CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

a-.bez. gamein ženiti se) bezbračnost. after-šeiv loušn (engl. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. brat Menelajev. npr. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. praunuk Tantalov. afrodizija afretiranje (fr. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. med. bot. zakupnina afrik (fr. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. kip.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč.bez. rađanje bez oplođivanja. losion aftezan (grč. bezmliječnost dojke. ljubavno uživanje. lat. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. gone rađanje) biol. afthai. momak.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. lat. v. after-shave lotion čit. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. unuk Pelopov.) usp. ljubavno ludilo. sliveni suglasnik. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. kralj u Mikeni (Argu). aphthae) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. besmislenost. astr. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. zakupljivanje lade.bez. Afrodite) mit. agalma) lik. aphthosus) mjehurast. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. a. gamos brak. zool. ton) gram. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. osvećen od sina Oresta agamija (grč. samac agamogonija (grč. osobito u hramu agame (grč. ljubavna pohota. bot. afrosyne) bezumlje. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja).) kolonjska voda. složeni. spolna ljubav. fthongos zvuk. tj. pretjerano razvijen spolni nagon. aftha. supr. mukli suglasnik afuzija (lat. a. affretement) pom. ljupkost. gamos brak) mn. Afrodite. c = t +s Afrodita (grč. morska gusjenica afroditografski (grč. afros pjena. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. gamogonija . grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. gala mlijeko) med. glas. pren. obljuba. zool. draž. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. a. affronterie) javna pogrda. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). buncanje u groznici afte (grč. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. sin Atrejev. afrodisiazo) med. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. afrodisios ljubavni) mn. a. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. med. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. kriptogamija.bez. bespolnost cvjetova. slika. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. med. affricare natrljati) gram. after-šeiv (engl. ukras. a-gameo bez žene sam) neženja. aforidizijazam afrodizijaci (grč.

osobito lišće. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. mn. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. praotac Feničana agens (lat. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. podsjetnik agenezija (grč. pokretna sila agent (lat. daimonion duh) mit. božanska ljubav. upotrebljava se. tropska biljka podrijetlom iz Juž.. duh zaštitnik agatologija (grč. agauos vrijedan divljenja. fiziol. osnivač grada Tira. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. stoljeća pr. agape ljubav) Božja ljubav. ager publikus (lat. perzijska dinastija od 8. bios život) fil. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. lat. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. poslovnica ager (lat. mladolik izgled. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. nesposobnost za rađanje.bez. predstavnik firme. zastupnik. kršćanska ljubav. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. logia znanost) fil.) mn. dobri duh. djelotvoran. gomilanje agerasija (grč.) dnevnik. tajni policajac agent provokator (lat. plaćeni bukač. stablo joj izraste do 10 m visine.bez. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. edžine (engl. ured jednog agenta. teol. poticatelj nemira.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. ažans avas (fr. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. agens koji radi) poslovođa. poslovno područje jednog agenta. agathos dobar. oranica. n. posrednik. radno načelo. e.) polje. genesis rađanje) ženska neplodnost. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. snaga. agenor) "hrabri". ager publicus čit. po imenu arapskog plemena koje je. aggeratio) nagomilavanje. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. agens) fil.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. ageraos koji ne stari) nestarenje. gaster trbuh. nomos zakon) med. agathos dobar. a.agape agape (grč.) posao.) švicarska novinska agencija agencija (lat. a. Amerike. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agathos dobar. agave americana) bot. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. staračka svježina . živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. u narodnoj medicini Agemenidi mn. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. prema Starom zavjetu. ono što je uzrok nečemu. do 4.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. Agena čit.

"predvodnik". podbadač. nagomila(va)ti. agitaculum) farm.bez. hitrost. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč.bez.agestija agestija (lat. aglaos sjajan) "sjajna". ili protiv neke osobe. riješena stvar agitato čit. "blistava". akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. stapanje dviju riječi u jednu . aglosostomija aglosostomija (grč. svršena stvar. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. "prvak".) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. st. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. agluticija aglutinacija (lat. hagiazma) blagoslovljena voda. stvari.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. agglutinatio) nagomilavanje. a.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". adžitato (tal. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. kod tifusa). usp. koja je često na dnevnom redu. e. podbadanje. a. agilitas) brzina.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. ago vodim. marljivost aginičan (grč. uzburkano. agglomerare) gomilati. glossa jezik) med. a. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. smutljivac agitirati (lat. stvar.bez. stranke ili ideje.bez. fil. farm. osobito u političkom smislu. nemogućnost gutanja. agilnost agilnost (lat. nemir. poticati. aglossos nijem. doduše. a. pr. hitar. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). život bez žene agirati (lat. opća amnestija agijazma (grč. mutavost. nastaje nova zbirna predodžba. okretan. stoma usta) med. gyne žena) neoženjen aginija (grč. gram. božica ljupkosti Aglaura mit. bunjenje agitakl (lat. jedna od triju Gracija. agitatio) pokret. kretanje. Agfakolor (lat. gyne žena) neženjenost. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. sveta voda agilan (lat. agglomeratio) skupljanje. trgovati. lat. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. globulus kuglica) med. miješati. geusis ukus) med. vrijedan agilitet (lat. spretan. poslovati. sasvim točno aggratiatio publica čit. a. točno. stranku ili ideju. marljiv. aglosija aglucija (lat. ili protiv neke osobe. agilitas) v. adžustamente (tal. skupljanje. buniti. skupljati aglosija (grč. agracijacio publika (lat.) muz. slijepljen kamen aglomerirati (lat. laos narod) "voda naroda". lak. anilin. aggestio) dovlačenje na gomilu. v.bez. lakoća. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. potpuno. min. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. nagomilavanje ageuzija (grč. spartanski kralj (5—4. glumiti na pozornici agitacija (lat. agilis) brz. gomilanje. nijemost. aglutio) med.) glaz. gomilanje. n. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. agere) raditi. buntovnik. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. okretnost. med. radinost.

agglutinare prilijepiti) mn.. agma) lingv. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. gimnastički. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. sastaviti. agglutinantia) mn. h. priljepni. v. borilačka. reostat agon (grč. a. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. metron mjera) fiz. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. sudac u borbi agora (grč. agnatus) srodan po očevoj strani. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. aglutinatio) med.) Jaganjac Božji. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. smrtni strah. aglutinativni jezici lingv. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. priljepljivati. gnathos čeljust) med. izdisanje. natjecanje. koji zarašćuje. aglutinini (lat. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. agglutinare) slijepiti. potpis. agonistes) borac. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. gimnastička. npr. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. koji zaliječi. stanje koje prethodi smrti. utakmica agonografija (grč. ago igla. anominacija agnoscirati (lat. agonistes. po ocu agnatija (grč. agnoscere) priznati (npr. ago vodim. očajanje agonist (grč. a. nesposobnost raspoznavanja. ali ih ne raspoznaje i dr. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. srasti agma (grč. mjenicu i si. med. agonia borba) smrtna borba. aglucija aglutinancije (lat. jedno od Kristovih imena (Iv 1.bez. filos prijatelj. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. s priljepcima. agon) borba. agnominatio) v. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. agon borba) gimnastičko. agora trg) 1. v. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. 2. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. npr. mania pomama. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatus) rođak s očeve strane. gnosis spoznaja) psih. med. narodna .29) agofilomanija (tal. hrvačka vještina agonizam (grč. prilijepiti. rođak po krvi agnatičan (lat. agonos neplodan) zem.) agnosticizam (grč. koji se priljepljuje. agon borba) borba.aglutinacija aglutinacija (lat. pozitivizam i dr. archos) nadzornik gimnastičkih. ago vodim) glaz. agon borba. grč. srodstvo po ocu agnat (lat. turski i dr. smrtne muke. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. g. agonothetes) redatelj gimnastičkih. u starogrčkim gradovima: glavni trg. agnatio) krvno srodstvo. fil.bez.

agraffe) 2. generator i motor agregatno stanje fiz. spona (kao nakit) agrafa (grč. nasrtljivost.. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. mn. grex stado. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. gubljenje sposobnosti pisanja. grafia pisanje. gomilati. grafo pišem) med. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. agresto. ager njiva. limunadu i dr. meh. aggressio) napad. agro. zbijanje. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. a. lat. Djela apostolska 20. agreage) trg. zbroj.35) agrafija (grč. agrarius) koji se tiče zemlje. izvanredna profesura agregat (lat. kurtaža agregacija (lat. primanje u neko društvo. upotrebljava se za ocat. aggressor) nasrtljivac. poljoprivredni. agros njiva. nepismenjak agrar (grč. npr. zemljišne odnose. mat. aggregatio) nagomilavanje. neuglađen. koji je sklon napadanju.) agrarni (lat. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. povećanje. polje. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. zemljoradnički. ager njiva. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. agrestan (lat. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. lat. grub.agorafobija skupština starih Atenjana. dinamo-stroj i motor. napadan. agrarius) zemljoradnik. navodno od am Graben na jarku. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. ad pri. med. pogoršanje. pooštrenje. teol.bez. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. tekuća i plinovita agregirati (lat. zemlju. napadanje. kopča. agros. zbiti. aggressivus) nasrtljiv. aggredi) mn. poljski. otežanje.. pridruživanje. pren. stanje u kojem se neko tijelo javlja. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. nakupljanje. agrafos nenapisan) 1. kazne 35 agrestan agreaža (fr. nasilje agresini (lat. agrestis) seljački. pridružiti. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. fobeo bojim se) med. ager njiva. aggregatum skupina) min. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. neobrazovan . aggravare otežati) otežavanje. lat. seoski. proizvodeći ih. agregare) primiti u neko društvo. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. neotrovne tvari kojima bakterije. zemljišne reforme. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. ergon djelo. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. nasilan agresor (lat. nagomilati. zakone i dr. nagrada posredniku. napadač. nervozni strah od prelaženja preko trgova. agora trg. iznos.

ager polje. neobrazovanost agri. bios život. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. thymos duša) divljaštvo. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč.(grč. zaštićivanjem od erozije i si. mania pomama. ager polje. ager polje. Agrippa) 1. agros. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. također: agripski porođaj agripnija (grč. grč.) seljak. divlja ćud.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. logia znanost) grana meteorologije koja . fyton biljka. agros. na osnovi pokusa. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. poljoagrobaza (lat. techne vještina) agr. agros. med. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. tj. ager polje. agrypnia. agros. rimsko osobno ime. gnojivima. agrometeorologij a (lat. agrypnia) med. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. poljski. koma neprirodna pospanost) med. grč. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. ager polje. grubost. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. meteoron koji se nalazi u zraku. agrikulturni sustav v. lat. prostaštvo. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. agrestis poljski. 2. nespavanje agripnokoma (grč. agrikola (lat. cheo lijem) dio kemije koji. ager polje. ge zemlja. neugladenost. poljoprivrednik agrikultura (lat. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. grč. grč.agrestija agrestija (lat. nepravilan porođaj. budnost. agros. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. seoski) seljaštvo. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. poljoprivredni. agrios divlji. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. ratarstvo. agricultura) zemljoradnja. oikos kuća. osobito divljači agriotimija (grč. nesanica. fiziokratski sustav. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. grč.(lat. agrios divlji.

dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. ahipničan ahiret (tur. hydor voda) nedostatak vode. muž glasovite Teute agronom (grč. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. n. čovjek kojega je. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. e.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. a-. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. a-. agros. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. nesanica. acholos) med. boja kože) med. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. chros koža. agrostemma) kem. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. nedostatak sna. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč.. slabokrvnost . cheo lijevam. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. chemeia) fiz. tj. otuda: slabost. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. slaba strana. a-. služi za nakit ahatizirati (grč. logia znanost) znanost koja proučava fizička. chylos sok) med. agronomos) poljoprivrednik. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. agros. osobito: inženjer poljoprivrede. prid. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. pedon zemlja. nego mora vječno lutati ahat (grč. fiz. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. bljedilo. a-. techne vještina) poljoprivredna tehnika. pren. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. karneola i dr. zagrobni život Ahitofel (hebr. Ahilova tetiva anat. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. prema legendi. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. vrsta dragog kamena. st. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. oskudica u vodi. grafo pišem. bezvodnost Ahil (grč. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. mana nekog čovjeka. hypnos san) med. pr. i to na peti. ahyr posljednji) drugi svijet. a-. tlo. chemeia) pr. med. a-. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. agros polje. Ahilleus) mit.). achates) min. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. pomračenje vida. achlys) tama. agros polje.

actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. kralja salaminskog. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. ujušak ajnlag (njem. poglavica zlih duhova. fr.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. ugrožene su promiskuitetne osobe. einbinden uvezati. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. ed (fr. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). đačkom roku) ajskafe (njem. etiologija Aja Sofija (od grč. bolest se očituje vrućicom. ar (fr. kajgana. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . bog i praizvor svega zla. adiutare) pomoć. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. tablični mu je broj 99. Aias) mit. Einbrenn) zaprška. npr. lat. engl. igraća karta osmica i dr. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. ajnleger (njem. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. u v^stu: suigrač. logia zna«nost) v. izmislio ga je Verdi) aide čit. nakon eksplozije hidrogenske bombe. Eis led. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. acht osam) osmica. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. pomaganje. aide-memoire < U ed memoS. partner. ein jedan. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. ein jedan.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. einlegen staviti) tisk. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. ajntopfesn ajnjeriger (njem. Deckel poklopac) povoj. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. zafrig. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem.) podsjetnik AIDS (engl. gubitkom tjelesne mase. općom neotpornošću organizpia. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. lat. sin Telamona. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. aitia uzrok. Eier jaja. Topf lonac. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. aide. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. Eirspeise) omlet.) mit. znak E i Es (naziv prema A. ein jedan. otokom limfnih žlijezda.

krut.) 1. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. akaša je ono iz čega sva bića. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. logia govor) nezgodan. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. kao "prostorna supstancija". usiljen. 2. bodljikava zdjelica. a-. 4. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji.Aka Larencija Aka Larencija (lat. bodljika. logia govor. akalkulija (grč. mekuštvo! akarijaza (grč. nedostatk srca. akantha bodlja. pren. nepriličan. pelviš zdjelica) med. akademia od osobnog imena Akademos. pren. prostor predočen kao materijalni element. po naučavanju Upanišadai etar. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. čekinja. a-katalektikos) poet. akantha bodlja) med. dakle. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. koji pripada akademiji 4. lat. a-. malodušnost. kao što su bradavice. kardia srce) fiziol.) lit. obrazovan na visokoj školi. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. u nezgodan trenutak. akantha trn. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost.. "zgrčenost. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč.) fil. a ne. akampsia) negipkost. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. calculare računati) med. neprikladan govor I. prema legendi. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. školski. 3. kata. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. koji se tiče akademije 4.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. papilomi i dr. Platonova škola. 5. akarpia) neplodnost akaša <ind. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. ukočenost udova akantestezija (grč. velikoj školi (sveučilištu. akademski građanin polaznik. tj. med. akardija (grč. grafia pisanje) med. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. akantha bodlja. lat. akakia) bot. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. koji se tiče ove.. aisthanomai osjećam) med. visoka škola za znanost ili umjetnost. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. akairos nezgodan. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akademikos) koji pripada visokoj. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. odgojila vučica) akacija (grč. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. Platonova filozofija.

nezapaljiv akceleracija (Jat. slog ili riječ). prihvatiti. accelerativus) ubrzan. naglasak (sloga ili riječi). unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. pristup) početnik. prihvatljivost akceptilacija (lat. accentus) naglasiti. a druga akceptant — primatelj). prihvatljiv. neshvaćanje. staviti. akatharsia) nečistoća. grč. logia znanost) gram. akcentuacija akcentuirati (lat. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. nestalan. usvojiv akceptacija (lat. med. akcent akcentuacija (fr. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. paciscenata. nedostatak razumijevanja. jedna je promitent — ponuditelj. naglašavanje. ubrzavati akcelerometar (lat. acceptare) primiti. a-. stupanje na vlast akcesist (lat. isticanje u govoru nekog glasa. acceptatio cambii) primanje mjenice. v. prilaz. naglašavati. dohoci akceptabilan (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. ubrzavanje akcelerativan (lat. odobriti. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. med. onaj koji prihvaća mjenicu. acceptus primljen. med. priključak. ubrzanje. približenje. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. prihvaćanje. istaknuti (glas. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. accessus pristupanje. akataleptos) nedokučiv. akcept akceptant (lat.akatalepsija akatalepsija (grč. accedere) pristup. nepojmljiv. accessio) pristup. prihodi. ono što još prioada glavnoj stvari. od dviju ugovaračkih strana. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. accentus naglasak) gram. a-kaustos) nesagorljiv. accelerare ubrzavati. v. na probu . accessus. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. neshvatljiv akatapoza (grč. grč. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). accentuation) gram. neuredan. potres mozga akataleptičan (grč. usvajanje. ubrzavajući akcelerirati (lat. kataposis pijenje) med. priznati. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. acceptibilitas) primljivost. pripravnik u službi ili zvanju. acceleratio) fiz. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. acceptio) primanje. accentus) gram. accelerare) ubrzati. osobito protestant akaustičan (grč. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. accepta) mn. acceptabilis) primljiv. napadaj groznice akcesija (lat. accepti latio) trg. accentus naglasak. koji ubrzava. med. a-katastatos) nepostojan. primljena mjenica akcepta (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. nenaklonost prema čistoći. trasat akceptibilitet (lat. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. riječ kojom se izražava primanje mjenice.

slučajna zarada akcident (lat. actio rad. poreznik akedija (grč. znanost o liječenju rezanjem. porez na potrošnju akcizirati (fr. opažati. akefalos bezglav) sanjar. accisa. klicanje. actionnarie) trg. accidentialis) nebitan. ergon djelo) med. slučajne osobine neke stvari. accidere dogoditi se) nebitna. accipere) primiti. farm. koje nisu bitne. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. poduzetnost. koji se tiče djelovanja. v. sporednosti akcionar (fr. accidens. eng. kad se netko pravi da za nešto ne mari. kad medvjed za žute kruške. optuživati akcipirati (lat. znanost o operacijama. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. ake liječenje. dionica. osjetiti. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. uzetost živaca akirija (grč.. uzgredan. accise). čuti. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. accidere) mn. slučaj akcidentalan (lat. ret. pristankom svih. dioničar. npr. akcijski radijus zrak. djelovanje. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. blepo vidim) med. aceridi akezija (grč. slučajan. obrazaca. accidentia) ono što nije bitno. kirurgija akizam (grč. sporedan posao. trg. vrijednosnih papira i si. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. potrošarinu. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. opaziti. kaže: "Nisu ni bile zrele. accise) odrediti prirez. optužiti. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. naučiti akciza (fr. akkizomai pretvaram se) pretvaranje." aklamacija (lat. ukočenost jednog ili više udova. accise. accidere. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. lat. acedija akefal (grč. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi).) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. sporedna nagrada akcesoran (lat. osjećati. pomoćni akcidence (lat. actio. druga nagrada. actio tužba) tužiti. accise) onaj koji plaća prirez. djelatnost. accessorius) sporedan. akesis) v. med. do kojih ne može. senzal akcionirati (lat. porez na potrošnju akcizant (fr. accedere pristupiti. actionator) tužitelj. a. par acclamation čit. par aklamasjon (fr. kyanos tamnoplav. acezija akianoblepsija (grč. accidentalia) slučajnosti. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. razumjeti. akcidencija (lat. djelovanje) radni. fr. tisk. oporezovati akcizor (fr. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. action) radnja. akedeia) v. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). acclamatio) burno odobravanje. sporedna. akinesia) nepokretljivost. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v.akcesit akcesit (lat. izabrati . fini. acenonoet akeridi mn. accidere događati se) prirez. sporedan. posrednik. shvatiti. djelatni. izrada tablica. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat.

ne nadnicom akordator (fr. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. prilagođavati se podneblju. akoniton jedić. uzeti (ili: uzimati) na račun. unaprijed. accompli) završen. uzimanje predujma. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. Aconitum napellus) kem. accordium) glaz. bez religije. ugodno suzvučje triju ili više tonova. a ne. predujam akontirati (tal. glaz. udomaćivanje aklimatizirati (lat.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. kome kosa) med. lat. zagrliti. g. accompagner) pratiti. accordo. ugađač glazbala akordeon (tal. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. confessio priznanje) bez vjere. tal. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. udobno smjestiti. "po svršenom komadu". poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. posebni način plaćanja radnika. prijelomno stanje u razvoju bolesti. fr. lat. accordeur. svota koja se uzima na račun. acclim&tisare) prilagoditi se. suglas' nost. logia znanost) znanost o lijekovima. pozdravljati klicanjem . tisk. koji ne prelama. . akos lijek. akos lijek. šiljak) med. ak'umetar akognozija (grč. na ime zarade ili primanja. bezvjeran. gnosis poznavanje) med. pren. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. gotov akomplirati (fr. accordatore) glaz. a konto akord (tal. akme vrhunac. a conto) uzimanje na račun. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. akoe sluh) med. a conto). kritično. navikavanje na tuđu klimu. upotpuniti akonfesionalan (grč. naviknuti se na neku tuđu klimu. slaganje. 1889—1966) akoazma (grč. vršak. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. predujmiti akonto (tal. fr. prilagođavanje. accommoder) prilagoditi. zagrada. udomaćiti akme (grč. nereligiozan akonitin (grč. podmiriti dug akompanjator (fr. fr. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. aklestos nez«tvoren) opt. ugovor. poravnanje. lat. sloga." aklastičan (grč. accommodatio) prilagodba. a ne nadnicom. na ime zarade ili primanja. accoler) obgrliti. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. klobučić. (u vrijeme Stolipinove reakcije). prvi put napravljena 1829. poravnati. a conto) v. accollata. sprovoditi. akuo čujem. accommodare. urediti. izravnati. pogodba. javila se nakon revolucije 1905. metron mjera) med. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. postići. accord. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. staviti u zagrade. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. a-. izgladiti. accomplir) zaokružiti. pren. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. collum vrat. trg. završiti. glaz. uzimanje unaprijed.

nečistoća. složiti. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akris skakavac. dopustiti. accrementum) prirast. akreditirati se steći ime. nekritičan akrizija (grč. okrivljivanje akrimonija (lat. thermos topao. akribeia) točnost. akratos jak. združenje akorporirati (lat. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. grubost. akribes točan. gornji. bljedilo. accreditare) ovlastiti. pridružiti akostati (tal. a-. urođena nakaznost glave. akrecija akribija (grč. priznati akordoar (fr. pripajanje. accorporatio) spajanje. krateia nemoć. cirkularni akreditiv akreditivno. dati kredit. a ne nadnicama. bolestan izgled lica akozmizam (grč. temeljitost akribologija (grč. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. bez istinske stvarnosti. samo Bog. ad kod. optuživanje. kao jedino što doista živi. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. a-. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. stići brodom akotiledone (grč. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. plaćati po svršenom poslu. trpki lijekovi akriminacija (lat. brižljivost. savjesnost. accordoir) glaz. akribes točan. crescere rasti) prirast. metreo mjerim) točno mjerenje . 43 akroovjeriti. uz. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. usuglašavati. poravnati se. odobriti. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). neodređenost stanja bolesti akro. opunomoćiti. u punoj snazi.(grč.akordirati akordirati (fr. gorčina akritičan (grč. ljuti. accorder) usuglasiti. bot. prilagoditi (glasove. kranion lubanja) fiziol. akratopege (grč. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. acer ljut) farm. suprotno: ateizam akr (engl. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. slagati. pisanju. accostare) pristati uz obalu (brod). žice). vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. povećanje. glas. a-. tj. acrimonia) oštrina. pa i sam svijet. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. prinova. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. kotyledon udubljenje) mn. neodlučnost. med. sporazumjeti se. povjerenje. povjerenje akreditiv (lat. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. accreditivum) punomoć. vilica za usuglašavanje. med. akridofag (grč. kosmios uredan) neurednost. a-. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. akreditiranom. točnost u govoru. porast akrescenzija (lat. fagos onaj koji jede) skakavcojed. pripojiti. samo modifikacije božanstva. šiljast . ovjera. accoporare) spojiti. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. dok su sve ostale stvari. accriminatio) optužba. a-.

chroma boja. otklanjanje boja. chroma boja) opt. akro-. akrocholos jarostan. a-. osobito krajnjih akrografija (grč. bljedilo. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. razjaren) jarost. achromatos) bezbojan.akroama akroama (grč. lopatica. nosa. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. oleum ulje) kem. jezika. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. potpuno sljepilo za boje. monos jedini. akrobistia) v. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akroamatikos) koji je određen za slušanje. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. koji nije u . a ne. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. akros. daltonizam akromatopsija (grč. mikros malen) med. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. akros. a ne. akros. osobito na njihovim vrhovima. teško razumljiv. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). chroma boja) opt. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. usnica. predavanje akroamatičan (grč. otpornosti. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. a-. a-. akromia) anat. akromatizam akromegalija (grč. karpos plod) bot. acer oštar. donje čeljusti. akros. opt. na snijegu) akromazija (grč. akromazija akromatopsija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. grafia pisanje) tisk. čistoća boja. a ne. akros. usmen. krajnji udovi tijela akrolein (lat. pelivan akrobatika (grč. zrak. šiljat. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. ruku i nogu. v. a-. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. chroma boja. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. bljedoća. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. bezbojnost. akromion. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. v. kolon ud) mn. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. akromegalija akromion (grč. bezbojnost. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. akros. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). u obliku predavanja. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč.krajnji. odvne bol) med. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. supr. ops. akros. pleće akromonosilabe (grč. sićušnost udova. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. opos oko) sljepilo za boje. orao vidim) med. kefale glava) šiljastost glave. akros. akromatičnim lećama). megas velik) med. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. med. akropostija akrodinija (grč. anat.

akro-polis) gornji grad. negostoprimstvo.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. pri obrezivanju se odreže. logia znanost) fil.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. slika ili kip golog ljudskog tijela. rasprava. večernji akronim (grč. pr. posljednjeg uzroka stvari. os) osni. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. timologija aksiom (grč. spoznaja koja se ne može dokazati. lat. axis osovina. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. farm. axon os. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. akros. gornji dio. Americi i Meksiku. stožerni časnik) aksenija (grč. vrpca koja pada s ramena na prsa. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. sudionik u nekom događaju . svaki svečani javni čin. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. actus. npr. axenia) negostoljubivost. axioo cijenim. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. čin.akronim svoje vrijeme. naučavanje o vrijednostima. v. teorija vri- 45 akter jednosti. Oenothera biennis). act. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. acte) djelo. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). istraživanje prauzroka. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. aksiom aksist (njem. akroterion) arhit. osovinski aksilarni (lat. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. akšam-čiček (tur. koji vrijedi. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. Band vrpca. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. akseničan aksijalni (lat. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. traka) voj. Achse osovina) "osovinaš". pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. akrobistija akrostih (grč. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. osobito sudski čin. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. axis osovina. zahtijevam. u likovnoj umjetnosti: crtež. aksolotlo aksonometrija (grč. osovina. acteur. axios vrijedan. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. eng. akros) fil. actor vršitelj. Achsel rame. akros. očita istina. akšam večer) sumrak. sljemenu zgrada akrotizam (grč. kad su dvije količine jednake trećoj. salo akšam (tur. izvršitelj) glumac. kaz. axine sjekira. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. javni spis Akteon (grč. mast. nesuvremen. pathos bolest) med. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. vrh zgrade. tj. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. pretres. čin. fr. tražim. akrostichos) pjesma kod koje početna.

onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. grafo pišem) fiz. akta) priključiti aktima. ultraljubičaste zrake. radni aktive (lat. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. gramma slovo) rentgenska slika. spisi koji se tiču nečega. aktis zraka. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. aktis. liječenje zrakama aktinski (grč. aktis zraka) kem. activa) trg. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. metron) fiz. acta od agere djelovati. mykes gljiva) med. aktinos zraka) fiz. redni broj 89. ispitivanje. therapeia liječenje) med. u djelovanju. koji kemijski razgrađuje. trg. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. gram. državnim ustanovama itd. actum. nekretnine). zračenje rentgenom aktinoterapija (grč.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč.) mn. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. akte strma obala) mn. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). activus djelatan) radan. djela apostola. ne raditi po njoj ništa. gram. zraka) fiz. activare) staviti u djelovanje.-lat. staviti ad acta (čit. aktis. akta apostolorum (lat. mn. aktis zraka. akta publika (lat. actinaria) zool. za razliku od pasiva. aktis gen.) mn. djela. skopeo gledam) med. tj. acta apostolorum čit. znak Ac aktinije (grč.. oni koji stanuju na obali. aktis zraka. ultravioletne. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. rentgenogram aktinometar (grč. odstraniti je. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. prenosiva i na ljude. lat. activus djelatan. morfe oblik) bot. aktinos sunčana zraka. još u službi. javni činovi. radan. aktis. goveda i svinja. vrijedan. vrijednosni papiri. mekanog tijela. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. pojavljuje se na probavnim organima. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. activa) trg. koji radi. radioaktivan element. činovi. tj. zrakast aktinoskopija (grč. moruzgve. osobito u sudu. raditi) mn. živ. koji kemijski djeluje. od kojih vlasnik ima koristi. nevidljive zrake aktiti (grč. primorci aktiv (lat. aktis zraka.akti akti (lat. metron) fiz. aktis zraka. oni koje se tiču države aktinidija (grč. grafia opis) proučavanje zraka. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. imanje (novac. aktis zraka. bez kostura. aktis zraka. ubr- . aktis zraka. aktis zraka. acta publica čit. koji označava djelatnost) 1. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. radni. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. svojstvo sunčanih. imovina. morske životinje iz porodice koralja. okretan. uvesti u aktivnu službu. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. atomska težina 227. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat.

aktivist zati. akuo čujem. actualitas) sadašnjost. nagomilavač akupiktura (lat. activus. bistrina shvaćanja. ostvarivanje aktualizam (lat. 2. akoemetar akumulacija (lat. skupljač. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. istinit. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. jednočinka. njegovim stalnim nastojanjem. raditi) fil. oštroumlje. koji je na dnevnom redu. actuel) v. aktualna energija živa sila. ret. aktualitet aktuar (lat. pronicavost akumetar (grč. (grč. fil. acumen) oštroumnost. actuarius) sudski pisar. ubrzavati. izdavatelj punomoći. suvremen. pospiješiti. activus djelatan) onaj koji je djelatan. aculeiformis) zajedljiv. radi aktivist (lat. stvarnost. accumulator skupljač. član aktiva (v. osobito geologije i biologije. djelatnost. dramsko djelo u jednom činu. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. metron) med. djelovanje. activus) v. ostvarenje. sadašnja važnost. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. koji djeluje. činjenični. agere djelati. pristaša aktivizma. nagomilavanje (riječi i izraza). danost. današnji. bodljikast akulturacija engl. tužitelj. zastupnik aktovka (lat. koji se odnosi neposredno na današnjicu. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. aktivnost aktivizam (lat. lat. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. suvremenost. stvaran. aktivitet aktor (lat. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. a ne. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. actor) prav. marljivost. aktiv 2) aktivitet (lat. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. actualisatio) provođenje u djelo. actus radnja) 1. praktično. aktualnost aktualizacija (lat. okretnost. načelo prirodne povijesti. acuitas) šiljatost. accumulatio nagomilavanje) 1. dat. kinetička energija aktualitet (lat. v. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. actualis) fil. pospješivati aktivist (lat. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. fr. teorija aktualiteta psih. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. ostvarivati. activitas) živost. današnjica. agere raditi. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. vez . advokat. dan. ostvariti. a ne nešto supstancijalno. actuel) sadašnji. revnost. torba za spise aktšlus (njem. uređaj za skupljanje električne energije. oštrina. acupictura) vezenje iglom. 2. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. 2. 2. actualis. domišljatost. activus) 1. nagomilavač) fiz. radinost. prije: izvozna trgovina. actuatio) med. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat.

suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. planus ravan) šport. pod vodom. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. aqua voda. fortis jak) kem. oštrokutni akuzabilan (lat. optuživanje akuzativ (lat. tužiteljski. punctura bod) med. pravo isušivanja zemljišta. optužni. akustikos. usp. uredan.. accusabilis) tužljiv. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). optuženik. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. pričuvnim kisikom i dr.akuplirati akuplirati (fr. napravljena od stakla pojačanog plastikom. engl. prijek. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. akvalung (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. accoupler) sparivati. aqua voda. agere voditi) prav. snažna voda. dvorana. široka daska vezana za motorni čamac. accusatio) tuženje. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. accusatorius) prav. accuratus) brižljiv. accoucher) porodiljstvo. točan. aqua) voda akvabatik (lat. angularis kutni) geom. kazalište. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. koji prisiljava na brzo rješenje. optužljiv. koja služi za promatranje živola. accusatus) tuženik. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. aqua. aqua voda. spariti. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. ispravan akustičan (grč. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. savjestan. aqua voda. acutus accentus) gram. način liječenja nekih bolesti. acutus) oštar. accusare optužiti. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. ac jusatcrj tužitelj. reflektorima. crkva). batiskop akvafortis (lat. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . marinus morski) min. aqua voda. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. acutus oštar. oštri akcent akutan (lat. aqua voda. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. acus igla. spojiti akupresura (lat. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. opremljena kamerama. suprotno: akuzator akva (lat. kažnjiv akuzacija (lat. accusativus) gram. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akuo čujem. pravo odvođenja vode. acupressura pritisak iglom) med. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. grč. spajati. primljen od Kineza i Japanaca. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. znak za dugouzlazni naglasak. vezivati dva po dva. slušam) fiz. optužitelj.

čitanka. iste vrijednosti ili sadržaja. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr.akvarijus akvarijus (lat. aquatilia) zool. orao. v. lat.) glaz. osobito kod novca al piacere čit. El-kuran) v. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. hotel) hotel na vodi. u vodi teško rastopljiv. aquaticus) podvodan.) trg. stečeno akvizitor (lat. stečeno dobro. ubrzanje. alkohol. zarađuje. alatus krilat) davanje krila. al pjačere (tal. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar.) glaz. al piacere al punto (tal. savršeno točno. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. a punto al rigore di tempo (tal. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. bogat vodom. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. v. aquositas) bogatstvo vodom. npr.) trg. El-kuran) knjiga. po volji. slatkovodne životinje akvatorij (lat. kanal akvila (lat. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. aquarius) astr. pren. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. osnovana 1965.) glaz. posebna. wild-divlji) kuh. "kao divljač". Kuran ala milaneze (tal.. alkali.) u točku. strogo u taktu al segno čit. al pjačimento (tal. alabastros. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. aqua voda. vodovodna cijev. al-) arapski član. poluprozirno staklo alacija (lat. aquaductus) vodovod. al marko (tal. vodene biljke akvatilije (lat. fr. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. zarada. nabavljeno.(ar. al senjo (tal. aqua voda. po tečaju. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. al-Kuran itd. kišovit akvozitet (lat. požurivanje .-njem. astr. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. acquisitum) nešto što je zadobiveno. al korzo (tal.. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. vlažan. koji živi u vodi. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. veoma tvrda vrsta gipsa. alatio. prema dopadanju. jednak. aqua voda. kako se hoće al piacimento čit. acquisitor) čovjek koji nešto stječe.) glaz. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. zadobivanje. pokraj vode. koji ima jednaku vrijednost. aquosus) pun vode. ime jednog zviježđa. aquila) zool. alabastrum) min.) trg. vodeni. stjecanje akvizit (lat. močvaran. arhit. lat. alabastersko staklo mutno. alla milanese) na milanski način. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. Alkuran Al-kuran (ar. acquisitio) tečevina. navlas. nabavljanje.

supr. zabrinutost. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. alamet) znak. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. poziv za pripremu u slučaju opasnosti.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. allatratio) lajanje na. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč.) urnebes. airarme) voj. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. puk. svečanost svečana povorka. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. mećava. allantos kobasica. islamskog). uzbuna. riba i gmazova). mnoštvo. sve što je potrebno za rad. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. dati znak za uzbunu. allatura. mnoštvo. lalein brbljati) med. posrebrnjivanje kovine. od Rusije su ga kupile SAD. oruđe alatracija (lat. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. nevrijeme. po turski (za razliku od europskog. 1867. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. parada. juriš. uzbunjivati. po zapadnjački (za razliku od turskog. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. lat. prigoda.) četa vojnika. simptom. zgoda. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. napad. eidos izgled. alarme. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). albifikacija . poučiti albacija (lat. uznemiriti. toxikon otrov) kem. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. allantos kobasica) med. alumen) stipsa alavertiti (tal. pozvati k oružju. osobito ručni. nespokojstvo. oluja. gomila. miraz. zapadnjačkog).) "kralj sviju". halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. albatio) bijeljenje kovine (metala). bataljun. a-. kod gmazova i ptica pomaže disanje. Aladin aladža (tur. "vladar nad svima" alarm (fr. trag. rulja alakati (tur. glavni grad Juneau. allas. supr. orijentalnog. pravi Bog. oblik) zool. afferre donositi) prav. zastrašiti alarmist (fr. alarmant) uznemirujući. aladža raznobojan. allas. alarmer) uzbuniti. po europski. nemir. osobito bakra. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. vika. allas. a-ilah) Bog. Alaun.: alafranka alaun (njem. gomila. pravi trenutak. uputiti.: alaturka Alah (ar. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. tal. avvertire) obavijestiti. predznak. strah alarmantan (fr. koji uznemiruje. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. alla franca) na europski način. botulizam alantoidna tekućina zool. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. alet) pribor. najava. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. galama. alla turca) na turski način. haljina od te tkanine alafranka (tal.

