odrediti plaću. unijeti. priljepljivanje. zool. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. uporaba vanjskih sredstava.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". primjena. ukras na haljinu. oblog: marljivost aplikant (lat. drskost. glasno odobravanje. podos noga) mn. natrag apodan (grč. samopouzdanje. a-. opet. appoint) bank. samouvjerenost. završnica apoen (fr. apodeiktikos) koji dokazuje. applicativus) v. aplikativan aplikacija (lat. npr. probni govor. apunto apoentirati (fr. sitan novac za izravnavanje računa. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. posljednji dio složene rečenice. stavljanje. apodiktičan sud log. brinuti se. dati. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. asertoran. metnuti. beznožni vodozemci. poravnati se u nečemu. applicans) v. važnost. prionuti na neki posao. okomitost. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. plaćati. pljeskati u znak odobravanja. staviti. a-. apodeixis) prikazivanje. osobit razlog za neki hrabri postupak. hrabrost apneja (grč. problematičan modalitet apodoza (grč. beznošci apodija (grč. poricanje. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). primjenjivanje. primijeniti. za razliku od prvog dijela (protaze). usp. med. prikladan. uspravno držanje. applaudere) tapšati. mladica. lijek. log. prilijepiti. inventar apofiza (grč. neminovan. svaka. upotrijebiti. utiskivanje.) težina. neoboriv. povjerenje u vlastite snage. pus noga) med. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. npr. apofasis) davanje savjeta. smjelost. rađanje bez nogu. osobito na završetku zgloba cjevastih . raz-. prišiti. uobličenje) anat. primiti nešto s bučnim odobravanjem. mat. beznožnost apodiksis (grč. bezuvjetan. izdanak) med. koštana izraslina. plasis oblikovanje. odrediti ročište. applicare) namjestiti. nedostatak nogu od samog rođenja. pneo dahćem) med. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. apofysis izraslina. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo.

fil. epifiza). geol. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. glad i smrt apokaliptičari (grč. potpun prestanak neke bolesti. apo-karpos plod) bot. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. pitagorejci) . apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse.1-8): kuga. to jest Otkrivenju (13. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apo-grafo) prijepis. sentencija apoftegmatičan (grč. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. gameo ženim se) zool. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. apokatharsis čišćenje) med. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija.od Jupiter gen.apoftegma kostiju. s kosti spojena koštanom masom (usp. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. Apokalypsis) 1. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. poslovica. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). med. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. kad se još smatralo da je Zemlja središte. tj. astr. apojovium. metria) mjerenje udaljenosti. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati.18). min. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. kod žabnjaka) apokartereza (grč. Otkrivenje. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apo-gaion) astr. apofize mn. apo. suprotno: perigej. apoche udaljenost. istraživači Otkrivenja. tajanstven. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. sentenciozan apogamija (grč. apofthegma) kratka i duhovita izreka. a misaon. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. povratak u isti prividni položaj. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. afelij). zagonetan. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. Jovis) astr. grč. vraćanje zdravlja. stoici. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. mračan. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. ozdravljenje.. sufumigacija apokarpija (grč. razmaka apojovij (lat. kratak. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. Jov. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. kapnos dim) med. a ne Sunce (usp. duhovit. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. rat. 2. posljednja knjiga Novog zavjeta. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. misao. apo od. apo.

odluka. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. apo. koji izlučuje. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. rječitosti itd. NASA apolog (grč. razmnožavanja bez . apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. apolis. apologema) obrana. apologeomai) braniti. prestanak. spis ili govor apologetika (grč. apokrino izlučujem. sin Zeusa i Latone. odgovorim) 2. apokope odrezivanje) gram. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. sumnjiv. izostanak) neke organske funkcije. apo-lysis odvajanje) med. osobito kršćanski nauk apologija (grč. skladan. pretvaranje u kamen apoliza (grč. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. tj. glazbe. apo-klao slomim) med.apoklazma apoklazma (grč. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apo-krinomai obavijestim. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. apolonikon (grč. umjetnički. prekid (ili: smetnja. Apollon) glaz. Apollon) mit. apo-krino izlučujem) med. apolepsis zadržavanje. otkrivene. glazbeni apomiksija (grč. v. apologeomai) koji ima karakter obrane. odvajanje Apolo v. odgovor. apologia) obrana. znanost o tome kako treba braniti vjeru. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. bog sunca. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. apologos priča) poet. apolitho skameniti) geol. chroma boja) opt. disanja. sprječavam) med. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. obranjena točka apologet (grč. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. govora. kanonske apokritičan (grč. npr. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. mixis miješanje. koje nisu prave. titula biskupskog. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. u Engleskoj apolonion (grč. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. liječništva. držati obrambeni govor Apolon (grč. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. usporedba u priči. Apollon) glazbeni instrument. apologeomai branim) teol. od IV. skratiti. poezije. apolambano zadržavam. Apolon. lijep. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. sličan orguljama. npr. branitelj. poremećaj. izdvajam) 1. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. poučna pričica. st. napravljen 1828. rješenje apokriza (grč. podmetnut. med. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. nepravi. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. okamenjivanje. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). prijelom kosti apokopa (grč. zauzimati se za. apo-krypto skrivam) nesiguran. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. lažan. skraćivati apokrifan (grč. sparivanje) zool. harmoničan. apo-krypto skrivam) mn.

koji se gnoji. a posteriori . apportare. ali ne u gotovom novcu.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. srca ili mozga). ispuštanje duše. neuron žila. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. donositi. stvari zabranjene za izvoz. snošljivo stanje. fr. težak za razumijevanje. "Ja ću tebi !" apostat (grč. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. "vještina" raspravljanja o problemima. odreći se vjere. apostematosus) koji ima oblik čira. zagnojavanje apostematozan (grč. prav. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. usp. kolebati se. nejasnoća: logična teškoća. skupine mišića i cijele udove. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. bespomoćnost. sličan moždanoj kapi. gnojan aposterioran (lat. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. prekidanje govora npr. apostates. apopsycho izdahnem) izdisanje. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. zatajivanje misli. aporema aport! (fr. apo. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. živac) anat. ulog) trg. apostematio) med. poput navlake. mišiće. otpadništvo. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. duboka nesvjestica. lat. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. aporeo) v. apoplesso udarcem oduzmem) med. načela apostemacija (lat. aporia) zbunjenost. aponia) bezbolnost. apoplesso udarcem oduzmem) med. odmetanje. apostateo otpadam) otpasti. težak zadatak. apo-siopesis zanijemljenje) ret. apporte) daj ovamo. nedopušten aporetičar (grč. aporeo u zabuni sam) sumnja. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. apo-stema čir. imanje doneseno u brak aporema (grč. med. apo. a-poreutos) zabranjen. obamrlost apor (fr. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. a posteriori) fil. apport prinos. gnojenje. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. aporizma aporematičan (grč. stvoren na osnovi iskustva. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. aporos neprohodan) fil. spokojstvo apopleksija (grč. apostata) otpadnik. odmetnuti se. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. apostasia) odvajanje. nejasan aporeta (grč. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apporter) donijeti. aporema. sklon moždanoj kapi. neprolazan) mn. lat. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. osobito kršćanske apostazija (grč. logička teškoća. teškoća. zdravlje. aporetikos) onaj koji sumnja. prešutkivanje. apoplexia) med. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. a-poreutos neprohodan. prinositi. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. aporeo biti u dvojbi. zavisan od iskustva.

therapeia) med. apostrofos) gram. zvanje propovjednika vjere. npr. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apo. koji odgovara naučavanju apostola. propovjednik kršćanstva. 4. veličati apoterapija (gr. pren.apostil apostil (lat. okrenuti) gram. Kristov učenik. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. ili nekoj stvari. 1. apo-strefo odvratiti. obožavanje. kućna. apostolos) koji potječe od apostola. skloniti. veličanje apoteozirati (grč. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. kutija u kojoj se drže lijekovi. preporuka priložena uz pismo ili molbu. apostolsko dostojanstvo. bot. ideje i si. ukinem) lingv. dodatak nekom pismu ili povelji. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. kem. oštrijim tonom. nesumnjiva smrt apoteka (grč. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. obožavati. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. grdnja apostrofirati (grč. apostolska stolica (lat. pren. onaj koji širi neko naučavanje. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. papinski. potpuno izliječenje. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. putnička apoteka apotekar (grč. 2. tj. ukor. apotithemi odvojim. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. glaz. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apo. apotheke. gubljenje glasa apotoma (grč. thanatos smrt) potpun prestanak života. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. apotithemi ostaviti na stranu. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. skinem. ukoriti. apostolicitas) teol. apostolat (lat. papinska vlast apostolicitet (lat. naučavanja. Djela apostolska. grditi apotanazija (grč. ukidanje. skidanje. trgovina lijekovima. osloviti nekoga življim. apostolos poslan) poslanik. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. otklanjanje) ret. apothesis odvajanje. apostrofe odvraćanje. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apotemno odsijecam) mat. pren. sačuvati) ljekarna. Theos Bog) uzdizati do božanstva. apo.

neosnovan priziv. propušten. vezano. nepromišljen priziv appoggiando čit. tj. djevojčica Antonija. hapšenje. apprehensio) fil.) nakon nas potop. vučeno (u sviranju). zatim. nedopustiv priziv.) glaz. v. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. tj. sliveno appoggiaura čit. sjajnost). koji stoji kao dodatak appassionato (tal. da se tiska knjiga. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. apelacio frivola (lat. npr. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. ocjena. apelacio temerarija (lat. nakon naše smrti može doći što hoće. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat.) glaz. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. a priori apriorizam (lat. pojam. pohvala. sjajnost itd. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju.) glaz.) prav. glaz. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . strahovanje. grad Split apozitiv (lat. poimanje sadržaja neke predodžbe. apelacio inadmissibilis (lat. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. zabrinutost aprekacija (lat.) prav.apozicija apozicija (lat. apraxia besposlenost) psih. papir. appoggiato appoggiato čit. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. apelacio dezerta (lat. vrijednosti nečemu. predudar. večernje sijelo. pro- 107 aprobacija cjena. povoljan sud o nečemu. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. apre tura (fr. tj. razumijevanje. apođatura (tal. ocjenjivanje aprehenzija (lat. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. npr. appretiatio) određivanje cijene. apprecari. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. dopustiv i prihvatljiv priziv. apelacio adminisibilis (lat. strah. strasno. appositio) gram. procjenjivanje. apres) poslije. prav. apođato (tal. appositivus) gram. apprecatio) preklinjanje. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. uzimanje u posjed. approbatio) odobravanje. apponere priložiti. npr.) prav. moj apre aprecijacija (lat. apre supe (fr. a priori) fil. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. koža. nošeno.) prav. dati im glatkoću.) glaz. pristanak. npr. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. zatvor. naknadno dodana pridjevska oznaka. nas se to ne tiče. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. apodando (tal.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. usrdna molba apres nous le deluge čit. apre nu 1' deliž (fr. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. vezivanje. kao imenica. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. predodžba. suzdržano. dopuštenje. appositivum) gram. odobrenje.) "poslije večere".

a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. absenters) mn.) aprobatoran (lat. med. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. zagnojavati se apsces (lat. prisvojenje. appropriare) prisvojiti. approximativa) točka zbližavanja. mliječnih prerađevina i dr. dopustiti. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. (žita. približno pronalaženje korijena. gnojna upala tkiva. tvornicama itd. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. linea. koji izražava odobravanje. udaljavati se. približavati aproprijacija (lat. abscessus) odlazak. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. prilagoditi prema čemu. mat. uskladiti aprovizacija (lat. otkidanje. astr. odvajanje. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. prilagođavanje. brašna. otići. prekidanje apsentan (lat. absens) odsutan. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. progresivne paralize itd. apsis. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. approximatio) približnost. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. engl. approbativus) odobravan. approximativus) približan aproksimirati (lat. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. approbatorius) v. abscissio) odsijecanje. absens. tj. aprobatoran aprobator (lat. u srednjovjekovnoj crkve- . appropriatio) prisvajanje. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. npr. abscissa. približavati aproksimitet (lat. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. v. vina.aprobativan aprobativan (lat. poljoprivrednim dobrima. appropinquatio) približavanje. appropinquare) približiti. a mazga je ispod njega pobjegla). 2. ret. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. gonoreje. aprobativan aprobirati (lat. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. odvojiti. med. abs-cedere) odlaziti. povoljno ocijeniti. odsjeći) geom. apscisa (lat. približno izračunavanje. prisvajati. dodirna točka aproksimativan (lat. pohvaliti. gnojni čir. udaljen apsenteri (engl. apsidos svod) 1. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. približna ocjena. udaljiti se. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. approximare približavati se) približiti. odvajanje. prelaziti u gnoj. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. abscindere otrgnuti. pod apsentizam apsentizam (lat.

uvjeta. samovlašće. duh. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. gram i sekundu. gorka rakija apsintizam (grč. fil. apsis) arhit. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. progutati. upiti. ograničenja) nezavisan. usp. neuvjetan. bezuvjetno. Bog. upijati. razrješnica aps6lvent (lat. razrješno pismo. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. apsolutni broj. relativitet apsolutoran (lat.. oslobođenje. obuzimati. neprisustnost duha. ab-sorbere) usisati. absolutorius) koji oslobađa. grč.: relativnost. potrošiti. im. oslobođenje. neograničeno. agr. razumijevati. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. uvlačiti u se. absolvere razriješiti) gram. osloboditi od (grijeha ili krivnje). koji razrješava. absolutum) 1. suprotno: relativno apsolutnost (lat. neuvjetovano. apsolutno 1. za masu gram. apsolutni alkohol kem. broj. apsinthion) bot. diplomskog ispita. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. absolvere završiti. absolutus) bezuvjetnost. savršenost.lucija (lat. prvi. osnovni uzrok svim pojavama. indikativ. savršeno. vrijednost bez obzira na znak + ili —. absolvere) neograničenost. 2. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . obuzeti. apopsihija apsint (grč. relativ apsolutizam (lat. apsyhia) nesvjestica. apsidiola. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. npr. fiz. stvar po sebi. jednostavno. neuvjetovanost. za vrijeme sekunda. apsolutna vrijednost mat. bezuvjetan. apsolutan (lat. velika os eliptične putanje. fiz. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. polukružni dijelovi crkava. absolutorium) razrješenje. usisavati. samovolja. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. ab-solvere odriješiti) razriješiti. otpusni apsolutorij (lat. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. materijalistički: tvar). pril. u filozofiji religije: apsolutno biće. razrješni. savršen. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. kem. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. čist. supr. trošiti. pomilovanje apsolut v. absolutum) činiti. npr. absorbentia) mn. bez obzira na njegov obujam. neprisebnost. rakija od pelina. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. neograničen. učiniti nešto apsolutnim. mala zborna kapela. v. ovladati. završiti. potpun. za vinograd i si. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. suprotno. čisti alkohol. neograničenost. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. nego samo za jednu. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. apsinthion) med. fil. tj. školu apsorbencije (lat.

abstractio) log. duhana. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. okaniti se toga apstrakcija (lat. abstractivum) kem. rastresenost. spolnim odnošajima. koji služi za ispiranje.: konkretan).apsorpcija uzeti poslom nekoga. mudrovanje. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. abstergere brisati) prati. abstentio uzdržavanje) prav. živjeti trezveno apstrahirati (lat. absumptio) trošenje. koji postoji samo kao pojam (supr. čista misao. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). abstrusus) skriven. absurditas) logička nemogućnost. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. ad absurdum čit. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. viši. apstraktum pro konkreto (lat. abstergentia) mn. duhanu. slučajno ili nebitno. trezvenjak apstinentan (lat. primanje u sebe (supr. čistiti (ranu) apsterzija (lat. abstractum) log. teško razumljiv. neimenovani broj. smiješan. fiziol. abstractus) log. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. upijanje. metron) fiz. samo u mislima. in apstrakto (lat. besmislen. sudare cijediti) prokuhana tekućina. besmislica. v. suzdržanost. suzdržavanje od alkoholnih pića. zamršen apsud (lat. izmučenost apsurd (lat. dubokouman. odvajanje. ono što je u mislima. mislena imenica. zamišljenost. nerazumljiv. nejasan. grč. ne obazirati se na to. težak za razumijevanje.) u općem. abstinere) suzdržavati se od alkohola. absurdus) logički nemoguć. posebno. absorptio) fiz. usisan apstencija (lat. abstractum pro concreto čit. apstraktan broj mat. spolne ljubavi. nepodoban. sredstva za vanjsko čišćenje. ispirati. teorijski. odvajati u mislima. glupost apsurdan (lat. opće. med. abs-trahere) odvojiti. gram. absorptio. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. čist pojam. mesa. neosvrtanje apstrakt (lat. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. čist čin mišljenja. mesu. mislima i si. negledanje. dubok. apstraktna.) dovesti do besmisla . čin kojim se u želucu završava probava. misaoni. spolnih odnošaja itd. zatvoren. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mesa.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. stvaranje pojmova. nerazumljivost. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. abstersio) med. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. stvarati misaone predodžbe. istrošenost. ab od. ispiranje. ad apsurdum (lat. abstergens) med. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. čist. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. rastresen. čista misao. taman. besmislenost. nepriličan. pren. zamišljen. apstinent (lat. uvarak apsumpcija (lat. trezven apstinirati (lat. abstinens) pristaša apstinencije. udubljenost u misli. mislen. apsterzivan apstergirati (lat. usisavanje.) apsorpciometar (lat. pojmovno odvojeno. in abstracto čit. abstersivus) med. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. duhana. pranje. emisija). absorptivus) sposoban upiti ili usisati. potpuna zauzetost (poslom.

arahniti arahnolog (grč. izraz kojim se označuje npr. absurdum nemoguće) v. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. pokvaren. arahnoditis arahnoditis (grč. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. usp. žrtvenik arabatan (tur.) oltar. arapske književnosti i dr.bez noge. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. fantastične linije u slikarstvu. bubama i dr.) tofanska voda. kamenje s otiscima morskih zvijezda. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . arachne pauk. upotrebljavati u govoru arapske riječi. ukras u arapskom stilu. aranea pauk. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. sklon propasti. govoriti arapski. arahnitis arahnoida (grč. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. akva Bineli (lat.apsurdnost apsurdnost (lat. eidos oblik) mn.) kem. pauci arahnoliti (grč. 1700. apus. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. npr. v. appunto) trg. 2. lithos kamen) geol.) farm. vrijedne iskopine. apsurd apšmalcati (njem. u umjetnosti arabotedesko (tal. arachne pauk) mn. arahnoliti arahnitis (grč. abschmalzen) zamastiti.) aptrajbati (njem. npr. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. arapske književnosti i umjetnosti. začiniti. a-pteros beskrilan) zool.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. otrovna tekućina koju je navodno oko god. arabicitas) bit. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. arabesco) 1. osobito vješta tkalja iz Lidije. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. harabi) trošan. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. pohaban. osobitost i poznavanje arapskog jezika. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. slik. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. Akvinikum (lat. amfiteatar. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. eidos oblik) zool. arachne. zapržiti apterologija (grč. zool. arachne. daktylos prst) med. lat. arachne. upala paučinaste moždane opne. dotrajao. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. rabatan arabeska (tal. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. arachne pauk. arachne) med. akva destilata (lat. abstreiben otjerati) kuh. akva tofana (tal. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. arabinoza vrsta šećera. geol. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. bezbojan ili žućkast mineral. ar (lat. karbonat vapna. otrcan. v. upropašten. paucima slične životinje. ugledati se na Arape. arachne) med. javna i privatna kupališta i dr. ruševan.

aranea pauk. arbiter) izabrani sudac. međuprostor. Arracacia xanthorhiza) bot. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. jedinica za mjeru papira arakača (lat. male. izmirenje. grč. samovoljna procjena arbitralan (lat. rok. prisutni svjedok. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. vrsta jake rakije od riže. samovoljan. znanost o paucima. grafo pišem. raizo odmaram se. uređivati. neograničeni gospodar. spora- 112 arbitraža zum. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. sređivati. srediti. ukusa. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. priređivač aranžirati (fr. Arbeit rad. glavna. uživati gledajući nešto. najutjecajnija. radovati se. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. napraviti sporazum aranžman (rr. svojevoljan. oporavljam se) veseliti se. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. mali hodnik. arrangeur) obrađivač. spada u skupinu semitskih jezika. arachne. arcus luk) 1. priređivati.arahnologija arahnologija (grč.) arbitracija (lat. poravnanje. n. mode i dr. složiti. spremiti. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. Arbeit rad.) vrsta vinove loze. arranger) urediti. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. izravnati. rješavanje me- . opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. raspored. grč. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. r^d.. e. do 650. Dienst služba) "radna služba". bureau ured) ured za posredovanje rada. v. logia) zool. vremenski razmak. presuda izabranog suda. nagoditi se s vjerovnicima. pr. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. obrada. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. izabrani sudac arbitraža (fr. suđenje izabranim sudom. uređenje. arbitrage. fr. lat. arrangemen ^ uređitnje. aralvk) dogradnja uz kuću. despot. arahiologija aranžer (fr. aranea. Arba (lat. približan arbitrator (lat. pol.) rad na njivi. orkestracija aratura (lat. neutemeljen. promatrač. sudac u nekom sporu. preradba. prirediti. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora.) 2. razdaljina. logia) zool. e. razmak. glaz. n. naslađivati se arak (ar. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300.) mn. trg. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju.

samovolja. arkato (tal. žustar. arkcijus jus (lat. arbor genealogika (lat. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). arkcijus mandatum (lat. ardassine) trg. odrvenjavati arboretum (lat. tegoba. trkalište u cirkusu. muka area (lat. presuđivati kao izabrani sudac.) anat. pren. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. arkcior citacio (lat. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arbitrari) procjenjivati. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat.) rodoslovno stablo. ardasse) trg. "životno drvo". kao drvo arborikultura (lat. sud izabranog suca. vatren. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. ocjena. arenatio) med. obiteljsko stablo. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. usijan. osim predstavnika zavađenih strana.) prav. slobodan izbor. botanički vrt arboriforman (lat. gumno areal (lat.) slobodna volja. srčano arduitet (lat. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . velika teškoća. usp. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. ardens) gorući. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. smjelo. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. arboriformis) koji je u obliku drveta.) površina. arbitrium) presuda. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. silan.) glaz. revan ardit (tal. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. poprište. pren. pješčana kupelj arenant (lat. trg.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. žarki. arbor drvo. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. pooštrena zapovijed ardasa (fr. mišljenje. arena) borac u areni. tj. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal.) borilište posuto pijeskom. vojsci.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. odrvenjenje arborescirati (lat.) prav. bliže (ili: preče) pravo. arbor vite (lat. rada i si. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. hrvač arenda (lat. arhijatar arctior citatio čit. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arrenda) zakup zemljišta. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. plah.) glaz. arbitrari) bank. arduus strm) strmost. nasad raznovrsnog bilja. u tal. gradilište. zažaren. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat.) nadliječnik svetog. shvaćanje. volja. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.) prav. ardito) voj. suditi. carskog dvora u starom Rimu. arborescere) pretvarati se u drvo. vreli. arenacija (lat. žestoko. pravo prednosti arctius mandatum čit. polje borbe. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.

pakfong. area. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zapadno od Akropole u Ateni. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. bog rata. arrestatorium sc. crven krug oko upaljenog mjesta. zaostala plaćanja. arete vrlina. rešt arestacija (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. zatočenik. cinka i nikla. aretirati (fr. astr. arrestatio) uhićenje. staviti zabranu aretologija (grč. arreter) zaustaviti. mania pomama. argental. pren. sin Zeusa i Here. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. neplaćena zakupnina. dio etike argental (lat. argentum srebro. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. arrestare) v. uhititi. zatvor arestant (lat. grč. novac argentum foliatum (lat. lopovski. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. krug oko Mjeseca areometar (grč. man- 114 argo datum) prav. zatvoriti. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. prsten oko prsne bradavice. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. obustaviti. argentum srebro) 1.) lisnato srebro argentum vivum (lat. logia) fil. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. zadržavati. usp. dugovi. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. uze. argyrion. neplaćena kamata areražirati (fr. 2. zaustavljati. argyrion srebro) med. zadržati. usp. Areios pagos) 1. Ares) mit. eidos oblik) umjetno srebro. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. zakupiti areola (lat. areola) malo. argyrion) med. rata i ratnih užasa arest (tal. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. arrerages) mn. metria) fiz. uze. v. arrestans) uhićenik. slobodno mjesto. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. argyrion srebro. argirijaza argo (fr. zatvaranje. obustavljati. argirijaza argirijaza (grč. argentum) v. slitina bakra. araios rijedak. gravimetar. hidrometar areometrija (grč. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. pakvon. mangupski. argentan argentan (lat. aretirati. argentum) srebro. naredba o uhićenju. govor određene socijalne skupine . prav. araios rijedak. 3. Areios Aresov. tektoniki) voj. lat. arrestum) zatvor. anat. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. v. kažnjenik. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. pakvon.arendator arendator (lat. bogatstvom argiroza (grč. arrestatus) prav. arresto. metron) fiz. šatrovački govor. argyrion) med. mala šupljina između tkivnih snopića: med. živa argirija (grč. simbol surove hrabrosti.) živo srebro. pakvon argentometar (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. argyrion srebro) med. koji pripada bogu rata Aresu. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat.

zastarjela riječ ili zraz koji se danas. nemajući drugih dokaza. stooki div.) log. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. 2. lako 115 arheget razumljiv. zaključivanja argumentativan (lat. Argo. nautes brodar) zool. koji ne potječe iz starog vremena. Argos. starinski) 1. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. obrazlaganje. dokazni argumentator (lat. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. obrazloženje. kad netko. u običnom pisanju i govoru. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. zaključivanje. azojski period arheget (grč. zaključivanja. uhoda. koji zaista potječe iz starog vremena. npr. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. pažljive. dokaz.. ksenon argonaut (grč. kripton.944. način dokazivanja. pren. koji zaključuje. argumentosus) bogat razlozima. popularan dokaz. usp. koji obrazlaže. razlog. korablja (lađa). poglavar. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. argumentari) navoditi kao dokaz. archaios star) gram. vještina dokazivanja. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. Argo. usp. npr. otkriven 1894. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. argos nedjelatan. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. zaključivati. lat. mirisa i ukusa.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. arch-egetes) vođa. arhaističan arhajski period v. nego je samo napravljen. starinski arhaizam (grč. znak Ar. raspravljač argumentiran (lat. obrazloženje). argumentum e konsenzu gencijum (lat. argumentator) onaj koji navodi dokaze. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. neon. više ne upotrebljava. argumentatio) dokazivanje. argumentum bakulinum (lat. archa kos) starinski. tj. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. archaios star. sin Zeusov i Niobin. lijen) kem.) dokaz batinom. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. nautes brodar) mit. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. redni broj 18.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. veoma oprezan i savjestan čuvar. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . Argus) mit.argon argon (grč. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. argumentum) dokazno sredstvo. plemeniti (inertni) plin bez boje. element. špijun. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. Argusove oči vrlo budne. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. archaismos) gram. tj.) 1. neradan. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. 2. dokazivati. atomska težina 39. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose.

architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. prvobitno: otoci u Egejskom moru. arhiepiskop arhiblast (grč. spontano nastajanje života. prapismo. archos. medomai brinem se. n. Archiloxos) poet. projektant građevina. diakonos sluga) pravosl. episkopos nadzornik) nadbiskup. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. arheografski arheolog (grč. staro-. uronjeno u tekućinu. blastos klica. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. zajedljiv. graditelj arhitektonika (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. praarhibiskup (grč. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. abiogeneza arhihijerarh (grč. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. arche početak.predmetak koji u složenicama znači: glavni. prapočetak. arche. i 640. prastvaranje. archo vladam. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. archos. počinjem) arh. osobito: prvi otisak. prvi. a po drugim opet ptici. bot. arche početak. gradi- . logia) početna znanost. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. archetypon prauzorak) praslika. n. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. tj. archos. pren. najstariji đakon.nad-. po nekim dijelovima sličan reptilima. prid. arche početak. archaios. e. archi-pelagos) otočje. vladika. episkop arhihijerarhija (grč. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). arhce. prauzor. Arhimedov zakon fiz. prid. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr.). arheološki arheopteriks (grč. zametak) zool. grafo) opisivanje starina. prvosvećenik. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archimandrites) pravosl. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. original. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. dakle "oprezni". gignomai stvaram) biol. "koji zna predviđati". arche.). starješina svećenika arhilohijski (grč. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. povijest stare umjetnosti. gonos) mn. pr. visoko svećenstvo arhijerej (grč. archaiopteryx) zool. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. archo. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. archo prednjačim. archo. nad. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. inženjer arhitekture.(grč. žučan. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika.pra-.arhegonije arhegonije (grč. episkopos) pravosl. arch-hiereus) pravosl. e. prazametak arhidijeceza (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. episkopeo) pravosl. anorganske tvari. nadbiskupija arhidakon (grč. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. archi-hierarches) pravosl.

zaštitna četa. archo. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. architekton. pjesmica . indogermanski) stanovnici Indije. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . lat. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. fr. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. mala arija. aridus) suh. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. raspored građenja. isušen. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. kila. melodija Arijadna (grč. Arijevci. perz. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). suhoparan ariditet (lat. ptosis pad) med. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. napjev. odstupnica arijergarda (fr. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). koji se nalazi u arhivu. za grad Jeruzalem. arriere-ban) voj. ariditas) suhoća. neplodan. archon) vladar. pren. rimskoj. archivolto glavni luk) arhit. archivum. arriere straga. archivum) koji se tiče arhiva. Indogermani. ime kojim su indoeuropski (arijski. trabs greda) arhit. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. st. građevinarstvo. bruh debelog crijeva arhont (grč. archos čmar. lukova glavnog crkvenog portala. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. način pjevanja. za žrtveni oltar.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. mršavost. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje.) ovan. zaštitnica. arya. nakon što je ubio Minotaura. kele kila. povelje. Indoeuropljani. posljednja obrana arijer-garda (fr. pristaše i pobornici arijanizma. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. dokumenti arhivist (lat. architectura) građevna umjetnost. aria. neplodnost. grč. sušnost. architektonikos) građevni. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. načini zidanja. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. nego običan čovjek Arijci (sanskr. zaštitnica arijeta (tal. mršav. mršavost. lat. znanost o sustavu arhitektonski (grč. bruh) med. suša. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. Perzije i Irana sami sebe nazivali. aridura) med. koji radi u arhivu arhocela (grč. Ariadne) mit. pismohrana arhivalije (lat. slabost aries (lat. archos. građevni stil arhitrav (grč. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. sušenje. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju.arhitektonski teljstvo. mršavljanje. jalovost. pomogla Tezeju. pren. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. graditeljstvo. spržen. jalov. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. poglavar. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. arija) mn. arriere-garde) voj. arietta) glaz. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. koji pripada arhivu. archos čmar. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj.

) aristokracija (grč. računski. n. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico.) glaz. nepravilno kretanje. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. n. Larix europaea) bot.) aritmija (grč. aristarhski Aristej mit. pr. Platonovog učenika. ariozo (tal. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. progresija aritmetika (grč. e. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit.). politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. plemićki stalež. aristokratia) vladavina plemstva. lutrije i dr. Aristoteles) fil. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. stube. osiguranje života. mania bijes. arithmetikos) koji spada u računanje. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. pjevajući. locheia porađanje) mn.Arijevci Arijevci (sanskr. n. usp. e arithmetike tj. u obliku arije. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. pren. pr. arithmos broj. e. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. aristos. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. 58. neskladnost. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. arithmos broj. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku.). med. im. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. umijeće računanja. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. arithmos broj. demos narod. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela.). sredstva koja pomažu porađanje. arithmos broj. prema priči. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. vladavine plemića aristokratizam (grč. e. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. prijatelj i član aristokracije.) . svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. pr. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. v. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. v. plemstvo aristokrat (grč. med. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. logia) znanost o brojevima. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. aristos najbolji. n. pr. techne) mat. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. geometrijska sredina. kratos moć. starogrčki zaštitnik lova i stada. n.e. znanost o brojevima. agua) mn. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. e.

zvala "nepobjediva" flota Filipa II.) oružje. koju je 1588. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. arriver postići. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. potez gudalom. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. dovoz robe. naivan. pomorski razbojnik . tj. polukružni otvor arkadijski (grč. dolazak. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. Arkadoi) mn. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). mit. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. arcata) arhit. gusarski brod. arrivage) pristajanje.aritmomantija aritmomantija (grč. arkeo izdržavam) geol. coll arco čit. osobito ratna flota (ovako se u XVI. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. Velika kola) astr. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arcanum tajna) tajni lijek. e arktos Veliki medvjed. sjever arktura (lat. arcus luk. stanovnici Arkadije. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. arithmos broj. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. tj. mali naoružani brod. laktaštvo arizacija (sanskr. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. kako se prave sredstva za uljepšavanje. metron) sprava za računanje arivaža (fr. dovezena roba arivist (fr. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. armadilla) pom. gudalo. laktaš arivizam (fr. sanduk) 1. arcade. arcuatio) med. tajno sredstvo arkatura (fr. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. dolazak brodova u luku. kol arko (tal. nadsvoden hodnik. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arma oružje) mn. potporni poluiuk. 2. arkadikos) koji je iz Arkadije. vlasnik gusarskog broda. seoski. . manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. arca kovčeg. lat. idiličan Arkađani (grč. svodna oplata arkbutan (fr. stup podupirač arkebuza (fr. arkanum (lat. armateur) pom. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arcanus tajanstven. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. lat. pomlađivanje itd. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. dragocjenosti arkada (fr. gusar. arctura) med. arithmos broj. umjetne arkade. u Španjolskoj: oružana sila. arco. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. naoružan trgovački brod. Arkadia. pastirski. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. armalis. mala ratna flota. arc-boutant) arhit. osobito carinski armalisti (mađ.)'gudalom arkosolij (lat. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. pren. relikvije i dr. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. karijerist. st. arcatito) med. sužavanje.) oprema. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arcus luk) glaz. npr.

v. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. armorial. voj. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. harfica arpeggiato čit. jačati. razmetljiv. pren. arpedžatura (tal. armee) 1. Aaron) stariji brat Mojsijev. ovlažavanje. prvi mađarski knez (890—907).armatura armatura (lat. naoružati. doplaćivanje. ratna sprema. slaboumnost. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. drzak arogirati (lat. arrosement) zalijevanje. lomljenje tona kao na harfi .) glaz. mala harfa. arrosio) med. arrogans) napuhan. drskost. aromatizirati (grč. metodično bombardirati. Cincari.) glaz. pom. Vlasi Aron (hebr. aromatica) mn. voj. mirisne tvari. armorale) poznavatelj grbova. "armija nezaposlenih". arpedžo (tal. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. ohol. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. opremiti. aroma) mirisan. osvježavanje. snažiti armorijal (fr. polijevanje. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. polijevanje ulica. navodnjavati. žena sposobna zavesti armija (lat. naknadno platiti arozman (fr. arrostema slabost) med. lat. arrogantia) napuhanost. grad. trg. pojačati snagu magneta pomoću željeza. glaz. nagrizanje kostiju arozirati (fr. bezobzirnost arogantan (lat. narukvica) okrugao. kao na harfi. oklopljavanje broda. prisvajati. arrosage) zalijevanje. voj. arroser) zalijevati. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. tj. arostija arostija (grč. Aharon. arostema arozaža (fr. gord. lat. vojska. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. uzeti pod svoje aroma (grč. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. arrogare) usuditi se. aroma) miris. povećati nosivost zida željezom i cementom. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. trg. oholost. 3. 4. 2. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. bombama. jela i dr. arpedžato (tal. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. aroma. prav. armare) 1. bezobrazan. ludilo. začiniti. arma oružje. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. npr. naoružanje. zasuti vatrom.) glaz. mnoštvo. "armija beskućnika" armilaran (lat. koji ugodno miriše. navodnjavanje njiva. oružana sila. 3. arrostia) med. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. fr. uobražen. arrodere. ugodan miris eteričnih ulja. drznuti se. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. fiz. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". doplatiti. aroma) namirisati. pren. u obliku koluta. metodično bombardiranje arozija (lat. fiz. polijevati. sa začinom aromatizacija (grč. prisvojiti. naoružanje i posada nekog broda. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. armilla grivna. pren. arpanetta) glaz. staviti miris u nešto. granatama. 5. 2. opskrbiti ratnom spremom. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva.) voj.

arteria) med.93. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. rexis pucanje) med. grafia) anat. arteria. arterijalitet (lat. junak. bot.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa.arpikord arpikord (tal. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arsena. arsenikon) mn. arteriolae) mn. posao. pucanje arterije arterioskleroza (grč. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arsenal. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. ar nuvo (fr. kem. pren. arterijalitet arteritis (grč. spinet ars (lat.) umjetnost je duga. arteria. fagein jesti) med. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. umijeće.7112 m. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč.. najsitnije arterije. oksidirana krv. skleros tvrd) med. u 20. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arsonvalisatio) v. upala arterija artes liberales (lat. nasilnik.) umjetnost. proučavanje arterija arterioreksis (grč. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arsen muški. prijašnja ruska mjera — 0. glavna prometna ulica u gradu i si. v. krvna žila. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arterialisatio) fiziol. proširenje arterija arterija (grč. st. arsenikon) mn. arteria. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. kem. arteria. logia) anat. arterijska krv svijetlocrvena. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. ars mnemonika (lat. vita brevis (lat. tal. arterialitas) fiziol. redni broj 33. a život kratak ars mnemonica čit. pren.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. ektasis pomicanje) med. arsenikon) kem. arsenikon. tome rezanje) med. fiziol. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteria. prijek. a svaki urup na četiri greha). lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su .781 m) art nouveau čit. dijelio se na osam urupa. arteriositas) fiziol. velika zaliha arsenijati (grč. bogatstvo u arterijama. soli arsenove kiseline arseniti (grč. aslan) lav. element atomske težine 74. arteria žila. aršyn) lakat. slobodne umjetnosti. zanat. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. pren.) mn. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. arteria. arslan. arteria žila) anat. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arteria žila) koji se tiče arterija. stenos tijesan) med. znak As. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. lat. artefactum) umjetni proizvod. darsonvalizacija arš (tur. rif. ljutit čovjek. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat.

arthron. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. artis umjetnost) način umjetničkog. takoprstaši. neprirodan. sastavni dio nekog spisa. umjetnik. paragraf artikulacija (lat. osnivač. pokretač artofag (grč. bol zgloba. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. podos noga) mn. zglobni artrodeza (grč. articulatio) gram. artichaut) bot. artista. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. artios usko spojen. giht artritizam (grč. astmi i dr. fr. grada tijela koje je sklono debljini. articiocco. artilleur) vojnik koji rukuje topom. gram. lijek) artritis (grč. trg. članak) članak. karpos plod) mn. "igra riječi" artizan (fr. artiste) umjetnik. karkinos rak) med. glumac. arthron zglob. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. stvaralac. neuralgiji. arthron zlob) med. pus. artis umjetnost. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća).apropos kopali prve takve zdence već u 12. algos bol) med. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. gnojenje zglobnih kostiju. zglobobolja artropioza (grč. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. kostobolji. ars. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. član. facere činiti) tvorac. umetnuti) med. arthron. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. člankonošci . izvještačen artikl (lat. tvoriti glasove. pren. 122 atropodi kompozicijom i dr. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. zglob. artisan) zanatlija. poglavlje. emballo ubaciti. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. pyon gnoj) med. tvorba glasova. prijevremenoj arteriosklerozi. stvar. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. arthron. napis. majstor artificijalan (lat. zool. pathos bol) med. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. rak u zglobu artropatija (grč. točka ugovora. articulus zglob. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. arthron. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. predmet.(grč. roba u trgovini. glumac. bot. artos kruh. krušne biljke artolatrija (grč. artro. odyne bol) med. artistique) umjetnički. fr. arthron. rod vojske naoružan topovima artist (tal. articulare) gram. poznavatelj umjetnosti. ars. arthron) med. arthron. artos. artos kruh. majstorski artizam (lat. osobito u varijeteu i kabareu. kasnije: topovi. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. anat. šećernoj bolesti. začetnik. gen. razumljivo govoriti artiljerac (fr. topnik artiljerija (fr. majstor u jahanju. upala zglobova. probadanje u zglobovima. autor. bol zgloba. stilom. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. topništvo. fyo stvaram) med. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. daktylos prst) zool dvopapkar. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. arthron.). artificialis) umjetnički.

polet. rođaci po uzlaznoj Uniji. tj. zemljoradnja arza (grč. pretežnost. a-. po sko- . parlament. suprotno: descendenti ascenzija (lat. prav. pradjedovi. arvus njiva. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. bogat trskom. sa zglobovima.artrotomija artrotomija (grč. Uzašašće Kristovo. opće ime za kukce (insekte). uzlaženje. čišćenje od zaraze. dizanje glasa. fr. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. arsis) metr. za engl. penjanje. prihvaćati). osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. unutarnjem nagonu. obrastao trskom Arverni mn. penjanje. ateizam aseitet (lat. zoon životinja) zool. astr. arso zapaljen. pauke. trbušna vodena bolest ASDIC krat. arundinosus) trskovit.). amarus gorak) kem. asciscere primati. asambleja (fr. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat.). kraju ili državi. arthron. rast ascendenti (lat. ascendentes) mn. isušivanja močvarnih mjesta itd. rakove i crve arundinozan (lat. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. asanirati (lat. Tajland. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. najjača karta. nosos. aseitas. skup. as. a se esse biti. postojati sam sobom) samostalnost. fr. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. assis) 1. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. astr. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. uzlazna linija srodstva. tj. napredovanje. ascensio) penjanje. cultura uzgajanje) poljoprivreda. 3. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. mn. mješčićnice asciji (grč. djedovi. nadmoć. assemblee) skupština. skia sjena) mn. zglob artrozoa (grč. površina pečenja i dr. askos koža) med. 2. bezvjerstvo. isušenje močvarnih mjesta itd. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. sanus. arthron zglob. Filipini) asebija (grč. Spasovo. najbolji u nekoj struci. npr. askites. mat. preci kao roditelji. uzlazak. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. suprotno: teza arzan (tal. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. zem. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. kora od kruha. Singapur. Malezija. tome rezanje) med. arthron) anat. naglašeni slog stope. prvak. zbor. plaštenjaci. sabor. glaz. assus pečen. ascendencija (lat. bez ikakvog vanjskoog poticaja. ascendentia) prava. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. e. n. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. uzdizanje. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. asebeia) bezboštvo. grada zgloba. sanus zdrav. usp.

obamrlost. lat. dokazni asfalt (grč. prav. asertoran asertoran (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. razvrat. tj. koji nema spola. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. bez pratitelja. dušika i sumpora. asertorna. zemna smola. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. bez obilježja asentacija (lat. sepsis trulež) med. sepsis) kem. asservare) čuvanje. sfyxis bilo) med. septikos) koji nije sklon truljenju. obamro asfodel (grč. sexualisatio) uništenje. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. koji je bez oznake. bez satelita aselgija (grč. a-. a-. čapljan. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. sexus spol) bespolan. assensio) odobravanje. assessoratum) zvanje pomoćng suca. sudsko pomoćništvo asesura (lat. a-. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. ostavljanje u pohranu aservat (lat. pohraniti. a-. koji je u dubokoj nesvjestici. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. sepsis trulež. a-selenos) bez Mjeseca. lat. tj. udvaranje. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. naši izrazi: primorski brden. dokazivanje. a-. pohrana. lat. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". assessura) v. u pohranu aservirati (lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. assertivus) v. "cvijet smrti". assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). antiseptičan aseptin (grč. assibilatio) gram. asfaltos) kem. a-. ulagivačko odobravanje asenzija (lat.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. npr. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. pohotljivost asemičan (grč. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. čepljez. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. dakle. polumrtav. v. kastracija aselenski (grč. problematičan. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. paklina. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . asservare) čuvati. fil. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. porotnik asesorat (lat. asseverare dokazivati) potvrdan. sačuvati. assertio) potvrda. koji nema zaraznih klica. a-. fil. apodiktičan). sfyxis) med. asemos) koji nema znaka. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. pristajanje uz koga. prisizanje u nešto aseverativan (lat. assertorius) kojim se tvrdi. a-. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. prisega prav. asesorat aseveracija (lat. aselgeia) razvratnost. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. potvrdan. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. assenatio) laskanje. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. oleum ulje) kem.

) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. nalog za isplatu asignant (lat. a-. a-. grozan. prijetvornost. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. prilagođa• vati. nervozan. st. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. gram. asyndesia nevezanost. doznaka. assignatura) v. assibilare) gram. syllogismos posredni zaključak) log. assiduitas) točnost. nejednakovremen. ili između članova jedne rečenice.. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. krvav. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. neskladnost. nejednakost. a-.). pošiljatelj asignat (lat. chronos vrijeme) neistovremen. syndetos nevezan) koji je bez veze. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti.. bez sveza. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. npr.-grč. azinus ad liram (lat. fiziol. symptotos koji se ne poklapa) mat. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). neistodoban asinus ad lyram čit. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. jednačiti. sympatheia) nenaklonost. primati u se. asindetski (grč. izjednačavati. assignatio) doznaka. postojanost.asibilirati asibilirati (lat. a-. nesposoban je. asjento (šp.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. prilagoditi. jednačenje (po zvučnosti. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. ustrajnost asiento čit. nejednak asimetrija (grč. a-. asindeton asinkroničan (grč. neravnomjernost asimfonija (grč. a-.: //O žene. asimfoničan asimilacija (lat. nalog. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. a-. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. hiperbola ima dvije asimptote. syndeton) poet. fi- 125 asinus ad lyram ziol. symfonia) nesklad. glup je) . npr. nedovoljno suosjećanje. pr. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. ali je nikad ne siječe. bez svezica asindezija (grč. psih. tj. linija kojoj se približava neka krivulja. licemjerje asindeton (grč.) ugovor španjolskih vladara (u 16. gram. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. syn s. IV. izjednačavanje. neskladan. neskladnost. nedostatak sućuti asimptota (grč. bolestan.—18. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. nespojenost) ret. po mjestu tvorbe glasova). nepoklopljiv asimulacija (lat. nedostatak veze u rečenicama. asignacija asignirati (lat. assimulatio) pretvaranje. assimilare) izjednačiti. nerazmjeran. očajan. primiti u se. uputnica. assimilatio) izjednačenje. a-. 1790. usp. nevezanost.

assistere) pomagati nekome u poslu. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. zamjenik.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. vezivanje. društvo. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. bogougodnih spisa asketika (grč. vezati. odgojni askeza (grč. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. lat.. pokajništvo. koji izaziva gađenje. pokajnik. systole skupljanje. Asklepijadi potomci Asklepijevi. asitia nejedenje. gladovanje) post. udružiti se asodičan (grč. askaris) mn. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. kod Rimljana: Eskulap. spajanje. udružiti. socialis) nedruževan. askeo) pisac pobožnih djela. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. asodična. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. associatio) udruživanje. fil. potpora. assistentia) pomaganje. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. nedostatak volje za jelom. assistens) pomoćnik. pomoć. jezik. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. bogougodan. odis prezasićenost) med. pratiti nekoga. asocirati se združiti se. prisutnost asistent (lat. biti nazočan čemu asistolija (grč. a-somatos) netjelesan . koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. a-. nedruštven. asketes) pustinjak. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. Asinus Buridani inter duo prata (lat. zool. a-. v. primiti za suradnika. dječje gliste asket (grč.Asinus Buridani.) Buridanov magarac između dvije livade. udruženje. associare) pridružiti. askesis) pustinjaštvo. associare združiti. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. pustinjaštvo. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. nedostatak hrane askaride (grč. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva.. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. as-odes koji osjeća gađenje. nestezanje srca asitija (grč. spojiti. člana. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. u početku s trohejom ili spondejom. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. mlađi činovnik asistirati (lat. stezanje) med. pomagač. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. vrsta klasičnog stiha. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). asketos) pokajnički.

aspectus) izgled. nesanica asonanca (lat. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. samoglasničko podudaranje. opremiti asortisaža (fr. aspis. pren. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. aspiratio) gram. položaj planeta promatran sa Zemlje. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). st. hladetina aspiracija (lat. želja za nečim. sperma) v. lat. onaj koji teži za nečim (položajem. pr. odabiranje asortirati (fr. uvlačiti u . aspergillus) med. sperma) med. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. nepotpuna rima. zmija otrovnica. lik. knjiga). razvrat. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. n. asparagos) šparoga. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. aspidos) zool. reumatizma. koji nema sjemena. v. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. v. raskalašnost Aspalathos ilirsko. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. aspera nek terent (lat. asonanca asonirati (lat. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. stajalište. asperifolia) mn. uvlačenje u sebe. aspirare) tražiti nešto. sisanje. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. somnus san) med. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. assonantia) v. ventilator aspirin farm. glaz. e. opskrbiti skladište robom. aspermizam aspermičan (grč. a-. zla i opaka žena aspik (fr. asperitas) hrapavost. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. tvrdoća. s dahom.asomnija asomnija (grč. krutost aspermatičan (grč. a-. izgovaranje s hukom. udisanje. egipatska naočarka. neravnina. usisavač. asper ljut. a-. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. neotesanost. prehlade i si.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. asotia) razvratnost. usisavanje. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. aspirirati (lat. pojava. zbirka razne robe iste vrste (npr. assonantia) poet. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. aspic) kub. slično zvučiti asortiman (fr. aspermizam aspermizam (grč. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. aspermičan aspermatizam (grč. težnja. odabrati stvari jedne prema drugima. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. a-. assortissage) trg. zvanjem) aspirata (lat. pren. rod bilja iz porodice ljiljana. aspermos) med. a-. sperma sjeme) med. plina ili tekućine. sperma sjeme) med. astr. biranje. surovost. težiti za nečim. littera) gram. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. gledište. grubost.. čežnja aspirant (lat. bot. aspirans) kandidat. aspirator) sprava za usisavanje prašine. udisati. dobar znak aspera nec terrent čit. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. aspirata sc.

asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. tuga. s dahom. asteroides) zvjezdolik. duhovit govor. eidos oblik) mn. npr. koji potječe od zvijezda. asti grad) gradsko ponašanje. asteizam (grč. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. sjajan asteroidi (grč. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. lijepa kata. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. assai) glaz. gledam) med.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. vrsta slova. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. nahuatl-jezici. bez određene orijentacije. asteismos istančan. asterismus. nepostojanost. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. aster zvijezda) bot. astečko pismo meksičko pismo. makros dug. zvjezdice. glaz. slab vid. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. ljubavi i rađanja astatičan (grč. nemoć. nepostojan) koji nema smjera. okamenjeni rak Astarta (Astarot. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. steničan afekt astenija (grč. derivat maja-pisma. biljka glavočika. orao vidim. zvjezdani. prijelazna antikva asteričan (grč. uzeti k sebi) slik. supr. aster) zviježđe. suptilan. astr. s hukom. lithos kamen) geol. astakos rak. logia) med. usisavati. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. aster. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. koji potječe od slabosti. tisk. osobina nekih vrsta tinjca koji. bunilo. tzv. slabost. lako zamaranje očiju aster (grč. oronulost. pun zvijezda. asteroeis) zvjezdast. u obliku zvijezde. zbog interferencije svjetlosti. pramajka svega živoga. zvjezdan. ret. astateo) nemir. assumere primiti. skupina zvijezda asteroidan (grč. astheneia nemoć. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. aster zvijezda) fiz. asthenes. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. grč. astenična groznica živčana groznica. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. astečki jezik v. gram. mali. npr. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. izgovarati iz grla. astheneia slabost) med. oronuo. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. slikovnog (piktograma). profinjen ton u ophođenju. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. utjecaji asterisk (grč. asthenes) nemoćan. asthenes. dosta Assunta (lat. npr. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. slab. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. astatos nestalan. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. slabost vida. psih. astatične igle fiz. gospodarica neba i zemlje. rata i mira. dosjetljiv govor. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. vrlo. bacakanje teškog bolesnika. med.

astron zviježđe. gležnjača.asteronim pitera. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. a-. med. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. sunčanica. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč.(grč. Vesta i dr. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. zvjezdast. npr. pjenušac. astmatičan astmatičar (grč. asthma) sipljivac. nadzor nad kućama astma (grč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. metron) opt. u obliku zvijezde. Juno. zvjezdani. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. astragalos) igra kockom. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. u srednjem vijeku: pali anđeli. pr. planetoidi asteronim (grč. zvijezda. grč. a-. kockanje astragalomantija (grč. arhit. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. asti spumante (tal. astralis) koji se tiče zvijezda. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. po naučavanju okultizma. skočna kost. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. vijenac na gornjem dijelu stupa. astragalos) kocka. a-. osobito između zvijezda Kumove slame. drugo. tjelesnih osobina. astron. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. a-. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. astrum zvijezda. stigma točka) fiz. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. sipnja. uprava grada. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. zemlje i pakla. svijet zvijezda. balio bacam) med. fobos strah) med. izgleda da potječe od bezbrojnih. Ceres. astralni svijet zvjezdani svijet. usp. želučane) astrafobija (grč. aster zvijezda. asti grad. anat. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. astragalos kocka. srčane. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. Astrea. spuma pjena) pjenušavo vino. duše umrlih. stylos stup) arhit. nomos zakon) upravljanje gradom. eterično tijelo čovjeka. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč.. gradu Astrahanu) astralit (lat. građevina bez stupova astinomija (grč. nakon svakog bacanja. pseudonim asti (tal. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. teško i kratko disanje u napadajima. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. koji potječe od zvijezda. asti grad. zvjezdano nebo astro. udar sunčanice.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). stigma. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). slabija nego na ostalom nebu. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . obruč. astrobolismos. asthma) med. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe.

njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. odan čovjek. atemperirati (lat. prema prilikama. attemperare) ublažiti. duševni mir. neumrlost atanizam (grč. kipara dr. pren. nevješt. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. atheos bezbožan) bezbožnost. privrženik ataširati (fr. ublažavati.. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. naviknuti se na nešto. fabula Atellana atelaža (fr. a-. nespretan atehnija (grč. atavus predak) sličnost s precima. kozački harambaša. (kod Rimljana: Minerva) . dizala ih i tako zaostajala. ima umrijeti). zavoljeti nešto atašman (fr. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. božica rata.) vrsta dramske improvizacije. attachement) odjel. primamiti. atechnia) nespretnost. po legendi niknula iz njegove glave. atheos bezbožan) bezbožnik. nekog liječnika). koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. v. njem. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). neustrašivost atanatizam (grč. ateknia bezdjetnost) neplodnost. atanatizam ataraksija (grč. neizmjerno bogatstvo koje je 133. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. nevještost (npr. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. kći Zeusova. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. Athena) mit. zaštitnica junaka i gradova. ateleia) nesvrhovitost. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. posebice grada Atene. topovski pribor atelija (grč. zaprežni pribor. osobito ženskih. Posejdonovom praunuku. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. besciljnost. bezbožništvo. "dječak s djevojačkim licem"). pr. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. thaumaso čudim se. attacher) dodijeliti na rad. athanasia) besmrtnost. hetman atambija (grč. atelier) umjetnikova soba za rad.atalsko blago 132 Atena pije. stanje bez strasti ataše (fr. naslijede osobina predaka atehničan (grč. a-thanatos besmrtan. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. ataraxia) fil. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. imali su sina Partenopeja (grč. to je uspjelo Hipomenu. athanasia besmrtnost) v. atanizam atanatologija (grč. voj. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. ravnodušnost atavistički (lat. obično s činom pukovnika. radionica slikara. brak bez djece atelana (lat. atechnikos) neiskusan. athambia) hrabrost. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. a tempore) ponašati se prema vremenu. divim se) nečuđenje. utišati. n. utišavati atemporirati se (lat. duševno spokojstvo. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. attelage) zaprega.

posvjedočiti. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena.) mn. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. tj. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. thermaino) fiz. attestari) potvrditi. izvršiti zločinački pokušaj. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. loša probava aterenizacija (lat. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. atticus) svojstven atičkom duhu. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. pokušaj ubojstva. ukidanje. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. attikismos) atički način govora. uvjerenje. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. nevičan čemu ateramija (grč. ublaživati) prigušivač. zločinački napad. a-teramnos tvrd) med. uvjerenje. attitude. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. n. izdati svjedodžbu. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. atestat atestacija (lat. atemptare napasti. attestatum) v. athetesis) odbacivanje. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. a-. typos oblik. n. nasrnuti na tuđe pravo. pokušati) protupravan napad na nečiji život. v. suptilan. attentatum od attentare. pom. prijatelj Ciceronov. st. napadati atenuator (lat. zločin.) atika (lat. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. prezirati. proglašenje nevažećim aticizam (grč. v. napasti. typos oblik. e. Atlas) mit. uglađen. spustiti se zrakoplovom na zemlju. ather kaša. uzor) neuredan. atentata krimina (lat. Atlas . pismena potvrda atestat (lat. attentata crimina čit.atenej atenej (lat. prav. teška probava. potvrdu. stav. attenuare umanjivati. ad k. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. dosjetljiv. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. ne poštovati. imanje ili čast. pristati. ponašanje. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. tal. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. potvrđivanje. položaj. otuda: učeno društvo. attestatio) ovjeravanje. fr. fr. uzor) med. poništavanje. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. ovjeriti. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. atest 133 Atlant atestirati (lat. "tatica") kralj Huna (5. terrain tlo. svjedodžba. držanje tijela. attique) arhit. svjedodžba. attitudine). e. adijaterma aterom (grč. duhovit. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka.). uvjerenje. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. viša škola. a-. a-theoretos) koji ne zna. neupućen. atterrir) zrak. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. attica. doći k obali aterman (grč a-. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu.

stratosfera atmosferilije (lat. logia) znanost o isparavanju. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. atmos para. ozračje. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . Atlantis) legendarni otok koji se. skopeo) v. koji pripada atletici atlija (tur. koji pripada planini Atlasu. borac. sfaira. atmis. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. oko 9000 godina prije njega. atmis. športska grana. atmos. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. anat. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. parnih kupelji. atmos. atmijatrika atmologija (grč. atli) konjanik. atmis para. atmoskop. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. pravo ja. životni dah. čovjek koji se bavi atletikom. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. otuda: koji pripada zap. Africi. liječenje inhalacijom. iatreia liječenje) med. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. div koji. načelo svijeta atmidijatrija (grč. sfaira. hrvač. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. pren. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. Atlantic) Atlantski ocean. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". velik i snažan. zračna tijela atmosferografija (grč. atmos.) dah. prema Platonu. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. Atlas) mit. atmidos para. atmidijatrija. duša svijeta. atmis para. usp. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. tvari iz atmosfere. trg. zapadnoafrički Atlas (grč. troposfera. što iznosi oko 1. širine 45° na 1 cm2. atmidometar atmosfera (grč. nazvan po divu Atlasu koji. atmos. koji ima osobine atleta. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. pren. iatreia liječenje) med. atmidijatrija atmidometar (grč. sjajna svilena tkanina atlet (grč. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. v. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. osobito na olimpijskim i drugim igrama.atlanti atlanti (grč. prvi vratni pršljen. atmijatrija atmidijatrika (grč. atmometar atmidoskop (grč. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. fiz. zem.093 kg na 1 cm2. v. atmis para. Atlas) arhit. metron) v. po grčkoj mitologiji. sfaira kugla) zračni omotač. divovski. veoma snažan. po vjerovanju starih Grka. nalazio u Atlantskom oceanu. atmos. Atlas) zem. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. iatreia) med. u indijskoj fil. atmidoskop. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč.: duša. lijepo i pravilno razvijen. usp. liječenje pomoću pare. at atlotet (grč. atlanticus) gorostasan. atmidometar atmijatrija (grč. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atmosfaerillia) mn. duša. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu.

omlitavljenje. atomos) fiz. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. reumatizma i dr. alfa-čestica i dr. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. lat. atonos olabavljen. umoran. st.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. pren. pren. atomos) fiz. razdvajanje na sitne dijelove. pojava. uspavljivanje atonija (grč. o najsitnijim djelićima . klonuo. čin. atopia) nepristojnost. nepriličan. atmosferski elektricitet v. usp. nenaglašen atonifikacija (grč. atonos) bezglasan. med. atom atomologija (grč. znanost o atomima. elemenata za koji se sve do početka XX. atomos nedjeljiv) 1. atomos nedjeljiv) pren. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. mlitavost. slab. neotrovan atoli (malaj. osobito djela za pjevanje atocija (grč. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. upotrebljava se kod bolesti zglobova. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. neplodnost atocije (lat. atomos) fil. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. ato di kadenca (tal. a-. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). žućkasti kristali gorka okusa. lat. nepriličnost. neobičan atopija (grč. elektricitet ato (tal. nenaglašena riječ atopičan (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. nenaglašenost atonon (grč. atocia) mn. 2. završetak glazbenog djela kadencom. atoksičan (grč. atonia) bezglasnost. gram. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. malaksalost. kreću oko njega. najsitniji djelić nečega. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. atonon) gram. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. razdvajati na sitne dijelove. fil.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. tj. nesposobnost rađanja. slabost tijela. mislilo da je nedjeljiv. atokos) med. kukavičluk atom (grč. veoma sitan. malaksao. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. veoma sićušna stvar atomističar (grč. atopos) koji nije na pravom mjestu. najmanji djelić kem. mlitav. volumen obujam) fiz. neutrona.) glaz. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. v. atomos. klonulost. bojažljivost. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. usp. atto di cadenza čit. gram. atolmia) strašljivost. facere činiti) med. fenil-kinolin-karbonska kiselina. atto) kaz. atomos nedjeljiv) pren. atom atomizam (grč. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. Athos) gora na poluotoku Halkidici. nedjeljiv atomvolum (grč. proturječnost Atos (grč. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atomos) koji se tiče atoma.) geol. med.

mir. pretklijetka atrium mortis (lat. primamljivost atraktivan (lat. ojedenost kože. pouzdanost. attributum. a-. nedostatak prirodnog otrova. neustrašivost) mirnoća. sin Pelopov. attractorius) privlačan Atrej (grč. atrocitas) grozota. trenje. atropos) kem. sasušivanje atropa (grč. pravo atribut (lat. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. užas. usp. dvorana za primanje posjetitelja. brat Tijestov. pripisivati) svojstvo. kopnjenje. nepomičan. nemilost atrofičan (grč. suh. attractibilitas) privlačnost. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. attritio) med. thrix dlaka. djelokrug. zanimljivost. privlačan predmet. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. neizbježan) bot. 136 atropin znak. med. atremeo ne dršćem. srčana pretkomora. nepokretan. supr. uzajamno privlačenje. slab. atrofija atrezija (grč. trefo hranim) med. a-. slabljenje. kosa) med. sredstva za izvlačenje. tresis bušenje) med. zabava. čvrstina.: repulzivan atraktoran (lat. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. attributivus) pridjevan. e. surovost. tih. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. mir. trajna osobina nečega. mjerodavnost. velebilje (veoma otrovna biljka). a-. strogost. mršavost) zbog slabe prehrane. oblježje. fil. attractivus) privlačan. atrofija kod dojenčadi. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. ne uzrujavam se. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. attrahere) privlačiti. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. očnih i spazmodičnih bolesti) . primamljivati atrakcija (lat. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. pripisivanje. pridavanje. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. atrabilitas) med. stvar koja privlači. primamljiv. med. atra tamna. a-. atremes koji ne dršće. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. attrahentia) med. prednji dio hrama. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. prividno kajanje.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. miran) miran. atrium mortis) predsoblje smrti. oznaka.) atrabilitet (lat. Atreus) mikenski kralj. dodan atricija (lat. koji se ne koleba atremija (grč. privlačna sila. usp. astmatičnih. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. pridjev. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. strahota. pr. attractio privlačenje) privlačnost. crna. atropos neotklonljiv. sušenje. gram. žutica atrahencije (lat. po Spinozi) atributivan (lat. unuk Tantalov. mršav. kakvoća. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. beladona atropin (grč. osušen atrofija (grč. a-. bitna. bilis žuč. atremia nepokretnost. trofe hrana) zakržljao. melemi (npr. odlučnost atremograf (grč. attribuere pridavati. n. znamenitost. ojedanje.

aukcionis lege (lat. sonometar audiometrija (lat. kričav . slušatelji auditus (lat. audire slušati. saslušavanje. smjelo. 1858—1929) auf (njem. čuti. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat.) po onome što se čulo. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. o kontan (fr. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. mutus nijem) med. grč. zasjedanje. auditio) slušanje. audire čuti. počinitelj kaznenog djela.) prav. svirača i dr. slušni. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. audire čuti. auditus sluh) osjetilo sluha. vojni sudac. proba glumca. fone glas) med. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. probno pjevanje. audire čuti.) putem javne prodaje.) trg. auktor delikti (lat. audacitas) srčanost. posebice djevojke. učionica. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. audire čuti. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. uz plaćanje gotovinom au pair čit. audientia) službeni prijam. grč. napadan. hrabrost audiatur et altera pars (lat.) glaz. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. auditivni tip psih. probno sviranje. audače (tal. audire čuti. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. auditor slušatelj. srčano. opernog pevača. saslušanje. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. auditivan (lat. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. čujni. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. licitiranjem auctor delicti čit. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. ročište audimutizam (lat. slušatelj auditorij (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. de auditu (lat. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. metron) med.au comptant au comptant čit. sudnica. auffallen upasti) upadljiv. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. npr. tj.) prijeđi. o revoar (fr. prav. sudska sjednica.) neka se čuje i druga. slušalica za gluhe audijencija (lat. grč. audire čuti. hrabro audacem fortuna juvat (lat. suparnička strana. o per (fr.) doviđenja! auctionis lege čit.) izraz za osobe. auktoritate kuratoris (lat. smjelost.) prav. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. koji upada u oči. slušati.) posl. glaz. audio čujem. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. metron) med. na. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auditorium) slušaonica.

željeza i vapna. kod grčkih i staroindijskih glagola. pr. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. blijedozelen dragi kamen. otprilike. predmetak pomoću kojega se. cijenu. augmentirati augit (grč. n. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. auguriozan augurij (lat. auctio) trg. tvore prošla vremena. pretkazivač. javna prodaja. dodatak. npr. umnožavanje. Mass mjera) mjera odoka. pojačavati. aufdecken otkriti) prostrijeti. pren. 31. pretkazivački. fr. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. auguralis. pojačanje. augur. povišica. kralj u Elidi čiju je staju. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč.) svet. broju i glasanju ptica. zraka) min. povećati. do 14. počasno ime rimskih careva. dodati. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. augirati augnmas (njem. proročki.aufdekati aufdekati (njem. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. 138 aukcionator pojačati. večeru i si. auge sjaj. znak. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. predviđanje. licitiranje aukcionator (lat. veličanstven (pridjev rimskih cezara). august(us) (lat. dodavanje. augere) v. uvećanje. sastoji se od silicija. povećavati. augural). osmi mjesec u godini. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. npr. e. povisivati. med. naslućivati. Heraklo očistio za jedan dan. tumač znakova auguralan (lat. kolovoz. auflegen položiti. aufhangen objesiti) klinčanica. npr. auguralan augurirati (lat. augmentatio) umnoženje. Aufschnitt) narezak. slutiti. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. vješalica. posvećen. naprava za vješanje odijela. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. zove se i tirkiz augment (lat. pretkazivati august (lat. postaviti stol za ručak. umnožavanje. dodatak. Auge oko. gatalac. augustus uzvišen) 1. porast. povećanje augmentativ (lat. uzvišen. uvećavanje. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. auguriosus) v. Augeias) mit. naučavanje o milosti sljedbenika sv. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. predznak auguriozan (lat. magnezija. dodavati. aufhenger (njem. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. carski augustinijanizam teol. pojačavanje. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. e. prorok. mjesec žetve. augmentum) povećanje. 2. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . augmentativum) gram. umnožavati. n. gram.

) životna snaga. aulos. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . autoritativan aula (grč. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. krug oko glave svetaca. prostrana dvorana. skopeo) med. aurea mediokritas (lat. auriscalpium) med. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. aukso. slava. auxano umnožavam. ode pjesma) glaz. ušna školjka aurikularan (od lat. autor auktoritativan (lat. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. u obliku uha.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. aurum zlato. aureatus) zlatan. pathos nesreća.e. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. aule. žličica za uho auriskop (lat. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. vanjsko uho. auctoritativus) v. ugodan povjetarac aura popularis (lat. med. metron) opt. aula odn. auksano rastem. svečana dvorana sveučilišta. auratura) pozlata. auctionari) trg. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auriformis) uhast.) kočijaš. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. auksano rastem. astr.) zlatna sredina aureatan (lat. auctor) v.) svijetli vijenac. pigmentum) min. aulos frula. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pren. sjaj. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. životni dah auraran (lat. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. auksilijarne trupe pomoćne trupe. laskanje. ulagivanje aulodija (grč. odličan aureola (lat. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. aurarius) koji se tiče zlata. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auri sakra fames (lat.) prokleta žeđ za novcem.) aura (grč. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. držati licitaciju. ode pjesma. aula dvorana) dvorjanstvo. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. velik ugled auri sacra fames čit. Aurora) mit. n. zborno mjesto. aula) dvorište. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. ušni aurin (lat. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. grč. zlatni auratura (lat. mirisan. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. aukso. zlo. auris uho. auxano povećavam. kao uho auriga (lat. pjevanje) glaz. anat. aurum.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. auricula) uška. aura) ugodan zrak. predvorje. auris) liječnik za uši Aurora (lat. nevolja. aurum zlato) kem. auxesis) ret. auxiliaris) pomoćni. posebno biljaka aukseza (grč. dvorski život i običaji. lat. javno prodavati. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč.

fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. nešto veliko. australis) južni.) zlato aus (njem. tj. dvije sreće grabi" aurozan (lat. pokrovitelj auspicij (lat.) zora je prijateljica muza. neovisnost o aurora (lat. sreća. med. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika.) ili-ili autadija (grč. sretan početak. znak. Aušvic (njem. aut nihil čit. moć. samodržac. out) šport. pren. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. auskultant auskultirati (lat. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. aussen vani. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. vlast. ono što treba odbaciti. auspicium.) zora. prisluškivati.) ili biti Cezar. grč. avispicium.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. Ausschuss) bezvrijedne stvari. aut nihil (lat. Austria. pomoćni radnik auskultacija (lat. aut Cezar. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. zlatan aurum (lat.) pod okriljem. prošlo je i si. auscultator) v. aurora muzis amika (lat. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auscultans) slušatelj. samodrštvo. pristaša Austrije austrofobija (lat. tj. zaštitnik. samostalnost. proricati auster (lat. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. auscultare) slušati. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. izvanbrodski motor ausbruh (njem. archo vladam) samovlada. svršeno. zaštita. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. aurum) koji u sebi sadrži zlato. auskultator auskultator (lat. uživanje u samom sebi. auscultatio) med. archo vladam) samovladar. st. otpad aut (engl.) jug australan (lat. sub auspiciis (lat. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. despot. pod zaštitom. apsolutist autarhija (grč. suškovina Auschwitz čit. augur. authadeia) samodopadanje. sudski pripravnik. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. stetoskopa auskultant (lat. filos) prijatelj. predznak. zadovoljstvo samim sobom. istok aurora musis amica čit. početnik. vrhovna uprava i zapovjedništvo. jutarnje rumenilo.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. ausbord (njem. autos. auster južni vjetar. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . grč. apsolutizam autarkija (grč. gotovo. okrilje. samotok. ili ne biti ništa aut-aut (lat. autos. autarkeia) dovoljnost samom sebi. aus iz) žarg. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. "tko rano rani. pomoćni sudac bez prava glasa.

o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. izvorni. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. pravi. izvornost. authentikos) istinitost. lat. prav. v. auto-da-fe. autos) psih. naučavanje o samodeterminaciji. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. original. autos. authentica) mn. bezbožnika. autos eng. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. samoauto-dres (grč. prvobitni. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. osobnosti i ideje autodidakt (grč. samoprobava. lat. odrediti) fil. svečano spaljivanje heretika. autodafe autodeterminizam (grč. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. trg. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. omnibus autodafe (port.(grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. pravovaljan. autos sam. kamionima autoanaliza (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. fil. autobusima. grafo) vlastiti životopis. emera) med. izvršenje inkvizicijske presude. authentikos pouzdan. usp. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. vjerodostojan autentičnost (grč. istodnevni. autos. bios. authentikos) zakonit. autentik autizam (grč. istinit. lat. bez uvoza sa strane. auto-de-fe) v. autos. vlastita biografija. emera dan) med. digestio probava) fiziol. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. putem razumne volje. autos engl. fr. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . uobičajena kratica za automobil auto. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. autodefe autodefe (šp. autos. prav. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. authenticum) izvorno djelo. originalni spis ili dokument autentike (lat. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. bios život. autos. facere) potvrditi. actus fidei) heretički sud. ovjeriti autentik (lat. autos) 1. lat. determinare opredijeliti. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). autos. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. tj. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč.autemeran vanjskim stvarima. vjerodostojnost autentificirati (grč. autos. pisac autobiografije autobiografija (grč. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autos. didasko učim. autos) 2. autos. omnibus svima) automobil-omnibus. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. lat. pravovaljanost. goal) šport.

dynamikos moćan. samobitnost autoinfekcija (grč. jedenje samog sebe. autos. svojeručan potpis. starosjedilac. jak) koji djeluje sam od sebe. min. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. fysis priroda. stijena). autos. eros ljubav) psih. fone glas) 2. samooplođivanje kod biljaka. samoniklost. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . in) med. autos. umnožiti. lat. izrađen putem kopiranja. fonos ubojstvo) 1. autos. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. naprava za umnožavanje rukopisa. autografskog crnila autogram (grč. umnožavati autografomanija (grč. autos. gennao rađam) fiziol. starosjedilaštvo. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. autohirija autogamija (grč. starosjedilački. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. filia naklonost. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. med. autogram autografija (grč. gamia) bot. gnosis) samoispitivanje. svojeručno napisan. auto-chthonos) urođen. grafo. v. autos. samoliječenje autofonija (grč. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. therapeia) med. gignomai rađam) biol. autos. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. samooprašivanje autogen (grč. autos. sam sobom autodrom (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. samoubojstvo autohton (grč. autos. urođenik autohtoni (grč. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. autos. grafikos) svojeručan. ljubav prema samom sebi. usp. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. hipnoza autohirija (grč. dromos put) automobilsko trkalište. autograf autohipnoza (grč. auto-chthon) prastanovništvo. anorganske tvari. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. urođeništvo.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. autogramma) v. infectio zaraza) med. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. koji se sam porađa. autos. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. toxikon lat. autos. auto-chthon) prastanovnik. samobitan autohtonija (grč. ljubav) samoljublje. fagein jesti) med. samonikao. autos. autos. supr. autos. urođenički. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. alogen autognozija (grč. autos. pomoću tzv. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. tj. koji radi sam od sebe. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. autos.

autos. kritike) samokritika. autos. temno režem) med. autos. kefale glava) samostalan. njem. vladanje samim sobom. pren. mišljenju i pisanju) automat (grč. lat. grafo) psih. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. autokratizam autokrat (grč. samostalnost automahija (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. lithos kamen. kem. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. mobilis pokretan. maomai. vaga. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. knipsen pucketati) fot. automatski pokreti psih. autos. "samonadzor" autokracija (grč. autos sam. fil. autos. autos. puška. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. odnos prema samom sebi. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. clavis) fiz. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. therapeia) med. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. kefale) samostalnost. autos. kratos vlast. maomai tražiti. automatos) samopokretan. lišiti samoradnje automatograf (grč. tj. pokretljiv) vozilo koje se sa- . sprava koja. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. autos. vladanje sobom. sustav apsolutističke vladavine. haima krv. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. kata-lyo odriješim) kem. npr. samokret. samoozljeda. automatiser) pretvoriti u stroj. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. sam svoj autokefalnost (grč. moć) samodržac. mehanički. kišobran. koji sam od sebe radi. tj. makinalan. kratos) v. lat. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. laesio povreda) samoosakaćenje.. osakaćenje. ocjenjivanje samoga sebe. autos. automatos koji se kreće sam od sebe. Papinov lonac autoknips (grč. tako reći. tal. autos. za razliku od slikovitog. kratos) neograničen u vladanju. nezavisan.autokar 143 automobil autokar (grč. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. samovladar. autos. stvarni govor. autos engl. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. postupaka autolezija (autos sam. glupan. onaj koji liči na stvar. kirurških instrumenata i dr. naprava za sterilizaciju lijekova. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. kratos neograničena vladavina. fr. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. med. sag. autos. nož. žuditi) fiz. samodrštvo. biće koje nema duše. ocjenjivanje vlastitih spisa. autos. autos.. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. samodržački autokritika (grč. autos sam. logia) ret. autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. autos. nezavisnost od drugih. za čovjeka. učiniti da netko radi kao automat. djela.

utjecaj. samogledanje. 2. autos. autos. samouprava. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. fr. odobrenje. takve su npr. autos. mjerodavan. slobodan. augere. motorni čamac. tj. zakonita vlast. autosomnambulizam autonoman (grč. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. fr. autoriser) ovlastiti. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. autorite) 1. osobno promatranje. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. autopsija) autor (lat. pregled. mobilis) šport. autos. politička nezavisnost. auktor autoritativan (lat. autos. znanstvenika. morfogeneza autoniktobatija (grč. nadmoćnost (duhovna. fr. umjetnika. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autonomos) samoupravni. mobilis) onaj koji vozi automobil. baino idem) med. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr.: heteronomija) autonomist (grč. putem otvaranja i pregleda leša (usp. opsis gledanje. antos. lat. tvorac. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. samostalnost. auctoritas ugled. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. samostalan. priznat stručnjak autorizacija (lat. v. nomos zakon) samozakonodavstvo. 2. auctor. auto. odobravanje autorizirati (lat. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . priznata veličina (u nekoj struci). prevođenje i umnožavanje njihovih djela). autoptes) pril. moralna. usp. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč.automobilist mo kreće. na osnovi viđenja svojim očima. auctor tvorac. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. auteur) pisac. med. autos sam. lat. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. osobno iskustvo autoplastika (grč. znanstvenog ili umjetničkog djela. autopatheia) vlastiti osjećaj. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. auctor tvorac. autorsko pravo isključivo pravo književnika. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. morfe oblik) biol. ugledan. zakon koji je na snazi. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. autos. usp. nafta ili elektricitet. pravna). odobriti. pronalazač. čak i kad su pogrešna. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. plasso oblikujem) med. fr. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. med. fr. portrait slika osobe) umj. ovlaštivanje. autoptes) očevidac autoptički (grč. vlastitim očima. pascho iskusim. začetnik. ugled. viđenje) 1. nyx. autos. slika. autorisation) ovlaštenje. koji izrađuje automobile. autonomia. nomos) pristaša samouprave. nyktos noć. auctor. tvorac nekog književnog. opunomoćiti. fil. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. na osnovi osobnog promatranja. auto automobilist (grč.

prvi otisak autotipija (grč. autos. psih. autos. ambulare hodam) med. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč.: alomorfija. lat. auto-teles nezavisan) samostalnost. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. autos. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. stjecanje pogrešnog. supr. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. njegov glavni dio je poseban vodoravni . lat. autos lat. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. gyros krug. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. trofe hrana) biol. lat. stabilis čvrst. trausfusio pretok) med. lat. autos. therapeia liječenje) med. Pitagora. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. nepomičan) fiz. heterotrofija autovakcina (grč. lat. v. autos. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. npr. novija faksimilna izdanja. somnus san.autorotacija autorotacija (grč. npr. autos. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. improvizirano autoskopija (grč. autotrofne biljke bot. autoniktobatija autostabilnost (grč. autos. autos. therapeia lat. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. autogyre) zrak. utjecanje na samoga sebe. vaccina) med. neograničenost. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. skopeo gledam) v. autos. npr. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. kod upale plućne opne itd. serum) med. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. na brzu ruku. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. autos. autos sam. suggerere savjetovati. autos lat. tj. autorotacija krila zrak. autos tal. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. autos. pod heterotrofan autotrofija (grč. neuvjetovanost autoterapija (grč. je to rekao". autos. okretanje krila oko vertikalne osi. autos. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. autos. autoshedijastički (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. rotatio okretanje) samookretanje. autopsija autosomnambulizam (grč. trofe hrana) koji sam sebe hrani. autos efa) "on. fr.

onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. odvažan. drzak. arhit. predujmiti. arhit. fr. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. avantegeur) onaj koji ima prednost. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. ispust. prvi korak. promaknuće. avant naprijed. predstraža. istaknuti dio građevine avans (fr. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. avania) uvreda. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. prevaga. avan midi (fr. isplata unaprijed. ostavljen sreći ili slučaju.) prije podne. izbočenje. mjenično jamstvo. lat. ali nitko ne misli da će pobijediti. prednost avantažer (fr. aval) trg. Alana i Slavena. aventure) sklonost avanturi. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. ausriicken) izići.) zdravo! Ave. Obri avatar mit. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. prethodnica. avance) predujam. avancer) napredovati.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. ante meridiem avantaža (fr. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. korist. avantage) dobitak. mlakonja Auzonija (lat. bilo u životinju ave (lat. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. avanguardia prethodnica) u Italiji. bujica. isplata unaprijed. unaprijediti. smanjivanje dobitka. prema Auzonu. zaštitnik Tibeta. poniženje. istaknuti dio kuće. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. potpisnik. izmarširati u skupini. usp. aventurier) pustolov. nadmoć.autsajder 146 Ave. Maria (lat. outsider) onaj koji je izvan čega. pokušaj. adventura) pustolovina. avant-garde. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. napredovanje u službi. izazvali seobu Huna. lovac na sreću avanturistički (fr. aventureux) pustolovan. izvidnica. napredak. avant-corps) voj. dati (ili: uzeti) predujam. ići naprijed. predujmljivati avanzman (fr. izlaženje u susret avant midi čit. avanie. tal. st. poći (obično u skupinama). trg. zarade u nekom poslu avankor (fr. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avaliste) trg. unaprjeđivati. prednost. sva sila avalirati (fr. koji je po strani. Ave. plaćanje unaprijed Avari mn. smion. prethodnica. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . paradno i si. adventura. mongolski nomadi koji su u 6. bučno. garde straža) voj. pren. napredovanje. Maria "zdravo. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. krenuti. avancement) unapređenje. sramota. u športu: onaj koji se natječe. neupućen čovjek. prevagu: voj. aventure. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. onaj koji je daleko od čega. osobito izići u stroju iz vojarne. biti unaprijeđen. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. koji stavlja sve na kocku. aval (fr. iznuđivanje novca.

sablast. gradu Avignonu. vita život. aversio) odvratnost. avis ptica.) u kojem su pape stolovale u fr. avilir. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. drvored. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. aviarium) ptičnjak. sprijeda. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avis ptica) plovidba zrakom. avizacio de peijurio vitando (lat. avitum bonum (lat. avidus) lakom. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. zrakoplovstvo. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. lat. lik. med. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. avion. skorbut.) prav. avenue) pristup. adversus okrenut prema. lat. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. aviaticus. željan. i odriče besmrtnost duše. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. krletka avijatičar (lat.. quantum količina. avis ptica. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. žudan. odoka averzionalna suma (lat. aviateur) zrakoplovac. zračna flota avijarij (lat.. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. avverso) num. aviation. glava. tal. utvara. fr. oživljavati. ret. avis ptica. amine od am (monia) + -ine. aeroplan avional (fr. pelagra. avis ptica. gnušanje. staza. prilaz. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. suprotno: revers averzija (lat. tj. v. proždrljiv avijacija (fr. uzgoj životinja avilirati (fr. afet) strašilo. kavez za ptice. letač. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med.) do 1376. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. naprava za letenje teža od zraka. cultura uzgoj) gajenje ptica. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. djedovsko. grč.avenija jući joj da će roditi Isusa. lat. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. iznos) trg. st. (papa Klement V. a. osvježiti boje . a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur.) prav. engleska bolest i dr. avion. vilis jeftin) trg. večernje zvonjenje u Kat. aversus licem okrenut od. obiteljsko imanje avivirati (fr. mržnja. grč.bez. stara kršćanska molitva. vrsta majmuna aviceptologija (lat. nosos bolest) mn. summa svota) trg. pohlepan. avis ptica) zrakoplov. crkvi avenija (fr. pilot 147 avivirati avikultura (lat. grč. tal. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. bios život. (papa Grgur IX. fil. grč. gramzljiv. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. lice (kovanog novca). aviver) oživiti. lat. suma novca kojom se plaća poprijeko. beriberi. capio hvatam. fone glas) zrak.

Božja kazna azbest (grč.syle) sigurno sklonište. sila) med. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. zygon jaram) neoženjenost. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . vrsta nesagorljivog minerala. koje su pobjedili azigija (grč. antički govornički stil. zyme kvasac. avviso. najstarije razdoblje Zemljine kore. visus gledanje. azab. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. kao loš vodič topline. avulsio) med. izvještavati. neudanost.. a-sbestos neugasiv) min. mit. Asia. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. avocatio) opozivanje. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. lat. pribježište. fr. sloboda. a. javiti. skandinavski bogovi nebesnici. avizna lađa. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. opozvati. aviza avoar (fr. obavještavati. kićenost. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. zastora u kazalištima i dr. spisi avokacija (lat. avvisare. mn. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. habere imati) kao imenica. obavijestiti. samatha ići k. odazivati. knjigama: potraživanje. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. v. avere. ići prema) astr. lat. izvidnički brod. tražiti da se nešto pošalje. aktiva avocentur acta čit. nedodirljiv. neka se traže spisi. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. a sjedište im je Asgard). i 2. nedostatak snage za život. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. avisare. i za izolaciju azeotropija grč. a-zoon. prav. divljak. a-zoon. inače služi. akti avocirati (lat. neobuzdan čovjek azil (grč. azap) muka. gignomai nastajem. ad za. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. u francuskim trg. ali najčešće ima pejorativno značenje. periodos) geol. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. tzv. Asianus) stanovnik Azije. dynamis snaga. patetičnost Azijat (lat. npr. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. avocentur akta (lat. zoon živo biće. avoir. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. nezauzetost azijanizam ret. javljati avizo (tal.) prav. odazivanje. opozivati. suparnici su im bili vani. a-. a-. stvoren u maloazijskoj Joniji. tal. aviser) izvijestiti. utočište. a-. imao je dvije karakteristike: 1. avocere) odazvati. tal. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. magnezijev silikat vlaknastog sastava. slabljenje azoogenija (grč. prav. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. pogled) trg. bombastičnost. a-sylos neopljačkan.aviza 148 azoogenija aviza (tal. vađenje zuba. patnja.

azotos. urein mokriti) med. Tropez. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti.008. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. Marseille) aždaja (tur. element atomske težine 14. aždaha) zmaj. a-zoon. neman u obliku krilatog guštera. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. dionicama i si. agio) trg. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. azur. vrijednosnica i si. tal. St. a-. ajour) praviti otvore. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. akcije ažio-konto (fr. azotos. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. vrijednosnicama. može imati i više glava ažio (fr. Nica. izrađivati šupljikavi vez . azotos. dotjerivanje ažur (fr. azzurro. haima krv) med. lazhward. veća vrijednost neke vrste novca. azur. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. nebesko plavetnilo azuri mn. znak N. pers. trgovanje novcem. lapis lazuli) plavetnilo. ažiotaža (fr. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. tj. plava boja neba. dušik. sperma sjeme) med. rednog broja 7. vrijednosnica i si. agioter) špekulirati vrijednosnicama. plav mineral. agio-conto) trg. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. karbonat bakra Ažurna obala (fr. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). namještanje. prilagođavanje mjere. od nominalne vrijednosti. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. nastavak -ites) min. neke dionice. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. pomicanje. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. doplata. zoo živim. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. Cannes. npr.) po talmudu anđeo smrti. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. agiotage) špekulacija. azotos. ažioter (fr. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. grč. višak. a jour) točan i brz u poslu. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi.

piše se iza imena (npr. zbrka. jezgra je jestiva. bedminton (engl. babilonski toranj prema Bibliji. bacilofobija (lat. med. zabuna.) otac. zbrka. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr.) omiljeni češki narodni ples.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. bekgraund (engl. i 6. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). draga djevojka babyboom čit. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. bacillum štapić. tonzile badinaža (fr. pr. tetanusa. grč. kaos. e. razvrat Babilon stari grad u Aziji. upotrebljava se i u medicini. lakrdija. ozvučenje događaja na pozornici (npr. pren. beibisiter (engl. češka brza mazurka babu (ind. očinstvo.) bot.) velik broj porođaja. šaljiv. st. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. . baden kupati.) malo dijete. očuh. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. podloga) glaz. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). fobos strah) med. punac. nered. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. Kaldeja. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. čuvarica djece bacili (lat. background pozadina. dojenče. zvučna kulisa. toranj građen u Babilonu. četka badminton čit. kratica basso B kem.) indijska titula. bezbožnost. štapić) med. očevina. kratica za barij baba (tur. tast. beba.) dadilja. dizenterije.) background čit. gospodar. drvo i plod iz porodice ruža. u radio-dramama) badecimer (njem. metež. vapna i bizmutova klorida.) nered. mandule. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. Ali-baba). bakterije koje imaju oblik štapića. beibibum (engl. pren. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. kratica za element bor B log. badinage) šala. trebao je doprijeti do neba.B B. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. dodiru nekog predmeta. bacillus prutić. izazivači tifusa. vožnji javnim prijevozom i dr. beibi (engl. n. djetešce. ali prazan razgovor badižon (fr. novorođenče. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. ženina obitelj babel (hebr. vrenja maslačne kiseline i dr. kit što ga upotrebljavaju kipari. otmjen. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). izopačenost. sastavljena od boje.

kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. čistiti riječno korito od pijeska. dadilja. baidaki) mn. ponekad su i javne žene. slične bagdadskim šalovima. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. a može se igrati na svakom terenu. bagata) v. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. hramovima (ind. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. balia) dojilja. bailadeira) mn. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal.) kornjačin oklop. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. tamnica. pagat bagatela (fr. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. niska cijena. žulj na nozi. bei kod. diskusija bahur (hebr. vrsta morske ribe. tričarija. sem. bagger) jaružalo. bagatelle. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. Tanzaniji) bain-marie čit. bagana janje) janjeća kožica s krznom. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ben-mari (fr. bei Wache pod stražom) zatvor. bagatella) sitnica. plamenjača. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. tal. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. bahys) govor. kanala i si. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. Burundiju.) kuh. bagage) prtljaga. ološ. bajaccio) lakrdijaš. baft) trg. Boot čamac) pomoćni čamac. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. peronospora. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. baithylia. kukac.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. bagasse) trop šećerne trske. šljiva. šaljivac. mulja bagra (rus. bagat (tal. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. bajbokana bajbot (njem. pjestovati . nebesko kamenje. njegovati dijete. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. betilije bajaco (tal. pajac bajadere (port. polemika. plesačice na službi u ind. baganac bagasa (fr. insekt bagana (tur. bigar bahija (šp. rasprava. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. grimiz. v. maslina i dr. čamac za spašavanje bajdaki (rus. vaditi pijesak iz rijeke. trop od grožđa. bethel) mn. balia) dadiljati. Ugandi. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. potcjenjivati. bahio) zaljev. javne plesačice i pjevačice u Indiji. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz.19). presvučen kožama bajla (tal. buhara. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bagger) jaružati. harlekin. po čemu je i nazvana bager (niz. vrsta malih rubaca bajbok (njem. vrsta istočnoindijskih. omalovažavati. malenkost. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera.

baccala) zool.) bajvagn (njem. bobica. Bacco Bahus. terevenke. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). Wachter) stražar. zublja. bobičast. vinopija. divlja. boja bakalar (tal. ispit koji prethodi licencijatu. jagodičast bakenbart (njem. treska. bacca laureus lovorova bobica) na njem. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. lat. baclage) pom. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. bog vina. živi u iz sjevernim morima. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. bacca) bot. koliba bajuneta (fr. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. bakancs. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. u sr. Backfisch pržena riba). pjesnika G. pijanac. baccana) obična krčma bakanalije (lat. grč. zulufi bakfiš (njem. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. backen peći. najčešće vojničke obuće bakant (grč. Bačke obraz. bacchans) mn. backboard) pom. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. lola baklaža (fr. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. pren. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. lat. kod. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. burno veselje bakanalije (lat. Facket. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). Bacchus. tovar bakalaureat (lat. sveučilištima: najniži akademski stupanj. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. boga vina. Bakchos) mit. Bacchanalia) mn. Byrona (1788—1824). mlada djevojka. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. baccalaureus. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. i engl. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. g. pren. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. Bake) znak (obično komad drveta. razvratna pijanka. vino. pijanke. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. bokkancs) vrsta teške. ispit zrelosti bakana (tal. pren. baionnette) voj. šiparica bakhej (grč. Bacchanalia) mn. bacciformis) u obliku bobice. fiaccola) luč. zalisci. pren. Bakchos. magisteriju i doktoratu. bei pri. G. jagoda baka (njem. Bakchos.. fr. kolac premazan smolom.bajok 152 bakter bajok (tal. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. baita)Jpotleušica. raskalašena. bučno veselje bakandža (mađ. drugi. tal.

biol. lysis) mn. bal an mask (fr. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. caedere ubiti) biol. lakrdijaš. lat. lysis rastapanje) kem. veoma sitna. bakteria. bakteria. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. haima krv) med. golim okom nevidljiva. bal champetre čit. bailo. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). ples pod obrazinama. ballade. balle) smotak. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. baculus) štap. bal pare (fr. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. jednostanična živa bića. pjesnička pripovijetka baladen (fr. prisutnost bakterija u mokraći. bakvuds bal (fr. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. usp. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. bakteria. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. bakterion štapić. bakteria. uron mokraća) med.) ples pod maskama. klicožderi. bakteria. backwoodsmen) mn. klicomori. lat. bakteria.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. palica. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. služeći se i dijaloškim oblikom. ballare plesati) zabava s plesom.) svečani. Pasteur i R. fagos) mn. balio.) ples u polju Bal (hebr. kod Feničana. batina bakvuds (engl. sluškinje u azijskim hramovima. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. Koch) bakterioterapija (grč. bakteriocidi bakteriofagi (grč. lat. pr. sjajni ples bala (fr. gorštaci. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. bal u svečanom ruhu. bal. štapom bakulit (grč. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. uništavači zaraznih klica. kažnjavanje batinom.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. lat. ballata pjesma za ples) poet. tal. svežanj balada (fr. dem. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. prašume. kem. backvvoods) mn. najmanja. bal šanpetr (fr. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. bakteria palica. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. bakteria. baladin) šaljivac. usp. pripadaju biljnom carstvu. ballare) mn. prut. bakteria) bot. usp. osobina nekih živih bića. tal. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. bajadere .-med. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. baculum štap. grč. motke bakulus (lat. krabuljni ples. bakteria.) otmjeni ples. glumac. iz doba krede bakulometrija (lat. baculatio) batinanje. bal en masque čit. caedere) biol. bakteria. baletni plesač baladine (grč. od bakteria batina) mn. slična štapiću. Baal gospodin) mit.

posthion kapica) med. ballata) 2. baraka. nejasno izgovarati. ballatoio) trijem. balanos žir) med. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. mucati. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. veža. žirojed balanofori (grč. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balanos. dvojba. blenna sluz. glaz. ruski narodni instrument. upotrebljava se za električne izolatore. balahane) daščara. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. ali elastičnija od njih. eidos) koji ima oblik žira. žirolik balanopostitis (grč. svaki nepotreban i suvišan teret. sličan gitari. upala glavića i kapice balans (fr. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. balbutire) med. neodlučnost. zaplitati jezikom baldahin (tal. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . onaj koji se hrani žirom. šator.) glaz. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal.. balance. bilanx) ravnoteža. balanos. mucanje. balbuties) med. strojne remene. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. perz.) 1. balkon oko zgrade. zamuckivati. 154 baletan na. tepati. podstrešje. balanos. stvar za odbacivanje balata (lat. kolebanje. fagos) zool. zamuckivanje. bilancia) vaga. Baldacco.balagan balagan (rus. lat. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. osobito cirkuski balalajka (rus. pren. balanos. galerija balazor trg. tezulja balander (niz. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. pjesma uz ples balatura (tal.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva.

političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. ponašati se kao balija ponašati se prostački. ballismos "plesanje") bolesna. služi kao identifikacija između oružja (puške. beznačelnost. neotesanac itd. drhtanje. izraelska država balhornizirati (njem. nasrtljivac. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini.. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. balio bacam. ballyzo. Balhornu. g. samovoljno Balila (tal. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. trzanje. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. rasipnik. grčenje. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. borba nedopuštenim . balle. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. med. pod tlakom barutnih plinova. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. balkanologija balkanizam 1. protuha. bacakanje balkanistika v. neradnik. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. obijesno. balio bacam. kasnije: svojeglav čovjek. 1581—1599) balija (tur.) nekad: prostak. lijenčina.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl.

fr. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem.) vječno pero. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. balneum. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balneum lakonikum (lat. stubišta.. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balneum.) kupanje u pari balnot čit. kila.) farm. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. ballon) šuplje. balustrer) ograditi stupićima. balzamum kordijale (lat. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. grč. logia) proučavanje kupališta. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. balon d'ese (fr. grč. balaustion.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. kod tenisa. dečko koji. balustrirati (fr. staropruski). therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. okrugla. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit.. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. priručje. topličko liječenje balneum (lat. grč. bal-boj (engl.ball-boy do pozornice. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. grč. glasačka kuglica balotada (fr.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. balneum) kupalište. austrijska vanjska politika balneografija (lat. balzamum oftalmikum (lat. balzamum anodinum (lat. (čit.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. jaka i većinom ugodna mirisa. ballon d'essai čit. pren. balon kaptif (fr. grč. dijal. Letonce. balneum. toplice balneum arenae čit. pisaljka balon (fr. a dijelom i aromatičnim kiselinama. balno (fr.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balustrade) arhit. balon (obično u značenju: lopta). bruh. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. okruglo tijelo. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . kuglasta boca za tekućine. naslon. pom. postaviti balustradu balzam (grč. balneum kupalište. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. letonski. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. ballotte) kuglica za glasovanje. ograda kojom su ograđeni balkoni. balsamon) kem. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.) farm. balneum arene (lat. balzam za uminjavanje.) šport. ballon captif čit.) farm. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. pren. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat.

zavoj. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. bambu. sette bandiere čit. veza. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. bandiera) zastava.) manji instrumentalni sastav banda (tal. zavijanje. umjetnosti) bambocciate čit. svakodnevan. bandage) med. jednogodišnja ukrasna biljka netik. svakidašnjost banana (šp. bamboo) vrsta trske. šport. odred. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. tezga. farm. osobito zavoja. a po okusu dinji banarij (lat. utega i si. sete bandijere (tal. raste u Indiji banak (tal. glumaca. družina (lopovska). banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. telefonski stup) banderilja (šp. utroba se ispere karbolnom kiselinom. svakidašnjim banalnost (fr. prodavač kirurškog pribora. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. metnuti okov na kotač bandažist (fr. Impaticus balsamina) bot. bandera (tal. klupa. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. bandera. stup (npr. tj. balsaminaceae) mn. otrcan. bandager) med. bot. prilago- balzamici (lat. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. vjetrokaz. odmorište na stubištu. v. banaliser) načiniti otrcanim. mambu. bandagiste) proizvođač. previjanje. suviše ponavljana rečenica . balzamska sredstva. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. vojna glazba bandaža (fr. banalite) otrcanost. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. previti. njem. po običaju starih Egipćana. opasač na kojem stoji naboj nj ača. banalna fraza otrcana. seljačke zabave i si. "lijepi čovjek". balzamski lijekovi balzaminka (lat. uteg (kod mačevalaca i boksača). trg.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. zaviti. banda) četa. lutka.. bend (engl. osobito. platforma banalan (fr. stup o koji se vješa zastava. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. spojnica bandažirati (fr. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. bambus (malaj. čovjek koji se okreće prema vjetru. sajmove. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. povez na poštanskim pošiljkama. malo dijete.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. banco. bambočate (tal. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. engl. gomila. balsamica) mn. čelični okov na kotaču. staviti utege (u mačevanju u boksu). stijeg. "lijepi čovjek". zastava na katarci. banderole) vrpca na trubi.) djetešce. opći. "lijepi dečko" balzaminke (lat. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. putujuće društvo svirača. banale) običan. previjati.) bot. konjička zastavica.) mn.

v. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. prima novac na štednju. Americi i Meksiku. fr. bandola. vlasnik banke. banka banka (tal. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. kupuje i prodaje vrijednosnice. banque. banco. skitnja. mala vrpca. banda bandit (tal. pristaša bankokracije bankokrat (tal. papirna novčanica banko-konto (tal. pren. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. zavojić. banquise) ledena santa. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. banchieri) mn. progon. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). lazaroni bankiza (fr. bank bankar (fr. banco. banquet. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. banquette) voj.. skitnica banditizam (fr. Bank) novčani zavod. plaćeni ubojica.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. odnosno njihovi predstavnici. pucanj. banco-conto) trg. igrač koji drži bank bankata (tal. banjo) glaz. bježanje iz škole. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. grč. štedionica. strani novac itd. usp. plosnata mala šipka bandola (tal. v. banquier) osoba koje se bavi novčanim. bendžo bang (engl. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. bancus klupa. turistička kućica od lake grade bank (tal. propast . oproštajna gozba banketa (fr. Bandu bandura (rus. lat.) jak udarac. mandora. bandito) razbojnik. cestovni razbojnik. posreduje u kreditnim poslovima. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. el bandola) glaz. bandizar) izgon. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. propalica. banco. grad. kreditnim i efektivnim poslovima. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. gozba. grč. banditisme) razboj ništvo. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. pruga u boji. daje zajmove uz kamatu. banco. upotrebljava se posebno u Sjev. ustanova koja radi s novcem. nazvana po pronalazaču H. bancarotta. nevaljalac. potpuna propast. ledenjačka gomila (na moru). banco. krateo vladam. "markiranje" bandleta (fr. tal. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. obustava plaćanja. usp. bandeletette) uzak zavoj. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. hajdučija bandiža (tal. grč. rumpere slomiti) slom banke.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. šp. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. njem. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz.

stanovati u logorskim kolibama. pivnica. zahtijevaju da se krste samo odrasli. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. Sphyraena barracuda) zool. kupanje uopće banja (tal. baptiser) krstiti. plod. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. pren. baptisma) crkvena tajna krštenja. totemizam. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. veoma gusta i teška. osobito protiv groznice (lat. raste u tropskim krajevima Afrike. lišće i kora služe i kao lijek. nadjenuti ime bar (engl. drvo s osvježavajućim plodovima. bantam pijetlić) šport. dućan od dasaka. motka. straćara. hrvač i dizač utega težak između 50. obustava plaćanja bankvaluta (tal. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. trošna kućica. bannisare) skitati se.) bot. kupalište baobab (arap. baptizo. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. pronositi glasove banj (tal. pregrada. daščarama barakuda (lat. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. patrijarhat i matrijarhat. poligamija. patuljastoj vrsti kokoši. tj. nitkov. brana u sudnici. kavana s alkoholnim i drugim pićima. fr. tlak. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). uličnjak. barracano. baraque) daščara. toplice. skitnica. kupanje u kadi. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera.banksija banksija bot. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. baros težina.75 i 53. banco. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. baptisterion) krstionica. široka arapska haljina od te tkanine. bagno) drvena kućica za kupanje. baraba baraka (fr. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. plesovi s maskama. tal. lopov. kupaonica. bantam kategorija boksač. berkan barakirati (fr. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. krštenje baptizirati (grč.5 kg (naziv po bantam-kokošima. šipka.) 2. sprud naslaga. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. baptizo) mn.. lupnjava. banca. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. banseg (njem. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. karakteristike: negroidnost. bagno) kada za kupanje. Adansonia digitata) baptisterij (grč. sperren zatvoriti) bank. barakan. slična platnu. fr. vrsta tropskog drveta. rusvaj. gostionica. baraque) smjestiti u barake. barr) poluga. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl.

šišati. barbaros) nenaobraženost. baratto) razmjena. riba koštunjača'iz porodice trlja. u brk. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. barbarikos) prvotno: strani. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. spretno postupati baraterija (tal.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. vanjski zid bedema s puškarnicama. kuh. stražarska kula. kelt. barbula hirzi (lat. barbacane. imate li što za jesti (bez mog znanja. barrage) brana. razumjeti se u nešto. pobarbariti. npr. zaporna vatra baražist (fr. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). pristojba za prelazak preko mosta. barbone) zool. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. imate li što za jelo). barbaros) v. barbifier) brijati. govoriti u kovanicama. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. podvala. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barbula hirsi čit. barattare) trgovati davanjem robe za robu. divljak. tuđinski. lat. stranac. barbarski ornament gotički. surov. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. bez da sam znao. tj. barbarismos) gram. sličan liri. barba. nečovječan. dakle tudinac. kaos. (barbiere) brijač.) u bradu. trgovina kod koje se daje roba za robu. divljaštvo Barbe-bleu čit. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. barbacana) voj. danas: nenaobražen. suprotan duhu i pravilima jezika. barbarin barbarin (grč. ranar. rampa. pregrada. nepravilno barbarski (grč. iskvareno. in barbam (lat. vreva. mostarina. grub. neuljuđenost. bard. baratteria) pom. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. buka. krijumčarenje baratirati (tal. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. trilja. Barb-ble (fr. barragiste) čuvar brane. batoglavac barbula (lat. barbar barbarizam (grč. Modrobrad barbir (tal. barbe. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. prijevara. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. barba brada) bradica. uricum acidum.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. tal. šuster (krojač. vidar.: šnajder. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. grub. kovanica. rampe barba (lat. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. postolar). šp. polikord barbiturat (lat. barba brada) stric. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. greda kojom se preprečuje put. trlja. voj. grubost. u lice barbakan (fr. divlji. barattare) vješto poslovati. tal. ujak. surovost. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. baražna vatra za prečna vatra. surov čovjek. po imenu lišaja Usnea barbata.bara 160 bar baranda (šp. vješto rukovati. zbrka baratati (tal. baraonda) metež. potkradanje. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih .

zatvoriti se dobro.(grč.barij 161 bari naroda koji je pjevao. element. znak Ba barijera (fr. šp. grč. željeza i dr. vjerojatno. barriere) pregrada. tromost. barditus) bardova ratnička pjesma. sada: svi slično tkani materijali od vune. pogranično utvrđenje. barys težak. Japanu i dr. barricade) brana. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. otežano govorenje. berretta. uz pratnju harfe. branik. tal. barys. mostova) radi obrane. građanski rat. stabilizator toka barež (fr. protkati šarenilom barisfera (grč. našaranost. zatvoriti uske prolaze (ulice. bas-relief) plići. barda. lat. pregrada od rešetaka. pren. barys težak. ar. pren. baricentar (grč. bas. barrel) bačva. glossa jezik) med. barricader) pregraditi. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. albarda) tegleća životinja. usp. fone) glaz. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. gotov novac bareta (fr. svećenici itd. meda. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari.6 1 bareljef (fr. bas barifonija (grč. granica. izdvojiti se. barioler) šarati. teško. mostove) radi obrane. metria) barometrija bariolaža (fr. dizati (ili: praviti) barikade. našarati. od teških elemenata (nikla. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. reljef bares geld (njem. tal. kentron) fiz. baryum. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. ugojenost. prepreka barikadirati (fr. bariolage) šarenilo. čist. fone glas) glaz. smetnja. brana. sastoji se. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci.) barisomatija (grč. barys težak. Geld novac) gotovina. barys. bardelo (tal. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. težište barifon (grč. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barys težak) kem. pjevač koji pjeva dubok glas. smetnja. barrette. svile i pamuka Bargello čit. guslarska pjesma bardo (fr. pjesnik bardiljo (tal. obrana. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. barys težak. bar gotov. neukusno. pren. vrsta malih. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. pregrada uskih mjesta (ulica. Americi. barilla) kem. prošarati. mineral barij a (težac) . osamiti se barilalija (grč. barretum) kapa uopće. ulična borba. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč.36. bačvica. zaklon. v. Zemljina jezgra. zabarikadirati se ograditi se. gradska vrata. barilalija barij (lat. soma tijelo) med. u slavu junaka i bogova. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. prepreka barikada (fr. prepriječiti. barys. sfaira kugla) geol. redni broj 56. crnih medvjeda u Sjev. mlada mazga. barys. med. tj. gojnost barister (engl. ulaz na kojem se plaća trošarina. barys težak) kem. laleo govorim) med. bareter (fr. pren. bardot. atomska težina 137. dubok glas. teško izgovaranje riječi barilja (šp.