1738—1822) albertotipija tisk. albumoze (lat. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. albification) v. prepreden čovjek. nasljedni nedostatak obojene tvari. albumen) kem. alčak neotesan. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . nevaljalac. albacija albin (šp. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albumen) kem. bjelančevina albuminat (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. albugo) med. albus bijel. bolesti bubrega i dr. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. bjelančevina albumin (lat. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. dehydrogenatus lišen vodika) kem. "brdska zemlja") staro. albus bijel) fiziol. altiora alčak (tur. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. lopov.) antibiotik. Albertu (1825—1886) albicija (tal. albus bijel) min. knjiga za skupljanje fotografija. albumen (lat. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. znak šećerne bolesti. sljedba se protivila Crkvi i papi). albus bijel) med. djeluje protiv stafilokoka. ureo mokrim) med. alkohol lišen jednog dijela vodika. razglednica. alcohol. mangup. albino. grč. obješenjak. spomen-knjiga. albumen. spomenar.) bijelom pisaljkom. metron) kem.albatros albatros (engl.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. divlji) vragolan. grč. onaj koji boluje od albinizma. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. grč. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. simpatičan lukavac. nazvana po pronalazaču. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albatross) zool. bjelančevinasta tvar. izlučivanje bjelančevine mokraćom. minhenskom fotografu J. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. albumen. crtežima i si.. altiora) v. a oči crvenkaste Albion (kelt. albus bijel) med. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. albumen bjelanjak) kem. maraka itd. bjeloš albinizam (lat. omjer svjetla što ga površina (npr. laat.

alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. usp. e. upute alegoričan (grč. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. alektryon pijetao. tj. alfa alegacija (lat. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. u XVII. n. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. kockar aleatorički poslovi (lat. allegoria) poet.) glaz. koji potječe iz Aleksandrije. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . farmakon lijek) med. a ne izravno aleja (fr. mjesta navedena iz drugih djela. suha učenost radi učenosti. allegata) mn. aleatorium) igračnica. navođenje. st. allegorikos) iskazan slikom. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. kocka je bačena.) posl. legein govoriti) psih. štitim) kem. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. alexo branim. osobito protuotrov. alexo branim. grad je osnovao 331. aleator) igrač kockom. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. igrač na sreču. protuotrovni alektacija (lat.. protuotrov aleksija (grč. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. lijek protiv trovanja. pyr vatra) med. usp. opasni poslovi aleatorij (lat. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. primamljivanje. kao npr. pozivanje na neki zakon alegati (lat. alea kocka. konačno sam se odlučio na neko djelo. tvrdnja alegat (lat. bez ikakve veze sa stvarnim životom. izazivanje draži. alea kocka. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. otuda: aleksandrijska biblioteka. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. izražavati misli u slikama. dvanaesterac. kockarnica aleatorika (lat. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. allegoreo drukčije izražavam. navod. pozivanje na spis. allectatio) mamljenje. alexo branim) med. alea jakta est (lat. aleksandrijski gramatičari. aleksifarmacija (grč. allegatum) navedeno mjesto. a-. allegatio) navođenje. navođenje činjenice. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. u prenesenom ruhu alegorija (grč.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. pr. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. st. allee) drvored. kockarski poslovi. pomorskog grada u Egiptu. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. alexo pomažem. šetalište između dvaju redova drveća. sredstvo za spašavanje i pomoć. aleatiko (tal. slikovit.alea iacta est alea iacta est čit. slikovit govor. slikovito alegorizirati (grč. aleksiterij aleksiteričan (grč. djelo ili pisca.

allelon međusobni. d. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč.. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alfi ton ječmeno brašno. med. allelofthoria) fil. b. alethes istinit. alin) dragi kamen. manteia) gatanje u ječmeno brašno . alfabetar (grč. uz ostala značenja. niz svih slova nekog jezika. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. pren. pathos) med. ftheiro uništavam.. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. 1843—1935. pren. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. aleuron pšenično brašno. početak. tj. allelon naizmjeničan.) "hvalite Boga". filalet aleurant (grč.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. 2. aleuron brašno. vještini. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. alfa a. radost. allos drugi. zanosno veselje uopće alem (ar. početnik u čitanju i pisanju. filos prijatelj) prijatelj istine.. alopatija alergija (grč. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. b. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. v. 3. aletheia istina. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. alopat aleopatija (grč. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. zanatu. allos drugi.. c. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". tj. tj. člana Pariške komune) alenteza (grč. beta b) 1. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. aleuron pšenično brašno) bot. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. beta) gram. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. početnik u čemu (u nekom nauku. pathos). popis izrađen alfabetskim redom. uzajamni. aleuron pšenično brašno) bot. a. alektryon pijetao. alem. onaj koji voli istinu. pren. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. u arapskom. ergon djelo) med. thesis položaj) med. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. alloios drukčiji. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. alloios drukčiji. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr.

dakle. aligacija alijenacija (lat. bescvjetnice. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. primjesa. lagneia obljuba) med. alga. za mjerenje kutova allas čit. udruživanje. neuralgija algofon (grč. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. otuđenje. Al-hamrah) (Crvena kuća). četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). drukčije alijaža (fr. drukčije alibi (lat. američki krokodil aligirati Gat. savez. algema) med. bračna veza. smiješati. algeo osjećam bol) med. algea bol.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. med. dio nonija. osim toga. logia) bot. algeo osjećam bol) bolan. godine alijas (lat.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. Pruske i Austrije 1815. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. bel alijans (fr. uživanje u bolu. odgovara litografiji Alhambra (ar. dodatak. "sastavljanje razdvojenih dijelova". lijepi ili sveti savez između Rusije. zalog. vještina računanja. bol algetičan (grč. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. alifatske kiseline) aligacija (lat. al-hadat) teh. znalac algebre algema (grč. legura. alligatore. bol živaca. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. dio botanike koji se bavi algama. 2. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. grč. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. rhythmos odnos) 1. na drugom mjestu. al-jebr) mat. pren. razmjena. alias) inače. algos bol. alijaža aligacijski račun (lat. algaritam algospazam (grč. legirati alijansa (fr. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. boležljiv.. belle alliance čit. spasmos grč) med. alge (lat. slivati. algos bol. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. alge) bot. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. resine. tj. alligare) sliti. slitina. požuda za bolom. fonos ubojstvo) med.) drugim imenom. kriptogamne vodene biljke. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. pokušaj matematičke ili simboličke logike. grč. odstupanje od prirodnog stanja. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. inače.).alge 54 alijenacija Granadi. alijas (lat.) prav. pokretno ravnalo. alifatski alkoholi. drugim putem. resinama algoritam (ar. alienatio) otuđivanje. alliage) v. grafia) tisk. drugdje. el lagarto) zool. šp. sredstvo. prodaja. cikloheksan) alifatski spojevi kem. maurska kraljevska palača u . nastao zbog boli algija (grč. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. smjesa. alliance) spajanje. alikante (šp. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. alligatio mješavina) račun smjese.

trljam) vještina masiranja. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. sklopiti savez. a-. način hoda i držanja nekog čovjeka. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. trag divljači. linea red) nov redak. aleifo mažem. udružiti. grč. alimentatio hranjenje) prehrana. alićnisme) med. odjeljak koji počinje novim. otuđivati. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. alienare) prav. duševno rastrojstvo. pren. opskrbljivati hranom alimfija (grč. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. "hidrokrilac" aliteracija (lat. aliquantum) mat. alimenta) mn. uvučenijim retkom aliptika (grč. alikvotan alikvota (lat. alcalescentia) kem.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. alea torda) 2. uzdržavanje. aliquoties) mat. slična galebu. prehrana. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. ad. ala krilo. iste slogove alitura (lat. alere hraniti. ptica sjevernih krajeva. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. uzdržavati. alizari) bot. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. poludjeti alijenist (fr. alliteratio) poet. supr. alizari alka (lat. npr. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. njorka. obično: alijirati se alikvantan (lat.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. ludilo alijirati (fr. odvratiti (mušterije). novi odlomak. npr. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. alizari) kem. koji je sadržan u većem broju. levantinski broć. 3. allure) hod. hranarinu alimentama intoksikacija med. korijen broća alizarin (šp. fr. izvanbračne djece alimentar (lat. otuđiti. alienatio mentis) alijenirati (lat. ponašanje. 2. usp. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. v.) 1. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) .. littera slovo) praviti aliteraciju. način kretanja. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. alimentarius) prav. prevladavanje jedne alkalije. svezati brakom. a od. allier) vezati savezom. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. alitura) hranjenje. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. npr. npr. halka. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. dok je prije dobivana iz korijena broća. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. 4. alienus tuđ. g. Sirijska alka viteška igra u Sinju. vladanje aliskaf (lat. lat lympha voda) med.

poznat i kao pustolov. alcalisatio) kem. rakije i dr.. opojno piće alkoholat (ar. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. grč. kinin. metron) kem. litij i dr. vodika i kisika alkoholičar (ar. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. žena Keiksova..: 2. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. npr. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. al-kali. e. žesta izlučena iz vina. al-kohhlu) mn. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. nikotin i dr. alkaloidi (ar. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. al-kohhlu) 1. željeza i dr. najvažniji: morfin. rođak Periklov. savršeno pročišćeni prah. grč. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima.. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. potpuno pročišćen špirit. kofein. osobito kod Arapa.. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. usp. alcatifa) orijentalni tepih. alkion Alkmena žena Amfitrionova. otac Nausikajin. najbolji. alkejska strofa strofa od četiri stiha. kem. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. alkatifa (ar. stih od pet stopa. natrij. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). s osnovom od vune i svile.) kem. pijanac .). majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. grč. kem. hidroksidi alkalnih metala. alcalisare) kem. piva. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). n. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. od kojih su dva jedanaesterca.. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. otrovni i gorka okusa. e. rubidij. učenik Sokratov. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. kasnije. al-kohhlu) kem. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. rasipnik i prevrtljivac. pr.alkali alkali (ar. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. npr. n. strihnin. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. metron) kem. da bi privukao na nj još više pozornosti. šp. eidos) kem. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. od kore kininovca. kalij. ledarica). Alkaios) poet. od kojih su prve tri i posljednja jambi. organski kemijski spojevi ugljika.) mn.

manje živo. alegro furiozo (tal. allegro) glaz. pročistiti do stupnja najveće finoće. pročišćavanje alkohola.) glaz. umjereno allegreto allegreto (tal. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. osobito žestokih alkoholizirati (ar. vrlo veselo. va- 57 Almagest treno. grč.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. alcoba) prostorija sa svodom. allegrissimo allegro con brio čit. odmjereno hitro. al-kubex. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. brzo. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.alkoholizacija alkoholizacija (ar.) glaz.) glaz. velika škola alma parens (lat. alles gut alla prima (tal.) "hraniteljica roditelj ica". allegro con brio allegro di molto (tal. v. odmah. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. osloboditi od vode. allentando Alles schon degewesen čit. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. hitro. brzo allegro con spirito čit.) glaz.) glaz. allegro allegretino (tal. alegro kon moto (tal. alegro maestozo (tal.) slik. s dostojanstvom allegro moderato (tal. ložnica ali ingrosso (tal. umjereno veselo. v. alma mater almada (ar. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.) glaz. allegrissimo allegro furioso čit.) glaz. sa žarom. ne odviše brzo allegro maestoso čit. allentato allentato (tal. al-kohhlu) kem. v. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. grč. v. alegro kon brio (tal.) glaz. alegro kon fuoko (tal. allegro con brio allegro con moto čit. uzburkano.) glaz. allegramente allegro assai (tal. vrlo živo. usp.) trg. vrlo veselo. grč.) glaz.) glaz.) glaz. oslobođenje špirita (žeste) od vode. ale (fr. ne odviše brzo allemande čit. šp. sveučilište. al-kohhlu) kem. naprijed! alma mater (lat. allegro assai. živo. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar.) glaz. veselo. tj. živo i brzo. v.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. ales šon dagevezn (njem. udubina u sobi s posteljom. alma mater mati koja hrani) "časna majka". megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . zadržavajući. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. allegro con spirito.) glaz. naprijed! allons čit. najednom slikati.) hajdemo.) glaz. npr. al-mađisti. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. manje veselo.) glaz.) hajde. alegro kon spirito (tal. kao imenica. al-kohhlu. usporavajući.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). alonz (fr. Ende gut. almand (fr. umjereno brzo allegro non tanto (tal. na veliko Ali is well that ends well (engl. što življe. idi. v.) glaz. allegro di molto allegro (tal. neki prah. v. al-kohhlu. djelo koje treba izvoditi veselo. popuštajući. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića.

govorim) med. istočnjačka. melos ud) zool. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp.almanah almanah (grč. koji se prelijeva alokroizam (grč. morfe oblik) kem. npr. allos drugi. usp. besmislenost. imanje alodijalan (lat. aloe) kem.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. Vjerojatno. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. različit. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. na nekom stolu). v. nego koje je potpuno vlasništvo. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. pravljenje pogrešaka u govoru. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. allochroos) koji mijenja boje. grafo pišem) tuđ rukopis. al-. tj. nastavak (npr. nelogičan 58 alonž alogija (grč. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allos drugi. logos um. tuđ potpis alohton (grč. andros čovjek. a-. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. heterodoksija alogandomelin (grč. alloquium) v. aloe) bot.) astr. trg. allos drugi. besmislica. alotigen alodij (staronjem. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. alokucija alokvirati (lat. allos drugi. v. aner. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. alokvij alokvij (lat. zadužiti ih.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. al-ot) slobodno dobro. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. osobito afrička. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. allocutio) oslovljavanje. po grofu Almavivi. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. produžetak. drukčiji. allos drugi. ono koje nije dobij eno. allonge) trg. almenichiaka) kalendar. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allocatio) dodavanje. alogia) nerazumnost. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. allos drugi. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. horizontom alo. kratak govor. alloqui) osloviti. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. alogos suprotan svrsi.(grč. allos drugi. glupost alogotrofija (grč. laleo brbljam. pogrešan govor alomorfija (grč. trefo hranim) med. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. godišnjak. oslovljavati alolalija (grč. nerazuman. općinska paša Almisum (lat. alotropija aloniman (grč. alogen.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. dug kono- . prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. krug na nebu paralelan s vidikom. naslijeđeno dobro. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. dodatak. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor.

3. zool. kratke lubanje i smeđe boje lica. aplacca) 1. alpski lovci. novo srebro alpinac vrsta vjetra. Alpes. od 1872. planinar alpinistika (lat. horao gledam. Alpes) v.) voj. osobito: penjanje na Alpe. planinski šport. alpinus) koji pripada Alpama. 2. izomerija alpaka (peru. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. galvanski posrebrnjena slitina. žive oko Alpa.) vrt zasađen alpskim biljkama. fagein jesti) med. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. bolesna želja za neobičnim jelima. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. liječnik koji liječi pomoću alopatije. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. trofe hrana) biol. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. ćelavost. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. allos drugi. tropos način) kem. allos. pathos bolest) med. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . alopecija aloplastika (grč. tropos način) kem. osobina ljudi. alpski gorštak alpinci (tal. bolest opadanja kose. nepristojnost alotriodoncija (grč. kordiljerska tkanina od alpakine vune. pathos bolest) med. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. npr. allos drugi. aleopat alopatija (grč. planinarstvo alpinum (lat. supstancije. penjač na Alpe. alruna. kose) med. allos drugi. pogled na glečere. allos drugi. vrsta peruanske lame. alpska rasa ljudi niskog rasta. koji ima oblik Alpa. uobličavati) med. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. ledenjake alpski (lat. prijatelj. transplantacija alosija (grč. sporedne (ili: tuđe) stvari.) ružno velik i debeo čovjek. nered. aleopatija alopecija (grč. usp. svojstvo tvari. ćelavljenje.. supr. talijanske i francuske trupe. nego im je potrebna organska hrana. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. allotrios tuđ) mn. Alpes. Alpinac stanovnik Alpi. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. allos drugi. grdosija aloteza (grč. alpinizam alpinizam (lat. plassein uobličiti. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. alomorfija. kem. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. grč. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. thesis postavljanje) lingv. allotros tuđ. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). autotrofija alotropan (grč. njem. uzetim od nekoga drugog. tuđa zanimanja. allotrios tuđ. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. alopekia opadanje dlaka. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. allothi na drugom mjestu. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. allotrios tuđ.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. pristaša alopatije. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. allos drugi.

kvantitativni. suglasnički) alternativa (lat. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. svađa. tihi rad. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. drugi glas. samoglasnički. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. kvariti.) "drugo takvo". pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. gute Ware (njem. pokvariti. suprotna. alternativni sudovi su 1. 2. alternare) smjenjivati se. izmjena. kolebati se. altercatio) prepirka. čarobnica alt (lat. dobra roba alteja (grč. alter ego drugi ja) 1. uzbuniti. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. univerzal tj. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. prepisivanje. 2. bijeli sljez. raspravljanje. alternativus) izmjeničan alternator (lat. druge imaju tzv.) mn. npr. ped. lat. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju.. alto) glaz. pogoršati. smjena. istomišljenik altera pars (lat. gnjev.: "Galilei je otkrio zakone padanja". diskusija alternacija (lat. po starom vjerovanju. univerzalni instrument) Alte Ware. postali ti patuljci-proroci. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. iz kojega su. preobraćenje. gram. crtanje i si. med. lijekovi koji izazivaju promjenu." alternativan (lat. tj. uzbuđivanje. altera pars drugi dio) druga strana.) izbor između dviju mogućnosti. uzbuđenje. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. još jednom toliko. alterare) mijenjati. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. glaz. med. zamjenik.alt monsko biće u ljudskom obliku. izmijeniti nagore.) Stara roba. smijenjenost. alternator) fiz. dvostruko. althaia. altus visok. užasavanje. zatvoreni balkon. onda. log. tal. zastupnik. promjena. ako u jednom razredu ima više skupina. kamate koje su se popele do visine glavnice .: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno.) glaz. alteratio) mijenjanje nagore. altus visok. 2. 1. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. pogoršanje. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. dok se jednoj predaje.) još jednom toliko. gatalica. althaea) bot. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. tal. npr. protivnička strana alteracija (lat. trg. dvostruko. zbuniti. alternatio) smjenjivanje. rasrditi alterkacija (lat. prijevoj (kvalitativni. promijeniti. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. npr. viši srednji glas. uplašiti. altana) arhit. oštećenje. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka.

allusio. nišaniti. alciora altist (tal. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. tvrđi od cinka. znak Al. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . junak iz romana. ljupko. Amadis de Gaula) lit. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. altrui drugi. aluzivan alvearij (lat. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. st. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat.) visočanstvo. posredno rugati se. naplavljeno) geol. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. element atomske težine 26. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. altus visok. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. npr. alumen stipsa) kem. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). grč. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. više znanosti. stolica. alvearium) košnica. alluvio naplavljenje) prav.97. idi naviše. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. i hrane aluvij (lat. nesebičnost altum silentium čit. umjesto prave stvari. najgornji. 1757— 1835) Amadis (fr. više stvari. predbacivati nekome nešto. govorna figura u kojoj se. redni broj 13. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. kovina (metal). izmet aljamiado čit. visost. alumnari odgajati. svjetlost (titula) altimetar (lat. lat. grč. težiti za nečim višim. ciljati na koga ili što. odgojiti) zavod u kojem se učenici. alhamijado (šp. rastezljiv i kovan. aluvijskog prava aluzija (lat.) mn. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. viša znanja. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. nježno. alveoli) 1. pr. duboka šutnja aludirati (lat. osim odgajanja.) duboka tišina. ležišta za zube u čeljusti. alluvium naplavina. bockati aluminij (lat. amalbilmente. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. tj. način osjećanja.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. altes (fr. a mekši od bakra. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. metron mjerilo. umiljato. stanični. alto) glaz. ljubav prema bližnjima. anat. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča.) islandski parlament altiora (lat. altum silencijum (lat.: 2. trbuh. amorevole. male šupljine. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18.altesse altesse čit.) glaz. med. ciljanje na koga ili što. altus visok. pčelinjak. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr.) anat. alteri huic ovom drugom) fil. alludere smjerati) nišanjenje. pren. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. mjera) visinomjer. alludere) smjerati.

njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom.' malassein omekšati) kem. farm. iz ljubavi. nagomilavati. spojiti sa živom. amandine) bademov sapun amandirati (fr. amalgamacija (lat. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. emanet) zalog. prah. poboljšavati. spoj. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. manica rukav. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. amalgam). emmagasiner) smještati u skladište (magazin). depozit. malagma olakšavajuće sredstvo. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. nakupiti amater (fr. prema priči. amaurosis zamračenje) med. fr. diletant. v. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr.amagazinirati amagazinirati (fr. žensko odijelo za jahanje. amaxa kola. bile su veoma ratoborne. mazos dojka. masaomai žvačem) med. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. amender) poboljšati. Amazon) šport.. srebrom i dr. slitina. zamračivanje vida. bakrom. crna mrena u očima. strah od vožnje amalbilmente (tal. grč. združiti. zavjet. hrabro su branile svoju državu. preporuka amans-amens (lat. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. amarinum) kem. fobos) med. pošiljka s označenom vrijednošću. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. znanošću. stapanje amalgamirati (ar. npr. amateur. emmanchement) slik. amarulentus) gorak. sliti živu s drugim kovinama (v. poboljšanje. s kalijem..) mn. amasser) gomilati. . natrijem. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. budala je amanšman (lat.) glaz. pren. a-mauros mračan. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. slijep amauroza (grč. amazonsko odijelo amazonke (grč. amarus gorak) bot. sljepilo. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. vještinom itd. ljubitelj amatija (grč. amarantos koji ne vene) bot. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. a-. pren. amatos pijesak. pun gorčine amasirati (fr. sljepoća amazezis (grč. amathia) neznanje. taman) bolestan u očima. npr. spajanje kovine sa živom. popravak amanet (ar. "one koje nemaju dojki". a-. a ne profesionalno. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. neobrazovanost amatofobija (grč. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. Amazon) mit. amalgamatio) kem. gorka tvar amarinja (etiop. malassein omekšati) kem. umjetnošću. nagomilati. gorki lijekovi. lat.) jezik u Etiopiji.) koji je. grč. zaljubljen. amarella. legura žive s drugim kovinama. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. popraviti.

ops. slavoljublje. poslanik najvišeg ranga. propast 63 ambra ambitus (lat. ambitio) častoljublje. prikazan u slici. ponor. ravan hod (konja) amblem (fr. dvosmislica ambijent (lat. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. amb. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. biseksualitet. obilježje amblematičan (grč. pobacivanje. ambo oba. obilježje. podvojenost (npr. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. grč. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. amazon ambalaža (fr. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. slavoljubiv ambidekster (lat. licemjerstvo ambigvitet (lat. logia) dvosmislen izraz. znamenje. abortus amblotici (grč. ići za čim. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. amblosko pobaciti) mn. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. glazbe u crkvi ambra (ar. provalija. pobačaj. psih. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. amballage) omot. ambo oboje. ambidexter) dešnjak u obje ruke. emblema) znakovit. amblem amblem (grč. embleme) znak. med. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. alegorizirati ambliafija (gr. kružna putanja ambivalencija (lat. v. ambo oboje. dvosmislica ambilokvij (lat. izlagati slikovito. afe dodirivanje) med. opos vid. slikovit amblematizirati (grč. težnja za nečim. neosjetljivost.(lat. oboje ambicija (lat. simbol. emblema) prikazivati u slikama. ambire) tražiti službu. slab.) obilaženje. ambitiosus) častoljubiv. ambactus sluga. oba. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. junak-žena. slabovidnost ambloma (grč. ambassade. sanskr. licemjer ambideksteritet (lat. amblys. traženje čega. pren. podanik) veleposlanstvo. putem podmićivanja i si. alegoričan. anbar. abortivi ambo (lat. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. oko) med. pokriven hodnik oko crkve. s vladavinom majke i žene. opkoljavati) sredina.) jah. sredstva za izazivanje pobačaja. simboličan. abyssos) bezdan. pren. ambiguitas) dvosmislenost. ambire obilaziti. anbl (fr. pren. simbol. junakinja. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. težiti za čim ambis (grč. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. amblys tup. tj. ambon katedra. simbolizirati. optjecaj. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . ratoborna žena. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. pren.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. stremljenje čemu ambiciozan (lat. lat. osobito nedopuštenim načinom. ambassadeur) veleposlanik.. boravište ambasadora ambasador (fr. okolina. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. ambloma pobačaj) med. znak.

usp. opekline ameba (grč. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. ambulans. ambulatoria) med. v. amencija simpleks (lat. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. a-. otuda: reći amen privesti kraju. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. hrana višnjih bogova. amencija aktiva (lat. nego dolazi liječniku na liječenje. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. željeznička pošta ambulatorij (lat. grč. ludilo amenija (grč. amencija senilis (lat. ići) putujući. biljka. men mjesec) med. imanja ameliorirati (lat. ambrosios) bogovski. a-. opća duševna slabost ambroid (ar. pokretni. riječ kojom obično završavaju molitve. sanskr. rheo tečem. dotjerivanje. popravljanje. opaliti) mn. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. djelomično ludilo amentia senilis čit. zemljišta. amoibe promjena) koji potječe od amebe. ambrosia) mit. pokretna ili poljska bolnica. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. curim) med. amburere ogor-' jeti. naglo ludilo amentia occulta čit. amenoreja amenomanija (grč. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit.) med.) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ambra mirisna smola. a ne. skriveno ludilo amentia partialis čit. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. fr. prolje- . božanski. jelo koje okijepljuje. a-. mania) med. jednostavna. men. amentia) med. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. ambulantna pošta putujuća. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. amencija parcijalis (lat. završiti amencija (lat. popraviti (zemljište) amen (hebr. ameliorer) poboljšati. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. amen) "tako neka bude". koji pripada bogovima. potajno. izostanak menstruacije. amoibe promjena) zool.) med. natprirodan. med. ambulantia) med. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. men mjesec. ambulare hodati.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. poboljšavati. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambulans) trg. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. jelo koje daje besmrtnost. amelioratio) poboljšanje. melior bolji. ambulare hodati.) med. ambusta. npr. nestalan. amenija amentes mit. staračka slaboumnost amentia simplex čit. anbar. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. nektar. amencija okulta (lat. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. divan ambulant (lat.) med. pren. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. poboljšavanje. izvrsno jelo. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč.

mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. amfibolia) dvosmislenost. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . nejednakost. pretvaranje u Amerikance. unaokolo. na oba načina amfibija (grč. ops vid. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. amfibios. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. nepromjenjiv ametist (grč. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. vodozemci amfibijski (grč. neznanstven. u složenicama: s obje strane. logos) zool. metabole promjena. a-. poameričenje amerikanizirati (fr. nebijeljeno platno. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. lithos kamen) mn. pren. vrsta kukuruza duguljasta zrna. oko. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. vrsta minerala iz reda složenih silikata. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. amfiblestron mreža) med. amfi. glazbena i si.). osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. sumnjiv) min. a-metria) neravnomjeran. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. a-metria) neravnomjernost. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. planu. prevrtljiv amfibioliti (grč. nerazmjeran. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. dvosmislica amfibrah (grč. promjena) biol. amfibios. zool. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. preobražaj) koji se ne mijenja. amfiblestroeides mrežast) anat. nepromjenjiv. amen) odobravati. koji nije podložan metamorfozi. americaniser) poameričiti. a-metron. bios život) zrak. a-. sa svih strana. amfibije amfibije (grč. dvojak. amfibrachys) poet. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. usp. okolo. usp. americaine) otvorena kola na četiri kotača. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. usp. nejednak. amfibolos dvosmislen. bez. amfi) prijeđi. mrežnica oka amfibol (grč. napadno odobravati amerikan (fr. amfibios) vodozemski. metabole preobražaj. tehničku savršenost i si. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. nepravilnost ametropija (grč. total amerikanijada filmska. ametobolni insekti zool.amenovati amenovati (hebr. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. amfibios. nerazmjer. poameričavati amerikanizmi mn. koji je bez reda i načela ametodist (grč. oko) med. vrsta platna amerikan grubo. groplan. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč.

amfi. sin Zeusa i Antiope. gledatelji amfiteatralan (grč. amfi. besmisleno brbljanje. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amfimakros) poet. genesis rađanje) zool.amficelan amficelan (grč. pater otac) mn. meter mati) mn. amfi. uzvišeno mjesto prema pozornici. metrička trosložna stopa. amfi. astma amfisciji (grč. u koju je dao potjerati konje i kola. v. ops oko) med. otvor maternice amfidiplopija (grč. guros) onaj koji govori bez veze. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. muž Niobin. zbrka riječi i pojmova. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. sumnjiv amfilogija (grč. pneuma dah. bot. amfigonija amfigonija (grč. amfi-gygnomai) zool. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amfitomos) dvorez. amfi. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. smetenjak Amfijaraj mit. amfiguričan amfigurist (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amfi. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. pren. oxys oštar) zool. budući daje bio miljenik bogova. ribolika morska životinja. diploos dvostruk. disanje) med. amfi. jedan od Argonauta. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. bot. dug — kratak — dug (— U —). vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amphideum) med. boga mora. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. skia sjena) mn. karpos plod) bot. amfi. tropos okret) koji se okreće na obje strane . svađa.). amfilogos) dvojben. prorok. amfilogia) spor. djeca dvaju očeva. Amfitrionijad (grč. sinovi dviju majki. meignymi miješam) biol. amfi. a jedne majke amfipneuma (grč. teško disanje. spolno razmnožavanje. majka Tritonova amfitropičan (grč. zem. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. srca ni pravog mozga Amfion mit. žena Posejdona. konkavan amfideum (lat. amphikoilos) s obje strane udubljen. kretik amfimetori (grč. amfi. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. velika nekoliko centimetara. prid. amfi. proturječnost amfimacer (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amfi. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. amfi-theatron) polukružna pozornica. muž *Alkemenin. amfigeneza amfigurija (grč. vrač i kralj u Argu.

tj. zanimati. amicicije kauza (lat. amytto param. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. amygdale badem) med. mimesis oponašanje) med. trofe prehrana) med. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. zaštitna sredstva. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. škrob. štirka. amikabilis kompozicio (lat. razonoda. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. koje su. razdirem) biol. amuser) zabavljati. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. a-. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. sed magis amika veritas (lat. na lijep način amicabilis compositio čit. a-. lat. voj. razonoditi amnestija (grč. amissio) gubitak. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. amfoterne tvorevine geol. pomilovanje. dakle. amylon) kem. amynteria) mn. razdirem) biol. v. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. djelomičan ili potpun oprost kazne . amikus certus in re incerta cernitur (lat. amfoteros) kem. amytto param.) drag mi je Platon. a-. zanimljiv. ops) med. amida) kem. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. med. dvostruko gledanje. amylum. razonodan amizeta (fr. amikus Plato. gubljenje amitotičan (grč. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. dvojak. amnestia zaboravljanje) prav. diploos.) na prijateljski način. sed magis amica veritas čit. prijateljski sporazum. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amyno branim. ugodan.) prav. amicalis) prijateljski amiksija (grč. prijateljska nagodba amice! (lat. ili njegova polivalencija. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. amicus prijatelj. amusette) zabavica. amikus (lat. amfoteros. amicus prijatelj) prijatelju!. i lužnat i kiseo. nedostatak sluzi amil(um) (lat.) "prijatelj svinja". organski spoj C 6 H 10 O 5 . amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat.amfora amfora (grč. myxa sluz) med. amusant) zabavan. amida) kem. uveseljavati. ami-košon (fr. škrobno brašno amiloza (grč. grč. amylon škrob) kem. igračke. mys mišić.) iz prijateljstva.) vokativ od riječi amicus čit. amikabili modo (lat. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amidže) stric amigdalitis (grč. upala krajnika amikalan (lat. med.

osobito . -fikacija od lat. haima krv) med. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). nekristaliziranost. pren. st. nast. lat. i 2. nekristaliziran. grč. dugotrajan ili stalan. amnesteo zaboraviti) pomilovati.amnestika amnestika (grč. upala amniona amok (malaj. mos. posteljica. v. gmazova i ptica. ammoniakon. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. lat.) posl.) glaz. a-morfos) bezobličan. bog ljubavi. bezobličnost. Amon. cornu Ammonis Amonov rog) geol. salammoniacus) kem. tzv. v. amabile. -ites. nakaznost amorfizam (grč. amoreti amoroso čit. vladao u Babilonu. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. amorozo (tal. kratkotrajan. prikazivano je s ovnovim rogovima.) 1. Amon. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. mnesis sjećanje) med. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. min. amnos janje) med. amor vincit omnija (lat. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. amoriti amorevole (tal. ammoniakon. facere činiti. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. ljubav sve pobjeđuje. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč.) u amonijski dušik amonijak (grč. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. Ammon) mit. glavno božanstvo starih Egipćana.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr.) mit. e. usp. spoj dušika i vodika. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. amnos) med. oprostiti kaznu. nakazan. glaz. nakaznost. 2. amoretti) mn. supr. min. im. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. kristalan amorfija (grč. amortisatio) 1. ljubavnik. amor ljubav) v. . glagola facio. bezobličan. n. a-morfos) bezobličnost. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. moriš običaj) fil. amino-kiselina. a-. postupno. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. morfe oblik) bezobličnost. a-. ljubav amor vincit omnia čit. bogu Amonu) amoniti (hebr. amabile amorfan (grč. zaboraviti krivnju amnezija (grč. a-. zaljubljeni amortizacija (lat. mokraćevina i dr. Amon Amor (lat. aluminijeva praška i nitrotoluola. pr. grč. amnionova voda amnitis (grč. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. supr. amoniakon amonijak. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina.

osvajanje amportirati (fr. sin jednoga od satira i neke nimfe. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. koji povećava.amortizirati državnih zajmova. empirance) trg.) veleugledni. topnički položaj amplektivan (lat. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. ampliare povećati. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. povećavanje. šira obrada. ampliare proširiti) širenje. gradilište) voj. 2. amortisare) 1. matematičaru i filozofu A. vraćati neki dug postupno. proširivati. povećati. i Napoleona III. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). šteta na brodu amplasman (fr. najveća razlika u zračnom tlaku. veleslavni. razvijati. proširenje. ret.001118 grama srebra ampermetar (fr. otplaćivati.-grč. 3. opširno izlagati. razviti. obuhvaćen amplificirati (lat. grč. otimanje. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. povećavajući amplijacija (lat. emporter) voj. emporter) voj. ampelos trs.. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. koji proširuje. prav. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe.. širina) zem. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. amortizman amortizirati (lat. izložiti. jedinica za mjerenje jačine električne struje. fiz. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. (lat. 2. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. emplacement zemljište. nazvana po slavnom fr. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. razgranavanje. razvijanje. amplificare) proširiti. osvojiti . tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. najvišeg stupnja amplissime (lat. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. vinograd. zauzimanje. razrada. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. meteor. prostranost. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. grč. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. zauzeti. za razliku od superlativa. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). proširivanje. razgranavati. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. metron) fiz. Ampere. amplificare širiti. galvanometar čija kazaljka neposredno. na jednoj skali. amplectivus) koji obuhvaća. oteti. amplificativus) proširivan. razgranati. amplitudo obujam. tele daleko. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. povećavati amplifikacija (lat. Ampereu (1775—1836). amplificatio) proširivanje. emire) carstvo. 3.

odrezati. odrezivanje ranjenih. odvojiti. na malo (supr. crkvi).itd. staklo električne žarulje amputacija (lat. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. ponavljanje riječi.: an gro) an fas ili anfas (fr. groznica koja napada svakog dana. a svijet je samo treperenje. amilacea (lat. amusia) koji ne uživa ljubav muza. otcijepiti. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. na soleji. potpuno odvajanje. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. en face) sprijeda. do. en. pravo u oči an gro (fr. dijadema Anadiomena (grč. ulje. v. podrobno. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. a svijet ne postoji. farm. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. na. duž. pren. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč.) mn. ret. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. propovijedi i spomeni. ana (grč. oči u oči. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . uglavnom (ispričati nešto) an. nepjesnički. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo.ampula ampula (lat. neškolovan amuzija (grč. amuletum) hamajlija. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. mundus svijet) fil. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. amusia) nenaklonost muza. ampulla bočica) ispupčena. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. iscrpno. igra toga duha amuzičan (grč. do potan- 70 anadiploza kosti. teh. med.(grč. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. opširno. s kojega se čitaju Sveto pismo. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. razmrskanih. uz. neškolovanost amvon (grč. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. detail) potanko. amputare odsijecati) med. anabaptistički anabaptizam (grč. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. anat. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. ana-basis) penjanje. koji napreduje. npr. stalna groznica anabaza (grč. Bog je apsolutni duh. pr. ana) prijeđi. tj. bjelilo. odgovara našem ne-. en gros) trg. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela.. na kraju polukružnih kanala uha itd. molitve. oko anabaptist (grč. njemačkom un. trbušasta bočica za mast. kroz. obično o vratu amundizam (grč. do sitnica. nasilno odvojiti amulet (lat. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. trg. lat. med. s lica. pren. ana. po. amputatio rezanje) med. koji raste. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. anabatična groznica med. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. anabaino uzlazim) koji se penje. latinskom in-. a-. na veliko.

vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. anafora) poet. ana-kampto) odbojni. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. astr. an-. zool. mila kuda si planina. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. med. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. usamljenik. rob je anagram od bor. ana-grafo napišem) sprava koja. aer zrak. ana. anaglyfa) v. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. an-ago) uzdizanje. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. zool. ana. oduševljenje. an-. an-. ana-gnostes) mn. polureljefni umjetnički radovi.anadoza anadoza (grč. ana-gnostes) mn. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. piše obratno anagrafi (grč. med. npr. isposnik. slika i si. koji odbija (svjetlost. 71 anakamptičan anagnosti (grč. bios život) mn. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. pustinjak. med.: Mila kano si nam slavna. npr. epifora). alegorično značenje. aer zrak. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. bios život) mn. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. mila si nam ti jedina. anagogija). afe dodirivanje) med. v. liječnički propisi. radi ponovnog otiska i umnožavanja. med. alegorično tumačenje Biblije (usp. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. anagraf (grč. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. an-afroditos) med. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. an-. anaerobi anafija (grč. afrodisia ljubavno uživanje) med. anaglypta) mn: umj. anafonesis) med. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. anagliti anaglipti (grč. izbacivanje krvi anagogija (grč. iskašljavanje krvi. anaglifi anagliptika (grč. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. zaštićivanje) med. recepti anagram (grč. ana-dosis) fiziol. ananke anaglifi (grč. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. prid. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. mir od Rim. (usp. ana-grafo) mn. anahoretski anakalipterija (grč. zvuk) . probava anaerobi (grč. mila kuda si nam ravna. fylaxis čuvanje.

kata odozdo. med. ana-lambano) mn. ljupko. anaktesis) med. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. ana. odabrana štiva analepsija (grč. lako. usp. prethodna istraga anakronizam (grč. okrjepljenje. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. po uzoru na Anakreonta. pr.). onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. iskašljavanje anakefaleoza (grč. vino.e. st. ana-kampto) opt. datuma. baino idem. proučavanje odbijanja svjetlosti. trijenale analekti (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . nesuvremenost. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. motivi su mu ljubav. oporavak. n. prolazni užitak u ljubavi. ana-kollao nalijepiti) med. dolje. akust. bijenale. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. kratko anakriza (grč. analepsis.anakamptika anakamptika (grč. vremenska poremećenost. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. st. med. jačanje analeptici (grč. katoptrika. annale. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. pjevali ljupke. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. anakrusis) u metrici: naglašavanje. dioptrika anaklaza (grč. ana-klasis prelamanje) opt. analabos) pravoslav. anakoluthos) nepravilan. ana-kathairo očistim) mn. ana-kathairo očistim) med. ono što je u suprotnosti s kronologijom. anachronismos) pogreška u računanju vremena. analekta) mn. nježno. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. hraniti. koji su. događaja. ozdravljenje anakufizma (grč. npr. anakoluthia nedostatak veze) gram. anakatartična sredstva anakatarza (grč. ana-klino nasloniti se) med. skupina njemačkih pjesnika XVIII. tj. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ozdravljenje. akuo čujem) med. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. ples i društvo. kratko ponavljanje nečega. dolazim) meteor. anaklastos prelomljen) opt. analambano podižem. anakufisma dizanje. an-. rekapitulacija anaklastika (grč. naslanjanje leđima. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. jačati) med. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. udaranje glasom na slog anakteza (grč. uspostavljam) med. ajdaino potpomagati. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. plesu i društvu anakreontičari mn. vinu. anakrisis) ispitivanje. čišćenje prsiju od sluzi.

koji je u skladu s nekim pravilom. istovrsnost. analeptikos) osvježavajući. sličan. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. ljetopisi analist (lat. određivanje sastojaka nekog tijela. neznalica analgezija (grč. pravilu. raščlanjavati. analgija anali (lat. analysis) raščlanjivanje. analytikos) raščlanjujući. sudovima i zaključcima analiza (grč. koji se zasniva na analizi. suprotno: sinteza analizator (lat. razlaganje. ljetopisac. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. analogia) sličnost. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). analgesia) med. raščlaniti. tj. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. s njime je identično vezan. analystor) fiz. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. koji odgovara nekom zakonu. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. alfa. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. suda u njegove dijelove. tijela itd. mat. analogon racionis (lat. koji raščlanjuje. ana-lyo) rastaviti. analytike) teorija analize. annales. polarizator analizirati (grč. npr. prikaz. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo.) pravna sličnost. ispitivati potanko analogan (grč. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. kvantitativna analiza kem. beta) onaj koji ne zna abecedu. srodan. usp. razlaganje cjeline na njezine dijelove. zaključak po analogiji log. neosjetljivost. ispitati. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. odgovarajući. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. tipom. analytikos) filozof. analogos) sličan. Nikolova prizma). godišnjaci. rastavljati. podoban analogija (grč. analogon rationis čit. sva su tijela rasprostrta. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. kvalitativna analiza kem. suprotno: sintetički analitika (grč. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. nepismenjaković. slično (ili: odgovarajuće) stanje. uzorkom. stara analiza dokazivanje . ocjena.) nešto što odgovara razumu. okrjepljujući analfabet (grč. analogismos) fil. ocjenjivanje. suglasan. analogon). annales) 1. kemičar i dr. an-. istovrstan. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. bezbolnost. što je u skladu s razumom analogan (grč. tj. pisac godišnjaka analitičar (grč. okrjepan.) analitički (grč. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. podoban. razložiti. odgovarajući. koji je nastao putem analize. annus godina) mn. koji ne zna ni čitati ni pisati.