(grč. st. barque) mali čamac. st. metron) fiz. muški glas između basa i tenora. barogram barogram (grč. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. jedan slog ostaviti nenaglašen. barok barokomora (grč. v. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. grč. barokni stil barokan (port. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. st. XVII. barometarski maksimum najviši zračni tlak. brodić barman (engl. smiješan. lađica. barythymia) zlovolja. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. Barren. ladica. st. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barrocco) nepravilan. osobito posljednji slog riječi. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. baros. tuga. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. barokna poezija učena. fr. dubok. makros visok. neraspoloženje bariton (grč. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. baros težina. "sin utjehe" barne (njem. metron) vaga za djecu. usp. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. barometarski minimum najniži zračni tlak.. barografsku krivulju. barcherolla) čamac bez katarke. glazbeni instrument sa žicama. barys jak. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. sjeta. baros težina. barjak) zastava. dvorska. stijeg barka (tal. pjevati bariton baritonon (grč. barkarola barketa (tal. barcaza) pom. grafo) meteor. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. barca. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. gondola. barchetta) mali čamac. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. paralelne (i vodoravne) motke. bar) vlasnik ili poslovođa bara.. barytonon) gram. fr. pritisak barofon (grč. barytoneo naglasim gravisom) gram.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. metron mjera. baros težina. nastran. i prvu polovicu XVIII. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. metron) koji se tiče barometrije. pjevač koji pjeva bariton. svaka učvršćena na dva stupa. baros. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). jedrima i malim topovima barkerola (tal. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. najviše stanje barometra. baros težina. razboj baro. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. baros. kreće se otprilike između "A" do "a". glaz. gramma slovo. tonos ton) glaz. barrocco) arhit. najniže stanje barometra . eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. najveći čamac na ratnim brodovima. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. duboki tenor ili visoki bas. s katarkama. barrocco. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. usp. čudan..

barograf baronesa (tal. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. međunarodni. glaz. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. tj. grč. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . Bart brada.) stuba. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. barsony) vrsta tkanine. pren. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. duboki tenor. vitez barunat (lat. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. fr. velur. upala Bartholinovih žlijezda. baros. kadifa. član nižeg plemstva. metria) mjerenje zračnog tlaka. kratica od British. baros. thermos topao. američki. v.) mn. bassetto) glaz. barone) plemićka titula. kolovoza 1572. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. oprašivati) četka na dugačkom štapu. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24.barometrija barometrija (grč. rodoslovno usamljen baslis (fr. žena koja se pravi učenom. fagot bassa ottava (tal. barunat barut (tur. baron. wischen brisati. (uoči dana sv. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. metron. bassiste) pjevač koji pjeva bas. geotropizam baršun (mađ. pren. hipsotermometar barotropizam (grč. smjesa kalijeva nitrata. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. junak. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. ba breton (fr. ba ble (fr. dazimetar barotermometar (grč.) puščani prah. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. samt. bassetto) glaz. "škripavac" basamak (tur. baros. tropos okret.) plava čarapa. najdublji muški glas. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. "takozvana" spisateljica bas breton čit. barimetrija barometrograf (grč. tal. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. skopeo) stariji naziv barometra. basson) glaz. American. Commercial. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. beisik ingliš (engl.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. basso. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. vještina rukovanja barometrima. pliš bartolinitis med. između baruna i viteza baroskop (grč. v. stupanj plemstva između grofa i plemića. baronnie) v. baros. Scientific. jak. prečaga (na ljestvama) baset (tal. osnova harmonije. bariton Basic English čit. pravac) bot. hrabar čovjek. pahalica barun (lat. znanstveni. baros. barunija barunija (fr. britanski. baronessa) barunova kći baronet (eng. International. basileus) kralj. baro. svirač koji svira bas baskervil tisk.

prateći bas basta! (tal. odred vojske koji predstavlja. borba bataljun (lat. biti dovoljno. brzoplet govor batavija (lat. s potpisom osobe koja ne postoji. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. poluležeća fr. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. vrsta fine i guste pamučne tkanine. battuere tući se.) glaz. bot. zamuckivanje. kopile. na stranu. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. križanac. ranac.) fort. fr. battarizo mucam) med. bataglia) bitka. i koja je razorena 14. bastille) tvrđava. također: bareljef bastard (ta. šp. bašli što ima glavu) pribadača. tj.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. bastak bastaj (fr. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. st. usuđivati se. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. zapustiti. za vrijeme Luja XVI. mucanje. bastagma breme. obično s 800 do 1000 vojnika. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica.) glaz. nosač. podijeljenih u 4 čete batar (fr. osobito. dubok bariton. privremen zaklon. srpnja 1789. prsobran bastionirati (fr. zanemariti. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. bastardna mjenica lažna mjenica. špenadl bašmalik (tur. bastonare) batinati. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. bastion) voj. utvrditi. utvrđenje.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. teret) sluga. uspijevati bastilja (fr.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. praviti se važan baška (tur. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. basso ripieno) glaz. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. bašmaklik) "novac za papuče". batelage) opsjenarstvo. poremetiti. trg. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. bataillon) voj. polaziti za rukom. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. pom. bastardo) izvanbračno dijete. napustiti. prijevara. bastion (fr. smjeti. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. telećak. dubok bas basso ripieno (tal. odbaciti batalja (tal. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. biti hrabar. bastonnade) batinanje. sagradio Karlo V. tisk.basso obbligato basso obbligato (tal. bastardo) bot. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. zool. nasip od kamena batarizam (grč. mađioničarstvo. batardeau) voj. prema formaciji. boj. vuka i psa). po strani bašlija (tur. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. bastare) dostajati.) posebice. slova između ronda i angleza batardo (fr. okaniti se čega. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. bristolski mesing bataliti (tur. bassetaille) glaz. mješanac (npr. glas između baritona i basa. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). batal) pokvariti. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. osobito po tabanima baš-čauš (tur. ostaviti. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . kula. vrsta starih topova. konja i magarca. baša) ponašati se kao baša (paša). voj. sposoban.) glaz.

bathys dubok. dvostruki udar. battitura udarac) kolut na vratima. tal. bathys dubok. naklapanje batometar (grč. machia borba) "Boj žaba i miševa". nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. lat. skafos lađa) ronilačko zvono. butler) peharnik. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. fobos strah) med. geol. lithos kamen) mn. radi većeg električnog punjenja. tzv. električna baterija više lajdenskih boca koje se. batimetrija baton (fr. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. lupetanje. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. batrachos žaba) med. bathron) terasa ispred kuće. bathos dubina. kremen. baton. bathron stuba. parodija Ilijade batrahus (grč. bathys. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. bathos dubina) niskost. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. prišt ispod jezika. bodriti. klupa. batrachos žaba) med. znak za mirovanje batonda (tal. brodski promet. bios život) biol. bathys dubok. bitnica. battre.baterflaj cima. izraz koji je stvorio engl. onaj koji živi u dubini. ponajviše granitoidnih batologija (grč. batrahij batrica (grč. bathron postolje. dubina. kameni prag batrij (grč. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. bathos. metria) v. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. prut. prevoznina. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. metron) mjerenje dubine. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. 1884—1962). glaz. usp. bator hrabar) hrabriti. batuere udariti. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . battologia) nepotreban govor. kirurška postelja. batterie) voj. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. alka batifon (grč. leptirov stil baterija (fr. batrachos žaba. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. batrahus Batrahomiomahija (grč. bathos visina. strah od dubine ili visine. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. batuta batos (grč. bathos dubina. dirigentski štapić. battere. glaz. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. vozarina baterflaj (engl. pipničar. brodarina. butterfly leptir) plivački stil. glavni sluga batman (fr. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. mys miš. sjedalo) med. basto) štap. palica. batometrija batirati (fr. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. ognjilo na starim puškama. fone) glaz. lat. sokoliti batrokefalija (grč. v. lupanje srca.

mršavljenje i dr. 1799 —1854. usp. Bavius) v. usp. temelj. Bavijus bavarin (tal. trema pred javni nastup Baukida mit. nabran Bav (lat. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. liječniku K. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. baza Bazedovljeva bolest med. katkad. pijun bauhcvikn (njem. Bauer seljak) u šahu: pješak. osnova stupnja. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. voj. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. basane) obojena janjeća. battuta) glaz. basaltes. zwicken štipati) štipanje. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. Bauch trbuh. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. proljev. metr. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. geod. geom. pomoću motki za mjerenje. otpaci od svile Bavijus (lat. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. potencije ili logaritma. kipa ili svoda. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). zavijanje. odličan materijal za građevine bazan (tur. udarac za takt. (nazvana po njem. a Filemona u hrast baušig (njem. grčevi u trbuhu. siperak bavela (tal. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr.batuta 166 bazen batuta (tal. Bausch nabor) naboran. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. arhit. osnovna linija duga više kilometara koja se. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. znaci: povećana štitnjača. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. obojiti crno bazanit (grč. krupne buljave oči. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. uvodna stihovna stopa. Basedowu. basis) osnova. basis) kem. baze. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. basis) mn. podnožje stupa. kem. ovčju. određen put na zemlji (npr. drhtanje prstiju. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. bavaglino od bava slina. kem. bava) trg. pjena) opršnjak. teleću) za ukoričenje knjiga. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. basaner) obojiti kožu (janjeću. tvar (supstanca. pojačana probava tvari. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. bavella. augita i magnetita. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. znojenje. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika.) sajam. podloga neke stvari.) nekad. mat. ubrzan rad srca. ponekad bazana (fr.

zasnovati. osnivati. zatim. basis) prid. razvaruša. ručni reaktivni bacač BBC čit. staklena sprava za isisavanje krvi. basilike) zool. Basileus) mn. st. glavna crkva bazilikalan (grč. pouzdavati se u. basis. bazilisk (grč. tribe trljanje) med. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). zakonik cara Basilijusa Velikog. četverouglato "V". ime po crkv. baziotrib bazipetalan (grč.) bazilika (grč. bibop (engl. basis. utemeljiti. a druge za suce (tribunal). basis) kem. basis) mn. metron) med. kraljevski zmaj. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . basilike tj.. v. tobože. tribo trljam) med. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. tip prvih kršćanskih crkava. suvremeni društveni ples. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. basis. bazlamač) slijevka. Bibisi (engl. osnovno naučavanje bazicitet (grč. objavljen 887. bdella. improvizacija u paru i skupini. šp. "kreolski" jezik (engleski temelj). 4/4 takt. zvučanje s osnovnim tonom b. tempo umjeren . akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. v. supr. počivati bazitet (grč.bazeologija bazeologija (grč. oikia kraljevska. v. v.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. basis. bazeitet baziti (grč. petalon list) bot. basis) kem. osloniti se. e. basilike) u obliku bazilike. kratica za British broadcasting Corporation čit. basis) osnovati. dolerita itd. kratica za beril be-bop čit. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). bič la mar (engl. oslanjati se na koga ili što. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. geol. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. saborna. baziotriptor. n. uljevuša. jedne za publiku. pouzdati se. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. kefalotrib. učitelju Baziliju Velikom (4. supr. bazalni bazuka voj. Be-dur (tal. legendarni kraljevski zmaj koji je. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. besežiranje bdelometar (grč. sličan bazilici Bazilike (grč. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. bdella pijavica.. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. mit. bazno kamenje bazlamača (tur. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. basis. Be-dur beach-la-mar čit. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. Be-moll) glaz. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. kefalotriptor baziotripsija (grč.) glaz. tripsis trljanje) med. logia) znanost 0 osobinama tijela.

umj. pren. begute beging (engl.) blažene. beden) vanjski zid oko tvrđave. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. proglašenje za sveca. medenjak begenisati (tur. i XIII.).. begger) mn. voljeti koga. engl.. bagging) platno za pakiranje . Beaufort Francis (1774—1857). nomadska arapska plemena u arabijskim. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. sretna. blago onima koji imaju beatificirati (lat. one koje se prave sveticama. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. pren. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. licemjerje beatus ille. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. obrana bediner (njem. poslužitelj. beaticum) posljednja pomast. cum befel (njem. tobožnja svetost. bedel odgovarajući. bedavi) mod. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur.. zaštita. engleski admiral. razmjeran) zamjenik. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. Bekrelove . Bogorodica. beata) blažena. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. qui procul negotiis. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. njem. beatificare) posvetiti. novac uopće beča (tal. Gospa beatae memoriae čit.beanizam beanizam (lat. čit. fiz. bedinter bedlam (engl. beta-zrake. uvrštenje u red blaženih od strane pape. Befehl) zapovijed. boufort.) kolač s medom.) luđak." (Horacijev stih) beaufort v. diviti se begine (lat. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. njegovanju bolesnih itd. beguine. proglasiti svecem. tj. bedavi) mn.) na zapovijed. gama-zrake) 168 beging beč (tal. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. ugađati) svidjeti se. begenmek činiti dobro. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. zum Befehl čit. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. beatus blažen) pravljenje svecem. žive od stočarstva i pljačke. st. bogomoljke. pristajati na nešto. bagan.. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. zavoljeti. odobriti. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. Majka Božja.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. kvart Becquerelove zrake čit. Bezirk) okrug. poželjeti. stanovnici pustinje. nakon čega dolazi čin kanonizacije. izabrati po svome ukusu.. nalog. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. bezzo) sitan mletački novac.. bedienen poslužiti) sluga. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. beate memorije (lat. cirkus. okružje. beatificatio) posvećivanje.

vrag belanda (tal. belandre) pom. patnja. lijevog i desnog) bekasina (fr. bechos kašalj) mn. bex. back). belemnon oružje koje se baca. pomoćnica. slične taftu belemniti (grč. bela) nevolja. bellezza) ljepota. bella donna "lijepa žena") bot. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. gužva. šport. močvarna šljuka bekhend (engl. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. med. v. unuk Sizifov. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). v. bunika. sredstva. ružno vrijeme. backhand) šport. bel-espri (fr. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. beggar) mn. zabavni pisac beletristika (fr. tj. begine begute (eng. estetska i književna kritika belfrid (engl. begine behanizam smjer u babizmu. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. divovska životinja. ni znanstvenim. belletriste) onaj koji piše beletristiku. belchite) vrsta španjolske vune. belles lettres. dakle pjesništvo u stihu i prozi. beggar) mn. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). tj. nesreća.beglajter beglajter (njem. nepogoda. lijepa žena. belles-lettres književnost) lijepa književnost. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. sin Glaukov. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. back) šport. bijeda. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. metež. velebilje. bella donna) kem. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . belanda. sjevernoamerička igra loptom. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. udarac okrenutom rukom. ni praktičnim ciljevima. muka. neman. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. base-ball) šport. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. glavni sastojak atropina beladonin (tal. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. feljton. neprecizan udarac bel-esprit čit. napast.) lijep duh. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. becassine) zool. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. fr. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. strijela) geol. zabavna književnost svake vrste. zlo. jad. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. ljepotica beledin trg. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. bun. begleiten pratiti) glaz. bahar miris.

Belt) tjesnac beluga (rus. tornjić na kući.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat.) zool. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. beneficencija . ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. blagoslivljanje. dobra volja bellum civile (lat. benedicere) blagosloviti. doba ljepote. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. belos strijela. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. žena Marsova Belona (lat. vrsta tenisa i hokeja na ledu. belvedere Belzebub (hebr. blagoslivljati benedicite (lat. bene) dobro. u Monte Casinu benefakcija (lat. vrag bema (grč. npr. dobrotvorstvo. ratnički belkanto (tal. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. lijepo bene valete! (lat. bei canto) glaz. benedikcija apostolika (lat. čist parafin koji se dobiva od petroleja. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. nečastivi. Benedikta (480—543). blagoslov benedictio apostolica čit. prvotno. osnovan u VI. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. instrument sa 5 do 7 žica. bei imer (fr. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. bellum rat) rimska božica rata. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. njem. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona.) dobro raspoloženje. bellicosus) ratoboran. Davidov sin benares (ind. bei epok (fr.) apostolski blagoslov koji papa.) rat sviju protiv svih. brokat.) živjeli! benedicirati (lat. uništenja bellum omnium contra omnes čit. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. benedictio) u Kat.) građanski rat bellum internecinum (lat. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. sveopći rat. riba jesetra. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. Baal-Sebub) mit. razdoblje početkom 20. benedicite) molitva prije obreda u kat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). benedictin. moruna. katolički red sv. benefactio) dobročinsL o. Salomon ben David = Salomon. larpurlartizam belle humeur čit. belum omnijum kontra omnes (lat. belvedere lijep vidik) vidikovac. bellevue) v. fil. lijepo pjevanje.) rat do istrebljenja. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. prirodno stanje čovječanstva. božanstvo starih Filistejaca. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. bandy) šport. usp. Bellona) mit. praveći znak križa. samostanima. božica rata kod Rimljana.) lijepo razdoblje. st.

benefaktor benefaktor (lat. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. lovce itd. prednost. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. benjui) kem. otuda: nespretnjakovići. benevolan Bengal (engl.) "dobrodošli" benzin (šp. beneficij at beneficijat (lat. gori sjajnim plamenom. dobiva se iz petroleja.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. sklonost benevolentan (lat. korist. beneficijar. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. od neke dobrotvorne predstave. benefia«. glupani beotski (grč. žitka bezbojna tekućina. benjui. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. dobrodušnost. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. prolaznost bolesti bent (tur. gori pola- 171 berberin gano crvenim. med. tromo beraha (hebr. propis. bengal) polusvilena tkanina. bezopasnost. Bengal) mn. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat.) trg. benignitas) dobrota. engl. benevole lektor (lat. benjoin) kem. prihod.is) dobročinitelj. močvarno tlo berat (ar. odan. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. otapa se u alkoholu. benthos dubina) biol. bend) brana.) lug. neplodno zemljište.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. benevolentia) blagonaklonost. benefactor) dobrotvor. paragraf. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. žutim. dobrotvor beneficijar (lat. pravilo. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. benevolens) blagonaklon. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. zarada. Boiotos) pril. primatelj crkvenog prihoda. ugodna mirisa. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. nespretno. beneficiatus) v. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. bangla. pašnjak. također: đak koji prima novčanu potporu. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. vrije na 80 °C. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. kada za kupanje Beoćani (grč. darežljivost. povlastica. služi za turiste. nasip. tj. beneficium) dobit. baignoire) kupalište. otapa se u alkoholu. gaj. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . dobročinitelj beneficij (a) (lat. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. iz Beotije. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. s krovom od slame ili crijepa. fr. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. naklonjen. npr. bengal strajp (engl. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). naklonjenost. glupo. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit.

bergamo) mn. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. beryllos) gatanje. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. bergamotto. vrlo raširena krvna bolest u sjev. nazvana po pronalazaču. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). beryllium) kem. nastala križanjem sijamske. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. vragolan. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. bez prednjeg sjedala. atomske težine 9. snažan bere (fr. berkshire) po engl. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. savez. begarmudi) carska kruška.805 kg berkšir (engl. Australiji i Indiji. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. n. ar.berberis berberis (lat. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. beryllos) min. zavjet. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. lat. postojan.) berdivan (tur. fakin. laka kočija sa dva sjedala. heksagonalni mineral. subjektivno-idealistički smjer. redni broj 4. beryllos. berlingare. obrezivanje (berit. = beri skorbut. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163.e. brelengo berlina (fr. obješenjak Berenika (grč. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. berlinska kočija berlinerblau (njem. berit. Amerikancu Berdanu (11893. berlingot) polu-berlina. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. iz III.) pom. mila. barracano) gusta i teška tkanina od vune. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. bardevam) moćan. beri) med. element. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. Africi. kostrijeti ili devine dlake. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". berberis vulgaris. v. stoljeća pr. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.) berlinsko modrilo. berberis) bot. berlingozza) talijanski narodni ples .02. beavitaminoza beril (grč. neproziran. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. birichino) mangup. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. ferein nositi. Berdan) puška ostraguša. znak Be. tur. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. žutika berdanka (engl. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. zavjet obrezivanja. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina.

zvjerska priroda. puteljak. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. berceuse) glaz. nečovječnost bestijarij (lat. ber-serkr) mit. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit.) 2. surov. stazica. časna riječ. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. trg. beurt) mn. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. bersaglieri) mn. crvene i bijele. duge dlake. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. bestia) životinjstvo. baisse) 1. najbolje književno djelo . pripadnici kat. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. bernesco) ćudljiv. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. best najbolji. trgovati. berme) 2. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. berne) pom. nastran (po načinu pisanja tal. pren. kad pobjesne. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. bijela braća. antropologu Alfonzu Bertillonu. grub. osobito knjiga koja se najviše traži. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. radosti i bračne sloge besa (arap. divlji. 1853—1914) berzerkeri (nord. Bernarda (red je osnovan 1098. strijelci (vrsta pješaštva u tal. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn.) berseza (fr. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". vojsci. bijesni. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. uspavanka bert-brodovi (niz. nečovječan bestijalnost (lat. v. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. bernijeskan bernijeskan (tal. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. firma berna (fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal.berma berma (fr. reda sv. Berni. bestialis) zvjerski. Bessemerov čelik bestijalan (lat. životinjski. seli prodavati. v. kod Albanaca: čvrsto obećanje. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. ljudi koji. osnovano 1836. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. u Francuskoj) berneskan (tal. zvjerstvo. bernesco) v.

o bezoan (fr. besoin. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. potrebitost. alfa-zrake. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. beštija (lat. opojnost. farm. Beschlag) kovne stvari (brave. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr.) vino. pokrivena tržnica. tržnica. rukoljub. bilupa itd. nesvijest. oskudica. baisemain) cjelivanje ruke.) v. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. rodno mjesto Isusa Krista. prirodne boje. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). na mjenicama: adresa po potrebi. životinja. tanjuri i ubrus beštija.).) u slučaju potrebe. bisogno) potreba. tal.bešamel 174 bi- bešamel (fr. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. osobito crno. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. osobito u Carigradu. biandrija. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. kao dodacima beščatal (tur. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. perz. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. vazalsko. čovjek-zvijer beštima (tal. badzahr) farm. kuh. osobito dvopek bešlag (njem. krevetnina bevanda (tal. pančaratra Bi kem. siromaštvo. birtija betveš (njem. fr. opšav bezacung (njem. posada beze (fr. nečovjek. im. basistan) v. bestemmia) psovka. ćatal rašlje) peterostruko. Wasche rublje) posteljina. bezemschoon) trg. betlehem štalica od papira. nakon što se ovlaži. bezistan bezmen (fr. kvake i si. gama-zrake) beteg (mađ. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. tj. dio trga pod krovom. grdnja beta (grč. Besteck) pribor za jelo: nož. adresse au besoin čit. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. basistan) u Turskoj: trg. nužda. au besoin čit. kletva. jako obojeno kotenilom. bezette) crvena šminka.) židovska sudnica. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. bitumen asfalt. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. žućkastosmeda boja. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. bettola) gostionica. ribom i si. bezisten bezisten (perz. adres o bezoan (fr. bedesten. bestia) zvijer. kola i si beštek (njem. željezni dijelovi kotača. nesvjestica. žlica. usp. vilica. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. potpuna smirenost bezac (njem. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. Besatz) porub. beige) pr. protuotrovi bež (fr. bezoardica) mn. Besatzung) osoblje. kad bude nužno. bihud) zanos.) trg. . baiser) poljubac. bezoard. Bett krevet. beta-zrake fiz. fino tanko platno.(lat. npr. betula betula (tal. neobojen. stvrdne kao kamen. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. kratica za bizmut bi. beš pet. krčma.

bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. onaj koji se drži samo Biblije. bibacitas) željaza pićem. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. autos sam. biblion knjižica. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. bibere graeco more čit. objašnjavač Biblije. biblion.) piti. biblion. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. aner. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. sklonost piću bibere (lat. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. knjiga. grč. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč.jačko -oštovanje Svetog pisma.(od grč. bibere ad numerum (lat. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. biblion) neodstupanje od Sv. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. knjiga.) piti po grčkom običaju (tj. bi. diarhija biartikuliran (lat.) Biblija siromašnih. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . ona može biti abecedna. grafo pišem) poznavanje knjiga. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). bis. običaje. pismo bibliolatrija (grč. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. kronološka ili sistematska. fr. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. arche vlada) dvovlašće. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. biblion. bi-. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. bi-. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. knjige) Sveto pismo. grč. annus godina. articulus zglob) koji ima dva zgloba. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. bis. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. athlon borba) šport. bez obzira na predaju biblicitet (grč. grafo pišem) poznavatelj knjiga. bi-. bibere greko more (lat. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). časopis biarda stroj za tkanje. npr. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. biblia knjižice. biblion knjiga. biblion. strast za pićem. biblion knjižica. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. lat. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. umjetnost i si. grč. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. dvozgloban biatlon (lat.) ženski šešir s malim štitom.

cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. buffet. rijetkosti. anat. dvozube vile bidermajer (njem. ploška. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. lithos kamen) mn. canere pjevati) glaz. zbirka knjiga bibliotekar (grč. bis. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). kefale glava) v. mania oduševljenje. osobito Sveto pismo. intra biduum (lat. biblion knjiga. biblijski izraz bicefalan (lat. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. bibliomanija (grč. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. biblion. tafos grob) "sahranjivač knjiga".biblioliti 176 bife biblioliti (grč. biblion. biennis) mn. bicchiere) čaša bide (fr. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. na nekoj zabavi) . bibliotheke. biceps) koji ima dvije glave. prilagodba svrsi bidon (fr. prodavač knjiga bibliotaf (grč. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. geol. bidet. bibliotheke. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. bi-.) vrijeme od dva dana. limenka. Biedermeier poštenjačina. bicycle. nasumce otvori bibliopeja (grč. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. grč. ormar u kojem se drži piće. bicinium. okamine lišća. bi-dens) dvozubac. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. popravljanje oštećenih listova. njihove sudbine itd. prostodušni naivac) umj. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. bikefalan biceps (lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. mirni oblici. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. otisci lišća na kamenu. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. popravci uveza. biblion. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. dezinfekcija i si. knjigoljublje bibliomantija (grč. bis. bibliopoles) knjižar. starosti. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. tal. znanost o Svetom pismu. biblion. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. karakteristike: jednostavnost.-fr. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. poznavanje Svetog pisma (Biblije). spisateljstvo. bidon mijeh) kanta. posuda od pet litara biduum (lat. biblistika (grč. zalogajnica. tehničke opreme. biblion. radi originalnosti tiska. tj. rok od dva dana. biblion) biblijska riječ. bot. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. stol s hladnim jelima i pićima (npr. st. tj. biblion. dvogodišnje biljke bienij (lat. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. npr.) u roku od dva dana bienalan (lat. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. lat.. tal. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.

grč. grč.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. licemjerje bigotirati (fr. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. licemjeran bigoterija (fr. rijeke Big Ben (engl. koji ima dva spola. folium list) bot. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. kefale glava) dvoglav. pretvarati se bigotizam (fr. npr. bikarbonat sode bikefalan (lat. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. bi-. grč. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. dvoženac bigamistica (lat. bis. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bis. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. biformis) s dva oblika. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. biglao. bogomoljac. bis. grananje ili cijepanje na dvoje. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. bicarbonas) kem. bezrazložno bijon (fr. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. dvoženstvo bigamist (lat. bis. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. dvorodan. genus rod. fitilj. bigener) dvospolan. bi-. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. npr. grč. bi-. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. dvolisni biforman (lat. bis. hermafroditski biglisati (grč. bigot) praviti se svecem. vladanje) psih. beefsteak) kuh. bakreni novac s nešto srebra. flos. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . bifurcatio) račvanje. pretjerana pobožnost. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. bogomoljstvo biheršrank (njem. dvoobličan biformitet (lat. licemjer bigotan (fr. išarati. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. bigotisme) tobožnja svetost. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. konac) dvonitan. bigoterie) vjerska zatucanost. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. krivotvorenje novca. bivariare) šarati.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. sa dva cvijeta. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. behaviour ponašanje. floris cvijet) bot. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat.) uzalud. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bifer) bot. iz perz. vrpca koja polako gori.) onaj koji slijepo vjeruje. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. lat. licemjerje. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. gamos brak) dvobračnost. dijeljenje na dva kraka. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bogomoljstvo. bis. bigarrer. filum nit. vjerski zatucan.

prodavaonica ulaznica. saldo bilancirati (lat. sitni tiskarski poslovi (karte. p. labium usna) gram. bi-concavus) opt. bis. bilge) pom. billet) trg. bi-. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće.000) . usmjeren na suprotne strane. lat. obostran. snob bildž (engl. bilancio. dvobojan. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. v. bilden) šatr. posjetnice i si. suglasnik koji se izgovara s obje usne. bilanx s dvije zdjelice) trg. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. izvesti završni račun. željezničkih karata. prodavati ulaznice. bilan. vježbati. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat.) banknota. grč. jednim udarcem udariti dvije lopte. dvousneni suglasnik (b. bije a ordr (fr. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. billet a ordre čit. snažan čovjek. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. chroma boja) dvobojan. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bilis. bilanx) trg. bi-quadratus) mat.). bicolor) bot.000. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. billet de batique čit. bikonveksna leća bikojajugiran (lat.) vlastita mjenica.000). bi-convexus) opt. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. gimnasticirati. bije a porter (fr. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. ravno dno u sredini lađe. od dviju boja. bije a bank (fr. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. billet) prodavanje ulaznica. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. krajnji ishod nečega. latus strana. zaključiti neki posao. pren. u Francuskoj: tisuću milijuna. Bild slika. lat. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. donji dio lađe bilet (fr. ulvus smeđežut) kem. milijarda (1. udubljen s obiju strana npr. autografa i si. bilieran (lat. tal. bis. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr.) preko telegrafa bildati (njem. knjigama. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. u dvije boje bikonkavan (ni. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. s dva roga bikromatičan (lat. žučni bilifulvin (lat. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. novčanica biletirati (fr. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. npr. billiaire) koji se tiče žuči.000. dvorog. razvijati mišiće bilder (njem. žučno žutilo.000. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. željezničkih karata itd. bixa) kem.000. billet au porteur čit. biletura (fr. fr. pod orlean biku (sanskr. pren. bikonkavna leca bikonveksan (lat. fotografija. bilateralis) dvostran. bilboke (fr. tisk. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. m) bilanca (fr. željezničke karte i dr. bilis.000. umišljeni gizdavac. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. ispupčen s obiju strana. fizički razvijen. saldiranje. bi-cornis) zool.

lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. billa.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. kristalno staklo biman (lat. bulletin. pun žuči. bilis žuč. žustar. priznanica biluks (lat.dvaput. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. tempus) v. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. cedulja.) med. fr. supr. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bimestar bimestar (lat.bilin bilin (lat. žučno crvenilo. sc. dvočlan bimenzan (lat. bulla) prijedlog. beryllus. bijes biliskopija (lat. mrzovoljan bilirubin (lat. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. priznanica. zakonski prijedlog (u Engleskoj). dvoličan. billon) manje vrijedno zlato i srebro. prijetvoran. billetier) kaz. prodavač ulaznica za predstave. prodavač karata (željezničkih itd. koji govori dva jezika. bis dvaput. fr. loupe) opt. manus. koji se. bi. naprasit. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. listak. bini po dva. grč. logos riječ. fr. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. koji se sastoji od dvije jedinice. tal. izborni listić. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. prijek. vert zelen) kem. bille. o aktualnim političkim pregovorima i si. bis. pren. bilis. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. kratak. mjesto gdje se prodaju karte. razdražljiv. kazalište binaran (lat.) biljetarnica (fr. ljutnja. prijetvornost. dvomjesečje. srdžba. žučno zelenilo. lat. binarius koji sadrži dva. potvrda. bilinguis. pren. o zdravstvenom stanju. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. lat. dvoličnost biliozan (lat. također: pisamce. o stanju na bojišnici. mjenica bilogija (grč. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. uporaba dvaju jezika u govoru. biliosus. berillos beril) gorski kristal. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. dvotisućljeće bina (njem. billet) blagajna. grč. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. pren. cedulja. ballur kristal. billard) igrati biljar biljetar (fr. od dva) dvojni. o sjednici ministarskog vijeća. sa dva člana. bilis) kem. slitine s više primjesa nego čiste kovine. ulaznice biljur (ar. prepredenost. bi. pren. bullettino) dnevno priopćenje. žutozelen. zelena tvar žuči bili (engl. crvena supstancija u žuči bilis (lat. monometalizam bimilenij (lat. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. podnosi kralju. bimestre. bili. bis. Buhne) pozornica. bilis) žučan. lingua jezik) dvojezičan. rubinus) kem. bilis žuč. dvojedinični . bimenzis bimestran (lat. prepreden bilingvitet (lat.). žuč. od dva dijela. služben dnevni izvještaj (npr. bis. lingua jezik) dvojezičnost. bis. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. bimembris) koji ima dva uda. lat.

nomos zakon) fil. grč. Binde) veza. genos podrijetlo) biol. veličina koja se sastoji od dva dijela. bios. biol. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. energetika cjelokupnog života. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. med. bios. koji se tiče binoma binub (lat. koinos zajednički. zavoj. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. dvočlani izraz binomizam (lat. ta fainomena pojave. biodinamički bioenergetika (grč. bios. filozofa. vrpca. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. energeia) fil. bios.) bioblasti (grč. blaste klica) mn. koinos zajednički) životna zajednica. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . bi-. a ± b. petlja. bios. = bioblasti biogen (grč. bini. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. prema Altmanu. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. bi-. uglađen i istančan govor. binocle) naočale. sa dva člana. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. regulator) kaz. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. Sprache jezik) kazališni govor. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. Biihne. biofori biocenologija (grč.binda binda (njem. ovratnik. na kojima se temelje prirodne pojave. foros koji nosi) mn. bios život. pojas binen-regulator (njem.(grč. scensko izražavanje. zemička binokl (fr. npr. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. Biihne pozornica. prid. bios. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. logia znanost) v. bi-. nositelji života. binario udvojen) kruščic od dva dijela. povoj. bios. nomos) mat. zavoj za oba oka binokularan (lat. svih životnih procesa. nomos) mat. bios. životni bioaritmetika (grč. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. centrum središte) fil. dio ekologije biocenoza (grč. dalekozor za oba oka. bios. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. biocenotika biocenotika (grč. kolonija bioblasta). oculus oko) s oba oka. lat. bios. bios. grč. lat. bios. biblion. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. biol. zbivanja biofenomenologija (grč. bios. knjiga. dvočlani. vladara i dr. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. polinom od dva člana. životne jedinice manje od stanica živih bića. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza.

osobito pojave nasljeđa. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. lat. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. tj. prema određenim znacima na tijelu. grafo) umijeće opisivanja života. bios. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. životopis biografika (grč. biografski biografija (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. genesis postanak. bios. logos) fil. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. krijesnice. bios. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. biomagnetni biomantija (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. bios. pisac biografije. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . umijeće pisanja biografija biokemija (grč. bios.) svijetljenja živih organizama (npr. manteia proricanje) 1. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. lithos kamen) geol. podrijetlo. pristaša biologizma biologizam (grč.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. prid. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. grafo pišem) onaj koji opisuje život. biografia) opisivanje (ili: opis) života. bios život. bios. bios. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios. životopisac. biologia) znanost o životu. logos) fil. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. ge zemlja. bios. chemeia) dio fiziologije. 2. genos) koji se tiče razvoja života. to klima nagib. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. sredstvom u borbi za opstanak. bios.-lat. prid. poremećaji u razvoju. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. bios.

psihobiologija biopsija (grč. orao vidim) med. psihičke. bios) znanost o životu biotip (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. biol. bios) v. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. bios. stanovnika nekog grada. bios. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. g. bios. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. bios. bios. typos) čist tip. npr. logia) fil. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. psyche. bios. države itd. tou ontos postojeće. ovako je njem. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. npr. funkcionalne. on. sarkom) biorizacija (grč.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. seksualne i druge karakteristike biotit min. i u zemlji. psyche duša) fil. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. techne. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. znanstveniku Biotu) . čista rasa. bios. ontos. mehanike razvoja. biotehnika (grč. bios život. bios. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios. bios. a čovjeka. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. tj. biotičan (grč. typos otisak. prilagođavanja. pod biorizacija biosfera (grč.. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. endokrine. bios. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. organizama koji izazivaju vrenje itd. razmnožavanja itd. bios. nekog područja. biće) mn. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. usp. lat. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. životni biotika (grč. to on. v.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. kao animalno biće biostatika (grč. bios. člana društvene zajednice. bios) koji se tiče života. panpsihizam biopsihologija (grč. bios) 1912. i u vodi) bioskop (grč.

vinska plijesan. bios. raspolovljavanje biped (lat. grč. vrsta polusvilene. općinski sluga. dvonog biplan (lat. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. bios. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. biremis) čamac s dva vesla. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. burail) trg. s dva suprotna pola bira (fr. bios.) točionica piva.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. burette) kem. bureau. krut i ohol. kancelarijske potrepštine. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. okrećući balvan nogama. bis. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. mania) želja (ili: težnja. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. tal. bi-pes) dvonožna životinja. bakrorez bireta (fr. čuvar polja. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. Biragu (1792—1845) biraj (fr. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. kancelarija. pivnica biratina (fr. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. bureau. općinski starješina. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. vunom ili kostrijeti birarija (tal. dvonožac bipedalan (lat. utensilia) mn. burato) pisaći stol.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. burat) trg. gostionica birza (lat. bi-pes. grč. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. pes noga. glaz. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. vrsta lakih poljskih mostova. ured. bureau. poluvunene tkanine birago voj. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. kancelarijski pribor birov (mađ. odjel. predsjednik općine. bureau. poljar birtija (njem. Wirtshaus) krčma. buratine) trg. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. austrijskom inženjerijskom časniku K. planum ravan. ponovno . bakrorezac. tartarat bis (lat. dvostopni bipedan (lat. bipedalis) dug ili širok dvije stope. birokratizam birokrat (fr. po drugi put.) dvaput. bis. bureau. grč. biro sudac). bipedis) koji ima dvije noge. burin. ukočenost. nazvana po pronalazaču. Burger-meister) gradonačelnik. burino) dlijeto.biotomija biotomija (grč. bis. sofia) životna mudrost. sol vinske kiseline. staklena cijev s ljestvicom. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. pisarnica. krateo jak sam) v.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. ravna površina) zrak. tj. tal. još jedanput. polus stožer) dvopolan. lat. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom.

dvospolan. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. grč. polovica. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. polovljenje biseksan (lat. bis. n. tal. theos bog) vjerovanje u dva boga. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. tj.) sitan novac od 12. ljudina. dvaput kuhan) dvopek. ljudeskara . dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. hermafroditski biser (tur. bisextilis) prijestupni. bigeneričan bisekstilan (lat. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. šećerni dvopek. klinčića i šećera bit (engl. crkvi. bistro) nekada: vinotočje. veljače biseksualan (lat. dvoredan bisernica (tur. bis. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. biscottino) mali. s jednim prijestupnim danom. bis. biscotin. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. u dva niza. tal. syllabe slog) gram. okrugli kolačić. po rimokat. osobito Egipćana bišof (njem. Bischof biskup) piće od crnog vina. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. prim bisig (njem. al bisogno čit. sexus spol) v. masivan. torba na sedlu bisegment (lat. trideset drugi dio neke note biskup (grč. dvosložan. bistori) kir. dvostruka torba (u Lici). sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bisextus) prijestupni dan. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. busto. bisekstus bisekstus (lat. bizonjo (tal. lithos kamen) min. lat. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. pakostan bisilabičan (lat. srodan s azbestom bista (fr. bissac) mn. bistouri. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). narančine kore i soka. sexus spol) koji ima oba spola. byssos pamuk. bistrer) slikati (ili: bojiti. potreba. bis. segmentum) mat. snažan. cimeta.) trg. bis. temeljan. biisre) školjka koja proizvodi biser. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. biscroma) glaz. vrsta najmanje tambure. temeljit bitevija (tur. biscuit. bissig) zajedljiv. mineral svilenkasta sjaja. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. polovljenje bisekcija (lat. buste. bi-. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. čvrst. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. niz) koji ima dva reda. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. Brust) poprsje. tal. tal. bis. biscotto. bis coctus dvaput pečen. bis. al bizonjo (tal. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bitevi) plosnato koplje. bis. episkopos nadzornik. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. dvoboštvo biter (njem. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. series red.bisage bisage (fr. usp.) nužda. segmentum) mat. grč. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. segmentum odsječak) mat. od dva sloga bisirati (lat. bitevi čitav) jak. čovjek "kao od brijega odvaljen".5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat.

Bizantion) 1. npr. pren. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. do propasti Bizantskog Carstva. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. olovo. bizarre) čudak. bitumen) prevući (ili: pokriti. raskrižje bizam (lat. bakar. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). bizarre) čudan. business) posao. analitici. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. divlji bivol. bythos dubina. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. američki divlji bivol . bismutum) kem. pren.) pa do pada Carigrada (1453. buffalo. 2. Bizantion) 1. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. beaver) trg. sumpor. teologiji. mn. zubar (u Europi).0. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. mošus 185 bizon bizantinci (grč. beaverteen) trg. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. bizantska umjetnost. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. osobenjak. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. 2. kao npr. valere vrijediti) kem. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. kisik. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. nastran. nalazi se kod nekih životinja. hebr. u asfalt bituminozan (lat. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. 3. valens koji vrijedi. premazati) zemljanom smolom. bizzare) čudnost. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. koji se dvolično ophodi bizar (fr. nastran čovjek bizaran (fr. puzanje pred višima. filozofiji. grub vunen porhet bivij (lat. koji ima dvije vrijednosti. čudnovat. biver (eng. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. čudesan. geografiji. željezo i dr.bitometrija bitometrija (grč. sličan lutnji. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. god. asfaltirati bituminizacija (lat. bisamum. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. nafta. bison) zool. bivouac) voj. trgovački posao bizon (grč. asflat i si. petrolej. japanski narodni instrument. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. dvovrijedan. redni broj 83. retorici i poeziji. god. cink. neobičan bizarnost (fr. bi-. neobičnost. bituminirati (lat. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. tj. Bizantion. poljski logor. element atomske težine 209. osebujnost bizmut (lat.) biznis (engl.). i radili na povijesti. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. od dvije vrijednosti. pri liječenju sifilisa i dr. arheologiji.

bjanko. tal. blanche) pr. iznijeti na loš glas. neispisani papir. zametni mjehurić blastoderm (grč. grdnja. vrsta pjenušca blanše (fr. pisello) grašak (usp. bijou) nakit. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. obrukati. blankokredit otvoren kredit. kystis mjehur) fiziol. bianco) v. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. čist. psovka. ukor. bijel. oskvrnitelj blastem (grč. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. mykes gljiva) med. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje.) glaz. loš glas. đerma koža) fiziol. belogvardeec) "bijeli gardist". kart blanš (fr. kuditi. dragi kamen bižuterija (fr. tj. akutna i kronična bolest . blastos klica. bleichen) blijediti. neispisan. nakit. neograničena punomoć. blekaut (engl. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. im. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. činiti blijedim. blasfemia) pogrda. prešućivanje. bruka. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blamer) osramotiti. blastema) bot. fiziol. bijela boja. blasfemos) bogohulan. blastos klica. mladica. pogrdan blasfemija (grč.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. obeščašćivanje blasfemist (grč. bijouterie) trgovina dragocjenostima. neispisan. huljenje. bjelina) trg. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. klica. rizi-bizi) bižu (fr. bi-.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. čist. bjelina. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. zone pojas. blamage) sramota. blastos klica. čist formular. dragulji. blekvud (engl. huljenje na Boga.) čisti bijeli. bogohuljenje. dragulj. blanche) bijel. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. tj. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. prijekor. A. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. blanc. dragocjenosti. Vrangelove i dr. dragocjenost.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. kuđenje blamirati (fr. pokuditi. potpuno odriješene ruke. blankotrgovanje prividno. izdanak. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. prazno. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. blaste klica. područje) podijeljen na dvije zone. kredit bez pokrića. ukras. potpuna sloboda djelovanja. zaborav. blek-botom (engl. grč. pisum. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blasfemos) bogohulnik. carte blanche čit. grditi blank (fr. bjanko mjenica čista. bjelilo blanket (fr. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr.) šutnja. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. koriti. punomoć samo s potpisom. bianco bijelo.

varati. sluzni proljev. uron mokraća) med. znanost o grbovima. otos uho. upala očnih kapaka blefarizam (grč. hvaliti se. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. ofthalmos oko) med. blefaron. blastos klica. žmirkanje. bacam tamo-amo) med. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . blefaron očni kapak. blenna. blase) otupjelih osjećaja. blenna. zasićen. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. vrsta guštera bez nogu. blenna. fimosis suženje) med. spolnih organa i dr.) blenotoreja (grč. prema potrebi. lat. slijepa vrata. blau plav. metra maternica) med. zasićenost. sulfid cinka blenemeza (grč. živčana izmorenost blazon (fr. obmanjivati. živčano izmoren. očiju. blau plav. neosjetljiv blaziranost (fr. rheo curim) med. španjolski zid. povraćanje sluzi blenenterija (grč. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. zbunjivati razmetljivom reklamom. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. Blitzkreig) voj. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. bluff) zavaravanje. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. curenje iz ušiju blenurija (grč. us gen. balaur zmaj) zool. tome rezanje) med. plava lisica. opt. ofthalmos oko) med. zavaravati. blenna. procurim) med. bluff) plašiti. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. aden žlijezda) med. silberfuks blaugas (njem. blason) grb. sluz. spoj blenda (njem. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. munjeviti rat. blefaron. treptanje blefarofimoza (grč. blenna. smjesa. Blende) arhit. emeo povraćam) med. spasmos grč) med. blefaron. zaplašiti. dio dodan zidu s vanjske strane. min. praviti se.) mješavina. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. slijepi prozor. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. blefaron. blefaron očni kapak) med. blefaron) med. blenna. blaser) otupjelost. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. blestrizo bacakam. blefaron. tj.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. neosjetljivost. blastula) fiziol. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. blenna. aden žlijezda) med. zametni mjehur blaufuks (njem. blenna) med. nalik na zmiju. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. kapavac blenoreja (grč. prevrtanje. blenna. regnymi izbijam. pre- 187 blickrig tvarati se. bacakanje blickrig (njem. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. blenna. blaser. ptosis pad) med. tzv. enteron utroba) med. rheo tečem) med. udubljenje sa svodom u zidu. usp. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. obmanjivanje. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. heraldika blef (eng. vrsta morske ribe blaziran (fr. nemir kod teških bolesnika.

klada. karaula. blocus. tisk. blokada blokirati (fr. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. geol. gomila. žućkast blonda (fr. velika količina (robe). blindiran blineta (fr. Blockhaus) voj. signalna zastava koja znači slovo P . jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. blok (fr. Blu buk (eng. veliki komad stijene. bilježnica za pisanje ili crtanje. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. mramora).) pom. udvarač ženama blondina (fr. ruski kolači.) naveliko. tal. pojačavanje rova gredama. automobil. blu berd. čamac. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. blonde) čipka od sirove svile. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. oklopljivanje. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. opsada. zaštićivanje od zrna (projektila). blond. biondo) plav. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. mnoštvo. bloc) veliki komad (npr. tisk. usp. panj. prid. konjski naočnjaci blinji (rus. poprijeko blok-haus (lat. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. slični palačinkama. gomila (knjiga). tal. bluming kondišn (engl.) šport. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. pojačati rov gredama. grad. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. Blue book čit. zatvaranje željezničke skretnice. kulica. zatvoriti skretnicu. iskrica duha. streljiva i si. blokiranje blokaža (fr. blondina blooming condition čit.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. zajednica. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. oklop (na ratnoj ladi. osigurati od zrna. kicoš. opsada. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. blin) mn. blu piter (engl.) "Plava knjiga". blondine) djevojka ili žena plave kose. cjelina. zrakoplov). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. blindage) fort. pren. od finog pšeničnog brašna. duhovita sitnica. svjetlucav) varalica. plavuša blondinka (fr. farsa blinker (njem. vojske. en bloc čit. bloccata) voj. (engl) modra ptica. an blok (fr. blinder) fort. trupac. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blink sjajan. poza. blondin) mladić plave kose. bloquer) voj.). automobilu. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. dobro. tvrđave. pren. svijetle boje. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. zrakoplovu). čamcu. zatvaranje sa svih strana grada. bloquer) v. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. bluette) iskra. blondine) v.

balota .. "traperice" blue-stocking čit. ali i drugi odjevni predmeti. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). brodarski. bubnjevi. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. bobslej bobadiljizam nepravedno. bord ov tred (engl. boa constrictor) zool. stoljeća. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. popularan u različitim inačicama (pjevanje. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu.) trgovačka komora bob (engl. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. boot lađa. najčešće plave boje.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. zmijski car. bludžin (engl. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. Bokačo (tal. Blume cvijet. skraćeno: bob Boccaccio čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. blu-stoking (engl. bluz (engl. man čovjek) pom. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. to bob) v. fiz. cvjećarstvo bluza (fr. bluejeans čit. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. blu džins (engl. harmonika) sve do danas. bobine) prozirno pletivo od pamuka. demižon boćanje (tal.) "plava čarapa". svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. uzgoj cvijeća. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. lažno optuživanje — po šp. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bas-gitara.) ime talijanskog pisca iz 14.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. bozzone) velika boca. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. pamučni til bobslej (eng. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. glavno djelo Dekameron bocman (niz. Blume) poznavanje cvijeća. bobbinet. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. fr. sologitara. bobine) svitak (za konac). blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. grad Genovu. prema starofr. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. Blume cvijet. engleski til. obliku Janne za tal. sir Robertu Peelu. st. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj.) hlače od takve tkanine.

pren. st. baka. engl. život od danas do sutra bohemi. umjetnici. boheme) način življenja boema. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. zajedno s dalaj-lamom. upravlja zemljom bogumili mn. bavella. patareni bogus (ir. pijanac boja (niz.) plemić koji je i ratnik. J. bottomry) trg. zapreka) šport. nekonvecionalnim životom. ispičutura. neuredan život. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. bogdo-lama) vrhovni svećenik. boei) v. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. pokvarena roba.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. iznos berbe grožđa. pom. Dalmaciji.bodega bodega (šp.) irsko narodno piće od vode. npr. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. bodega) podrum. bodmerei.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. Bafel) trg. boemi (fr. Boycotta. tchek zaustavljanje. i XIII. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. boatu (fr. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. loša. njem. naš rujan—listopad. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . vinara. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. kod bojkota strane robe u nekoj državi). bohemes) mn. po pravilu neuredno. prekid svakog odnosa s nekim. duhovni poglavar u Tibetu koji. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca.-perz. boe vika. rakije. bahader) mn. Bosni. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. šećera i drugih dodataka bohema. književnici. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. body tijelo. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. krčma. ili na oboje istodobno boedromion (grč. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. u Trakiji. u Rumunjskoj: plemić. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. roba za odbacivanje bogatiri (tur. dromeo trčim. pren. Bugarskoj. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. otpaci. studenti i dr. skladište robe u luci. Makedoniji. boema (fr. Bodden) zem.

tzv. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. svaka runda po 3 minute. bolanča (tal. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. fr. buldogu slična rasa njemačkih pasa. šakač. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". mod. opterećena olovnim i dr. boks bokun (tal. šport. pren. boxcalf) 2. bolis. v. box) 3. tal. strijela) mn.. bouche. "plemenitoj vještini". boletus gljiva. balanza) vaga. bucca) usta. šumica. boka (tal. jedan od glavnih izvora aluminija. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. šećera. kutija.) zamka za bacanje. živa i okretna. bolites jestiva gljiva) geol. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bukmol (norv. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bocal. boccale. tal. v. Boxer) 2. box) 1. bokskaf boks-meč (engl. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. bascagium) šumarak. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. boksanje boks (engl. otvor. hidrat čiste gline. plinom i si. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. bolletta. tezulja bolas (šp. okamenjena gljiva bolidi (grč. lat. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. kratak. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. loža u kazalištu. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. šp. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. ulaz. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. bulletta) cedulja. priznanica boletit (lat. grč. vrč. zaljev bokal (fr. bocage. ušće. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. srednje veličine Bokseri (kin. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. bosco. bocassino. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot.) koja je 1900. bocca.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. zalogaj bola (engl. kastanjetima.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. tj. tjesnac. box) šport. do struka.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. praćen pjesmom. gitarom ili tamburinom. bollo. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. guranje i udaranje nogama. boccone) komad. box) šakati se. astr. šakanje u rukavicama. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boks boksati se (engl. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. lat. mlet. fr. glavom i leđima. boxer) 1. državni jezik) boks (engl. šport. strujom. grč. lug bokerica dvocijevka. bolidos oružje za bacanje.

bujica riječi. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. osnovao u Bologni L. bombast) lit. bombardare) voj. topnik. prodavaonica. prangija. bombast.boliviano boliviano (šp. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. pretjeran. vrsta keplane svilene tkanine. vata za ispunjavanje haljina i si.. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. bolos) kem. marksizam bomba (fr. bombyx) 1. onaj koji bombardira. pretjerano kićen. ručna granata. bombasin. hrabriti koga. bacati avionske bombe. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. svila) pamučna svila.000001 °C). bombardeur) voj. besklasno društvo bez državne vlasti. grč. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. ljubavnim izjavama. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. staklene bočice kruškasta oblika. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. cirkuski šator bolus (lat. Oktobarska revolucija (1917. lemnoska zemlja. na II. usp. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). konfetima).) bombast (engl. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. nazvani po tome što su. bole zrak. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. atomska bomba. pristaše boljševizma. bombyx dudov svilac. bombarder. 2. svod. šator na sajmovima. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . bombos potmuo. zračni termometar. bombe) voj. st. pren. tal. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. lenjinizam. svojim pjesmama i si. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. balon bombarda (tal. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. volta) luk. bolus. boljševici. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. bacač bombi bombazen (fr. pamuk. lat. grč. izvještačen (način pisanja. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bomba. izražavanja) bombaš (fr. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. bombycinus. dosađivati komu (molbama.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. veliki top. grč. bombe. dubok ton) voj. lat. lit. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine".) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. grč. metron) fiz. lubarda. velika trbušasta boca.

dobrima škodi bonitet (lat.) mn.) trg. svila. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte.) tko zlima oprašta. bonbon) poslastica od otopljenog.) mn. imetak. vrsta ženske kape. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. potječe iz Afrike. bonitas) dobrota. ostavština bona adventitia čit. u dobroj namjeri (učiniti. aromatiziranog i obojenog šećera. odšteta. muškata i šećera u Sjev. lat.. imanja bona mente (lat. prav. tuba za sprej bombon (fr. nalozi koji se isplaćuju odmah.. bonum. propeti se. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. voća i dr. imanje. popraviti. pren. naknadno pridošla dobra.bombikometar bombikometar (grč. bonbonniere) kutija za bombone.) "Dobra božica". bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. mot riječ) dosjetka. bombyx.) u dobroj namjeri. bezvjetrica bonapartisti mn. duhovita izreka bon pour čit.) vrsta rakije od ruma. prav. dudov svilac. po kojima izvođač udara prstima.. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. izvrsnost (u . facere. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. poboljšavanje. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. prav. nalog za izdavanje neke robe. nalog za plaćanje. po viđenju bon enfant čit. unutarnja vrijednost.) zdrav (ljudski) razum. naslijeđena dobra.) dobar za .) mn. bondir) skakati. bonifier) nadoknaditi. valjanost. bombyx pamuk) zool. brašna. Americi bombola (tal.. Flemminga. bon pur (fr. bon dobar. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. popravljati bonifikacija (lat.) posuda za tekućine. bonazza) potpuno tiho i mirno more. obično ukusno i luksuzno izrađena. mjenica bondirati (fr. ukusno namještena soba. bonificatio) naknada. bombonijera (fr. popravljanje. obveza. dobričina bon mot (fr. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. raširen je među južnoameričkim Crncima. bon-sans (fr. bons a vue čit. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. odštetiti. propinjati se. poboljšanje. poboljšati. potvrda primitka. priznanica. dobronamjerno bona minorum (lat.) dobronamjerno.. dobra. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. nasljedna dobra. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. bon (fr.) mn. često s dodatkom želatine. bona dobra) mn. vrijedi za . bombyx pamuk. kazati) bona hereditaria (lat. bonum dobro. priznanica. bonz a vi (fr. fr. bona adventicia (lat. bon anfan (fr. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bond) pisano jamstvo. ukusno namješten stan i si. svilena tkanina bombo (engl. prirodna nadarenost bona (lat. bon-sens čit.

vrlina. dar. opće dobro bonus (lat. opšivanje. pretjerana jednostavnost. porubljivanje bordel (fr. gostionica. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. Aziji i Kaliforniji. pren. glavešina bookmobile čit. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. redni broj 5. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. kost. borax) kem. Bord.) šport. sud. kem. bordage) oblaganje lađe daskama. obložiti brod daskama.) "dobre usluge". bonum publikum (lat. mirnim putem bonom (fr. bordel. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. nemetalno čvrsto tijelo.bono modo smislu izrade). fr. bonvivant) veseljak. bordat borda (fr. pom. spoj bora. državna korist. porubljivati. vrpca. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. element atomske težine 10. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. kozmetiku i medicinu borati (lat. novac za hranu.) dobro države. bordeaux) boja crnog vina. opšivati. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). grundirati bordo-boja (fr. porubiti.) 2.) dobrim načinom. border) opšiti. bukmobil (engl.82. važan za industriju. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. rub lađe borda (ar. ar. bank. hrana. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. savjetovanje. stol. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. okrajak. sred. kupleraj bording (dan. sudnica. platna sposobnost. board) 1. traka za opšivanje bordaža (fr. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. mn. bord) 2.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. materijal za oblaganje lađe. bonhommie) prostodušnost. na lijep način. bordello) javna kuća. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. sreća. trg. borde) 1. dobrodušnost. tj.) dobro. javna kuhinja bordirati (fr. Muhamedov ogrtač. ured bord (njem. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. borac. bona bonum publicum čit. burakx) kem. znak B. odbor. daska. korist. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. soli borne kiseline bord (engl. rub. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. stol za kojim se drže sjednice. tal. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . bonzofis (fr. otmjeno držanje. ne tali se na poznatim temperaturama. naivnost bons offices čit. pren. bonhomme) dobričina. borax) mn.) minijaturno.) pom.

sjeverni vjetar. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. kvrga. botane. bozza) grba. u skupini) bosaža (fr. vijenac borealan (grč. knjiga u kojoj su računi. lista. mjenica. voska. gipsa bosoni mn.bordro bordro (fr. bordure) rub. bormašina Borgia čit. glup bornirati (fr. ura-. Borussia Pruska.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. C. onaj koji se voli baviti botanikom t . 2. čvrga. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. bohren bušiti) svrdlo.) 1. botane. Borussia Pruska. valovitim oblicima. Bohrmaschine) strojno svrdlo. novčanih vrijednosti bordura (fr. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. jedan bot jedanput. borner) ograničiti. tal. grč. popis računa. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. botane trava) skupljati biljke. pren. boseliran bosirati (lat. boss) šef. ublažiti želje. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. izvadak. botanikos travni. skučen. zamah. bosselage) izrada u ispupčenim. biljojed. Borda (tal. usp. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. šarama boselirati (fr. starogrčki bog sjevernog vjetra. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. grč. fobos strah) strah od Prusa. filos) ljubitelj bilja. Borte) v. bottana) obično. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). porub. burgija. šare. majstor bosa (fr. bourgeois građanin) tisk. mali. udarac. poslodavac. bušilica. (po J.(grč. pa odatle i sat. kamene međaše. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. ograničiti se borsalino (tal. postaviti granične znakove. ublažavati. ograničen.. borda borusofobija (lat. trava botanofag (grč. bosse. borealis) sjeverni boreas (grč. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bordereau) trg. sjever Borej mit. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. ograničavati. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. vrsta plesa (američka. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. Boseu. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. lat. boreas) sjeverac. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. botanike) znanost o biljnom svijetu. biljka. borne) ograničen. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. pr. pren. bosko napasam. gazda. okvir. fagos) zool. biljožder botanofil (grč. baviti se biljkama botano. Americi. boreios. brežuljkastim. borer borniran (fr. bosseler) raditi ispupčene. borej sjeverni vjetar borer (njem. gospodar. otkucaj sata. usp. valovite oblike. botto) mah. omeđiti. jednom botana (tal.

manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. teklić božole (fr. botane. compater) kum botarga (šp.. botella.) veliki lovački nož oštar s obje strane. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. boling-grin (engl. botarga. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. živi u tankom crijevu čovjeka.) kuma botrinitičan (grč. kefale glava) zool. Burdonova . bottega. sa 3 do 4 tisuće članaka. francuski parlament Bourdonova cijev čit. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. Bourdonu. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. geol. botrys grozd. bul (fr. botrys grozd. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. kratica za brom . krčma. znanost o biljkama. botrys) grozdast. sluga. botane. Burbon (fr. botane. sluga. peckanje. bottarga) jelo slično kavijaru. tal. Bowiea bowling-green čit. 196 br botuše (mad. 4 = umjeren. bortiotičan botrinti (grč. trčkaralo. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. crvena izraslina na ruci ili nozi. botane. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. konobar botelar (lat. bota larga. geol. apotheca) dućančić. trovanje pokvarenom hranom. botriomikoza (grč. bockanje. Burbonska palača pren. buš-tru (fr. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. 2 = lagan. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. francuskom inženjeru E. botellarius) šef kuhinje. mala trgovina. 12 = orkan boule čit. 1808—1884) bouts-rimes čit. prid. vinara. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. tunjevine i dr. okamenjene biljke botanolog (grč. botanički botanomantija (grč. fr. 10 = jaka oluja. pronalazak američkog pukovnika J. Ch.) beznačajan. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. nazvan po francuskom rezbaru A. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. od usoljene ikre morskog lipljena. botrion jamica. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. boi-najf (engl. 8 = vrlo jak. širokočlana trakavica. lithos kamen) min. botanika. botos) mn. botane. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. botrys grozd. u obliku grozda. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. botulus kobasica) med. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. boutique. lat. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. lithos kamen) mn.. bottonata) zadirkivanje. peonija Br kem. bu-rime (fr. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč.) mn.) dečko. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. -ites) mn.) ime poznate vladarske porodice.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. dječak.botanograf botanograf (grč. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. psa i dr. botritičan botroilit (grč.. mykes gljiva) med. busur) bot. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. 6 = jak.

stenograf brahigrafija (grč. teško. uron mokraća) med. daktylos . brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. bradys spor. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. femi govorim) med. brachys. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. brachialis ručni. braccatore lovački pas) snalažljiv. brachys. bradys spor. grč. nešto veća violina. malen. kardia srce) med. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. lalia govor) med. sporost u govoru bradifrenija (grč. bradys spor. fren srce. sila brahijalan (grč. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. osobito u XII. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. frasis govorenje) med. pjesništvo brahi. kefale) glava antropol. pren. brachion ruka.. bragr) pjesnička umjetnost. bradilogija bradilogija med. bradilalija bradimaseza (grč. nasilan. strangurija bragadur (tal. bradys spor. st. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. težak govor. brachion) mišica. masaomai žvakati) med.) trg. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. mišićni) ručni. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. prst) antropol. gluhoća. braggard) razmetljivost. bradys. teško žvakanje bradipepsija (grč. sperma sjeme) med. v. brachy-katalektikos) metr. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. ruka.(grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi. brabangons) mn. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. brachys. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. lat. brachys. loša probava bradispermatizam (grč. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. bradys spor. brabantski vojnici koji su. viola di braccio) glaz. pepsis probava) med. teško slušanje bradifazija (grč. bradys. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. bradys. osobito donji dio ruke. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . bradys. nepotpun. od prstiju do lakta. čovjek koji ima kratku lubanju. pri mucanju) bradifrazija (grč. njuškalo braganja (tal. viola. nasilnički brahikatalektičan (grč. težak. brachium. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. bradys. moć. domišljat čovjek.brabansona Brabansona (fr. tj. akuein slušati) med. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. teško. bradys. brachys. bios život) kratkovječan. hvalisavost bragoc (tal. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. sitan brahibiotičan (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. brachys. sporo probavljanje hrane. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. brachys. v. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. mišica.

brachys. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. uspravno) brahisilab (grč. ruke brahiotomija (grč. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. kratak dah. rezanje ruke brahipetalan (grč. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachion.brahikroničan brahikroničan (grč. pus. jagodicama prstiju opipljiv- . brachion. cikloida brahit opt. petalon list) bot. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. fil. u sisavaca brahiometar (grč. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. kratke latice. pr. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. i po tome nalikuju na školjke. pren. pteron krilo) mn. brachion ruka. brachys. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. tj. zool. chronos vrijeme) mat. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. u 8. koji ima kratke cvjetne listiće. st. sprava za mjerenje mišice. kratkovidnost brahiodonti (grč. kratkih nogu brahipodi (grč. pneo dišem) med. imaju dva kapka. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. brachys. na udaljenosti. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. pjesnike. brachys.. uskoća prsiju. e. brachys. otprilike. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. brachys. dajući oduvijek svećenike. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. veoma rasprostranjene morske životinje. brachy-pneuma) med. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. brachistos najkraći. brahma) indijska religija utemeljena. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. pus. odontos zub) zool. skia sjena) zem. metron. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. linija najbržeg pada. brachys. brachys. chronos vremenski) kratkotrajan. astma brahipodan (grč. metr. npr. skopeo gledam) opt. tele daleko. kratkovremen brahilog (grč. orao vidim) med. temno režem) kir. metron) med. podos noga) kratkonog. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. podos noga) zool. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. n. brachys. Brahman) ind. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. brachys. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. pteron krilo) kratkokrilan. kratkih latica brahipneja (grč. kratkih krila. znanstvenike i političare. brachys. životinje kratkih krila. brachys.

vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. odlično! bravo (tal. ogranak (neke znanosti. branca) grana. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. nekroza branda (tal. sjajno. engleskom mehaničaru Bramahu. Brand) med. braida od njem. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. brein-trast (engl. braten peći. branda) viseći (mornarski) krevet. vrlo lijepo. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. braunizam bravissimo (tal. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. brein dreining (engl. promuklost. abrakadabra brakonijer (fr. pren. gangrena.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. zool. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. branche. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. brendi (eng. dio. škrgaši branhije (grč. 1855 —1926) braunizam med. krivolovac. sposobnost da vanjskim utjecajima. med. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja.) 1. v. Brand požar) požarnjak. lovokradica. malen jedrenjak napunjen smolom. Bramahova brava Bramarbas (šp. bractea list) bot. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. nekog posla). uljem i kučinom. pergola brakadabra (bracadabra) v. usklik u znak odobravanja. 1749—1814) Bramahova preša fiz. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. braconnier) zvjerokradica. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. podrijetlo bolesti je. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. v. posebno. preklopna postelja brander (njem. hvalisavac. upala krajnika branša (fr.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. bivaju pokretana na djelatnost. branchos) med. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. struka. branchion) mn. škrge branhus (grč. pristaše naučavanja Johna Brovvna. "podražajima". junak na riječima brancin (tal. brein-storming (engl. zaštitni. odsjek.) "isušivanje mozgova". ta. tako je! . odlično. tj. poziv. prema tome. bravvning) v.

dekret.) otvoreno. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). hrabrost. breche. breccia) voj. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. bretagne) stari francuski bravo (tal. brefos.) brefotrof (grč. junak. hlačnjaci ljanost. povelja. odmah. tjeme kratak izvještaj. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. voj. brennen paliti. mn. brevipedan (lat. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. bretona (fr. kratke ili breša (fr. šteta. Bremse) kočnica konog. brevis kratak) glaz. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz.bravo 200 bričesi bretanja (fr. pren. = hipnotizam. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. uštrb jesno priljubljene uz noge . bredizam med. breveter) dati. valjan i vrijedan ples udvoje. nazvanog po fr. izdati brazilskog drveta dekret. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. povelju brazleta (fr. bez uvijabrefotrofija nja. osobito u glazbi s poveljom. povlastica. molitvenik katoličbrek (engl. brevis kratak. lubanje. vrsta odličnog francusčovjek. (fr. lat. breeches) mn. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. športske boj. bedemu. breviatura) v. bravura) vabretele naramenice. bretonne) vrsta ženskog šivost. bracelet. junaštvo. Bremse kočnica. brevis. tiskanje nota dr. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. trofeus) zavod brevijacija (lat. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. nešto izrađeno kišnog ogrtača.) 2. pes noga) kratbremza (njem. bravour. grivna akt. kratkim putem brefotrofij (grč.. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. kratkih nogu brenšer (njem. Schere brevis (lat. tropronalazačka povelja. tal. osobito Papino pismo državama. bravura (fr. brevet d'innoze i sugestije vention čit. patent feus hranilac) nadstojnik. breve) svaki službeni pisani rukvica. neustra-. srednji dio gled. prodor (u zidu. bretelle) uprta. gore široke a dolje tinju). kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. kratak popis. junačko djelo. darskih i šumskih poslova. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. za nahočad. patent. propolukratke časničke hlače. tal. nazvan vladarima i dr. breve d'envansjon (fr. bravoure. diplomu. brefos novorođenče. tal. upravitelj brevi manu (lat. grč. breviarium) kratak prebregma (grč. kratak izvadak. brevilokvij (lat. nost izvođenja. s patentom. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. zavod za prehranu i pokraćenje. s diplomom. bregma) anat. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. patent. brachiale) nabreve (tal. breviatio) skraćivanje. utvrđeili za jahanje. brevis. plaćeni ubojica. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. gradnje i typos otisak) glaz. pokraubojica bravur-arija (fr. brevete) pr. kovrčalo bričesi (engl.

pren. 3. fugiranje briketirati (fr. njem. zbijen u obliku opeke. otuda: pren. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. živahno. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. škrgut brillante (tal. tal. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. briketaža (fr. 2. bridge) kartaška igra. vrsta mirisne masti za kosu. brillant) sjaj. brillantine) kozm. par bricole čit. škrinjica za pisma. lukavo brikolirati (fr. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. odozgo jače. brigantine. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. za sto naoružanih ljudi. a odozdo slabije zatupljenog. brigante) cestovni razbojnik. veličanstvenost. briller sjati. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. bricoler) odbiti. Brigantine) pom. divan. osobito starinske. veoma vatreno. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. svijetao. bric-a-brac) starudija. pren. plahovito briljant (fr. razne umjetničke stvarčice. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. staretinarnica briket (fr. divota. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. briqueter) popločiti ciglama. brigadier) 1. brignos škrgut) med. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. odličnost . cigle. brigg. zaobilazno. morbus Brightii) med. div s 50 glava i 100 ruku. pljačkaš. jajeta i si. brigade. zapovjednik brigade. učiniti da se nešto odbije. blistav. ne raditi časno. Egeon brikabrak (fr. buntovnik brigantina (engl. veličanstven briljantin (fr. sitan. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. brig. brycho škrgućem. sin Urana i Geje. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. ormarić. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. 2. par brikol (fr. slična vistu. fr.) glaz. hajduk. voj. briquette) nešto u obliku cigle. nazvana po engleskom liječniku R. raditi zaobilazno briksizam (grč. raskoš. brigata) 1. par brikol (fr. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. kugle ili jajeta. brillant. škrgutanje zubima Brijarej mit. odboj lopte od ograde. odskoči.) posredno. sa strane. osobito briljantima briljantnost (fr. kod biljara: odskok.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). odličan. pren. bradu i brkove briljantina (fr. odskočiti. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. fr. krasan. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. list. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brigg) pom. blistati) sjajan. Kasten ormar) poštanski sandučić. blistavost. kugle. Brief pismo. voj. bricola.bridž bridž (engl. udariti par bricole čit.

značajno se isticati. koji razmrskava.) uzeo je Bonaparte. okolišanje. brillare) sjati. Brodvej (engl. eidos oblik) bot. bryon mahovina. Brisoleten) mn.briljirati briljirati (fr. trljanje boja . broyon) tučak za mrvljenje. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima.) odašiljanje radio emisija. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. 18. bučno. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. Britiš muzeum (engl. izmotavanje brimer (fr. kao prvi konzul. htjeti nešto brzo sprovesti. lat. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. živahno. od 23. sličan mahovini. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. brioche) vrsta peciva. šumno. prelijevati se u svjetlosti.) glaz. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. strana broda. rjeđe slatkovodne. sijati. radio emitiranje broad-side čit. pletenica. briscola) vrsta kartaške igre. žuka broad-casting čit.) govorenje nebitnih stvari. razbijač. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. brizo. životinje nalik na mahovine. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. listopada do 24. blistati. mahovinast briologija (grč. con brio brioš (fr. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. brod-sajd (engl. bryon mahovina. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. briser) sposobnost rasprskavanja. magleni mjesec. bojiti (ili obojiti) smeđe. briller. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. logia) bot. brisant) koji lomi. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. dugačka 25 km. uništavajući brizantnost (fr. bot. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. razornost. brusquer) obrecnuti se na nekoga. briozo (tal. tal. odskakati od ostalih brimada (fr. čajni kruščić. briser. upotrebljava se. pren. razoran. plameno. umjesto srebra. studenog 1799. bryon.) pom. sendvič briozoe (grč. bijele. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. razorna snaga brizer (fr. svijetliti se. zoon životinja) zool. brimera (9. brodkasting (engl. rasprskava. fyton biljka) mn.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. pocrniti briofiti (grč. srebrnaste boje. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. vladu u svoje ruke brinet (fr. brumaire. briseur) lomitelj. brizo spavam. bryon. morske. studenog.

bakrenom bojom (drvo. bronchia) mn. cinka i željeza bronce (tal. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. broderija (fr. bromos smrad. broderie) vez. kićenje.brockhaus Brockhaus čit. uljepšavanje brodet (tal. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica.916. bronzo. to broil peći na otvorenoj vatri. lijevi i desni. vrsta žutog. krasiti. gips. nazvan po velikom njem. poklepčica brončana bolest med. bronzo) zvonce. bromium) kem. tj. s utkanim velikim cvjetovima. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. tekućina veoma slična kloroformu. broccato) skupocjena i teška. smeđom. crnom. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. npr. na roštilju) pile za pečenje. staretinar brokantirati (fr. Brokhaus (njem. brokatni papir papir u boji s uzorcima. znak Br. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. vezivo. oštrog mirisa bromatika (grč. klepčica. brodetto) kuh. broma jelo. mjedeničica. redni broj 35. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. luka i maslinova ulja. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. izvesti zlatom. logia) znanost o jelima.). koji nastaju . broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. poznati lijek za živce bronca (fr. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bromov pripravak. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč.. bromos) farm. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. broker) trg. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. vezenje. posuđa i dr. nemetal atomske težine 79. crvenkastosmeđa teška tekućina. kožu i dr. osnovanom 1805. bronser) obojiti brončanom. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. trovanje bromom bromoform (lat. broma jelo. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. "pohanac" brokanter (fr. brončati (fr. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. bromos) med. lat. oblicima i si. broder) vesti. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. element. srebrom. dva kanala. an-i». bronzium) legura (slitina) bakra. bronchos dušnik) dušnički. ili samo od pamuka. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. lat. svilom. bronze. bromoformium) farm. obično se jede s palentom brodirati (fr. tal. pren. pren. koji se tiče dušnika ili dušnica. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. od svile i pamuka. osobito slikama. broma jelo. osobito slikama. trgovina vezivom.

ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. bronchos. bronchos. brontosaurus) geol. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. blemma sluz. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. Amerikancu J. bronchos. regnymi skršim. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. bronchos. kele kila. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. bronchos. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. guša bronhofonija (grč. divovska. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. brontolare) gunđati. o nepogodama uopće brontometar (grč. bronchos. srebrom. svilom). bruh) med. pneuma dah) med. slomim) med. dušnik. prošivati (knjigu). bronchos. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. usp. bronte grmljavina. dug preko 18 metara brontoterij (lat. grkljan. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. prigovarati bronzin (tal. bronhije . fone glas) med. operativno otvaranje dišnih kanala.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bronchia) med. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. bronchos. uvezati knjigu u mekan uvez. rheo tečem) med. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronchos. bratimstvc grč) med.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. plesso udarim) med. bronchos) anat. logia) znanost o grmljavini. skopeo gledam) med. bronte grom. Bruderschaft) bratstvo. mrmljati. bronchos. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. lithos kamen) med. brauning (engl. bronhijalni katar bronho. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bakreni kotlić broš (fr. rheo tečem) med. brocher) prošiti. brontotherium) geol. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronchos. bronzo) lonac. brochurier) pisac brošura browning čit. protkivati tkaninu (zlatom. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. a kod goveda. bronte. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. kila dušnika. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. mykes gljiva) med. bronchos. temno režem) med. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. pren. N. upala bronhija. brochure) mekano uvezana knjižica. protkati. bronchos. malteška groznica).(grč.

bista brusthalter (njem. n. od 22. aden žlijezda) med. životinjska požuda brutalizirati (fr. Auschwitz bucina (lat. bubonulus) med. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. zimski solsticij. n. bubon. bruh prepona. pr. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. st. Buddha) "Probuđeni. Dachau. trublja buckinghamska palača čit. glupan. velika budala Budha (sanskr. zvjerski brutalitet (lat. fr. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. XI. Bruch lomljenje) med. Thiiringen). poživotinjiti brutalnost v. učiniti da podivlja. brustolare) paliti. u staroj plemićkoj obitelji. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). grub. brumaire datum (9. neprerađeno zlato brum (engl. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). do 22. suprotno: netto bružeta (tal. antilopa bubikopf (njem. bolest prepona buboni (grč. afrički jelen.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. Buhnvvald (njem. bubon preponske žlijezde. 1799. hernija bruh-gold (njem. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. e. med.) truba. nezahvalni urotnik brutalan (lat. Bubikopf) "dječačka glava". brutaliser) zlostavljati. brutto) trg. Buddha) v. brutal) životinjski. surov. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. pr. bubon. pren. prilikom dobivanja. budak) trnokop. brimer (fr. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. brutalitas) surovost. v. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. 18. potpuno zanemariti brutto (tal.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. Brust-bild) poprsje. neotesan. bubon) mn. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. kila bubonulus (grč. brutalitet brutificirati (lat. bakingemska (engl. pržiti brut (fr.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. usp. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. Prosvijećeni". rođen u Indiji polovicom VI. bez odbitka troškova. zima. studen uopće brumaire čit. grubost. venerične otekline bubonocela (grč.bruh bruh (njem. bubon. e. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. kele) med. pren. XI. algos bol) med. Bruchgold) izlomljeno. Budha budak (tur. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. divljaštvo. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. brumalis) zimski brustbild (njem. štovan kao . limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. brutificere) napraviti nekoga životinjom. kramp. divljački. životinjsko ponašanje prema kome. brogiotto) vrsta crne smokve. X. težina robe zajedno s težinom ambalaže.) najkraći dan u godini. bubalis) zool.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. brutalis. lat.

bik buffo (tal. izvolite. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bugazar upijati) sušilo. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje.. volook.budhisti bog. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. kao ples sadrži elemente bluza. budhizam budo (jap. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. bucare probijati.). budhisti budizam (sanskr. Buddha) mn. vrsta tkanine bujatrika (grč. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. budhizam budhisti (sanskr. buffone) šaljivčina. bafelou (engl. čarlstona. tal. boogie loša improvizacija na glasoviru. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. stanju blaženog mira. blek-botoma. lakrdija. bouffonnerie) šala. put prema oslobođenju vodi nirvani. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bugsiren) pom. budoar (fr. bouille. lakrdijaš. karate i si. religija koju je osnovao Budha.) zool. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. bus vol. Buddha) mn. bouillon) kuh. bez strasti i patnje.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. uzroci patnje su strasti (tj. život je patnja. obično u nogama bufer (engl. ofthalmos oko) med. e.. bouiller) staviti na robu carinski žig. fr. tj. venet. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. bufo karikato (tal. komičar. buffa) šala. komične opere. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. dvorska luda bufonerija (fr. v. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. boudoir) mali. lakrdija. buffer. usp. bi vol. bujrumte . bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. posušilo. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. bouillon) kuh. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. buljon bujrum (tur.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. Bafelo Bil (engl. n. bus govedo. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. ind. st. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. proračun prihoda i rashoda uopće. buffo caricato čit. laka komedija. volja za životom). Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. američki pustolov. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. s volovskim očima. buljook bugačica (tal.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. lat. v. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. liječenje goveda bujirati (fr. bufon bufon (tal. "sveti mudrac". žeđ za životom.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). lakrdijašenje buftalmičan (grč. budizam budisti (sanskr. Buddha) v. budget. loš ples. bolgia. usp. buj bujon (fr.

booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bukolike) poet. bulla) 1. zvjerokradica u Sjev. bukirati bukinist (fr. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. bukolikos) poet. gusar bukanirati (ind. Americi. ukaz. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. povelja s takvim pečatom. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. bujurultu. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. povelja. predbilježiti se bukle (fr. med. boucle kopča. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. buket Bukefal (grč. kranion lubanja) arhit. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. dokument (uopće). pastirska pjesma. mišić puhač buke (fr. boucanier) lovac na bivole. isp.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. pastirski. najava dolaska. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. Turkinja bularij (lat. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. hrpa. book-making) sastavljanje knjiga. kefale glava. bukolička cezura metr. na željezinici. skup bukiner (fr. bukva slovo) doslovan. obaviti upis. v. uvjerenje. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. antikvar bukirati (engl. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. kardia srce) med. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. (1242. pren. buckskin) "jelenja. bus vol. bukle-sag sag. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč.) bula (lat. ukrasi. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. v. turska žena. vina). za razliku od totalizatora bukoličar (grč. seoski. tkan na čvoriće bukmejker (engl. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. booking) rezervirati. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. tepih.bujruntija bujruntija (tur. mutna. janjeća koža". pri kupnji zrakoplovnih karata i si. osobito na dorskom frizu. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. tj. bulla) 3. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . obrazni mišić. buccinator) trubač. hipertrofija srca. bouquineur.).) zatvor. bus vol. točan bula (lat. anat. bukolikos) poet. povećanje. plik bula (tur.) 2. rezervacija (u hotelu. pismo bukanir (fr. najaviti dolazak. običan način klađenja na konjskim trkama. potvrda. bouquiniste) prodavač starih knjiga. g. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. bus govedo. morski razbojnik. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). bouquet) miris (npr. pečat od voska ili kovine na povelji. krvava ili gnojna tekućina. tamnica buksirati (niz.

pren. vraća bacaču bumler (njem. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. urnebes. tako da mu se vide prednji zubi. voj. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). nastala križanjem buldoga i terijera.) velika splav (služi npr. tvrđava. glavica. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. društvo. posebno se odlikuje time što se. kudrava i prljava glava bum (engl. sabornica. vreva. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. neočekivan razvoj. mora projuriti bullion čit. 2. nenadana aktivnost. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. spekulativan pothvat. skupštinska zgrada bulevar (fr. bulbus lukovica. za zatvaranje ulaza u zaljev). započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. bouliner) pom.) lukovica. bullire. skok dionica na burzi. bulbus oculi čit. bulldog) 1. bulbus. forma) koji ima oblik lukovice. očna jabučica buldog (engl. neotesanost. bullterier) vrsta engleskih pasa. . stran novac. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. bul-finč (engl. buljen (engl.) anat. pločama ili grudama.bulbiferan bulbiferan (lat. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. fero donosim) bot. dugme) pribadača. nepošteno trgovati. hrpa. bulla. izbacivanje mjehurića bulimija (grč.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. velika. gusta trnovita živica kroz koju konj. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. tuđi. pljačkati. bulimia) med. gomb puce. krasti buliran (lat. glupost. foltamente gusto. životinjska glad bulinirati (fr. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. pregrada od brvana. rulja. Bund) savez. glavna ulica. bulldozer) "kopnenojaružalo". buleuterion) vijećnica. bedem buli (engl. veliki engleski pas širokih prsiju. (njem. naziv za periodička i neperiodička izdanja. bully gužva.) šport.) zdenac. na utrkama s preponama. bilten 208 bund bull-finch čit. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. isto i buml bunar (tur. a u sredini koljenasto savijena). opskrbljen bulom bulist (lat. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. nepočešljana. bulbus okuli (lat. liga. glavičast bulbozan (lat. glavičast. hladnokrvnosti i dr. buli bik) pren. boulevard) šetalište. krumpirast bulbus (lat. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bulletin (fr. das Bund) svežanj. ako ne pogodi u cilj. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. bullatus) zapečaćen. bullitio) vrenje. luk. gomila. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. na krajevima plosnata.) izvješće o nekom važnom događaju. neodoljiva. nalet) šport. bulbosus) lukovičast. kratke i duboko usječene njuške. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. pren. (njem. studenac bunčela (tal. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. metež. potvrđen pečatom. 2. boom) buka. tj. senzacija.

višebojni tisak bunting (engl. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. budalaština. 2. marioneta burda (ar. i 16. savezni parlament. usp. cement. burattino) pokretljiva lutka. iznenadna nepogoda.Bundesliga smotak. bourdon) glaz. Bur (niz. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. tisk. komedijant. bušilica.) savezna skupština. Burg) zamak. čovjek koji svuda "zabada nos". nesmisao. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. dvorac. st. besmislica. Gradišće burgija (tur. mjera za staklo. spremište na brodu za ugljen. duboki bas na orguljama. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. mjera za konac Bundesliga (njem. podmetanje. pom. poticatelj nereda. zavežljaj. smutljivac. betonsko sklonište (kućno. spletkar. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. zabadalo. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. ljutine buratino (tal. borer. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. voj. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. bourrasque) bura.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. a spojena je s rezervoarom plina. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. st. 3. zadirkivanje. prostor. boer) "seljaci". u kojem su Buri izgubili samostalnost. iznenadan vihor. zadirkivalo. vječni buntovnik. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. pijesak i dr. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. 1811—1899) buntdruk (njem. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. pren. fr.. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. burrasca. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . podvala.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. 4. burgu) svrdlo. stanovnici juž. vikač. izmišljotina. Buntdruck) tiskanje u više boja. borale) ormar s ladicama. lakrdijaš. izljev zlovolje. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. bukač. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. st. ulično) od zračnih napada. podvaljivač. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora.) 1. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. pren. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. komoda buran (rus.) Muhamedov ogrtač.

grč.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. kurir burza (fr. burze muskoze (lat. bourse. neobuzdan. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). tržište novca. nazvana po njem. lakrdijati. bourg. borsa. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. burka. lupetati. burletta) mala vesela igra. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. tal. bursa vrećica. bournous) ogrtač bez rukava.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. s kapom. v. usukati) zavoj. burlesque) smiješan. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. obično od bijele vunene tkanine. fr. blebetati.) slaba bura. glazbeno djelo humorističnog karaktera. fr. pod burza burzovni uzansi trg. njem. burra. burlesco. byrsa koža. zatim s robom: žitom. burnetizirati burnetizirati (engl. buržuj) 1. šaljiv. bourgeoisie. gladak prsten (obično zaručnički). sladunjavog i trpkog okusa. koji trguju na burzi. burnus. otopina baznog aluminijevog silikata. mala burleska burma (tur. ekonomskim jačanjem bur- .burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. Bersianer) mn. lakrdija. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. momak. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. komedijati. šala. burmak uvijati. vitica. burlesque) poet. (produktna burza). čireva. nakaradan. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. octenog mirisa. tal. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. bursa. lakrdijaški burleta (tal. vjenčani prsten burmut (tur. burun. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. oteklina i dr. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. veseo. bursa. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza).) mn. med. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. lagan istočnjak burka (rus. perz. upotrebljava se za obloge kod rana. bezbojna tekućina. burla. sluzne kesice bursitis (lat. usp. njem. bourse.. glupariti burleska (lat. pun života student ili mladić uopće. sluga. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. burla šala) izvoditi šale. lat. ugljenom i si. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. burla) šala burlak (rus.

odanost poglavarima. ruxis kutija. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. hrabrost. radionica. trgovina. seljaka. glaz. potaja. harakiri buširati (njem. grč. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. boutique) prodavaonica. bushel) engleska mjera za žito. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. = capriccio. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. koriš. bouchon) zatvarač. 3. Busch grm) lov. malograđanin. dosjetka. omnibus svima) = omnibus bus (tal. butomon močvarna biljka. tvrđave. bogatašica. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. mornarički kompas. atrapa butan (grč. tzv. bottega) trgovina. mjerica = 36.50 m) bušon (fr. i plemića. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. lokal butik (fr. pravednost. butyrum) kem. čep. preziranje smrti. pripadnik buržoaskog staleža (v. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. butyron. trgovina na malo. v. zasićeni ugljikovodik. bouteille. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. neravnina (na svili) butada (fr. boso) šimšir busija (tur. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. najviše 1. blagost prema slabima. malogradanka bus (engl. nagao i neobičan nastup ćudi. dućan. bus. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. usp. za razliku od kmeta. brzi solo-ples bez pripreme. lisičji šaš) vrsta plina. lat. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. lat. boutade) duhovita šala. maslačna kiselina. buržoazija 2). građanski stalež buržuj (fr.349 1 bušerizirati (fr. Butter maslac) putar. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. tal. par boutades čit. burg) 1. pren. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. 2. pusu) zasjeda. bračna vjernost. bus govedo. maslac butiga (tal. poslovna struka busola (tal. Etruščani i dr. biznis) posao.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. pyxis kutija od šimširovine) fiz. bussola kutijica. na mahove butaforija (tal. prodavaonica. butirometar (grč. bourgeois. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. par butad (fr.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. samozataj- 211 butirometar nost.) prema hiru. napad iz busije business (engl. 2. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. njemački Burg. Busch grm) "ljudi iz grmlja".

Busen dojke. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. bouton. debeljuškast. pigist. fiz. bugia svijeća) med. napušteno zemljište. bouteselle) voj. stvarčica slična gumbu. pren. tal. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. proširen butsel (fr. puce. bouton. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. bougie. zadebljao. topuz. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. osobito mokraćnih. za proširivanje suženih kanala. grudnjak buzurant (tal. kaučuka i si. glupan. šp. zatim debelog crijeva i jednjaka. grč.buton buton (fr. valjkasta šipka od voska. pupoljak. pederast. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. budala buznhalter (njem. bodur) punašan. uranist bužija (fr. buzzurro prostak. manteia proricanje) gatanje u gumbe. bottone) gumb. tal. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. električna svjećica . bubuljica.. bucmast. gume.

"ober" call-girl čit. kalmato (tal. pren. Zeit vrijeme. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. Zeit vrijeme. kafe-restoran (fr. padanje cijene (nekoj robi) . kalentura amarilja (šp. kalando (tal. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. kolgerl (engl.) trg. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kafe (fr. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". zahlen platiti. pravim imenom Giuseppe Balsamo.c C. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. popuštajući u jačini tona i u tempu. zasebna soba cafe čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. circa oko. Zeisig) zool. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. mirno Calmetteovo cijepljenje čit.) glaz. kovrča calando čit. Zacke zubac. cajg (njem. loupe) fot. pren. Kalmetovo.) glaz. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. parožak) uvojak. manjak. natkonobar. potvrda cajtlupa (njem. blago. rašlje. Kaljostro Alesandro (tal. šiljak. kratica za kulon C kem. tobožnji liječnik. med. cafe-restaurant čit. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). kratica za cezij Ca kem.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit.) posebna soba. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). tj. kalo di pezo (tal. Not nužda. vremenski tjesnac.) trg. škripac cajzić (njem. vitica. da može općiti s pokojnicima. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. tiho.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit.. Zeugniss) svjedodžba. kalo di prečo (tal. kabine separe (fr. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. fr.) kavana. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. po prilici) cabinet separe čit. da posjeduje moć proricanja itd. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica.

) trgovačka komora camera lucida čit. mjenični račun cambio di polizza čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. kampus (lat.) Martovo polje (tj. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. Kantikum kantikorum (lat. smanjivanje ili gubljenje prava.. "suha". kamera lucida (lat. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. što se može pjevati. njemački car Henrik IV. knjižnice.) glaz. tj. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. trulja capin (tal. kantante (tal. Zahnstocher) čačkalica. kambio di polica (tal.) trg. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. Zahn zub.) američki tip sveučilišta ili koledža. kambio konto (tal. rekreacijski tereni i si.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. rita. mjenično pismo cambio di ritorno čit. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. kantando (tal. predavaonice. kampo santo (tal.) trg. bojno polje candy-store čit. Stein kamen) zubni kamenac.) glaz. tralja. zappa motika) trnokop.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. pjevajući cantando čit. (obično u mn. tj. vlastita mjenica camera clara čit. 970—930 pr. za pjevanje. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. polje boga rata Marsa).) glaz. osobito građanskih prava. groblje. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. sriješ canšteher (njem. kaprićeto (tal. budak. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) canjak (srednjonjem. e. "jasna komora". kantante (tal. cunja.) glaz. kambio di ritorno (tal. kantabile (tal. zubotehničar. danas: ratište. st. Zahn zub.) dvorac u sjev.) fiz. Kampus Marcijus (lat.) trg. građanska smrt capriccetto čit.) fiz.) trg. vojno vježbalište u starih Rimljana. Kanosa (tal. Italiji u kojem se 1077. n.) glaz. kambio seko (tal. mala.) prav. kamera klara (lat.cambio conto cambio conto čit. Zanke) krpa. kamerata fiorentina (tal.) engleska slastičarnica Canossa čit. Techniker tehničar) zubni tehničar. pjevajući cantante čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. "svijetla komora". kandi-stor (engl. povratna mjenica cambio secco čit. Zahn zub. pjevajući.) "sveto polje". pren. isto i capinaš capitis deminutio čit.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. pri čemu se služi capinom.. tj. bojište. kapitis deminucio (lat. kratka fantazija . pjevajući. dronjak. gdje se sve zgrade. pokorio papi Grguru VII. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. kosturnica.

neograničena punomoć.) povod ratu.) glaz. ugrabi dan".) pren. 1737.) gram. v. tj. povrijeđena nevinost. kaprićozo (tal. kaprum ekspijatorum (lat. prema volji caprum expiatorum čit. neobično umjetničko.) prav.). kosti zapešća.) glaz.) pomirbeno janje. tj. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. uzrok ratu. neograničeno povjerenje. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit.) retorička fraza kojom govornik. akuzativ i ablativ).) prav. kart blanš (fr. usp. per kazum oblikvum (lat. kazus oblikvus (lat. laskavo carizam carski apsolutizam.capriccio capriccio čit. karecevole (tal. tj. carta bianca Cartesius čit.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. ulagujući se carezzevole čit.) glaz.) prav. karpe diem (lat. građanski spor. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. dativ. predmet kaznene parnice . zaobilazno casus rectus čit. karpalija (lat. ćudljivo. po volji capriccioso čit.) gram. kazneni predmet. carpalia čit. u obliku sonate. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". kaptacio benevolencije (lat.) "iskoristi dan. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. keč causa civilis čit. kazus rektus (lat. keč-es-keč-ken (engl. bijeli papir".) "čisti. koristi se vremenom! carta bianca čit. g.) ćudljivo. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. neke je od njih uglazbio njem. potpuno slobodne ruke. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. jeziku (genitiv.) prav. karecando (tal. zavisni padež u lat.) glaz. kosim putem. kauza civilis (lat. kazus federis (lat. kazus beli (lat.) prav.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) lijevani čelik castitas violata čit. kast stil (engl. v. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. Karmina Burana (lat. lov na milost CARE čit.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. priglbok captatio benevolentiae čit. med. vješto zadobivanje naklonosti. laskajući. a capriccio čit. žrtva za tuđe grijehe. Kartezijus (lat. kazus mikstus (lat. moli slušatelje za blagonaklonost. a kaprićo (tal. mješovit slučaj. karta bjanka (tal.) mn. Karolina urbarijalis regulacio (lat. kaprićo (tal. potpuna sloboda carte blanche čit. predmet građanske parnice causa criminalis čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. ker (engl. u početku govora. usp. per casum obliquum čit. carta bianca "bijeli papir") pren. kosi. kastitis violata (lat. kauza kriminalis (lat.

svečano obavljati celebritet (lat. trošak. opomena. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. zlatnik cekum (lat. bot. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. cavere. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). ustupiti. proslava. a po nekima i za curae causa čit. sudski prigovor Cb znak za kem. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat.) fil. bezuzročan. kauza sui (lat. neka se pripazi". celebritas) slava. kauza sine kva non (lat. siše krv domaćih životinja i čovjeka. kauza eficijens (lat. cecidi ubijam. prav. caedo.(grč. usp. proslaviti. caveat) "neka se čuva. kauza finalis (lat. stvarni uzrok (supr. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret.causa efficiens causa efficiens čit. kaveat (lat. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. ustupitelj. tj. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. glasovitost.).) uzrok koji prethodi djelu.) sto posto. 2. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. odustati od čega. privremena priznanica. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. izrađivač reljefa celatura (lat. struja u posljednjoj trećini 19. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. cedere) prav. kure kauza (lat. scheda vrpca. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. kratica za cerij ce-ce muha zool. caecum) anat. listić. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. nota cefal. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. osobito u kovini celebracija (lat.) krajnji cilj causa sine qua non čit. caecus slep. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. tj. tj.. cauza finalis) causa finalis čit. polureljef. glavni. st. st. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. dem. list papira. cedens) prav. kave (lat. schedula listić papira) 1. svetkovina celebrant (lat. za lat. zembilj cekin (tal.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. slavno ime. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. proslavljati. element kolumbij (columbium. priznati kome prednost cedrat (tal. pod kefalCefej (latinizirano od grč. tj.) čuvaj se! čit. celebrans) kat. sam sebi uzrok. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. celebrare) svetkovati. centum per centum (lat. isto što i niobij) c/c krat. razbijam) mn. račun za jelo i piće u kavani. slijepo crijevo celator (lat. celebratio) proslavljanje. apsolutan cave! čit. ustupati. komadić papira. osnovni uzrok causa sui čit. radi njegovanja. 2. znamenita osoba V . rod muha iz tropske Afrike. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. Zeche) 1. kefale) v. trg.

selinum. celeritas) brzina celestin (lat.celenterati celenterati (lat. tanka. raznobojan. teško prozirna. koja tvori čvrste sastojke biljaka. prozirna. biljarskih kugli. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. prozirna. tj. prostor između crijeva i stijenki tijela. 1074. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. cella ćelija) 1.). učvršćivanje cementom. stanovnik ćelije. g. izrada u cementu cementirati (lat. bez mirisa i okusa. za filmove. caementum) 1. papir za kopiranje čija se površina. koilia trbuh. a upotrebljava. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. mješinci. osobito metalnom celit (lat. umjesto lako zapaljivog celuloida. u obliku listova. coelestis nebeski) min. cella ćelija. celomati mn. od bakra i cinka mesing itd. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. redovnik. 3. slika "Posljednja večera". celularan celvole (njem. a zamjenjuje i staklo. Coelenterata) mn. anat. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. 2. coenaculum) 1. 2. caementum) 1. rožnata. koilos šupalj) tjelesna šupljina. stvrdne kao kamen. cellula stanica) kem. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. st. trbušna bol celibat (lat. grč. savitljiva i ne propušta vodu. bezoblična amorfna bijela masa. cellulosus) v. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. selinon) bot. celuloza (lat. caementum) učvrstiti cementom. osjetljiva na svjetlost. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. fotografskog pribora itd.) celirati (lat. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. masa slična celuloidu. pren. cella ćelija) kem.). 2. pravi se od celulozina acetata.). Posljednja večera. zool. dobiva se od celuloze. 2. posebna vrsta vapnenog praha koji se. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. 18. monah celofan (lat. grč. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. algos bol) med. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. fanos svijetao. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). proziran) umjetna plastična masa. služi za izradu češljeva. celeri. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. grč. učiniti nešto solidno cenakul (lat. kaučuk i si. il cenacolo) . stanični celularna patologija med. nije zapaljiva kao celuloid. Zellstoff) staničevinska vata. vrlo elastična i lako zapaljiva. coelibatus) bezbračnost rimokat. cellula stanica. lat. blagovaonica u katoličkim samostanima. kad se navlaži. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. dupljaši celer (fr.

krat. bitni. stoti. grč. 2. telefonska. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. usredotočenje. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. pes gen. centum sto. centum sto. centum sto. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. (drugi) doručak.cenerjauzn cenerjauzn (njem. središnjica. centrum središte. čovjek od sto godina. elektronska itd. pren. pravac koji spaja središte dvaju krugova. usredotočivanje. supr. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. razdoblje od sto godina. između Turske. grč. centum sto. centum sto. matični. stolisnik centigrad (lat. srednji. stonožan. glavni grad. koji je u vezi sa središtem. cb centifolija (lat. matica. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. stogodišnjak centesimo čit. stoti dio. 2. stogodišnjica centenar (lat. ruža s mnogo latica. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. geom. centralis) središnji. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. banke. 3. dužina između središta dvaju krugova. kenobij cenobit v. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. prijestolnica. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. litra) stoti dio litre centimetar (fr. Centaurus) mit. Kentaur centenar (lat. u SAD-u 1/100 dolara. kenobit cent (lat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centum sto. centenarium) 1. centralis središnji) 1. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. skupiti u jedno. centum sto. središnjica centralan (lat. Irana. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. centralis središnji) 1. Centifolia rosa) bot. centrala). centralis) v. polustihova odn. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. v. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. poduzeća i dr. proslava stogodišnjeg postojanja. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. cento "stokrpa". centralis) usredotočiti. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. iz jednog centra (centralizam). pedis noga) zool. centenarius) 2. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. gablec cenobij v. koji djeluje u smjeru središta. 3. nagomilati u jednu točku . usredotočenost. stolisnik centifolija (lat. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. grč. zehn deset. metron mjera. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. ćentezimo (tal. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. skupni centralist (lat. telegrafska. sa sto nogu centner (lat. glavni. centralizacija centralizirati (lat.). vodovodna. stoljeće.

lat. baros težina) fiz. centrum središte. glavni životni organi (srce. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. grč. geom. geom. šećera. glavni položaj. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. "desnice" i "ljevice". centripetalna sila fiz. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. matica centralni organi zool.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat.centralna pozicija centralna pozicija voj. centrum središte) v. npr. oportunizmu. utvrditi središnju osovinu. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. sklonost kompromisima. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere.) šport. po prvom Keplerovom zakonu. gibanje Zemlje oko Sunca. Zemljine kore) centrosom (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. šport. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. sila koja.. povučen centrum (grč. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. soma tijelo) bot. centrum središte. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. dovesti u središte. u geometrijskom liku (krugu. centrum) 1. u nogometu: vođa navale centričan (lat. tjelešce. svima zajednička uprava. budući da se kod njega. želudac) centralno gibanje fiz. ali je suprotnog smjera. između tzv. grč. centrum središte. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. centrum središte) "srednja linija". 3. jednake je veličine kao i centripetalna sila. supr. 219 Centum revolutis. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). odrediti središte. centrum središte) 1. usp. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. centrum gravitatis (lat. zbog centrifugalne sile. perspektivna projekcija centralna sila fiz. 2. centralan centrifuga v. centrum središte. centrum središte. kod centralnog gibanja.. glavni dio fronte (za razliku od "krila").) težište centum (lat. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. grč. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. za cijeđenje meda iz saća i dr.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. kentron. centrum centrobarika (lat. vune. centrum središte. Mjeseca oko Zemlje itd. pluća. centrifugalan centrirati (lat. voj. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). 2. sfaira kugla) geol. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. sentr-fovedz (engl. vrši se po putanji koja je.

oboljela životinja stalno se vrti u krugu. porezni obveznik cenzor (lat. Cerealis) koji se tiče Cerere. = 50. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. porezni obveznik. skeptar cera (lat. "činženjak" cenzura (lat. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). cerebrum mozak) moždani. pisanje tiska. ocjenjivanje. punjen plinovima lakšim od zraka. voštana mast cerazin (lat. kritičar. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. zemaljski plodovi. kasnije 60 vojnika. cerebralni sistem dio živčanog sustava. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. kazališnih djela.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. centum sto) ustostručiti. v. žitni. pregledavanje. Kerberos) mit. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . visoki rim. časopisa. vršiti.) zool. žitarica. centurio) zapovjednik centurije. nazvan po pronalazaču. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. census) v. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. kritičko ispitivanje. do 18. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. skeptron) v. ocjena) procjenjivanje imanja. 3. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. postostručiti centurija (lat.8 kg cenuroza (lat. cera) ceracija (lat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. 220 cerebralan filmova i dr. porez. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. časopise.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. 3. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. vodio nadzor nad javnim moralom. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. censere procijeniti. censura) 1. cerasus trešnja) kem. cenzus cenzit (lat. kaz. krušni cerebellum (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca).). census procjena. cerebralna afekcija bolest mozga. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. zemaljskih plodova. strog sudac. travnja) cerealni (lat. tj. cera vosak) voštano platno. kapetan centweight čit. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. centuria) kod Rimljana: četa od 100. censor) 1. cera vosak) farm. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat.) centuplirati (lat. 4. 2. g. 2. koji se tiče mozga. izvršiti cenzuru cenzus (lat. djela i filmove. censitus) poreznik. činovnik koji je vršio procjenu imanja. popis stanovništva. centvejt (engl. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. taljenjem) cerada (lat. Cerealia) mn. Kerber cerealije (lat.

trupu itd. certe jamačno. kerografija ceromantija (lat. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. grč. grafo pišem. svečanost. grafia) v. ovjeravanje. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. fr. svećenik koji vodi svečane obrede. baša glavar. plastike vještina uobličavanja) v. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. svjedodžba . znak Ce. mel med) farm. dokazivanje certifikat (lat. proricanje) proricanje. cerebrum mozak. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. kerkos rep. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. Ceres. cerium) kem. cercariae) mn. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. slikam. manteia predskazivanje. cerner) voj. pithekos majmun) majmun s repom. caerimoniarius) kat. ceremonie) 1. astr. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. facere učiniti) pisano uvjerenje. asteroid otkriven 1801. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. mit. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. okružiti (utvrđenje. zamorac. element iz skupine rijetkih ruda. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. sličan parafinu.) zool. Ceres) 1. caerimonialis. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. certificatio) potvrđivanje. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat.) ceremonijalan (lat.) cerografija (lat. grč. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. ovjeravati certifikacija (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. ceremonieux) svečan. 2. premazivanje podova i dr. kerkos rep.13. g. spina hrptenjača) anat. potvrditi. crtam. s puno formalnosti ceremonijar (lat. grč. cerebrum mozak) zool. potvrđivati. opkoliti. red. cera vosak. položaj. lat. mozak. ceribaša (tur. pretjerano ljubazan. psetoliki majmun cernirati (lat. sa sigurnošću. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cera vosak) zelena smola. keroplastika cerozin (lat. pristojan.eerebrin laze. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. zool. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). cerebrum mozak) med. broj 58. fr. cera vosak. caerimonia. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. 2. atomska težina 140. cera vosak. gatanje u vosak ceromel (lat. cera vosak. čeri neredovita vojska. upotrebljava se za izradu svijeća. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. fr. sa sigurnošću. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. ovjeriti. isprava. veliki mozak ceremonija (lat. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. circinare. certe jamačno.

upotre- 222 change bljavaju se kad se. opisivanje kitova. koji treba platiti cetaceae čit..) prav. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . trakavice cesus (lat. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama.cerulin cerulin (lat.. cost and feight (čit. presjek. kaiser) cezarizam (lat.) usporedi! sravni!.. 2. cessus) prav. v. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. cervix gen. za pola tona sniženi ton c cesar (lat.) zool. kasnije su ga uzeli. = 20. itd. cfr. sličan usnoj smoli cervicitis (lat.) to ti je rat. se la ger (fr. vrat maternice. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. cervicis vrat) anat. metritis cervikalan (lat. tj.poglavar.) u tenisu: promjena strana u meču.) kitova mast cetera (lat.. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. čejndž (engl. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. cera vosak. kitovi cetaceum (lat. atomska težina 132.) mn. ceterum censeo. logia. red.) poznato crveno vino. grč. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. stanka. osobito papinska prava (supr. cetaceje (lat. cestodes) mn. tj.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. Cezar cezaropapizam (lat. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. ako je sve ostalo u redu. na kraju krajeva. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. tako ti je to u ratu cestode (lat. vrat. ceteris paribus (lat. zool. znak Cs cezura (lat.) i tako dalje. usjek. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. upala maternice. cessio) prav. Konfederacio Helvetika. cetus kit. Caesar.) pod inače jednakim okolnostima. ustupanje.. 1.91. konfer (lat. cervicis vrat) med. et cetera (lat. caesura presijecanje) metr. znanost o kitovima Cezar (lat. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . tj. ceterum censeo. usp. (lat. engl. cervix gen. onaj na čiji se račun nešto ustupa. ostale stvari. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. ritmički odmor u stihu cf.17 m chambertin čit.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. zool. šanberten (fr. coeruleus tamnoplav) med. kratica za confer čit. kao titulu. čejn (engl. odustajanje. cessionarius) prav. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. druge stvari. broj 55. koji se tiče vrata cerviks (lat.) mn. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. onda. cervix vrat) anat. element iz skupine alkalnih kovina. grlić maternice ces glaz. cijanoza cerumen (lat. caesius sivoplav) kem. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. cerumen. papocezarija) cezij (lat. vratni.

charge d'affaires charge d'affaires čit. kulturo-cid cif (engl. knez) španjolski narodni junak. freight vozarina. zitzeln dojiti. prijestupa. Ziffer brojka. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. zapor) v.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. Verschluss zatvaranje. insekti-cid. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. e. visoka 4. cifr) brojka. kyaneos tamnoplav) kem. ša noar (fr. npr. insurance osiguranje. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. kiborion vrč. živio u drugoj polovici XI. Weise način) malo-pomalo. šarže d'afer (fr. pren. cibosus) hranjiv cic (engl. sid gospodar. crvenkast. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. chintz.-ar. sa željezom berlinsko plavilo. živežne namirnice. occidere ubiti). Kiko (tal. potajnog pokretača nečega. cijanidi (grč. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. hrana. žućkast cihlide (lat. poznata vrsta parfema.) otpravnik poslova. ubojstvo (lat. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. kyaneos) mn. n. ukrcavanje. slova. osobito s kovinama . Sid (šp. prijevoz) trg. brojni znak cigara (šp. rot crven) crven poput pečene cigle. malo krupnija od garmonda. osim uvozne carine ciferblat (njem. Ziegel) opeka ciglrot (njem. jednovalentan radikal. oštra mirisa i jako otrovan. ziehen vući. roda Cid čit. kazalo ciferšlus (njem. kao skrivenog. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem.) tražite ženu (tj. odličan govornik.). cibaria) mn. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. Cid. Cicero) veliki rimski državnik. šerše la fam (fr. plin bez boje. njem. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. Cicero) tisk. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. kastilijanski plemić i vojvoda. cikonija (lat. kem. st. nekog zla. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. nasitno. indijskog podrijetla cicero (lat. ar. govornik i pisac (106—43 pr. često se drže u akvarijima cijan (grč. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. jestivo. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura.) zool. Ziegel cigla. cichlidae) mn. znak kojim se piše broj. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. mjerenje i osiguranje robe). cif = cost trošak. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. obroci cibetka (tal. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. rajsferšlus cifra (ar. geno-cid.) "crna mačka". spojevi cijana. neke nesreće) Chicco čit. Blatt list) brojčanik na satu.

točkarica ciklometar (grč. jednookost ciklopista (engl. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . razrokosti ciklograf (grč. kyklos krug) grč. cijanoza cijanotipija (grč. Kiklop ciklopija (grč. grafo pišem. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. ciklični pjesnici v.cijanidizacija cijanidizacija (grč. cyclamen) biljka križalina. fr. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kyanos tamnoplav mineral) med. mjerilo) v. foreo nosim) vrsta zrikavosti. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. ciklon 3. sonata itd. cicatrix ožiljak) med. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. kykloo savijam. v. njem. typos otisak. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. cicada) zool. izgled. pathos trpljenje. miholjica. koji se pravilno ponavlja. koji se vraća u krug. zarasti. ciklici ciklitis (grč. vihor. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. meteor. modra bolest. kyanos. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. teh. ciklične forme glaz. kyklos krug. kyklos krug) kružni. ciklonopatija (grč. menegled. vrtložim. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. bicycle. bicycle. klobučac. mješavina cijanovodične kiseline i klora. Kyklops) mit. pathos bolest) med. kyklops) med. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. kyklos krug. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. kao takvi. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. eidos oblik) mat. mjerenje kruga. kyklos krug..-fr. oluja ili sustav vjetrova. 2. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. vrtložim. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. kotač. orama pogled. kijanometar cijanopatija (grč. kykloo okrećem u krug) 1. kyklos krug.-fr. cvrčak cikatrizirati (lat. kykloo savijam. kyanos tamnoplav. metria mjerenje) geom. naprava koja. kyklos krug. kyanos. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kyklos krug. kyklos krug. 3. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. bilježim) teh. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. metron mjera. uglavnom. tj. uništavati gamad ciklonom. kem.1%) cijanometar (grč. npr. oluja u kovitlac. vršiti dezinsekciju ciklonom. kyklos krug) mn. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. upala očnih vjeda. v. simfonija. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. v.

repe. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. želja koju čovjek hoće postići. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. drvodjelja cimet (grč. Zimmer. kichorion. v. duša) med. 2. točka u koju se gada. valjkast zapinjač (u satu). kylindros valjak. ciljati nišaniti. dragocjenosti (npr. zaokružena cjelina. niz spisa. kylindros valjak) u obliku valjka.) uže. cicoria) bot. cimaza (grč. namjera. s trepavicama cilije (lat. kymainein uzbibati se. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. lat. 5. kyklos krug. stari rukopisi neke biblioteke). kyk!os krug. nastojati da se nešto postigne cima (tal. Herr gospodar) podstanar. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. vrsta ludila s izmjeničnim. cichorium. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. stoma usta) zool. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. kyklos) 1. koji ima trepavice. npr. stylos držak. neutrone. gađati. dio parnog stroja cilindričan (grč. 4. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. konop. pokretne spolne stanice cilindar (grč. dva "cimerhera" jedan prema drugome. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. okružnica i dr. predavanja. cimentare) baždariti. težnja. liše u luka. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. orguljski registar s usklađenim zvoncima. 2. duga i okrugla staklena cijev. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. tal. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. 1. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . 3. paklara) ciklotimija (grč. vodopija. krug. 1. kinnamonon) bot. jačim ili slabijim. skisnuće cina (lat. mjesto do kojega se utrkuje. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. bot. Scheibe ploča) nišan. nakana. vriježe. smjerati. skupocjenosti. nišan. kružnouste (ribe. meta cilj (njem. kylindros) geom. soba. thymos srce. kraće: cimer cimerman (njem. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. pjesama i si. cilia) mn. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. bundeve i si. kymbalon) glaz. kyklos krug.cikloskop cikloskop (grč. ciklostome (grč. razdoblje. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. Zimmermann) tesar. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. Ziel) meta. cimelia) mn. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. 2. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. elektron = elektron) fiz. crkveno blago cimentirati (tal. ciliaris) trepavični. Ziel cilj. 3. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. zool. valjak. kyklos krug. svrha. Zimmer soba. kyklos krug. staklo (na svjetiljkama). trepavice. težiti. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa.