ana-pneo) mn. ana-morfosis preobražaj. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč.maneozij'a (grč. plastična kirurgija anaplerotici (grč. npr. ananassa sativa) bot. udes. kukavičluk .analogizirati analogizirati (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. pamćenju. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. med. nepogrješivost anamnestičan (grč. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. jačanje pamćenja anamneza (grč. anamnesis sjećanje) fil. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. anaplerosis) dopunjavanje. po dijeti anantapodoton (grč. književnik) ananke (grč. nužda. nakazan. sudbina. uzimanje hrane po propisu. duboko disanje. ananke nužnost. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. an-amartetos) bezgrješan. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. an-andros) koji je bez muškonti. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. rastenje mesa anaplerotičan (grč. potreba. anapetes raširen. ana-logizomai) usporediti.: Ne učiniš li. naopak. koji pripada sjećanju. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. preinaka) preobražaj. anamnesis sjećanje) fil. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ana. bez cvijeta. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. an-amartesia) bezgrješnost. ana-pleroo ispunim) mn. kob. plašljiv. r emuževnost. anagke) usud. prešutkivanje završne rečenice. bot. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . anamorfotičan anamorfoza (grč. med. plašljivost. anapneusis) med. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. odmor anapnoici (grč. morfe oblik) izokrenut. obrnut daktil. fagein jesti) med. zamjenjuje anapleroza (grč. med. fiz. vidjet ćeš što će biti. uspoređivati. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. neizbježivost anankofagija (grč. otvoren) med. bot. prirodni nagon. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anantičan (grč. anamnestična sredstva med. ana-plasso preobrazim) med. vještina sjećanja i pamćenja. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. ana. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. odušak. sila. izopačena oblika. koji dopunjuje. an-anthes) bot. uii-andria) nemuškost. sredstva koja pomažu disanje.

stezanje želuca. teško. ana. seismos potres) geol. ustajanje iz bolesničke postelje. anarchia bezvlašće. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. grč želuca anastaltici (grč. gore. disharmonija anartrija (grč. pren. prijenosni. ana-stello suzbijam) mn. osnivači: Stirner. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. anarchia) bezvlašće. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. anarroia) med. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. koji obnavlja. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč.-lat. med.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). arthron ud) med. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. potpun nered anarhist (grč. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. arthron ud) 2. an-archos bez poglavara. bakroreza. anarhistički anarhizam (grč. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. an-. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. arthron ud) bezudnik. lica kao posljedica moždane kapi. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. npr. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. ždrijela. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. osobito krvi. ana-ptyo ispljujem) med. povećana disartrija. umnožavanje. bez ikakvih obzira. v. visok 8075 metara. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. armonia) glaz. prenošenje. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. an-apto objesim) utučenost. koji suši ranu anastatičan (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. oporavak (rekonvalescencija). anistemi. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. nedostatak udova anartros (grč. uskrsnuće. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. ana. med. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. ozdravljanje. tisk. an.anaptiza anaptiza (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ana-stello) koji zaustavlja krv. pr. ana. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . ana na. ana-spao) med. koji pomlađuje. pren. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. 1. iskašljavanje. penjanje sokova. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. med. an-. Proudhon. Bakunjin anarhoidan (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. ispljuvavanje. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. usana. grla.

liječenje trljanjem anatropa (grč.) neka je proklet! anatematizirati (grč. anathema esto čit. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. umjesto "neki drugi čovjek". med. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. oštrovidan. stigma) opt. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. ana-tribo trljam) med. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. preokretanje riječi. stoma) med. anatole istok) istočni. ujediniti. tokizo dajem pod kamatu. zelenašim) prav. raščlanjivati. med. ana-tribo trljam. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. lihvarenje. anastrofe) ret. anatocistički anatolijski (grč. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. sredstva za trljanje. stoma usta) sastaviti otvore.) dvostruk. ana-tribo) med. med. pren. pren. ana-thimiasis) isparavanje. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. mijenjanje mjesta riječima. poljubiti. odnosno biljku anatomija (grč. do sitnica anatrepsis (grč. spojiti anastomotici (grč. proučavati u potankosti. dvostran. anastomoza (grč. trepanacija anatripsis (grč. zelenašenje. anathema) prokletstvo. premazati tamnom bojom. dimljenje. istočnjački anatom (grč. potamniti anceps (lat. ana. npr. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. stoma usta) mn. otvaranje bušenjem. anatriptična sredstva anatriptika (grč. obgrliti. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. anatresis) med. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. trljanje udova. metr. usp. embrunir) slik. ana-trefo) med. med. embrasser) zagrliti. ana. ana-temno režem. okret) ret. češanje kože anatripsologija (grč. voj. ušća. baciti prokletstvo na koga ili što. tj. sestra boga Baala anatema (grč. isključenje iz crkvene zajednice. kletva. "drugi neki čovjek". koji daje punu oštrinu slike. uzimanje kamata na kamate. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. anatriptica) mn. anatema esto (lat. t < . param) parati. dvosmislen. stigma točka) opt. ana. djevica-ratnik. utrljavanjem anatriptici (lat.nastigmat anastigmat (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. ana. jako povraćanje anbrasirati (fr. ana-trope preokret. topografska. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. ana. kolebljiv. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. anathematizo) prokleti. pr. proklinjanje. med. rastavljati na sastavne dijelove. podrigivanje anatocizam (grč. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. nesiguran.

fonos ubojstvo.) glaz. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. nova i kratka priča. aner. ankora (tal. eidos lik) umjetno napravljen. malo laganije. više biće anegdota (grč. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. aner. dio fuge andante (tal. vrlina. šaljiva ili duhovita pričica . poet. nimfomanija androtomija (grč. Božji glasnik. iz bilo kojeg razloga. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. anekdotos neizdan) 1. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. kefale glava) min. još jednom. oikion kuća. aner. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. endosser) trg. logia znanost) med. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. endossement) trg. gyne žena) dvospolnost. potpis mjenice na poleđini. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. andante) glaz. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. čestitost andrecej (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. angelos anđeo) bot. priča o kakvom zanimljivom događaju. fil. aner. spis koji. aner. angelos vjesnik) teol. andros čovjek. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. hermafroditizam android (grč. andragathia) muževnost. andamento hod) glaz. aner. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. gone rađanje) stvaranje čovjeka. eidos lik) sličan čovjeku. stanište) bot. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč.) glaz. andro-mania) čežnja za muškarcima. Andromache) mit. prijenos mjenice andragacija (grč. temno režem) anat. ponovno andaluzit min. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. muž. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. uspaljenost žena prema muškarcima. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. pokretan ljudski lik androidan (grč. gdje je pronađen) andamento (tal. aner. andros) mn. aner. slabić androginija (grč. aner. andro. antropofag androfob (grč. andro-gynos) dvospolac. andare ići. aner. hermafrodit. 2. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. aner. andro-fagos) ljudožder. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. umjereno andarini (tal.) mn. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. lithos kamen) mn. aner. aner. geol. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. lagano. fobos) onaj koji zazire od ljudi. mania) med. hrabrost. mati Astijanaksova. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. uškopljenik. kao u hodu.

alpha privativum ne-. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. liječenje zrakom. ukrasti. npr. npr. annexio) pripojenje. vjetrometar anemometrija (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč.) anelektričan (grč. epi na. a-. prisvojiti anekumena (grč. nesposobnost govorenja. skopeo gledam. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. pathos bol) med. pridruženje aneksionist (lat. anemos. močvare itd. oplođuje) anemogaman (grč. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. anemos. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. tromost. pripremni aneksija (lat. nastavak. nesposoban za život anemidrija (grč. anemos. elektron jantar) fiz. an. anemograf anemopatija (grč. vidim) vjetrokaz. pustinje. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. an-. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. a-. tj. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. odnosno vjetra. grafo) v. slab. an-. annexus) prilog. filos prijatelj) bot. annectere) pripojiti. lijenost. an-. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. epos riječ) med. pren. a-. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. enkefalos mozak) med. enkefalos mozak) med. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. nijemost . metron) sprava koja pokazuje. haima krv) med. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. hydor voda) med. annexus) zavisan. ergon djelo) med. haima krv) med. anemos. an-energeia) neradnost. barys težak. anemos. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. pridodan. anemos. dodatak. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. anemos. sporedan. haima krv) slabokrvan. oikumene /tj. pridružiti. anemometrograf anemografija (grč. anemos. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. a-.anegertika anegertika (grč.(grč. haima krv. haima krv. strujanja zraka. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. metria) mjerenje. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. gamos brak) bot. vezan za. šaljivo: krasti. anemos. kovine) anematoza (grč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. nedostatak snage anenkefal (grč. metron. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. a-. slabokrvnost. a-. kod kolere anemija (grč. • anemos. tj. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. blijed. a-. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. a-. anemos.

anervia) med. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. davanje u zalog. engager) obvezan. 2. kuluk. angaria) uzeti u kuluk. npr. an-. 1. pobuditi. ana. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. med. tući topovima po dužini. vijugav. fil. založiti se. a-. epithymia požuda) psih. ravnodušnost. sukob. npr. angaria) težak posao. pogodba.) protiv volje vlasnika za potrebe države. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. erethyzo dražim) uzbuđenje. enfilade) dugi red. nagovoriti. zalaganje. bolesti anfilada (fr. zauzimati se.). erythros crven. boj angelizam (grč. brodova i dr.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. uplesti se u borbu. nemaran. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. uključen u borbu angažirati (fr.. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. an-. rastresen anestezija (grč. angažirati se zauzeti se. anaistheteo ne osjećam) mn. za ples. tupoglavost. obećati. tromost žila. pustiti se. popuštanje. pogoditi. olakšavanje. anesis) med. kulučenje angarijacija (lat. neuron živac) med. obvezatnost. uzrujanost. uzbuđenost. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. an-. biser. pren. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. služba. anfractuosus) krivudav. bočna vatra anfilirati (lat. obvezati obećanjem. neko plaćanje itd. (grč. od podizanja Sun- . v. npr. koji je uzet u službu. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. • ^pažljiv. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. neros tekuć) fiz. redovna dužnost. pogađati. enfiler) udjenuti. voj. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". slavili su je na dan 21. nizati. skloniti koga ili što. za ples. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. fr. an-aisthesia) med. stupanje u službu. slabljenje. obveza. tj. neravan. uzeti u službu. staviti nekoga u opasnost. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. anaistheteo ne osjećam) med. zaobilazan angarija (lat. nanizati. započeti razgovor. navesti.) anđeo. filum konac. prosinca. voj. pren. red soba u jednom nizu. neosjetljivost prema bolu. pr. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. opiti. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. zauzet.anepitimija anepitimija (grč. bezbolan. npr. engagement) obvezivanje. npr. tupoglav. najam. anairesis) ret. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. voj. najmiti. upustiti se u nešto. ops oko) med. udijevati.. npr. neosjetljiv.. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. ergon djelo) med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. koji je bez bola. uzetost. Ave Maria Angerona (lat. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. (grč. voj. a-. engager) obvezati. an-. anervičan anestetici (grč. za ratne svrhe angarirati (lat. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948.

onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. anglofob (lat. kulture. angeion posuda. pektoralna angina angiografija (grč. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. jezika itd. angere suziti.) glaz. angiografija angiom (grč. sarx meso) med. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike.) med. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. grlobolja. angliciser) poengleziti. Anglia. angeion. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. angeion posuda. v. grč. rezanje. angiitis anglaise čit. angeion posuda. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. brižno. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. stenos tijesan. angeion posuda) med. upala krvnih žila. grč krvnih žila angiosperme (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. stijesniti. proširenje krvnih žila angiitis (grč. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. Angila. rak krvnih žila angiospazam (grč. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. angeion posuda) med. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. logia znanost) fiziol. grč. opis krvnih žila. uzak) med. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč.angiektazija ca. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. neuron živac) med. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. grč. grafo pišem) fiziol. upotiebljava se kao liiek . karpos plod) bot. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. Anglia. v. angošjozamente (tal. temno režem) med. grč. grč. Anglia. fobos strah. angeion posuda. spasmos grč) med.) glaz. angošjozo (tal. angeion posuda. angina pektoris (lat. kritosjemenjače. angeion posuda. angeion posuda. nazvana po gradu Angosturi. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. angitis angina (lat. angeion posuda. angeion posuda. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. angina) med. angeion) med. angeion posuda. Anglia. angoscioso angoscioso čit. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. sperma sjeme) bot. pathos bol) med. operacija krvnih žila angitis (grč. ektasis rastenje) med. anglez (fr. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat.

anhidrija anidroza (grč. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. opovrgavati anil (ar. animalna hrana meso. životinjska tijela. oživljenje. jedan registar na orguljama angustacija (lat. bezbojno aromatično ulje. ljutnja.) glaz. raste u Indiji anilan (lat. tj. hydor voda) kem. dahtanje. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč.) duša. životinjska priroda animalizacija (lat. građu. prišipetlja anhidričan (grč. an-nil. prirepina. angulus) ugao. anilitas) bapska starost. hidros znoj) med. na narukvici i si. anidrija anhidrit (grč. lat. služi za pripremanje različitih lijepih. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. angularis) uglat angulemka (fr.angster protiv povratnih groznica.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. trovanje anilinom anima (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. opovrgnuti.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. angulus ugao.: vegetabilije animalist (lat. teško udisanje zraka. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. slobodan od vode. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . duša svijeta.) ono što je živo. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. životinja animalan (lat. duh. hydor voda) kem. pren. anilinskih boja. annihilatio) poništavanje. biljka od koje se pravi anilin. anilis) bapski anilin (ar. anhydria) bezvodnost. vatrenost. spoj kisika s nekim elementom.). an-. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. opovrgavanje anihilirati (lat. anima mundi (lat. zadihanost anhengsl (njem. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. ži-> votna svježina. an ne. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. soli i oksidi anhidrid (grč. an ne. poživotinjenje. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat.) bijela duša. prirepak. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. bez vodika. nestašica vode. anydria) v. animalitas) životinjstvo. jaja itd. animarum dies (lat. animalia) mn. an-nil) med. an-. anhelatio) kratko. annihilare) poništiti.) fil. animal životinja) umj. Svi sveti anima candida čit. animalis) životinjski. hedone radost) med. suša. dobiva se od anila anilitet (lat. živost. prema Angouleme. animalije (lat. anguistara. an-nil) kem. anil) bot. supr. kojem je oduzeta voda. jela od mesa. an-. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. kut angularan (lat. ali koji izložen vodi apsorbira. davanje duše. hydor voda) kem. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. tzv. npr. an-. ukinuti. angustatio sužavanje) med. anima kandida (lat. animatio) oživljavanje. ukidanje. šp. mlijeko. žestina. Anhangsel) privjesak (na satu.

2. poživotinjiti. usp. animare) dati dušu ili duh. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat.animalizam tvari u tijelu. anima kauza (lat. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. zool.) zbog zadovoljstva. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat.) glaz. animalculum životinjica) mn. živahno animozan (lat. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. s namjerom animoso čit. poživotinjavati animalkula (lat. oduševljeno animator (lat. animalisare) zool. zool. duša) prav. poruge animus nocendi (lat. anniversarium) godišnjica. ogorčenost. tj. zadahnuti životom) crtač ekstremnih.) prav. fazer animi causa čit. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. namjera. . srčano. potaknuti.) glaz. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). prirodnjaci XVII. 1. u tvari živog tijela. ljutina. namjera nanošenja štete anion (grč. žestina. animozo (tal. animalculum) zool. oživiti. anisum) bot. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. radi duševne naslade animirati (lat. kora zjenica) med. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu.) prav. animalcula životinjice) mn. neprijateljski animoznost (lat. godišnjica proslava i dr. ogorčen. animare oživiti. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. animosus) strastvenost. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. st. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. poticatelj. s promišljajem. razdraženost. animus duh. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. oduševiti. u probavnim organima. mržnja. anima duh. duša) fil. zagrijati animist (lat. i XVIII. srdžba. srdit. animalis) životinjska priroda. pristaša animizma animizam (lat. živahno.) prav. anima duša) fil. mikroskopske životinjice. hrabro. razdražen. pimpinella anisum) bot. anisos nejednak. pobuditi. uno animo (lat. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. složno animus injurandi (lat. ohrabriti. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. 3.) jednodušno. pren. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. supr. nedostatak šarenice u oku anis (lat. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. vjerovanje u duhove animo (lat. oživljeno. namjera nanošenja uvrede. an-iris šarenica) med. animosus strastan) ozlojeđen.: kation aniridija (grč.

anus kurens (lat. put naviše) fiz. ankylos kriv. anno currente anni futuri (lat.) iduće. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. npr. a-. isos jednak. a-. isos.) građanska godina. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. isos. ennoblir) dati plemstvo. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. pustiti u rad. ani precedentis (lat.) sunčana. veoma čvrst i otporan boksač. ankvirirati (lat. od 1. ankiloblefaron (grč. an-. anat.) obična. islandski kristal) anizurija (grč. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. ove godine.) godine. prosinca anno (lat. prije Kristova rođenja anoblirati (fr.) v. odluka i si. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. anxius tjeskoban. anquirere) prav. ano ante Hristum (lat. ankora brod. ankon lakat) mn. anus interkalaris (lat.) tekuće. annus ecclesiasticus čit.) starorimska božica nove godine. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. povesti sudsku istragu. isos. kore zjenica) med. kotva ankeser (fr. annus solaris (lat. obična julijanska godina. starter anlevaža (fr. an-. ani prezentis (lat. oplemeniti anoda (grč. anus eklezijastikus (lat. isos jednak. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. anoblir. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. put kojim električna struja na- . an-odos uzlaz.) prošle godine anni praesentis čit. a-. pokretač. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. uron mokraća) med. ani kurentis (lat. ops vid) med. u godini anno ante Christum čit. annus curens čit. ankylos zakrivljen. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč.) ove godine anni praeteriti čit. isos. neprijestupna godina. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. dugog i sretnog života anni currentis čit.) tekuća godina. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. inqusita. ani praecedentis anno (lat. uređaj za pokretanje nekog stroja. tj. anus komunis (lat. a-. fr. predlaganje kazne anlaser (njem.) prijestupna godina. bolesnih osjećaja itd.anizeta anizeta (fr. tjeskobe. siječnja do 31. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. sidro. grč. glossa jezik) med. anlassen puštati u rad. Anlasser) teh. nejednakost zjenica anizokromija (grč. encaisseur) šport. sljedeće godine anni praecedentis čit. anisette) rakija začinjena anisom. ani preteriti (lat. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. annus civlis (lat. ablativ od annus) godina. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. plemićku titulu. metron. liker od anisa anizokorija (grč.) crkvena godina. tj. anquisitio) prav. annus comrnunis čit. annus intercalaris čit. chroma boja) med. ankylos zakrivljen) med. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha.) godine prije Krista. zamršen. ankylos iskrivljen.

komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. annominatio) ret. an-. anodinum) med. neuredan. geol. anodia) nevezan. anonymus) nepoznati. odyne bol) med. osobito minerala anoksija (grč. nepravilni glagol anomeomerija (grč. ofthalmos oko) med. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. nepravilan. mrtve prirode. anonymos) bezimenost. bez potpisa. izuzetnost. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. logia) gram. nepotpisan. anonimus (lat. neobuzdanost anominacija (lat. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . nedostatak očiju. an ne. odstupanje od pravila ili zakona. eruptivne stijene. koji se razlikuje od pravila. anomalos) neredovit. astr. ano naviše. ano gore. an-. a imaju različito značenje. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. zločinački anomija (grč. annoncer. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. tj. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. anomalon) gram. sisavci bez zuba anofeles (grč. suprotan pravilu anomalologija (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. annonce) oglas. a-. škodljiv) med. anonarni zakoni anoniman (grč. lat. lat. pozitivni pol. usp. npr. organon. organon. nepotpisani. omos sličan. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. oglašavati. neredovitost. anomalia) nepravilnost. nepoznatost. objavljivati anopsija (grč. an-. odnosno. elektroda anodija (grč. an ne. koji odstupa od pravila. anomos) nezakonit. anofeles nekoristan. objaviti. anonymos) bezimen. supr. tj. nepoznat anonimno društvo trg.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). nomos zakon) v. an-. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. objava anonsirti (fr. an-. organon. zool. bezbolnost. usp. odyne bol.: Tišina je postala još tiša. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. neobičan anomalija (grč. nezakonitost. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. anomalos) nepravilan. an-. antinomizam anonaran (lat. annuntiare) oglasiti. gignomai postati) prid. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. suprotno: katogen anogranologija (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. anomia) bezakonje.: katoda. an-. an-. ops oko) sljepoća.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. istovrstan. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. sljepilo anogen (grč. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. npr. an-. paronomazija anomizam (grč. neobičnost. usp. anomalos nepravilan. odus) mn. žitni. hipoksija anomalan (grč. suprotan pravilu. namjerno izjednačavanje riječi.

bolja ponuda na javnoj prodaji. Afrodite). anaklasis uzgon) ret. primanje hrane itd. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. empatement) slik. enchere) trg. suparništvo. ponavljanje iste riječi u dru- . obrub na vrhu stupa. ensamble) cjelina. a-. norma pravilo) nepravilan. neprijateljstvo. podizanje cijene. algos bol) koji ublažuje. opšivnica pod krovom antabus (grč. an-. anti protiv. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. anstrengen) naprezati se. slaganje. sloga. ant-agonizomai boriti se protiv. antagonismos opreka) oprečnost. nastao bez djelovanja životnih sila. nasip. anti. primjedba. testisa anormalan (grč. anti. annotatio) napomena. vanjski dijelovi neke tvrđave. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. usp. poskupljivanje. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. annotare) v. anti. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. enceinte) voj. suprotna težnja. Anreisser) obilježač. anosmia) med. silo.(grč. an-ago vodim protiv) ret.(npr. bilješka. ograđeno zemljište ansilaža (fr. objašnjenje. pojas nekog utvrđenja. anti. suprotnost. suviše se mučiti ant. anti. grafia) poznavanje kamenja. anti antablman (fr. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. pristojan anštrajher (njem. suparnik antagonizam (grč. ansamblpartije glaz. algos bol) mn. an bez. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim.anorganografij a anorganografij a (grč. an-. kem. adnotacija anotirati (lat. popis zaplijenjenih stvari. sredstva protiv kiseline. enceindre. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. bedem. orchis sjemenik. pripajanje. adnotirati anozmija (grč. antagonizam). acidum kiselina) mn. uminjuje bol antanagoga (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. anti. sklad. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. anstandig) uljuđen. koji odstupa od pravila. testis) nedostatak sjemenika. zakona. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. organon) neživ. engl. Anschlusz) priključenje. djelovanje u suprotnom smislu. an-. raditi suprotno. antagonistes) protivnik. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. borba antagonizirati (grč. koji nema organa za disanje. zajednica. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. običaja anostoza (grč. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. lov. opkoljavanje divljači. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. koji je bez života. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. med. mrtav. lat. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. lat. entablement) arhit. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. skup.. organon. med. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem.

pretjecati. Francuske i Engleske koji je 1914. usp. prije suđenog dana ante festum (lat. značaj. post festum anteakt (lat. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. iznijeti. tj. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč.. med. arktos sjever. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. ante. anatant kordijal (fr.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. Mala Antanta savez između Jugoslavije. antecedentia) ono što prethodi. antecedencije (lat. apo. supr. sin Posejdona i Geje. anti.) prije svečanosti. anti. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. borac u EAM-u antartritici (grč. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. plesso udaram) mn. (lat. sporazum. pred. prethodnost. dodavanje pouke priči. savijenost naprijed. tj. apo. antarkein biti komu premac) grčki partizan. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica.) prije godine. ugovor o prijateljstvu. oikos kuća) mn. prijašnje činjenice. ante. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. anti.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. diluvium potop) mn. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat.: postdiluvijski antefiks (lat. prijašnji čin antecedencija (lat. npr. izložiti) poet. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. Cehoslovačke i Rumunjske. učitelj. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. anteactum) prijašnje djelo. anti. značenje. ant-. prijašnji događaji ili odnosi. preteča. prerano. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. antidatirati antediluvijci (lat. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anti. med.. antecedere) prethoditi. ante Christum natum čit. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. antecedentia) mn.. npr. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. prethodni slog antecedirati (lat. anteflexio) med. diluvium potop) pretpotopni. antarktikos) zem. ići naprijed. preteći. anti. ante Hristum natum (lat. prijašnji događaj. entendre.) prije vremena. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. antecedens) prethodnik. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. zem. ant-. ante-cessor) prethodnik. entente cordiale čit. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. gram. entente) smisao. neke riječi. arthron zglob) mn. južni. ante. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . putovođa. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. med. anti. svoje majke (Geja = božica zemlje).. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika.) prijeđi. antarktikos južni) zem. naprijed 86 Antej ante anno. Velika Antanta savez Rusije. nadmašivati antecesor (lat. ispred. nadmašiti. npr. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. prijašnji život antecedens (lat. asthma) med. fil. apo-didomi predati. osobito u politici antapodoza (grč. atrofos neuhranjen) med. prije.antanta gom ili suprotnom značenju.) srdačan sporazum. subjekt— predikat. itd. sloga.

koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. ant-erotikos) mn. helix.. anterotici antestacija (lat.) mn. prijašnji događaji.) mn. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. v. loquor govorim) predgovor. zool. cvjetanje. preko. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. epileptikos) med. hidros znoj) med. prioritet anterotici (grč. hypo-fero snositi) ret. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. naziv za Hrvatsku. prijašnji život. anthemion) cvijet. antenniformis) u obliku ticala. logos govor) predgovor antelokvij (lat. Leneje antestirati (lat. preci. predbračni anteokupacija (lat. antenagium) prav. iznad. med. ticalo u kukaca antenagij (lat. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. antestari. antenuptialis) predsvadbeni. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. prethođenje. helikos zavinut) vijuga. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. predak. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. antestatio) prav. pretpostavljanje antera (grč. anti. antheros) mn. helminthos glista) mn. ant. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. ante. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). anteoccupatio) ret. pretpostaviti. prašnici. arhit. ante-testari) prav. anti. prašnica antere (grč. med. prošlost anteriores (lat. navođenje i nabrajanje pri- . predoltarnik antepenultima (lat. prednost u vremenu. ispred. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. grč. antena (lat.) mn. pretpostavljati. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. antemurale kristijanitatis (lat.) gram. anterioritas) prethodnost. st. suprotno: posteriores anterioritet (lat. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. ante.) "predziđe kršćanstva". anthe cvijet) bot. davanje prednosti. ante. bot. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. prethodnici. doba cvjetanja anthelik (grč. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. pr. ante pred. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. ante-ponere) staviti ispred. natus rođen) prvorođeni. anti. anti. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. antepositio) stavljanje ispred. sredstva protiv glista. helmins. anthera) bot. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. antheros) bot. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. hyper nad. pradjed anteniforman (lat. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč.

stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. usp. koji uništava život. anticus. kyklos krug. anti protu. sredinom 6. prije vremena anticipirati (lat. predujam na robu. anti. st. u obliku predujma. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. palimbakhej antibarbarus (grč. ret. streptomicin. barbaros negrčki. antiquus) stari. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. anti. u antibiotike spadaju. anti. anti. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. unaprijed primiti (ili: primati). tzv. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. koji služi protiv slabosti antibaby čit. potučeni od Avara anti. ar. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. upala krajnika antialkoholičar (grč. anti. antias krajnik) med. st. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. arthron zglob) med. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. u 6. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. circum naokolo. lat. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. kružno kretanje) meteor. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. anti. starinski.) unaprijed. predujmiti. anti. bios život) koji je protiv života. anti. a-. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. starog kova. predujmljivati. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. antiadijaforist (grč. lat. aristokratikos) protivnik plemstva. antiborejski (grč. anti. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. adijaforist antiaditis (grč. barbarizme. točka na nebu od koje se vrši kretanje. starovremeni. anti. trezvenjak antianafilaksija (grč. mjesto. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). Bakhios) poet. v. snaga) med. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. iza. osobito: aureomicin. anti. kloromicetin i dr. po starinskom ukusu. umjesto antiabolicionist (grč. koji ubija antibiotik (grč. koji potječe iz starog vijeka. a-. grč. lat. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. anti. prema. anti.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. fil. čistunac .(grč. penicilin. apex) astr.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. prostitucije itd. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. suprotno: apeks antianeksionist (grč. sthenos jačina. koji povećeva životnu snagu. područje visokog atmosferskog tlaka. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. pored ostalih. branim) med. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. anti. anti. osobito ropstva. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. drevni. ana. filaggo čuvam. antibeibi (engl.. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant.

temno režem) med. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. med. sredstva protiv povraćanja. lat. sredstvo protiv groznice. koji ublažava upalu ili groznicu.. antemetici antiemetičan (grč. protusredstvo antidotarij (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anti. antedatirati antidemokratski (grč. dysenterikos proljev. anti. anti. dyne vrtlog. anti. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. pristaše antiflogistike. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. med. aisthanomai osjećam.-lat. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. epilepsia) mn.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. anti. farmakopeja antidramatski (grč. usp. sredstva protiv padavice. anti. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. anti. anti. lat. sredstva protiv nesvjestice. rijedak antidaktil (grč. epilepsije. dynastes vladar. protuotrov. v. antidoton) med. flogos plamen) 1. kem. lat. fermentum) med. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. fone glas) logička proturječnost. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. iznijeti) ret.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. anti. griža) mn. anti. protugroznični antifebrilije (grč. flogiston antifon (grč. diabetes šećerna bolest. med. kem. anti. v. anti. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. fone) otpjev. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. lat. anti. okretanje) mn. fleps žila. diegeza antidijabetik (grč. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. eu dobro. anti. febris groznica) med. također: otpjev antifraza (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. emeo povraćam) mn. med. anti. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. anapest antidatirati (grč. anti. datum) v. anti. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. pren. daktylos prst) metr. diabaino prolazim) med. flox) mn. mn. teorija fr. anti protu. anti. anti. febris groznica) med. med. antidinična sredstva antidizenterici (grč. besmislica. med. v. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. diexeimi prikazati. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . pr. anti. lijek protiv čega. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. antipirin antifermenti (grč. sredstvo. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. usp. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. flox. febris groznica) farm. med. flox plamen) 2. lat. antiflogistici 1. anti. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. pren.

tuberkuloze. v. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. anti. hektikos sušičav) mn. klimax stube. anti. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. tuberkuloze. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. položaj slojeva . umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. anti protu. med. veliki smo svuda.) Antigona (grč. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. Gallus) protivnik.: "Ako smo veliki. anti. antihektičan antihelmitici (grč. anti. pr. med. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. rheo curim) med. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. anti. na prijestolju. kakos loš. med. pr. anti. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. anti. kathodos put naniže) fiz. klino naginjem se. anti. sredstva protiv sušice. stanje) med. sredstva protiv sušice. helminthos glista) mn. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. med. pr. chthon zemlja. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. pren.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. lat. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. tlo) mn. exis svojstvo. antiftizičan antigal (grč. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. katarroos ) mn.) Odisejeva majka. anti. antihipnotičan antihistaminici mn. Grka i Rimljana. neprijatelj Francuza (jezika. hemeroida antihipnotici (grč. spuštam se) geol. protutužba antikatoda (grč. kulture. u kolibi" antiklinala (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. anti-katerogeo) prav.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. med. anti. npr. cariosus pokvaren. lat. anti. zem. antistin) antihreza (grč. lat. med. anti. truo) med. lat. haima krv. regnymi probijam) med. helmins. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. engl. antihelmitici antihemoragičan (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. npr. anti. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. postupnost u izrazu) ret. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti. anti. lat. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. predmet stare umjetnosti. haima. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. cancer rak) mn. koji služi kao lijek protiv šuljeva. u palači. anti. hypnos san) mn. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. fthisis sušica) mn. chresis uporaba) prav. anti. politike itd. freeze zamrzavati) teh.

anti. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. polovan. anti. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. kresis miješanje) prav. antiquarius) stari. odbaciti. anti. lat. oponašati ukus starih. protukužni antiletargičan (grč. anti. anti. stari svijet. vrag. anti protu. antilego suprotstavljam se. obrana antikronizam (grč. med. anti. lat. starinar. antički) antilegomena (grč. sredstva. anti protu. npr. krino sudim) odgovor na kritiku. anti. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. lat. antiquitas) starina. opovrgavam) mn. raditi prema antičkim uzorima. latinica. zakon antikvitet (lat. antikvizirati (lat. supr. tisk. bezbožan čovjek. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. lat. kupac i prodavač starina. kolike trbuhobolja) mn. anti. convulsivus grčevit) med. anti. stare. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. anti. pren. tromboze i dr. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. anti. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. antiquus) stari. lat. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. protukritika. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. contagiosus zarazan) mn. lat. uspravna latinična slova. loimos kuga) med. slobodnjačkim načelima . med. anti. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. antiquus) ugledati se na stare. umjesto interesa na dug. sotona antikritičan (grč. lat. služi za liječenje embolije. supr. a padaju u suprotnim smjerovim. sredstva protiv kolere antikolici (grč. anti. med. antiqua) staro pismo. koji služi protiv kuge. lethargia bolest spavanja) med. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. odgovor na napade. slobodoumlju. antiquare) zastarjeti. teol. starinski (usp. anti. krino sudim) koji odgovara na kritiku. cholas utroba) mn. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat.. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. corrodere glodati. sinklinala antikoagulans (grč. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. poznavatelj starina i starih spomenika. napad itd. starinski. med. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. homologumena antilemičan (grč. stari vijek. upotrebljavan antikvarijat (lat. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. anti. anti. proglasiti za zastarjelo. anti. lat. antikolerici (grč.

ali drugim redom. s logikom antilogija (grč. npr. anti. npr. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. fr. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). antilogikos) nedosljedan. moralis) koji je u suprotnosti s moralom.antilisa antilisa (grč. element. lat. melancholikos) koji razbija tugu. anti. anti. militarisme) suprotnost militarizmu. anti.: "Jedemo da živimo. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu.76.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. anti. proturječnost. protunarodni antinarkotici (grč. redni broj 51. onoma ime) zamjenjivanje imena. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. narke ukočenost. obrana pred sudom antilopa (grč. meros dio) ret. protuslovan. lyssa pseće bjesnilo) med. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. načelno nepriz- . antimonium) kem. anti. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). nomos zakon) 1. prigovor. tj. razmjena) ret. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. ali u suprotnom smislu. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. atomska težina 121. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. anti. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. lat. "Jedi da bi živio. 2. antimetabola antimetateza (grč. fil. nefros bubreg) mn. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. npr. npr. metaloid srebrnobijele boje. moriš običaj) fil. ukočenje) mn. antilogia) proturječnost. anti. med. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. znak Sb (stibium). koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. anti. lat. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. v. teol. antholops) zool. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. antimetalepsija antimetalepsija (grč. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. anti. anti. med. metalepsis zamjenjivanje. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. mos. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. suprotan moralu antimoralizam (grč. a ne živimo da jedemo". koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. pobijanje. živi u toplijim krajevima u stadima. nationalis) nenarodni.

anti. med. usporedan antiparalelogram (grč. pr. zem. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. antipirin i dr.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. lat. med. odnosno ljudsko mišljenje. gramma) geom. anti. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. lat. patriotes) neprijatelj domovine. anti. anti. oprečan. zem. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. suprotno: simpatija antipatriot (grč. pyr vatra) mn. rheuma) med. pyr vatra) med. anti. sredstva protiv upale plućne opne. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. anti. anti. nedomoljub antiperistaza (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anti. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. suparnik. plenus pun) fil. ljudi sa suprotnim sjenama. antipus) sasvim suprotan. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. anti. sredstvo protiv groznice. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. pr. npr. aspirin. stanovnici na istom podnevniku. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. lat. med. psyche duša) fil. anti. anti. koji suzbija groznicu. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. para-lyo) mn. pleuron bok. pneumon pluća) med. nesimpatičan antipatija (grč. anti. parallelos. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. skia sjena) mn. neugodan. antirepublikanski antireumatičan (grč. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. lat. parallelos) koji nije paralelan. replika antiparalelan (grč. parasitos nametnik) mn. spolna ljubav antiplenisti (grč. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. anti. protivnik revolucije antirojalizam (grč. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. anti protu. anti. anti. anti. protivnik. antiprotasis protuprijedlog) ret. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. anti. shvaćanje da razum. pyr vatra) med. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. nemio. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. tj. fr. istokračni trapez antiparalitici (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. anti. anti. lat. ratio razum) fil. rebro) mn. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. anti. antipirin (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije.

dviju težnji i si. scabies šuga) mn. bez izrazite dramske radnje. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. proturječna. logia. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. med. Ionesco. spasmos) mn. antispazmodici antispazmodici (grč. lat. zajednice 4 . tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. predstavnici E. skepsis dvojba) fil. progovara mudro". sepsis trulež) med. ili kontrarna. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. socialis društven) suprotan društvenom poretku. mn. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. thermos topao) mn. S. npr. sredstva koja ublažavaju grčeve. anti. anti. anti. med. = materijalizam antistrateg (grč. anti. pr. anti. sinteza antitip (grč. suprotna). četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. anti. v. 2. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. spiritus duh) fil. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. antithesis suprotnost. septikos) med. anti. thyreos štit. antiseptici antisifilitici (grč. typos) otisak. 4. antisemitski. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. antitipski antitireoidin (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. sepsis trulež) kem. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. anti. anti. spastikos koji vuče. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. med. koji je u suprotnostima antiteza (grč. lat. filos) mn. anti. anti. anti. prijepis. protužidovski pokret antisepsa (grč. anti. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. protivnik ujedinjenja. tj. med. lat. Beckett antitermici (grč. 3. anti. anti. suprotnost dvaju karaktera. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. antispastici antispektrologija (grč. anti protu. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. suprotno) 1. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč.: "Ide ludo.. toxikon) med. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. grčevit) mn. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. političkom i duhovnom životu. med. antispastos) metr. lijek koji sadrži sekret štitnjače. sys. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. lat. eidos izgled) farm. usp. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. ret. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. teza. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. antithetikos) suprotan. lat.