ZinkvveiB) bijela slikarska boja. znak Zn cinkati (iz njem. umjetni bijeli slikarski pigment. kvnegetikos lovački. kyon gen. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cinis. element. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. "tužibaba" cinkograf (njem. pren. bezobrazluk. denuncirati. csengo) zvonce cinkvajs (njem. cineratio) v. kyon gen. Zink) min. doušnik. bezočan čovjek. s kositrom (bronca) itd. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. atomska težina 65. redni broj 30. jedna od rudača žive. "otkucati". Zink. cinker potkazivač. Zink. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. autarkija i vrlina. spaljivanje. bezočnost. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. kinnabaris) min. naučavanje cinika. cinkuš (mađ. urna cinerarij (lat. mjedenica cingareska (tal. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. činečita (tal. grč. s bakrom (mesing). Zink. bestidnost. grafo crtam. cineris pepeo) bot. cinis pepeo. cinabarit . po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. cinis. gen. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. zajedljivost. facere učiniti. pren. kynos pas. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. bestidan. zagriženost. grč. bezobrazan. optužiti. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. s bakrom i niklom (novo srebro). odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. cineris pepeo) urna. usp. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. npr. cinčano bjelilo. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. cine kino. weiss bijel) bijela slikarska boja. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. načiniti) izgaranje. anthropos čovjek) med. cinici cinizam fil. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. zanemarivanje vanjske pristojnosti. cinefakcija cinerarij (lat. vrsta glavočika) cingara (grč. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa.38. bezočan. lov cineracija (lat. nepristojan. neotrovna cinober (grč. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa.cinabarit cinabarit (grč. usp. grč. v. živin sulfid. kinnabaris) min. kynos pas. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. gen. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. cink. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. grafo crtam. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. plavičastobijela kovina.

promet (robe). Jeruzalem. Crkva i njezini vjernici. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. krug.) opna. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. lyssa bjesnilo) med. okružje.) kem. uvojak. usp.) log. 3. kyon gen. neutaživa glad cintor (tal. kružnica. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. morska riba. trg. optjecanje. cionizam cionizam (hebr. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kynos pas. glasova i si. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. prohtjev) pseća. kolanje. krvne žile. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). 2. 4.) fizol. itd. cirrus kovrča. grč.cinofil cinofil (grč. pseće bjesnilo cinologija (grč. cimitero) prostor oko crkve. membrana cipal (grč.) min. orexis težnja. 2. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. lišaj oko pojasa circulus maior čit. kyon pas. kyon pas. salmonide ciragra (lat. circinus šestar) med. štuka. cephalus) zool.) cirkulacijski organi anat. tj.) "kruha i igara". krug. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. mjerenje udaljenosti itd. područje.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. oko cirkator (lat. kao razlog koji dokazuje. kotar cirkulacija (lat. circa) otprilike. cirriformis) kovrčast cirka (lat. društvo cirkon (perz. kruženje (vijesti. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. krvotok. mrena. crkveno dvorište. šestar (sprava za opisivanje kruga. atomska težina 91. rasprostiranje. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. groblje Cion (hebr. dragi kamen. karaš.) fiziol. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini.22. osip. kečiga. logia) v. som. agra plijen) med. T. Sion cionist (hebr. redni broj 40. ribe nizinskih voda (šaran. Herzl cipa (grč. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. fin.). cirkulus minor (lat. cirkulus major (lat. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. kefale glava. rijetka kovina. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. skočac. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. preko lat. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. 3. circulatio) 1. "pogrešan krug". kinologija cinoreksija (grč. mjenice. element. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. kyon pas. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. cirkulus viciozus (lat. circulus) 1. optjecaj (novca). kreditna pisma i si. kožica (na jajetu. panem et circenzes (lat. kyon pas. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. borbe sa životinjama. Cyprinus carpio šaran) zool.). mn. zool. na mlijeku). znak Zr cirkul (tal. panem et circenses čit. pren.

2. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. 2. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. potpuno bijeli. gyrus krug) vijuganje.) cirozan (lat. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. okolo. kirros žut. sunet cirkumferencija (lat. teći. monstranca cirkumgiracija (lat. ograničavanje. ići od ruke do ruke. tj. kružna putanja cirkum (lat. circulare) 1. kružna pila cirkularan (lat. circum. circularis) kružni. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. beskrajna. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. optjecanje. 4. circumlocutio) ret. usp. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. koji se kreće u krugu. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. meteor. circumvallatio) voj. dug naglasak cirkumgestacija (lat. zatvaranje u odredene granice. circum) prijeđi. cirrus kovrčava kosa. usp. u obliku kruga. med. biti u optjecaju. circulare) 1. uvojak. circus. ovčja vuna. circumscriptio) opisivanje. cirrostratus) mn. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. meteor. circumluvio) geol. circum naokolo. kružnica. circumlfexus) gram. kružna linija. kem. opširno opisivanje. kružiti. oko. meteor. 3. ako barometar pada. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. circulus) krug. optjecati. boje limuna) med. sifilisa i dr. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. vrtoglavica cirkumligatura (lat. nagovještavaju skoru kišu . oblaci u obliku tankog. paperjasti oblaci. uvojak) mn. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. okružnica. circumligatura) med. grč.cirkular cirkular (lat. koji ima osobinu cirkulara 1. kolati. pronositi se (glas). cirrosus) kovrčast cirusi (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. 2. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. opisivanje riječima. opseg. biti u tečaju. ponovno destilirati cirkulus (lat. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). opkopavanje. kirkos krug) 1. sastavljeni od ledenih iglica. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. cirrus kovrča. ret. teh. cirrocumulus) mn. pri lijepom vremenu. periferija cirkumfleks (lat. circumstare stajati uokolo) okolnost. circumferentia) obujam. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat.

toxikos otrovan) med. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. posebni vagon za prijevoz benzina. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj.cis cis (lat. prav. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. tvrđava za obranu grada citara v. citator) 1. kystis mokraćni mjehur. glaz. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. koji uništava stanice. kytos šuplje tijelo. citare) 1. blastema klica. fortius čit. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. promatram) med. ulja. za (za vrijeme) cis (lat. s ove strane (za prostor). više. omot. ovise pojave života citostoma (grč. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. kystis mokraćni mjehur) med. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. kytos šupljina. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. ušće stanice citotoksičan (grč. 2. lat. prav. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. omot. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. navod (citata). kytos šuplje tijelo. forcijus (lat. cittadella) fort. kytos šuplje tijelo. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. navod. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. prav. lat.) 2. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. citrus limun) kem. cistitis (grč. kithara) glaz. Cithara octochorda čit. izdanak) bot. citus brz. kytos šuplje tijelo. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. stoma usta) biol. onaj koji poziva sudu. navoditelj citata citirati (lat. Cistertium. prav. gone rađanje) biol. leukocite i dr.) citra (grč. citatio) navođenje. citatum) 1. plasma tvorevina) bot. temno režem) med. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. citara oktokorda (lat. zajedno s jezgrom. jezgra. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. kystis mjehur. kitron. brzinomjer citoplazma (grč. cicijus. sol limunske kiseline citrin (grč. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. altius. 2. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. citatus) 2. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. alcijus.) brže. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). skopeo gledam. grč. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. citra. 2. kissos bršljan. kystis. kystis mjehur) med. st. doslovno. kytos šuplje tijelo. kitron limun) vitamin P. cisterna) 1. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. u Burgundiji) cisterna (lat. kremen žute (limunove) . poziv pred sud citadela (tal.. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. petroleja i dr. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18.) 1. pozvati pred sud.

) građansko pravo cizeler (fr. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. uljuditi. ciseler. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. limun (drvo i plod) citronat (lat. lat. ciseleur) rezač kovine.) med. klandestina posesio (lat. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. student sveučilišta civitet (lat. klavus okuli (lat. prav. citrus limun) nezrela. građanski mrtav. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. militera). uljuđenost. uglađen. citrus) bot. školovati. prosvijećenost.) mn.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. caedere rezati) dlijetom oklesati. malo-pomalo. mandarine itd. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. dlijetom otesati. proglašen umrlim. građanin (za razliku od vojnika). prav. lat. tal. civis građanin) 1. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. uljudan. klavus histerikus (lat. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). civiliter mortuus) prav. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. Svjetlost (grof. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. civis akademikus (lat. prid. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. Visost. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. uljuđen. potajni brak clarissimus čit. građanstvo. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. ciseler) fino. citrus od grč. siti (engl. klarisimus (lat. koji se smatra mrtvim iako je živ. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. školovanost.) prav. društvena usklađenost civilizirati (lat. sposobnost predviđanja. 3. civilis građanski) 1. 2.) "najslavniji".) city čit.) akademski građanin. uljuđivati. nastavnik građanskog (civilnog). 2. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. građanski stalež (za razliku od vojničkog. civilisare) provesti civilizaciju. privatnopravni civiliter mortuus (lat. cizeliran clairvoyance čit. cesello. kitron limun. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat.) grad.) med. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. građansko odijelo. učiniti uglađenim. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici .) prav. civilis) građanska služba. tj.) vidovitost.) građanin. klandestinum konjugijum (lat. civis academicus čit. civilis) građanski. pristojan. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. sitroen (fr. limuni. titula) clavus hystericus čit. kovinorezbar cizelirati (fr.citroen citroen čit. klervoajans (fr.

) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. kako jest.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. metar na kojem su označeni coli (palci).) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2.) glaz.) med. kodeks manuskriptus (lat.) i ovako i onako.) djelo u rukopisu. Komedi fransez (fr. kom il fo (fr. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. čekovna i dr. komedi a tiroar (fr. comodo . kolegijum medikum (lat.) glaz. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. come prima come sta čit. u Londonu climb čit. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. kome sopra (tal.clavus pedis clavus pedis čit. gudalom (svirati) colla parte čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. klajmb (engl. v.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. primjerno. v. valjano. ergo sum čit.) glaz.) Francuska komedija.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. kola parte (tal. i objavljen 1804. kolegijum privatisimum (lat.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način".) uzorno. kurje oko clearing-house čit. kolegijum publikum (lat. kodeks kartaceus (lat.) glaz. koka-kola (engl. codex chartaceus čit. climb "penjanje". klavus pedis (lat. kold-krim (engl.).) glaz. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. clog "drvena cipela. comme 9a čit.5 cm cold-cream čit.) sveti sabor. mislim. kao gore come sopra čit.) teol.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. osobito: stari rukopis cogito. otmjenost communicatio idiomatum čit. kogito. palačno mjerilo come prima čit.) glaz. žulj na nozi. kliring-haus (engl. osobito vojničke col (njem. kao što priliči. kao prije.) zdravstveno vijeće. klog (engl. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit.) šaljivo kaz. teške i čvrste kožne cipele. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. Kod Napoleon (fr. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. ergo sum (lat. zoccolo) mn. kome sta (tal. komunikacio idiomatum (lat. kome prima (tal. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. baš kako treba.) fil. kolegijum privatum (lat. kom si. komodamente (tal. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. kol aro (tal. kom sa (fr. koitus animalijum (lat. svakojako comme il faut čit.) parenje životinja cokule (tal.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.

nužan. kon anima (tal.) glaz. s nježnošću.) v. umilno con moto čit. apsolutan uvjet confer čit. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. kon amareca (tal. s veselošću con amarezza čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. komplici composto čit. strasno. udobno. kon varijacioni (tal. s dostojanstvom con grazia čit. konfer (lat. comodo comodo čit. pod motus con osservanza čit. vatreno.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). kon amore (tal. strastveno. v. izražajno con vivezza čit. pren. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. sa živošću.) glaz. dostojanstveno. brižljivo con dolcezza čit. živo concertino čit. slatko con dolore čit. pokajanje consecutio temporum čit. ljupko. kon moto (tal. komposto (tal.) glaz. kon dolore (tal. konsekucio temporum (lat. s ljubavlju.) glaz. u slučaju bijega nekog prijestupnika). dopadljivo complices delicti čit. sa žarom. prav. kon vigore (tal. neophodan. v. ljupko. kon gravita (tal.) glaz.) trg. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. punim tonom con tenerezza čit. sudski popis imovine (npr.) glaz. tj. usp. vatreno con diligenza čit.) glaz. pažljivo con passione čit.) glaz. manje glazbeno djelo. tužno con amore čit.) mn. žalosno con espressione čit. kon suono pjeno (tal. konsenzus gencijum (lat. kon espresione (tal. krjepko. Konfiteor (lat. kondicio sine kva non (lat. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.comodetto comodetto čit.) prav. kon oservanca (tal. komodo (tal. trgovački pomoćnik) ograničava. s pažnjom. kon fuoko (tal.) glaz.) teol. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. kon brio (tal. snažno. v. kon pasione (tal. komplices delikti (lat.) glaz.) glaz. kod javnih prodaja. nježno.) glaz. končertino (tal. burno.) glaz. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. kompijaćevole (tal. s gorčinom.) glaz.) glaz. izražajno con fuoco čit. s bolom.) glaz. umjereno compiacevole čit.) "ispovijedam se". komodeto (tal. umilno.) glaz. pažljivo. složeno con allegrezza čit. konsignacio bonorum (lat. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. tužno.) glaz. pod konkurs conditio sine qua non čit. simbolično oduzimanje imovine . kon gracija (tal. sa zadovoljstvom con anima čit. pogodba kojom se službenik (npr. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. živahno. prav. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) gram.) glaz.) glaz. živahno. radosno. kon tenereca (tal.) glaz.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. živahno. kon alegreca (tal.) glaz. vremenski slijed. živahno con gravita čit. kon viveca (tal. konferatur conferatur (lat. konkurencije klauzula (lat. s izrazom punim duše con brio čit.. živahno.) neka se usporedi Confiteor čit. kon dolčeca (tal. konkurzus kreditorum (lat.) glaz.) glaz. ljupko. kon dilidženca (tal. s varijacijom.) glaz.

korona muralis (lat. contradictio symptomatum čit. v. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. kokve (lat. korona obsidionalis (lat. brojte. prav. kontinuetur (lat. corona castrensis čit. kontinuo (tal. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. tj. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. kljasto.) glaz. socida contradictio in adjecto čit. drugovi pred sudom. alla zoppa čit.) pred skupljenim narodom. tj. corona ciuica čit. nejednako copy-right čit.) opsadni vijenac. kontradikcio simptomatum (lat. kopi-rajt bil (engl. konzilijum medikum (lat. korona trijumfalis (lat. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) v.) glaz. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. corona obsidionalis čit. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. kad banke. četvorokutan krug. korona navališ (lat. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. potpun zbor corona čit.) prav. drveno željezo. koram publiko (lat.) vijenac. tj. konto a meta (tal. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . hladna vatra itd. korona (lat.) glaz.) glaz. konzilijum abeundi (lat.) brodski vijenac. npr. konto korente (tal. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod.) med. kopi-rajt (engl. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. liječničko mišljenje consortes litis čit. konstitutum posesorijum (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. kornd bif (engl. koram publiko coram publico čit. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.consilium abeundi consilium abeundi čit. tj.) liječnički savjet. tekući račun. pun zbor.) trg. korona valaris (lat. korona civika (lat. coquere. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. corona navališ čit. javno i otvoreno eorned beef čit. pred cijelim svijetom. koro pjeno (tal. corona triumphalis čit.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. corona muralis čit. kontinuet (lat.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit.) med. kontano (tal. corona vallaris čit. bez prekidanja conto a meta čit.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). konsortes litis (lat. ala copa (tal. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. coque) farm. kontradikcio in adjekto (lat.) građanski vijenac.) zidni vijenac.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) log. korona kastrenzis (lat.) nasipni vijenac. proturječnost u pridanome. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. kontraktus socide (lat. koram populo (lat.) med.) mn. zoppo) sakato. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) konto o poslovima na zajednički račun.) prav.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal.

) med.. bot. a predstavljali su npr. Zuwage) dodatak. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. Korpus juriš (lat. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14.) mn.) arh. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. st. Kroacija (lat. Koza nostra tal. privaga cucla (njem. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. pojačavajući jačinu tona cretio čit.) Hrvat Croatia čit. duda. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) Cosa nostra čit.) zbornik prava. utvrdni zid. korpus Domini (lat. no koja je tek u XVI. korona Veneris (lat. sve jače.) prav. uvreda veličanstva. st. i Kroacija croix d'honneur čit. tj. .) glaz.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. Korpus juriš civilis (lat.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. razred člankonožaca. kroa d'oner (fr. korpus delikti (lat. rakovi. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975.) francuski orden: križ legije časti crown čit. zool.) med. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. ožujka 1906.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. zločin prema državi. krimen lese majestatis (lat. krustaceja (lat.) prav.) u Kat. Kroata (lat. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). st.) med. v.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit.) mn. gumena sisaljka. veleizdaja Croata čit. iz grč. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) Hrvatska. krepitacio vezikularis (lat. kor diplomatik (fr. krucifere (lat. čujno. kor d'loži (fr.) kruna. krepitus ventris (lat. priredio car Justinijan. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. ljuskari cuba libra (šp. krečio (lat.) prav. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. "varalica".) Sjeverna kruna. Korona borealis (lat. (tal.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. Corona borealis čit. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. dobila ovaj naziv corpus vile čit. predmet koji dokazuje krivnju.) v. kraun (engl. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. biljke krstašice. obično kosti ili lošije meso. "Venerin vijenac". korpus vile (lat. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. krešendo (tal. diplomatski zbor. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. valove itd. Korpus juriš kanonici (lat.) sisa.

igra "mlin" cvika (njem. uz ogradu.) tijek života. zuriick natrag. laka. Zwiebel crveni luk.) v. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. 5. kulpa levisima (lat. Sitz sjedalo) vozilo. tj. Zusammenstoss) sukob. gumbi i dr. dvopek. gutljaj. 6. zool.) prav. Zwetschke šljiva) mn. zwei dva. kum grano salis (lat. suho grožđe. Zug vučenje. vod cugati (njem. zurichten) spremiti. Schalter) električni prekidač na poteg. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. sudar cvajakter (njem. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. dvosjed cvancig (njem.) prav. Zucker šećer.) mn. biskvit cviblsos (njem. kum laude (lat. teška krivnja culpa levis čit. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem.) s iznimkom. Zerge) patuljak. zucken) vući. saonice. kulicide (lat. Zug) piti. Zug) 1. cvikl klin). vlak.) s pohvalom. okruglice. kurikulum vite (lat.) Rimska kurija. Zucker šećer. fircig cvancik (njem.cug cug (njem. zrakoplov i si. 2. sporedno jelo. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. tal. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. Kurija romana (lat.) min. 3. dotjerati. kulpa lata (lat.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. Akt čin) kazališna igra u dva čina. kulpa levis (lat. vrsta sitne ribe. fr. osim Cung-li-jamen (kin. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. kuprum (lat. životopis custodia honesta čit. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Zucker) šećer cukati (njem. zabib. mala krivnja culpa levissima čit. zool. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". potezna sklopka cukar (njem. željeznica. pohvalno. posve mala krivnja cum grano salis čit. rozine cvečknknedli (njem. pijuckati cugeher (njem. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. voj. kola. tzv. usp. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. varivo cuštendig (njem.) prav. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. kum rezervacione (lat. američki somić cvibak (njem. Zwick) vrsta kartaške igre. brašno) cvajzicer (njem. konac. sa dva sjedala. Zvvieback) kruh dvaput pečen. veoma laka. kustodija honesta (lat. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. vrsta velike udice za lov somova. zwei dva. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. Zweier) dvojka. 4. propuh. dogotoviti curik (njem. široka. nasamariti koga i si. a preko sebe) curriculum vitae čit. dvočinka cvajer (njem. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. komarči culpa lata čit. trgati cukerkrankhajt (njem. . pod granum salis cum laude čit. grožđice. bakar Curia romana čit. zibibbo) mn.) prav.) cugšalter (njem. cvinglijanci cvik (njem. povorka.

Zvvickel) klin. zwicken štipati. jedno od blizančadi. kad treba proširiti hlače ili si. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . usp.cvikati cvikati (njem. bez nožica cviki-pusa (njem.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. ulaznicu) cvikcange (njem. njem. zvvicken) bušiti. od dvije žice. Sirano d' Beržerak (fr. 1619—1655). umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. Zwilling) blizanac. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. uklinak. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. zvvicken štipati. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. bilih dvonitni. bušenjem poništiti (kartu. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem.

čam 2. csako) kožna vojnička kapa. čamac od jelovine čama tur. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin.) kresivo.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. čaki) džepni nožić. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. poljana. poturčiti se. travnjak. čakmak (tur. grah i si. 2. pleše se u paru. = 3. gunđati čapetoni (šp. pašnjak.) cendrati. perorez čakija (mađ.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.) hlače čalgija (tur.) putnička torbica čantrati (tur. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. čalgi) glazbalo. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. sviranje. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac).) konj sa sitnim i brzim hodom. stražarska kula V . čanak (tur. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. prigovarati. šator čaga (šatr. cipllina) bot.c Č. chacra) seljačka koliba. mađ. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. bor. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. motka uz koju se penje loza. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. ognjilo čakov (mađ. poljska narodna kapa čapkun (tur.) svileni rubac č' a rmađ.58 m čankir (fr.) brzo čador (perz. čajyr) livada.18—3. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). zaviti čalmu pren. csapka) četvrtasta ulanska kapa. pren. čangrizati. partneri se ne drže.) kineska mjera za dužinu. gornji t ili katovi u takve zgrade. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. šešir s remenom ispod brade čakra (šp.) 1.) ples čair (tur. smreka. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. dolina čajka (rus.) v.-tur.) v. glazbeni instrument. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. poriluk čaptija (tur. čaika. jela. šajka čakarita (šp. spremište 7~ kukuruz. svirka. vragolan. nestaško čapljan (tal.

charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. javno mnijenje. sajam. tržnica. pa sve življi i burniji čarka (rus. preplet. 2. cello) glaz. lijepo odgojen čovjek.) kovko željezo. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz.) čelesta (tal. cello) glaz.) kladivac. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. 2. mornarsko platno Čeka (rus.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije.čardaš čardaš (mađ. prekrivač čatma (tur. borio se za široke demokratske slobode. bohemizam ček (engl. usp. "čaršija priča" čarter (engl.) narodna pjesma vedroga karaktera. bank. 3. poskočica čatija (tur. usp. ocal čelist (tal. pren. srebrne. trgovački dio grada. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. poslovni. gospodičić čelenka (tur. kao državna politička uprava — GPU. charter) povelja. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). bankovna uputnica. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. čaryk) opanak častuška (rus. čalab. čeleb) gospodin. velikog posjeda i kapitala. rjeđe zlatne. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. charter) povlastiti. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). nakit na kapi.) vojnik na prednjem položaju. ugovor. koprena. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. puškaranje između prednjih. čembalo) glaz. v. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. povlastica. povlaštivati. žičani instrument u obliku trapeza. dokument. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. reorganizirana u veljači 1922. pravo. neobaviješteni. ruska mjera za tekućinu = 0. npr. čaršu) 1.) 2. kotur. glava (šatr. tur. također: mladi gospodin. violončelist čelo (tal. kladivo. isprava. violončelo čembalo (tal. charter) mn. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. bat. čati) rubac.) pleter. čelenk) nakit u obliku perjanice. čikrik) kotač. ispočetka lagan. check) 1. kasnije NKVD čekić (tur. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. cheque. veo. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur.132 1 čarka (perz. nado.-tur. općinski podvornik u Dalmaciji. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. čehar su. nestručnjaci. trgovački stalež. svira se . v.) 1. kratka pjesmica (obično četiri stiha).

csikos) čuvar konja. cherry-brandy) rakija od trešanja. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. nazvanog po engl. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. "crvenjaci". 2. zool. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). Schimpanse) zool. "afrički divlji čovjek".) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. chester) vrsta odličnog engleskog sira..) mn. kineska mjera za dužinu: stopa = 0.) 1. male ženske cipele čerga (tur. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. g. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). bunar. cicerone) vođa stranaca. obruč. južnoamerički zec. bez igdje ičega činampas (šp. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. 2. zbog svoje govorljivosti. pren. sanskr. čoček čerevički (rus. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. trešnjevača červonci (rus. šifon. srodnog gorili čimpanza (njem.246 m. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra.. šuplje kolo čempres (lat. chinchilla) 1. zdenac.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. cinelle) mn. kašagy.. čerge) mali šator. čengi) plesačica i pjevačica.318 m. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. usp. čyrčyplak) gol golcat. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). osobito ciganski čeri-brendi (engl. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. čember) veo muslimanskih žena. csillas) konj sive dlake čili (engl. shinampas) mn. konjušar čilaš (tur. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. 3. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. tschatur.) mn. chicchera) šalica čikoš (mad. mađ. kamiš. zec-miš. lat. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. češme) kladenac. lula. mjera za putove = 0.24 1 čevra (tur. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. glaz. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . s našim česati) česalo. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. gradu Chesteru češagija (tur. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. vjenčani dar či (kin. osobito u tal. plitica činele (tal.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. čubuk) cijev lule. platno. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp.) Židov.

ciotto hrom) skvrčeno stopalo. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. st. cacauati. čivit) isto što i indigo. modrilo. chok) tehn. čerag) sluga. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. tal. uobičajeni naziv za XVI. pren. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina".čing čing (kin. ćoček) plesač čoha (tur. bolest koja dolazi od masnih jela. mjera za površinu = 99. lihvar čizma (tur. obrazina. miti čuvida (tal. klip bez zrna čokolada (meks. chino) "Kinez". njem. svjetina. jeti. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. momak. cioccolata. okomak od kukuruza. plavi pigment biljnog podrijetla. Tasso i dr. cinquecento) mn. čyrakman) svijećnjak. šećera. čorba) juha čota (tal. (čyrak. chip komad. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. lažan izgled čvenk (šatr.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. jarak.) sastanak. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. čoha. mad.. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. obično crnom vunom čuruk (tur. dolina čulo (šp. csomo) zamotuljak npr. chocolate. grizlica.) čišćenje. 2. kriška.310 m. cholo) potomak Zamba. "pet stotina".) 1. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. prigušivač. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. stabljika kupusa. chocolat. invalid u jednu ruku. ovce s grubom.573 a čukur (tur. otrovni žabnjak (biljka). bogalj čolo (šp. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. xocoati. zelenaš. čolak (tur. gruda. vanilije i dr. krabulja. 1 dl i 1/2 dl. ciurma) momčad. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. usp. talijanske književnosti i umjetnosti. šp.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal.) rupa. rulja čuros (šp. csomor) 1. doba cvjetanja renesanse čino (šp. grumen zemlje ču (jap.) i umjetnici (Rafael i dr. 2. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. sakat čovjek. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. "spoj" . oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. maškara. ciovetta) maska. čuruk) nedostatak. družba. cinquecento) lit. iver) vrsta sendviča. jama. šegrt. pjesnici (T. čolak) jednoruk. čoma (mađ. džirahat) med. tal. duhana čomor (mađ. fr. krinka. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. cliurros) mn. kalfa čistka (rus. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre.

fosilna smola koja potječe od crnogorice. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. ćorak slijepi metak. gordost. pren. kjar) trgovina. Biblija ćiveta (tal. civetta) ćuk (ptica). kehruba. škrtac. kibir) oholost. novčana kriza. ćorav (tur. trgovački posao ćasa (tur. Ka'bah. slijep na jedno oko. konopac. ostava. filistar ćilibar (perz. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. besparica ćesim (tur. tur. naredba. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. sag ćilit (tur. učenjak ćeča (tur.) lokot. nadstojnik. osobito redovnička ćemane (tur. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćef ćela (tur. vrsta platna ćenevir (tur. kilim. ćahje) domaćin. građa. prohtjev ćefil (tur. kelim) prostirač. cella soba. grč. pisac. jantar čilim (perz. paušal.) sreća. kraj. brava ćiriš (perz. zakon. prozorski okvir ćeresta (tur. ćorac. samica. venet. kelepir) ono do čega se dođe na lak način.-tur) = Čifut. kenevir) konoplja. korist. Kaba ćafir (ar. zgrabiti. radost. oplata.) onaj koji ne priznaje Boga.Ć. kefll) svjedok. dobitak. keman) gusle. starješina. soba za ostavu. užarska radionica ćerčivo (perz. 2. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur.-tur. najam. samodopadljivost ćifta (perz. namiguša. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. tj.) lan ćevap (tur. ćeif) dobro raspoloženje. kjase) duboka porculanska.) nedostatak novca. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz.) v. volja. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. veselje. rub. knjiga. bez oštrog i ubitačnog naboja . cellula. dem. ciacole) brbljarije ćao! (tad. dobit ćelija (lat. ćitab) pismo. ćehribar) "ono što privlači slamu". odijelo ćitab (ar. perz.) cijena na veliko. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. kethhuda. ćisvet) nakit.) obala. kalia koliba) zasebna sobica. ciao!) zdravo! ćapati (tal. mudrac. čarčuve) okvir. koketa ćor. kor) prid. kereste) materijal. kut. chiappare) uhvatiti. upravitelj dobara. zamjenik. zarada. Kur'an. uloviti. Ća'be) v. starješina pastira ćeif (ar. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. lihvar. tepih. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. ćar-hhane) radionica sapuna. ćiriš) v. uže ćeramida (tur. violina ćenar (perz. ćiriš ćispet (ar.) 1. nadzornik ćehaja (tur.) pisar. plijen. pljačka. strana. jamac ćehaja (perz. ščepati ćar (tur. zakupnina ćesma (tur. uživanje.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz.

ćor slijep.) polukružna vunena kapa.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. glupan ćuvik (perz. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kritična situacija ćotija (tur. ćor slijep. chiuso zatvoren. tur. pren.) most ćurak (tur. tamnica. kusegi) lopatica za ugljen.ćoriti ćoriti (tur. zatvor ćorsokak (tur. ćuk. kućica ćumur (tur. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. pijuk ćutuk (tur. motka.) mn. kramp. kotu) nevaljalac. bunda ćurdija (tur. pren. zaključan) zatvor .) kokošinjac.) željezna poluga. ćor) šatr.) kratak krzneni kaput. sokak ulica) slijepa ulica.) velika zemljana posuda (za pekmez. izrod.) 242 ćuza ćuprija (tur.) drveni ugljen ćup (perz. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. kursu) propovjedaonica.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. kome je tamno) šatr. spavati ćorka (tur. batina.) panj. bezizlazan položaj. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. ujk) brežuljak ćuza (tal. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. za žeravicu ćuskija (tur.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. vrhnje i dr.

ili uopće starija žena. poznat po okrutnostima. daimonion) fil. dvorana za primanje ili vijećanje. 3. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. d. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. dafne lovor) kem. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. usp. sin Herma i jedne nimfe. dagerotip daidža (tur. t. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. naprava koju je 1838.) v.) daj takve količine da capo čit. maleni bubanj s praporcima. glaz. sestra. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. danak dacit eruptivna površinska stijena.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. lijepi pastir na Siciliji. 4. d šesto slovo hrvatske latinice d. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. nekorisno ili loše daira (tur. Auschwitz dacija (tal. grč. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. kratica za da ili datur (lat. da kapo (tal. na poseban način dadilja (tur. skup. guvernanta dadžaz (etiop. Buchenvvald. dafne) lovorika. ispočetka. primitivnoga i si. dekstra manu (lat. manja od titule ras. tj. daire krug) 1.D D. 2.) daj. dadžazmač dadžazmač (etiop. pa i prizivanje vragova). lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit.) glaz. . m.) titula u etiopskoj vojsci. zbor. dazio) carina. daća. kratica za dextra manu čit. typos) fot. dafne lovor. Daguerre. neka se dade (na receptima) d. a znači što i general. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. umro je vrlo mlad. Dahau (njem. kratica za da tales dozes (lat.) majka. v. također: zapovjednik pokrajine. dada. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. porez. žena koja čuva djecu. iznova.) desnom rukom d. dady) dojilja. def. dajy) ujak daimonion (grč. glaz. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.

daktylos) 2. dakryon. smatram) vještina računanja na prste. podupirač (na zid). daktylos. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. daktylios. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. sažet pregled. daktylos. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. udar vjetra. daktylios. glyfein rezbariti. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. na jagodicama. daktylos) 1. bura na moru. daktylios prsten. a druga dva kratka (— U U) daktil. daktylios. daktylos. draguljarski sandučić daktilitis (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. algos bol) med. digest) 1. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. daktylos. daktilioglifika daktiliomantija (grč.(grč. grafo) v. curim) med. pod Samson dalkilič (tur.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. mania bijes) med. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. daktylos. v. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. poet. 2. osobito grčkog. računanje na prste daktilosimfiza (grč. nalet. dakryon suza. daktylios. dakno bodem. daktylos. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. daktylos. skopeo gledam. daktylos. tithemi stavljam) med. dal senjo (tal. daktylos) med. rheo tečem. daktylos. valovi. stup dajdžest (engl. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč.) glaz. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. čir na prstu daktilograf (grč. upala prsta. dalga val) 1. motka. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug.) Dalila (hebr. ljubičasta georgina. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. valovlje. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). dajak) potporanj. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. zbirka otisaka takvog kamenja. nomizo mislim. g. 2. daktylos.) v. aden žlijezda. logia) govor pomoću prstiju. daktylos.

kralj to dopusti. 3. paraliza. damnatur (lat. usp. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. podrivanja i si. služi za zaštitu obale od poplave. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. figura na igraćim kartama. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja.) prav.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. "kraljica" u šahu damar (tur. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. žila (arterija i vena). vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. damasquiner) zažariti željezo ili čelik.) kap. damast damascirati (fr. živac. oštećeni damnum (lat. grba i dr. puls. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. oštećivanje damnifikat (lat. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. dam nasip) uzvišenje od zemlje. fr. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. da bi mu pokazao kakva je to sreća. osuđenik damnificirati (lat. damnificatio) nanošenje štete. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. žena iz višeg staleža. tal. domina gospoda. damnatio) osuda na vječne muke. prokletstvo damnatio memoriae čit. damasser) tkati na damastni način. damasto) svilena. slike. 2. dame. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. damnacio memorije (lat. gospa. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. plemkinja. bilo. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. apopleksija damnacija (lat. osobito oštricu noževa i mačeva.) osuđen. dama) gospođa. damnificare) nanijeti štetu. prvi put primijenjena) dama dat. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. damenval (njem. izvezen. oštetiti damnifikacija (lat. kamena ili betona u obliku nasipa. mišićava tijela.) odbacuje se. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg.) 1. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. Dame gospođa. damnum) šteta. Wahl izbor) "dame biraju" tj. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat.

Švicarskoj J.) ples dansing (engl.. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". pr. dendi (eng. pren. st. Dardanos) mn. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. N. vidjevši ovakvu vjernost. osnovao u franc.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. dance plesati. podanici kralja Dardana. tj. dakryon. darbikršćani. dardanarijat Dardanci mn. e. prodavanje robe. dvije kule s obiju strana Helesponta. "suzbijač" . po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. Dampf para. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. n. darbistički dardanarijat prav. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. pristaše se zovu: darbisti. lihvarenje. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. prid. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. i 14. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč.) "ugušivač". dumping) trg. st. to dump prodavati po niskoj cijeni. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. zelenašenje. osobito tvorničkih proizvoda. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta.) kicoš. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. kći kralja starogrčkog Akrisitja.dampfbad kivao. aden) med. smatrajući ga darom. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. upala suznih žlijezda Darije (perz. lokal (kavana. v. što znači: uvijek) dandy čit. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. dans (fr. Aligijeri (tal. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. gizdelin. baden kupati) parna kupelj damping (engl. restoran i dr.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal.) trg. dancing) ples. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. dendi-valjak (eng. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. šteta. mjesto. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. gubitak danse čit.

Dejvis kap (engl. 1851.) na mjenicama: mjesto. iz jednostavnijih u složenije. nadnevka datar (lat. darios darling (engl.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. pr. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. datatio) stavljanje. mjestu.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. g. trajati od 247 Davus sum. n. zabranu sklapanja braka i dr. pismima itd.li: pismo i dr. dater) stavljati na spis (~. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. mat. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. danas. dodaci. dativus sc. miljenik darsonvalizacija med. padež cilja ili namjene datizam (grč. ono što je dano. dare dati. pov. v. dofen (fr. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. izdavanje i primanje datacija (lat. vrijedan 20 atičkih drahmi.. A. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). npr. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. d' Arsonvalu. odgovara na pitanje komu? čemu?. dod) "ljubljeni". ono što je poznato. e. potjecati.) trg. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . Davidova zvijezda (hebr. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. mjesec i godinu pisanja. rod. casus) gram. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. dan i godina kao gore daturin (perz. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. non Edipus (lat. non Oedipus čit. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. usp. data et akcepta (lat. treći padež. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. st. a ne Edip. danu i mjesecu (na spisima. dare dati) podatak o vremenu. darling) ljubimac. struje se ne propuštaju kroz tijelo. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. datum.) datum ut retro (lat. datirati (fr.) mn. Davus sum. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. fiziologu J.darik darik (grč.) mjesto. bolesti. izdaci i primici. Davus sum. dano. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. dan. dattero. datarije datarija (lat. imati svoj početak. data) mn.) Daviš cup čit. određivanje datuma. non Oedipus dativ (lat. od danas.) Ja sam Dav. descendentna teorija data (lat. tj. biscenzaciju.) međunarodno natjecanje tenisača. tal. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. trg.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. taturah) kem. osnivač Amerikanac Daviš 1900.

ukidanje (npr. de vizu (lat. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. jednostavno. fr.) "iz dubina" (početak 130. ukratko. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. de-articulatio) med. mrtva lopta u tenisu. stvarno de gravi causa čit. ferendus koji treba. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek.(fr.) u pravo vrijeme. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. čišćenje luke. pren. uklanjanje istovarene robe.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. pravdati se za sitnicu.) prav. dasys gust. de non prejudikando (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. de facto de lana caprina rixari čit. tj. dva i dva. metron) fiz. de-baculare. debaclage) pom. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. debaklirati (lat. lopta izvan igre dead heat čit. "iz viđenja". srozavanje. u Kat. propast. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. de gravi kauza (lat. deux a deux čit. lat. ukusi su različiti de jure (lat. usp. doista. de (fr.) neka se briše Dea Dia (lat.) po pravu. d'liks (fr. "mrtva utrka". bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. de lana kaprina riksari (lat. debacler) očistiti luku.) raskošno. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. duo) 1. ded hit (engl. tj.) zaista. luksuzno de nihilo nihil (lat. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. očigledno.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč.) "po viđenju".) šport. iščašenje.) kod biljara: dva po dva.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.) prav.) šport.) boriti se za kozju kostret. dva.) v.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat.) mit. deballage) trg. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. pozlata debakl (fr. debacle) prolom leda. snižavanje (npr. brodova itd. raspakirati svežnjeve. za nešto nevrijedno. s pravnog stajališta. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. de lege lata (lat. rastavljanje. tj. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. degradacija) de. de fakto (lat. lex zakon. de) 2. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. slom debaklaža (fr. profmiti. devalvacija. demobilizacija). deux. ne nanoseći štetu. b) padanje. deballer) trg. bez okolišanja de profundis (lat. tzv.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. par i par de facto čit. ded bol (engl. kratica deleatur (jat. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. dez-a-de (fr. primjereno prilikama de visu čit. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. europeizirati . psalma. uganuće deauracija (lat.

debusquer) voj. pronijeti glas. deboursement) trg. isplaćivanje. promet robe. oslobođenje od opsade. debuter) 1. debilitatio) slabljenje. debilis slab) slaboumnik. borba bez ikakvog reda. držati prvi govor debito (tal. fr. troškovi. de uklanjanje — u složenicama. trg. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. izvršiti isplatu. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. kancelarija. dužnik debentura (lat. debris) ruševine. barbaros) uljuditi.) trg. debandade) voj. dugovanje. iskrcavanje iz lađe. osloboditi od opsade. pristupni govor debil (lat. n. debourser) trg. prvi put se pojaviti. pr. carinski predujam koji se zadržava. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. debloquement) voj. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. debrouiller) razmrsiti. tisk. istovarivati. prodavati. dati predujam. dugovanje deblejirati (fr.debandada debandada (fr. supr. engl. debarquement) pristajanje. debatre) raspravljati. opteretiti račun. debarquer) istovariti. debauche) skandal. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. debitor) prav. st. debet) trg. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). voj. priglup čovjek debilitacija (lat. davanje predujma. de. kaparati deburziranje (fr. za ženu: debitantica debitirati (fr. debenture) trg. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. diskusija debatirati (fr. istovarivanje robe debarkirati (fr. razglasiti debitirati (fr. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr.) "pčela". raspršiti se debankirati (fr. tučnjava: razuzdanost. rasprava. isplatiti. grč. prodavanje na malo debi (fr. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. raskalašenost. bureau ured. raspetljati. pristati uz obalu debata (fr. debloquer) voj. početak. ime izraelske proročica (12. srediti deburizirati (fr. v. osobito na pozornici. debens) trg. debat) raspravljanje. prodaja. voj. debellare završiti rat. preostali vojnici debrujirati (fr. iskrcati na kopno. debentur. rastrojstvo.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. kaparenje . sudjelovati u debati debelacija (lat. debander) rasuti se. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. idiot. trg. rasulo. debut) 1. grč. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. potraživanje debi (fr. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. dugovanje debitor (lat. prepirati se. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. deblokirati deblokirati (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. iznošenje mišljenja. dug. debiter) 2. prvo pokazivanje publici. gradu Debreczenu) debri (fr. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. raspremiti. potvrda primitka debet (lat. uračunati nešto u dug. debit) 2. e. igrati svoju prvu ulogu. dug. dužnik debitum (lat) trg. ostaci trupa. rasvijetliti. debarrasser) raskrčiti. razularenost. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom.

caedere. riješiti. decenta) pristojnost. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. nešto više od 3 m decem vir (lat. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. groznice u bolesti decidirati (lat. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. razlozi sudske presude decigram (lat. trg. spasti) pad. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. dekret decertacija (lat. izvjestitelj. cadere pasti. referent o nekoj temi. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. preminuti. skladnost decenij (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. prosinca (decembra) 1851. najpoznatiji su. decernere) sudskim putem odlučiti. opadanje. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. v. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa.) dvanaesti mjesec u godini. prethodnik u službi deci.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. odlučivati. tj. decider) riješiti.) deset decembar (lat. decens) pristao. krug poslova. decempeda (lat. odlučna) borba decertirati (lat. laganje. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. deceptio) varanje. lažljiv. iz stare rimske povijesti. prijevara. decem. debouchement) voj. decere. gramma) deseti dio grama. odlučiti. pristalost. podvala decernat (lat. pošten. odlaženje decesor (lat.(lat. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decemvirata decencija (lat. decessio) odlazak. Napoleona i pomagači tzv. usp. voj. pristojan. decidere završiti. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. centrum središte. veća samostalnost pojedinih dijelova. izvući se iz tjesnaca. decedere) otići. de. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. grč. decem vir) član kolegija od 10 članova. decessor) onaj koji odlazi. odlaziti. umrijeti decem (lat. decem. decidendi rationes čit. državnog štrajka 2. decem. fr. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. decertatio) završna (ili: presudna.debuširanje debuširanje (fr. proda. prolaziti. izvaditi čep. grč.) prav. koji podvaljuje decentralizacija (lat. decipere varati) varljiv. prestajati. decidere pasti. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. presuditi. g. npr. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. struci ili vrsti poslova. decidendi raciones (lat. trg. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. riješiti. decemviratus) vladavina desetorice. dekagram decilitar (lat. rješavati. litra) deseti dio litre . osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decernatus) djelokrug. decernens) prav. sastavljač (ili: pisac) presude. prodaja robe. prikladnost. popuštanje. prikladan. fr. koji su objavili tzv. čestit. put i način da se roba proda debuširati (fr. prosinac (31 dan).

decimatio) pravo na desetinu. presuda. dekoktor dolozus (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. decimare.) glaz. tj. dekrešendo (tal. dekametar decimirati (lat. izmirio je deditirati (lat. deditirati dedit (lat. posvećivati: pokloniti (npr. objava engleskog parlamenta 1689. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. dare dati. desetkovanje. koji se sastoji od deset dijelova. postupno tiše. decimole) glaz. deklarešn of rajts (engl.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. dekoktor bonorum (lat. g. potcjenjivanje. dedommager) obeštetiti. grč. decem. platio je.) prav. dare) trg. decimer) desetkovati. votum decisivum) prav. metron) deseti dio metra. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. dedicare posvetiti. sudska odluka. kaljanje dedicija (lat. deklamando (tal. usp. brisati neki dug. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. "živi kotač". kapitulacija dedicirati (lat. desetinski razlomak. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. lijepo izrađen. decem. dečizo (tal. izborni sudac decizum (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. dedirati dedomažirati (fr. v. decimalni razlomak mat. dedignatio) preziranje. desetinka decimalan (lat. dati odšetu . decisum) sud. sve slabije. odlučan. namijeniti dedignacija (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. dao je. kićen dedekoracija (lat. nekome neku knjigu). decisivus) presudan. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. decisio) prav. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. nadoknaditi štetu.) izlaganje prava. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. dedicare) posvetiti. dedi) trg. određeno decizija (lat. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat.decima decima (lat. decimus deseti) mat.) glaz. sudska odluka declamando čit. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. poet. skupljanje desetine. fr. s puno izražajnosti declaration of rights čit. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. tj. dedit. obeštećivati. decisor) prav. veoma izrazito. poklanjanje.) glaz. omalovažavanje dedikacija (lat. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. deditio) predaja. beščašćenje. glas koji odlučuje. dare dati) trg. posvećivanje. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dedicatio) posveta. decima) glaz. decimus) desetinski.) prav. dedecoratio) sramoćenje. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. šaren. Daidalos) fil. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. darivanje dedikator (lat. oštar decizivan glas (lat. zootrop. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. daidaleos) umjetnički.

defectio) otpadanje. obrambeni položaj. u blagajni defektan (lat. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. dedoubler) voj. ofenziva defenzivan (lat. slabljenje. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. manjkav.) znanost o pojedincima koji se po organskim. pogreška. izvođenje. zaključivanje iz općega o posebnom. defensus. defectus) krnji.dedublirati dedublirati (fr. deductivus) log. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. deduktis impenzis (lat. pravni dokaz izvesti iz drugih. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. praznina.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. trg. s prazninama defektirati (lat. defectivus) nepotpun. objasniti. popuštanje u snazi. defensio) obrana defenziva (fr.-grč. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dopunjavati. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. odmetanje. manjkavost. pronevjeriti. klijent. defektivitet defektura (lat. iscrpljenost. manjak.) po odbitku troškova dedukcija (lat. defectuositas) v. fr. zaštitni defenzivni kut voj. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. supr. pokazati. deducere) izvesti. popunjavanje laboratorija. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. zaštitnik. ponovno naručivati. defensif) obrambeni. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. tj. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. nepotpuni glagoli. defectivitas) krnjost. defectus) nedostatak. zastupnik. izbacivanje izmeta defekcija (lat. defaecatio) čišćenje od taloga. štićenik. popunjavati. pravobranitelj . osobito šećernog soka pomoću vapna. deductio) log. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. dokazati. defeminatio) psih. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. izvoditi. verba defectiva) gram. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. obrambeni rat. defensivum) med. koji je za obranu. malaksalost defekt (lat. na motoru. tj. ispitivanje. dedukcija deduktivnost (lat. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka.) defektuozitet (lat. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. dedutkis deducendis (lat. defensive) obrana. za ženu: defendentica defenzija (lat. pročišćavanje. supr. npr. kvar. efeminacija defendend (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. oštećen. mana. nepotpun. izložiti. defensor) branitelj. defectivum) gram. nepotpunost. dopunjavanje defeminacija (lat. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. pukotina u izrađevini od kovine i si. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. npr. kem.

deficere nedostajati. genetička definicija definirati (lat. završna redakcija ugovora. npr. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. koji nekome drugom nudi prisegu. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. dostavljač. konačan.) odreditelj. deficit nema. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. manji iznos u jednom računu. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. generička definicija. klonulim. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. definitio) log. odrediti) log. jedan dio nasljedstva . svečano prolaziti defilman (fr. uređivanje. zaključan. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. unakaživanje defigurirati (lat. klanac. klonulost. određen. definitivno definitivna sentencija (lat.). svota za koju su prihodi manji od izdataka. defilement) voj. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. odmetnik. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. deferens) onaj koji traži prisegu. definicija definit (lat. odrediti pojam. npr. defaire) praviti malodušnim. defaite poraz. malodušan čovjek. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. definitivum) končano objašnjenje.deferent deferent (lat. odbiti. most itd. dužnik. defigurare) pokvariti. (točno) određen pojam definitiv (lat. deflatio) bank. defaitiste) pristaša defetizma. tj. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. defmitum) (nešto) određeno. faix srp) požnjeti srpom. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. svečani mimohod defilirati (fr. usp. deflatio) bank. onaj koji određuje. definitiva sententia) konačni sud. presudan. v. prolaziti paradnim maršem. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defetistički defetizam (fr. inflacija deflacionisti (lat. blagajni itd. objasniti pojam drugim pojmovima. nagrđivanje. deficiens) otpadnik.) završni ispit. de. podigne kupovnu moć novca. defmere ograničiti. defaitisme) malodušnost. unakaziti. usp. pril. defile) tjesnac. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. prav. uzeti unaprijed. ukloniti. onaj koji ima manjak na računu. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. klanac. voj. defiguratio) kvarenje. nedostaje. prid. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. defmitivus) odlučan. nije tu) manjak. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. nagrditi defile (fr. određenje (ili: odredba) pojma.