usp. cvjetno plavetnilo. dobiva se iz smole kamenog ugljena. lithos kamen) mn. geol. zyme kiselo tijesto. koralji antracit (grč. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. antrakolit antrakoza (grč. živo biće) mn. sredstvo koje sprječava vrenje. antrpilastir . anthos. metron) kem. bedrenica. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. pren. usp. sinonimi. antonomasia drugi naziv) ret. lingv. anthos) cvijet. anthologia) branje cvijeća. onyma ime) mn. anthrax ugljen. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. v. orgazam antos (grč. osobito lirskih pjesama. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. cvjetnjak. homonimi antonimija (grč. anthos. antotipoliti antologija (grč. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. riječi suprotne po značenju. crni prišt. anthos cvijet. npr. nevolja antrkolon (fr. usp. anthos cvijet. antoliti antozoe (grč. antonimi antonoar (fr. zool. vrtača antonomazija (grč. cvjetno žutilo. zbirka odabranih. antiseptik antoalaža (fr. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. geol. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. antrecen (grč. tvrd—mek i dr. med. entonner. sredstva protiv navale krvi. anti. laž—istina. med. geol. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. složeni ugljični vodik. nastavak -ites) min. xanthos žut) kem. anthos. zoon životinja. udaljenost između stupova. tegoba. C 14 H 10 . uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. onyma ime) lingv. anthrax ugljen) med. kotlina. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi.antivenerea antivenerea (grč. govorni ukras. veneričnih bolesti antizimotik (gr. npr. lithos kamen) min. dobar— loš. paronimi. toile. anthrax ugljen. lithos kamen) min. anti. nered (npr. prostor između dvaju stupova.. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. spolna ljubav) mn. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anti. u sobi). sredstva protiv spolnih. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. anti. Venus božica ljubavi. lat. ljeto—zima. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. kvasac) kem. osip. anti. usp. algos bol) mn. anthos. med. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. odus zub. typos otisak. itd. osobito na licu antotipoliti (grč. v. ofthalmos oko) mn. lithos kamen) mn. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. bjesnilo . npr. najstariji fosilni ugljen. anthrax ugljen. entrecolonne) arhit. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. kyaneos zagasitoplav) kem. anthrax ugljen. anthrax ugljen) kem. krasta. razmak. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. zbirka najljepšega antonimi (grč. med. med. anti. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. cvat. entonnoir) lijevak.

kulturna. očovječavanje. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. mortaliteta itd. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. nataliteta. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. anthropos. npr. anthropos.(grč. anthropinos) čovječji. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthropos. anthropos. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos) fil. anthropos. anthropos čovjek. latreia služba) obožavanje čovjeka. stvoreno na Božju sliku i priliku. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. povijest čovječanstva antropoidan (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. anthropos čovjek. ljudožder. anthropos. glyfo dubem.antropareskij a antropareskija (grč. psihološkog. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos. urezujem u kamen. anthropos. rađanje čovjeka. kanibal antropofagija (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. . historia) znanost o razvitku ljudskog roda. fyteia sađenje. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. prometna. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. fiziološkog. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. antropocentrizam (grč. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. utjecaja okoline. anthropos. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. anthropos. anthropos. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropos. lat. papiga antropognost (grč. anthropos. zemaljski antropizam (grč. anthropos. koji se tiče ljudi. rađanje) biol. bios život. podvrste su: povijesna. privredna. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos.

zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. anthropos. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. fizičke pojave. anthropos. sociologije. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . povijesti. anthropos. anthropos. metron) mjerenje ljudskog tijela. Bog. sociološkog. v. anthropos. anthropos. proučavanje odnosa između čovječjih udova. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. logismos) fil. morfoo uobličavam) počovječiti. da misli. tj. stajališta antropologija (grč. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. fiziologije. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. seciranje. anthropos. anthropos. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. tj. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. tome rezanje) med. biološki život. anthropos. antroponomija (grč. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. rezanje ljud- filozofskog. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. fiziologije. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. želja. anthropos. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. težnji i ideala. vrlinama. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. 1. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. povijesnog. počovječavati. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. tj. obožavanje čovjeka. psihologije. Theos Bog) obogočovječenje. 2. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. arheološkog i dr. anthropopatheia) fil. metoda mjerenja čovjeka. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos. slabostima i dr. s ljudskim osobinama. morfe. fiziognomika antroposomatologija (grč. antropopatija antropopeja (grč.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. nomos zakon) fil. anthropos. anthropopatheia) fil. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. ponašanje životinja itd. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. morfe oblik) fil. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. anthropos čovjek. soma tijelo. tj. osjeća i radi kao čovjek. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek.

antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. annuitas.) naopako. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima".) kraljevski prsten pečatnjak. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. uron mokraća) med. završetak debelog crijeva. ubrajati anuncijacija (lat. godišnjak. "prosvijetljenje" i "posvećenje". poništavati. i 15. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. natraške. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". ukidati. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. annuarium) ljetopis. koji traje godinu dana anuarij (lat. enjambement) poet. polukas anualni (lat. inversus) naličje. uračunavati. Petar u ribarskom čamcu. godišnji dohodak. Blagovijest anuri (grč. annumeratio) pribrajanje. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. enveloppe) omotnica. rujna 1951. annunciatio) nagovještavanje. objavljivanje. annulus palatii čit. poništavanje. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari).) zool. per anum (lat. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. annuus godišnji) godišnja otplata duga. annulus piscatorius čit. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. a traje još i sad. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. anulus palacii (lat. uračunavanje anumerirati (lat. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. an-. envers. sofia mudrost) fil. opkoračenje. u San Franciscu između Australije.) čarobni prsten. annualis) godišnji. na naličje anzihtskarta (njem. a Venvers čit. opovrgnuće. uništavati. čmar. pribrojavati. Novog Zelanda i SAD. annullatio) poništenje. annumerare) pribrojiti. godišnja renta anulacija (lat. an bez. proglasiti nevažećim anulus (lat. godišnji prihod. SEATO anžanbman (fr. annullare) poništiti. opovrgnuti.) aorist (grč. ukinuće. annulus magicus čit.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. anulus magikus (lat. koji se događa svake godine. anthropos. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. kroz čmar anvarija (grč. mat. annulus) prsten. tj.) med. ribarski prsten anumeracija (lat. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. ukinuti. anulus piskatorijus (lat. v. an-. uništiti. bezrepci. lat. lat. duša sudbini koju sama stvara. žabe anurija (grč. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. ura rep) zool. st. ovarium jajnik) med. počinje s dijuvijalnim razdobljem. opovrgavanje. opovrgavati. zoon životinja) geol. prošlo svršeno vrijeme . anthropos. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. Pacifički pakt. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. a lanver (fr. neodređen) gram. a-oristos neograničen. kalendar anuitet (lat.

zapleten. ravnodušnost.) apartan (fr. odjel. godišnji prihod. otakati. vapa) para. abzihen) 1. utrnulih osjećaja apatija (grč. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). lat. mlitavost pokreta apatit (grč. preslikač . aorte) med. kinematografa. odijeljenošt. povraćati. glavna srčana žila. neke radionice. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. vanjština. ap-ago odvesti. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. tisk. odvojenost. apathes) neosjetljiv. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. dah. chroma boja) opt. aorte) anat. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. apatao. prividnost. apache) velegradski razbojnik. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). naprava. veličina i si. kalcijev fosfat s fluorom. nesvakidašnji. vidan. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. braće). sapa. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. apage) odlazi. apagoge) log. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. surovost. odbijati (npr. a. aparatura (lat. kazališta i dr.) aparencija (lat. prividan (npr. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. razmak. ravnodušan. zaziranje (ili: strah) od ljudi.) zasebnost. zaključak apatičan (grč. posredan dokaz. jasan. npr. osme miris) bezmirisan apa (mad. ono što izbija iz nečega (kao plin). trg. apatetikos lažljiv) lažljiv. pretakati (vino). osiguran prihod apanažirati (fr. žila kucavica aortitis (grč. apantesis) odgovor. apparens) vidljiv. vjerojatnost. idi! apagoga (grč. smrad apage! (grč. zločinac. lažan. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. očit. lopov. očigledan. posredan dokaz. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. upala aorte aozmičan (grč.) otac apa (rum. zamršen. apanage. apparatus sprema. 2. sprava i si. odvraćanje. abziehen svući. tj. 3. biju vat i apcigbild (njem. nemaran.aorta aorta (grč. apo. cijeli pribor. apagogičan dokaz indirektan. odvratnost među ljudima. aparthajd (engl. sva oruđa. appartement) stan. neobičan. oruđe) sprava. opovrgavanje apantropija (grč. oduzimati. nemarnost. apatheia) neosjetljivost. zadah. od plaće na ime otplate duga). koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. utrnulost osjećaja. antropofobija aparat (lat. pomoćna sredstva i dr. izgled. apperentia) privid. stan s više odjela apaš (fr. očevidan. stroj. 4. pun draži. otići. apatao zavodim) min. lat. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. sive. dražestan apartheid čit. jedinstven) poseban. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. apart poseban. veoma raširen. isparivanje. soba. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. pren.

izdužen produžetak s površine nekog organa. appellare) moliti koga za pomoć. doziv. vrh stošca. usp. slaba probava apeptičan (grč. zajedničko ime. pozivanje. žalba višoj vlasti. neodgojen. pozivanje. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva.apcug apcug (njem. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). med. Apelles post tabulam (lat. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. beskrajan) fil. gram. neznanje poradi slabog školovanja. appendix) med. ad-perceptio) fil. crvuljak apepsija (grč. priziv višem sudu. a. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. tj. višim sudovima. početak. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. a-. zapažanje. anat. čovjek. aperantologia) pretjerana brbljavost. npr. bujica praznih riječi apercepcija (lat. appendix) dodatak. appellativus) gram. prilog knjizi ili djelu. riječ koja označava rod ili vrstu. paideutikos odgojni) nenaobražen. arex vrh. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. jasno shvaćanje . birstnapcug apedeutičan (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). suprotno djelovanje pada. apeiros neograničen. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). neupućenost u ono što je lijepo. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. prav.: drvo. snimak. otisak. znači otprilike: dolje!. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. apedeutizam apehema (grč. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. paideo odgajam) v. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. suprotno: antiapeks. životinja apelativan (lat. ret. pozivanje na viši sud. dopuna. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). apaideusia) nenaobraženost. nedostatak ukusa. apeiros neiskusan. ap-echema) odjek. shvaćanje. koji označava zajedničko ime. uložiti (ili: ulagati) priziv. vrstu apelirati (lat. appellare. neprobavljivost. nomen appellativum) gram. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. rod. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. nulla dies sine linea. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. nakon nižih. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. appellans) prav. pozivati se na nešto. neškolovan apedeutizam (grč. i traži njihovu pomoć apelat (lat. geom. nazivanje. usp. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. apedeuzija apedeuzija (grč. voj. astr. appel) poziv. znak. a-. pepsis probava) med. appellatus) prav. zbor.

težnja za čim apeticija (lat. a-petalos) bot. gen. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. bez latica apetencija (lat. aperitivus) v. odnosno mišljenja. rta. vršni. zagladiti . pomoću kojih se jedan predmet shvaća. apices juriš) mn. v. na dijafragmi za prolaz jednjaka. otkloniti smetnje. uvidjeti. opt. npr. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. pyr vatra) med. s bijelom pjegom na čelu. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. planao) opt. apereins) koji potiče volju za jelom. jasno shvatiti. slobodan od njihanja. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. siguran od vatre apirija (grč.) zool. sveti bik. žudnja za nečim apetitivan (lat. rtni. aperijencije aperijentan (lat. sklonost. osjećaj gladi. volja za jelom. pčela Apis mit. bez (sferne) aberacije. a-pyros. bez visoke temperture. simbol zemljoradnje apistija (grč. n) apikultura (lat. otvor. požuda. apistia) nevjerovanje.. koji nema koštice apiretičan (grč. gen. appetitio) težnja za čim. dovesti u red. ad-percipere = zapaziti. težnja. otvor. appetentia) čežnja. aperijens aperijens (lat. appetitus) prohtjev za jelom. naklonost apetit (lat. aperientia) mn. cut udarac) šport. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. arex. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. apex. linkejoskop aplanatičan (grč. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. nagon. med. nezapaljiv. oni činovi zapažanja. a-. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. zapažati. npr. apurement) trg. apex. apis pčela. a. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. aperire otvoriti) med. provjeravanje računa apis (lat. apis pčela. stanje bez groznice. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. aperitivan aperiodičan (grč. rupa. a-. pyr vatra) 1. periodos) fiz. pyren koštica) bot. odnosno mišljenja. bez groznice apiričan (grč. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. a-. rt) koji se tiče vrha. ovjeravanje. žudnja. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. upper gornji. želja. aperijentan aperkat (engl. pyr) med. kao složena leća. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. apicis vrh. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. crn. a-. t.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. mn. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. a-. spoznaje i tumači apercipirati (lat. aplanir) poravnati. appetitivus) željan. sredstvo za čišćenje. požudan.) anat. bez lišća. prohtjev. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. sumnja aplanat (grč. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. apeiria) neiskustvo apirman (fr. zaključak. konstruiran 1866. lat.

opet. apodeixis) prikazivanje. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. uspravno držanje. pren. plaćati. prilijepiti. prionuti na neki posao. uporaba vanjskih sredstava. beznožnost apodiksis (grč. prišiti. živo odobravati aplauz (lat. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. a-. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. brižljivo izučavati. a. npr. osobito na završetku zgloba cjevastih . ucrtati aplikabilan (lat. usp. drugi. pus. povjerenje u vlastite snage. lijek. a-. upotrijebiti. tapšanje. appoint) bank. sud koji izražava logičku nužnost. ali tako da ne izgleda da se to želi. log. osobit razlog za neki hrabri postupak. beznožni vodozemci. pohvala aplazija (grč. beznožan apodemialgija (grč. apunto apoentirati (fr. pneo dahćem) med. ukras na haljinu. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. primjenjivanje. pljeskati u znak odobravanja. popis imetka. applicabilis) primjenjiv. metnuti. brinuti se. samopouzdanje. applicans) v.) težina. odrediti ročište. stavljanje. inventar apofiza (grč. a-. applaudere) tapšati. uobličenje) anat. sitan novac za izravnavanje računa. koštana izraslina. appointer) odrediti plaću. dati. oblog: marljivost aplikant (lat. nedostatak nogu od samog rođenja. zool. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). osobito inozemna^ mjenica. gram. npr. glasno odobravanje. prikladan. applicare) namjestiti.(grč. a-. zavoj. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. utiskivanje. važnost. obraćati veliku pozornost na nešto. apodeiktikos) koji dokazuje. primjena. med. koji se može lako namjestiti. izlaganje. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. samouvjerenost. okomitost. applicatio) način izvođenja. apofasis) davanje savjeta. problematičan modalitet apodoza (grč. hrabrost apneja (grč. mladica. asertoran. apofysis izraslina. dokazivanje. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. natrag apodan (grč. mat. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. primiti nešto s bučnim odobravanjem. raz-. applicatura) glaz. nepobitan. za razliku od prvog dijela (protaze). primijeniti.aplaudirati aplaudirati (lat. applicativus) v. izdanak) med.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. nedisanje. podos noga) mn. apodiktičan sud log. drskost. priljepljivanje. poricanje. pus noga) koji nema nogu. poravnati se u nečemu. rađanje bez nogu. bezuvjetan. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. aplikabilan aplikatorika (lat. staviti. aplikativan aplikacija (lat. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. završnica apoen (fr. pus noga) med. npr. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. apodosis) ret. kandidat aplikata (lat. apodemia boravak u tuđini. neoboriv. smjelost. unijeti. probni govor. npr. neminovan. beznošci apodija (grč. svaka. pljesak. plasis oblikovanje. posljednji dio složene rečenice.

apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. Otkrivenje. duhovit. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. apoche udaljenost. rat. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. tj. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. afelij). ozdravljenje. povratak u isti prividni položaj. suprotno: perigej.od Jupiter gen. sentenciozan apogamija (grč. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. apofthegma) kratka i duhovita izreka. apo-gaion) astr. a misaon. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija).. Jov. apofize mn. apokatharsis čišćenje) med.18). epifiza). gameo ženim se) zool. kad se još smatralo da je Zemlja središte. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. to jest Otkrivenju (13. 2. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. pitagorejci) . geol. posljednja knjiga Novog zavjeta. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. apo-karpos plod) bot. Jovis) astr. metria) mjerenje udaljenosti. istraživači Otkrivenja. apo od. poslovica. vraćanje zdravlja. apo. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. stoici. apojovium. apo. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje.1-8): kuga. misao. min. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. koja se pripisuje apostolu Ivanu. astr. tajanstven. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. a ne Sunce (usp.apoftegma kostiju. zagonetan. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. kapnos dim) med. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. potpun prestanak neke bolesti. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. sentencija apoftegmatičan (grč. Apokalypsis) 1. sufumigacija apokarpija (grč. glad i smrt apokaliptičari (grč. razmaka apojovij (lat. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. mračan. fil. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. s kosti spojena koštanom masom (usp. kod žabnjaka) apokartereza (grč. grč. med. apo-grafo) prijepis. kratak.

razmnožavanja bez . govora. rječitosti itd. rješenje apokriza (grč. skratiti. koji izlučuje. znanost o tome kako treba braniti vjeru. apolonikon (grč. npr. pretvaranje u kamen apoliza (grč. v. Apolon. odvajanje Apolo v. apo-lysis odvajanje) med. apokrino izlučujem. apo. poezije. lažan. podmetnut. apokope odrezivanje) gram. apologos priča) poet. sumnjiv. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. apo-krypto skrivam) mn. odgovorim) 2. glazbe. st. mixis miješanje. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apologeomai) koji ima karakter obrane. apo-krypto skrivam) nesiguran. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. sin Zeusa i Latone. NASA apolog (grč. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova.apoklazma apoklazma (grč. izostanak) neke organske funkcije. apologema) obrana. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. disanja. apolis. chroma boja) opt. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. Apollon) glazbeni instrument. tj. apologia) obrana. odgovor. obranjena točka apologet (grč. poremećaj. apologeomai) braniti. apo-krino izlučujem) med. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. apo-klao slomim) med. skraćivati apokrifan (grč. harmoničan. Apollon) glaz. poučna pričica. kanonske apokritičan (grč. apo-krinomai obavijestim. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. osobito kršćanski nauk apologija (grč. usporedba u priči. prijelom kosti apokopa (grč. liječništva. med. u Engleskoj apolonion (grč. bog sunca. lijep. spis ili govor apologetika (grč. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. titula biskupskog. prestanak. izdvajam) 1. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. držati obrambeni govor Apolon (grč. sprječavam) med. okamenjivanje. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. umjetnički. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. apolitho skameniti) geol. skladan. prekid (ili: smetnja. otkrivene. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. koje nisu prave. sličan orguljama. apologeomai branim) teol. odluka. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. od IV. Apollon) mit. zauzimati se za. apolepsis zadržavanje. apolambano zadržavam. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. sparivanje) zool. nepravi. npr. branitelj. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. napravljen 1828. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. glazbeni apomiksija (grč. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati.

a-poreutos neprohodan. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. kolebati se. aponia) bezbolnost. težak zadatak. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. "Ja ću tebi !" apostat (grč. donositi. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. apoplexia) med. apoplesso udarcem oduzmem) med. poput navlake. nedopušten aporetičar (grč. zdravlje. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. odmetnuti se. aporeo) v. apoplesso udarcem oduzmem) med. a posteriori) fil. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. lat. bespomoćnost. "vještina" raspravljanja o problemima. lat. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. sličan moždanoj kapi. aporema aport! (fr. zagnojavanje apostematozan (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. prav. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apporter) donijeti. zavisan od iskustva. fr. ali ne u gotovom novcu. ulog) trg. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. srca ili mozga). iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. osobito kršćanske apostazija (grč. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. apostateo otpadam) otpasti. aporeo biti u dvojbi. aporos neprohodan) fil. spokojstvo apopleksija (grč. apporte) daj ovamo. stvoren na osnovi iskustva. apopsycho izdahnem) izdisanje. med. apo-stema čir. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. apo-siopesis zanijemljenje) ret. apostematosus) koji ima oblik čira. gnojenje. mišiće. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. stvari zabranjene za izvoz. živac) anat. logička teškoća. aporeo u zabuni sam) sumnja. neuron žila. apostata) otpadnik. nejasnoća: logična teškoća. apostasia) odvajanje. a-poreutos) zabranjen. težak za razumijevanje. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. odmetanje. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. teškoća. imanje doneseno u brak aporema (grč. načela apostemacija (lat. a posteriori .aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. duboka nesvjestica. odreći se vjere. apport prinos. gnojan aposterioran (lat. aporetikos) onaj koji sumnja. zatajivanje misli. prešutkivanje. apo. aporema. obamrlost apor (fr. prinositi. aporizma aporematičan (grč. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. nejasan aporeta (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. skupine mišića i cijele udove. sklon moždanoj kapi. snošljivo stanje. ispuštanje duše. apportare. apo. prekidanje govora npr. neprolazan) mn. koji se gnoji. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. otpadništvo. usp. apostematio) med. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apostates. aporia) zbunjenost.

oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. obožavati. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. osloviti nekoga življim. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apotemno odsijecam) mat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. npr. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. ili nekoj stvari. skinem. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apostolicitas) teol. obožavanje. skloniti. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. apostolsko dostojanstvo. nesumnjiva smrt apoteka (grč. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. apotithemi ostaviti na stranu. sačuvati) ljekarna. propovjednik kršćanstva. apostolos poslan) poslanik. apo-strefo odvratiti. putnička apoteka apotekar (grč. preporuka priložena uz pismo ili molbu. papinski. bot. thanatos smrt) potpun prestanak života. trgovina lijekovima. veličati apoterapija (gr. apo. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. potpuno izliječenje. kućna. apo. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč.apostil apostil (lat. ukinem) lingv. apotheke. veličanje apoteozirati (grč. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. otklanjanje) ret. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. glaz. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apotithemi odvojim. skidanje. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. oštrijim tonom. apothesis odvajanje. ukoriti. Theos Bog) uzdizati do božanstva. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. naučavanja. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. apostolat (lat. zvanje propovjednika vjere. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apostrofe odvraćanje. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. ideje i si. apostrofos) gram. apostolska stolica (lat. tj. okrenuti) gram. grditi apotanazija (grč. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . apo. ukor. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. dodatak nekom pismu ili povelji. apostolos) koji potječe od apostola. Kristov učenik. gubljenje glasa apotoma (grč. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. Djela apostolska. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. kem. therapeia) med. papinska vlast apostolicitet (lat. 1. koji odgovara naučavanju apostola. pren. pren. grdnja apostrofirati (grč. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. 2. ukidanje. 4. kutija u kojoj se drže lijekovi. onaj koji širi neko naučavanje. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. pren.

zabrinutost aprekacija (lat. pohvala. pristanak. apelacio adminisibilis (lat. papir.) glaz. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. poimanje sadržaja neke predodžbe. večernje sijelo. sjajnost itd. apprehensio) fil. povoljan sud o nečemu. zatim. npr. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. predudar. apođatura (tal. razumijevanje. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. sjajnost). prav. appositivum) gram. kao imenica. v.) "poslije večere". apres) poslije. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. strahovanje. apraxia besposlenost) psih. apprecari. appositio) gram. sliveno appoggiaura čit. nedopustiv priziv. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. uzimanje u posjed. dati im glatkoću. neosnovan priziv. apođato (tal. appretiatio) određivanje cijene.) nakon nas potop. a priori apriorizam (lat. npr. nakon naše smrti može doći što hoće. apelacio frivola (lat.) prav. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. ocjenjivanje aprehenzija (lat. slivanje tonova apraksija (grč. apelacio dezerta (lat. apre supe (fr. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. predodžba. grad Split apozitiv (lat. naknadno dodana pridjevska oznaka. koža.) prav. npr. appoggiato appoggiato čit. strasno. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. hapšenje. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. apelacio temerarija (lat. nošeno. zatvor. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. usrdna molba apres nous le deluge čit. dopuštenje. tj. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. djevojčica Antonija.) prav. apodando (tal. suzdržano. propušten.) glaz. a priori) fil. apre nu 1' deliž (fr. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača.) glaz. tj. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . vučeno (u sviranju). tj.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. appositivus) gram. pro- 107 aprobacija cjena. moj apre aprecijacija (lat. da se tiska knjiga. vezivanje. nas se to ne tiče. odobrenje. ocjena. dopustiv i prihvatljiv priziv. npr. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine.) glaz. priznavanje nekome sposobnosti za nešto.) prav. apprecatio) preklinjanje. vezano. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. pojam. nepromišljen priziv appoggiando čit. apre tura (fr. strah. procjenjivanje. apelacio inadmissibilis (lat. approbatio) odobravanje. glaz. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. apponere priložiti.) prav. vrijednosti nečemu.apozicija apozicija (lat.

prekidanje apsentan (lat. appropinquare) približiti. prilagoditi prema čemu. poljoprivrednim dobrima. dodirna točka aproksimativan (lat. otkidanje. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. abscessus) odlazak. približna ocjena. povoljno ocijeniti. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. prilagođavanje. pod apsentizam apsentizam (lat. approximatio) približnost. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. koji izražava odobravanje. mliječnih prerađevina i dr. absenters) mn. aprobatoran aprobator (lat. u srednjovjekovnoj crkve- . osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. približavati aproksimitet (lat. med. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. absens. odvojiti. appropriare) prisvojiti. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. približno izračunavanje. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. 2. vina. odvajanje. (žita. uskladiti aprovizacija (lat. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. gnojna upala tkiva. prisvojenje. v. otići. approximativus) približan aproksimirati (lat. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. appropinquatio) približavanje. prisvajati. udaljen apsenteri (engl. zagnojavati se apsces (lat. udaljiti se. ret. mat. engl. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. pohvaliti. linea. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. približno pronalaženje korijena. udaljavati se. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. tvornicama itd. odsjeći) geom. približavati aproprijacija (lat. progresivne paralize itd. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. npr. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. a mazga je ispod njega pobjegla). prelaziti u gnoj. approbativus) odobravan. med. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. apscisa (lat. odvajanje. absens) odsutan. abs-cedere) odlaziti. gnojni čir. apsidos svod) 1. tj. abscindere otrgnuti. aprobativan aprobirati (lat.aprobativan aprobativan (lat. gonoreje. dopustiti. astr. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. apsis. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. appropriatio) prisvajanje.) aprobatoran (lat. abscissio) odsijecanje. abscissa. approximare približavati se) približiti. approximativa) točka zbližavanja. brašna. approbatorius) v. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti.

: relativnost. stvar po sebi. fil. bezuvjetno. apsolutna vrijednost mat. potpun. pril. gram i sekundu. usisavati. neograničen. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. za masu gram. suprotno. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. absolutum) 1. absolutorium) razrješenje. usp. oslobođenje. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. suprotno: relativno apsolutnost (lat. obuzimati. absolvere) neograničenost. apsyhia) nesvjestica. ab-solvere odriješiti) razriješiti. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. agr.lucija (lat. samovolja. apsis) arhit. prvi. savršen. osloboditi od (grijeha ili krivnje). progutati. npr. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. za vinograd i si. bez obzira na njegov obujam. 2. gorka rakija apsintizam (grč. absorbentia) mn. apsolutni alkohol kem. potrošiti. im. fiz. materijalistički: tvar). absolutus) bezuvjetnost. trošiti. učiniti nešto apsolutnim. velika os eliptične putanje. razrješno pismo. absolvere razriješiti) gram. čisti alkohol. polukružni dijelovi crkava. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. npr. za vrijeme sekunda. duh. obuzeti. mala zborna kapela. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. absolutum) činiti. osnovni uzrok svim pojavama. indikativ. u filozofiji religije: apsolutno biće. razrješni. diplomskog ispita. razrješnica aps6lvent (lat. pomilovanje apsolut v. otpusni apsolutorij (lat. kem. neuvjetan. neograničenost. apopsihija apsint (grč. broj. fiz. samovlašće. oslobođenje. razumijevati. neuvjetovanost. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. uvlačiti u se. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. čist. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. v. neprisebnost. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. ovladati. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. upijati. Bog. neprisustnost duha. apsolutni broj. grč. apsolutan (lat. absolvere završiti. relativ apsolutizam (lat. jednostavno. savršeno. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. završiti. savršenost. bezuvjetan. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . neuvjetovano. uvjeta. koji razrješava. apsolutno 1. tj. absolutorius) koji oslobađa. vrijednost bez obzira na znak + ili —. ograničenja) nezavisan. rakija od pelina. školu apsorbencije (lat. apsinthion) med. supr. upiti. apsinthion) bot. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. ab-sorbere) usisati. fil.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. neograničeno.. nego samo za jednu. apsidiola. relativitet apsolutoran (lat.

čist. odvajati u mislima. koji postoji samo kao pojam (supr. mislen. duhana. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. abstentio uzdržavanje) prav. mesu. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. fiziol. zamišljen. mislena imenica. ne obazirati se na to. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. neimenovani broj. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). abstergentia) mn. čin kojim se u želucu završava probava. dubok. primanje u sebe (supr. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. abstergere brisati) prati. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. in abstracto čit. ispirati. stvarati misaone predodžbe. dubokouman. usisavanje. absurditas) logička nemogućnost. smiješan. abstrusus) skriven. posebno. odvajanje. samo u mislima. apstinent (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. izmučenost apsurd (lat. čista misao. abstractus) log. zamršen apsud (lat. teško razumljiv. ab od. rastresenost. ispiranje. usisan apstencija (lat. absorptio) fiz.) u općem. besmislica. mesa. abstinens) pristaša apstinencije. suzdržavanje od alkoholnih pića. okaniti se toga apstrakcija (lat. slučajno ili nebitno. abstractum) log. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. abstergens) med. trezven apstinirati (lat. duhana. upijanje. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. abstractivum) kem. zamišljenost. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. koji služi za ispiranje. apstraktan broj mat. emisija). opće. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. absurdus) logički nemoguć. pranje. čist čin mišljenja. spolnim odnošajima.: konkretan). težak za razumijevanje. sudare cijediti) prokuhana tekućina.apsorpcija uzeti poslom nekoga. teorijski. abstinere) suzdržavati se od alkohola. abstersio) med. taman. nepodoban. čistiti (ranu) apsterzija (lat. spolnih odnošaja itd. ad apsurdum (lat.) apsorpciometar (lat. nepriličan. abstractum pro concreto čit. čista misao.) dovesti do besmisla . istrošenost. absumptio) trošenje. ono što je u mislima. apsterzivan apstergirati (lat. zatvoren. besmislen. rastresen. neosvrtanje apstrakt (lat. glupost apsurdan (lat. pojmovno odvojeno. in apstrakto (lat. apstraktna. v. suzdržanost. trezvenjak apstinentan (lat. spolne ljubavi. metron) fiz. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. mislima i si. živjeti trezveno apstrahirati (lat. absorptio. grč. nejasan. potpuna zauzetost (poslom. pren. duhanu. stvaranje pojmova. udubljenost u misli. uvarak apsumpcija (lat. gram. mesa. nerazumljivost. misaoni. mudrovanje. sredstva za vanjsko čišćenje. abstractio) log. apstraktum pro konkreto (lat. čist pojam. negledanje. viši. med. nerazumljiv. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. ad absurdum čit. abstersivus) med. besmislenost. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. abs-trahere) odvojiti.

rabatan arabeska (tal. kamenje s otiscima morskih zvijezda. ar (lat. pokvaren. zapržiti apterologija (grč. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min.bez noge. arahnoditis arahnoditis (grč. eidos oblik) mn. akva tofana (tal. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . arachne pauk. arapske književnosti i dr. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. bubama i dr. harabi) trošan. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. arachne pauk) mn. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. ugledati se na Arape.apsurdnost apsurdnost (lat. arabesco) 1. ukras u arapskom stilu. upala paučinaste moždane opne. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. paucima slične životinje. lat. otrovna tekućina koju je navodno oko god. npr.) oltar. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. abstreiben otjerati) kuh. bezbojan ili žućkast mineral. sklon propasti. arachne. arachne pauk. npr. amfiteatar. osobitost i poznavanje arapskog jezika. zool. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. pohaban. Akvinikum (lat. arapske književnosti i umjetnosti. 2. pauci arahnoliti (grč. apsurd apšmalcati (njem. arachne. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. v. akva Bineli (lat. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. izraz kojim se označuje npr. appunto) trg.) kem. daktylos prst) med. usp. osobito vješta tkalja iz Lidije. 1700. ruševan. fantastične linije u slikarstvu. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. arabicitas) bit. otrcan. absurdum nemoguće) v.) tofanska voda. abschmalzen) zamastiti. začiniti. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. upropašten. govoriti arapski. slik. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. karbonat vapna. vrijedne iskopine. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. apus. aranea pauk. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. a-pteros beskrilan) zool. javna i privatna kupališta i dr. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. žrtvenik arabatan (tur. arabinoza vrsta šećera. akva destilata (lat. arahnoliti arahnitis (grč. arachne) med. eidos oblik) zool. v. arahniti arahnolog (grč.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. u umjetnosti arabotedesko (tal. arachne. upotrebljavati u govoru arapske riječi.) farm. dotrajao. arahnitis arahnoida (grč. lithos kamen) geol.) aptrajbati (njem. arachne) med. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. geol.

poravnanje. arcus luk) 1. radovati se. pol. arrangemen ^ uređitnje. spora- 112 arbitraža zum. sudac u nekom sporu. e. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. samovoljna procjena arbitralan (lat. mode i dr. lat. n. razmak. aranea. fr. približan arbitrator (lat. oporavljam se) veseliti se.) rad na njivi. Arba (lat. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. priređivati. presuda izabranog suda. arachne. vrsta jake rakije od riže. napraviti sporazum aranžman (rr.) 2. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. glaz. uređenje. raspored. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč.) vrsta vinove loze. Arbeit rad. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. pr. naslađivati se arak (ar. znanost o paucima. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. grč. logia) zool.. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. složiti. rješavanje me- . osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. preradba. ukusa. suđenje izabranim sudom. orkestracija aratura (lat. arbiter) izabrani sudac. rok. neutemeljen. logia) zool. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud.) arbitracija (lat. svojevoljan. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. priređivač aranžirati (fr.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. promatrač. arahiologija aranžer (fr. spada u skupinu semitskih jezika. Arbeit rad. izravnati. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. vremenski razmak. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. samovoljan. Dienst služba) "radna služba". grafo pišem. bureau ured) ured za posredovanje rada. v. glavna. Arracacia xanthorhiza) bot. prisutni svjedok. izabrani sudac arbitraža (fr. nagoditi se s vjerovnicima. aralvk) dogradnja uz kuću. srediti. arranger) urediti. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. grč. e. r^d. sređivati. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. obrada. najutjecajnija. jedinica za mjeru papira arakača (lat. raizo odmaram se. aranea pauk. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. male. prirediti.arahnologija arahnologija (grč. n. trg. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. arrangeur) obrađivač. arbitrage.) mn. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. neograničeni gospodar. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. mali hodnik. razdaljina. uživati gledajući nešto. do 650. uređivati. izmirenje. despot. spremiti. međuprostor.

samovolja. nasad raznovrsnog bilja. arbor genealogika (lat. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. pren. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. carskog dvora u starom Rimu. usijan. trg. ocjena. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.) prav.) glaz. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat.) prav. arenatio) med.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. botanički vrt arboriforman (lat. tj. ardens) gorući.) glaz. vreli. žustar. tegoba. arkcijus jus (lat. gradilište. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. pren. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. presuđivati kao izabrani sudac. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. arduus strm) strmost. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). arbor vite (lat. arbitrari) procjenjivati.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. odrvenjenje arborescirati (lat. smjelo. revan ardit (tal. gumno areal (lat. arborescere) pretvarati se u drvo. žarki. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. muka area (lat. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. pooštrena zapovijed ardasa (fr. usp. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. sud izabranog suca. plah.) nadliječnik svetog. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. arkcijus mandatum (lat. arhijatar arctior citatio čit. arkcior citacio (lat. poprište. vatren.) slobodna volja.) prav. obiteljsko stablo. ardassine) trg. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. arenacija (lat. bliže (ili: preče) pravo. silan. vojsci. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arbitrium) presuda. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. hrvač arenda (lat. trkalište u cirkusu. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. suditi. arbitrari) bank.) borilište posuto pijeskom. shvaćanje. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arbor drvo. odrvenjavati arboretum (lat. žestoko. arena) borac u areni. srčano arduitet (lat. pravo prednosti arctius mandatum čit. pješčana kupelj arenant (lat. ardasse) trg. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. "životno drvo". zažaren. arkato (tal. arrenda) zakup zemljišta.) površina. velika teškoća. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. rada i si. arboriformis) koji je u obliku drveta.) anat. mišljenje. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. volja. slobodan izbor. kao drvo arborikultura (lat.) rodoslovno stablo. polje borbe. ardito) voj. osim predstavnika zavađenih strana. u tal. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal.

logia) fil. arrestatus) prav. mangupski. pren. prsten oko prsne bradavice. novac argentum foliatum (lat. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. zatvor arestant (lat. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. araios rijedak.) lisnato srebro argentum vivum (lat. sin Zeusa i Here. simbol surove hrabrosti. v. man- 114 argo datum) prav. argentum) srebro. rata i ratnih užasa arest (tal. zakupiti areola (lat. 2. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. zaostala plaćanja. usp. metron) fiz. argyrion) med. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. pakvon argentometar (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. arrestatorium sc. lopovski. govor određene socijalne skupine . staviti zabranu aretologija (grč. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. dio etike argental (lat. zatvoriti. crven krug oko upaljenog mjesta. argyrion. lat. zadržavati. bubrega i jetara argiroida (grč. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. dugovi. obustavljati. gravimetar. zapadno od Akropole u Ateni. neplaćena kamata areražirati (fr. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. eidos oblik) umjetno srebro. slobodno mjesto. živa argirija (grč. mala šupljina između tkivnih snopića: med. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. argirijaza argirijaza (grč. argentum srebro. uze. argentum) v. arrestum) zatvor. arete vrlina. Areios Aresov. araios rijedak. kažnjenik. arresto. tektoniki) voj. slitina bakra. argyrion srebro) med. aretirati. arrestatio) uhićenje. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. argirijaza argo (fr. aretirati (fr. astr. zaustavljati. Areios pagos) 1. mania pomama. krug oko Mjeseca areometar (grč.arendator arendator (lat. argentum srebro) 1. area. arrerages) mn. argentan argentan (lat. arreter) zaustaviti. metria) fiz. obustaviti. argyrion srebro) med. v. zatočenik. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. usp. uhititi. argyrion srebro. hidrometar areometrija (grč. Ares) mit. areola) malo. pakvon. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. argental. bog rata.) živo srebro. zatvaranje. zadržati. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. uze. pakfong. cinka i nikla. bogatstvom argiroza (grč. rešt arestacija (lat. arrestare) v. 3. anat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. pakvon. šatrovački govor. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. arrestans) uhićenik. argyrion) med. koji pripada bogu rata Aresu. prav. naredba o uhićenju. neplaćena zakupnina. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. grč.

baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. starinski način izražavanja arhaizirati (grč.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat.) dokaz batinom. Argo. lako 115 arheget razumljiv. otkriven 1894. mirisa i ukusa. azojski period arheget (grč. starinski) 1. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. dokazni argumentator (lat. razlog. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. obrazlaganje. npr. Argusove oči vrlo budne. obrazloženje. archaios star) gram. lat. argumentum e konsenzu gencijum (lat. nemajući drugih dokaza. tj. argumentatio) dokazivanje. argos nedjelatan. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. u običnom pisanju i govoru. uhoda. kripton. usp. archa kos) starinski. zaključivati. stooki div. arhaističan arhajski period v. više ne upotrebljava. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. način dokazivanja. redni broj 18. lijen) kem.) log. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. korablja (lađa). plemeniti (inertni) plin bez boje. koji zaista potječe iz starog vremena. usp. neradan. koji zaključuje. arch-egetes) vođa. ksenon argonaut (grč. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. koji ne potječe iz starog vremena. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. obrazloženje).) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. koji obrazlaže. Argo. pren. nautes brodar) zool. tj. argumentum) dokazno sredstvo. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. 2. zaključivanja. dokaz. zaključivanje. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . argumentator) onaj koji navodi dokaze. npr. nautes brodar) mit. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. pažljive. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu.) 1.argon argon (grč. vještina dokazivanja. argumentosus) bogat razlozima. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. starinski arhaizam (grč. argumentum bakulinum (lat. znak Ar. popularan dokaz. sin Zeusov i Niobin. zaključivanja argumentativan (lat. archaismos) gram. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. poglavar. atomska težina 39. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. Argos. Argus) mit.. neon. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. argumentari) navoditi kao dokaz. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. element. dokazivati. kad netko. nego je samo napravljen. veoma oprezan i savjestan čuvar. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. 2. špijun. raspravljač argumentiran (lat. archaios star. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr.944. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja.

nad-. dakle "oprezni". archi-pelagos) otočje. archos. pr. zametak) zool.predmetak koji u složenicama znači: glavni. fosilni kralježnjak veličine goluba. inženjer arhitekture.(grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. povijest stare umjetnosti. medomai brinem se. blastos klica. archetypon prauzorak) praslika. prauzor. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. vladika. prvi. a po drugim opet ptici. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. staro-. archos. arheografski arheolog (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. zajedljiv. archo. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. logia) početna znanost. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. prid. arhce. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. original. anorganske tvari. prastvaranje. archo vladam. starješina svećenika arhilohijski (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine.pra-. episkopos) pravosl. najstariji đakon. pren. prapočetak. osobito: prvi otisak. prapismo. žučan. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. n. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. e. abiogeneza arhihijerarh (grč. tj. arhiepiskop arhiblast (grč. i 640. Arhimedov zakon fiz. gradi- . archaios. po nekim dijelovima sličan reptilima. počinjem) arh. gonos) mn. prvosvećenik. archimandrites) pravosl. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. archi-hierarches) pravosl. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. arheološki arheopteriks (grč. Archiloxos) poet. arche početak. diakonos sluga) pravosl. episkopos nadzornik) nadbiskup. nad. prvobitno: otoci u Egejskom moru. arche. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. archo. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. spontano nastajanje života.). arch-hiereus) pravosl. praarhibiskup (grč. archo prednjačim. episkopeo) pravosl.arhegonije arhegonije (grč. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. episkop arhihijerarhija (grč. projektant građevina. arche. archos. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. grafo) opisivanje starina. arche početak. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. uronjeno u tekućinu.). architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. graditelj arhitektonika (grč. prazametak arhidijeceza (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. archaiopteryx) zool. e. n. gignomai stvaram) biol. arche početak. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. "koji zna predviđati". nadbiskupija arhidakon (grč. bot. prid.

kila. arriere straga. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. ariditas) suhoća. archon) vladar. st. jalovost. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. archivum. perz. Indoeuropljani. pomogla Tezeju. architectura) građevna umjetnost. Ariadne) mit. trabs greda) arhit. archos. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. kele kila. slabost aries (lat. arija) mn. lukova glavnog crkvenog portala. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. pristaše i pobornici arijanizma. jalov. arya. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. grč. lat. aridura) med. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. archos čmar. lat. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. znanost o sustavu arhitektonski (grč. sušenje. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). mala arija. pjesmica . architektonikos) građevni. archo. architekton. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. arriere-ban) voj. poglavar.) koji je tvrdio da Krist nije Bog.arhitektonski teljstvo. aridus) suh. način pjevanja.) ovan. bruh debelog crijeva arhont (grč. archivolto glavni luk) arhit. archos čmar. povelje. ime kojim su indoeuropski (arijski. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. indogermanski) stanovnici Indije. ptosis pad) med. za žrtveni oltar. mršavost. pren. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. za grad Jeruzalem. raspored građenja. nakon što je ubio Minotaura. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . napjev. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. zaštitnica arijeta (tal. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. odstupnica arijergarda (fr. Perzije i Irana sami sebe nazivali. mršavost. koji pripada arhivu. načini zidanja. posljednja obrana arijer-garda (fr. građevinarstvo. pismohrana arhivalije (lat. isušen. rimskoj. neplodan. neplodnost. zaštitnica. fr. suša. dokumenti arhivist (lat. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. graditeljstvo. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. mršavljanje. suhoparan ariditet (lat. zaštitna četa. melodija Arijadna (grč. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. arietta) glaz. pren. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. nego običan čovjek Arijci (sanskr. aria. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. spržen. Arijevci. sušnost. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. arriere-garde) voj. archivum) koji se tiče arhiva. koji se nalazi u arhivu. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. Indogermani. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. bruh) med. mršav. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. građevni stil arhitrav (grč. koji radi u arhivu arhocela (grč.

kratos moć. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. arithmetikos) koji spada u računanje. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. lutrije i dr. pjevajući. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. 58. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. plemstvo aristokrat (grč. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. e. n.). n. n. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. pr. v. med. e. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. u obliku arije. logia) znanost o brojevima. demos narod. im. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. Aristoteles) fil. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. umijeće računanja. starogrčki zaštitnik lova i stada. usp. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. Platonovog učenika.) aritmija (grč.Arijevci Arijevci (sanskr. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. aristarhski Aristej mit. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. agua) mn. geometrijska sredina. pr. n. sredstva koja pomažu porađanje. n. med. arithmos broj. progresija aritmetika (grč. e. e arithmetike tj. prema priči. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. osiguranje života. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467.) aristokracija (grč. techne) mat. stube. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. plemićki stalež.) glaz. vladavine plemića aristokratizam (grč. arithmos broj. aristos. arithmos broj. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. aristos najbolji. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. prijatelj i član aristokracije. mania bijes. locheia porađanje) mn.) .e.). nepravilno kretanje. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. ariozo (tal. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. arithmos broj. pr. Larix europaea) bot. pr. računski. neskladnost. e. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. znanost o brojevima. pren. aristokratia) vladavina plemstva.). v.

onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arkadikos) koji je iz Arkadije. osobito ratna flota (ovako se u XVI. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arca kovčeg. arcata) arhit. relikvije i dr. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. pomlađivanje itd. umjetne arkade. dolazak brodova u luku. armateur) pom. idiličan Arkađani (grč. vlasnik gusarskog broda. Velika kola) astr. Arkadoi) mn. osobito carinski armalisti (mađ. metron) sprava za računanje arivaža (fr. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. tj. arcanus tajanstven. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. arithmos broj. arcatito) med. sanduk) 1. armalis. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. sjever arktura (lat. Arkadia. gusar. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). 2. pomorski razbojnik . dovoz robe. arithmos broj. pren. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. arcanum tajna) tajni lijek. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. lat. gudalo. seoski. poslao protiv Engleske) armadilja (šp.) oružje. laktaštvo arizacija (sanskr. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arco. tj. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. naivan. arcus luk. mit. polukružni otvor arkadijski (grč. arrivage) pristajanje.aritmomantija aritmomantija (grč. lat. kol arko (tal.) oprema. svodna oplata arkbutan (fr. e arktos Veliki medvjed. arcade. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. naoružan trgovački brod. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. nadsvoden hodnik. pastirski. mala ratna flota. arkanum (lat. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arc-boutant) arhit. dolazak. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. laktaš arivizam (fr. mali naoružani brod. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. kako se prave sredstva za uljepšavanje. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. dragocjenosti arkada (fr. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. arcuatio) med. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat.)'gudalom arkosolij (lat. tajno sredstvo arkatura (fr. arcus luk) glaz. arma oružje) mn. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. arkeo izdržavam) geol. potporni poluiuk. armadilla) pom. arctura) med. dovezena roba arivist (fr. u Španjolskoj: oružana sila. npr. koju je 1588. stanovnici Arkadije. gusarski brod. potez gudalom. karijerist. coll arco čit. . sužavanje. arriver postići. st. stup podupirač arkebuza (fr.

pren. staviti miris u nešto. opremiti. granatama. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. arrogantia) napuhanost. armorial. pom. bombama. mala harfa. ugodan miris eteričnih ulja. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. 3. opskrbiti ratnom spremom. aroma) namirisati. pren. grad. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. 4. prav. narukvica) okrugao. armorale) poznavatelj grbova. razmetljiv. metodično bombardiranje arozija (lat.) glaz. v. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. naoružanje i posada nekog broda. doplatiti. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. drzak arogirati (lat. sa začinom aromatizacija (grč. slaboumnost. oklopljavanje broda. doplaćivanje. arrosio) med. ludilo. oholost. voj. "armija beskućnika" armilaran (lat.) voj. 2. arrogans) napuhan. polijevanje. ratna sprema. lat. aromatizirati (grč. povećati nosivost zida željezom i cementom. armee) 1. arpanetta) glaz. kao na harfi. pren. npr. trg. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. jačati. fiz. fiz. prisvojiti. zasuti vatrom. u obliku koluta. fr.) glaz. arpedžo (tal. jela i dr. mnoštvo. vojska. lat. navodnjavanje njiva. Aharon. armilla grivna. arrosage) zalijevanje. prvi mađarski knez (890—907). staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. arostema arozaža (fr.) glaz. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. 2. glaz. pojačati snagu magneta pomoću željeza. arrostia) med. polijevanje ulica. metodično bombardirati. arostija arostija (grč.armatura armatura (lat. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. ovlažavanje. trg. Aaron) stariji brat Mojsijev. naoružati. lomljenje tona kao na harfi . voj. bezobrazan. arrosement) zalijevanje. osvježavanje. aromatica) mn. naoružanje. arrogare) usuditi se. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arma oružje. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. 5. navodnjavati. prisvajati. tj. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. gord. koji ugodno miriše. arrodere. Cincari. uzeti pod svoje aroma (grč. harfica arpeggiato čit. bezobzirnost arogantan (lat. arroser) zalijevati. snažiti armorijal (fr. voj. žena sposobna zavesti armija (lat. mirisne tvari. aroma. naknadno platiti arozman (fr. začiniti. aroma) mirisan. nagrizanje kostiju arozirati (fr. polijevati. drskost. arpedžatura (tal. oružana sila. Vlasi Aron (hebr. "armija nezaposlenih". osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. uobražen. ohol. aroma) miris. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. arrostema slabost) med. arpedžato (tal. drznuti se. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. armare) 1. 3.

rexis pucanje) med. pren.93. st. darsonvalizacija arš (tur. arteria žila. prijašnja ruska mjera — 0. ar nuvo (fr. velika zaliha arsenijati (grč. u 20. pren. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. tome rezanje) med.) umjetnost je duga. pucanje arterije arterioskleroza (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. pren. stenos tijesan) med. junak. arsenikon. nasilnik. dijelio se na osam urupa. proučavanje arterija arterioreksis (grč. arteria. ektasis pomicanje) med. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. slobodne umjetnosti. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arterialitas) fiziol. arsenikon) mn.arpikord arpikord (tal. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arteriozitet arterijalizacija (lat. najsitnije arterije.. a svaki urup na četiri greha). arsena. redni broj 33. arteria) med. arterijalitet arteritis (grč. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arteria žila) koji se tiče arterija. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. arteria.) mn. arsenikon) kem. ljutit čovjek. umijeće. arterijalitet (lat. skleros tvrd) med. logia) anat. kem. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. oksidirana krv. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . arteria. arteria. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. krvna žila.) umjetnost. ars mnemonika (lat. fiziol. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. arsenikon) mn. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč.7112 m. arsonvalisatio) v.781 m) art nouveau čit.) vještina pamćenja arsen (grč. lat. arterialisatio) fiziol. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. bot. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. rif. element atomske težine 74. tal. proširenje arterija arterija (grč. grafia) anat. fagein jesti) med. a život kratak ars mnemonica čit. prijek. glavna prometna ulica u gradu i si. aršyn) lakat. arsen muški. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria. zanat. arteria. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arsenal. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. kem. vita brevis (lat. bogatstvo u arterijama. arteria žila) anat. arteriositas) fiziol. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. artefactum) umjetni proizvod. upala arterija artes liberales (lat. arterijska krv svijetlocrvena. arslan.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. spinet ars (lat. znak As.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. arteriolae) mn. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. posao. v. aslan) lav.

artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. umjetnik. autor. arthron. algos bol) med. majstor artificijalan (lat. rod vojske naoružan topovima artist (tal. gram. poglavlje. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. artista. krušne biljke artolatrija (grč. začetnik. zglobni artrodeza (grč. fyo stvaram) med. articulatio) gram. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. articulus zglob. artisan) zanatlija. artos kruh.apropos kopali prve takve zdence već u 12. giht artritizam (grč. zglob. osobito u varijeteu i kabareu. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. arthron. karkinos rak) med. artro. astmi i dr. poznavatelj umjetnosti. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. paragraf artikulacija (lat. arthron. stvar. arthron. emballo ubaciti. artis umjetnost) način umjetničkog. tvorba glasova. umetnuti) med. topnik artiljerija (fr. sastavni dio nekog spisa. pren. trg. artos. arthron) med. glumac. izvještačen artikl (lat. arthron. fr. daktylos prst) zool dvopapkar. facere činiti) tvorac. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. ars. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. artos kruh. napis. članak) članak. majstor u jahanju. osnivač. artilleur) vojnik koji rukuje topom. šećernoj bolesti. lijek) artritis (grč. neuralgiji. pyon gnoj) med. arthron zlob) med.(grč. artificialis) umjetnički. podos noga) mn. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. fr. artios usko spojen. grada tijela koje je sklono debljini. probadanje u zglobovima. rak u zglobu artropatija (grč. ars. razumljivo govoriti artiljerac (fr. odyne bol) med. gen. anat. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. člankonošci . točka ugovora. articiocco. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. zglobobolja artropioza (grč. neprirodan. majstorski artizam (lat. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. glumac. gnojenje zglobnih kostiju. bot. karpos plod) mn. arthron. pathos bol) med. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. zool. arthron zglob. roba u trgovini. articulare) gram. topništvo. tvoriti glasove. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. stilom. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. upala zglobova. bol zgloba. "igra riječi" artizan (fr. stvaralac. prijevremenoj arteriosklerozi. takoprstaši. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. pokretač artofag (grč. arthron. član. artis umjetnost. artichaut) bot. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. bol zgloba. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). artistique) umjetnički. kostobolji. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. kasnije: topovi. 122 atropodi kompozicijom i dr. predmet. artiste) umjetnik.). pus. takoprsti dvopapkari artifeks (lat.

as. po sko- . Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. assis) 1. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. mat. unutarnjem nagonu. asebeia) bezboštvo. tj. rođaci po uzlaznoj Uniji. e. arso zapaljen. rakove i crve arundinozan (lat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. pauke. sa zglobovima. asambleja (fr. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. assus pečen. prav. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. kraju ili državi. 2. uzlazak. najjača karta. arthron) anat. uzdizanje. pretežnost. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. npr. parlament. arvus njiva. arthron. ascendentes) mn. Singapur. a se esse biti. zoon životinja) zool. grada zgloba. astr. zglob artrozoa (grč. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. suprotno: descendenti ascenzija (lat. arundinosus) trskovit. assemblee) skupština. 3. sanus zdrav. bez ikakvog vanjskoog poticaja. za engl. rast ascendenti (lat. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. amarus gorak) kem. Spasovo. prvak. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. isušenje močvarnih mjesta itd. ateizam aseitet (lat. astr. naglašeni slog stope. uzlazna linija srodstva. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. askites. nadmoć. ascendentia) prava. aseitas. opće ime za kukce (insekte). trbušna vodena bolest ASDIC krat. Uzašašće Kristovo. skia sjena) mn. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. Filipini) asebija (grč. penjanje. Malezija. Tajland. plaštenjaci. zem. usp. zemljoradnja arza (grč. najbolji u nekoj struci. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. sabor. suprotno: teza arzan (tal. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. cultura uzgajanje) poljoprivreda. mješčićnice asciji (grč.artrotomija artrotomija (grč. uzlaženje. arsis) metr. asanirati (lat. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. ascensio) penjanje. djedovi. askos koža) med. tome rezanje) med. napredovanje. obrastao trskom Arverni mn. skup. površina pečenja i dr. isušivanja močvarnih mjesta itd. arthron zglob. bogat trskom. penjanje. bezvjerstvo. glaz. prihvaćati). fr. ascendencija (lat.). dizanje glasa. mn. preci kao roditelji. zbor. fr. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. postojati sam sobom) samostalnost. a-. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. tj. pradjedovi. čišćenje od zaraze. sanus. kora od kruha.). u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. polet. nosos. n. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. asciscere primati.

prisega prav. assensio) odobravanje. aselgeia) razvratnost. asservare) čuvanje. bez satelita aselgija (grč. fil. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. oleum ulje) kem. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. a-. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. pohotljivost asemičan (grč. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. obamrlost. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. v. lat. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. asfaltos) kem. dokazni asfalt (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. asemos) koji nema znaka. bez pratitelja. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. dušika i sumpora. fil. sexus spol) bespolan. a-. razvrat. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. sfyxis bilo) med. problematičan. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. assertivus) v. asservare) čuvati. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. a-. a-. potvrdan. "cvijet smrti". pristajanje uz koga. npr. prav. assertorius) kojim se tvrdi. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. a-. koji nema zaraznih klica. naši izrazi: primorski brden. bez obilježja asentacija (lat. kastracija aselenski (grč. assenatio) laskanje. koji je bez oznake. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". assessoratum) zvanje pomoćng suca. sepsis trulež) med. obamro asfodel (grč. koji je u dubokoj nesvjestici. a-. paklina. dokazivanje. asertoran asertoran (lat. pohrana. lat. asesorat aseveracija (lat. tj. a-. asseverare dokazivati) potvrdan. sepsis trulež.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. sfyxis) med. a-selenos) bez Mjeseca. tj. čepljez. dakle. udvaranje. ostavljanje u pohranu aservat (lat. asertorna. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . sexualisatio) uništenje. porotnik asesorat (lat. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. apodiktičan). sepsis) kem. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). septikos) koji nije sklon truljenju. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. koji nema spola. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. zemna smola. sačuvati. prisizanje u nešto aseverativan (lat. a-. assessura) v. antiseptičan aseptin (grč. polumrtav. assibilatio) gram. pohraniti. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. lat. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. u pohranu aservirati (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. čapljan. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. assertio) potvrda.

psih. syndeton) poet. asindeton asinkroničan (grč. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat.-grč. uputnica.: //O žene. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. npr.. chronos vrijeme) neistovremen. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. a-. asimfoničan asimilacija (lat. asignacija asignirati (lat. licemjerje asindeton (grč. assimulatio) pretvaranje.. grozan. a-. nerazmjeran. prilagođa• vati. po mjestu tvorbe glasova). fi- 125 asinus ad lyram ziol. neskladnost. a-. nedovoljno suosjećanje. postojanost. assiduitas) točnost. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. symfonia) nesklad. prilagoditi. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. hiperbola ima dvije asimptote. nejednakost. a-. ili između članova jedne rečenice. syn s. očajan. ali je nikad ne siječe. izjednačavanje. linija kojoj se približava neka krivulja. nervozan. asyndesia nevezanost. asjento (šp. jednačiti. bez sveza. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. neskladan. nedostatak veze u rečenicama. bez svezica asindezija (grč. nalog za isplatu asignant (lat. a-. nespojenost) ret. tj. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). nalog. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. fiziol. ustrajnost asiento čit. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. sympatheia) nenaklonost. assibilare) gram. assimilare) izjednačiti. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. gram. assimilatio) izjednačenje. nesposoban je.asibilirati asibilirati (lat. primiti u se. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. a-. izjednačavati.) ugovor španjolskih vladara (u 16. jednačenje (po zvučnosti. a-. nejednakovremen. symptotos koji se ne poklapa) mat. pošiljatelj asignat (lat. IV. primati u se. gram. usp.—18. neravnomjernost asimfonija (grč. syllogismos posredni zaključak) log. 1790. glup je) . uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. nepoklopljiv asimulacija (lat. pr. nevezanost. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. a-. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. assignatura) v. bolestan. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. prijetvornost. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. nejednak asimetrija (grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. neistodoban asinus ad lyram čit. krvav. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. npr. doznaka. azinus ad liram (lat. st. asindetski (grč. neskladnost.).) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. nedostatak sućuti asimptota (grč. assignatio) doznaka.

primiti za suradnika. udružiti. askeo) pisac pobožnih djela.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. odgojni askeza (grč. a-somatos) netjelesan . askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. vrsta klasičnog stiha.. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. bogougodnih spisa asketika (grč. a-. stezanje) med.) Buridanov magarac između dvije livade. koji izaziva gađenje. udružiti se asodičan (grč. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. associare združiti. spajanje. potpora. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. odis prezasićenost) med. a-. nedostatak volje za jelom. asketes) pustinjak.Asinus Buridani. pokajnik. askaris) mn. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. as-odes koji osjeća gađenje. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. nedostatak hrane askaride (grč. socialis) nedruževan. pokajništvo. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. kod Rimljana: Eskulap. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. vezati. spojiti. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. udruženje. assistens) pomoćnik. vezivanje. asketos) pokajnički. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. askesis) pustinjaštvo. asitia nejedenje. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. pratiti nekoga. fil. člana. pustinjaštvo. pomoć. pomagač. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. biti nazočan čemu asistolija (grč. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. nestezanje srca asitija (grč. zamjenik. lat. Asklepijadi potomci Asklepijevi. asocirati se združiti se. jezik. v.. Asinus Buridani inter duo prata (lat. nedruštven. associatio) udruživanje. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. assistentia) pomaganje. dječje gliste asket (grč. mlađi činovnik asistirati (lat. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. prisutnost asistent (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. associare) pridružiti. zool. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). u početku s trohejom ili spondejom. systole skupljanje. bogougodan. assistere) pomagati nekome u poslu. društvo. gladovanje) post. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. asodična. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč.

neotesanost. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. a-. stajalište. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. ventilator aspirin farm. asperifolia) mn.. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. prehlade i si. asparagos) šparoga. čežnja aspirant (lat. aspermizam aspermizam (grč. aspirare) tražiti nešto. aspera nek terent (lat. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. udisanje. sperma) v. aspis. st. assonantia) v. opremiti asortisaža (fr. usisavanje. aspiratio) gram. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). aspirata sc. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. odabrati stvari jedne prema drugima. somnus san) med. rod bilja iz porodice ljiljana. assonantia) poet. udisati. sperma sjeme) med. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. opskrbiti skladište robom. aspirans) kandidat. bot. težnja. zla i opaka žena aspik (fr. sperma) med. zmija otrovnica. odabiranje asortirati (fr. samoglasničko podudaranje. littera) gram. pr. nepotpuna rima. izgovaranje s hukom. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. razvrat. zbirka razne robe iste vrste (npr. asper ljut. lat. aspic) kub. v. želja za nečim. e. biranje. assortissage) trg. asonanca asonirati (lat. aspirirati (lat. koji nema sjemena. a-. s dahom. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. onaj koji teži za nečim (položajem. neravnina. gledište. aspermičan aspermatizam (grč. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. aspergillus) med. sperma sjeme) med. knjiga). krutost aspermatičan (grč. aspermos) med. egipatska naočarka. astr. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. sisanje. v. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. tvrdoća. aspectus) izgled. položaj planeta promatran sa Zemlje. hladetina aspiracija (lat. a-. asotia) razvratnost. aspidos) zool. glaz. dobar znak aspera nec terrent čit. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. pren. pren. plina ili tekućine. asperitas) hrapavost. aspirator) sprava za usisavanje prašine. težiti za nečim. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. a-. pojava. surovost. lik. aspermizam aspermičan (grč. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. zvanjem) aspirata (lat. reumatizma. uvlačiti u . grubost. a-. nesanica asonanca (lat. slično zvučiti asortiman (fr.asomnija asomnija (grč. uvlačenje u sebe. usisavač. n.

motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. astakos rak. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. asthenes. aster. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. gledam) med. gram. aster) zviježđe. s dahom. logia) med. gospodarica neba i zemlje. osobina nekih vrsta tinjca koji. utjecaji asterisk (grč. assai) glaz. astheneia nemoć. mali. bunilo. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. astatos nestalan. makros dug. uzeti k sebi) slik. oronuo. koji potječe od zvijezda. asteizam (grč. nepostojanost. suptilan. slab vid. prijelazna antikva asteričan (grč. astheneia slabost) med. lako zamaranje očiju aster (grč. vrlo. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). izgovarati iz grla. astenična groznica živčana groznica. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. asthenes. profinjen ton u ophođenju. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. slabost. npr. tuga. lithos kamen) geol. grč. med. asthenes) nemoćan. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. asteismos istančan. nepostojan) koji nema smjera. glaz. astateo) nemir. npr. asteroides) zvjezdolik. asteroeis) zvjezdast. npr. pun zvijezda. zvjezdice. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . u obliku zvijezde. tisk. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. zvjezdan. koji potječe od slabosti. ret. ljubavi i rađanja astatičan (grč. asterismus. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. usisavati. eidos oblik) mn. rata i mira. nemoć. supr. slabost vida. skupina zvijezda asteroidan (grč. okamenjeni rak Astarta (Astarot.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. bez određene orijentacije. biljka glavočika. steničan afekt astenija (grč. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. assumere primiti. aster zvijezda) bot. lijepa kata. astečko pismo meksičko pismo. aster zvijezda) fiz. sjajan asteroidi (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. astr. vrsta slova. oronulost. astatične igle fiz. dosjetljiv govor. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. derivat maja-pisma. zbog interferencije svjetlosti. zvjezdani. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. tzv. psih. orao vidim. duhovit govor. slab. slikovnog (piktograma). pramajka svega živoga. dosta Assunta (lat. bacakanje teškog bolesnika. astečki jezik v. nahuatl-jezici. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. asti grad) gradsko ponašanje. s hukom.

a-. kockanje astragalomantija (grč. svijet zvijezda. zemlje i pakla. vijenac na gornjem dijelu stupa. eterično tijelo čovjeka. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. obruč. fobos strah) med. stigma točka) fiz. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . duhovi postali od vatre koji lebde između neba.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). po naučavanju okultizma. u srednjem vijeku: pali anđeli. drugo. anat. a-. pjenušac. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. a-. balio bacam) med. srčane. uprava grada. planetoidi asteronim (grč. nomos zakon) upravljanje gradom. tjelesnih osobina. arhit. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat.(grč. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. zvijezda. astragalos) igra kockom. zvjezdano nebo astro. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). stylos stup) arhit. astragalos) kocka. astron zviježđe. astmatičan astmatičar (grč. gradu Astrahanu) astralit (lat. zvjezdani. Astrea. asti spumante (tal. izgleda da potječe od bezbrojnih. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. a-. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. npr. grč. sunčanica.asteronim pitera. usp. pseudonim asti (tal. asti grad. asthma) med. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. Juno. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. astrum zvijezda. asthma) sipljivac. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. metron) opt. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. slabija nego na ostalom nebu. stigma. astralis) koji se tiče zvijezda. pr. aster zvijezda. nadzor nad kućama astma (grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. asti grad. astrobolismos. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. sipnja. med. nakon svakog bacanja. koji potječe od zvijezda. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. građevina bez stupova astinomija (grč. Ceres. udar sunčanice. Vesta i dr. astragalos kocka.. spuma pjena) pjenušavo vino. gležnjača. u obliku zvijezde. teško i kratko disanje u napadajima. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. duše umrlih. skočna kost. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. želučane) astrafobija (grč. astron. astralni svijet zvjezdani svijet. zvjezdast.

što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. pren. ateknia bezdjetnost) neplodnost.atalsko blago 132 Atena pije. ublažavati. ravnodušnost atavistički (lat. nevještost (npr. pr. Athena) mit. thaumaso čudim se. nekog liječnika).) vrsta dramske improvizacije. a-. divim se) nečuđenje. atheos bezbožan) bezbožnost. stanje bez strasti ataše (fr. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. po legendi niknula iz njegove glave. atelier) umjetnikova soba za rad. zaprežni pribor. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. neustrašivost atanatizam (grč. utišavati atemporirati se (lat. neizmjerno bogatstvo koje je 133. naviknuti se na nešto. atavus predak) sličnost s precima. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). odan čovjek. ateleia) nesvrhovitost. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. ima umrijeti). logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. attelage) zaprega. a tempore) ponašati se prema vremenu. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. topovski pribor atelija (grč. utišati. božica rata. atechnia) nespretnost. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. ataraxia) fil. voj. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. attacher) dodijeliti na rad. to je uspjelo Hipomenu. "dječak s djevojačkim licem"). n. zavoljeti nešto atašman (fr. athambia) hrabrost. duševni mir. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. primamiti. kozački harambaša. atheos bezbožan) bezbožnik. nevješt. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. imali su sina Partenopeja (grč. attachement) odjel. bezbožništvo. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. obično s činom pukovnika. posebice grada Atene. osobito ženskih. kipara dr. athanasia) besmrtnost. prema prilikama. fabula Atellana atelaža (fr. Posejdonovom praunuku.. (kod Rimljana: Minerva) . hetman atambija (grč. njem. athanasia besmrtnost) v. attemperare) ublažiti. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. atemperirati (lat. v. a-thanatos besmrtan. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. dizala ih i tako zaostajala. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. naslijede osobina predaka atehničan (grč. neumrlost atanizam (grč. privrženik ataširati (fr. duševno spokojstvo. atanatizam ataraksija (grč. atanizam atanatologija (grč. zaštitnica junaka i gradova. nespretan atehnija (grč. kći Zeusova. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. radionica slikara. atechnikos) neiskusan. brak bez djece atelana (lat. besciljnost.

uglađen. prezirati. Atlas . ovjeriti. napadati atenuator (lat. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. ublaživati) prigušivač. položaj. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. attentatum od attentare. tal. prijatelj Ciceronov. spustiti se zrakoplovom na zemlju. viša škola. attestatum) v. e. ne poštovati. Atlas) mit. ad k. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. typos oblik. posvjedočiti. n. "tatica") kralj Huna (5. e. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. attitudine). atest 133 Atlant atestirati (lat. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. stav. atterrir) zrak. doći k obali aterman (grč a-. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. uvjerenje. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. teška probava.atenej atenej (lat. atestat atestacija (lat. fr. izdati svjedodžbu.). nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. neupućen. proglašenje nevažećim aticizam (grč. suptilan.) atika (lat. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr.) mn. uzor) med. ponašanje. st. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pokušati) protupravan napad na nečiji život. napasti. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. uvjerenje. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. dosjetljiv. atentata krimina (lat. pristati. pom. otuda: učeno društvo. attenuare umanjivati. loša probava aterenizacija (lat. svjedodžba. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. uzor) neuredan. a-. poništavanje. svjedodžba. a-theoretos) koji ne zna. potvrdu. tj. atticus) svojstven atičkom duhu. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. a-. attitude. terrain tlo. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. attica. fr. v. potvrđivanje. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. attestari) potvrditi. imanje ili čast. attique) arhit. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. athetesis) odbacivanje. zločin. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. nasrnuti na tuđe pravo. typos oblik. attentata crimina čit. zločinački napad. attikismos) atički način govora. attestatio) ovjeravanje. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. držanje tijela. izvršiti zločinački pokušaj. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. ukidanje. pismena potvrda atestat (lat. prav. ather kaša. n. v. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. a-teramnos tvrd) med. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. nevičan čemu ateramija (grč. pokušaj ubojstva. duhovit. uvjerenje. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. thermaino) fiz. adijaterma aterom (grč. atemptare napasti.

kasnije potonuo u more Atlantik (engl. atmos para. širine 45° na 1 cm2. Atlantis) legendarni otok koji se. Atlas) mit. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč.) dah. športska grana. tvari iz atmosfere. usp. stratosfera atmosferilije (lat. zem. sfaira. liječenje pomoću pare. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmis. iatreia liječenje) med. div koji. koji pripada atletici atlija (tur. v. atlanticus) gorostasan. atmidijatrija. atmos. duša svijeta. usp. veoma snažan. metron) v. prema Platonu. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. parnih kupelji. atmidos para. atmijatrika atmologija (grč. duša. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. po vjerovanju starih Grka. borac. liječenje inhalacijom. otuda: koji pripada zap. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. fiz. nalazio u Atlantskom oceanu. nazvan po divu Atlasu koji. sjajna svilena tkanina atlet (grč. osobito na olimpijskim i drugim igrama. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. atmidometar atmosfera (grč. čovjek koji se bavi atletikom. atli) konjanik. ozračje. Atlas) arhit. atmidoskop. atmometar atmidoskop (grč. anat. atmis. pravo ja. Atlas) zem. troposfera. trg. velik i snažan. sfaira. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. Atlantic) Atlantski ocean. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. divovski. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. po grčkoj mitologiji. zračna tijela atmosferografija (grč. atmidometar atmijatrija (grč. atmis para. skopeo) v. atmidijatrija atmidometar (grč. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmijatrija atmidijatrika (grč. at atlotet (grč. iatreia liječenje) med. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". atmosfaerillia) mn. atmis para. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. u indijskoj fil. lijepo i pravilno razvijen. atmos. pren. načelo svijeta atmidijatrija (grč. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. atmosferski tlak dolazi od težine zraka.atlanti atlanti (grč. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. atmos. hrvač. iatreia) med. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. atmos. zapadnoafrički Atlas (grč. sfaira kugla) zračni omotač. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. v. koji ima osobine atleta. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. logia) znanost o isparavanju. atmos. atmoskop. što iznosi oko 1.093 kg na 1 cm2. prvi vratni pršljen. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. životni dah. atmis para. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. oko 9000 godina prije njega. Africi. pren.: duša. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. koji pripada planini Atlasu. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta.

v. atopia) nepristojnost. atomos) fiz. omlitavljenje. nenaglašena riječ atopičan (grč. atto) kaz. elemenata za koji se sve do početka XX. o najsitnijim djelićima . pojava. bojažljivost. gram. upotrebljava se kod bolesti zglobova. znanost o atomima. kukavičluk atom (grč. malaksalost. nepriličan. atonia) bezglasnost. atoksičan (grč. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. gram. slabost tijela. nepriličnost. veoma sićušna stvar atomističar (grč. umoran. med. atomos nedjeljiv) pren. klonuo. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. slab. atonos) bezglasan. volumen obujam) fiz. atomos nedjeljiv) 1. čin. proturječnost Atos (grč. facere činiti) med. atonon) gram. atto di cadenza čit. atom atomologija (grč. atomos. kreću oko njega. atomos) koji se tiče atoma. atonos olabavljen. klonulost. mlitavost. lat. neutrona. najsitniji djelić nečega. elektricitet ato (tal.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. fil. malaksao. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. mlitav. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona.) geol. atomos) fil. atom atomizam (grč. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. tj. atolmia) strašljivost. osobito djela za pjevanje atocija (grč. neobičan atopija (grč.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. atmosferski elektricitet v. med. Athos) gora na poluotoku Halkidici. mislilo da je nedjeljiv. atopos) koji nije na pravom mjestu. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. usp. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. alfa-čestica i dr. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. pren. fenil-kinolin-karbonska kiselina. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. atokos) med. ato di kadenca (tal. nenaglašenost atonon (grč. a-. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem.) glaz. neplodnost atocije (lat. atomos) fiz. žućkasti kristali gorka okusa. pren. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. razdvajanje na sitne dijelove. 2. nesposobnost rađanja. lat. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. atomos nedjeljiv) pren. reumatizma i dr. st. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. usp. najmanji djelić kem. nedjeljiv atomvolum (grč. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. veoma sitan. neotrovan atoli (malaj. nenaglašen atonifikacija (grč. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. uspavljivanje atonija (grč. atocia) mn. razdvajati na sitne dijelove. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). završetak glazbenog djela kadencom.

pridavanje. mršavost) zbog slabe prehrane. e. attritio) med. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. srčana pretkomora. privlačna sila. trofe hrana) zakržljao. sin Pelopov. sušenje. thrix dlaka. slab. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. zabava. mjerodavnost. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč.: repulzivan atraktoran (lat. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. prividno kajanje. nedostatak prirodnog otrova. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. zanimljivost. Atreus) mikenski kralj. pouzdanost. očnih i spazmodičnih bolesti) . attractio privlačenje) privlačnost. osušen atrofija (grč.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. suh. mir. pridjev. pripisivanje. surovost. pretklijetka atrium mortis (lat. atrofija atrezija (grč. ne uzrujavam se. po Spinozi) atributivan (lat. atrabilitas) med. strahota. stvar koja privlači. crna. ojedenost kože. dodan atricija (lat. bilis žuč. attractorius) privlačan Atrej (grč. velebilje (veoma otrovna biljka). oblježje.) atrabilitet (lat. koji se ne koleba atremija (grč. usp. trefo hranim) med. nepomičan. trenje. kakvoća. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. usp. čvrstina. n. attrahere) privlačiti. mršav. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. fil. nemilost atrofičan (grč. uzajamno privlačenje. attrahentia) med. attributum. trajna osobina nečega. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. užas. prednji dio hrama. melemi (npr. žutica atrahencije (lat. a-. brat Tijestov. neustrašivost) mirnoća. atrofija kod dojenčadi. atremes koji ne dršće. atra tamna. nepokretan. primamljivost atraktivan (lat. tresis bušenje) med. atremeo ne dršćem. 136 atropin znak. tih. attributivus) pridjevan. atropos) kem. mir. med. atropos neotklonljiv. neizbježan) bot. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. atrocitas) grozota. pripisivati) svojstvo. a-. strogost. atremia nepokretnost. attractibilitas) privlačnost. a-. miran) miran. dvorana za primanje posjetitelja. a-. slabljenje. bitna. attribuere pridavati. gram. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. odlučnost atremograf (grč. pravo atribut (lat. unuk Tantalov. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. a-. astmatičnih. znamenitost. djelokrug. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. primamljivati atrakcija (lat. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. ojedanje. atrium mortis) predsoblje smrti. med. primamljiv. privlačan predmet. sredstva za izvlačenje. oznaka. supr. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. beladona atropin (grč. kopnjenje. pr. kosa) med. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. attractivus) privlačan. sasušivanje atropa (grč.

vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. grč. audire čuti. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. učionica.) prav. audio čujem. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. hrabrost audiatur et altera pars (lat.) doviđenja! auctionis lege čit. grč. proba glumca. posebice djevojke. audire slušati. napadan. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. fone glas) med. srčano. sudnica. auditivni tip psih. mutus nijem) med. koji upada u oči. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. metron) med. o per (fr. aukcionis lege (lat. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat.) neka se čuje i druga. audire čuti. o revoar (fr. auffallen upasti) upadljiv.) glaz. slušatelji auditus (lat. probno sviranje.) trg. čujni. smjelost. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. sudska sjednica. audientia) službeni prijam. prav. čuti.) putem javne prodaje. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha.) prijeđi. auktoritate kuratoris (lat. audire čuti. audire čuti. svirača i dr. slušatelj auditorij (lat. metron) med. na. audače (tal. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. suparnička strana. licitiranjem auctor delicti čit. a ne može govoriti audio-kaseta (lat.) izraz za osobe. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. tj. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. 1858—1929) auf (njem. vojni sudac. saslušanje. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat.au comptant au comptant čit. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. zasjedanje. hrabro audacem fortuna juvat (lat. npr. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. audire čuti.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. opernog pevača. glaz. audacitas) srčanost. slušalica za gluhe audijencija (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. o kontan (fr. počinitelj kaznenog djela. auktor delikti (lat. slušati. slušni. auditivan (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. auditorium) slušaonica. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. kričav . gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem.) po onome što se čulo. de auditu (lat. auditus sluh) osjetilo sluha. sonometar audiometrija (lat. smjelo. ročište audimutizam (lat. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. auditor slušatelj. auditio) slušanje. audire čuti. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. grč. saslušavanje. uz plaćanje gotovinom au pair čit. probno pjevanje.) prav.) posl.