deflorare) oduzeti djevojci nevinost. prevariti. deflagratio) kem. pogoršan.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. gubljenje. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. neusiljen. izopačavanje. unakaženje. nedostatak. utaja. izvući iz neprilike.deflagracija deflagracija (lat. tajni izlaz. naružiti. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima.) bot. osloboditi od vode. deforman deformirati (lat. defunkcija (lat. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. izopačenost. degenerare) izrođen. oslobođenje od neke obveze. defraudatio) pronevjera. degarnirati utvrđenje voj. flegma sluz) kem. izrođivati se. pogoršavati se degenia velebitica čit. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . batinati. nakaznost. unakaženost. deflectere) skretati. krijumčar defraudator (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. pogreška. izrođenje. izopačen. obeščastiti defluksija (lat. defraudare) pronevjeriti. neopravdan izostanak. krijumčarenje defraudant (lat. obeščašćena deflorator (lat. lupati degeneracija (lat. defraudant defraudirati (lat. deformis) v. degager) osloboditi. odvojiti. propadati. nagrđenost deforman (lat. deformitas) unakaženost. izrođenost. izostanak s ročišta. de. riješiti. unakaziti. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. grč. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. deflegmirati deflegmirati (lat. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. mana. varalica. okretan degažirati (fr. razriješiti. kvarenje degeneriran (lat. prav. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. lakoća. degarnir) ogoliti. pronevjeravati. defraudans) pronevjeritelj. izopačenje.) v. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. prijevara. utajivač. neusiljenost. degage) slobodan. pokvarenost oblika. degenija velebitika (lat. skrenuti deflektor (lat. smrt degarnirati (fr. nagrditi. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. flegma sluz) kem. otpustiti iz vojske. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. osobito: prikriti porez. deflagrare) izgorjeti. deformatio) kvarenje oblika. izopačiti se. sporedan. defoliatio) opadanje lišća. mač. unakažena oblika. defluxio) opadanje. spretnost. izopačivati se. utajiti. v. deformiran deformiran (lat. tući. mlatiti. degagement) sloboda. degenerare) izroditi se. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. skinuti ukras s nečega. mač. nagrđenje. opadanje. deformis) pokvarena oblika. otvoren. deflexio) skretanje deflektirati (lat. defloratio) obeščašćenje. degeneratio) izrođivanje. pokvarenost oblika defraudacija (lat.) batina za udaranje po tabanima.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. nagrđivanje. med. u stanu napraviti tajni izlaz. defungere) prestanak života. defaut) oskudica. propadanje. de. batinanje degenekom. carinu itd. unakažavanje. katar defo (fr. grč. opadati. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr.

deus) fil. deinos strašan) ret. deitas) božanstvo deizam (lat. smanjiti. degustacija vina određivanje okusa. zjapljenje dehiscentan (lat. degraisser) očistiti od masti. deificatio) obožavanje. skinuti gumu s nečega. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. potcijenjen degradirati (lat. deiknymi pokazujem) lingv. degrader) zapostaviti. poniziti. titulama itd. pretjerivanje. dehiscentia) bot. therion divlja životinja. facere učiniti) obožavati. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. potcijeniti degrasirati v. degresirati degresirati (fr.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. 1866—1934) degluticija (lat. sisavac. odvratiti nekoga od nečega. degmek) hrvati se. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. general Cherles de Gaulle (1890—1970). usporedi: teist deitet (lat.) "strah". zvijer) zool. degradatio) poniženje. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. degrossir) dotjerati. suziti deipnosofisti (grč. fr. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. pročistiti degradacija (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. svođenje na niže stanje razvoja. deipnos ručak. na dokazima Deimos (grč. Dei gracija (lat. probati 255 deizam degutirati (fr. Deus. boje i izgleda vina degustator (lat. lišavanje čina i zvanja. s u prilogu jutros. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. divovska pretpotopna životinja. mirisa. probanje. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. zjapiti dehortacija (lat. degorger) očistiti od mulja. otvoriti se. dehiscere) raspuknuti se. fiz. žderanje degmati se (tur. degradare) zapostavljen. duhana i dr. deiktikos) koji se temelji na primjerima. čaja. degouter) ogaditi (nekome nešto). čelik) degumirati (fr. deintegrare) oduzeti od cjeline. lišen čina i zvanja. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. degustare okusiti) kušač. degustatio) kušanje. deglutitio) gutanje. mit. ali ne priznaje nika- .. deinos. ovog jutra) deiktičan (grč. degustare) okusiti. masnih mrlja (vunu. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). stanjiti (srebro. dehortatio) odvraćanje. ukazivati čast kao Bogu. kuh. lišiti nekoga čina i zvanja. tj. degradare. odavanje božanske počasti deiksa (grč. Deus Bog) fil. pokazna (deiktična) čestica (npr.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. sin. preuveličavanje deintegrirati (lat. degrasirati degrosirati (fr. skinuti pjenu).) degustirati (lat. pristaša deizma.

mat. Rousseau. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. dekalog (grč. lim i dr. s bakra ili kamena na drvo itd. v. deset komada. st. decalquer) prenositi otiske. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. brat Hektorov i Parisov. dekados desetina) desetorica. ispražnjavanje stolice. osnova) geom. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. dekas. propast. npr. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. deka deset) 2. deka. mania pomama.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. razdoblje od deset godina. izmet. ubio ga Menelaj deka (grč. fr. prosinca 1825. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. usporedi: teizam Dejanira mit. kožu. desetni sustav. gunj dekabristi (rus. deset. glavni predstavnici: Voltaire. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. decalo) trg. žena Heraklova. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. dekados desetina) mat. Lessing. lat. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. v. pogoršavanje. edra sjedalo.) dekadika (grč. decalcare ugaziti. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. nakon Parisove smrti muž Helenin. lat.. deka deset. mjera od deset grama deka (njem. kovinu. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. npr. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. delectio) prav. de-calare) trg. Livijeva "Rimska povijest". sin Prijama i Hekube. porculan. izlučivanje dejektorij (lat. do dekadi). med. deka deset. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. curenja itd. st. oćelavljenje. lit. metakromatipija dekalo (tal. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. gonia) geom. tucati. pokrivač. deka. Mendelsohn i dr. deka. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. raspad. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. broj deset. deiectorium) med.. propadanje.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. zbirka ili djelo od deset knjiga. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deka. tal. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit.. decadenza) opadanje. v. decalvatio) oćelavljavanje.. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. deka deset. bot. Dečke) 1. duodi itd. decimalni sistem dekadni sistem mat. decadere opadati. deka. gyne žena) s deset žena. grč. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. dekas. decimalni sustav dekadenca (lat. desetokutnik. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. udaljavanje s položaja ili posjeda. staklo. sasto- .

declamator) umjetnik u govorenju (stihova). 3. 4. stichos) lit. fr. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. koji ima deset slogova. decanter) kem. obezglavljenje dekapitirati (lat. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. teško razumljiv govornik. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. dekatirati dekatlon (grč. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). decantation) kem. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. decastere) deset kubičnih metara. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. grč. deka deset. aner čovjek. stylos) arhit. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. v. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. deka. caput glava. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. Dekham) v. prvi put upotrijebljen 1822. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. otočiti. ili o umijeću lijepog govorenja . obezglaviti dekapod (grč. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. 2. predsjednik fakultetskog vijeća. de-charta. deka lat. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. fr. syllabe slog) deseterosložan. kolorist deklamacija (lat. carte) post. zvanje i položaj dekana. deka deset. razbistriti dekapirati (fr. kuhanjem u sodi. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. dravidski jezici dekantacija (fr. deka. ocijediti. majstor u izlaganju. decatissage) postupak pri dekatiranju. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. strofa od deset stihova dekastilon (grč. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. muž) bot. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decantare. vježbanje govorenja u školi. u Parizu. kardinala itd. govorenje s puno izražajnosti. decapitation) odsijecanje glave. deka. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. deka. decarburer) v. čitanju. decanatus) dekanstvo. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. dekarbirirati dekartirati (lat. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. decapiter) odsjeći glavu. deset stera dekastih (grč. umjetničko govorenje neke pjesme. dekanat (lat. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. fr. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. deka. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. deka. athlon natjecanje) šport. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. decanus) 1. Decamerone.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. viši svećenik. deseteroboj deker (njem. Decker) bojadisač u crtanom filmu. danas: osoba na čelu nekog fakulteta.

decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. promjenjivost. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. izjavljivati. decollage odljepljivanje) zrak. fiz. rasipnik dekolacija (lat. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. teško razumljivo deklamirati (lat. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. izjava. grč. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. govoriti govorničkim tonom. grafo pišem) astr. declarare) objaviti. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). objavljivanje. uzlijetanje. izraziti se. npr. klase. završavanje uzlijetanja zrakoplova. deklinatorij deklinatoran (lat. trg. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. skretati. skretljiv. iskazni. mijenjati po padežima (imenice. de laser) brisati (ili: izbrisati. također: slabljenje. zamjenice i brojeve). poniziti deklinabilan (lat. objaviti svoju odluku. med. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. koji osporava deklinatorij (lat. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. izjaviti. polazak zrakoplova dekolirati (lat. skretljivost. decoctor) onaj koji prekuhava. sposobnost skretanja. reda. objavni. rječito. ne priznavati. odvajanje zrakoplova od zemlje. declamare) govornički. fr. kem. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . declinare skretati) koji odstupa. ukuhava. savijati. ukloniti. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. declinare skretati) fiz. odbijati deklinograf (lat. objavljivati. npr. declinare skretati) fiz. declinabilis) gram. declancher) otvoriti. odbija. prokuhavanje dekoktor (lat. odstupati. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. promjenjiv (po padežima). v. astr. declinabilitas) gram. declinatio) gram. metron mjera) fiz. skreće. ekvatora. iščašenje. ukuhavanje.deklamatorski deklamatorski (lat. razreda. prav. izlaganje. izjašnjenje. trg. declassis. neprirodno. declinare skretati) gram. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. npr. isključiti) iz nekog društvenog staleža. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. udaljiti. odstupanja deklinacija (lat. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. pridjeve. decoctio) iskuhavanje. grč. astr. declinare skretati. polijetanje. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). zaruka. declinare skretati. prav. pustiti deklaracija (lat. padežna promjena. izjavni. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. declaratio) objava. deklarativan (lat. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat.

sastavne dijelove. dekolte dekoltirati (fr. biti dekoriran dobiti orden. osobito u keramici. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. stanje rastresenosti. počasni znak dekorativan (lat. stavljanje stilskog pokućstva itd. v. osobito ženskim. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. razgolititi dekombinirati (lat. čast dekrement (lat. trgove i dr. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. decrediter) lišiti povjerenja. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. ugled. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. ukrašavati. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. pren. decolorare) izblijediti. slik. decorare) ukrasiti. vrat. zatajivanje. arhit. de-corto) trg. tal. nesabranosti dekont (fr. ukras. kombinirati dekompenzacija (lat. decompter) trg. truljenje dekompozit (lat. otpis. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. iznos izgubljen postupnim . životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. pren. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). decollete) s izrezom na haljini. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. uresni. uresan. odbitak od duga ili računa. zakazivanje. povjerenje. ramena. orden. odbiti od duga ili računa.) dekontirati (fr. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. decolorare izblijediti. sastavne dijelove. koji resi. odlikovati ordenom. decrementum) gubljenje. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. fr. raspadanje. imati na sebi orden dekort (lat. kojem je oduzeta boja. (npr. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. potkopati nekome kredit. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). ukrasni. 2. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. decombinare) rastaviti. metron. ures. kićenje.. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. ljepota. razgolićen. ostatak dekontaminacija (lat.). pozadine i dr. kazališni slikar dekorirati (lat. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. decompte) trg. oduzimanje boje. decoloratio) gubljenje boje. koji služi za ukrašavanje. grč. decor. ures.. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. de-curtus. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. koji je izgubio boju. odvojiti. ukras u boji. uljepšati. razgolićenost dekoltiran (fr. decor) ukras. ulice.) 1. pren. kaz. decorativus) ukrasan. bezbojnost dekolorimetar (lat. izbljedivanje.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. izgubiti boju. gol. tako da se vide grudi. oduzeti boju. decoloratus) izblijeđen. nakititi.dekoloracija dekoloracija (lat. kontrolni račun. izgubiti draž dekolte (fr. de uklanjanje. odličje. otpisati dekor (lat. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. uresiti. odbitak od računa za neku robu. urešavati. kaz. med. koji krasi. namještanje pozornice pomoću kulisa. usp. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. gram. decompensatio) med.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. decolleter) izrez na haljinama. uzajamni. contaminare okaljati) voj.

koji je s desne strane dekstrin (lat. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. uplašiti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč.) prav. delatio) potkazivanje. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. decursus) tijek. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. dexios desni. npr. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. lacrima suza) med. odrediti. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. odbiti. zaključiti. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. decubitus) med. glikoza dekubitus (lat. siječnja 1624. dexios desni. kardia srce) med. usp. delacio juramenti (lat. ležanje. izdati naredbu dekretisti (lat. dexter desni. optuženik delatio hereditatis čit. zaležaj. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. decourter) trg. decurrere. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. decuria) klasa. prštanje.) prav. decrepitatio) kem. decourager) obeshrabriti. decretales) mn. suze u očima delaktacija (lat. riješiti. v. prav. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka.dekrepitacija smanjivanjem. dextralis) desni. dekuražiran dekurija (lat. decretare) odlučiti. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. decussorium) med. narediti. decernere.) potkazivač. delatus) prav. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. dexios desni. suzenje. decutere. rješenje. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. dekstrin) kem. obeshrabrivati. dekstroza dekstroza (lat. de. supr. smanjiti. dexter desni) kem. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. kuhinjska sol. slabljenje bolesti dekusorij (lat. rov. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. puckaranje dekret (lat. zaklon. izdajnički. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. npr. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. decretum) odluka. prid. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. delatum) potkazivački. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. decretorius) odlučujući. potajni tužitelj delatoran (lat. de. delacio hereditatis (lat. naredba vlasti. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. deferre. umjesto na lijevoj. za razliku od legista. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. neke bolesti. inkrement dekrepitacija (lat. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. skratiti. pucanje. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. nametanje prisege delator (lat. rov dekuražirati (fr. Deckung) voj. v. dekort dekurtirati (fr. decrescere) mn. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. način (ili: položaj) ležanja. groždani šećer. opadanjem. de-court) trg. klevetnički .

umilan.) glaz. neka se izbaci (slovo ili riječi. dug itd. deleomai uništavam. delikatamente (tal. delicato delicato čit. osobito u korekturi) delegacija (lat. obzirnost. deligatio) med. izbaci! deleatur (lat. delegatio) izaslanstvo. dele) briši. mio. delibatio hereditatis čit. delicatamente deliciozan (lat. deliberatio) savjetovanje. položaj) delikatesa (fr. s nježnošću.) potkazivanje. med. tvar koja truje i uništava život.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. slična kitu. odlučno delicatamente čit. opunomoćiti. e. delibatio) smanjivanje. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delectum) biranje. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. razmišljanje. pr. zavijanje. ovlastiti.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. delphinus) morska životinja. n. Delfi delfin (lat.) glaz. delegare) odrediti. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. kiće- . "amerikanka" (naziv po američkom zem. delicatus) nježan. otrovna tvar Delfi (grč. dogovaranje. imenu Delaware) dele (lat. u umjetnosti: profinjen ukus. veoma obziran. izaslati. izbor delenda Carthago čit. deleatur) neka se briše. prav. bajan deligacija (lat. sladak. delfis. osjetljivost.delatura delatura (lat. koji treba pažljivo raditi. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). laskave riječi deleterij (grč. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. tzv.) glaz. v. pažljivost. previjanje deligatura (lat. osjetljiv. dok je Rim vijećao. težak. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. Ijubak. izabrati. nježno. deli. zavijanje rane. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delenimentum. ukusan. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. ukusan.) delekcija (lat. deleterion otrov) med. deliberativus) koji savjetuje. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. trg. delenda Kartago (lat. dupin. smisao za lijepo. neugodan (npr.) med. previjanje rane delikatan (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. delibacio hereditatis (lat. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. mio. prikraćivanje. klevetanje. fin. pažljiv. prav. prenijeti na koga (pravo. delenire ublažiti) mn. delere uništiti. zavoj. savjetodavni deliberato (tal. umirivanje). delegatarius) trg. deliciosus) divan. deligere odabrati. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. delikato (tal. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat.

deliracija delirirati (lat. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. limitis granica) graničenje. trg. izdavanje robe delivrirati (fr. bjesnjeti. delikvijum animi (lat. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. delogement) izlazak. bunilo. prijestupnik. D. pokret. četvrto slovo grčkog alfabeta. omeđiti. 2. isporuka. delitescere) med. delivrance) oslobođenje. npr. delivraison) trg. deloger) izbaciti. izbaviti: trg. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. zločin delikvent (lat. delinkvent delikvescencija (lat. slova delta) 3. delinquere) v. delictum) prav. omeđivanje. delcredere) trg. skica delineavit (lat. delivrer) osloboditi. 1% željezo. v. poslati. odlazak. biti lud. alkoholno ludilo. locus mjesto) oduzimanje (npr. topiti se delikvij (lat. d. predaja. odseliti se delta (grč. kao predmet za uživanje: poslastica. ograničavanje. limes. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. s položaja. delirans) onaj koji bunca.) med. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat.) nesvjestica delimitacija (lat. skicirati delinkvent (lat. 1% olovo) za okivanje brodova. isporučivanje. per delikvijum (lat.delikt nost. deliratio) med. delta) 1. isporučiti.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. izaći. deložman deložirati (fr. ograničiti. logora ili trupa. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. delirare) buncati. limitis) graničiti. delirij delirant (lat. delirium) med. deliquescens) topljiv. ludilo. med. istup protiv zakona. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. osobito ukusno jelo delikt (lat. deliquium animi čit. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. de. voj.) ili skraćeno: p. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. 40% cink. deliquescentia) topljenje. predaja. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. de uklanjanje. de. predati. da se na zraku otopi. rastopljiv delikvescirati (lat. luđak. delinquens) optuženi. limes. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. brodske vijke. gubiti se. strojne dijelove i oruđa . nacrt. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. otapanjem na zraku. omeđivati. izdavanje delivrezon (fr. v. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. zlikovac. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delinquere. delineatio) crtanje. istjerati iz stana. potiskivanje neprijatelja. prijestup. završava najčešće smrću delitescencija (lat. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. per deliquium čit. izdati robu delkredere (tal. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. delkredere delokalizacija (lat. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. delineare) crtati. delinquere. d. delirij um tremens (lat. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr.

onako kako jest. fr. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. gubitak značajki tjelesnosti. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. demos. dementia) med. obilježavanje granične linije. čistiti. eidos oblik) geom. omeđivanje. agein) vođenje naroda. eidos oblik) med. agoreyo govorim) javni govor. govor pred narodom. demarquer) ograničiti. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. poduzeti korake demaskirati (fr. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč.) progresivna luđačka paraliza. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. Marke. fr. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat.) vrsta letjelice. povući graničnu liniju demarš (fr. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. prikazati u pravoj boji. demarche) korak. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. oduhovljivanje demeblirati (fr. vlasti demagogizam (grč. iznositi.) mladenačko ludilo. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. dementia praecox čit. ludilo. odricati. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. luere prati) geol. tj. zajednički naziv za duševne . u narodnoj skupštini. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. razvesti. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. poricanje. pren. razgolititi. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. rastrgati. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. pom. (isp. trokutni deltoideus (grč. rastaviti na dijelove demencija (lat. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. razotkriti. otkriti. demagog demaj (engl. raskrinkati. agein voditi. de mephitis kužno isparenje. demencija paralitika (lat. med. delta. delta. zapravo: zavođenje naroda. de-mephitiser) provjetriti. voj. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. demarquer) ograničavanje. dementi) opovrgavanje. dementir) opovrgnuti. prozračiti. demos. postupak. demencija prekoks (lat. demagogos) voda naroda. odreći. poreći. razgolićavati. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. rječitošću itd. demos.delta-zrake delta-zrake fiz. poricati. demos narod. dementia paralytica čit. demos narod. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. obilježiti granicu. tj. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. demegoria. deltoeises) u obliku delte. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. demembrare) raskomadati.

ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. ergon djelo) 1. demurrage) zakasnina. narod. demi-parallele) voj. umjetnik. militaris) voj. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. zahvaliti se na službi ili zvanju. demens) luđak. dimittere.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. skraćuje demiparalela (fr.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. graditelj svijeta. nekom području ili državi. zanatlija. imanja. prijelazan demisija (lat. demi-bastillon) voj.-grč. demeriter) skriviti. demencija senilis (lat.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. u "polusezoni". ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. uronjavanje demetropolizacija (lat. malo utvrđenje. kuća — kućica deminutivan (lat. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. demiurgos) fil. riba — ribica. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. umanjena riječ. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. klonulost. umanjenica. militarizirati deminutiv (lat. zgriješiti. razoružavanje. demersio) potapanje. demivolte) jah. tvorac. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. narodni . poluutvrđenje demikoton (fr. damejeanne) opletena staklena boca za vino. svijet. polurov 264 demodemiraža (fr. de-. razoružati. demergere. demi-john. razvojačenje. ostavka demisionar (fr. demissio) utučenost. dementia senilis čit. fr. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. raspuštanje. od perz. umanjuje. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. 2. opletena boca od nekoliko litara demo. diminutivum) gram. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. razoružavati. slaboumnik demeritirati (fr. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. sužava. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave.(grč. 3. diminitivus) koji smanjuje. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. demos zemlja. demirelief) poluispupčena tvorevina. demijohn. jahanje u polukrugu demižon (engl. demissionner) dati ostavku. autor. tj. tvorac svijeta. militaris) voj. rukotvorac. za razliku od najvišeg Boga. demitour) polukrug. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. de-. supr. zataškavati demibastion (fr. polureljefna tvorevina demirug (grč. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. ocat itd. otpustiti demitur (fr. npr. fr. 4. demi polu-. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. obrtnik. službenik u ostavci demisionirati (lat. nekom području ili državi. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr.

bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demo. čovjek slobodoljubivih. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. demos. demobilisation) voj. upropaštavanje. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji.. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. pr. demo. sotona. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. demos. podrijetlo iti'. e.jV va. povlačenje novca iz optjecaja. demos. demobiliser) voj. moneta. lat. krateo moćan sam. demolir) rušenje. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). državno uređenje u kojem.) mit. grafia) opisivanje naroda. položaj i školovanost). filos prijatelj. daimon) natprirodno biće. demolicija demolirati (lat. uništiti. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. krateo vladam) v. demokracija. duh. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč.). porušiti. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. vlast.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. po naučavanju o trima vlastima. demoliranje demolicijski sistem fort. fr. demolir) rušiti. demos. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. znanost o stanovništvu demokracija (grč. starješine po starosti i dostojanstvu. demos. kratos vladavina. najvišu vlast. demo. de.i moneta novac) bank. zakonodavnu i izvršnu. narodna vlast. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. npr. razoružavanje vojske.) izvan mode. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. položaj.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. fr. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat.. n. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. doksa mišljenje.. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. prid. demos narod.. staromodan Demodok (grč. demonetiser) bank. krateo vladam. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. demo-geron) mn. fobeomai bojim se) med. demokratia) vladavina naroda. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. upropastiti. razoružati. uništavanje. demolitio) v. zla sudbina demonetizacija (fr. širokih pogleda demokratizam (grč. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demoliran demologija (grč. demonetiser. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. kad ih neprijatelj zauzme. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. osobito zao duh. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . demoliri.

u demokratskoj Ateni: općina. akcija. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . onaj. med. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. demonstrativum) gram. voj. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. demontirna baterija voj. usp. pokvarenost morala (ili: naravi). daimon.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. daimon. de uklanjanje. demonstracija demonstrator (lat. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). demonstrare) javno. v.) dokazivač. daimonios) vražji. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. usp. ovaj. dokazivanje. očigledno prikazivanje. daimon. javno iskazivanje. demonstrans) tumač. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. otvoreno. demonstrativno (lat. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. prikazivač. izrazito. mania pomama. v. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. onesposobljavanje za uporabu.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. rasplitanje. upropastiti nekoga. pojedinca ili mase. demoralizirati demoralizirati (fr. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demos) narod. sotonski. most itd. oštetiti neku spravu. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. otuda: demostenska rječitost izvanredna. oboriti s konja. lišiti morala. demonstratio) dokaz. demoraliser) učiniti razvratnim. pokazivač. dokazivati. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. voj. narodni. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. demontirati demontirati (fr. daimon. izlagač. očigledno. utjerati joj strah demos (grč. pokazna zamjenica. demodoksologija Demosten (grč. anketiranje širokih slojeva pučanstva. natprirodan demonstracija (lat. daimon. demoralisation) kvarenje. onaj koji tumači. pokvariti. izlagati. živo. npr. tumačiti. malodušnost. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. gubljenje hrabrosti. demulcentia) mn. taj i dr. naklonjen narodu demulcencije (lat. demonstrare) pokazivati. daimon. narediti da se sjaše. demo. voj. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. prividan. demonima demonomagija (grč. slobodno. logia) naučavanje o duhovima. razvratnost. demotikos) koji pripada narodu. svog raspoloženja. odsjek jedne file demoskopija (grč. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. izlagač. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč.

dendron drvo) u obliku drveta. trg. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. državi itd. natio narod. denivellation) spuštanje razine (nivoa). pomodarstvo dendritičan (grč. lik) v. vertikalno pomicanje . grafia) opisivanje drveta. denegare) odlučno poricati. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. odbijanje. natio narod. dendron.) i. de. uskraćivati denga (ar. u vezi s tim. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. dentritičan dendroliti (grč. logia) poznavanje drveća. usp. uskraćivanje. denegacio debiti konjugalis (lat. lithos kamen) mn. de-. dendrometar denegacija (lat. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. eidos oblik. odnarođivanje denacionalizirati (lat. dendrografički dendroidan (grč. starosl. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. prid. denationaliser) oduzeti narodni karakter. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. fr. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. uskraćivanje saslušanja. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. kao drvo 267 denivelacija dendro. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. dendron. dendron. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. veza s drvetom dendrografija (grč. de uklanjanje. fr. denegatio debiti coniugalis čit. odroditi. dandy) kicoštvo. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. metron) vještina mjerenja drveća. onaj koji proučava drveće. denegatio audientiae čit. lat. znanost koja određuje količinu drvne mase. odbijati. odnaroditi denar(ius) (lat. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dendron. dendron. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr.(grč. namirnicama (npr. de-.) prav. dendron. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. uzrokovanje neravnosti. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. gizdelinstvo. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. denationalisation) odnarodenje.) med.) prav. dendron. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. promijeniti prirodu neke stvari. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. vrlo zarazna bolest. izopačiti. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. min. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. denegacio audijencije (lat.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije.denacifikacija denacifikacija (fr. sličan drvetu. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. logos) poznavatelj drveća.

obilježavanje. deontos dužnost.denobilitirati se denobilitirati se (lat. deontološki dokaz o postojanju Boga. npr. dentis zub) zool. zbijen. dentitio) med. instrument za vađenje zuba denticija (lat. zubni glasovi. objavljivanje denominativ (lat. otkazati denotacija (lat. denoncer) obavijestiti. riječ izvedena od nomina (imenica. imenovati denonsirati (fr. arpazo zgrabim. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). geol. logia znanost) 1. denticuli zubići) mn. potkazivač. optužba denuncijant (lat. dens zub. dens. de. deon dužnost. departitio) podjela departman (fr. agra plijen) zubobolja dentali (lat. potkazivanje. prid. denuntiare) dostaviti sudu. prijava. dati podatke dentagra (lat. zamjenica. zubna kost. t) dentalni (lat. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. otkloniti uzetost. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. zubni liječnik. denominatio) imenovanje. dentalis) zubni dentarpag (lat. logia znanost) teol. zubalo. denuncijant 268 departman denudacija (lat. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. denominativan denominirati (lat. deon. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. densus gust) gustoća. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. pridjeva i brojeva). razgolićenje. zgusnuće denzimetar (lat. tj. denominativum) gram. davanje podataka denotirati (lat. okrug. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. metron) fiz. denuntiator) v. tj. paralvein klonuti) med. grč. fil. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. odjeljak (stana) . 2. Deo gracijas (lat. dens zub. tj. soba. ščepam) med. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. denuntians) dostavljač. denudare) otkriti. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. vrsta areometra denzitet (lat. grč. odvajanje kostiju od mesa. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. dens) zubni tehničar. izliječiti od paralize departicija (lat. densus gust) zgušćivanje. optužiti denzacija (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. denominare) nazvati. dens zub. obilježiti. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. grč. dentales) gram. oguliti. denudatio) otkrivanje. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. zubni kirurg dentura (lat.) zubi. densus gust. djelokrug. naučavanje o liječničkoj etici. zbijenost Deo gratias čit. denotatio) označavanje. grč. potkazati. zguliti denuncijacija (lat. arhit. denotare) naznačiti. veslati od veslo. nazvan još i moralnim dokazom. tužitelj denuncijat (lat. ogoliti.

deplacer) premjestiti. brzojav. de. persona osoba) med. brzojaviti depilacija (lat. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. lišiti kose. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. depilatio) opadanje kose. deplorare) oplakivati. kad tvrdi daje već davno umro). naopako (ili: pogrešno. an depo (fr. drveća) deplantirati (lat. ispražnjavanje deploracija (lat. polos stožer) fiz. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). pauper siromah) osiromašiti. deplere isprazniti. kad banka prima na čuvanje. koji nije na svom mjestu. potiskivanje. npr. depilatorium) med. polus.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. volumen dijela broda pod vodom. pren. žaliti depo (fr. tal. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. smjenjivanje. planta biljka. loš položaj. dipennare) trg. de. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. en depot čit. pertinencije depenirati (lat. u sefovima. deplace) neumjesan. promijeniti mjesto. ostava. loše) postavljanje. uobičajenost depolarizacija (lat. rasadivanje (bilja. rasaditi deplasiran (fr. sklonište: voj. povući nalog depersonalizacija (lat. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. smijeniti nekoga s njegovog položaja. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. dependere) mn. sažaljevati.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. svakodnevnost. ono što nekome pripada. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. de. depot) skladište. skidanje dlaka depilatorij (lat. vojni materijal koji služi za dopunu. de uklanjanje. ukloniti sa svog mjesta. uopćavanje depeša (fr. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). deplantatio) presađivanje. pom. v. de. spremište. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . osirotiti depedikulacija (lat. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. bežični brzojav. službeno pismo. prilagodba običnom načinu izražavanja. de uklanjanje. vrijednosne papire i dr.) na čuvanje depo-posao bank. volumen istisnine deplecija (lat. depletio) pražnjenje. gubljenje osobnih karakteristika. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. deplantare) presaditi. dis. sažaljevanje. penna pero. depecher. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. deplacement) premještanje. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. brzo dostaviti. pediculus uš) kir. grč. prav. deploratio) oplakivanje.depauperacij a depauperacija (lat. side) deplantacija (lat. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. žaljenje deplorirati (lat. npr. lat. pediculus uš) kir.

lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. protjerivanje. dati na čuvanje. npr. polus. deposter) voj. činovništvo. depozicija deponirati (lat. razvratnost. fr. de prefixe predmetak) lingv. in depozito (lat. npr. ono što je ostavljeno na čuvanje. prav. fr. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. de. baciti u bijedu deposedirati (lat. protjeran. otjerati. raseliti (stanovništvo) deport (tal. deponentni glagol deponent (lat. poslati u zatočeništvo. depossidere. deponens) ulagač. deponent depozitorij (lat. de.) gram. deportatus) prognan.) na čuvanju. izgnati. službenicima.dpolarizirati depolarizirati (lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat.. depositorium) odjel za čuvanje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. vojsku itd. deportare) prognati. ulog.) dati ili primiti na čuvanje. deportiran (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. de. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. depravatio) moralno kvarenje. dakle. depositor) v. depolir) oduzeti sjajnost. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. deponere odložiti. primiti ad depositum čit. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. deponere) odložiti. poslati po kazni u koloniju. izopačenost. grč. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . = arhiv depravacija (lat. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. izgnan. otjerati s mjesta. deposedirani npr. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. deportatio) progonstvo. ad depozitum (lat. deposseder) prav. zalog. iskvarenost. pogoršanje deprefiksacija (fr. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. bank. dati. depolitizirati (lat. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. iskaz pred sudom depozit (lat. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. opljačkati) raseljavati. deponere) v. npr. talog. polos) fiz. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. onaj koji daje nešto na čuvanje. položiti. službenike. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. glatkoću depolitizacija (lat. pokvarenost. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. Francuza u Novu Kaledoniju itd. činovništvu. in deposito čit. depopulari opustošiti. pred sudom iskazati. prognati. upućivanje po kazni u neku koloniju. ulaganje. vojsci itd. svjedok pred sudom deponij (lat. prisilno upućivanje u logore. uložiti. depopulatio) raseljavanje. u pohrani. Rusa u Sibir. potisnuti s položaja depozicija (lat. depositum) povjereno dobro. protjerati. deponens (lat.

nizak tlak zraka. naznačiti.) i melankolijom. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. poremetiti. depressio) voj. izaslanici. depurgativan depurgirati (lat. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. uznemiravanje u poslu. 2. deprecatio) molba za koga ili za što. npr. derasine (fr. uznemiriti. pročistiti. geol. depuratif) koji čisti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. očistiti. depurgatorius) v. potištenost. sredstva za čišćenje. instrument za svlačenje. knjigu. fiz. pored plaće. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. rastužiti. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. opadanje cijena. poremećaj. de uklanjanje. slabiti. depressio) psih. iseljenik deracionirati (lat. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. depurativan depurgacija (lat. trg. pročišćavanje. nered da bi se dobio. izaslanik. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. lišavanje. depuratorius) v. razum) staviti u slobodnu prodaju. padanje cijena. aden žlijezda) med. pokvariti. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. utući. žito i dr. prima godišnje u stvarima. depurantia) mn. dere vrat. npr. v. pobrkati. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. deprimere. depurer) čistiti. trijebljenje depurgativan (lat. deputare) odrediti. proklinjanje. zauzimanje za nekoga. privare lišiti) lišenje. s priznanjem Božjeg suda. svečano izopćenje. utučenost. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat.) otuđenik. oneraspoložiti. posredovanje depresija (lat. tlačiti. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. pasti u dug. područje koje leži niže od morske površine. oduzimanje depuracija (lat. očistiti krv deputacija (lat. tj. slab puls koji znači oslabljelost. zadržavati (koga). ukinuti racioniranje deradenitis (grč. poglavito osjetljivosti. depuratio) čišćenje krvi . deputatum) 1. meteor. poremetiti svoje imovinsko stanje. utvrđeni prihod koji netko. med.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. u naturi. tj. spuštanje. deprimirana kapilarnost fiz. zadužiti se deranžman (fr. deprimiran puls pritisnut. ugnjetavati. derangement) smetanje. depressorium) med. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. ratio pamet. nešto. depurgare) čistiti. remetiti. ulegnuće. anatema. deranger) uznemiravati. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. po značenju i obliku. drva. depurgatio) čišćenje. zastupnik. klonulost psihičke energije. trijebiti. oduzimati snagu. uputiti deračine čit. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. astr. otimanje. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. topovsku cijev usmjeriti niže. depreverbation) lingv. med. deputatio) izaslanstvo. otrijebiti depurirati (fr. poremećenost. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. smetati kome. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. izabrati. deprimere) obeshrabriti.

derelicta) mn. de.derasinirati derasinirati (fr. jedne riječi iz druge. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. važna športska utakmica derby-crack čit. napuštene stvari. derivare odvoditi. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. v. skretanje s pravog puta. deračine otuđenik. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. stanovati — stanovnik derivati (lat. pa i najmanja promjena na koži. ostavljanje derelikta (lat. izvoditi derivometar (lat. napuštanje. derivantia) mn. bol kože. popravlja smjer derizoran (fr. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. đerma. dermatodinija dermatičan (grč. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. derelictio) prav. med derivirajuća sredstva. đerma koža) kožni. voditi podrijetlo od. izvedena riječ. đerma) kožni. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč.(grč. izvođenje. prema tome. koji služi za porugu đerma. grč. izvod. jugozapadno od Londona. npr. ona koja odvode sokove derivat (lat.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. đerma koža. derivare izvoditi. iatreia liječenje) med.prefiks sa značenjem: veza s kožom. izvesti. stvari bez gospodara derivacija (lat. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. tj. zrak. iskorijeniti. koji je nastao izvođenjem iz nečega. npr. derivare. riječ koja je nastala od neke druge riječi. istrgnuti iz zavičaja. derisoire) smiješan. derivare odvoditi. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. dermatalgija dermatoglif (grč. odvoditi. derivare izvoditi) dolaziti. g. na poznatom trkalištu u Epsomu. metron mjera) zrak. šport. kem. svaka pora. derivata) mn. diferencijacija. đerma. prav. derivatum) gram. mat. proizlaziti. dlačica i dr. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. derbi-krek (engl. izvođenje. đerma. derivare izvoditi. đerma. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derby) 1. izvedenica. voj. iseliti deratizacija (fr. kožni dermalni (grč. postati od. bora. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. algos bol) med. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. grafo pišem) opisivanje kože . instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. upala kože dermatodinija (grč. glyfo dubem) urez na koži. đerma. Derbyju). derivatio) gram. održava se od 1780. de uklanjanje realizacija) med. đerma) med. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. odyne bol) med. derivativus) izveden. koji pripada koži. 2. rivus potok. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. đerma.

stavljanje izvan snage. v. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. đerma. đerma) med.(grč. đerma. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. đerma. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. đerma. ukinuti. đerma. povrijediti. osoba (nastaju trljanjem. lat. pathos bol. nosos bolest) med.. smanjiti. osobito u modi. osujetiti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. opozivanje. ubi consistam. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. pobrkati nečije namjere. veselje dernier eri čit..) muslimanski monahprosjak Des. udarcem. plastike vještina uobličavanja) med. đerma. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. smanjenje. posljednja novost derobirati (fr. od ugovora). svadba. stavlja izvan snage derogirati (lat. raditi na štetu. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. skopeo gledam) med. oleum ulje) farm. npr. đerma. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. neki zakon derospazam (grč. dermatopatija dermatopatija (grč. osobito nervoznih. ubi consistam. đerma. pojave na koži kod nekih. spasmos grč) med. kožni paraziti dermijatrija med. staviti izvan snage. v. zakidati. oteklina kože dermatomikoza (grč. zakinuće. kakvim tvrdim predmetom). zbuniti. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. razbiti derviš (perz. đerma) med. bolest kože dermatozoe (grč. voj. ograničavanje. zakona derogativan (lat. đerma. logia) znanost o koži. zoon životinja) mn. zavesti. đerma. tylos žulj) med. ukidanje neke naredbe. tome rezanje) med. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. oduzimanje. ukidajući. koji ukida. razrezivanje kože dernek (tur. smesti. pathein patiti) med. đerma. v.) skup. grč u vratu derotilus med. odstup (npr. đerma) v.) posljednji krik. oduzimati. derogatio) krnjenje. ubi konzistam. celum teramkve movebo (lat. opozivajući. derogare) krnjiti. dermatotilus derutirati (fr. nametnici koji žive na koži. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. tj. đerma. mykes gljiva) med. đerma. dermatologija dermoplastika (grč. činiti krivo. zakinuti. kožni žulj dermatoza (grč. ono što je najnovije u modi. dermatijatrija dermo. dermatonoza dermatopatologija (grč. dernije kri (fr. dere vrat. okrnjivanje. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. đerma. derogativus) koji šteti. đerma. okrnjivati.dermatoid dermatoid (grč. đerma dermografizam (grč. koji opoziva. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. Des. opozvati. derober zakinuti) šport. đerma. caelum terramque movebo čit. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. bolest kože. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. zakidanje.) Daj . žućkast. okrnjiti. grafo pišem) med.

glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. uzorak. plan. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. dešendendo (tal. praunuk itd.desakralizacij a gdje da stanem (tj.) gram. filozof. npr. dezertor maliciozus (lat. sići. descendens) potomak. potrebu. supstance (kod koprivnjače i dr. descendencija (lat. stvari kojih nema. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. a kasnije osobito Lamarck (v. de uklanjanje. želja desiderat (lat. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. koje su poželjne. Darwin (v. Dekart fr. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. naučavanje 0 postanku. nestale stvari. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. nedostatak. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. matematičar i fizičar iz 17. stvari koje su potrebne. voće. desalinizacija (lat. unuk. desiderativus) koji izražava želju. silazak. desideratio) nedostatak. izdanak (dijete.). za popunjavanje zbirki desiderativan (lat.) prav. (fr. čega nema. tal. spuštanje. lat. descendere) silaziti. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. descente) silaženje. prkos. honorar desideracija (lat. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. nedostajanje. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. potreba. verba desiderativa (lat. nešto što nedostaje. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. decrescendo descendent (lat. segregare razlučiti. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. nacrt. inat desert (fr. fot. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. brodski teret. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. koljeno descendendo čit. med. descendentia) potomstvo. cilj. podrijetlo. spuštati se. dessein. designare obilježiti) namjera. disegno. potreba. v. osobito ženu deservit (lat. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. glaz. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. de uklanjanje. st. pod desenzibilizacija desept (tal. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. dakle. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1.) glaz. 2. skidati se. lamarkizam). potjecati desegregacija (lat. obesvećenje. svetogrđe. desideratum) nešto što je poželjno. dessin) trg. 2. voditi podrijetlo. vrsta. šara. uvreda. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. neprijateljski upad u neku zemlju. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. nepravda.) mn. dispetto) 1. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje.) descendentna teorija biol.

nacrtano. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. prikazivanje. siccus. isušivanje desine (fr. ocrtava. grdnja. pasti u očajanje.) onaj koji je određen za neki položaj. opis deskriptiva (lat. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. desolare) pustošiti. gubiti svaku nadu despocija (grč. naznačiti. klonuo duhom. određujući. ocrtavanje. poruga despektirati (lat. despekt despekt (lat. određuje designator (lat. desperado očajnik) razbojnik. designitivus) označavajući. krajnje ogorčen desperatist (lat. žudjeti. neutješnost desolidarizirati se (lat. desinere završiti se. koji prikazuje. desiderium) želja. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). fr.). desperare) čovjek bez nade. nacrtao desinencija (lat. . designatio) označavanje. očajanje.desideria pia desideria pia čit. omalovažavati. despectio) v. odrediti (nekoga). describere opisivati) mat. disegnare) crtati. prezirati. opustošiti. duboka tuga. obilježava. uništiti. prijezir. čeznuti (za čim) designacija (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. designare) označiti. zup umjesto zub) despekcija (lat.) mn. desolatio) pustošenje. de uklanjanje. bezglavost. suh. solidus stalan. dessine) crtano. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. molba. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. desinence) gram. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. prestati s čime deskripcija (lat. tal. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. prikazan. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. koji označava. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. desquamare) oljuštiti. kraj. razarenje. rušenje. descriptif) opisan. očajnik. puste želje desiderij (lat. fr. ostrugati ljuske. desperatus) očajan. neograničeni vladar. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. desiderija pija (lat. desquamatio) ljuštenje. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. čežnja. de. okaniti se nečega. koji opisuje. skromne. uništen: očajan. crtao. razoriti. gubljenje ljuske. obilježavajući. baciti u očajanje. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. despectare) potcjenjivati. despicere. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. desperare) očajavati. gubiti ljusku desolacija (lat. med. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. teško ožalostiti desonorizacija (lat. despectus) preziranje. desidere) željeti. neutješan desolirati (lat. neograničeni gospodar. osjećaj bezizlaznosti. određivanje. zahtjev desiderirati (lat. skicirati desistirati (lat. bez nade. žudnja. označenje. describere. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. imenovanje designacijska presuda prav. dessiner. desiccatio) sušenje. završetak riječi desinirati (fr. desperatio) očajanje. prezirati desperacija (lat. desolare) opustošen. klonuti duhom. razoren. descriptio) opisivanje.

krajnji cilj. razaranje. uništitelj. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. uništavanje. samovoljan gospodar despotizam (grč. desudatio) znojenje. destruere) razornost destruktor (lat. adresat. uništavajući. rušilački destruktibilitet (lat. destructibilis) razoran. destructivus) razoran. sudor znoj. destillatio) kem. ishlapiti. destructibilitas) razornost. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. destillare. kem. isparavanjem prekapati. despotes) samovoljno. namijeniti. namjena. nasilnički. destinati) određenje. preznojavanje desugestija (lat. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. tiranski destilacija (lat. odredište destinator (lat. ljepote) dešarž (fr. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. pročišćen. nosač svoda. destinataire) trg. destructio) rušenje. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. primatelj. pijeska i dr. popravljen destilirati (lat. istovarivanje broda. uništenje. dati razrješnicu. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. opredjeljenje.despotizam samodržac. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. prevrat destruktibilan (lat. decharger) istovariti. rušilački destruktivnost (lat. . poboljšava. destra desnica) colla destra čit. kola destra (tal. podupirač dešaržirati (fr. razriješiti. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. nezainteresiranost. destinare) odrediti. zbog slabe plaće. dechet) trg. destroyer uništavač. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. isparavanje.) pretvoriti u paru. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. samovolja. prekapavati. destinatarius. tekući proizvod destilacije destilator (fr. postupati nasilnički. despotes) neograničena vladavina. iskrcavanje. destra (tal. decharmer) lišiti draži (ili: čari. destilla kap) ispariti.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. odužiti. voj. dug ili obvezu. proces prikazan pod destilirati. razrješnica. razoritelj. istodobno ispaljivanje. vršiti nasilje despotski (grč. skupna paljba. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. desnom rukom destrojer (engl. fr. opredijeliti.) 276 deše destinacija (lat. destructor) rušitelj. pročistiti destimulacija (lat. npr. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. rušilaštvo destruktivan (lat. plotun. kapati. neku tekućinu. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu.) glaz. konsignator destinirati (lat. izdvaja destiliran (lat. loše obiteljske situacije i si. de uklanjanje. tiranstvo. tiranin. destillateur) onaj koji pročišćava. stimulare nagoniti) bezvoljnost. prevratnik desudacija (lat. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. podmiriti. destillare) dobiven destilacijom. destillatus) kem. voj. neograničeno. arhit. decharge) pom. kostiju i dr. izravnati. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome.

trg. deterior gori) pogoršavanje. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. otirati. potankost. javni dug detaksacija (lat. prodaja na malo. opisivanju) detalj iranje (fr. detacher) odvojen od cjeline. detailleur) trgovac na malo. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. ot- . dette publique čit. dati se prepoznati det (fr. engl.. zaplašiti determinabilan (lat. opširno pričanje (ili: opisivanje. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. taksacija detalj (fr. odlučan što se u toj robi nalazi. obustava. det flotant (fr. usitnjavati. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. dette fiottante čit. detachement) voj. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. detail) pojedinost. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka.) trg. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. istjecanja itd. detergere otirati. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. prašak) detergirati (lat. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. voj. determinabilis) presudan. dette) dug. detailler) komadati. potanko.) leteći dug. nabrajanje do sitnica. na komad) detaljist (fr. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. kvarenje. deterrere) zastrašiti.) prav. det piblik (fr. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. detegere otkriti. detaxatio) v. tobožnji vlasnik detercija (lat. dekalirati dešifrant (fr. nezakoniti posjednik. čistiti. riješiti znakove. engl. deterritio) zastrašivanje. dodijeliti. pridodan. detectio) otkrivanje. uništavanje. en detail čit. pren. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. otcijepljen. dodijeljen detaširati (fr. dechiffrement) odgonetanje. zbog isušivanja. šifru nekog tajnog pisma. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. dešifrirati se pokazati se. pridodati detašman (fr. tj. opširno. bez veze s ostalim dijelovima. čitanje šifri dešifrirati (fr. detentio) zadržavanje. koji čita šifre dešifriranje (fr. detergere) obrisati. sitnica. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon.. detegere otkriti. na komad detaljiran (fr. upropaštenje deterirati (lat. dechiffrer) odgonetnuti. an detaj (fr. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. izlaganje). detailler) opširan. nezakonito zadržavanje. prav. v. prodavati na malo (ili: na sitno. opisivati). tumačenje nekog tajnog pisma. od lat. osobito državni dug. opisivanju) detant (fr. do sitnica pričati (ili: izlagati.opuštenost detaširan (fr. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. poboljšanje u odnosima između dviju država. tajni policajac. sitničar. protumačiti.) državni. dokučiti smisao. očistiti deterioracija (lat. na sitno.

oštro naglašeno determiniran (lat. oduzimanje. pogrešno pjevanje.) glaz. odrediti. koji određuje. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. odluka. detonare. određivati. ispadanje iz tona. pucanj. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. ograničen determinirati (lat. skup brojeva koji. npr. određenost determinacija (lat. (fr. izmiješane strane ponovno dovesti u red. tresak. gram. odlučnost. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. detergere čistiti) med.) upaljač. ogovaranje. detersorium) med. odlučiti. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. log. eksplozija detonator (lat. prasnuti. determinatio) određivanje. proizvod raspadanja. detractor) klevetnik detransponirati (lat. detronizirati . opredjeljivati. supr. (lat. tresnuti. jus detrakcionis (lat. određenost. oduzimati. organizma i dr. odlučno. odredba.determinabilitet determinabilitet (lat. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. usp. presudan činitelj. de. de-transponere) tisk. detranspozicija detransportirati (lat. rana nastala trljanjem. determinatus) određen. detroner) v. determinativus) presudan. rušenja detronirati (lat. determinativus) gram. opredjeljenje. determinare) ograničiti. prasak. poredani po određenom pravilu. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. de-transpositio) tisk. deterziv detoksinizacija (lat. 2. supr. spremnost. oduzeti. detonatio) glaz. odbijati. fr. detritio) trljanje. detoner) glaz. češanjem detritus (lat. određenje. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). opredijeljen. detransportare) tisk. determinare) fil. odredbeni. indeterminizam deterzija (lat. determinativ determinato (tal. opredijeliti. određenje. grmljavina.) oblutak. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. thronos. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. materije. determinabilitas) presudnost. klevetanje. detrahere) odbiti. utvrditi determinist (lat. detransponirati detranspozicija (lat. detonacija (lat. determinare odrediti) fil. grč. ukloniti. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. smanjivanje. odlučnost. detreminare odrediti) fil. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. med. fr. opredjeljivanje. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. distonirati. v. determinare odrediti) mat. istrošen kamen. eksplodirati detrahirati (lat. jus detractionis čit. ponovno rasporediti detransportacija (lat. odrednica. oklevetati detrakcija (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. šljunak. v. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. indeterminist determinizam (lat. detoner) puknuti.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. v. pristaša determinizma. krvi otvaranjem vene. pogrešno pjevati. grč. detractio) odbijanje. de-. detransportatio) tisk. uskratiti.

skopeo gledam) vidovit čovjek. detrusorium) med. podnositi) med. detto. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. u tenisu: jednak broj bodova. spomenuto. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. toga istog. a detto (tal. prestati oticati. neočekivano posredovanje deuterij (grč. dewas) bog. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. deuteros. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. deuteros. iznenadna pomoć. opljačkati devalutacija (tal. de. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. to isto. devaliser) krasti. oxys) kem. pren. tenisu). 6 kg brašna. deuteros. deuteros. 9 kg detto. kad obje strane imaju jednak broj bodova. grč. lat. thronos) lišiti prijestolja. teški vodik. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. detur kopija (lat. jezgra teškoga vodika. deuteros drugi po redu) kem. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. bogovi deus ex machina čit. vidovnjak deuteroskopija (grč. detumescere) med. npr. grč. dewa. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. deuce dvojka) šport. splašnjavanje. tj. usp. splašnjavati. deuteros drugi po redu) kem.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. devalvatio) bank. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. tj. detur copia sc. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. fiz. orobiti.) dvojka u kartama i u kocki. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. deuteros. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma).) mn. detumescere) med. deuterij a Deuteronomij (grč. deus. idući deuterogamija (grč. protocolli) prav. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog .detronizacija detronizacija (lat. fiz. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. dus (engl. grč. dictum) rečeno. naprijed imenovano. npr. znak D deutero. de. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. pathein patiti. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. tj. trg. jedan od helenskih praotaca. djus (engl. deuteroskop deuteroza (grč. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. dii (lat. popustiti (oteklina) detur (lat.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. starogrčki kralj u Tesaliji. pathos bol) med. deuteros drugi.(grč. deuteros. tj. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. theos sanskr. skopeo gledam) drugi vid.) istoga dana detumescencija (lat. deuteros. deus eks mah ina (lat.) neka se dade detur copia čit. tj. ukrasti. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat.

deflorirati devitalizacija (lat. ako umre jedan bračni partner. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. događaji puni nevolje deverbativan (lat. zastavi itd. 3. danas: pobožnost. davits) pom. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). vrsta šarana. devir krug. devisa) lozinka. poniznost (devotizam) devolucija (lat. de. umrtvljivanje. razaranje. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. revalvacija devalvirati (lat. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. deversoir) odvod. vita život) lišavanje života. koji je izveden od glagola devergencija (lat. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. doba. licemjerje. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. devehere. potpuno povlačenje nekog novca.. devexus) nagnut naprijed. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. devirginare) razdjevičiti. tj. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. skrenuti. verbum glagol) gram. geslo. tegoban život. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. patnja. željezne dizalice za izvlačenje sidra. skretati. kratka izreka na grbu. devalere) bank. strm developman (fr. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti).devalvirati novca. vrijeme) 1. arhit. vitrum. devergentia) nagnutost. šp. cjelokupno imanje pripada djeci. jad. opustošenje. dever) zool. opustošenost deveksan (lat. jednog odreda vojske.. vitrum staklo. sanskrtsko pismo. deviateur) zrak. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. veliko štovanje. muka. prijetvorna pobožnost. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. tj. potpuna odanost. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devastatio) pustošenje. devergere) nagnuti se. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. sanskrt devaporacija (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. devitalizacija zuba med. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. supr. de. de. skrušenost. 2. trg. okolnosti. npr. načelo. uništavanje. izljev. strana mjenica. udaljiti se devirginacija (lat. naginjanje devergirati (lat. developpement) razvijanje. . de. puzavost. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. ploška deversoar (fr. kos. naginjati se deverika (mad. smirenost. opustošivanje. vrijeme. devolutio svaljivanje) prav.) "božansko pismo". devaporatio) fiz. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. obrat. teškoće. nevolja. jedne armije. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat.