uvećavanje. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. pojačavati. broju i glasanju ptica. prorok. aufhangen objesiti) klinčanica. aufdecken otkriti) prostrijeti. npr. povećati. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. veličanstven (pridjev rimskih cezara). posvećen. umnožavanje. cijenu. naslućivati. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. slutiti. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. pojačavanje. mjesec žetve. kolovoz. auguriosus) v. n. predznak auguriozan (lat. auguralis. zraka) min. dodati. augustus uzvišen) 1.aufdekati aufdekati (njem. 138 aukcionator pojačati. javna prodaja. dodavati. otprilike. magnezija. e. med. augmentatio) umnoženje. dodatak. zove se i tirkiz augment (lat. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. tvore prošla vremena. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. tumač znakova auguralan (lat. npr. umnožavati. pr. uvećanje. pretkazivački. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . predviđanje. Auge oko. 31. znak. augmentativum) gram. povišica. augural). e. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. počasno ime rimskih careva. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. dodavanje. aufhenger (njem. Augeias) mit. naučavanje o milosti sljedbenika sv. augirati augnmas (njem. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. blijedozelen dragi kamen. do 14. Mass mjera) mjera odoka. povećanje augmentativ (lat. august(us) (lat. osmi mjesec u godini. proročki. augere) v. gatalac. porast. kod grčkih i staroindijskih glagola. n. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. Aufschnitt) narezak. postaviti stol za ručak. večeru i si. gram. predmetak pomoću kojega se. 2. auguralan augurirati (lat. licitiranje aukcionator (lat. Heraklo očistio za jedan dan. uzvišen. auctio) trg. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. auge sjaj. auguriozan augurij (lat. povisivati. vješalica. kralj u Elidi čiju je staju. pren. fr. pretkazivati august (lat. augmentirati augit (grč. umnožavanje.) svet. auflegen položiti. naprava za vješanje odijela. sastoji se od silicija. carski augustinijanizam teol. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. augur. željeza i vapna. augmentum) povećanje. pretkazivač. povećavati. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. npr. pojačanje. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. dodatak.

auctor) v. nevolja. med. javno prodavati. aula) dvorište. auksilijarne trupe pomoćne trupe. auctoritativus) v. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji.) životna snaga. prodavati licitiranjem auksanometar (grč.) aura (grč. odličan aureola (lat. autor auktoritativan (lat. aureatus) zlatan. žličica za uho auriskop (lat. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. ode pjesma. n. ugodan povjetarac aura popularis (lat.) prokleta žeđ za novcem. auris uho. auxesis) ret. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. auriscalpium) med. držati licitaciju. aurea mediokritas (lat. auxano povećavam. auxiliaris) pomoćni. Aurora) mit. aula odn. aura) ugodan zrak. zlo.e. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. slava. aurum. svečana dvorana sveučilišta. laskanje. aurum zlato) kem. aurarius) koji se tiče zlata. auris) liječnik za uši Aurora (lat. metron) opt.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. dio uha na koji se stavljaju naušnice. zborno mjesto. aurum zlato. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. aule.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. vanjsko uho. pren. auriformis) uhast. astr. lat. krug oko glave svetaca. aulos. ode pjesma) glaz. pigmentum) min. autoritativan aula (grč. ušna školjka aurikularan (od lat. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. kao uho auriga (lat. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. aukso. aulos frula. velik ugled auri sacra fames čit. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. grč. pathos nesreća. auksano rastem.) kočijaš. posebno biljaka aukseza (grč. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. životni dah auraran (lat. anat. sjaj. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. u obliku uha. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. auksano rastem.) svijetli vijenac. ulagivanje aulodija (grč. aula dvorana) dvorjanstvo. skopeo) med. pjevanje) glaz. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. mirisan. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. dvorski život i običaji. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. ušni aurin (lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . prostrana dvorana. auctionari) trg. auricula) uška. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auri sakra fames (lat. aukso. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. auxano umnožavam. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. predvorje. auratura) pozlata. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč.) zlatna sredina aureatan (lat. zlatni auratura (lat.

auscultatio) med. auspicium. jutarnje rumenilo. despot. sreća. "tko rano rani. aussen vani. apsolutist autarhija (grč. augur. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. archo vladam) samovladar. australis) južni. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. vrhovna uprava i zapovjedništvo. zadovoljstvo samim sobom. samodržac. Ausschuss) bezvrijedne stvari.) jug australan (lat. moć. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auster južni vjetar.) zlato aus (njem. znak. authadeia) samodopadanje. pod zaštitom. početnik. ausbord (njem. suškovina Auschwitz čit. auskultator auskultator (lat. med.) zora. archo vladam) samovlada. pokrovitelj auspicij (lat.) ili-ili autadija (grč. auscultans) slušatelj. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. sudski pripravnik. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. predznak. pomoćni sudac bez prava glasa. tj. zlatan aurum (lat. neovisnost o aurora (lat. autos. out) šport. otpad aut (engl. st. zaštita. aut nihil (lat. proricati auster (lat. auscultare) slušati. grč. aut Cezar. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . izvanbrodski motor ausbruh (njem. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. autarkeia) dovoljnost samom sebi. aut nihil čit. pomoćni radnik auskultacija (lat. aus iz) žarg. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. okrilje. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. dvije sreće grabi" aurozan (lat. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. istok aurora musis amica čit. samodrštvo. zaštitnik. sub auspiciis (lat. samotok. apsolutizam autarkija (grč. pren. filos) prijatelj. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. prošlo je i si. aurum) koji u sebi sadrži zlato. ili ne biti ništa aut-aut (lat.) pod okriljem. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. vlast. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. tj. ono što treba odbaciti. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. uživanje u samom sebi.) ili biti Cezar. nešto veliko. grč. auscultator) v. autos. stetoskopa auskultant (lat. Austria. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. aurora muzis amika (lat.) zora je prijateljica muza. auskultant auskultirati (lat. samostalnost. sretan početak. prisluškivati. svršeno. gotovo. pristaša Austrije austrofobija (lat. avispicium. Aušvic (njem.

emera) med. autos. naučavanje o samodeterminaciji. prav. lat. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos) 2. bios život. autentik autizam (grč. vlastita biografija. originalni spis ili dokument autentike (lat. determinare opredijeliti. tj. izvorni. pisac autobiografije autobiografija (grč. facere) potvrditi. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. lat. autobusima. autos eng. bezbožnika. vjerodostojan autentičnost (grč. pravi. osobnosti i ideje autodidakt (grč. auto-de-fe) v. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. autos. autos) 1. uobičajena kratica za automobil auto. putem razumne volje. usp. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. digestio probava) fiziol. omnibus svima) automobil-omnibus. samoauto-dres (grč. emera dan) med. didasko učim. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. authentikos pouzdan. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. pravovaljan. autos. lat. pravovaljanost. odrediti) fil.(grč. grafo) vlastiti životopis. autos. ovjeriti autentik (lat. autos sam. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. autos. autos. actus fidei) heretički sud. prvobitni. istodnevni. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. samoprobava. auto-da-fe. trg. svečano spaljivanje heretika. fr. omnibus autodafe (port. bios. bez uvoza sa strane. fil. istinit. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. autos engl. lat. original. autos. authenticum) izvorno djelo. authentica) mn. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. kamionima autoanaliza (grč. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. autos. autodefe autodefe (šp. authentikos) zakonit. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. autos) psih. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. authentikos) istinitost. izvršenje inkvizicijske presude. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka .autemeran vanjskim stvarima. autodafe autodeterminizam (grč. prav. vjerodostojnost autentificirati (grč. autos. lat. v. goal) šport. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. izvornost. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe.

izrađen putem kopiranja. gnosis) samoispitivanje. pomoću tzv. grafikos) svojeručan. autos. filia naklonost. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. naprava za umnožavanje rukopisa. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. autohirija autogamija (grč. samoniklost. svojeručan potpis. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. fysis priroda. autogram autografija (grč. jedenje samog sebe. anorganske tvari. koji se sam porađa. umnožiti. ljubav prema samom sebi. med. dynamikos moćan. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. starosjedilaštvo. autos. autos. auto-chthon) prastanovnik. svojeručno napisan. autos. gamia) bot. auto-chthon) prastanovništvo. umnožavati autografomanija (grč. autogramma) v. infectio zaraza) med. autos. autos. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . gennao rađam) fiziol. starosjedilački. fonos ubojstvo) 1. samooplođivanje kod biljaka. supr. samobitan autohtonija (grč. alogen autognozija (grč. toxikon lat. autos. v. samobitnost autoinfekcija (grč. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. in) med. autografskog crnila autogram (grč. auto-chthonos) urođen. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. autos. urođenički. autos. usp. jak) koji djeluje sam od sebe. gignomai rađam) biol. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. ljubav) samoljublje. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. tj. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. lat. samonikao. autos. fone glas) 2. samooprašivanje autogen (grč. autos. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. koji radi sam od sebe. stijena). fagein jesti) med. autos. eros ljubav) psih. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. autos. autograf autohipnoza (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. dromos put) automobilsko trkalište. autos. grafo. samoubojstvo autohton (grč. autos. urođeništvo. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. starosjedilac. autos. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. therapeia) med. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. urođenik autohtoni (grč.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. hipnoza autohirija (grč. autos. min. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. samoliječenje autofonija (grč. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. sam sobom autodrom (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja.

automatiser) pretvoriti u stroj. tako reći. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. koji sam od sebe radi.autokar 143 automobil autokar (grč. autos. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. grafo) psih. Papinov lonac autoknips (grč. stvarni govor. "samonadzor" autokracija (grč. djela. knipsen pucketati) fot. onaj koji liči na stvar. njem. kefale) samostalnost. autos. tj. samokret. lat. lat. moć) samodržac. autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. autos. vladanje samim sobom. tj. kišobran. autos. kratos neograničena vladavina. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. mobilis pokretan. samostalnost automahija (grč. autos sam. makinalan. autos. autos. autos. autos. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. kritike) samokritika. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. automatos) samopokretan. autos. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. sam svoj autokefalnost (grč. puška. nesvjesna radnja automatizirati (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. žuditi) fiz. laesio povreda) samoosakaćenje. samoozljeda. kratos vlast. maomai. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. autos. tal. haima krv. ocjenjivanje vlastitih spisa. vladanje sobom. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos sam. mišljenju i pisanju) automat (grč. kratos) neograničen u vladanju.. osakaćenje. učiniti da netko radi kao automat. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. glupan. sustav apsolutističke vladavine. pren. fr. biće koje nema duše. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. lišiti samoradnje automatograf (grč. pokretljiv) vozilo koje se sa- . temno režem) med. samovladar. nož. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. za čovjeka. maomai tražiti. autos. lithos kamen. za razliku od slikovitog. sprava koja. automatski pokreti psih. nezavisnost od drugih. kirurških instrumenata i dr. naprava za sterilizaciju lijekova. therapeia) med. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. mehanički. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. samodrštvo. autos. med.. autokratizam autokrat (grč. logia) ret. autos. kefale glava) samostalan. autos. ocjenjivanje samoga sebe. autos engl. clavis) fiz. kata-lyo odriješim) kem. postupaka autolezija (autos sam. vaga. sag. kem. npr. odnos prema samom sebi. nezavisan. autos. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. kratos) v. automatos koji se kreće sam od sebe. fil. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. samodržački autokritika (grč.

automobilist mo kreće. autos sam. autoptes) očevidac autoptički (grč. usp. auctor tvorac. auto. moralna. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. lat. auteur) pisac. putem otvaranja i pregleda leša (usp. auctor tvorac. opunomoćiti. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. baino idem) med. osobno promatranje. viđenje) 1. tj. morfe oblik) biol. umjetnika. nyx. odobrenje. autos. pronalazač. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. ugled. na osnovi viđenja svojim očima. fr. znanstvenika. nyktos noć. priznat stručnjak autorizacija (lat. fr. slobodan. fr. autos. med. autoriser) ovlastiti. autoptes) pril. antos. autonomia. mobilis) šport. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. samostalnost. autopsija) autor (lat. nomos zakon) samozakonodavstvo. mobilis) onaj koji vozi automobil. autos. nafta ili elektricitet. auctor. samostalan. auto automobilist (grč. usp. autos. ugledan. koji izrađuje automobile. nomos) pristaša samouprave. ovlaštivanje. začetnik. fr. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline.: heteronomija) autonomist (grč. takve su npr. priznata veličina (u nekoj struci). fr. autorite) 1. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . osobno iskustvo autoplastika (grč. znanstvenog ili umjetničkog djela. odobriti. čak i kad su pogrešna. gledanje (ili viđenje) svojim očima. odobravanje autorizirati (lat. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. auktor autoritativan (lat. autosomnambulizam autonoman (grč. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. pascho iskusim. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). autos. autorisation) ovlaštenje. fil. augere. portrait slika osobe) umj. lat. autonomos) samoupravni. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. zakonita vlast. autos. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. pregled. auctor. zakon koji je na snazi. vlastitim očima. autopatheia) vlastiti osjećaj. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. nadmoćnost (duhovna. tvorac nekog književnog. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. motorni čamac. 2. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. slika. autorsko pravo isključivo pravo književnika. politička nezavisnost. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. 2. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. plasso oblikujem) med. utjecaj. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. mjerodavan. v. samogledanje. autos. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. pravna). med. morfogeneza autoniktobatija (grč. samouprava. auctoritas ugled. opsis gledanje. tvorac. na osnovi osobnog promatranja.

liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. suggerere savjetovati. lat. lat. neograničenost. autogyre) zrak. ambulare hodam) med. okretanje krila oko vertikalne osi. trausfusio pretok) med. autos. trofe hrana) biol. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. neuvjetovanost autoterapija (grč. tj. na brzu ruku. improvizirano autoskopija (grč. auto-teles nezavisan) samostalnost. autos. gyros krug. somnus san. therapeia liječenje) med. autos. autos lat. lat. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. fr. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. lat. autos efa) "on. autoshedijastički (grč. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. stjecanje pogrešnog. v. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. autos. rotatio okretanje) samookretanje. autos. pod heterotrofan autotrofija (grč. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. lat.autorotacija autorotacija (grč. njegov glavni dio je poseban vodoravni . je to rekao". psih. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. theos bog) obožavanje samoga sebe. vaccina) med.: alomorfija. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. serum) med. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autorotacija krila zrak. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. npr. autos. autos sam. autopsija autosomnambulizam (grč. autos. autotrofne biljke bot. autos tal. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. Pitagora. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. prvi otisak autotipija (grč. autos. autos. stabilis čvrst. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autos lat. novija faksimilna izdanja. kod upale plućne opne itd. autos. heterotrofija autovakcina (grč. skopeo gledam) v. supr. therapeia lat. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. autos. utjecanje na samoga sebe. npr. trofe hrana) koji sam sebe hrani. autos. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. autos. npr. autos. nepomičan) fiz. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. autoniktobatija autostabilnost (grč. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč.

lovac na sreću avanturistički (fr. trg. sramota. onaj koji je daleko od čega. Obri avatar mit. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. avantegeur) onaj koji ima prednost.) zdravo! Ave. napredovanje. smanjivanje dobitka. prvi korak. pokušaj. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. iznuđivanje novca. poniženje. st. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. prema Auzonu. prevagu: voj. ausriicken) izići. bujica. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. istaknuti dio kuće. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . aval) trg. avant-corps) voj. aventure. aventureux) pustolovan. Maria (lat. aventure) sklonost avanturi. prevaga. izvidnica.) prije podne. adventura) pustolovina. predstraža. plaćanje unaprijed Avari mn. predujmiti. lat. zarade u nekom poslu avankor (fr. tal. prethodnica. avance) predujam. Alana i Slavena. arhit. mlakonja Auzonija (lat. avaliste) trg. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. istaknuti dio građevine avans (fr. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. u športu: onaj koji se natječe. potpisnik.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. aventurier) pustolov. predujmljivati avanzman (fr. prednost avantažer (fr. ići naprijed. fr. avania) uvreda. izbočenje. odvažan. avan midi (fr. prednost. avantage) dobitak. avant naprijed. unaprjeđivati. mjenično jamstvo. izazvali seobu Huna. avanie. ali nitko ne misli da će pobijediti. garde straža) voj. aval (fr. sva sila avalirati (fr. isplata unaprijed. Ave. dati (ili: uzeti) predujam. biti unaprijeđen. bučno. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. krenuti.autsajder 146 Ave. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. korist. osobito izići u stroju iz vojarne. drzak. izlaženje u susret avant midi čit. unaprijediti. koji stavlja sve na kocku. outsider) onaj koji je izvan čega. usp. ante meridiem avantaža (fr. smion. poći (obično u skupinama). Maria "zdravo. paradno i si. ostavljen sreći ili slučaju. arhit. pren. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. isplata unaprijed. avancer) napredovati. ispust. nadmoć. izmarširati u skupini. adventura. neupućen čovjek. promaknuće. zaštitnik Tibeta. prethodnica. napredak. avancement) unapređenje. koji je po strani. bilo u životinju ave (lat. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avant-garde. mongolski nomadi koji su u 6. avanguardia prethodnica) u Italiji. napredovanje u službi.

stara kršćanska molitva. aviver) oživiti. fr. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. pilot 147 avivirati avikultura (lat. engleska bolest i dr. v. gnušanje. tal. gradu Avignonu. aviateur) zrakoplovac. crkvi avenija (fr. glava. prilaz. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. drvored. grč. letač. tj. staza. grč.. afet) strašilo. ret. lice (kovanog novca). summa svota) trg. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. osvježiti boje . adversus okrenut prema. avion. avverso) num. avis ptica. tal. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. vilis jeftin) trg. uzgoj životinja avilirati (fr. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. vrsta majmuna aviceptologija (lat. capio hvatam. avion.) do 1376. avitum bonum (lat. beriberi. mržnja. naprava za letenje teža od zraka. iznos) trg. lat. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. oživljavati. skorbut. aviation. zrakoplovstvo. vita život. amine od am (monia) + -ine. suprotno: revers averzija (lat.. kavez za ptice. lat. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. lat.bez. avizacio de peijurio vitando (lat. st. pelagra. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. gramzljiv. željan. aviaticus. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. obiteljsko imanje avivirati (fr. pohlepan. lik. sablast. (papa Grgur IX. fil. avis ptica. aversio) odvratnost. proždrljiv avijacija (fr. aversus licem okrenut od. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. fone glas) zrak.) u kojem su pape stolovale u fr. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. sprijeda. i odriče besmrtnost duše.) prav. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. avenue) pristup. suma novca kojom se plaća poprijeko. aviarium) ptičnjak.) prav. večernje zvonjenje u Kat. (papa Klement V. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. zračna flota avijarij (lat. avis ptica. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. nosos bolest) mn.avenija jući joj da će roditi Isusa. avis ptica) plovidba zrakom. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. grč. žudan. med. avilir. djedovsko. avis ptica) zrakoplov. odoka averzionalna suma (lat. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. krletka avijatičar (lat. utvara. avidus) lakom. quantum količina. lat. grč. a. cultura uzgoj) gajenje ptica. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. bios život. avis ptica. aeroplan avional (fr.

a-. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. vađenje zuba. avocatio) opozivanje. avocentur akta (lat. suparnici su im bili vani. neudanost. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. avocere) odazvati. opozvati. pribježište. dynamis snaga. bombastičnost. koje su pobjedili azigija (grč. a-sylos neopljačkan. kićenost. pogled) trg. vrsta nesagorljivog minerala. ali najčešće ima pejorativno značenje. opozivati. odazivati. Božja kazna azbest (grč. avvisare. a. spisi avokacija (lat. azab. mn. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. slabljenje azoogenija (grč. patnja. habere imati) kao imenica. nedostatak snage za život.aviza 148 azoogenija aviza (tal. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. obavještavati. lat. tražiti da se nešto pošalje. patetičnost Azijat (lat. aktiva avocentur acta čit. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. neka se traže spisi. tal. u francuskim trg. v. prav. Asianus) stanovnik Azije. akti avocirati (lat. a-sbestos neugasiv) min. avisare. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. a sjedište im je Asgard). zyme kvasac. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. a-. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. divljak. a-zoon. neobuzdan čovjek azil (grč. sila) med. i za izolaciju azeotropija grč. a-zoon. stvoren u maloazijskoj Joniji. kao loš vodič topline. zoon živo biće. tal. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč.) prav. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. knjigama: potraživanje. tzv. lat. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. avizna lađa. mit. nedodirljiv. avviso. ad za. periodos) geol. sloboda. magnezijev silikat vlaknastog sastava. a-. inače služi. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. utočište. fr. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. prav. avere. izvještavati. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . samatha ići k. izvidnički brod. avoir. javiti. azap) muka. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. imao je dvije karakteristike: 1. zastora u kazalištima i dr. najstarije razdoblje Zemljine kore. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. i 2. visus gledanje. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. aviser) izvijestiti. gignomai nastajem. javljati avizo (tal. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. avulsio) med.. obavijestiti. ići prema) astr. zygon jaram) neoženjenost. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. nezauzetost azijanizam ret. odazivanje.syle) sigurno sklonište. npr. skandinavski bogovi nebesnici. aviza avoar (fr. Asia. antički govornički stil.

grč. prilagođavanje mjere. Tropez. azur. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. a-. lapis lazuli) plavetnilo. pomicanje. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. veća vrijednost neke vrste novca. sperma sjeme) med. karbonat bakra Ažurna obala (fr. dionicama i si. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. tal. Marseille) aždaja (tur. ažioter (fr.008. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. izrađivati šupljikavi vez . agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. pers. haima krv) med. azur. St. aždaha) zmaj. npr. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. agioter) špekulirati vrijednosnicama. plava boja neba. urein mokriti) med. od nominalne vrijednosti. trgovanje novcem. agio) trg. neman u obliku krilatog guštera. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. znak N. akcije ažio-konto (fr. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. Nica. lazhward. može imati i više glava ažio (fr.) po talmudu anđeo smrti. azotos. nastavak -ites) min. Cannes. neke dionice. tj. ažiotaža (fr. nebesko plavetnilo azuri mn. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. zoo živim. namještanje. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. dušik. azzurro. doplata. višak. ajour) praviti otvore. vrijednosnicama. vrijednosnica i si. plav mineral. vrijednosnica i si. a-zoon.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. azotos. agio-conto) trg. a jour) točan i brz u poslu. dotjerivanje ažur (fr. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. agiotage) špekulacija. rednog broja 7. azotos. element atomske težine 14. azotos. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč.

) dadilja. grč. zabuna. med. zbrka. pren. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. Kaldeja. kratica za element bor B log.) velik broj porođaja.) omiljeni češki narodni ples. baden kupati. čuvarica djece bacili (lat. u radio-dramama) badecimer (njem. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). očuh.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. bakterije koje imaju oblik štapića. draga djevojka babyboom čit. vrenja maslačne kiseline i dr. piše se iza imena (npr. Ali-baba).) otac. zvučna kulisa. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. očevina. češka brza mazurka babu (ind. e. vapna i bizmutova klorida. razvrat Babilon stari grad u Aziji. babilonski toranj prema Bibliji. beibibum (engl. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. dodiru nekog predmeta.) indijska titula. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. pr. tast. beba. ženina obitelj babel (hebr. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. drvo i plod iz porodice ruža. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. kratica za barij baba (tur. zbrka. izopačenost. mandule. sastavljena od boje. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. štapić) med. bacilofobija (lat. bekgraund (engl. tonzile badinaža (fr.) bot. bacillus prutić. otmjen. upotrebljava se i u medicini.) nered. šaljiv.B B. djetešce. badinage) šala.) background čit. bedminton (engl. fobos strah) med. background pozadina. lakrdija. dizenterije. kit što ga upotrebljavaju kipari. ali prazan razgovor badižon (fr. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). vožnji javnim prijevozom i dr. četka badminton čit. st. toranj građen u Babilonu. podloga) glaz. i 6. trebao je doprijeti do neba. n. . kaos. jezgra je jestiva. očinstvo. dojenče. beibi (engl. pren. punac. novorođenče. ozvučenje događaja na pozornici (npr. nered. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. bezbožnost.) malo dijete. kratica basso B kem. izazivači tifusa. metež. beibisiter (engl. bacillum štapić. gospodar. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. tetanusa.

Burundiju. ološ. mulja bagra (rus. tamnica. kanala i si. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. baidaki) mn. peronospora. polemika. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. balia) dojilja. nebesko kamenje.) kuh. pagat bagatela (fr. pajac bajadere (port. baganac bagasa (fr. tal. bagger) jaružati. sem. a može se igrati na svakom terenu. javne plesačice i pjevačice u Indiji. čamac za spašavanje bajdaki (rus. bajaccio) lakrdijaš. rasprava. bahys) govor. trop od grožđa. harlekin. bagatella) sitnica. njegovati dijete. ben-mari (fr. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. žulj na nozi. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. plamenjača. buhara. po čemu je i nazvana bager (niz. kukac. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. Boot čamac) pomoćni čamac. bei Wache pod stražom) zatvor. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen.19). grimiz. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. omalovažavati. čistiti riječno korito od pijeska. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. niska cijena. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. šaljivac. diskusija bahur (hebr. bethel) mn. slične bagdadskim šalovima. baft) trg. bagage) prtljaga. vrsta morske ribe. vrsta istočnoindijskih. presvučen kožama bajla (tal. bagatelle. potcjenjivati. bagata) v. bei kod. vrsta malih rubaca bajbok (njem. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. bagana janje) janjeća kožica s krznom. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. insekt bagana (tur. maslina i dr. bigar bahija (šp. hramovima (ind. bagasse) trop šećerne trske. betilije bajaco (tal. šljiva. Tanzaniji) bain-marie čit. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. vaditi pijesak iz rijeke. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. bagger) jaružalo. tričarija. bailadeira) mn. malenkost.) kornjačin oklop. Ugandi. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. ponekad su i javne žene. bahio) zaljev. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. pjestovati . dadilja. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. balia) dadiljati. bajbokana bajbot (njem. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. baithylia. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bagat (tal. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. v. plesačice na službi u ind.

bacchans) mn. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. najčešće vojničke obuće bakant (grč. baclage) pom.) bajvagn (njem. Backfisch pržena riba). pren. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. jagoda baka (njem. i engl. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. zalisci. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. ispit zrelosti bakana (tal. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. bobica. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. terevenke. Wachter) stražar. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. lat. bacca) bot. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. baccala) zool. G. magisteriju i doktoratu. treska.bajok 152 bakter bajok (tal. bog vina. mlada djevojka. divlja. bobičast. burno veselje bakanalije (lat. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . pijanac. Bacchus. raskalašena. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. sveučilištima: najniži akademski stupanj. Bačke obraz. tovar bakalaureat (lat.. tal. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. pren. lat. boga vina. lola baklaža (fr. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. backboard) pom. Bakchos. bučno veselje bakandža (mađ. bokkancs) vrsta teške. bacca laureus lovorova bobica) na njem. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. boja bakalar (tal. baionnette) voj. kod. drugi. vinopija. baita)Jpotleušica. ispit koji prethodi licencijatu. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. Bacchanalia) mn. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. jagodičast bakenbart (njem. baccana) obična krčma bakanalije (lat. bacciformis) u obliku bobice. Byrona (1788—1824). razvratna pijanka. fr. pijanke. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. fiaccola) luč. grč. zulufi bakfiš (njem. kolac premazan smolom. Bakchos. backen peći. g. Bacco Bahus. živi u iz sjevernim morima. Bacchanalia) mn. bei pri. koliba bajuneta (fr. Facket. u sr. pjesnika G. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. šiparica bakhej (grč. pren. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. zublja. Bakchos) mit. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). vino. pren. Bake) znak (obično komad drveta. baccalaureus. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. bakancs.

bakteriocidi bakteriofagi (grč. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. uništavači zaraznih klica. bal an mask (fr. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. bakteria. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. služeći se i dijaloškim oblikom. motke bakulus (lat. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. bakteria. balle) smotak. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. klicomori. baletni plesač baladine (grč. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. veoma sitna. ballade. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. gorštaci. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. pjesnička pripovijetka baladen (fr. lat. tal. balio. ballata pjesma za ples) poet. Pasteur i R. lakrdijaš.) svečani. bal pare (fr. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). usp. bakvuds bal (fr. haima krv) med. uron mokraća) med. bal en masque čit. ples pod obrazinama. lysis rastapanje) kem. štapom bakulit (grč. baculatio) batinanje.) ples pod maskama. kem. bal. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. bakteria.-med. bal šanpetr (fr. lat. svežanj balada (fr.) otmjeni ples. bakteria. prut.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. caedere ubiti) biol. grč. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. baculum štap. sjajni ples bala (fr. baculus) štap. bakteria. fagos) mn. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. pripadaju biljnom carstvu. tal. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. najmanja. bajadere . usp. lysis) mn. slična štapiću. backvvoods) mn. bailo. bal u svečanom ruhu. jednostanična živa bića. kod Feničana. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. dem. baladin) šaljivac. ballare plesati) zabava s plesom. bakteria. usp. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. bakteria. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. sluškinje u azijskim hramovima.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. krabuljni ples. bal champetre čit. palica. kažnjavanje batinom. lat. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. prisutnost bakterija u mokraći. Baal gospodin) mit. golim okom nevidljiva. osobina nekih živih bića. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. bakteria) bot. bakteria palica. batina bakvuds (engl. backwoodsmen) mn. caedere) biol. od bakteria batina) mn.) ples u polju Bal (hebr. biol. iz doba krede bakulometrija (lat. bakteria. Koch) bakterioterapija (grč. lat. ballare) mn. bakteria. glumac. pr. bakterion štapić. klicožderi. prašume. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje.

žirolik balanopostitis (grč. ballata) 2. bilanx) ravnoteža. stvar za odbacivanje balata (lat. svaki nepotreban i suvišan teret. osobito cirkuski balalajka (rus. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. ruski narodni instrument. bilancia) vaga. baraka. zamuckivati. lat. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. šator. galerija balazor trg. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. sličan gitari. balbutire) med. balanos. ali elastičnija od njih. balance. Baldacco. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- .. mucanje. eidos) koji ima oblik žira. neodlučnost. zamuckivanje. posthion kapica) med. upala glavića i kapice balans (fr. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal.balagan balagan (rus.) 1. tezulja balander (niz. žirojed balanofori (grč. mucati. balbuties) med. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. zaplitati jezikom baldahin (tal. fagos) zool.) glaz. 154 baletan na. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. onaj koji se hrani žirom. blenna sluz. balanos. pjesma uz ples balatura (tal. balanos. perz. nejasno izgovarati. balanos žir) med. podstrešje. pren. balkon oko zgrade. glaz. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. tepati. balanos. upotrebljava se za električne izolatore. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. ballatoio) trijem.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. veža. balahane) daščara. strojne remene. dvojba. kolebanje. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.

trzanje. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. balio bacam. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. nasrtljivac. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. balkanologija balkanizam 1. med. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. 1581—1599) balija (tur. izraelska država balhornizirati (njem. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. Balhornu. bacakanje balkanistika v. g. balle. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. neradnik. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. služi kao identifikacija između oružja (puške.) nekad: prostak. neotesanac itd. ponašati se kao balija ponašati se prostački. samovoljno Balila (tal. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). beznačelnost. pod tlakom barutnih plinova.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. protuha. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. ballyzo. borba nedopuštenim . drhtanje. rasipnik. obijesno. balio bacam. ballismos "plesanje") bolesna. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. grčenje. lijenčina.. kasnije: svojeglav čovjek.

balzam za uminjavanje. balneum kupalište. jaka i većinom ugodna mirisa. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. toplice balneum arenae čit. dečko koji. staropruski). postaviti balustradu balzam (grč. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. okruglo tijelo. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. naslon. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. priručje. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. austrijska vanjska politika balneografija (lat.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. bruh. Letonce. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. grč. kila. ballotte) kuglica za glasovanje. dijal. grč. logia) proučavanje kupališta. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč.) kupanje u pari balnot čit. balneum. fr. grč. ograda kojom su ograđeni balkoni. glasačka kuglica balotada (fr.. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat.) farm. balsamon) kem. balon d'ese (fr. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balon (obično u značenju: lopta).) farm. balustrade) arhit. kuglasta boca za tekućine.. stubišta.) vječno pero. balon kaptif (fr. topličko liječenje balneum (lat. balneum lakonikum (lat. kod tenisa. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat).) znojna kupelj balneum vaporis (lat.) farm. ballon) šuplje. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. ballon captif čit. pren. balzamum oftalmikum (lat. balneum.) šport. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. (čit. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. letonski. balustrer) ograditi stupićima. grč. a dijelom i aromatičnim kiselinama.ball-boy do pozornice. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. bal-boj (engl. pisaljka balon (fr. balno (fr.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. pom. okrugla. balzamum kordijale (lat. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. balneum) kupalište. grč. balneum. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana .) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. pren. balneum arene (lat. ballon d'essai čit. balustrirati (fr. balaustion. balzamum anodinum (lat.

platforma banalan (fr. šport.. gomila. banale) običan. v. raste u Indiji banak (tal. bot. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. glumaca. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. klupa. opći. banderole) vrpca na trubi. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. stup o koji se vješa zastava. zavoj.) mn. tezga. bambus (malaj. metnuti okov na kotač bandažist (fr. veza. prodavač kirurškog pribora. bandera. umjetnosti) bambocciate čit. svakidašnjost banana (šp. banalna fraza otrcana. a po okusu dinji banarij (lat. zaviti. tj. bend (engl. banaliser) načiniti otrcanim. stup (npr. banalite) otrcanost.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. previjati. osobito. trg. staviti utege (u mačevanju u boksu). bandagiste) proizvođač. previjanje. bamboo) vrsta trske. previti. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. bandera (tal. otrcan. povez na poštanskim pošiljkama. lutka. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. putujuće društvo svirača. svakodnevan. balsamica) mn. seljačke zabave i si. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. svakidašnjim banalnost (fr. družina (lopovska). "lijepi čovjek". čovjek koji se okreće prema vjetru. banda) četa. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. zastava na katarci. "lijepi dečko" balzaminke (lat. čelični okov na kotaču. bandage) med. konjička zastavica. odred. mambu. spojnica bandažirati (fr.) djetešce. bambu. bambočate (tal. uteg (kod mačevalaca i boksača). malo dijete. sete bandijere (tal. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. opasač na kojem stoji naboj nj ača. suviše ponavljana rečenica . odmorište na stubištu. sajmove. prilago- balzamici (lat. stijeg. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. vojna glazba bandaža (fr. balzamski lijekovi balzaminka (lat. utroba se ispere karbolnom kiselinom. utega i si. njem. telefonski stup) banderilja (šp. bandiera) zastava.) bot. zavijanje. balzamska sredstva. osobito zavoja. sette bandiere čit. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. po običaju starih Egipćana. "lijepi čovjek". banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. bandager) med. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. jednogodišnja ukrasna biljka netik.) manji instrumentalni sastav banda (tal. farm. Impaticus balsamina) bot. vjetrokaz. banco. engl. balsaminaceae) mn.