(fr. desavantager) oštetiti. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. lat. zakidati. desavouer) odricanje. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. poreći. pokoran. dezinsekcija. ne priznavati. ponizan. desarmer) razoružavanje. okrnjiti dezavuiranje (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. osporavati nešto. prijezirno: prijetvorno pobožan. razdružiti. Djuerova . propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. položiti oružje dezasortirati (fr. pust . glaz. lat. raz-. onesposobiti dezambalaža (fr. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. dezodoracija) dezafekcija (fr. žderanje. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. lat. napuštanje vojske. zavaditi. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. desertus) nenastanjen. desertio) voj. raspuštanje vojske.. devoratio) gutanje. termosica. iskorjenjivanje. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. lat. otklanjanje. desemballage) trg. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. skrušen. zakinuti. smiren. aggregare pridružiti) raspad. devovere) v. unijeti razdor.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. pobožan. odricati. brisati vojnika s popisa. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. raspakivanje dezaneksija (fr. tj. pun poštovanja. desaffection) nenaklonjenost. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. zbuniti. devomere) med. desaccorder) izazvati neslogu. desassortir) razdvojiti. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. razočarati dezaproprijacija (fr. sprječavanje (npr. ponizan devotizam (lat. nenaseljen. prav. desavouer) poricati. zbrku dezavantažirati (fr. povraćati. smesti. bijeg iz vojske. odreći se aneksije dezangažirati (fr. smanjiti stalni kadar. povratiti.ne-. otpustiti dezapoantirati (fr. plaću.. raz-.ne-. napraviti nered. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. v. poricanje. raspustiti vojsku. devocija Dewarova posuda čit. des. nemilost. npr. desarmer) razoružati. vevovere. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. proždiranje devotan (lat.) dezanektirati (fr. licemjeran. razdruživanje. desengager) raskinuti angažman. des. rasulo. rastaviti ono što treba biti zajedno. odreći. devonski period devonski period geol. desappropriation) otuđivanje vlasništva. nepriznavanje dezavuirati (fr. des-. razjedinjavanje dezakordirati (fr. des-. osloboditi obveze. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. devotus) Bogu posvećen ili odan.

lat.. desmos veza. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. des-. neutješan. tj. a ne roba novac). znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. des-. des-. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. obnova) uništavanje veze. lat. tj. dezinficirati (fr. bol. lat.) od zaraznih isparavanja i tvari. kad novac traži robu. upala zglobnih žila dezmografija (grč. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. deglacija. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. des-. desolant) vrlo tužan. zrak. dezorganizacija dezintegrator (fr. vojni bjegunac. oslobođenje od kisika.ne-. algos bol) med. razbijanje atoma. nepristran. lat. stan. osloboditi od kisika. des. desinteresse) nekoristoljubiv. hig. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. uništavanje zaraznih klica. narušavanje neke cjeline. grč. des-. logia) znanost o žilama. ljut) kem. iskren. prebjeg dezertirati (fr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. sindezmologija dezmopatija (grč. infestation pustošenje) popravak kvarova. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. stana i dr. des. pathos patnja. grč. deserteur) bjegunac iz vojske. nesebičan. desistere) odustati. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. des-.dezerter dezerter (fr. reflacija dezinformacija (fr. žila. inflatio nadimanje) bank. ruke itd. tome rezanje) med. lat. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. des-. njihovim vezama itd. odjeću. okuživanje dezinfektor (fr. desmos žila. lat. deserter) napustiti vojsku. raz-. lat.ne-. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. pathein patiti) med. lat. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. v. odeur miris. usp. hig. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. dezintegracija atoma fiz. desmos žila. grafo) zool. vrlo žalostan. desmos žila. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. lat. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. nesnosan. = reducirati dezolantan (fr. designolles) voj. varati) razočaranje. prestati dezmalgija (grč. logia) med. lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. dezodorizirati dezodorizirati (fr. dezinteresiran (fr. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. oxys oštar. oxys) kem. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. desmos žila) med. des-. integrare uspostaviti. des-. odjeće. okaniti se. inflacija. dosadan . dezinflacija (fr. desmos žila. prostodušan dezinjolni barut (fr. des-. illudere igrati se. npr. integratio uspostava. desmos žila. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. raz-. razdvajanje. des-. des-.

izgubljenost dezorijentiran (fr. poluvladar. na. dvo-. loše probave dezorganizacija (fr. preko.za dis dvaput. izgubljen. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. v. te se tako dobiveni rezultati sređuju. pro-. raz-. naveden na pogrešan put. skrenuti s pravog puta. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. suvladar. samo radi izgleda. desorganiser) rastrojiti. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. bez orijentacije dezorijentirati (fr. jadan. di-. zbunjen. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. di-. za ljubav forme. rastrojstvo. raskinuti. npr. di. rasulo. u.) dežurni (fr. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč.(grč. omesti u nekoj prilici. smeten.) radi forme. dicis gratia dicis gratia čit. archo vladam) sa dva vladara. archo vladam) član vlade dvojice. du jour) biti u službi. di-. zbuniti dežma (mađ. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. dovesti u nered. rastrojavati. u određenim prilikama. brokat dibrah (grč. dvostruko dia. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. v. koji ima dva gospodara diarhija (grč. zatim sa 2. dicis kauza (lat. desoler) opustošen. duumvirat diba (tur. di-brachys) metr. liječnike itd. organske veze među sastavnim dijelovima. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-.) v. zbunjivanje. navesti na pogrešan put. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. dežurati D'Hondtov sistem čit.. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. javlja se i kao di-. npr. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. med. obstruere začepiti. itd. vrlo bijedan. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. kefale glava) dvoglav diceras (grč. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. desetina dežmek (tur. koji obavlja službu. dicis causa . di-. upravljanje dvojice gospodara.dezolatan dezolatan (fr. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. sredstva protiv zatvorenosti. za. dešmek) onizak. dicis gracija (lat. dyo dva. dvaput. archo vladam) vlada dvojice. du jour) koji je na službi. rastrojavanje. skretanje s pravog puta. u nekom mjestu. obstructum) mn. dezsma od lat. u ljudskom tijelu. des-. toliko da se kaže. pa sa 3. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. među.(grč. u nekom mjestu. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. u nekoj prilici. dioptrija diarh (grč. di-kefalos) med. iza. polugospodar diarhičan (grč. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. dvovlašće. lat. skrenut s pravoga puta. dvostruko) grč.

elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. a sudjeluje u prostiranju električne sile. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. di-. parafin. dva duža) didinamija (grč. hermafroditni cvijet (kod kojega su. di-. klasa u Linneovom biljnom sustavu. didymos) blizanac didinamičan (grč. elektron) koji ne provodi elektricitet. diktum faktum (lat. spomenuti. deka. dvadeset. didaskalia) mn. izlaganja. di-. elektron jantar) fiz. apodiktičan didaskalije (grč. tj. porculan. npr. tj. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. g. di-. izdan 1883. g. dielektrična tijela = dielektrik.dictum dictum čit. rijetka zemlja. upala jaja didimos (grč. kazivati. dvostruka maternica. deka deset. diktum (lat. dvadeset četiri površine Didona mit. naprijed spomenuti Didahe (grč. dvomoćne biljke. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. zrak. poslovica. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. dicere reći. edra osnova) geom. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. kako je rečeno. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. delfys maternica) med. induktivitet dielektrik (grč. di-.) rečeno — učinjeno. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. smjesa kem. vrijedi i za neke i pojedine. opširno izlaganje dielektricitet (grč. bot. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. dielektrični kapacitet v. diktus (lat. napisan oko 100. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). dvomoćan. didaktična književnost poučna književnost.. ulje.) izreka. diegesis) ret. tj. od četiri prašnika. didasko poučavam) poučan. didymos sa dva muda) med. di-. alkohol. utemeljiteljica i kraljica Kartage. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. diktum de omni et nulo (lat. objašnjenja. što ne vrijedi za neke i pojedine. zool. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. voda . elektron) fiz. edra osnova) geom. na Istoku. didaskein učiti. dodeka dvanaest. didaktikos) umijeće poučavanja. didaktikos) poučan. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. tako se i dogodilo dictus čit. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. poučavati. upute. dictus) imenovani. didymos dvostruk) kem. površina didekaedarski (grč. stari kršćanski spis. objasnidbeni. tvar (materija. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. tj. nego kad je izolator zrak. koji izolira. XIV. staklo. čvrst sumpor. di-. poliedar koji ima dvaput po deset. didynamis) mn. pričanje od početka do kraja. di-dynamikos) bot. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom.) log.

mat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. rok. ogovaranje difamiran (lat. deficit. drva. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. dan suđenja. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). ozloglasiti. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. klevetanje. razglasiti. kod prijevoza u masama (žita. u sposobnostima. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. tj. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. razlika u starosti itd. 2. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem.dielektrin dielektrin (grč. ogovaranje. diffamatio) širenje glasina. diffamatus) ozloglašen. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. psihologija individualnih razlika. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. dies dan) prav. višak. ozloglašavati. oklevetati difamirati (lat. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. difalko (tal. kod motornih vozila. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. diffamatio civilis čit. difamacio civilis (lat. psihologijom tipova. manjak. neslaganje diferencija (lat. differre razlikovati se) 1.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. elektron) kem. razlika. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. diffamare) klevetnički. ugljena i si. nesuglasica. mat. diffamare) klevetanje. psihologijom razlika u spolu. naranče) diferencija (lat. netočan iznos. differentia) razlika.) prav. di-. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg.. deffamare) ozloglasiti. po nejednakim carinskim stavkama.) trg. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. e. različnost. npr. pogrdan difamija (lat. iznijet na loš glas difamirati (lat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. termin difalco čit. teh.).) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n.

širenje.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. fthongos glas) gram. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. differre razlikovati se) razlikovati. dificilan čovjek. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. diffessio jurata) prav. raširiti. potrošiti (novac. diffluere) razlijevanje. v. dvoglasnik. razgrađuje difonij (grč. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. diffundere) izliti. nezgodan. difficilis) težak. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. razliti.) log. razgrađivanje difluentan (lat. ao. difthera oderana i uštavljena koža) med. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. diferencija specifika (lat. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. opširan. strog. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. koga je teško zadovoljiti. difficile est satiram non scribere čit. nesklad difrakcija (lat. tj. di-. difforme) napraviti nakaznim. diffluens) koji se razlijeva. imanje) difuzan (lat. mat. ne slagati se difesija (lat. kompozicija za dva glasa diforman (fr. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. diffindere) kidati. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. io. diffissio) kidanje. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. diffessio) nepriznavanje. nepriznavanje prisegom nekog djela. odlaganje pretresa difizer (fr. fone glas) glaz. mat. jogunast. v. fthongos glas) gram. razlikovati se. drukčiji. raspadanje. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. diffusio) razlijevanje. npr. miješati se difuzijom. itd. di-. diffidentia) nepovjerenje. poružniti diformitet (fr. prav. difforme) nagrdan. prekinuti. differens) različit. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. differre) biti različan. raspada. differre) fil. neskladan diformirati (fr.) diftongiranje (grč. sumnjičavost. diffractio) fiz. difterija diftong (grč. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. nevjerovanje difilan (grč. ružan. nerazmjernost. praviti razliku. determinizam diferirati (lat. mučan. differre razlikovati se) v. eo. prekidanje.) teško. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. di-. difformite) nakaznost. raznolik diferentizam (lat. diffusus) rasut. nakazan. uporan. ždrijela difteritis med. nejednak. prav. rasprostiranje. pod definicija difficile (lat. odvajanje. razvučen. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. di-. tvrdoglav difidencija (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. fyllon list) sa dva lista. nagrditi. koji pravi teškoće. dvolistan .

sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. dignitas) dostojanstvo. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. s dvije žene. digerere) razdjeljivati. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. diffusio. di-. sredstvo koje pomaže probavi. lj. osobina biljaka koje imaju dva tučka. med. digger) kopač.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. di-. tj. u govoru).) bot. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. digerirnoj peći) digestiv (lat. poliedar s dvaput po šest. podijeljena po knjigama. digressio) skretanje. tj. digitalis) prstni. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). di-. na žice) digitalan (lat. probaviti. velikodostojnik digitata (lat. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. tj. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. druga udaja diger (engl. digestio) probavljanje. druga ženidba. digestibilis) probavljiv digestija (lat. grč. digredi) skretati. gamos brak) drugi brak. digestivus) med. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. dostojanstvenost. udaljavanje od teme (npr. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. laboratorijima itd. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. digitalis) kem. naslovima i paragrafima. sredstva za probavu digerirati (lat. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. mn. dvostruko "gama" (gamma).) Papinov lonac. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika.difuzijski postupak pisanju. mast pomiješana s terpentinom. npr. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. fiz. prav. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. med. . kem. dyo dva. visoko zvanje digrama (grč. parom. gyne) bot. dž digredirati (jat. češće. autoklav digestorij (lat. zool. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. dvanaest. ugled. pomaganje izlučivanja gnoja. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. di-. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. digesta) mn. digerentia) mn. površina. gyne žena) bot. dvožene biljke. probavljati. nj. sa dva tučka diginija (grč. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke.) mn. probava. tj. biglota dignitet (lat. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. razdijeliti. di-. prid. hex šest. edra površina) geom. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. životinje s prstima. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. astr. dignitarius) nositelj visokog zvanja. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. digestorium) u kemijskim tvornicama.

podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. diabetes) med. diabolos) vražje djelo. diabolo) vrsta igre. vražji posao dijabolo (grč. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. med. gaz dijabetes (grč. di-. podjela koja sadrži dva člana. nasljedstvo. vračarija. diabole) kleveta. dicht gust. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. diadeo vežem oko. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. pro. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diable. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabasis) prolaz. dichotomia. sotonski dijabolizam (grč. mineral iz starijeg paleozojskog doba. podjela roda na dvije vrste. dyas dvoje. diabetes) med. tal. dvostruki brak. didodekaedar dihogamija (grč. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). adelfos brat) mn. ženski ukras za glavu.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr.i dr. diaballo prebacujem. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dvojina) mat. kao znak vladarskog dostojanstva. ne propuštati. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. diabolos klevetnik. diablerie) 1. kruna. diheksagonalna piramida v. prijelaz. diadechomai preuzimam) naslijeđe. diabetes) med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. binarni sustav dijadoh (grč. dicha dvostruko. dakle. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. uza. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. temno režem) podijeljen na dvoje. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. račvast dihotomija (grč. usp. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. u. temno režem) podjela na dva dijela. magija. za. tj. metron) med. diabolos) vražji. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. klasa) dijadem (grč. slična igri jo-jo dijada (grč. ne u isto vrijeme. grč. s obje strane. diabolus) vrag. na. diadijabaz (grč. diabetes. diabaino prolazim. dicha na dva. diabasis) geol. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. biti čvrsto priljubljen dija. bot. podrijetlom iz Kine. gamos brak) bot. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. dijadoha dijadelfija (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. dicha dvostruko. lat. preko. raz-. diabaino prolazim. sprava za određivanje količine . prevedem. 2. sotona dijablerija (fr. čarolija. zbijen) teh. vragolija. ret. šećeraš dijabetin (grč.. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč.

dijadeksa dijadoza (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. diagignoskein. diaforeo raznosim) med. diafoneo ne slažem se. disonanca. preznojavanje dijaforeza (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. preznojavanje dijaforetik (grč. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. pa postakljeno. dio duge kosti između dviju jabučica. diagignoskein prepoznati) med. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. opt. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diafaino prosjajim. prozirnom papiru dijafanitet (grč. diaglyptos izrezan. nesklad. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. prosvijetlim. tj. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. skopeo gledam) med. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. geol. diafaino prosjajim. diakustika dijafonski (grč. diaglyptein) mn. diafragma) med. diafero) razlika. diagnostike) med. diafaino. dijafano posuđe stakleno posuđe. diaforesis) znojenje. različnost. diagnosis) med.dijadoha dijadoha (grč. međusloj dijafonija (grč. diaftheiro kvarim. nesloga. v. spor. koji zvuči nejednako dijafora (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. posebno za ukrašavanje prozora. isparavanje kože. nejednakost. preznojavanje dijafragma (grč. diafaino. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. metron) fiz. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. prosvijetlim) proziran. diafragma) anat. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. nejednakost. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. neslaganje. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. orao gledam. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. pren. na posebnom dijafanom. bot. pregrada. diagnosis) med. izrezbaren dijaglipti (grč. ošit. diafyein izniknuti) bot. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. med. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. diafoneo) v. diagignoskein prepoznati) med. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. disharmonija. pupanje. u neskladu sam. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. v. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diadechomai preuzimam) med.utvrditi kod bolesnika . pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. prepona u sjemenoj čahuri. oko. diadidomi dijelim) med. algos bol) med. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diafragma. ret. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. diaglyfein izrezati) izduben. diafaino prosjajim. izrezan. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč.

dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. savez) 1. dia. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. kos. koji pomaže urednu stolicu. metron) fiz. note od pet linija. dosjetljiv. presjek. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. lat. ret. povijest jezika dijakustika (grč. diagonalis) geom. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. stolica. pomirenje. lat. med. poprečan dijagraf (grč. diagonalis) u smjeru dijagonale. di-agein provoditi. diaklao prelamam) fiz. koji je u skladu s tom znanošću. dia kroz. ret. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. diagonia. dia. diagonios. domišljat . kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. duboka rana) 1. omjera itd. 2. diachoreo) med. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. prijelomni. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. diallage razlika. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. diakrino prepoznajem. u preko. diaklyzo ispirem) med. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. vrsta rude (bogate željezom). diachorheo imam proljev) med. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. chylos sok. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. za. vještina skiciranja dijagram (grč. diaklao prelamam) fiz. razlikovanju. diakope rasjeklina. diagrafein) vještina izrade skica. npr. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. plan. diagrafein nacrtati. narječje. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. prelamanje svjetlosti. statistike. diakrisis) procjenjivanje. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. š i s). razlikovan. crtež (ili: nacrt. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. chronos vrijeme) lingv. diagramma) lik ili geometrijski crtež. dialektos) filol. slika rada ili snage. prelamanje zraka dijakliza (grč. razmicanje. 2. promjena mišljenja. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. diakuo) fiz.. juha) flaster od biljnih sokova. diakinema) med. glaz. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dialegesthai razgovarati.

di-. živa. dialyo) koji rastavlja. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. tijekom mišljenja. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. diamant. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. prid. allelon uzajaman) log. dijaloški dijalogirati (grč. kristaliziran ugljik. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. metron) fiz. v. itd. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. tisk. koji uništava. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. magnes magnetni kamen) fiz. najtvrđi. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. onaj koji se vješto služi dijalektikom. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. Sokrat i. dosjetljivost. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. grč. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. meduvrijeme. dijereza i asindeton dijalog (grč. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. razmak. onaj koji ispituje i proučava narječja. adams. disputiranja. razdvajam. srebro. dialogos) lit. promjer. tropos diallelos) log. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. olovo. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. krivulje .dijalektičar dijalektičar (grč.. fort. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. fiz. cink. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). dialektos narječje. definicija u krugu. dialeimma) prekid. snalažljivost u govoru. dia. od grč. antimon. dialegomai razgovaram. bakar. koji razdvaja. izmjena tekućina. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. dialyo rastavljam. Platon. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. zlato. dialysis) med. onaj koji je vješt u raspravljanju. najgušći. med. supr. adamas) min. fil. ili drugog pita. di' allelon. zaključak u krugu dijalema (grč. dialektos. tj. fosfor. logos) filol. lat. najsitnija vrsta tiskarskih slova. osobito. magnes. izložiti neku misao itd. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. filol. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. dialeipo ostavljam razmak.) dijamb (grč. dialektikos) dobar govornik. i ret. fil. umijeće znanstvenog raspravljanja. logia) filol. od grč. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dvostruki jamb. gubljenje ili iscrpljivanje snage. iambos) metr. dia pomoću. vrata itd. dijalela dijalelus (lat. domišljatost. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. talij. tj. razlučivanje. diametros) geom. najveća tetiva. a sam odgovara dijalogizirati (grč. smrt. dialektos. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dužina koja prolazi kroz središte kruga. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dia kroz. dialogos) razgovor dviju ili više osoba.

koji bujno cvjeta (npr. osobito za kućnu poslugu. dyao unesrećim. morfe oblik) oblikovanje. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. razboritost. koji pomaže stvaranje gnoja. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. dianoia mišljenje. med. mudrost. dianoia) fil. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. zagnojavanje dijapijeza (grč. diametros) pr. svakodnevna groznica dijarizam (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. potpuno. positivus) opt. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. med. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diapedao probijem. koji ima dva cvijeta. sredstva koja pomažu isparavanje kože. tj. čir u prsima dijapijetici (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. razum. dia. dia. blago isparavanje kože. dia. bot. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. osobito pluća. gone rađanje) fil. značenje dijantus (grč. diapneo isparavam) mn. dia. kroz pet tonova. neizvjesnost. razuman. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. diaplasis) med. zagnojiti. dia lat. koji pripada promjeru. probijanje krvi kroz opnu vena. kod Grka: oktava. voden razumom. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. dia. pas sav) glaz. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. plegma udarac) med. umjetnost). dianoia razum) fil. diaria febris) med. pyein) med. uzetost dijapnoici (grč. npr. sasvim. oblog. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. zagnojavanje. mišljenje. pyein gnojiti. karanfil) dijapasma (grč. dijapijema dijaplaza (grč. opća klonulost. pril. maslina (II. npr. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. diaporesis zabuna. pyesis gnojenje. zagnojenje) v. dianthes) bot. pvein) med. krvavo znojenje. diapedesis) med. proljev dijarij (lat. dia. npr. diaplasma) med. slabo znojenje dijaporeza (grč. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu.: Pristaje mu kao . sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. diandria) dvomuževnost. mn. diapneo ishlapim) med. pyein) mn. danas: dnevnik. dijametralno suprotan sasvim. prelomljene kosti dijaplazma (grč. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. sposobnost mišljenja. neodlučnost. dia. diarrheo protječem) med. sumnja) neodlučnost. dia. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. pente pet) glaz. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. dianassein puniti. izbijem. posve.dijametralan (npr. skroz. upropastim) ret.

gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diastasis) kem. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. naziv za prijevode četiriju evanđelja. međuprostor. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. diatithemi) savez. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. pa i ona digla nogu itd. diaspao razvlačim. fiziol. dia. diastasis razdvojenost) kem. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. tzv. velika dvorana s mnogo stupova. diastello razdvajam. diasozo spasim) med. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. u grč. rastezanje. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. ismijavanje. produživanje. glaz. diaskopeo svestrano razmatram) opt. spašava. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. dia. osobito sloga koji je inače. zool. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. koji čuva. diastema) glaz. stylos stup) arhit. v.dij artroza magaracu sedlo. uređaj. ustrojstvo. rastavljanje dijashizma (grč. vještina održavanja života. razdvaja. npr. diastema razmak. evangeličke harmonije dijateza (grč. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. rastavljam) poet. thermaino grijem) fiz. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). oi ili ai tessares. prikazivanje prozirnih predmeta. mn. diastasis) razilaženje. čista kvarta. dia. supr. odvajanje. koji propušta toplinske zrake. dyas) dvojstvo. diasozo spasim) med. razdvojim) razdvajanje. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. s intervalima dijastil (grč. diaspora) rasipanje. bot. ugovor. diathesis. adijaterman dijatermanzija (grč. širi dijastatičan (grč. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. diastello razdvajam. odrađivanje. praznina. kratak. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. dijashiza dijasirm (grč. pauza. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. diaschizein) med. thermasia toplina) fiz. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. dvojnost dijashiza (grč. degeneriranje biljaka dijastema (grč. štiti dijasostika (grč. cijepanje. rengenskim dijaskopska projekcija opt. udaljenost. kidanje. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. diatithemi) raspoređivanje. s međuprostorima. dijartroza (grč. dia. razvlači. sam po sebi. rastajanje. diaspeiro rasipam. prosvjetljavanje zrakama. razdvajanje. sa- . ta tessara četiri) glaz. razbacanost. diastema) razmak. rastavljam) koji se rastavlja. diaschizein kidati) med. sastavak zglobova dijas (grč. razmaka dijastola (grč. koji se rasteže. diaspasma razdvojenje. osobito prozirnih slika. aterman. diathermaino progrijem) fiz. diasyrmos) ruganje. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. interval dijastematičan (grč. njegovanje i održavanje zdravlja. rasutost.

diairesis) gram. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. ae u ae. zabava. dnevno dijete (lat. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. med. oikos) bot. 294 dijurnist dijereza (grč. kućim. tzv. diese) glaz. dies dan. scala ljestvica) glaz. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). sklonost nekoj bolesti. dietarius) v. u Kat. rastavljanje. dies dan) koji prima dnevnicu. diurna) dnevna plaća ili nagrada. razdvajanje. fr. dakle. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. četvrtina tona. dom) sa dva doma dijeceza (grč. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. razlika između velikoga i malog polutona. njegovanje zdravlja. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika.dijateze stav. dnevničar. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. osobito krvnih žila dijeta (grč. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. fil. silikatne alge. diaitao liječim) umjereno. čas ozbiljno. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. med. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. čas šaljivo. dnevnice koje prima službenik. razgovor. rastavljen) mn. a druga samo ženske cvjetove. dies dan. npr. kritički polemični spis. diatomos razdijeljen. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. diurnus) dnevnih . diatomos podijeljen) min. dieta) mn. diaeta način života) med. di-. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. umjesto stalne plaće. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. vrba i dr. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. diaireo razdvajam. diaita lat. uređenje. topola. lat. paskvila. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. di-iemi. diateino istežem. narodni izaslanik itd. korisno za zdravlje. di-oikeo gospodarim. kućenje) gospodarstvo. diaitao liječim. uprava. dijetist dijetarski (lat. piće. npr. diaitetike sc. diatithesis) med. dnevnica dijurnist (lat. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. svaka mala promjena u tonu. dioikesis gospodarstvo. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. razdvajanje. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. bot. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. dijecezno pravo službeno pravo. uredan način života (s obzirom na hranu. spavanje i odmaranje). dispozicija dijateze (grč. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. diatribe) zanimanje. di-. bolesnička hrana. nadnice. dnevničarski. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. oikos kuća. jednostaničan dijatomeje (grč. pril.

chorde žica) glaz. suprotno: despocija dikeokracija (grč. archo vladam) vladavina prava. dictatura) vlast diktatora. vrsta mažurane) diktando (lat. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. koji ima dvije jezgre. pijavčica) bot. diksilend (engl. dictamnum) jasenak. dictio) jezik ili stil nekog pisca. dichroos. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč.dik dik (fr. vojvoda. pravda. sastoji se od trumpete. pravda. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dvojezgreni dikolon (grč. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. rutvica (ljekovita biljka. dike. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. dictare. 2. način izražavanja. postelja) bot. 2. naređenje.) obrub. pravednost. pravo. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. klarinete. kline ležaj. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. ukras. di-. glasovira. dike. nego su podijeljeni na razne cvjetove. di-. znanost o pravu dikirion (grč. kazivanje u pero. onaj koji neograničeno vlada. dictatum) 1. lat. krateo vladam) v. dus. dichroos. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. di-. kokkos jezgra) bot. dike) 1. koji zapovijeda. 2. šara diklinije (grč. mast) dvobojnost. chroma boja) u dvije boje. dike pravo. gitare (ili: bendža). diktando. dictator) 1. di-. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. di-. pravna država. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. logia) pravo. govoriti nekome . instrument s dvije žice dikotiledone (grč. bez sjedala za kočijaša. grč. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. zadatak rađen po kazivanju u pero. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. di-. dux) 1. dikearhija dikeologija (grč. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dikyrios dvojak) pravosl. zapovijed diktator (lat. izražavanje dikcionar (lat.chros boja kože. dictando)' pisanje po diktatu. kolon dio. režim koji uspostavlja diktator. kotyledon udubljenje. dikolička pjesma dikordij (grč. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. di. šav. luksuzna laka kola za dame. herceg. slično fonografu. odjeljak) poet. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. dictare) kazivati u pero. foneo zvučim) uređaj koji. pozaune. mit.

dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. revnost. odugovlači. differre odgoditi. voljen.) mn. diluere) razblažiti. odgađanje roka dilatabilan (lat. zbrisati. zanosan. dilutio) razblaživanje. kaz. marljivost. npr. dilogia) dvojako značenje. poplavljena zemlja. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. im. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. a ne profesionalno. . površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. vrijeme između činova diluencije (lat. dilacerare razderati. razvlači dilatometar (lat. med. dilucidatio) prav. oprati. oteže. proširivanje. onaj koji je u nekoj struci površan. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima.diktitis što treba raditi. otvarač. rasteže. slavuj) dilogičan (grč. kon diliđenca (tal. dvojba. dicere govoriti. dilatere. potop. smanjivanje jačine diludij (lat. med. miljenik. ljubimac. nepovjerenje) diluvij (lat. dvosmislica dilucida intervalla (lat. osobito duševnog bolesnika. širenje. rastapanje. pažljivo diližansa (fr.) glaz. kaznu diktitis (grč. tzv. upala mrežnice diktivan (lat. tumačenje dilucidirati (lat. rastopiti. nedoučen. metron) fiz. diligentia) brižljivost.) ptica (papiga. lijep. dragi. dilatatorius) koji proširuje. objašnjenje. propisivati. rane dilatatoran (lat. diluentia) med. hitrina. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. veseliti diligencija (lat. diktyon mreža) med. dvosmislen dilogija (grč. gaseći se. zatvorena kočija za prijevoz putnika.) glaz. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. krasan. grč. zavodnik dilema (grč. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. objasniti. svijetli trenuci. nestručnost. dilettare) zabavljati. prav. dilatator) med. brižljivo. con diligenza čit. dilucidare) osvijetliti. tj. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. npr. brza pošta. raskomadati) rastrgnuće. pren. bavljenje nečim iz ljubavi. dilatorius) koji razvlači. diluvium spiranje zemlje) poplava. log. razdiranje. proširenje srca dilatator (lat. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. npr. dilatatio) rastezanje. raskinuće dilacija (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. pruživ. vino vodom. protumačiti dilucija (lat. dictus) gram.) prid. propisati. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. razbiti (npr. odlaže dilatorij (lat. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. pažljivost. pren. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. izjavan dilaceracija (lat. diligence) brzina. dilatorium) prav. dilatabilis) rastegljiv. poštanska kočija dilkuša (tur. sprava za proširivanje. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. dilatio) odugovlačenje. savjetovati. zapovijedati. stručnjaka). koji se može proširiti dilatacija (lat. otopiti. rasvijetliti. sumnju.

smjenjivanju dimitirati (lat. diminucio kapitis (lat. građanska smrt diminuedno (tal. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. presjeka dimenzionirati (lat. demirbaš) imovina dimisija (lat. dimorfizam dimorfija v. suptrahend dimirbaš (tur. jedan jampski stih od četiri stope. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. demisija dimisionar (lat. postupno tiše. proračunavanje veličine. npr. dimensio) izmjeriti presjek. npr. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. zahvaliti se. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. usp. mogu određivati i mjeriti. sve slabije (tj. zatucana. dimensio) mjerenje. popuštanje. oblik) koji ima dva oblika. dati ostavku dimorfan (grč. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. dvoobličan. popustiti (npr. di-. jačine. po mišljenju inkvizitora. dimissio) smjenjivanje s položaja. poplavljen. sve priznao. pračovjek dimaher (grč. dva člana. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. dimensio) mjerenje. otapalo za kaučuk i lak. umanjenje. trg. jačini) diminuto (šp. dimetiri izmjeriti. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. smanjenost. četvrta dimenzija je "vrijeme". umanjenje. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . građa dimeran (grč. prema teoriji relativiteta. površina dvije. dajm (engl. umanjivanje. u snazi. dimenzionirano drvo drvo za građu. smanjenje. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. da bismo to mogli odrediti. smanjivati. smanjenje. dvočlan dimetar (grč. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. nemoderna muslimanka) dimije (tur. v. dimittere) otpustiti.) prav. skratiti. a linija jednu dimenziju. dimissorium) isprava o otpuštanju. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. umanjenost. diluvialis) potopni. suziti. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). širina i visina (ili dubina).) glaz. dimorfizam geol. di-. pren. umanjiti. diminutio) smanjivanje. dyo dva. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. pružanje. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. di-. umanjitelj. diminuere) smanjiti. prostiranje. usp. zahvaljivanje na službi. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. ostavka. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. diminutor) mat. diminutio capitis čit. otjerati iz službe. odbijanje od svote. linije). potrebne su nam tri dimenzije.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. metron) metr. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. kvaternarij dimetilbenzol kem. morfe.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. otpuštanje.

sposobnost. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dug po nekoliko stotina. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. 1833—1896) dinamizam (grč. koji slobodno djeluje. dynamis. biol. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. pješčani sprud dinametar (grč. dimorfija dimotiki (grč. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. npr. snaga. dynamis sila. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . tamna kosa. din (grč. 2. elastičnog. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. fiz. prid. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. sile koje djeluju (ili sila. ali neeksplozivnog tijela. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. stvarnosti) mogućnost. dynamike) 1. dynamis sila. potencija dinamistika (grč. koji ima jako djelovanje. din) geol. temelji se na pučkom govoru. grafo pišem) pokazivač sile. preanimizam dinamo (grč. metron mjera) fiz. koji je stalno u pokretu. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena.dimorfizam dimorfizam (grč. morfe oblik) dvoobličnost. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. kratka glava. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. dynamis) koji se temelji na dinamici. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. dynamis) sila. glaz. supr. energija koja djeluje). demos narod. a visok po nekoliko metara. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. dynamis. sposoban. crne oči. dynamis sila) eksploziv. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. dynamis sila) v. metamorfosis) geol. pješčani brežuljak. kokoš i pijetao. dynamis sila) fiz. min. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. statičan dinamičar (grč. ako se. di-. i pored istog sastava. dynamis. dynamis. metria) fiz. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. dynamis sila. koji ima svoju snagu. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. zoon živo biće) fil. dinamo dinamoelektrični stroj v. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. genos podrijetlo) fiz. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. mjerenje sila. dina (kelt. metron) opt. umjesto s infuzorijskom zemljom. dynamis sila. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. svojstvo nekih tijela da se mogu. geodinamika dinamika (grč. dinamo dinamogen (grč.

i 4. Deus) Bog. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. željeznog oksida i ilovače. dyo dva. suprotno: monofiziti Diogen (grč. diinsten) pržiti jelo na poseban način. mizantrop Dioklecijan rimski car. nazvan "Pas". da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. dynastes) vladar. svečan otmjen ručak. sredstva protiv vrtoglavice. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem.). Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. ornis ptica) v. gospodar. s malom primjesom vapna. dinos vrtoglavica) mn. vlastelin dinastičan (grč. dajningrum (engl. božanska i ljudska. dyo. deinos užasan. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. dynasteia vlast. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. današnje značenje: večera) 2. sin Aresov. e. dajning-kar (engl. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. kralj Trakije. trioda diofiziti (grč. moavke dinkohotizam (šp. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . koji je pristaša neke vladarske loze. deinos. dynamai mogu. točnije: antidinici dinigla podlanica. avanturama dinofonitet (grč. Don Quijote) sklonost pustolovinama. fysis priroda) mn. ateist Dio (tal. jak. pijesci. gozba dine (kelt. deinos užasan.. sipine. sauros gušter) zool. poliedar s dvaput po osam. st. lat. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. površina. glavni obrok.) 1. okto osam. per Dio! (tal. strašan. usp. deinos silan. e. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. syz bez) bezvjerac. mn.) kola za ručanje. dinastije dinastija (grč. odnosno vladajućem domu. din vjera. jačina glasa dinosaur (grč. Aziji (403—323 pr. pržina. med. prid. onaj koji prezire svijet. n. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. n. moć) vladarska loza. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. dynastes vladar) odanost vladaru. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. privrženost dinastiji dine (fr. bezbožnik.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. fone glas) lingv.). dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. pren. prud dingi (engl.diner ručak. di-. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. dinghy. pirjati dinsuz (tur. strašan. dining-room čit. edra osnova) geol. dingey) šport. mali čamac za jedrenje dingo (austral.) blagovaonica dinirati (grč. tj. komarča. strašan. Dio.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. šesnaest. podrijetlom Dalmatinac (3.) zaboga! dioda (grč.

prijatelj muza. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. starogrčki bog vina i vinogradarstva. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. dioreksin (grč. kći Urana i Geje. g. namještanje. dyo. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. Bakho dionizije (grč. znanstvenik iz VI. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. 2. blizanci. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. četvrti Saturnov unutarnji satelit. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. Kastor i Polideur (Poluks). Dioniz (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). odvajam. ponekad s likovima u pokretu. osobito na uređajima za mjerenje. poboljšavanje. Dionysos) fil. tumači. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. teol. salitre i sumpora dioristički (grč. Dionysia) mn. orao gledam. dia-.. jedan od najvećih junaka pod Trojom. diorizo ograničavam. tiskanje) fiz. sprava za viziranje. pren. izumio Daguerre 1822. thelo hoću) mn. pristaše naučavanja o dvije prirode i . nimfa.Diomeje nio ljudskim mesom). mješavina pikrinske kiseline. g. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). piljevine. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. odredba) fil. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. di-. drvenog ugljena. dioptrikos) koji spada u dioptriju. st.. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. sa Zeusom rodila Afroditu. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. 2. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. Krist se rodio 754. osmos guranje. pomicanje kostiju dioteleti (grč. vidim) opt. dia. dia kroz. v. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. bujno zelenilo). sastoji se od dva dijela. sin Tidejev. staklo i dr. prema njemu. orao gledam) opt. dioptron sve kroz što se vidi) opt. suprotno: apolonijski diopter (grč. razlikujem) koji objašnjava. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. od osnivanja Rima dionizijski (grč. otkriven 1684. diorismos ograničavanje. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. di-. anaklastika diorama (grč. Dionysos) mit. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. osmoza diostoza (grč.20 m dioptrika (grč. diorthosis uređivanje) popravljanje. med. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. di-orao gledam kroz) prozirna slika. osteon kost) med. određivanje pojma diortotičan (grč. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč.

vremena kad su izdane itd. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. odlikovanje. oslobođenju ili pomilovanju. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. monoteleti dipetalan (grč.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. opos oko) med. dvostruki pirih. sa dva lista. di-. osobito na visokim školama diplomacija (grč. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. diploma) poveljno. di-. ambasadorski. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. pren. diplasis dvostruk) glaz. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. prava itd. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. djelovati kao diplomat. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diplasios dvostruk) udvostručenje. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. osobito u drami. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. pregovarati sa stranim vladama. osobito ona kojom se daju dostojanstva. usp. dvostruki pianoforte. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. mudro. osobito kod kostiju lubanje. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. ditopsija . diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. ops. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. znanost o poveljama. diploo. pren. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. pren. povelja kojom se ukazuje počast. povlastice. diploo. dvostruko viđenje nekog predmeta. utvrđivanja njihove izvornosti.. službeni organi koji se bave tim poslom. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. s mnogo takta. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. slobode. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. tj. oprezno. ponašati se oprezno. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. državnički. petalon list) bot. izaslanički. diplomatski zbor (fr. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. di-. voditi pregovore. dokumentirano. diplon) fiziol. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. bot. diploma) pomoćna povijesna znanost. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja.. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diploma) povelja. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. svjedodžba o položenom ispitu. povelja o imenovanju. podvostručenje diple (grč. što se tiče pregovora i veza između država. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. originalnosti. diplos dvostruk. uglađeno. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. pyrriche) metr.

koji je u izravnoj liniji. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr.. propis. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. obadi.. na dvije ploče ili dva platna. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. per directum čit. di-. osnovana 22. društvu i si. dipsa. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. res. dipsetičan dipsomanija (grč. od proizvođača direktiva (lat. putanje jednog zrna direkcional (lat. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. pteron krilo. a svrgnuta 9. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. sijamski blizanci) dipodan (grč. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. pteron krilo) arhit. direktni porezi neposredni porezi.. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. kod starih kršćana: popis rođenih. logia) zool. di-pus) metr. di-. smjer linije. pravilo o držanju u nekoj stvari. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. direktorij. umrlih itd. dipteros dipteros (grč. direkcijska linija voj. koji radi bez okolišanja. neposredan. smjer rada. ptito padam) gram. umj. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. ustanove i dr. s dvije stope. director) ravnatelj. dvostopni dipodija (grč. directus) izravan. bez posrednika. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. dvostruka stopa. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. direktoar direktorijalni (lat. di-pteron krilo) mn. npr. od dviju stopa. pus. dipteron diptih (grč. dupren. koji voli piti. IX 1795. dipsa žeđ. na živežne namirnice itd. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. moda u načinu odijevanja. dipsakos) med. npr. npr. per direktum (lat.. komarči i dr. zavoda..) dipterologija (grč. directio) uprava. slika koja se može sklapati diptoton (grč. directiva) uputa.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. 1799. XI. directorium) vrhovna uprava. smjernica. diploos. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. dyo dva. v. di-. di-. direktna. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. hram ograđen sa dva reda stupova. slika u dva dijela. dipsao žednim) koji žedni. sizigija dipol (grč. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. v.diplosomija diplosomija (grč. indirektni porezi posredni porezi. di-. dat. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. voj. pokućstvu i dr. mania) med. direbus (grč. dvokrilci. porez na prihod. zool. bolest žeđi dipsetičan (grč.) pravim putem. diribere brojiti glasove) brojač glasova . v. strast za pićem. dipteralni hram. upravitelj. dipsao) v. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. krštenih. directoire) upravno vijeće. dipteros dipteri (grč. podos stopa) metr.

crkveni). glaz. uviđati. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. upućivati. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. prepreke za brak dirimirati (lat. disaccordare) ne slagati se. nastava. sudac u sporu disceptirati (lat. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. tj. disciplina arcana čit.) glaz. alla diritta (tal.025 kn) disbarizam (grč. razlika između boljeg i lošijeg novca. red. tj.50 kn u srebru. odgovara hrvatskom nedis. dys) 3. tj. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. raspoznavati.(grč. razlikovati. discernere) odvajati. dirigere) upravljati. disceptatio) rasprava. trošak disceptacija (lat. u mnogim složenicama: dvaput. znanstvena grana. ne suglašavati se. nastavna metoda. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. dis) 1. disborzo (tal.) trg. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. rukovoditi. razvesti. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. discidium) raskidanje. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. dirimentia) prav. raz. predujam.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. dis) 2. poredak (školski. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. spoznavati discesija (lat.) tajna znanost.te označuje razilaženje. discessio) odlazak. debata disceptator (lat. razvod braka disciplina (lat. razlozi za razvod braka. poništiti dirinčiti (perz. izdatak. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. proboj Dis (lat. ne zvučati skladno disaža (tal. osobito medicinskim izrazima). razdvajanje.50 kn. znanstveni predmet. dives bogat) starorimski bog podzemlja. postupno. glaz. predmetak kojim se označuje loše stanje. upravljač. razdvajanje. ako je zlatnik 19. suprotnost uopće disaharidi (grč. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. tonska ljestvica. onda je disaža po zlatniku 0. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat.) po tonskoj ljestvici. rukovoditelj. predmetak koji odgovara našem raz. znanost.(lat. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. disceptator) presuditelj. debatirati discernirati (lat.) stega. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . vojni. dirigens) ravnatelj. dvostruko dis. u strogoći. držati u stezi.dirigent dirigent (lat. disciplina arkana (lat. maltoza. ukinuti. smetnja. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). u redu. teol. dys ne. znanstvena struka. pretresati. odvajanje. a po jednoj zlatnoj kuni 0. disceptare) raspravljati. na štetu lošijeg.(grč. dirimere) rastaviti. dirupcija (lat. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. diruptio) probijanje. neugodnost ili teškoća (u mnogim. pril. obavljati teške poslove diritta (tal. dis glaz. grčki Pluton. na red. derendž na muci) kulučiti. razvod braka discidij (lat. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. disagio) trg.

npr. raz. dys.) otkrivač. dys-. nagrđivanje. geuo kušam. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. grč. osjećaj) psih. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. fasis izreka. dia. raspadanje krvi diseminacija (lat. dys.ne-. diskoverer (engl. razvod. dissertator) pisac znanstvene rasprave. funkcija) med. disciplina) koji se tiče stege. rasprostirati. pronositi glas. disserere) v. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. diaklao prelamam) opt. dvs-. dissecare) razrezivati. dissecare) v. pas sav) glaz. genos rod. dissertatio) znanstvena rasprava. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. nakaznost. disertator disertator (lat. metodisti. disgenika (grč. episkopalne Crkve. dis-. aisthesis osjet. dissenter) "onaj koji drukčije misli". ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. nakaza disforija (grč. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. disertirati disertacija (lat. bolestan sastav krvi. smetnja okusa. euforija) med. diaklao prelamam) opt.) diserirati (lat. disseminare) rasijati.ne-. dys. dis-. fagein jesti) med. rasipati. raspad na sastojke . nesloga disenter (eng. dis-. tupoglavost disfagija (grč. rasijavati. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. dys-. disekcija disektor (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. rasprostiranje (ili: raznošenje. okusim) med. unakaženje. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. dys. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. izumitelj. kao prezbiterijanci. independenti.ne-. dike pravda) nepravednost. odvojili od državne. baptisti. soli itd. neistinitost. stegovni. dys-. kvarenje oblika. širenje) nekog glasa. octa. vijesti diseminirati (lat. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. pren. kvekeri. figuratio) unakažavanje. dis. disgregacija (lat. neosjetljivost. nagrdenje. raznositi. teško gutanje hrane. dissectio) rezanje nekog tijela. femi kažem) psih. interval od dvije oktave disdikija (grč. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. nonkonformisti i dr. isp. isp. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. haima krv) med.ne-. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. disseminatio) sijanje.disciplinski disciplinski (lat. disgregatio) raspadanje. lat. reda. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. dissertare raspravljati) v. nesporazum. dys-. neraspoloženje. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti.

loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dima. npr. ne slagati se. dvoličnost. usp. licemjer disimulirati (lat. dissimulatio) zatajivanje. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. isključuje. odmetnik. magle.disharmoničan disharmoničan (lat. disjectus) razbacan. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. rascijep disharmonirati (lat. rastavan. hydor voda) med. općenitijem pojmu. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. disjuncitvus) razdvojan. razlikovati se. pas—mačka. nesuglasnost. npr: muškarac—žena. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. npr. log. dissimilatio) gram. kakofonija). različitost u mišljenju. dis-. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). raspršen. isključan. grč. cijepanje. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . razbacivanje. bot. biol. rascijep. dis-. razjednačavanje. zatajivati. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). tj. onaj koji se razilazi u mišljenju. syllabe slog) gram. harmonia sklad) neskladan. nepažnja. chylos sok) med. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog.) glaz. dis-. ali oba pripadaju. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. odijeliti. prikrivanje. razdor. prijetvornost. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. grč. nesloga. raznorodnost disimilirati (lat. prikrivač. razvesti disjunkcija (lat. gram. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. npr. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. isključenje. različitost u mišljenju disilab (grč. harmozo slažem se) ne biti skladan.: "Ili dođi. harmonia) glaz. dvosložna riječ disimilacija (lat. koji razdvaja. nesloga. raspršavanje. razaranje promjena tvari u organizmu. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. dissipator) raspikuća. dissimilis) ne biti sličan. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. raspadanje žive supstance. dissipatio) rasipanje. pogrješan u tonu. nesklad. gram. riječ od dvaju slogova. neusiljeno. različitost. suprotnost. razaranje metabolizma. heretik disidij (lat. pogrešan ton (disonanca. asimilacija disimilaritet (lat. razjednačavati disimulacija (lqt. neslaganje tonova. dissidens) otpadnik. rasipnik. grč. disjicere. pretvarati se disinvolto (tal. pretvaranje. razvod. rastresenost. disiunctio) razdvajanje. dissidentia) rascijep. odvaja. rastaviti. odvojan. logično razdvajanje disjunktivan (lat. tajiti. dissimilaritas) nesličnost. tj. dissimulare) kriti. prirodno disipacija (lat. prikrivati. griješiti u tonu. nekom višem. razasut disjungirati (lat. osobito vjerskom disident (lat. ili piši". dis-. dissidium) razvod. razgradivanje organske hrane u listu. S je ili P1 ili P2). ne biti složan dishidrozis (lat. Bečom umjesto Bečem). kao srodni. disjungere) odvojiti. di-. kožna bolest na prstima ruku i nogu. katabolizam. a druga ne. grč. neslaganje. dys-. suprotan.

discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. diskos.. fr. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. dis-. blijeđenje diskoloran (lat. željeza ili drveta. tanjurast. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. dis-. nepriznavanje. prekidnost. bot. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. discolor) različite boje. usp. odbiti. turobnost. neprodužan. dyskolia) nezadovoljstvo. raznobojan. ne priznavati disko-džokej (grč. neprekidnost) prekid. disconto) trg. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. v. disemija diskinezija (grč. 2. unutarnji krug složenih cvjetova. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. diskonto diskontant (tal. kineo krećem se) 1. neprodužnost diskontirati (tal. okrugla ili obla ploča za bacanje. katapinein progutati. disko. odračunavanje. discoloratio) obezbojenje. kupovanje kratkoročnih tražbina. osoba koja prima mjenicu u diskont. dys. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. clamare) poricati. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. dys-. v. diskos. negirati.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. decompte. sopranist diskantni ključ glaz. suvremeni disk. dis-. disconto) trg. eidos oblik) sličan disku. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. continuere) prekinut. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. npr. ima promjer 22 cm. šaren diskont (tal. kod kojega je prestala veza. disclamatio) negiranje. diskos. sličan tanjuru. eskontni posao diskontni račun trg. prav. a težak je 2 kg. naknada . escompte) trg. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. kataposis gutanje) med. po odbitku određenih postotaka. odračunati.-engl. obično od drveta ili željeza. sjeta. disconto) trg. napravljena od kamena.ne-. suncokreta diskant (lat. pločast diskolija (grč. med. prestanak. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. diskač diskobol (grč. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. za gotovinu prije isteka roka. gubljenje boje. automatske kretnje. koja je diskontira diskontinuiran (lat. npr. bez veza. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. osobito: kupiti ili prodati mjenice. trzanje mišića i si. continuitas produžnost. disconto) trg. kaseta. diskos) šport. disconto. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. neraspoloženje. diskeo. prekidan.-engl. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. neprohodnost disklamacija (lat.disk disk (grč.

diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. mudar. discordia) nesloga. odvojen. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. 3. pouzdan. diskrecijske godine godine zrelosti. nesuglasan. kon diskrecione (tal. discernere razdvojiti.. supr. godine punoljetnosti. diskreto. različit) 1. kem. ne biti u skladu diskoteka (grč. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. iznošenje na loš glas. fr. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast.) prema uvjerenju. neprikladnost. međa. odvojiti. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. razlika diskrepantan (lat. discordance) nesklad. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. presudan ili kritičan trenutak. 2. šutljivost. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. kriza diskonvenijencija (lat. nepristojnost. geol. fr. discreto. fr. neskladnost. dys-. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. granica. discordare) glaz. kontinuirana veličina. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. suzdržljivost. discordans) neskladan. neskladnost. discordare ne slagati se. ne slagati se. discretio. mat. neograničeno sudsko pravo i . con discrezione čit. razlika. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. pažljiv. nesuglasnost diskordirati (lat. loš glas. na milost i nemilost. discernere. razmak. po sebi različit ili odvojen. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. osobito predsjedavajućeg. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. oprezan. suzdržljiv. tj. koji nije u skladu diskretan (lat. različnost. najveća opasnost. discretus razdvojen. diskrecionarna vlast slobodno. dis. ormar) 1. nesuglasnost. međuprostor. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. diskrecijski dani trg. ne ići usporedno s drugim tonovima.creditare. uzeti nekome dobar glas. oprezno. nejednak diskordantnost (lat. ozloglasiti. neskladnost diskordantan (lat. fil. theke škrinja. diskrecijski diskredit (lat. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. neslaganje. šutljiv. 2. krasis mješavina) med. nesloga. odudarati od pravilnog tona. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. discredit) nepovjerenje. diskos kolut. pažljivost. discrepantia) nesuglasnost. diskrecionaran diskrecionaran (fr. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. velikodušnost (pobjednika). povjerljiv. ozloglašenje. discrimen) nešto što odvaja.) glaz. disrepans) koji odudara. gubitak kredita. razdor. a discretion čit. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). a diskresjon (fr. nesložan. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. koji umije čuvati tajnu. disconvenientia) nepriličnost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč.

praviti razliku. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. razgovor. kod određivanja korijena (x : . obilježiti nekoga kao nedostojnog. prikraćivati prava. u razgovoru. uganuće. graničiti diskromatopsija (grč. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. discussio) raspravljanje. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. dys-. obespravljivati. istraživanje razgovorom. razgovoran. raspravljati diskvalificirati (lat. npr. facere učiniti) onesposobljavanje. sljepilo za boje. chroma. geol. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. izlaganje diskurzivan (lat. dys-. dis-. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nekog posla. disculpatio) opravdavanje. nedostatak važnosti. usputan diskusija (lat. qualis kakav. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. nepodobnog diskvalifikacija (lat. onaj koji je čisto misaone. dys-. med. prijeporan. podjela. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. razmjestiti. discursus. discutere) govoriti. koji razlaže . razmještanje. razmještati. isključivanje. discours) razgovaranje. lexis govorenje) med. razgovarati diskurs (lat. discriminare odvajati. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. iščašenje. smanjivati prava. voj. fr. šport.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. vojsku. nesiguran diskutirati (lat. dislocatio) premještanje. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. dis-. uganuti. govoriti) med. premještati. iščašiti dislogija (grč. viđenje) med. razdioba. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. predavanje. sporan. razmještaj trupa na nekom području. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. dislocare) premjestiti. opravdavati. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. discriminare) mat. discriminare) dijeliti. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. discutere) objašnjavati. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. odvajati. logos) psih. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. discussivus) koji objašnjava. boja. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. facere) onesposobiti. dis-culpare) pravdati. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. razlikovati. nedostatak sposobnosti. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). intuitivan). discursivus) log. obespravljenje kolonijalnih. qualis. usnama. opsis vid. pojmovne prirode (supr. govor. dys-. lalein tepati. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. isključenje dislalija (grč. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. med.

osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). glaz. slavan je postao 1928. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. dismembratio) komadanje. membrum ud. dissociabilis) nespojiv. dis-. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. raspuštanje (nekog društva). mezalijansa disparatan (lat. dis-. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. razlikovati se disopija (grč.). v. nesloga. razdor. neobuzdan. slabo. rastajanje. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. član. neobuzdanost. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. disonija dispanzer (eng. raspadanje nekog tijela. (kreacijom Miki Mausa). Walt čit. razum i biljka. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. dissociare) rastaviti. rastavljanje) disolvirati (lat. nego traži veću konsonancu (u sekundi. Petar Pan) disocijabilan (lat. raščlanjivati dismenoreja (grč. dissolutus) otopljen. opsis viđenje) med. Alica u zemlji čudesa. neslaganje. dissolutivus) koji otapa. slabost vida. kem. raskomadati. noni i dr. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. supruga) med. komadati. sentimi. dissolutio) rastapanje. države. raščlanjivanje. omekšavanje. slabovidnost. npr. rastopljiv. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. dissociatio) razdvajanje. nedo\ j- . dissolvere) otopiti. nezdruživ disocijacija (lat. Dizni Volt. koji ima prirodu otopine. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. dissonantia) nesklad. dissolubilis) otopljiv. razdvojiti disolubilan (lat. disparatus) iz osnove različit. dys-. rastavljiv disolucija (lat. nacrtao prve trik-filmove. nesuglasnost. reo tečem) med. tj. disparatni pojmovi log. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. ne slagati se u glasu. i . nejednak. osobito djelovanjem topline. koji rastavlja. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. dys-. opsis) med. jabuka i vrlina dispareunija (grč. v.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. rastaviti disonanca (lat. razuzdan disolutivan (lat. Pepeljuga. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. Pinokio. osobito članova vladarske kuće). razvratnost. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. pareunos suprug. dys-. braka). koji pripada otopini disolvencije (lat. disopsija disopsija (grč. koji rastapa. elektrolitička disocijacija fiz. društva. 1922. dissonare) ne zvučati skladno. raspuštenost. rastopni. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. dissolventia) mn. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. biti neskladan. zapravo Walter Elias (1901—1967). med. neskladan. dys-. rastopiti. razdružiti. lakomislen. raspad (npr. men mjesec.

dispatch hitno obaviti) 1. oslobođenje. raspršiti dispermatičan (grč. regulirati račune displaced persons čit. dys-. pepsis probava) med. oprost. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. razasut dispescirati (lat. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. mehaničkih smetnji i dr. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). sporne svote. dispaširati). dys-. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispensatio) razdvajanje. osobito u vezi sa štetom na moru. 3. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. donator. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. di-. dis-plantatio) presađivanje.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. osloboditi od obveze ili kazne.ne-. osobito u knjižarstvu. ono što je stavljeno na raspolaganje. neskladnost dispaširati (fr. groznice. pripremati i izdavati lijekove. homogene svjetlosti (boje). ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. dispersio) opt. dis-pensare) podijeliti.) mn. displicencije paktum (lat. dys-. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. raspršivanje svjetlosti.. dispensator) darovatelj. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . različitost. spondeios) metr. dys. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. displicentiae pactum čit. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. dispacher) pom. ne biti po volji dispnoja (grč.) dispondej (grč. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. podijeliti među zainteresirane (v. dispersivus) raspršen. 2. plasso oblikujem. ravnatelj. razdvojiti. rasuti. astma. dvostruki spondej. srca. nekih živčanih poremećaja. dispergere. displicentia) nedopadanje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat.) raseljene osobe displantacija (lat. upravitelj. sa dva sjemena disperzija (lat. nesviđanje. osobito kod prepreka za brak. dijeljenje. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. rasap boja disperzivan (lat. sperma sjeme) fiziol. dys-. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. oprostiti dispepsija (grč. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. sipnja. djelitelj. dis-pescere) rastaviti. displicere) ne dopadati se. farm. elementarne. displeist persns (engl. pneo dišem. rasađivanje. ne sviđati se. di-. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. radnik koji iz jednog središta. dvosjemen. razdijeliti.) prav. dispergere) rasipati. premještanje displazija (grč. pnoe disanje) med. dis-par) nejednakost.

disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. spor. velikih poduzeća itd. raspoloženje. disputatio) raspravljanje. oraspoložiti. disputare) prepirati se. dysprositos teško pristupačan) kem. lišavanje posjeda. sređivanje. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. plan (npr. disponens) raspoložen. pripremiti (članak. poslovođa. uređivanje. sklonost nekim bolestima. na raspolaganju. osobito: voditi znanstvenu raspravu . raspoređivati. vedar. razmještaj. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. habilitacijska disputacija. nagovoriti disposesija (lat. disponens) upravitelj. sposobnost raspolaganja nečim. dobra volja. disputans) v. za bitku). dis-proportionalis) nerazmjeran. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. urediti. kod raznih ministarstava. promocijska disputacija. dobre volje disponirati (lat. skica. rješenje. nadmetanje riječima disputabilan (lat. a da se ne mora polagati račun (npr. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. imanjem. prirediti. srediti. dispositio) raspored. med. disputabilis) sporan disputacija (lat. propisuje. imanjem). element. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. nacrt (rasprave. disputator) raspravljač. lišiti posjeda dispozicija (lat. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat.46. sklonost. raspravljanje. ograničenje slobode primanja obveza. koji naređuje. krađu).) dispozicijska sposobnost prav. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. disputare) prepirka. članka. sporiti se. tj. formula presude dispozitivan (lat. predavanja). ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. nejednak disprozij (grč. odlučuje dispraksija (grč. dispossessio) prav. disponere) razmjestiti. mala apraksija. atomska težina 162. osobita sposobnost za nešto (npr.disponent primio radi rasprodaje. dyspraxia) psih. pobuditi nekoga na nešto. pripremanje. dispositiva) prav. sudionik u disputiranju disputirati (lat. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. raspolaganje novcem. raspolagati (novcem. lišenje posjeda disposesirati (tal. prilagoditi. znanost. dispossessare) prav. voj. glazbu. odluka. disputatio pro gradu) disputant (lat. nejednakost disproporcionalan (lat. disponibilis) raspoloživ. znak Dy disputa (lat. redni broj 66. predavanje). dis-proportio) nerazmjer nost. raspoloživost. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. lat. zločin. sposobnost za pravne poslove. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. disputator disputator (lat. razmještati. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda.

iskazivati nekome posebnu pažnju. ugledan. dis-. dvostih. reputation) loš glas. renommer) ozloglašen. obujam. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. dis-. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. distantia) udaljenost. nesreća. razlikovan. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. distantia rastojanje. istaknut distingvirati (lat. di-. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. otmjen. raz-. distans) šport. na lošem glasu disrenomirati (lat. rhytmos sklad. potpun. borba s dušom. opseg. držati distancu voj. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. ozloglašenost disritmija (grč. dis-tendere) med. dva stiha zajedno. otmjenost. dis-. izići iz r pravog tona. nepristupačan distancometar (lat. dis-. tj. kuđenje disrekomandirati (lat. distichon) metr. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. di-. stichos red) med. di-. fr. dakle. resommandation) loša preporuka. fr. dvostruki red. napregnutost. resommander) loše preporučiti. tikto rodim) med. distinctivus) koji odvaja. dis-. zla sudbina. fr. dis-. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. fr. fr. stichos) 2. eutanazija distanca (lat. razlikuje. jasan. logia) fil. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. otmjen distokija (grč. dis-. dys ne-. svirati) . supr. distencija distih (grč. različit. pri marširanju: držati propisan razmak. log. stoma usta) med. dvoredan distihija (grč.disreforma disreforma (lat. teleios savršen. pokuditi disrenomiran (lat. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. dystychia red) 1. distentio) v. rezerviran. naglo pražnjenje elektriciteta. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. distantna. razmjer) nedostatak ritma. razumljiv distinktivan (lat. dys-. razmak. distinctio) razlikovanje. dis-tendere) zategnutost. rađanje blizanaca distomatoza (grč. dys-thanatos) teško umiranje. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. distenzija distendirati (lat. di-stinguere) odvajati. med. nesklad. grč. silom istegnuti. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). disrumpere) fiz. fr. položaj distinktan (lat. razlika. stichos) s dva reda. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. di-. osobito trepavica distihijaza (grč. kao takvi. zaseban. distonare) glaz. nesretan slučaj distihija (grč. točno razlikovanje pojmova. distincuts) odvojen. nedaća. razgovijetan. metiljavost distonirati (tal. razlikovati nešto od nečega. rastegnuti distenzija (lat. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum).

razmještajni. di-. raspoređuje. vlas) med.distorzija distorzija (lat. skrenuti pozornost s nečega. dvoboštvo ditetraedar (grč. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. distihijaza distrikt (lat. tetra četiri. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. otuđivanje. odvojen disunirati (tal. područje. disuria psychica čit. odvući. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. okrug. prevrtanje (očiju). odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. trichos dlaka. trochaios) metr. uron mokraća) med. odvojiti. distributivus) koji dijeli. razdijelni. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. velika terca ditopsija (grč. bolestan sastav mokraće. strofe) poet. razdjeljuje. disunire) mn. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. razdavati. orao gledam) v. kao u ditirambu ditomija (grč. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. smetnje pri mokrenju. iščašenje.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. distringas) prav. distribuere) razdijeliti. distortio) med. distribuens) razdjeljivač. di-. di-. razdor. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. poremećaji u prehrani jednog organa. osujećenje. rasporedni. razvući. dys-. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. thrix. v. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. edra površina. theos bog) vjerovanje u dva boga. poet. rastaviti. razvesti. mjenice trgovca koje ima u trgovini. districtus) sudski kotar. razdioba. razonoda. trofe hrana) med. osnova) geom. di-. distributio) podjela. disunire) razjedinjenje. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. disturbatio) rasap. med. podijeliti. uganuće nekog uda. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. djelokrug distringas (lat. zabaviti. zabava. med. dys-. naredba o pozivanju pred sud. razonoditi. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. dittos dvostruk. zabavljati. di-. rastavljen. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. diplosija ditrohej (grč. distributivno rješenje prav. razmješta. odcijepljenje. dithyrambos) oduševljeno. distributivan pojam log. razvrgnuće. dvostruki trohej. prav. prodaja distribucija (lat. po dva itd. razdvojiti disurija (grč. razvoditi. razmjestiti distributivan (lat. mjerodavnost. distringere. zanosno.: kolektivan pojam). nekog njegovog dijela L. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. ukinuće disunija (tal. disurija psihika (lat. boga vina i uživanja. di-. razdjeljivati. raspored distribuent (lat. distrahere) rastresti. temno režem) razdvajanje. distractio) rastresenost.) distrihijaza (grč. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. iskrivljenje distrahirati (lat. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. ditonos) glaz. disunire) razjedinjen. rasporediti. potpis na pismu. burno. dys-. disunire) razjediniti. nepažnja. ime pod . nesloga disunionisti (tal. zabavljanje. zbuniti. dvobožac diteizam (grč.) trg.

ašikovati divarikacija (lat. raznovrstan. gigant. divide in partes ekvales (lat. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. razonoda. diversus. odstupati. diversificatio) mijenjanje. lutanje. divergere) razilaziti se. carinarnica. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. Dia) diva (lat. dividendus) mat. razdioba vlage po tijelu.) podijeli pa vladaj! v. razonoditi. unošenje promjena diverziforman (lat. diversus) različit. kaz. Zeus. trabunjati. različnost. djeljenik dividenda (lat. lutati. pren. neočekivan napad. odlutati.) trg. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. promjena. Dii. udaljavanje divergentan (lat. lit.) mit. divan) govoriti. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . diva) božanska. danas: poznata i slavna glumica. razgranavanje. di-. divaricatio) fiziol. divagari) tumarati. razveseliti. voditi ljubav. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. prid. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). pjesnika: ljubavnica. divertimento diverzan (lat. zbirka spisa ili članaka. med. raznolik. draga divagacija (lat.) glaz. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. konvergentan divergirati (lat. med. kolos. firma diuretik (grč. odvratiti. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. Dios. voj. ret. govoriti bez veze. mali balet. razgovarati. sredstvo koje pospješuje mokrenje. ljudina. koji se razilazi. uron mokraća) med. lako i ugodno glazbeno djelo. uron mokraća) med. udio u dobitku koji. pren. zabavna kompozicija divertirati (lat. tajno vijeće bivših sultana.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. med. diversio) odvraćanje. divagatio) tumaranje. različit oblikom diverzija (lat. diversitas) različnost. di-. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). popis poreznih obveznika. osobito pjevačica. dat. ret. razonoda. gen. udaljavanje jednog od drugog. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. udaljavati se jedno od drugog. skretanje. ak. razmicati se. forma) nejednakog oblika. gorostas. raznolikost divide et impera (lat. diuretičan diureza (grč. u određeno vrijeme. promjena smjera. divertere) odvojiti. raznovrsnost. obožavana. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage.) tursko državno vijeće. osujećivanje određenih namjera. raznorodnost. biti različitog mišljenja divertimento (tal. ples i pjesma između činova. ples na pozornici. zabavljati divertisman (fr. supr. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. divertissement) zabava. udaljavati se od teme divan (perz. divergens) koji ide u različitom smjeru. mat. dividirati divide in partes aequales čit. govorenje bez veze. kod tal. divergence) razilaženje.diuretik 314 dividenda se više članova uzima.

stavljati u red bogova. mat. divulgare) razglasiti. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi.. rekoh. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.) onaj koji može predviđati. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. npr. razdijeliti.) podijeli pa vladaj!. pretkazuje.. voj. dijelom plinovita divizma (lat. diviniser) obožavati. gatanje. da bi se dobio zeleni ton. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. zapovjednik divizije divizionizam (lat. odjeljak divorcij (lat.) glaz. divide in partes aequales čit. Divina komedija (tal. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. proriče. dividualitas) mogućnost dijeljenja. divulgatio) iznošenje na velika zvona.). divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. divulsio) kidanje.) lit. proročki divinizacija (fr. prorok divinatoran (lat. diksi (lat. npr. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. st. divisura) odsjek. vračanje. jedno pokraj drugog. tisk. razglašavanje. nebeski dixi čit.: Tijela su dijelom čvrsta. pobožno. divide et impera (lat. proricanje. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje.) ono što se može dijeliti. divortium) prekid. predviđa.) med. divisio) dijeljenje. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. predviđanje. kazati. raskida divus (lat. dividere) log.dividirati uloga.. brojčanik kod urara.) božanski. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. stavlja se. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. proricati) koji vrača.. glasoviti spjev tal. divisor) mat. rastanak. rastrubiti. podijeliti. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. dijelom tekuća. dicere reći. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. razvod braka divotamente (tal. divinatio) pogađanje. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat.. dizati do neba. djeljivost dividuum (lat. djelitelj divizorij (lat. bolničara itd. raskidanje divulzivan (lat. dividere) dijeliti. završio sam . dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). slućenje divinator (lat. svečano divulgacija (lat. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. predviđački. log. mat. širenje informacija divulgirati (lat. "Božanstvena komedija". štovati kao Boga diviš (lat. divisorium) instrument za dijeljenje. podjela obujma jednog pojma. divisio dijeljenje) umj. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. divisionnaire) voj. divinare pogađati. ono što je djeljivo Divina comedia čit. vidovnjak. podjela. umjesto da se miješaju na paleti. divide in partes ekvales (lat. dakle. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. s pobožnošću. dixi) rekao sam. vrač. obožavanje divinizirati (fr. divulsivus) koji kida.

gotov sam. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. sustav računanja dvanaesticama. a ti radi doajen (fr. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. upućivati. dodeka dvanaest. desen dizelski motor teh. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. dekan. lokomotiva i dr. fone glas) glaz. A. docens) učitelj. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. kem. učiti drugoga. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. koji lako uči i shvaća. hrvatsko ne-. dvanaesterac. docendo discimus (lat. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. (naziv po pronalazaču. griža.(grč. tj. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin.) prav. dajem da bi i ti dao. inženjeru Rudolfu Diesćlu. doalij doberman plemenita rasa pasa. dodeka. diksi et animam meam salvavi (lat. dixi et animam meam sa. upotrebljava se za pogon brodova. zlo-. tj. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. mlaznica. docilis) poučljiv. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). najstariji po redu primanja u nekom društvu. udovički dio. v.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. edra površina. dati. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. dodeka) mat. enteron crijevo. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. osnova) geom. sapnica pročišćivač dizajn (engl. teško.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. doarium) prav. do dajem) do ut des (lat.predmetak koji označava nešto nesređeno.vi čit. koji ima dizenteriju. docere) poučavati. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . desing) v. nego ubrizgava i. poslušan docirati (lat. 1858—1913) dizenteričan (grč. starješina fakulteta. najstariji po službi doalij (lat.) rekoh i spasih dušu svoju.lua.diza što sam htio reći. najstariji po godinama. doalium) prav. dys-. zbog visoke temperature i tlaka. dysenteria) med. pali samo sobom. dys. dodeka. duodenum dodekadika (grč. enteron) med. dodarium) v. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. do ut facias (lat. sad mi je savjest mirna diza (njem. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. daktylos prst) anat. doyen) starješina. dvanaestopalčano crijevo. dare davati. dvanaesnik. doarij doarij (lat. automobila.) ja dajem. dotarij dodeka.

dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. pren. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. pouka. dogana (tal. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. fil. za- 317 dogmatizam konska odredba. dodeka. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. v. syllabe slog) dvanaesterosložan. zaključak crkvenog sabora (koncila). pren. dodeka.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. koji se tiče dogme. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. unatoč proturazlozima. athlon natjecanje) šport. dodeka dvanaest. koji ima dvanaest slogova. 1874—1951) dodekaginija (grč. dogessa) duždevica dogma (grč. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dodeka. njemačka doga. bez dokaza. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dogma mišljenje) fil. prvobitno: onaj filozof koji je. bot. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. engleska. XI. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dogma mišljenje) fiz. naučavanja o vjeri: neispitan. dogma mišljenje) pravilo. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. petalon list) bot. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. nekritičan. dokeo mislim.) carinarnica doger (niz. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. dodeka. andria muškost) bot. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dog) rod velikih i snažnih pasa. buldog i dr. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. u Novom zavjetu: carska naredba. dvanaesterac dodekatlon (grč. dodeka dvanaest. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. gyne žena) mn. pristaša dogmatizma. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. gonia kut) geom. dodeka dvanaest.

u školi) dokirati (eng. hidraulični dok sličan postupak. toliko dubok da može primiti brod. dovesti lađu u dok doksat (tur. v. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. znanstvenik. izdrobiti) stolarski zanat. kada brod ude u takav dok. zajedno s brodom. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. drvodjelja. pravnim znanostima. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. doxa slava. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. mnijenje. dock) unutarnji dio luke. govoriti odlučnim. doxa mišljenje. dokimasia) ispitivanje. (supr. skepticizam. stolarstvo dohmij (grč. dokein činiti se. sofia mudrost) umišljena mudrost. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. dokimazija dokimologija (grč. doxa slava. st. doxa. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. osobito u medicini). čestit. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. voda se iz njega iscrpe. to dock) pom. doksat) vrsta balkona. mania bijes. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. logia) slavljenje i veličanje Boga. samo pomoću zraka doket (eng. predavati o dogmama. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. popis. grafo pišem) mn. pismo s popisom poslane robe. lista robe doketizam (grč. filozofiji. iziđe na površinu. n. rezbar dogramadžiluk (tur. tj. dogma. dokimastika) dokimaziologija (grč. istraživanje. dochmios) metr. v. vještina ispitivanja (dokimaziologija. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. ozidan bazen. doctor) učen čovjek. kem. dokimazo ispitujem) kem. dogramak isjeći. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. izdrobiti) stolar. dokimos dokazan. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju.dogmatizirati mi. kriticizam) dogmatizirati (grč. odsječnim i uvjerljivim tonom. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. logia) kem. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dogma. fil. mudrost naoko doktor (lat. dokimazo ispitujem. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč.: empirizam. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. dogmatizo donosim odluku. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. dogramak isjeći. u svakodnevnom životu: liječnik. doketizam (grč. pošto ga poprave. docket) trg. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. a zatim se voda iscrpe i on.) . dokimazija dokimazija (grč.

dokrajčiti. potkrijepiti dokazima. isplatiti dug. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doktorska titula doktorirati (lat. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. doctor) položiti doktorski ispit.) privatna isprava. doctrina) učenost. činjenično do- 319 dolmen kazan. poveljama. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. 3. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. documentum privatum čit. dokumentum privatum (lat. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. 2. koji se temelji na ispravama. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. popuniti manjak. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. pedantan doktrinarizam (lat. documentare) pisano posvjedočiti. niša. tj. dokumentum publikum (lat.) glaz. documentum) pisan dokaz. a da ih ponovno i ne ispituje. pretjerano točan. otkriti dokusuriti (tur. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. dolichos dugačak. 4. doctoratum) doktorski ispit.) kabanica s rukavima. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. documentarius) ispravni. sprava za prženje kave dolar (engl. docere poučavati. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . dolento dolento (tal.) javna isprava. dolap) 1.doktorand doktorand (lat. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. katekizam doktrinar (lat. tj. s bolom. doktrinarstvo doktrinarstvo v. podnijeti dokaz.) glaz. uopće uništiti dolama (tur. bez obzira na stvarnost. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. isprava. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. bolno. dolichos dugačak. ormar u zidu. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. doctrina) učen. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. umilno dolentemente (tal. tj. kandidat za doktora doktorat (lat. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl.) glaz. tužno. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. 2. ostatak novca nakon plaćanja) 1. povelja. znanost. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. pokazivati. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. žalosno dolerit (grč. ona koju nije izdala vlast. poveljni. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). tj. doktrinarizam dokument (lat. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. documentum publicum čit. slatko. ubiti. dolče (tal. v. kusur izvratak. škrinja. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol.

osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domaine) vladarsko. pretežit dominat (lat. zlonamjerna prijevara. trg. krunsko dobro. gospodarstvo. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. vladanje. nadstojnica ženskog kat. fobeomai bojim se) med. zloba dom (lat. domesticatio) pripitomljavanje. samostana dominacija (lat. a u nekim i kobalta. vlada. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. pakost. domus. domicilium) koji stanuje. patnje doloroso čit. obiteljski. struka domestikacija (lat. stan. glavni. domicilium) stanovati. glavni ton. tj. dom.) bol. ukroćivanje. doma kuća.) prijevara. krunska imanja. fr. dolento dolozan (lat. krug djelovanja. trg. domicellus) mlad kat. nastaniti nekoga. biti nastanjen. domesticus) kućni. dolores (lat. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. gospodarstvo. v. dome. dolosus) zlonamjeran. saborna crkva. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. odrediti nekome mjesto stanovanja. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. bolovi. polje rada. državna dobra. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. smeđeg i crnog. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. glavna crkva u gradu. zavičajni.dolomit dolomit min. v. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. ima redovito primjesa željeza i mangana. rat domicelar (lat. prebivalište. mn. dominante) glaz. domicilium) trg. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. dolores) mn. sivog. područje. domicilium) zavičaj. biskupa ili Kaptola). njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. dominium. domaćica. dominans) koji vlada. dominatus) vlast. npr. don doma (lat. bezbojan kristalast vapnenac. fil. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat.) 2. lukavstvo. peti ton u dijatonskoj ljestvici. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. nego negdje drugdje domicilirati (lat. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. doma. domanium) koji se tiče krunskih. dolorozo (tal. domicilium) trg. effet a domicile. prebivati. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. v. nadmoćan. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. dominium. vladanje. domus kuća. tal. dominatio) vlast. duomo) 1. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. boraviti. . domanium) pretvoriti u vladarsko. dominator) vladar. stalno mjesto stanovanja. engl. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. fr. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. djelokrug.) gospođa. domino) mn. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. gospodari.) glaz. vladarka. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. nadmoć dominanta (tal. unutarnji. domino 3. gospodar domine (tal. ali ga ima i bijelog. žutog.

gospodin domogem (grč. vlastelinski dvor dominikum (lat. dominika (lat. domaćin.) gospodin. npr. isticati se. pustolova don-premija (fr. Mozartova opera Don Quijote čit. slobodan posjed dominikalan (lat. dominium) pravo vladanja. dompteur) krotitelj životinja don (šp. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. donatio) poklanjanje. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. dominicum) crkveno imanje. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. Don Juan Don Juan (šp. pravo vlasništva. donarium) žrtvenik donatar (lat. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. donatarius) onaj koji prima dar. posjed. tj. dominari) vladati. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. vlast. prije: sama crkva. osobito sudskim putem.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. zapovijedati. biskupski dvori. mn.) legendarni šp. zavodnik. doma kuća. dominikalne lekcije dominikalist (lat. odjeća za balove pod maskama. v.) 1. praemium) burz. dont. taj je domino. perikope. dominica sc. posjednik. kao i titula kneževa. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. 3.dominica dominica čit. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. biti na čelu. tj. Donald Dak (engl. misa dominion (engl. vladarica donacija (lat. krabuljama. vladati nad kim ili nad čim. 36 ili 45 pločica.) dominikat (lat. Gospodov. dominion) suverenost. obrazinama. don Frane) Don Huan (šp. vladar. Don Juan) v. izdizati se nad kim ili nad čim. nedjeljom i blagdanskim danima. dies) dan Gospodnji. tip avanturista —zanesenjaka. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. nedjelja. igra u kojoj se 28. dominicatum) gospodarski dvor. gospodar igre) dominus (lat. Gospodnji. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. svileni ogrtač za maske. od donum dona (tal. rezidencija dominij (lat. čitaju i tumače. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. vlasnik. nadvisivati domino (tal. vlasništvo. gospođa. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. lat. dominicalis) gospodarski. donna) 2.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. biti na prvom mjestu. praviti se gospodin. zemlja ili područje kojim se upravlja. gospodarica.) 1. akt o davanju poklona Donald Duck čit. primatelj . osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). gospodariti. 2. vlastelinski.) gospodar. Don Kihot (šp.

klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč.) dar. jednog starogrčkog plemena. greben. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr.) točkica. amilinski kloral. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. fr. engl. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. tj. doppelt dvostruk. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. majka Nereida Dorifor (grč. pustolovine.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. stražnja. dormitivum) med. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. st.) ili in tergo (lat. dorzalan dos (lat. donkihoterije donum (lat. oleum) kem. narkotik. hrbat. doron dar. ustanovama itd. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. leđni dorzetin (eng. ležaljka za spavanje dormiol (lat. doriakos) svojstven Doranima. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. dorer) pozlatiti.donator 322 dot rakter Dorana. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. pust. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. kći Oceana. de-aurare. dorage) pozlaćivanje. groblje doromanija (grč.) s druge strane. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat.) donkihoterije (šp. planinski prijevoj. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dormire.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. u izradi šešira: prevlačenje pusta. poklon. spavaonica (osobito u samostanima). dormeuse) spavaća ili noćna kapa. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. obratna strana. dorsualis) v. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. doppel. eagle) "dvostruki orao". dope mazivo za stroj. dvostruko doppio uso čit. uljasta i poput vode bistra tekućina. leda. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. kralježnica. Doris) snažno. in dorso (lat. Stoss udarac) šport. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . dotis) u starorimskom pravu: miraz. pozlata. putnička kola u kojima se može i spavati. Don Quijote) mn. n.) glaz. pozlaćivati. dorsum leđa. tvrdo i . leđnotrbušni. e. pr. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. zem. venter trbuh) anat. neke mjenice) dorzalan (lat. el Dorado) v. donkihotijade donkihotijade pl. dorsum. venter trbuh) ledno-trbušni. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. utemeljilo Spartu. dos. doppio uso) trg. dopl-igl (njem. donator) davatelj. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. v. donum auctoris (lat.) leda. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. dopio uzo (tal. s obratne strane (npr. dorsalis) anat. dormitorium) spavaća soba. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. darovatelj. starogrčka božica mora.

prevoditelj. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. mjenica. zmajevo drvo. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. vojna vlast. drakaina) bot. počasni dar. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. duhana i dr.) sklapanje braka. dotalija pakta (lat. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. darovati (Crkvu.. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. koji se tiče miraza. dan. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. trata drager (fr. vojskovođama. Dauning-strit (engl. usp.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. kutija za čuvanje suhih tvari. (1681. dotarium) prav. draguer) pom. ar. koji spada u miraz. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dubl-skul (engl. dati miraz. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dotalia pacta čit. daun! (engl. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. školu. narodni dar. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. dotarij dotarij (lat. fil. stara . tassah) 1. g. dragueur) pom. kratica za doktor filozofije dr. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. dotatio) miraz. dosis davanje. dotare) opremiti. kratica za doktor medicine dracena (grč. dosis davanje.) pomoću draguna. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. Dose. tardžuman) tumač. dosis davanje) med.) dozimetar (grč. med. drager dragoman (ar. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. kratica za doktor dr. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. dr. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. supstanci (šećera. određivanje količine tvari. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dosis davanje) 2. dotalitium) prav.) trg. osobito: davanje lijeka. udovički dio imanja dotirati (lat. dotalis) mirazni.) šport. prihod dotalan (lat. ugovori o mirazu dotali (lat.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dotales) mn. phil. didomi dajem. v. davanje. daase. vojske. logia) med. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi.

drapa. n. fr. čoha. s pripjevom draperija (fr. drachme) turska mjera za težinu = 3. od VI. teorija drame dramaturgika (grč. socijalna. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. drei tri. pr. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). suknar- atenska mjera za težinu. s mnogo radnje. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. pisac drame dramatika (grč. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. e. okrutan drakonski v. Dreivierteltakt) glaz. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. koji se zbiva kao u drami. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. ergon djelo. dramatikos) dramski pisac.). drama) prerađivati u dramski oblik. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. st. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. tj. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. drao činim. živo i u razgovoru (dijaloški) . prikazi i si. osobito pohvalna. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem.2 g = 1/100 oke dram čit. svijetlosmeda boja drapa (nord. otuda: drakonski pretjerano strog. tvornica sukna. st. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. e. drap). sukno. grč. do II. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. nisu mogli održati. čiji se zakoni. lat. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. mania pomama. diram. Reihe red) troredan.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. članci. poet. neumoljiv.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. n. dirhem mrvica. pren. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. dramatičar dramaturgija (grč. drama. trun.7718 grama drama (grč. drappo. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. dramaturgike) v. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. čoharstvo. drama) malo kazališno djelo. drap boja prljavožuta. = 4. gururlu koji se kiti. drem (engl. psihološka itd. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. dramaturgija dramaturški (grč. povijesna. što je u vezi s dramaturgijom (npr. drama radnja) koji se odnosi na dramu. strast za kazalištem dramatopeja (grč. radim. draperie) tvornica čohe. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. pr. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drama. drama radnja) dramska književnost. drama. dramski pisac.32 g drajfirtl (njem. koji je u tri reda drajsiger (njem. drama radnja) radnja.) dramolet (grč. dati dramski oblik.

odjeća neke organizacije. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. položaj kamere. izravan. konja jahanju). fali dress (engl. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr.) društvena odjeća. kretanje glumaca. tj. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. trgovina čohom. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. Dryas) mit. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. dretva Dreyfus.drapirati stvo. med. 3. Alfred čit. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. Iranu i Sri Lanki. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. gala-odjeća dresiran (fr. Buch knjiga) knjiga snimanja. odvodna cjevčica drenaža (fr. podzemne. sačma drebina (njem. opipljiv.) dret (tal. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. pren. dekanski jezici draže(ja) (fr. zavaravati drift (niz). neposredan. dresser) školovan. zastori drapirati (fr. 2. radim) mn. dresing-rum (eng. očevidan dravidski jezici (sanskr. snažno djelovanje. direktan dreta (njem. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. med. drehen okretati. K. neotesan. Drajfus (1859— 1935). predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. namjestiti zavjese drastici (grč. gorska vila . na kipu). pom. vrtjeti. ptica i dr. čohana roba. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. dragee) šećerno voće. uvježbati dressing-room čit. strog. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. uniforma. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. konstruirao ju je 1817. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. ukroćen dresirati (fr. drastikos) koji ima jako. dritto) ravan. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. 1. Pakistanu. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. uvježban.) drednot (eng. uvježbavati. neposredan. vježbati. privikavati životinje (npr. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. g. konja. Draise po kojem je i dobila ime.) prostorija za oblačenje. ušećereni badem. dress) odjeća. zvukovi itd. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. psa vještinama. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. drao djelujem. dresser) obučavati. zavjese. dresser) uvježbavanje (pasa. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). grub. med. osobito športskog društva.

vlažan) bot. Britaniji itd. osobina nekih jezika (npr. dualis) pristaša dualizma. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. (u 18. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. drop pasti. dropkik (engl.). cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. Druck tisak. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. drill. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. navijač. vilenjak druda (niz. tipfeler Drury-Lane čit. osim jednine i množine. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat.) londonsko kazalište osnovano 1663. drosos rosa. drut) vještica. extra dry čit. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. drimys ljut. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. fageo jedem) med. kopča. navijač drukfeler (njem. grčkog) koji imaju. jedenje ljutih. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . kopče. šport. dry docks čit.) laka. droodles) naoko besmi-. vlaga. kick udarac) šport. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. dulais dvojan) gram. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. hrani se kukcima droška (rus. konja i dr. pripadnici ratničkog naroda u Siriji.) pom. drosos rosa. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. draj (eng. biljka rosika kružnolista. kibic. vrsta brze jedrilice dromos (grč.) druker (njem. šport. lat. dvojina. vrsta gumba. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. gorkih ili kiselih jela droga (fr. suhi dok. drurilejn (engl. kudjeljna ili pamučna tkanina). sanskrtskog. lat. draj doks (engl. drucken) tiskati. Drucker) sitni metalni gumb. a religija im je mješavina poganstva. trpak. usp. starokeltski svećenici drukati (njem. zao duh. Drucker) 1. 3. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. ekstra draj (engl. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat.-kelt. metalosavijač. dromas. cvilih drimifagija (grč. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. dromedarius) obična jednogrba deva. šport. navijati za (igrača. st. 2. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. droseros rosan. šport. lat. duo dva. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena.) suh. govore jednim arapskim narječjem. bril. drops) vrsta voćnih bombona. Drillich.) "osobito suh". čarobnica 326 dualist drudlz (engl. drut) vještac.dril-kultura dril-kultura (eng.

pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. u sumnjivom slučaju. 4. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. osjetilna spoznaja i razum itd. lov. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. larus dudoec (lat. "vinski brat" duče (tal. glaz. doublage) udvajanje. obići (npr. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. 6. doubler) udvojiti. murva. potpuno suprotnih stanja. ugurati u borbenu liniju. dualis) fil. npr. naučavanje o postojanju dvaju različitih. kolebanje. dvojba neizvjesnost.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). čovjek kojemu govorimo "ti". orguljski registar. načina mišljenja. koji sumnja. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. duh i materija. neizvjestan. dubiosus) sumnjiv. dualis) dvojstvo. pom.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . gram. Konrada Dudena. doubleur) dvojnik. 1829—1911). dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. voj. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. pogleda na svijet itd. greben). biti u neizvjesnosti dubi (fr. dvojiti. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. udvostručavati. dubitare) sumnjati. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. drugo oblaganje broda daskama. 5. duce) vođa dud (tur. doublet) 1.) bot. log. načela. dva različita oblika iste riječi. dubitare sumnjati. neodlučnost dubitativan (lat. principa. in duodecimo) dvanaestina. pom. osobito: sumnjivo potraživanje. nešto što je osobito malo. sklon sumnjanju. tisk. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. lažni dragi kamen.. ne biti u što siguran. 2. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. Bruder brat) pobratim. umnožiti. dvojbenost. neizvjesno. udvostručiti. fr. 3. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. naučavanje o dvojstvu. subjekt i objekt.) u sumnji. usp. tikati. npr. puška dvocijevka dublirati (fr. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. za oktavu viši od principala. dubitatif) sumnjičav. dvojina. oblik dvanaestine. duodecimal- . dubiosa) nešto što je sumnjivo. koji je u pitanju dubitacija (lat. in dubio (lat. oploviti. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. Bog i svijet. oklijevanje. udvostručavanje. dubitatio) sumnjanje. udvajati.dualistički dualistički (lat. double) dvostruk. priroda i duh. dubium) sumnja. duša i tijelo. duo.. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. duzen govoriti "ti". podstaviti (haljinu). dijeljenje na dvoje. dvostruko dublaža (fr. anorganska i organska priroda.

s dvije žice duel (lat. duyung) zool. (1200—1299) duglazija bot. Pseudotsuga taxifolia). pren. Dukas. platina) duktilitet (lat. duften mirisati. duo) dva. duktilitet duktor (lat.) glaz. st. due. zaslađivanje dulcin (lat. a due vodi (tal. duellum. fućkalica. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. a due corde čit.) umj. bezbojan prašak. dudžento (tal. dodekadika duduk (tur. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. Dulčineja (šp. pren. dolek) bundeva. duellare) imati s nekim dvoboj. duo tilis) rastegljiv (npr. jarbola i si. uznemirenost. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. a due voci čit. probisvijet. put. tal. dvoglasno. mostova. dulcis) kem.) ruska narodna skupština. ductus) vođenje. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. due volte (tal. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. pjevanje u dva glasa. prašina. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. dulce et dekorum est pro patria mori (lat.) glaz. glaz. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. dvaput. duman.) glaz. v. Douglasu koji joj je 1827. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. potez pera. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. glupan. blesan due (tal. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. duca.) vrsta čobanske frule. dux) vojvoda. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. donio prvo sjeme u Europu). knez. sabor. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. tuman) dim.) . ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. fr.. gospodar dukat (grč. dulcificatio) slađenje. hohštapler dugento čit.. zviždaljka. morska krava. duodecimalni sustav v. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. lat. za dva glasa. neradnik. brana. skupština staleža. sukob duelant (lat. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. magla. danhil) poznata britanska marka cigareta.) bot. ducere vući.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. lat. duetto) glaz. tući se u dvoboju duet (tal. tikva duma (rus. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. briga. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. parlament. sviranje udvoje dufter (njem. osobito u Italiji. a due korde (tal. ductor) vodič. pseudočuga (lat. ductio) vođenje. duel) dvoboj. tijek. duyong) zool. čit. dugong (malaj. izvlačiti. upravljanje. duhana i pušačkog pribora . nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. isparivati se) lijenčina. na dvije. dugong duhan (tur. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit.) slatko je i dično umrijeti za domovinu.

presavinuti na dvoje. duratio) med. durmak trpjeti) 1. duodecim dvanaest) glaz. briga oko nekoga dupleks (lat. prav. ad duplikandum (lat.) dakle Duns Scott čit. glaz. adoperare raditi. podnositi. melodrama sa dva lika duole (lat. v. udvostručenost. duodenum) anat. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. neiskrenost.) luđak. duplum) pril. dvanaesti ton. teleskop . trajati. duodenum. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. fiz. ustrajan. šaljivac. 2. tur. dvostruko. pogrdno: budala durati (tal. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. udvostručenje. duo dva. dur-bin dalekovidan) dalekozor. udvostručavati duplo (lat. usluga. tome rezanje) med. duo) dva. stvrdnjavanje. dvanaestopalčano crijevo. trpjeti. duplum dvostruko. grč. durus tvrd. jak. duodenalis) anat. duplicatura) v. duplicator) 1. v. ne prestajati. izdržljiv duracija (lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duplikacija duplir (lat. drama radnja) poet. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. duplicatio) udvostručavanje. pren. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). lakrdijaš. životariti durbin (perz. duplum) u dva primjerka. prevrtljivost duplika (lat. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. stoma) med. grč. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. duet duodecima (lat. duplo dur (lat. dvanaestopalčano crijevo) med. dur are trajati. krjepak) glaz. dvanaesterac duodrama (lat. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. ustrajati. duodenum dvanaesterac. duplicitas) dvostrukost. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duodenum. 2. duplare) udvostručiti. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duo) glaz. duplikatura duplikat (lat. dvoličnost. skupljač elektriciteta. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. grč. duplum. duodecimola) glaz. duplicare) udvostručiti.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. 3. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. dunkve (tal. služiti) njega. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. udvostručenje. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. durabilis) trajan. postojan. ad duplicandum čit. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. duplex dvostruk) 1. duodeni. dvostruko duplum (lat. otvrdnjavanje durak (rus. licemjerje. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje.

) voda. Durchmarsch) prolaz. duritas) tvrdoća: strogost. anat. surovost. neljudskost durus (lat. uzglavlje. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . doge.) član vlade dvojice. mater. zlotvor dušmanluk (tur. redovnica. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. durch kroz) šport.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. duždevstvo.) optužiti. prav. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. dura mater v. ležaj. domina gospoda) opatica. član komisije od dva člana duumvirat (lat. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. duks (lat. durh di blume (njem. lat. in durius (lat. časna sestra dux čit.) "kroz cvijet". Durchzug) propuh durhmarš (njem. zapovjednik jednog odreda vojske.) neprijatelj. ducis voda) knez. madrac dušman (tur. dux.) tvrd. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur.) ili in pejus (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur.) jastuk. vojvoda dužd (tal. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat.

kovčeg. ranka) džailum (perz. 2. barkers). vještak u jahanju. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. trgovac konjima džamija (ar. prosjak. tvrdica džehenem (ar. na dar. džemi) družba. žebrak) 1. bludnica. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. uzalud džabija (tur.). sprovod dženet (ar. zsak. oružje. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. zajednička molitva muslimana džeme (tur. po tome što pri bogoslužju. vrsta oklopa. 3. 2. frajer. manje bogomolje) džamperi (engl. čovjek koji je gospodin u punom i . prokletnik Džek (engl. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. jab) šport. izvršitelj smrtne kazne. poznavatelj konja.) muhamedanski pakao džehenem (tur. kretanje džaine mn. ogranak metodista. jumper) majica koja se kopča sprijeda. škrtac. "lajači". srce moje! džeb (engl. 5..) kod muslimana: 1. džemre) promjena džemper (engl. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. staklo džamadan. tur. molitva za dušu umrloga. 2. hipok.) muslimanska vjerska općina. nemilosrdan čovjek. džemadan (tur. Americi (nastala oko 1760. fakin. putovanje. skupina džemijet (ar. džebe) 1. put. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. 4. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džellad) krvnik. jam) kuhano voće. džag. društvo džemla (tur. tj. džadde) 1. besplatno. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. prtljaga džambas (perz. prsluk vezen srebrom i svilom. džami) veća muslimanska bogomolja. pogreb. džehennem pakao) grješnik u paklu. džak) vreća džaltara (tur. džan baz) 1.) okno. jumpers) mn. naoružanje džebrak (češ. 2. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). pekmez džemat (ar. prostitutka džam (ar. 2. okrutnik džem (engl.) muslimanski raj džentlmen (engl.) udruženje.Dž Dž. pren.-tur. cesta. 2. džamaa. zlotvor. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. džehennem) pakao džehenemlija (tur. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena.) dušo moja. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje.) 1. zovu ih i barkeri (engl. 2. onaj koji dresira konje. prozor.-perz. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. gentleman) gospodin.) 1.

pustinja duhova ili demona džip (engl. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. džuhela) otrcan pas.. irska rakija. jobber) trg. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. 2.) mit. tj.duh džukela (tur. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. zavidan džin (ar. ga. odgoju i školovanosti. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur.džentri najljepšem smislu. stream struja) meteor. rakija od raznog sjemenja. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. dragocjenost džez (engl. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. nagao izljev. geloso) ljubomoran. lopov . japanski hrvački šport. vrsta sinkopiranog glaz. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur.) dragi kamen. profesionalni jahač na konju. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. g. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal.) 2. jeep) vrsta malih. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. kao titula: gospodin džentri (engl.) dječja igračka džig (engl. ljenivac. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici.124 1 džilit (ar. lakih i vrlo otpornih automobila. jet mlaz. džerki (engl. jockey) 1. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. rat za obranu vjere. nagla provala. časnici. div. gill) engleska mjera za tekućinu i žito.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. pravnici. džihad) kod muslimana: sveti rat. broker. burzovni špekulant džokej (engl. veleposjednici itd.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. po položaju. mit. orijaŠ džin (engl. judo šport. zavat džiju-džicu (jap. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. osobito od ječma i raži džinfis (engl. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. pren. posrednik. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. razvija i tijelo i. od 1944. gin) 1. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. v. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. = 0. gin rakija klekovača. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. gorostas. konjušar.

džul džul (engl. džumbus) zabava.) zool. slonovi. tekućina . jedinica za rad u sustavu SI. ptica grabljivica (npr. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. mjesto nereda džura-dogan (tur. pren. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. zmije otrovnice i dr.). P. nosorozi. lavovi. šuma. joule) fiz. Joulea (1818— 1889) džuma (ar.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. pren. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. engl. nered. veselje. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. juice) sok od voća ili povrća. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje.

grč. vrtlog đerz (tur. diakonos) služiteljica crkve. dil) ruža. razdragan. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. kicoš. gelosia) ljubomora. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. obješenjak. ružica đul-behar (tur. potpora. vjetropir. đirde. germek protegnuti. đilozija đeniza (ar. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. giorno dan) nadnica. diaconicum) u pravosl. danas. giil ruža. Crkvi. gon koža) potplat. mladić uopće đilkoš (mad. svjež. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. diakonia) djelokrug đakona. dnevnica đozluci (tur. diakonos lat. draguljarski obrt. kićenost dokada (tal. goz oko) naočale đul (perz. u najstarijoj kršć. dženaza đentileca (tal. divan) prid. pomoć. gelmek doći) dođi! hajde!. veseo. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba.) molitva za umrlog kod muslimana. nametljivac. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. kicoš. fr. ispružiti. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. posluživanje (jelom i pićem). giocolare) šala. giocata igra) igračka đon (tur. pren. diakonikos) u pravosl. žirandola đojelerija (tal. sve do VI. lagan. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . gyilkos ubojica) vjetrogonja. girandola.Đ Đ. početni svećenički čin u crkvi. gyongy krasan. zvanje. girandole) v. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. krjepak đel! (tur. gioielleria) draguljarstvo.) dopušteno đaka (tal. gizdelin. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. đakona đakonica (grč. poletan. ab) vir. zdrav. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. giacca) kaput đakon (grč. poslastica đakonik (grč. razbijač đirandola (tal. diakonos) čin. pomoćni svećenik đakonat (grč. draguljarnica. neradnik. zavist. priča đederan (mađ. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. posebno školovana za taj poziv. gers) gizdelin.

đul đulistan (perz. lijep. suju) ružina voda đumbir (mad. dil) mlada ruža. đune) vanjski izgled. đil. način 335 đuzel đuture (tur. su. sredstvo. krasan. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. giivegi) zaručnik. đilistan) ružičnjak. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. kuh. vrt s ružama đulsa (perz. ucijelo. usp. giiveč) zemljana zdjela. skladan . jedno na drugo đuveč (tur.đulić đulić (perz. mladoženja đuzel (tur. gotiirii) sve skupa. gyomber) bot. oblik. ružin pupoljak. posuda. tur. ujedno. meso s rajčicama. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. giizel) prid. paušalno.

) iz dubine. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. skopeo gledam) 1. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. med. 2. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. kem. crno. vrenje tekućine (zbog topline). ebulire vreti. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. ebenos. lansiran u Zemljinu orbitu 6. prvi komercijalni komunikacijski satelit. grč. ebrillade) jah. kem.) engleska plemićka titula: plemić. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. ebano. grč.—IV. irl (engl. ebrius pripit. sin Zeusa i Egine. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. eban. travnja 1965. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. između dva imena piše se ben. nego prorokom ebn (ar. dragun. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit.E E. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. ebullire izbijati kipeći. kratica za ex officio (lat.) kolonjska voda ebanirati (lat. grč. strast za pićem ebulicija (lat. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. lat. Diospyros ebenum. vulkanit.) sin (pred nekim drugim imenom. est) e (lat.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. otac Pelejev.). obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. ebenare) obložiti ebanovinom. o d' Kolonj (fr. sprava za .) "Rana ptica". a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. ebony) vrsta umjetne ebanovine. o. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. djed Ahilejev earl čit. ebn Mustafa = Mustafin sin.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. ebanisteria) fina stolarija. east. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. grč. ebullitio) kipljenje.) eagle čit. ebenus) bot. ebriositas) sklonost piću. eben. st. npr. pjevati e. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. igl (engl. Erli Berd (engl. grof Early Bird čit. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. npr. fr.) prijedlog = iz. abonos.

edacitas) pretjeranost u jelu. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. oidao otičem) med. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. pr. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. vrt slasti. natičem.) ultrazvučni detektor. bezupci. zool. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. aidos stid. g. dospijeće. ekce homo (lat. kratica za edidit (lat. patiti od vodene bolesti eden (hebr. ljuskavci edeoblenoreja (grč. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit.) eda (edda) lit. oidema) med. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. i 1230. grč. alge. ekcehomo (lat. eše (fr.) umj. gljive. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. uživanje. slonovača eburin (lat. aidos sramljenje. st. edentata) mn.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. sisavci bez prednjih zuba. ebullire) kipjeti. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. kod Indijanaca . sadrži izlaganje nordijske mitologije. opisivanja i pjesničke izraze. puževi i dr. slast.) trg. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. e. ibha) slonova kost. s oteklinom edematija (grč. stid) med. oidao otičem) med. edafos tlo. maligan ebulioskopija (lat. g. bulla. kratica za editio (lat. naslada edentati (lat. ekosaunder (engl. ešans (fr. gmazovi. pauci. zemlja) životna zajednica tla. koji ima oteklinu. edafobiont edamatozan (grč. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. i 1250. rok plaćanja mjenice echee čit. rheo tečem) med. oidao otičem.) Ed.— XII. pren.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. otečen.5) eccehomo čit. oidao otičem) med. Starija eda (između 1240. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. blenna sluz. ekar (fr. burz. skopeo gledam) kem.. 54. aidos stid. kukci. crvi. oidema) med. npr. sanskr. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). tj. proždrljivost edafon (grč. oticati. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. n. ebullire vreti. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. npr.) raj. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. ebur. oticanje kože edematizirati (grč.). vreti ebur (lat. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. v.

koji se tiče izdavača edeološki (grč. neodgojen. hramovima. građenje. putem javnog poziva. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. aidoia stid. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). do 1453. edere) objaviti. editor) izdavač. a značajan je po tome što je od 1361. Hadrianopolis. neuljudan. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. aedificare) graditi. loš čovjek. v. naredba. sudski izvještaj i priopćenje. knjižar-izdavač editorijalan (lat. pokvarenjak edicija (lat.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. ediktale . edictale) prav. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. edicio princeps (lat. putem poziva preko javnosti. Oidipus) mit. patricijski. u pratnji odane kćeri Antigone. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV.) prvo izdanje. edicere. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. aidos stid. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. edepsiz) prid. editor) izdavački. Corneilleove tragedije). per ediktales (lat. narodnim veseljima. postojale su dvije vrste: plebejski. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. editio princeps čit. službeni ili sudski javni poziv. razvijanje neke ideje. zidati. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. spis Edirne (tur. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. glavno izdanje. dopustio. Eshilove. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. tzv. Drinopolje. podizati građevinu. Ismenu-i Antigonu. npr. arhit. im. edilstvo Edip (grč.) prav. 12 travnja 1598. putem javnog poziva ediktaliter (lat. ediktalni poziv. tj. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. putem javnosti ediktalna citacija prav. okrijepiti. podržati. per edictales čit. editio) naklada. edere objaviti.) grad koji se još naziva Jedrene. podignuti na noge. podizanje građevine. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. utješiti edifikacija (lat. izdanje (knjige). aedilitas) čin i zvanje edila. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. knjigu. izdati. temno režem) med. ediktalna citacija. poučavanje edikt (lat. izgradnja u duševnom smislu. umiriti. prav. Polinika.. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. službena objava. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. ukaz. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. koji potječe od. poučiti. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. ediktalitercitirati pozvati službeno. aedificatio) zidanje. Voltaireove. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. Jokasta se ubila. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. edictaliter) prav. najbolje izdanje edificirati (lat.

kratkotrajan. produkt edulkoracija (lat. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. istinski. efektivni dobitak stvaran dobitak. kao sastojak. izvadak. zasladiti. pjege od sunca na licu. med. odgoj. u jednoj sekundi. eductio) kem. weiss bijel) bot. razblažiti. efemera uterina (lat. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. vojske.edlvajs edlvajs (njem. dulcis sladak. izvaditi. istinski. ukupan uradak efekti (lat. već postojala. stroja. efemeros. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. educator) odgajatelj. Andromahin otac. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. jednodnevan. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. izlučivanje edukt (lat. efektivno stanje npr. supr. Edelvveiss. otac Medejin Eetion (grč. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. mjenice. koji se tiče efekata. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. jednodnevna groznica. edel plemenit. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. educere izvesti. efficere. ubio ga je Ahilej efe (fr. 2. edulcare) kem. trg. emera dan) med. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. izvlačenje soka edulkorirati (lat. efektivna roba trg. studij umjetnosti efekt (lat. koji je zaista izvršen ili postoji. učitelj edukcija (lat. runolist edukacija (lat. obrazovanje edukator (lat. educatio) odgajanje. kem. čist dobitak. emera dan) dnevni kalendari. efelkističan (grč. talog. Aietes) mit. izvršiti nalog. fr. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. zaslađivanje. državni efekti državne vrijednosnice. effectus djelovanje) obaviti posao. u jedinici vremena. ef-. ublažavanje gorčine ili oporosti. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). effectivus) stvaran. ono što je izdvojeno iz nečega. ef-. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč.) mit. fiz. dulcis sladak. tj. effets) mn. edulcoratio) farm. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. rad u jedinici vremena (sekundi).) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. vodopada itd. koji je u vezi s efektima. effectus) učinak. vrijednosnice. pjege po tijelu. uspjeh. privremen. efelis) mn. prolazan efemeridi (grč. sin Helija i Perse. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. emera) koji traje jedan dan. ephemera uterina čit. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. effectus) stvaran. effectus. brat Kirkin. eductum) izvod. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). ostvariti efelidi (grč. izvući sok Eet (grč.

v. effractura) med. uspješnost efilirati (fr. grč. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. doba cvjetanja. poglavar. osobito kao nadzornika hramova i crkava. effluere izaći. načinu hoda. efraktura efraktor (lat. djelatnost. izlijevanje efluviografija (lat. efemeron tj. ženskast. efflorescentia) bot. osobito svećenicima. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. učinkovit efidrijade (grč. izbijati na koži (bubuljice) 340 egalizator efluksija (lat. effringere razbiti. efficacitas) djelotvornost. N. efeminiran (lat. e. fulgurare) osvjetljavanje. uspješan efikasnost (lat. odijevanju itd. tanjiti. pravnicima. kem. ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. procvjetavanje. osobito u ponašanju. osobito: čuvar hramova. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku efod (hebr. prekomjerno znojenje Efijalt (grč. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. izravnavanje egalizator (fr. vodene nimfe. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. pokazati se. lat. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta medu članovima zajednice.) oplećak. tur. n. authentes neograničen gospodar. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. epi-. gospodar. effeminatio) med. uravnilovka egalitet (fr. efyra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. ravan. egalite jednakost) 1. eforos) n