štedionica. kreditnim i efektivnim poslovima. bancarotta. prima novac na štednju. banco. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. bandito) razbojnik. banquette) voj. banditisme) razboj ništvo. propalica. Bandu bandura (rus. banda bandit (tal. ustanova koja radi s novcem. papirna novčanica banko-konto (tal. usp. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. pren. bježanje iz škole. grč. kupuje i prodaje vrijednosnice. krateo vladam.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. "markiranje" bandleta (fr. lazaroni bankiza (fr. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. nazvana po pronalazaču H. progon. turistička kućica od lake grade bank (tal. strani novac itd. nevaljalac. mala vrpca.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. šp. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. Bank) novčani zavod. grad. banquier) osoba koje se bavi novčanim. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. daje zajmove uz kamatu. skitnica banditizam (fr. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. grč. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. propast . lat. zavojić. el bandola) glaz. usp. grč. pristaša bankokracije bankokrat (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. v. njem. potpuna propast. banjo) glaz. bandeletette) uzak zavoj. banka banka (tal. skitnja. Americi i Meksiku. pucanj. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. mandora. banquet. vlasnik banke. banchieri) mn.) jak udarac. bank bankar (fr. oproštajna gozba banketa (fr. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. tal. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. v. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). odnosno njihovi predstavnici.. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. rumpere slomiti) slom banke. banque. obustava plaćanja. gozba. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. banquise) ledena santa. banco. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banco. cestovni razbojnik. bandizar) izgon. fr. bendžo bang (engl. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. plosnata mala šipka bandola (tal. igrač koji drži bank bankata (tal. banco. ledenjačka gomila (na moru). plaćeni ubojica. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. upotrebljava se posebno u Sjev. banco. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. bancus klupa. pruga u boji. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. hajdučija bandiža (tal. posreduje u kreditnim poslovima. bandola. banco-conto) trg. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast.

gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. lišće i kora služe i kao lijek. skitnica. dućan od dasaka. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. uličnjak. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. patrijarhat i matrijarhat. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. fr. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). straćara. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . bannisare) skitati se. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. sprud naslaga. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. rusvaj. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. kupaonica. bagno) drvena kućica za kupanje. baros težina. pivnica. kupalište baobab (arap.5 kg (naziv po bantam-kokošima. baptizo) mn.) 2.banksija banksija bot. baptiser) krstiti. berkan barakirati (fr. motka. toplice.) bot. krštenje baptizirati (grč. karakteristike: negroidnost. plod. tal. pronositi glasove banj (tal. nitkov. bagno) kada za kupanje. kupanje u kadi. zahtijevaju da se krste samo odrasli. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. veoma gusta i teška. baptisterion) krstionica. tlak. banca. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. pregrada. šipka. bantam pijetlić) šport. Adansonia digitata) baptisterij (grč. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč.. sperren zatvoriti) bank. brana u sudnici. drvo s osvježavajućim plodovima. baraque) daščara. Sphyraena barracuda) zool. obustava plaćanja bankvaluta (tal. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. hrvač i dizač utega težak između 50. banseg (njem. trošna kućica. barakan. nadjenuti ime bar (engl.75 i 53. kavana s alkoholnim i drugim pićima. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. baraba baraka (fr. pren. gostionica. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. patuljastoj vrsti kokoši. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. lupnjava. totemizam. poligamija. fr. barracano. vrsta tropskog drveta. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. baptizo. slična platnu. široka arapska haljina od te tkanine. stanovati u logorskim kolibama. kupanje uopće banja (tal. baptisma) crkvena tajna krštenja. osobito protiv groznice (lat. tj. barr) poluga. lopov. baraque) smjestiti u barake. bantam kategorija boksač. banco. raste u tropskim krajevima Afrike. daščarama barakuda (lat. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. plesovi s maskama.

vanjski zid bedema s puškarnicama. tal. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. kaos. barragiste) čuvar brane. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. divlji. nečovječan. divljak. tj. mostarina. barbacana) voj. zaporna vatra baražist (fr. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). voj. barattare) trgovati davanjem robe za robu. rampa. podvala.bara 160 bar baranda (šp. trgovina kod koje se daje roba za robu. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. rampe barba (lat. buka. surov. barbarin barbarin (grč. šp. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. krijumčarenje baratirati (tal. postolar). barbaros) nenaobraženost. zbrka baratati (tal. barbarski ornament gotički. bard. trilja. šuster (krojač. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. tuđinski. dakle tudinac. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. barbula hirsi čit. barba brada) stric. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. polikord barbiturat (lat. neuljuđenost. barbaros) v. riba koštunjača'iz porodice trlja. pristojba za prelazak preko mosta. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. barba. divljaštvo Barbe-bleu čit. barbarikos) prvotno: strani. spretno postupati baraterija (tal. šišati. kovanica. govoriti u kovanicama. batoglavac barbula (lat. prijevara. grub. stražarska kula. bez da sam znao.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. grubost. sličan liri. imate li što za jelo).: šnajder. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. barbarismos) gram. surovost. po imenu lišaja Usnea barbata. greda kojom se preprečuje put. stranac. pobarbariti. baratteria) pom. ujak. danas: nenaobražen. barba brada) bradica. tal. barbone) zool. npr. imate li što za jesti (bez mog znanja. vreva. (barbiere) brijač. trlja. kelt. Barb-ble (fr.) u bradu. in barbam (lat.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. grub. baraonda) metež. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. barrage) brana. uricum acidum. baražna vatra za prečna vatra. barbifier) brijati. kuh. u lice barbakan (fr. iskvareno. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. barattare) vješto poslovati. surov čovjek. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barbacane. barbula hirzi (lat. razumjeti se u nešto. barbe. Modrobrad barbir (tal. pregrada. nepravilno barbarski (grč. vješto rukovati. vidar. potkradanje. barbar barbarizam (grč. ranar. suprotan duhu i pravilima jezika. u brk. baratto) razmjena. lat. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih .

lat. pren. ugojenost.(grč. prepreka barikadirati (fr. barioler) šarati. barricade) brana. u slavu junaka i bogova. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. tromost.6 1 bareljef (fr. vjerojatno. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. barys. našaranost. barda. barys težak) kem. bariolage) šarenilo. gradska vrata. gotov novac bareta (fr. bas. meda. smetnja. svećenici itd. guslarska pjesma bardo (fr. ulična borba. sfaira kugla) geol. zatvoriti uske prolaze (ulice. soma tijelo) med. pjesnik bardiljo (tal. šp. albarda) tegleća životinja. barrel) bačva. mostove) radi obrane. baryum. pren. Americi. osamiti se barilalija (grč. otežano govorenje. bas barifonija (grč. barys težak. glossa jezik) med. teško. prepreka barikada (fr. bačvica. tj. atomska težina 137. bas-relief) plići. barricader) pregraditi. prošarati. od teških elemenata (nikla. brana. bardot. barilla) kem. protkati šarenilom barisfera (grč. težište barifon (grč. pren. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. znak Ba barijera (fr. grč. pogranično utvrđenje. bar gotov. sada: svi slično tkani materijali od vune. fone) glaz. Geld novac) gotovina. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. kentron) fiz. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. zatvoriti se dobro. Japanu i dr. usp. pren. ulaz na kojem se plaća trošarina.) barisomatija (grč. dizati (ili: praviti) barikade. smetnja. barriere) pregrada. barilalija barij (lat. berretta. tal. Zemljina jezgra. teško izgovaranje riječi barilja (šp. zaklon. reljef bares geld (njem. bareter (fr. našarati. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom.36. mlada mazga. neukusno. pregrada od rešetaka. svile i pamuka Bargello čit. barys težak. mineral barij a (težac) . element. ar. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. barys. barys težak. fone glas) glaz. dubok glas. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. sastoji se. uz pratnju harfe. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. prepriječiti. barditus) bardova ratnička pjesma. bardelo (tal. redni broj 56. pjevač koji pjeva dubok glas. gojnost barister (engl. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. tal. izdvojiti se. laleo govorim) med. željeza i dr. branik. crnih medvjeda u Sjev. baricentar (grč.barij 161 bari naroda koji je pjevao. obrana. barys. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. vrsta malih. barys težak. mostova) radi obrane. med. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. granica. pregrada uskih mjesta (ulica. građanski rat. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. čist. barrette. v. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. barys. barretum) kapa uopće. stabilizator toka barež (fr.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. barys težak) kem. metria) barometrija bariolaža (fr. zabarikadirati se ograditi se.

pritisak barofon (grč. barca. dvorska. bar) vlasnik ili poslovođa bara. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle.. neraspoloženje bariton (grč. st. brodić barman (engl. nastran. barometarski minimum najniži zračni tlak. barokna poezija učena. sjeta. barografsku krivulju. i prvu polovicu XVIII. razboj baro. barythymia) zlovolja. metron mjera. barque) mali čamac.. paralelne (i vodoravne) motke. grafo) meteor. barcherolla) čamac bez katarke. metron) koji se tiče barometrije. muški glas između basa i tenora. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. kreće se otprilike između "A" do "a".baritimija 162 barometarski baritimija (grč. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. metron) vaga za djecu. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. ladica. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. st. jedrima i malim topovima barkerola (tal. usp. barometarski maksimum najviši zračni tlak. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. pjevač koji pjeva bariton. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. barytonon) gram. baros. metron) fiz. smiješan. barrocco. baros. baros težina. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. barogram barogram (grč. najniže stanje barometra . barok barokomora (grč. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. fr. v. fr. barjak) zastava. barytoneo naglasim gravisom) gram. duboki tenor ili visoki bas. lađica. glazbeni instrument sa žicama. barcaza) pom. najviše stanje barometra. makros visok. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. baros težina. jedan slog ostaviti nenaglašen. osobito posljednji slog riječi. grč. najveći čamac na ratnim brodovima. barrocco) arhit. glaz.. st. čudan. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. dubok. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. XVII. barys jak. baros težina. barrocco) nepravilan. pjevati bariton baritonon (grč. tonos ton) glaz. barchetta) mali čamac. baros. baros težina. st. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. svaka učvršćena na dva stupa. barkarola barketa (tal.(grč. stijeg barka (tal. s katarkama. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. tuga. barokni stil barokan (port. Barren. usp. gramma slovo. gondola. "sin utjehe" barne (njem.

pren. pliš bartolinitis med. upala Bartholinovih žlijezda. stupanj plemstva između grofa i plemića. barograf baronesa (tal. barunat barut (tur. bariton Basic English čit. pahalica barun (lat. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. član nižeg plemstva.) stuba. junak. pren. basso. međunarodni. rodoslovno usamljen baslis (fr. vitez barunat (lat. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. hipsotermometar barotropizam (grč. znanstveni.barometrija barometrija (grč. beisik ingliš (engl. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. žena koja se pravi učenom. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. pravac) bot. svirač koji svira bas baskervil tisk. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. thermos topao. kratica od British. baros. "škripavac" basamak (tur. jak. Scientific. dazimetar barotermometar (grč. između baruna i viteza baroskop (grč. kolovoza 1572. baros. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. baros. tropos okret. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. v. ba ble (fr. "takozvana" spisateljica bas breton čit. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima.) plava čarapa. fr. glaz. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. International. bassetto) glaz. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. kadifa. baros. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. American. smjesa kalijeva nitrata. grč. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. baro. bassiste) pjevač koji pjeva bas. velur. barimetrija barometrograf (grč.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. baron. tj. barunija barunija (fr. basileus) kralj. vještina rukovanja barometrima. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. skopeo) stariji naziv barometra. osnova harmonije. bassetto) glaz. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. geotropizam baršun (mađ. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. britanski. američki. samt. ba breton (fr. metria) mjerenje zračnog tlaka. baronnie) v. metron. (uoči dana sv. barone) plemićka titula. duboki tenor. Commercial. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. baronessa) barunova kći baronet (eng. hrabar čovjek. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. tal. baros. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. oprašivati) četka na dugačkom štapu. fagot bassa ottava (tal. najdublji muški glas. v. basson) glaz.) puščani prah. prečaga (na ljestvama) baset (tal.) mn. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . Bart brada. wischen brisati. barsony) vrsta tkanine.

bastonnade) batinanje.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. tj. bastare) dostajati. borba bataljun (lat. za vrijeme Luja XVI. batal) pokvariti. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. kula. voj. na stranu. mađioničarstvo. bassetaille) glaz. bastion) voj. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal.basso obbligato basso obbligato (tal. također: bareljef bastard (ta. prateći bas basta! (tal. polaziti za rukom. odbaciti batalja (tal. poluležeća fr. bastardo) izvanbračno dijete. nasip od kamena batarizam (grč. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. praviti se važan baška (tur. obično s 800 do 1000 vojnika. s potpisom osobe koja ne postoji. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . okaniti se čega. vuka i psa). batelage) opsjenarstvo. bristolski mesing bataliti (tur. biti hrabar. slova između ronda i angleza batardo (fr. šp. ostaviti. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. bašmaklik) "novac za papuče". prema formaciji. nosač. zool. odred vojske koji predstavlja. telećak. bastonare) batinati. vrsta starih topova. utvrđenje. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. bataglia) bitka.) posebice. srpnja 1789. bastion (fr. biti dovoljno. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. fr. teret) sluga. zanemariti. križanac. dubok bas basso ripieno (tal. bastille) tvrđava. prijevara. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. poremetiti. smjeti. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. kopile. usuđivati se. privremen zaklon. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). ranac. st. brzoplet govor batavija (lat. battarizo mucam) med. bot. utvrditi.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. sposoban. osobito po tabanima baš-čauš (tur. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. baša) ponašati se kao baša (paša). borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. bastardna mjenica lažna mjenica. i koja je razorena 14. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. uspijevati bastilja (fr. vrsta fine i guste pamučne tkanine.) glaz. boj. bastagma breme. basso ripieno) glaz. mješanac (npr. špenadl bašmalik (tur. mucanje. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. bašli što ima glavu) pribadača. tisk.) fort. osobito.) glaz. battuere tući se. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. po strani bašlija (tur. bataillon) voj. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti.) glaz. bastardo) bot. konja i magarca. pom. bastak bastaj (fr. glas između baritona i basa. napustiti. zapustiti.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. zamuckivanje. podijeljenih u 4 čete batar (fr. batardeau) voj. dubok bariton. prsobran bastionirati (fr. trg. sagradio Karlo V.

lithos kamen) mn. brodarina. prut. klupa. strah od dubine ili visine. bathos visina. glaz. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. lupetanje. v. batimetrija baton (fr. prišt ispod jezika.baterflaj cima. butterfly leptir) plivački stil. glaz. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. onaj koji živi u dubini. bathys dubok. battologia) nepotreban govor. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. bios život) biol. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. sokoliti batrokefalija (grč. kirurška postelja. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. ponajviše granitoidnih batologija (grč. bathos dubina. leptirov stil baterija (fr. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. glavni sluga batman (fr. naklapanje batometar (grč. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. brodski promet. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . radi većeg električnog punjenja. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. izraz koji je stvorio engl. battre. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. dvostruki udar. električna baterija više lajdenskih boca koje se. skafos lađa) ronilačko zvono. batuere udariti. bathos dubina) niskost. mys miš. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. batometrija batirati (fr. bator hrabar) hrabriti. lat. fobos strah) med. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. batrachos žaba) med. bathron stuba. fone) glaz. lupanje srca. dirigentski štapić. batrachos žaba. batuta batos (grč. bodriti. bathos. 1884—1962). lat. alka batifon (grč. palica. batrahij batrica (grč. bathys dubok. usp. bathys dubok. bathys. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. dubina. bitnica. vozarina baterflaj (engl. tal. battere. basto) štap. metria) v. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. sjedalo) med. prevoznina. machia borba) "Boj žaba i miševa". kameni prag batrij (grč. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. geol. metron) mjerenje dubine. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. battitura udarac) kolut na vratima. butler) peharnik. bathron postolje. kremen. batrachos žaba) med. baton. batterie) voj. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. parodija Ilijade batrahus (grč. ognjilo na starim puškama. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. znak za mirovanje batonda (tal. pipničar. bathos dubina. batrahus Batrahomiomahija (grč. tzv. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. bathron) terasa ispred kuće. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal.

baze. kipa ili svoda. tvar (supstanca. Bausch nabor) naboran. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. udarac za takt. mat. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. Bauch trbuh. Bauer seljak) u šahu: pješak. određen put na zemlji (npr. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. metr. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. odličan materijal za građevine bazan (tur. proljev. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. grčevi u trbuhu. geod. zavijanje. podloga neke stvari. uvodna stihovna stopa. pijun bauhcvikn (njem. otpaci od svile Bavijus (lat. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. 1799 —1854. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. obojiti crno bazanit (grč. kem. Basedowu. voj. kem.batuta 166 bazen batuta (tal. baza Bazedovljeva bolest med. ubrzan rad srca. krupne buljave oči. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. temelj. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. ovčju. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. pjena) opršnjak. Bavijus bavarin (tal. osnova stupnja. usp. usp. bavaglino od bava slina. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. potencije ili logaritma. geom. podnožje stupa. basis) osnova. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. mršavljenje i dr. bava) trg. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč.) nekad. pojačana probava tvari. drhtanje prstiju. basaner) obojiti kožu (janjeću. ponekad bazana (fr. augita i magnetita. trema pred javni nastup Baukida mit. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. battuta) glaz.) sajam. pomoću motki za mjerenje. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. a Filemona u hrast baušig (njem. basis) kem. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. zwicken štipati) štipanje. znojenje. arhit. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. osnovna linija duga više kilometara koja se. znaci: povećana štitnjača. nabran Bav (lat. bavella. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). basaltes. siperak bavela (tal. basis) mn. (nazvana po njem. basane) obojena janjeća. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. liječniku K. katkad. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. teleću) za ukoričenje knjiga. Bavius) v. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova.

liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. zasnovati. utemeljiti. tempo umjeren . metron) med. v. geol. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. basis) osnovati. tip prvih kršćanskih crkava. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. mit. osnivati. st. 4/4 takt. zvučanje s osnovnim tonom b. bazilisk (grč. baziotrib bazipetalan (grč.. zakonik cara Basilijusa Velikog. tripsis trljanje) med. sličan bazilici Bazilike (grč. a druge za suce (tribunal). osloniti se. jedne za publiku. počivati bazitet (grč. tribe trljanje) med. objavljen 887. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. dolerita itd. basis) mn. legendarni kraljevski zmaj koji je. bdella. šp. ručni reaktivni bacač BBC čit. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. zatim. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike.. bazlamač) slijevka. v. bazeitet baziti (grč. kratica za beril be-bop čit. bdella pijavica. supr. staklena sprava za isisavanje krvi. pouzdavati se u. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . basilike) u obliku bazilike. pouzdati se.) glaz. besežiranje bdelometar (grč. v. glavna crkva bazilikalan (grč. basis) prid. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. Be-dur beach-la-mar čit. Be-moll) glaz. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. Be-dur (tal. učitelju Baziliju Velikom (4. kraljevski zmaj. tobože. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. e. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. logia) znanost 0 osobinama tijela. suvremeni društveni ples.) bazilika (grč. kefalotriptor baziotripsija (grč. baziotriptor. bazno kamenje bazlamača (tur. uljevuša. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. oikia kraljevska. basilike) zool. basis. petalon list) bot. basilike tj. bič la mar (engl. improvizacija u paru i skupini. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. basis) kem. četverouglato "V". basis. kratica za British broadcasting Corporation čit. n. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. kefalotrib. saborna.bazeologija bazeologija (grč. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. basis) kem. v. osnovno naučavanje bazicitet (grč. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. Basileus) mn. basis. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). tribo trljam) med. basis. "kreolski" jezik (engleski temelj). bazalni bazuka voj. razvaruša. basis. Bibisi (engl. bibop (engl. oslanjati se na koga ili što. supr. ime po crkv. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima.

nomadska arapska plemena u arabijskim. beaticum) posljednja pomast. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. nakon čega dolazi čin kanonizacije. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. pristajati na nešto. beatus blažen) pravljenje svecem. beatificare) posvetiti. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. tobožnja svetost. Befehl) zapovijed. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar.) luđak. njem..). čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. bedavi) mn. bagan. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. cirkus. nalog. poželjeti. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. beden) vanjski zid oko tvrđave." (Horacijev stih) beaufort v. begenmek činiti dobro.) kolač s medom. tj. begute beging (engl. njegovanju bolesnih itd. bedinter bedlam (engl. beatificatio) posvećivanje.. bogomoljke. razmjeran) zamjenik. proglasiti svecem. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. Beaufort Francis (1774—1857). pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. novac uopće beča (tal. bedavi) mod. kvart Becquerelove zrake čit. Bekrelove . proglašenje za sveca. fiz.) blažene. beata) blažena. zavoljeti. engl. one koje se prave sveticama. Majka Božja. beate memorije (lat. beguine.) na zapovijed. zaštita. bedienen poslužiti) sluga. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. čit. ugađati) svidjeti se. licemjerje beatus ille. pren. diviti se begine (lat. Bezirk) okrug. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI.. izabrati po svome ukusu. st. engleski admiral. blago onima koji imaju beatificirati (lat. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. voljeti koga. okružje.. umj.. bagging) platno za pakiranje . sretna.beanizam beanizam (lat. zum Befehl čit. begger) mn. gama-zrake) 168 beging beč (tal. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. odobriti. poslužitelj. obrana bediner (njem. qui procul negotiis. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. žive od stočarstva i pljačke. cum befel (njem. Gospa beatae memoriae čit. i XIII. Bogorodica. bedel odgovarajući. boufort. bezzo) sitan mletački novac. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat.. stanovnici pustinje. uvrštenje u red blaženih od strane pape. medenjak begenisati (tur. pren. beta-zrake.

šport. estetska i književna kritika belfrid (engl. bela) nevolja. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. napast. glavni sastojak atropina beladonin (tal. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. med. lijepa žena.beglajter beglajter (njem. v. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. vrag belanda (tal. belletriste) onaj koji piše beletristiku. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. begine begute (eng. unuk Sizifov. dakle pjesništvo u stihu i prozi. patnja. belandre) pom. zlo. belchite) vrsta španjolske vune. metež. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. velebilje. bun. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. zabavna književnost svake vrste. nepogoda. v. base-ball) šport. sin Glaukov. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. backhand) šport. ružno vrijeme. belanda. belemnon oružje koje se baca. sredstva. back) šport. ljepotica beledin trg. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. ni znanstvenim. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. strijela) geol. pomoćnica. begleiten pratiti) glaz. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. bahar miris. tj. zabavni pisac beletristika (fr.) lijep duh. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. feljton. back). muka. bellezza) ljepota. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. bex. bijeda. močvarna šljuka bekhend (engl. sjevernoamerička igra loptom. bunika. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. tj. gužva. bella donna "lijepa žena") bot. bella donna) kem. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. begine behanizam smjer u babizmu. fr. bechos kašalj) mn. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . udarac okrenutom rukom. beggar) mn. neman. beggar) mn. bel-espri (fr. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). ni praktičnim ciljevima. lijevog i desnog) bekasina (fr. slične taftu belemniti (grč. jad. divovska životinja. nesreća. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. neprecizan udarac bel-esprit čit. belles lettres. belles-lettres književnost) lijepa književnost. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. becassine) zool.

fil. belum omnijum kontra omnes (lat. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. belvedere Belzebub (hebr. vrsta tenisa i hokeja na ledu. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. bandy) šport. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). instrument sa 5 do 7 žica. bellicosus) ratoboran. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. Belt) tjesnac beluga (rus. benedicere) blagosloviti. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem.) građanski rat bellum internecinum (lat. praveći znak križa. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. beneficencija . doba ljepote. sveopći rat. usp. osnovan u VI. st. vrag bema (grč. larpurlartizam belle humeur čit.) lijepo razdoblje. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. blagoslivljati benedicite (lat. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. razdoblje početkom 20. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. moruna. katolički red sv. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. bei epok (fr. blagoslov benedictio apostolica čit. lijepo pjevanje. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat.) živjeli! benedicirati (lat. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. dobra volja bellum civile (lat. ratnički belkanto (tal. blagoslivljanje. uništenja bellum omnium contra omnes čit. nečastivi. benedictin. bellevue) v.) rat do istrebljenja. Benedikta (480—543). benefactio) dobročinsL o.) zool. bellum rat) rimska božica rata. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.) rat sviju protiv svih. riba jesetra. benedictio) u Kat. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. božanstvo starih Filistejaca. prirodno stanje čovječanstva. samostanima. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. lijepo bene valete! (lat. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". bei imer (fr.) apostolski blagoslov koji papa. čist parafin koji se dobiva od petroleja. tornjić na kući. žena Marsova Belona (lat.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. prvotno. Baal-Sebub) mit. belvedere lijep vidik) vidikovac. njem. npr. u Monte Casinu benefakcija (lat. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. bei canto) glaz. Salomon ben David = Salomon. brokat. benedikcija apostolika (lat. belos strijela. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. Bellona) mit.) dobro raspoloženje. Davidov sin benares (ind. dobrotvorstvo. benedicite) molitva prije obreda u kat. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. božica rata kod Rimljana. bene) dobro.

benjui) kem. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit.) trg. neplodno zemljište. bezopasnost. korist. otapa se u alkoholu. kada za kupanje Beoćani (grč. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ.) lug.is) dobročinitelj. primatelj crkvenog prihoda. benevole lektor (lat. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. gori sjajnim plamenom. zarada. otuda: nespretnjakovići. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. prednost. prolaznost bolesti bent (tur. Boiotos) pril. npr. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. ugodna mirisa. benevolan Bengal (engl. benignitas) dobrota. s krovom od slame ili crijepa. benjui. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). odan. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. beneficijar. nasip. benjoin) kem. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. engl. benefia«. žutim. beneficij at beneficijat (lat. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. povlastica. pašnjak. tj. glupani beotski (grč. beneficiatus) v. tromo beraha (hebr. također: đak koji prima novčanu potporu. paragraf. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . dobročinitelj beneficij (a) (lat. benevolentia) blagonaklonost. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. bengal strajp (engl. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. med. fr. otapa se u alkoholu. gori pola- 171 berberin gano crvenim. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat.benefaktor benefaktor (lat. glupo. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. pravilo. dobrodušnost. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. bend) brana. bangla. služi za turiste. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. iz Beotije. benthos dubina) biol.) "dobrodošli" benzin (šp. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. propis. darežljivost. sklonost benevolentan (lat. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. žitka bezbojna tekućina. nespretno. dobiva se iz petroleja. vrije na 80 °C. beneficium) dobit. gaj. baignoire) kupalište. Bengal) mn. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. lovce itd. dobrotvor beneficijar (lat. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. od neke dobrotvorne predstave. benefactor) dobrotvor. močvarno tlo berat (ar. prihod. naklonjenost. naklonjen. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. bengal) polusvilena tkanina. benevolens) blagonaklon.

koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. berlingozza) talijanski narodni ples . subjektivno-idealistički smjer. beryllos) min. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. ferein nositi. bergamotto. ar. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. n. berberis) bot. atomske težine 9. berkshire) po engl. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr.) pom. berlinska kočija berlinerblau (njem. berlingare. bez prednjeg sjedala. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. beri) med. birichino) mangup.berberis berberis (lat. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. vragolan. postojan. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. snažan bere (fr.805 kg berkšir (engl. savez. element. obješenjak Berenika (grč. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. Africi. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. barracano) gusta i teška tkanina od vune. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. mila. nastala križanjem sijamske. berlingot) polu-berlina. Amerikancu Berdanu (11893. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. znak Be. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. begarmudi) carska kruška. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). laka kočija sa dva sjedala. Berdan) puška ostraguša. tur. obrezivanje (berit.e. nazvana po pronalazaču. neproziran. Australiji i Indiji. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". fakin. brelengo berlina (fr. iz III. bergamo) mn. = beri skorbut. beryllos. bardevam) moćan.02. vrlo raširena krvna bolest u sjev. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. zavjet. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. lat. berberis vulgaris. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. zavjet obrezivanja. heksagonalni mineral. žutika berdanka (engl. beryllium) kem. v. kostrijeti ili devine dlake.) berdivan (tur. beavitaminoza beril (grč. redni broj 4.) berlinsko modrilo. stoljeća pr. berit. beryllos) gatanje.

bestiarium) knjiga sa slikama životinja. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. surov. kad pobjesne. u Francuskoj) berneskan (tal. zvjerska priroda. puteljak. kod Albanaca: čvrsto obećanje. pren. trgovati. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. strijelci (vrsta pješaštva u tal. bijela braća. best najbolji. nečovječnost bestijarij (lat. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. stazica. crvene i bijele. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. baisse) 1. pripadnici kat. bijesni. časna riječ. Bessemerov čelik bestijalan (lat. v. berne) pom. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. Bernarda (red je osnovan 1098. osnovano 1836. ljudi koji. uspavanka bert-brodovi (niz. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". osobito knjiga koja se najviše traži. firma berna (fr. grub. bersaglieri) mn. bernijeskan bernijeskan (tal. beurt) mn. seli prodavati. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. ber-serkr) mit. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr.) 2. bestia) životinjstvo. bestialis) zvjerski. Berni. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. v. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal.) berseza (fr. antropologu Alfonzu Bertillonu. berceuse) glaz. reda sv. trg. životinjski. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. zvjerstvo. bernesco) v.berma berma (fr. nastran (po načinu pisanja tal. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. vojsci. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. najbolje književno djelo . divlji. nečovječan bestijalnost (lat. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. berme) 2. radosti i bračne sloge besa (arap. duge dlake. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. bernesco) ćudljiv. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. 1853—1914) berzerkeri (nord.

grdnja beta (grč. birtija betveš (njem. badzahr) farm. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. baisemain) cjelivanje ruke. Beschlag) kovne stvari (brave. besoin. krevetnina bevanda (tal. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. čovjek-zvijer beštima (tal. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. životinja. o bezoan (fr. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. željezni dijelovi kotača. neobojen.(lat. perz. farm. alfa-zrake. siromaštvo. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz.) trg. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. adresse au besoin čit. ćatal rašlje) peterostruko. pančaratra Bi kem. beta-zrake fiz. protuotrovi bež (fr.bešamel 174 bi- bešamel (fr. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. adres o bezoan (fr. dio trga pod krovom. pokrivena tržnica. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. kola i si beštek (njem. au besoin čit. nužda. kletva. Besteck) pribor za jelo: nož.) židovska sudnica. . kvake i si. rodno mjesto Isusa Krista. beš pet. opšav bezacung (njem. žućkastosmeda boja. rukoljub. nečovjek. basistan) v. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. potpuna smirenost bezac (njem. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. bilupa itd. im. basistan) u Turskoj: trg. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. tj. bitumen asfalt. npr. gama-zrake) beteg (mađ.) vino. vilica. osobito crno. biandrija. nesvjestica. kuh. bezette) crvena šminka. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. baiser) poljubac. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. kratica za bizmut bi. nesvijest. bezisten bezisten (perz. bestemmia) psovka. krčma. bezoardica) mn. bedesten. osobito u Carigradu. ribom i si. kao dodacima beščatal (tur. bezoard. bihud) zanos. fino tanko platno. Bett krevet. bezemschoon) trg. nakon što se ovlaži. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. betula betula (tal. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. bezistan bezmen (fr. Besatz) porub. oskudica. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. beštija (lat. beige) pr. bisogno) potreba. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju.) u slučaju potrebe. fr. bettola) gostionica. opojnost. na mjenicama: adresa po potrebi. prirodne boje. usp. stvrdne kao kamen. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s).). bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. posada beze (fr. potrebitost. tanjuri i ubrus beštija. betlehem štalica od papira. osobito dvopek bešlag (njem. jako obojeno kotenilom. bestia) zvijer.) v. Wasche rublje) posteljina. Besatzung) osoblje. tal. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. tržnica. žlica. kad bude nužno. vazalsko.

biblion. grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. strast za pićem. biblion. časopis biarda stroj za tkanje.(od grč. bibere ad numerum (lat. bibere graeco more čit. bibere greko more (lat. npr. grafo pišem) poznavanje knjiga. biblion. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. kronološka ili sistematska. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. umjetnost i si. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biblion. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. grafo pišem) poznavatelj knjiga. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. bi-. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . ili cjelokupne književnosti nekog naroda. diarhija biartikuliran (lat. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč.) ženski šešir s malim štitom. grč. običaje. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč.) piti. bez obzira na predaju biblicitet (grč. fr. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. biblion) neodstupanje od Sv. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. ona može biti abecedna. onaj koji se drži samo Biblije. biblion. bi.jačko -oštovanje Svetog pisma. knjiga. knjige) Sveto pismo. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. aner. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. bis. bi-. autos sam. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. lat. biblion knjižica. pismo bibliolatrija (grč. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. athlon borba) šport. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč.) Biblija siromašnih. knjiga. annus godina. dvozgloban biatlon (lat. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr.) piti po grčkom običaju (tj. bis. objašnjavač Biblije. biblista) poznavatelj Biblije. articulus zglob) koji ima dva zgloba. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. biblion knjižica. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. bi-. biblion knjiga. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. bibacitas) željaza pićem. arche vlada) dvovlašće. biblia knjižice. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. sklonost piću bibere (lat.

tafos grob) "sahranjivač knjiga". tj. osobito Sveto pismo. biblion. bis. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. lithos kamen) mn. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. zbirka knjiga bibliotekar (grč. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. dezinfekcija i si. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. geol. bot. bibliomanija (grč. biblion) biblijska riječ. rok od dva dana. tehničke opreme. stol s hladnim jelima i pićima (npr. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bikefalan biceps (lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. prilagodba svrsi bidon (fr. dvogodišnje biljke bienij (lat. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. bicchiere) čaša bide (fr. dvozube vile bidermajer (njem. lat. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. rijetkosti. biblion. limenka. tj. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. bidet. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. bis. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. tal. grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. nasumce otvori bibliopeja (grč. biblijski izraz bicefalan (lat. znanost o Svetom pismu. npr. na nekoj zabavi) . knjigoljublje bibliomantija (grč. spisateljstvo. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. biblion knjiga. mania oduševljenje. canere pjevati) glaz. prostodušni naivac) umj. tal.) vrijeme od dva dana. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. kefale glava) v. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč.-fr. otisci lišća na kamenu. biblion. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. popravci uveza.. Biedermeier poštenjačina. intra biduum (lat. biblistika (grč. bibliotheke. biceps) koji ima dvije glave. biblion. starosti.) u roku od dva dana bienalan (lat. biblion. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. njihove sudbine itd. ormar u kojem se drži piće. bidon mijeh) kanta. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. mirni oblici. posuda od pet litara biduum (lat. karakteristike: jednostavnost. biblion. zalogajnica. bibliotheke. popravljanje oštećenih listova. st. bicinium. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. bi-dens) dvozubac. bibliopoles) knjižar. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. ploška. prodavač knjiga bibliotaf (grč. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bicycle. anat. buffet. bi-. radi originalnosti tiska. okamine lišća. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. biennis) mn.

a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . vjerski zatucan. dvorodan. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. dijeljenje na dva kraka. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. kefale glava) dvoglav. išarati. floris cvijet) bot. grč. behaviour ponašanje. lat. bigoterie) vjerska zatucanost. dvoženac bigamistica (lat. flos. gamos brak) dvobračnost. filum nit. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bi-. grč. bi-. bifurcatio) račvanje. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. grč. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. rijeke Big Ben (engl. grananje ili cijepanje na dvoje. iz perz. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. biformis) s dva oblika. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bis. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. bigotisme) tobožnja svetost. licemjerje bigotirati (fr. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. beefsteak) kuh. folium list) bot. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. pretvarati se bigotizam (fr.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bogomoljac. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bicarbonas) kem. genus rod. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. bigener) dvospolan. dvoženstvo bigamist (lat. bikarbonat sode bikefalan (lat. bivariare) šarati. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. dvoobličan biformitet (lat. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. bigarrer.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. pretjerana pobožnost. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. bogomoljstvo biheršrank (njem. koji ima dva spola. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. licemjerje. bakreni novac s nešto srebra. bezrazložno bijon (fr. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. fitilj.) uzalud. bifer) bot. licemjeran bigoterija (fr. biglao. bis. bis. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. grč. npr. sa dva cvijeta. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. bis. bis. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. konac) dvonitan. hermafroditski biglisati (grč. vladanje) psih.) onaj koji slijepo vjeruje. bi-. krivotvorenje novca. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. npr. dvolisni biforman (lat. licemjer bigotan (fr. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bogomoljstvo. vrpca koja polako gori. bis. bigot) praviti se svecem. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti.

fotografija. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. posjetnice i si.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. zaključiti neki posao. latus strana. vježbati. pren. dvobojan. bilateralis) dvostran. chroma boja) dvobojan. bilan. bicolor) bot. Bild slika. bije a ordr (fr. željezničke karte i dr.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. grč. bi-. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. ulvus smeđežut) kem. ispupčen s obiju strana. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. bi-cornis) zool. fizički razvijen. billet au porteur čit. jednim udarcem udariti dvije lopte. bi-convexus) opt. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. snob bildž (engl.000. p. knjigama. bilis. bilis. autografa i si. suglasnik koji se izgovara s obje usne. izvesti završni račun. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. tal.000. žučni bilifulvin (lat. razvijati mišiće bilder (njem. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme.000). biletura (fr. željezničkih karata. labium usna) gram. bilboke (fr. billet) prodavanje ulaznica. bis. prodavati ulaznice. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. gimnasticirati. žučno žutilo. milijarda (1. bilanx) trg. umišljeni gizdavac. donji dio lađe bilet (fr. billet de batique čit.000) .000. tisk. usmjeren na suprotne strane. pod orlean biku (sanskr. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. pren. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. billiaire) koji se tiče žuči. krajnji ishod nečega. npr. dvousneni suglasnik (b. bilden) šatr. dvorog. bije a porter (fr. bilancio. bije a bank (fr. saldiranje. billet a ordre čit. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. saldo bilancirati (lat. fr. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. u Francuskoj: tisuću milijuna.). bilge) pom. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. snažan čovjek. billet) trg. bixa) kem. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. s dva roga bikromatičan (lat. željezničkih karata itd.000.000. lat. prodavaonica ulaznica. bi-quadratus) mat.) preko telegrafa bildati (njem. sitni tiskarski poslovi (karte. bi-concavus) opt. lat. udubljen s obiju strana npr. obostran.) banknota. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. ravno dno u sredini lađe.) vlastita mjenica. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. v. bis. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. novčanica biletirati (fr. bilieran (lat. bilanx s dvije zdjelice) trg. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. u dvije boje bikonkavan (ni. od dviju boja. m) bilanca (fr. bikonkavna leca bikonveksan (lat.

bullettino) dnevno priopćenje. manus. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. zakonski prijedlog (u Engleskoj). bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. prijetvoran. listak. od dva) dvojni. podnosi kralju. potvrda. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. grč. bimestar bimestar (lat. razdražljiv.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. pren. bijes biliskopija (lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. zelena tvar žuči bili (engl.dvaput. o stanju na bojišnici. bis. bis. lat. bilis) žučan. billard) igrati biljar biljetar (fr. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. prijetvornost. žuč. bimembris) koji ima dva uda. žutozelen. pren. prepreden bilingvitet (lat. dvomjesečje. bini po dva. mjenica bilogija (grč. žustar. loupe) opt. ljutnja. od dva dijela. fr. pren. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno.). prodavač ulaznica za predstave. cedulja. pun žuči. kratak. koji govori dva jezika. priznanica biluks (lat. o zdravstvenom stanju. bilis) kem. lat. bilinguis. uporaba dvaju jezika u govoru. slitine s više primjesa nego čiste kovine. bi. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. koji se sastoji od dvije jedinice. žučno zelenilo. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. dvotisućljeće bina (njem. dvojedinični .) biljetarnica (fr. bis. bulletin.bilin bilin (lat. lat. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. tal. tempus) v. monometalizam bimilenij (lat. supr. billon) manje vrijedno zlato i srebro. dvočlan bimenzan (lat. bimenzis bimestran (lat. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bille. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. bili. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. billet) blagajna. također: pisamce. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. billetier) kaz. ulaznice biljur (ar. kristalno staklo biman (lat. bilis. pren. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. o aktualnim političkim pregovorima i si. priznanica. billa. dvoličan. fr. Buhne) pozornica. žučno crvenilo. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. logos riječ. beryllus.) med. lingua jezik) dvojezičan. prepredenost. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. bis dvaput. cedulja. bimestre. bis. grč. bulla) prijedlog. fr. mrzovoljan bilirubin (lat. služben dnevni izvještaj (npr. srdžba. dvoličnost biliozan (lat. lingua jezik) dvojezičnost. mjesto gdje se prodaju karte. koji se. naprasit. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. bilis žuč. berillos beril) gorski kristal. sc. bi. sa dva člana. binarius koji sadrži dva. o sjednici ministarskog vijeća. bilis žuč. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. rubinus) kem. kazalište binaran (lat. prijek. izborni listić. biliosus. ballur kristal. vert zelen) kem. prodavač karata (željezničkih itd.

petlja. biol. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bios. životni bioaritmetika (grč. svih životnih procesa. sa dva člana. bios. bios. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. filozofa. zemička binokl (fr. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . Sprache jezik) kazališni govor. kolonija bioblasta). fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. energeia) fil. pojas binen-regulator (njem. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. grč. genos podrijetlo) biol. bios. foros koji nosi) mn.binda binda (njem. bios. scensko izražavanje. bios. bios život. biofori biocenologija (grč. biodinamički bioenergetika (grč. bios. nositelji života. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. bios. dalekozor za oba oka. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. koinos zajednički. bios. povoj. dio ekologije biocenoza (grč. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. prid. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. regulator) kaz. prema Altmanu. a ± b. Biihne pozornica. na kojima se temelje prirodne pojave. bi-. grč.(grč. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. npr. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. zbivanja biofenomenologija (grč. bini. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. koji se tiče binoma binub (lat. biol. zavoj za oba oka binokularan (lat. lat. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. dvočlani. blaste klica) mn. koinos zajednički) životna zajednica. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. binario udvojen) kruščic od dva dijela. med. životne jedinice manje od stanica živih bića. = bioblasti biogen (grč.) bioblasti (grč. veličina koja se sastoji od dva dijela. bios. biblion. Binde) veza. vrpca. bios. oculus oko) s oba oka. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. nomos zakon) fil. Biihne. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. nomos) mat. biocenotika biocenotika (grč. bios. bi-. lat. knjiga. ta fainomena pojave. nomos) mat. bios. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. zavoj. ovratnik. logia znanost) v. binocle) naočale. polinom od dva člana. centrum središte) fil. dvočlani izraz binomizam (lat. bi-. vladara i dr. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. energetika cjelokupnog života. uglađen i istančan govor.

bios. bios. bios. manteia proricanje) 1. bios. logos) fil. 2. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. krijesnice. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. genos) koji se tiče razvoja života. prema određenim znacima na tijelu. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč.-lat. bios. biologia) znanost o životu. bios život. bios. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. biomagnetni biomantija (grč. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. životopis biografika (grč. prid.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. neke ribe) biomagnetizam (grč. pisac biografije. pristaša biologizma biologizam (grč. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . lat. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. logos) fil. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. to klima nagib. grafo pišem) onaj koji opisuje život. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. podrijetlo.) svijetljenja živih organizama (npr. biografski biografija (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. poremećaji u razvoju. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. sredstvom u borbi za opstanak. bios. bios. tj. prid. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios. chemeia) dio fiziologije. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. lithos kamen) geol. grafo) umijeće opisivanja života. genesis postanak. biografia) opisivanje (ili: opis) života. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. bios. ge zemlja. bios. osobito pojave nasljeđa. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. životopisac. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč.

psihobiologija biopsija (grč. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. funkcionalne. npr. znanstveniku Biotu) . kao animalno biće biostatika (grč. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. nekog područja. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. v. panpsihizam biopsihologija (grč. biotehnika (grč. sarkom) biorizacija (grč. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. logia) fil. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. bios) koji se tiče života. bios. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. organizama koji izazivaju vrenje itd. npr. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. bios. bios. stanovnika nekog grada. i u zemlji. psyche. tj. države itd. mehanike razvoja. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. endokrine. bios. g. bios. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. bios. bios. orao vidim) med. biće) mn. techne. bios. bios) v. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. čista rasa.. seksualne i druge karakteristike biotit min. bios. biol. bios. i u vodi) bioskop (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. usp. ontos. psihičke. prilagođavanja. psyche duša) fil. bios) znanost o životu biotip (grč. bios. razmnožavanja itd. bios. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. životni biotika (grč. biotičan (grč. a čovjeka. pod biorizacija biosfera (grč. on. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. lat.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. to on. ovako je njem. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. bios) 1912. typos otisak.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. bios. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. tou ontos postojeće. bios život. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. typos) čist tip. člana društvene zajednice. bios.

bureau. biremis) čamac s dva vesla. vinska plijesan. s dva suprotna pola bira (fr. dvostopni bipedan (lat. bakrorez bireta (fr. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. gostionica birza (lat. burette) kem. bios. tartarat bis (lat. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. austrijskom inženjerijskom časniku K. staklena cijev s ljestvicom. općinski sluga. odjel. bureau. planum ravan. pivnica biratina (fr. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. burato) pisaći stol. bios. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. bis. vrsta lakih poljskih mostova. tj. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. čuvar polja. tal. bakrorezac. utensilia) mn. kancelarijske potrepštine. Burger-meister) gradonačelnik. krateo jak sam) v. bureau. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. birokratizam birokrat (fr.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. burin. burail) trg.biotomija biotomija (grč. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. ukočenost. sol vinske kiseline. dvonožac bipedalan (lat. vrsta polusvilene. bis. poluvunene tkanine birago voj. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr.) točionica piva. nazvana po pronalazaču. pisarnica. polus stožer) dvopolan. kancelarija. raspolovljavanje biped (lat. ponovno . zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. kancelarijski pribor birov (mađ. bipedis) koji ima dvije noge. tal. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. ravna površina) zrak. još jedanput. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. bipedalis) dug ili širok dvije stope. grč. burat) trg. lat. biro sudac). okrećući balvan nogama. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. grč. grč. ured.) dvaput. mania) želja (ili: težnja. općinski starješina. po drugi put. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. burino) dlijeto. predsjednik općine. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. bios. vunom ili kostrijeti birarija (tal. buratine) trg. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. dvonog biplan (lat. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. Wirtshaus) krčma. krut i ohol. bis. glaz. bureau. sofia) životna mudrost. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. bi-pes) dvonožna životinja. bi-pes. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bureau. Biragu (1792—1845) biraj (fr. poljar birtija (njem. pes noga.

stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. temeljit bitevija (tur. bissac) mn. bisextus) prijestupni dan. Brust) poprsje. dvoboštvo biter (njem. al bizonjo (tal. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. biisre) školjka koja proizvodi biser. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. syllabe slog) gram. bi-. bitevi) plosnato koplje. bigeneričan bisekstilan (lat. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr.) trg. s jednim prijestupnim danom. bistro) nekada: vinotočje. grč. pakostan bisilabičan (lat. niz) koji ima dva reda. hermafroditski biser (tur. masivan. tal. tal. biscotin.) sitan novac od 12. vrsta najmanje tambure. crkvi. biscottino) mali. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. dvostruka torba (u Lici).bisage bisage (fr. dvoredan bisernica (tur. bis. biscotto. bistouri. okrugli kolačić. bis. srodan s azbestom bista (fr. čvrst. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. bissig) zajedljiv. series red. bisextilis) prijestupni. bis coctus dvaput pečen. busto. tal. segmentum) mat. lat. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. biscuit. dvospolan. sexus spol) v. bistori) kir. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. snažan. Bischof biskup) piće od crnog vina. lithos kamen) min. byssos pamuk. bis. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. šećerni dvopek. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. temeljan.) nužda. polovljenje bisekcija (lat. polovljenje biseksan (lat. tj. bistrer) slikati (ili: bojiti. narančine kore i soka. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. buste. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. veljače biseksualan (lat. polovica. episkopos nadzornik. bis. klinčića i šećera bit (engl. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. od dva sloga bisirati (lat. tal. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). al bisogno čit. čovjek "kao od brijega odvaljen". bis. grč. dvosložan. u dva niza. trideset drugi dio neke note biskup (grč. ljudina. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. ljudeskara . bisekstus bisekstus (lat. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bis. potreba. cimeta. n. mineral svilenkasta sjaja. segmentum odsječak) mat. bis. po rimokat. bis.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. sexus spol) koji ima oba spola. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. osobito Egipćana bišof (njem. usp. dvaput kuhan) dvopek. bitevi čitav) jak. segmentum) mat. prim bisig (njem. torba na sedlu bisegment (lat. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. biscroma) glaz. bizonjo (tal.

bivouac) voj. premazati) zemljanom smolom. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. mn. tj. filozofiji. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. nafta. beaverteen) trg. beaver) trg. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. bituminirati (lat. redni broj 83. osobenjak. nastran čovjek bizaran (fr. bythos dubina. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. bizzare) čudnost. cink. koji ima dvije vrijednosti. bison) zool. američki divlji bivol . pren. bitumen) prevući (ili: pokriti. god. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. npr. god. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. pri liječenju sifilisa i dr. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. geografiji. dvovrijedan. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. element atomske težine 209. Bizantion) 1. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. raskrižje bizam (lat. Bizantion) 1. kisik. koji se dvolično ophodi bizar (fr. asflat i si. petrolej. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). bismutum) kem. neobičan bizarnost (fr. zubar (u Europi). prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. do propasti Bizantskog Carstva. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. olovo. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bi-. mošus 185 bizon bizantinci (grč. pren. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. bizantska umjetnost.). arheologiji. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. asfaltirati bituminizacija (lat. kao npr. nalazi se kod nekih životinja. Bizantion. željezo i dr. analitici. valere vrijediti) kem. sumpor. sličan lutnji. 2. japanski narodni instrument. osebujnost bizmut (lat. bakar. valens koji vrijedi. i radili na povijesti. business) posao. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. retorici i poeziji. trgovački posao bizon (grč. grub vunen porhet bivij (lat.0. biver (eng. neobičnost. hebr. nastran. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. čudnovat. bizarre) čudan. 3. bizarre) čudak. puzanje pred višima. poljski logor. u asfalt bituminozan (lat.) pa do pada Carigrada (1453.) biznis (engl. od dvije vrijednosti. buffalo.bitometrija bitometrija (grč. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. čudesan. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. teologiji. divlji bivol. bisamum. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. 2. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa.

blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. tj. blasfemia) pogrda. obeščašćivanje blasfemist (grč. prešućivanje. grč. dragulj. neispisani papir. blankokredit otvoren kredit. pokuditi. bijela boja. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. potpuno odriješene ruke. kystis mjehur) fiziol. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. blanche) bijel. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. prijekor. zametni mjehurić blastoderm (grč. tal.) šutnja. bjelina. klica. blasfemos) bogohulnik. blekaut (engl. grdnja. potpuna sloboda djelovanja. blaste klica. područje) podijeljen na dvije zone. bijou) nakit. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. blastos klica. bjelina) trg. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. kuđenje blamirati (fr.) glaz. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. dragocjenosti. blasfemos) bogohulan. blamage) sramota. činiti blijedim. dragulji. prazno. belogvardeec) "bijeli gardist". grditi blank (fr. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. bianco) v. carte blanche čit. fiziol. bijel. izdanak.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. nakit. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. kart blanš (fr.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. bjanko. pisum. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. bjelilo blanket (fr. pogrdan blasfemija (grč. rizi-bizi) bižu (fr. ukras. loš glas. bjanko mjenica čista. obrukati. neispisan. punomoć samo s potpisom. oskvrnitelj blastem (grč. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. blamer) osramotiti. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr.) čisti bijeli. čist. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. bianco bijelo. blastos klica. A. kredit bez pokrića. pisello) grašak (usp. vrsta pjenušca blanše (fr. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. koriti. blastos klica. blanc. bleichen) blijediti. dragocjenost. blek-botom (engl. neograničena punomoć. psovka. mykes gljiva) med. bi-. bogohuljenje. blekvud (engl. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. neispisan. đerma koža) fiziol. Vrangelove i dr. mladica. bijouterie) trgovina dragocjenostima. blanche) pr. dragi kamen bižuterija (fr. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. ukor. blastema) bot. huljenje. akutna i kronična bolest . tj. bruka. čist.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. zone pojas. iznijeti na loš glas. čist formular. kuditi. huljenje na Boga. zaborav. blankotrgovanje prividno. im.

izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. blastula) fiziol. blaser. bacam tamo-amo) med. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. bluff) zavaravanje. blenna. očiju. španjolski zid. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. blenna. usp. uron mokraća) med. pre- 187 blickrig tvarati se. munjeviti rat. blason) grb. blefaron. rheo curim) med. aden žlijezda) med. lat. zasićenost. blenna. vrsta guštera bez nogu. nemir kod teških bolesnika. tzv. sluz. tome rezanje) med. zaplašiti. zametni mjehur blaufuks (njem. povraćanje sluzi blenenterija (grč. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. blefaron očni kapak) med. obmanjivanje. blefaron. enteron utroba) med. kapavac blenoreja (grč. blefaron. zbunjivati razmetljivom reklamom. bacakanje blickrig (njem. min. znanost o grbovima. us gen.) mješavina. emeo povraćam) med. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. blefaron. blefaron očni kapak. heraldika blef (eng. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. aden žlijezda) med. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. varati. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blenna) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. spasmos grč) med. blefaron) med. blenna. blenna. ofthalmos oko) med. dio dodan zidu s vanjske strane. neosjetljivost. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. blenna. ptosis pad) med. prevrtanje. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. smjesa. fimosis suženje) med. slijepa vrata. zasićen. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blau plav. upala očnih kapaka blefarizam (grč. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. blenna. silberfuks blaugas (njem. Blende) arhit. blefaron. živčano izmoren. opt. tj. spoj blenda (njem. radi uklanjanja svjetlosti sa strane.) blenotoreja (grč. blenna. plava lisica. slijepi prozor. ofthalmos oko) med. živčana izmorenost blazon (fr. curenje iz ušiju blenurija (grč. blase) otupjelih osjećaja. otos uho. obmanjivati. sulfid cinka blenemeza (grč. žmirkanje. blaser) otupjelost. hvaliti se.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. spolnih organa i dr. blenna. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. vrsta morske ribe blaziran (fr. sluzni proljev. praviti se. metra maternica) med. prema potrebi. blau plav. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. bluff) plašiti. balaur zmaj) zool. neosjetljiv blaziranost (fr. blestrizo bacakam. rheo tečem) med. udubljenje sa svodom u zidu. treptanje blefarofimoza (grč. blastos klica. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. Blitzkreig) voj. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . procurim) med. regnymi izbijam. nalik na zmiju. zavaravati.

kicoš. dobro. blocus.) šport. blokada blokirati (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. udvarač ženama blondina (fr. mramora). automobilu. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II.) "Plava knjiga". gomila (knjiga). pren. oklop (na ratnoj ladi. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. Blockhaus) voj. zatvaranje željezničke skretnice. blondine) djevojka ili žena plave kose. od finog pšeničnog brašna. streljiva i si. poprijeko blok-haus (lat.) pom. cjelina. farsa blinker (njem. čamcu. iskrica duha. grad. svijetle boje. automobil. slični palačinkama. blin) mn. osigurati od zrna. zatvoriti skretnicu. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama).). bloquer) voj. klada. tvrđave. bloccata) voj. blok (fr. svjetlucav) varalica. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. ruski kolači. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. blondina blooming condition čit. malo kazališno djelo puno dosjetaka.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. pren. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. Blu buk (eng. blond. opsada. an blok (fr. blinder) fort. bloquer) v. (engl) modra ptica. duhovita sitnica. blindiran blineta (fr. blondin) mladić plave kose. zatvaranje sa svih strana grada. veliki komad stijene. prid. biondo) plav. žućkast blonda (fr. plavuša blondinka (fr. čamac. kulica. bluette) iskra. tisk. blonde) čipka od sirove svile. pojačavanje rova gredama. bilježnica za pisanje ili crtanje. en bloc čit. zrakoplovu). blu piter (engl. Blue book čit. gomila. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. blondine) v. bluming kondišn (engl. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. poza. usp. bloc) veliki komad (npr. opsada. zrakoplov). stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. tisk. tal. velika količina (robe). blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. karaula. zajednica. blu berd. trupac. blink sjajan. tal. blokiranje blokaža (fr. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. oklopljivanje. blindage) fort. zaštićivanje od zrna (projektila). ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. signalna zastava koja znači slovo P . zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. geol. mnoštvo. pojačati rov gredama. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. panj.) naveliko. vojske. konjski naočnjaci blinji (rus.

) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bobine) svitak (za konac). bluejeans čit. prema starofr. man čovjek) pom. blu džins (engl. bubnjevi. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl.. skraćeno: bob Boccaccio čit. najčešće plave boje. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. blu-stoking (engl. glavno djelo Dekameron bocman (niz. obliku Janne za tal. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. bludžin (engl. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. Blume cvijet. cvjećarstvo bluza (fr. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. bobbinet. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. fiz. bobslej bobadiljizam nepravedno. bord ov tred (engl. stoljeća. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. popularan u različitim inačicama (pjevanje. sologitara. engleski til. "traperice" blue-stocking čit.) hlače od takve tkanine. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. Blume cvijet. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). boot lađa. grad Genovu. bozzone) velika boca. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. pamučni til bobslej (eng. lažno optuživanje — po šp. Blume) poznavanje cvijeća.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. brodarski. zmijski car. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. uzgoj cvijeća. bobine) prozirno pletivo od pamuka. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. harmonika) sve do danas.) "plava čarapa". bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. sir Robertu Peelu.) ime talijanskog pisca iz 14. bas-gitara. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. boa constrictor) zool. st. demižon boćanje (tal. to bob) v. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. Bokačo (tal. ali i drugi odjevni predmeti.) trgovačka komora bob (engl. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. fr. bluz (engl. balota .

u Trakiji. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. bahader) mn. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . npr. bavella. ispičutura. po pravilu neuredno. neuredan život. pijanac boja (niz. boei) v. Bafel) trg. rakije. vinara. boema (fr. kod bojkota strane robe u nekoj državi). književnici. roba za odbacivanje bogatiri (tur. skladište robe u luci. i XIII. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. boheme) način življenja boema. boemi (fr. Bosni. koji 190 bojkot žive svojim osobitim.bodega bodega (šp. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. život od danas do sutra bohemi. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. ili na oboje istodobno boedromion (grč. Makedoniji. upravlja zemljom bogumili mn. pren. zapreka) šport. iznos berbe grožđa. tchek zaustavljanje. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. njem. Bodden) zem. boatu (fr. patareni bogus (ir. bodega) podrum. loša. pom. naš rujan—listopad. u Rumunjskoj: plemić.) irsko narodno piće od vode. zajedno s dalaj-lamom. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. dromeo trčim. boe vika. baka.) plemić koji je i ratnik. otpaci. pren. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. duhovni poglavar u Tibetu koji. bottomry) trg. šećera i drugih dodataka bohema. studenti i dr. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. bogdo-lama) vrhovni svećenik. umjetnici. Bugarskoj. bodmerei. pokvarena roba. J.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. Boycotta. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom.-perz. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. nekonvecionalnim životom. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. bohemes) mn. engl. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. krčma. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. Dalmaciji. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. body tijelo. prekid svakog odnosa s nekim. st.

v. tj. priznanica boletit (lat. bollo. lug bokerica dvocijevka. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. bolanča (tal. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr.) zamka za bacanje. srednje veličine Bokseri (kin. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. bolletta. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. "plemenitoj vještini". državni jezik) boks (engl. boxcalf) 2. bocassino. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. gitarom ili tamburinom. boccone) komad. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. astr. kutija.) koja je 1900. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. guranje i udaranje nogama. hidrat čiste gline. bukmol (norv. boccale. bolidos oružje za bacanje. kastanjetima. fr. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. okamenjena gljiva bolidi (grč. grč. pren. bocca. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. šećera. vrč.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. bocal. šakač. v. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. zalogaj bola (engl. boletus gljiva. tezulja bolas (šp. šp. mod. lat. boks bokun (tal. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". bolites jestiva gljiva) geol. balanza) vaga. jedan od glavnih izvora aluminija. živa i okretna. tjesnac. strujom. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. šakanje u rukavicama. bolis. šport. box) 3. bascagium) šumarak. tal. boka (tal. glavom i leđima. box) šport. bosco. kratak. bouche. opterećena olovnim i dr. buldogu slična rasa njemačkih pasa. ušće. boks boksati se (engl. lat. grč. loža u kazalištu. praćen pjesmom. tzv. strijela) mn. bucca) usta. fr. bulletta) cedulja. bocage. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. do struka.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl.. Boxer) 2. boxer) 1.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. ulaz. plinom i si. bokskaf boks-meč (engl. tal. otvor. zaljev bokal (fr. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. boksanje boks (engl. šumica. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. svaka runda po 3 minute.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. box) šakati se. mlet. box) 1. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. šport. nekog aromatičnog voćnog soka i dr.

cirkuski šator bolus (lat. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. atomska bomba. bolus. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. bombos potmuo.. bombarder. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". bujica riječi. 2. lit. usp. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. grč. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. svojim pjesmama i si. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. svod. konfetima). dosađivati komu (molbama. boljševici. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. izvještačen (način pisanja. lubarda. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. bomba. grč. prodavaonica. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. veliki top. bombe) voj. bombyx) 1. ljubavnim izjavama. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bombast.000001 °C).) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . grč.) bombast (engl. topnik. lat. volta) luk. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. lat. nazvani po tome što su. svila) pamučna svila. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. bombast) lit. bole zrak. dubok ton) voj. vata za ispunjavanje haljina i si. bombycinus. lenjinizam. bacač bombi bombazen (fr. grč. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. velika trbušasta boca. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. bombe. lemnoska zemlja. bacati avionske bombe. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. pretjeran. izražavanja) bombaš (fr. pren. pamuk. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. šator na sajmovima. metron) fiz.boliviano boliviano (šp. na II. ručna granata. bombardare) voj. marksizam bomba (fr. bombyx dudov svilac.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. staklene bočice kruškasta oblika. st. tal. pristaše boljševizma. bolos) kem. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombardeur) voj. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. zračni termometar. Oktobarska revolucija (1917. besklasno društvo bez državne vlasti. bombasin. prangija. osnovao u Bologni L. onaj koji bombardira. vrsta keplane svilene tkanine. hrabriti koga. pretjerano kićen. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. balon bombarda (tal.

proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. priznanica. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat.) "Dobra božica".) vrsta rakije od ruma. bonum dobro.) tko zlima oprašta. popravljati bonifikacija (lat. bon anfan (fr.bombikometar bombikometar (grč.) posuda za tekućine. muškata i šećera u Sjev. bons a vue čit. bonazza) potpuno tiho i mirno more. poboljšanje. nasljedna dobra. nalog za izdavanje neke robe. tuba za sprej bombon (fr. imetak. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. propinjati se. vrsta ženske kape. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. naknadno pridošla dobra. brašna. dobričina bon mot (fr. aromatiziranog i obojenog šećera. svilena tkanina bombo (engl. prirodna nadarenost bona (lat. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. facere. bon dobar. poboljšavanje. bombonijera (fr. prav. imanja bona mente (lat.. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. odšteta. fr. poboljšati. popraviti. bonum. bombyx pamuk) zool. obično ukusno i luksuzno izrađena. nalozi koji se isplaćuju odmah. bona dobra) mn. često s dodatkom želatine.) u dobroj namjeri. popravljanje. pren. ukusno namještena soba. bonifier) nadoknaditi. dobrima škodi bonitet (lat. dobronamjerno bona minorum (lat. vrijedi za . bondir) skakati.) mn. bonbonniere) kutija za bombone. odštetiti. svila.) dobar za . pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. valjanost. dudov svilac. po kojima izvođač udara prstima. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. priznanica. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. bonz a vi (fr.. potvrda primitka. naslijeđena dobra. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte.) mn. u dobroj namjeri (učiniti. ostavština bona adventitia čit. bon-sans (fr. unutarnja vrijednost. Flemminga. bon pur (fr. bon (fr. bonificatio) naknada. bona adventicia (lat. duhovita izreka bon pour čit. ukusno namješten stan i si. propeti se. prav. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bombyx. prav. Americi bombola (tal. bonitas) dobrota. lat.. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.) mn. po viđenju bon enfant čit. bon-sens čit.) mn. imanje. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće.) trg. kazati) bona hereditaria (lat..) zdrav (ljudski) razum.) dobronamjerno. bezvjetrica bonapartisti mn. obveza. dobra. potječe iz Afrike. bond) pisano jamstvo. izvrsnost (u . nalog za plaćanje. bombyx pamuk. bonbon) poslastica od otopljenog.. raširen je među južnoameričkim Crncima. mjenica bondirati (fr. voća i dr. mot riječ) dosjetka.

) šport. gostionica. stol. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat.) "dobre usluge". sudnica. na lijep način. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. vrlina. državna korist. tj. porubljivanje bordel (fr. pren. znak B. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu.) minijaturno. obložiti brod daskama. fr. bonzofis (fr. burakx) kem. pren. board) 1. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. rub lađe borda (ar. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. borax) kem. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. mn. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. javna kuhinja bordirati (fr. opšivati. bank. spoj bora. vrpca. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. soli borne kiseline bord (engl. kupleraj bording (dan. grundirati bordo-boja (fr. Bord. Aziji i Kaliforniji. border) opšiti. porubiti. kost. bukmobil (engl. pretjerana jednostavnost.) 2. trg. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). naivnost bons offices čit. opšivanje. tal. sred. dobrodušnost.bono modo smislu izrade). novac za hranu. bord) 2. mirnim putem bonom (fr. glavešina bookmobile čit. dar.) dobrim načinom. savjetovanje. okrajak. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. daska. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. bordat borda (fr. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. sreća. traka za opšivanje bordaža (fr. korist. bonum publikum (lat. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. opće dobro bonus (lat. bordeaux) boja crnog vina. Muhamedov ogrtač. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. ne tali se na poznatim temperaturama. bonvivant) veseljak.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. borax) mn. bordel. bonhommie) prostodušnost.) dobro. borac. kem. otmjeno držanje. bona bonum publicum čit. redni broj 5.) dobro države. sud. ured bord (njem. hrana. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. važan za industriju. materijal za oblaganje lađe.) pom. bonhomme) dobričina. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . stol za kojim se drže sjednice.82. borde) 1. platna sposobnost. odbor. rub. porubljivati. kozmetiku i medicinu borati (lat. pom. element atomske težine 10. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. bordage) oblaganje lađe daskama. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. bordello) javna kuća. ar. nemetalno čvrsto tijelo.

glup bornirati (fr. popis računa. usp. gospodar. bourgeois građanin) tisk. borealis) sjeverni boreas (grč. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem.) 1. pa odatle i sat. ublažiti želje. bohren bušiti) svrdlo. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. gazda. pr. boss) šef. pren. botanike) znanost o biljnom svijetu. šare. Boseu. (po J. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bušilica. baviti se biljkama botano. ograničavati. omeđiti. filos) ljubitelj bilja. bormašina Borgia čit. jedan bot jedanput. lat. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. sjeverni vjetar. boreios. postaviti granične znakove. botanikos travni. novčanih vrijednosti bordura (fr. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. botane. ublažavati. fagos) zool. tal. brežuljkastim.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. fobos strah) strah od Prusa. boseliran bosirati (lat. bozza) grba. bordereau) trg. bosseler) raditi ispupčene. botto) mah.. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. botane. šarama boselirati (fr. Borussia Pruska. bottana) obično. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. trava botanofag (grč. borda borusofobija (lat. valovitim oblicima. burgija. grč. kamene međaše. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. izvadak. boreas) sjeverac. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. C. čvrga. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. porub. borner) ograničiti. bordure) rub. u skupini) bosaža (fr. gipsa bosoni mn. starogrčki bog sjevernog vjetra. bosse. mali. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. voska. jednom botana (tal. Borussia Pruska. Bohrmaschine) strojno svrdlo.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. skučen. Americi. majstor bosa (fr. lista. grč. biljka. Borte) v.(grč. botane trava) skupljati biljke. mjenica. zamah. biljojed. ograničiti se borsalino (tal. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. usp. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. biljožder botanofil (grč. ura-. sjever Borej mit. borne) ograničen. ograničen. borer borniran (fr. onaj koji se voli baviti botanikom t . kvrga. pren.bordro bordro (fr. knjiga u kojoj su računi. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. okvir. valovite oblike. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). vrsta plesa (američka. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. borej sjeverni vjetar borer (njem. poslodavac. udarac. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. bosselage) izrada u ispupčenim. otkucaj sata. 2. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. vijenac borealan (grč. bosko napasam. Borda (tal.

sluga. pronalazak američkog pukovnika J. Bowiea bowling-green čit. Burbonska palača pren. 4 = umjeren. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. trčkaralo. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. botriomikoza (grč. compater) kum botarga (šp.) veliki lovački nož oštar s obje strane. tunjevine i dr. boi-najf (engl. mykes gljiva) med. sa 3 do 4 tisuće članaka. francuskom inženjeru E. teklić božole (fr. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi.. psa i dr. bottonata) zadirkivanje. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. 12 = orkan boule čit.) ime poznate vladarske porodice. botritičan botroilit (grč. boutique. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. lat. 6 = jak. 2 = lagan. crvena izraslina na ruci ili nozi. bottarga) jelo slično kavijaru. apotheca) dućančić. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. nazvan po francuskom rezbaru A. botane. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina... konobar botelar (lat. botarga. živi u tankom crijevu čovjeka. botanika.) mn. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. dječak. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. mala trgovina. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. botulus kobasica) med. Burdonova . manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. bottega. 196 br botuše (mad. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. bul (fr. znanost o biljkama. -ites) mn. botrys grozd. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. 10 = jaka oluja. Ch. fr. botane. botellarius) šef kuhinje. 1808—1884) bouts-rimes čit. botrys grozd. lithos kamen) min.botanograf botanograf (grč. botrys) grozdast. botrys grozd.) beznačajan. prid. Burbon (fr. botanički botanomantija (grč. Bourdonu. kratica za brom . busur) bot. botane. botrion jamica. botella. tal. lithos kamen) mn. bu-rime (fr. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. trovanje pokvarenom hranom. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. botane. 8 = vrlo jak. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. botane. vinara.) dečko. kefale glava) zool. boling-grin (engl. geol. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. okamenjene biljke botanolog (grč. geol. botos) mn. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. bockanje. bota larga. peckanje. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. sluga. buš-tru (fr. u obliku grozda.) kuma botrinitičan (grč. krčma. širokočlana trakavica. francuski parlament Bourdonova cijev čit. od usoljene ikre morskog lipljena. bortiotičan botrinti (grč. peonija Br kem.

kardia srce) med. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. bradys. bradys spor. brachys. bradys. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. brachion) mišica. brabantski vojnici koji su. domišljat čovjek. brachion ruka. težak govor. nasilnički brahikatalektičan (grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi. pepsis probava) med. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. pren. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. teško slušanje bradifazija (grč. viola. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. masaomai žvakati) med. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. čovjek koji ima kratku lubanju. njuškalo braganja (tal. st. brachys. teško žvakanje bradipepsija (grč. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. viola di braccio) glaz. uron mokraća) med. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. brachys. teško. brachys. loša probava bradispermatizam (grč. lat.(grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. osobito donji dio ruke. mišićni) ručni. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. fren srce. osobito u XII. femi govorim) med. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . v.) trg. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachys. brachys. brachialis ručni. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. moć. prst) antropol. bradilalija bradimaseza (grč. akuein slušati) med. sporo probavljanje hrane. bradys. brachium. bradys spor. bragr) pjesnička umjetnost. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. bradys spor. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bradys. ruka. pjesništvo brahi. braggard) razmetljivost. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. teško. bradys. tj. bios život) kratkovječan. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. hvalisavost bragoc (tal. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. malen. bradys spor. pri mucanju) bradifrazija (grč. nasilan. nepotpun.brabansona Brabansona (fr. koji živi kratko brahibiotika (grč. mišica. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. sila brahijalan (grč. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. daktylos . sitan brahibiotičan (grč. bradys spor. bradilogija bradilogija med. v. brachy-katalektikos) metr. težak. braccatore lovački pas) snalažljiv. od prstiju do lakta. bradys. stenograf brahigrafija (grč. kefale) glava antropol. gluhoća. lalia govor) med. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. sperma sjeme) med. brabangons) mn. frasis govorenje) med. grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč.. nešto veća violina. sporost u govoru bradifrenija (grč. strangurija bragadur (tal. brachys.

podos noga) kratkonog. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. skopeo gledam) opt. st. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. Brahman) ind. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachys. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. ruke brahiotomija (grč. jagodicama prstiju opipljiv- . za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. brachys.. pus. cikloida brahit opt. podos noga) zool. pren. brachys. tj. brachion. pteron krilo) mn. pteron krilo) kratkokrilan. uskoća prsiju. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. astma brahipodan (grč. brachys. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. brachys. n. u sisavaca brahiometar (grč. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. zool. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. metron. rezanje ruke brahipetalan (grč. skia sjena) zem. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. pneo dišem) med. chronos vrijeme) mat. kratkih nogu brahipodi (grč. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. veoma rasprostranjene morske životinje. metr. na udaljenosti. npr. sprava za mjerenje mišice. otprilike. temno režem) kir. chronos vremenski) kratkotrajan. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. životinje kratkih krila. brachys. brachion. kratkovidnost brahiodonti (grč. znanstvenike i političare. brachys.brahikroničan brahikroničan (grč. koji ima kratke cvjetne listiće. uspravno) brahisilab (grč. brahma) indijska religija utemeljena. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachys. brachion ruka. kratak dah. pus. kratkovremen brahilog (grč. brachys. brachistos najkraći. brachys. kratke latice. pjesnike. linija najbržeg pada. i po tome nalikuju na školjke. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. fil. e. brachys. kratkih latica brahipneja (grč. petalon list) bot. kratkih krila. u 8. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. imaju dva kapka. orao vidim) med. brachys. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. pr. odontos zub) zool. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. brachy-pneuma) med. tele daleko. brachys. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. metron) med. dajući oduvijek svećenike.

prema tome. vrlo lijepo. pristaše naučavanja Johna Brovvna. v.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. braida od njem. preklopna postelja brander (njem.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. usklik u znak odobravanja. brein-trast (engl.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. zaštitni. Brand) med. abrakadabra brakonijer (fr. brein-storming (engl. poziv. promuklost. tako je! . tj. struka. branchos) med. branche. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. gangrena. 1855 —1926) braunizam med. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. podrijetlo bolesti je. odlično. nekog posla). braconnier) zvjerokradica. škrge branhus (grč. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. hvalisavac. malen jedrenjak napunjen smolom. ogranak (neke znanosti. v. krivolovac. uljem i kučinom. branda) viseći (mornarski) krevet. ta. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. brein dreining (engl. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. lovokradica. engleskom mehaničaru Bramahu. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. pren. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. brendi (eng. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. odlično! bravo (tal. nekroza branda (tal. posebno. dio. branchion) mn. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. braunizam bravissimo (tal. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja.) "isušivanje mozgova". zool. branca) grana.) 1. bivaju pokretana na djelatnost. pergola brakadabra (bracadabra) v.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. sposobnost da vanjskim utjecajima. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. upala krajnika branša (fr. "podražajima". med. Brand požar) požarnjak. braten peći. bractea list) bot. junak na riječima brancin (tal. 1749—1814) Bramahova preša fiz. bravvning) v. škrgaši branhije (grč. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. sjajno. Bramahova brava Bramarbas (šp. odsjek.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit.

lat. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. prodor (u zidu. diplomu. mn. brevis kratak. pren. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. športske boj. tal. tiskanje nota dr. breviatura) v. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. junačko djelo. darskih i šumskih poslova.) otvoreno. pes noga) kratbremza (njem. gore široke a dolje tinju). s diplomom. breviatio) skraćivanje. breve d'envansjon (fr. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. brevete) pr. brevis kratak) glaz. povlastica.bravo 200 bričesi bretanja (fr. bretagne) stari francuski bravo (tal. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. breve) svaki službeni pisani rukvica. voj. Schere brevis (lat. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. za nahočad. bravoure. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. odmah. hrabrost. grč. kovrčalo bričesi (engl. nazvanog po fr. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. srednji dio gled. lubanje. tjeme kratak izvještaj. nazvan vladarima i dr. breveter) dati. povelju brazleta (fr. brevilokvij (lat. šteta. pokraubojica bravur-arija (fr. patent. uštrb jesno priljubljene uz noge . tal. s patentom. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. bretonne) vrsta ženskog šivost. izdati brazilskog drveta dekret. utvrđeili za jahanje. osobito u glazbi s poveljom. neustra-. breviarium) kratak prebregma (grč. Bremse) kočnica konog. sažet i jezgrovit govor niz kosinu.. bretona (fr. bredizam med. trofeus) zavod brevijacija (lat. = hipnotizam. junaštvo. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. bravura) vabretele naramenice. bravura (fr. kratak izvadak. brevet d'innoze i sugestije vention čit. kratkim putem brefotrofij (grč. bedemu. upravitelj brevi manu (lat. gradnje i typos otisak) glaz. (fr. hlačnjaci ljanost. patent feus hranilac) nadstojnik. breche. molitvenik katoličbrek (engl.) 2. kratkih nogu brenšer (njem. plaćeni ubojica. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. patent. brefos novorođenče. povelja. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). vrsta odličnog francusčovjek. zavod za prehranu i pokraćenje. kratke ili breša (fr. junak. nost izvođenja. bez uvijabrefotrofija nja. bracelet. propolukratke časničke hlače. brevis. bravour. osobito Papino pismo državama. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem.) brefotrof (grč. kratak popis. tropronalazačka povelja. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. brevis. valjan i vrijedan ples udvoje. breeches) mn. nešto izrađeno kišnog ogrtača. brennen paliti. bregma) anat. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. brachiale) nabreve (tal. breccia) voj. brefos. grivna akt. bretelle) uprta. brevipedan (lat. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. Bremse kočnica. tal. dekret. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. lovačka kola s 3 do 6 sjedala.

osobito starinske. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. škrgut brillante (tal. brigante) cestovni razbojnik. brillantine) kozm. jajeta i si. pren. brillant) sjaj. odskoči. 2. raskoš. blistati) sjajan. plahovito briljant (fr. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. osobito briljantima briljantnost (fr. veličanstvenost. fugiranje briketirati (fr. škrgutanje zubima Brijarej mit. brignos škrgut) med. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. par brikol (fr. za sto naoružanih ljudi. odličnost . kod biljara: odskok. svijetao. blistav. pljačkaš. bric-a-brac) starudija. morbus Brightii) med. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. lukavo brikolirati (fr.bridž bridž (engl. zapovjednik brigade. brig. pren.) glaz. vrsta mirisne masti za kosu. zaobilazno. voj. živahno. sin Urana i Geje. raditi zaobilazno briksizam (grč. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. veličanstven briljantin (fr. razne umjetničke stvarčice. buntovnik brigantina (engl. brigata) 1. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. odličan. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. Brigantine) pom. 3. brigantine. veoma vatreno. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. brigadier) 1. odozgo jače. ne raditi časno. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. učiniti da se nešto odbije. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. briketaža (fr. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. brigg) pom. div s 50 glava i 100 ruku. nazvana po engleskom liječniku R. brigg. odboj lopte od ograde. a odozdo slabije zatupljenog. cigle. bradu i brkove briljantina (fr. udariti par bricole čit. bricola. fr. list. hajduk. bridge) kartaška igra. par brikol (fr. zbijen u obliku opeke. otuda: pren. fr. divan. par bricole čit. briller sjati. briquette) nešto u obliku cigle. bricoler) odbiti. slična vistu.) posredno. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. odskočiti. 2. sa strane. brycho škrgućem. krasan. kugle ili jajeta. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. njem. brillant. Kasten ormar) poštanski sandučić. staretinarnica briket (fr. divota. tal. ormarić. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. kugle. sitan. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. Brief pismo. briqueter) popločiti ciglama. brigade. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. Egeon brikabrak (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. blistavost. škrinjica za pisma.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. voj. pren.

brimera (9. vladu u svoje ruke brinet (fr. pren. briseur) lomitelj. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. brodkasting (engl. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). sendvič briozoe (grč. brod-sajd (engl. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. morske. Britiš muzeum (engl. strana broda. bryon. zoon životinja) zool. brusquer) obrecnuti se na nekoga. pletenica. bijele. bot.) glaz.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. logia) bot. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. bryon. 18. razorna snaga brizer (fr. žuka broad-casting čit. razornost. razbijač. briscola) vrsta kartaške igre. lat. brisant) koji lomi. rjeđe slatkovodne. brumaire. čajni kruščić. blistati. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. upotrebljava se. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. broyon) tučak za mrvljenje.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit.) odašiljanje radio emisija. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. živahno. izmotavanje brimer (fr. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. sličan mahovini. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. briller. uništavajući brizantnost (fr. brizo. plameno. okolišanje. con brio brioš (fr. sijati. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. prelijevati se u svjetlosti. mahovinast briologija (grč. bryon mahovina. studenog 1799. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. trljanje boja . brillare) sjati. koji razmrskava. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. odskakati od ostalih brimada (fr. tal. brizo spavam. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. bučno.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. Brisoleten) mn. eidos oblik) bot. od 23. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. dugačka 25 km. bojiti (ili obojiti) smeđe. razoran. fyton biljka) mn. briozo (tal. srebrnaste boje. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. rasprskava. životinje nalik na mahovine. htjeti nešto brzo sprovesti.briljirati briljirati (fr. Brodvej (engl. studenog.) govorenje nebitnih stvari. pocrniti briofiti (grč.) pom. svijetliti se. magleni mjesec. kao prvi konzul. bryon mahovina.) uzeo je Bonaparte. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. umjesto srebra. briser) sposobnost rasprskavanja. radio emitiranje broad-side čit. briser. brioche) vrsta peciva. listopada do 24. šumno. značajno se isticati.

broccato) skupocjena i teška. broker) trg. crvenkastosmeđa teška tekućina. posuđa i dr. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. znak Br. brodetto) kuh. poznati lijek za živce bronca (fr. obično se jede s palentom brodirati (fr.brockhaus Brockhaus čit. osnovanom 1805. bronzo. "pohanac" brokanter (fr. poklepčica brončana bolest med. bronchos dušnik) dušnički. brončati (fr. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. broma jelo. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. s utkanim velikim cvjetovima. nazvan po velikom njem. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. od svile i pamuka. kićenje. kožu i dr. bronchia) mn. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. tj. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. uljepšavanje brodet (tal. klepčica. oštrog mirisa bromatika (grč. lat. an-i». bronze. brokatni papir papir u boji s uzorcima. dva kanala. tekućina veoma slična kloroformu. element. srebrom. broma jelo. pren. trgovina vezivom. to broil peći na otvorenoj vatri. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. gips.). utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. bromos) farm. broderie) vez. tal. mjedeničica. vezivo. svilom. bromium) kem. bromos smrad. Brokhaus (njem. osobito slikama. cinka i željeza bronce (tal. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. logia) znanost o jelima. broma jelo. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. osobito slikama. broder) vesti. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). bakrenom bojom (drvo. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč.916. crnom. redni broj 35. luka i maslinova ulja. bromov pripravak. bronser) obojiti brončanom. lat. vezenje. na roštilju) pile za pečenje. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. koji nastaju . lijevi i desni. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. krasiti. trovanje bromom bromoform (lat. koji se tiče dušnika ili dušnica. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. pren. broderija (fr. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. staretinar brokantirati (fr. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. oblicima i si. npr. bromoformium) farm. bronzo) zvonce. vrsta žutog.. izvesti zlatom. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. nemetal atomske težine 79. bromos) med. bronzium) legura (slitina) bakra. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. smeđom. ili samo od pamuka.

rheo tečem) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. lithos kamen) med. slomim) med. rheo tečem) med. bronchos. bronchos. bakreni kotlić broš (fr. bronchos. blemma sluz. bronchos.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. prošivati (knjigu). bronchos. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. bruh) med. kele kila. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. guša bronhofonija (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. brocher) prošiti. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. pren. bratimstvc grč) med. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. brontosaurus) geol. protkati. bronzo) lonac. prigovarati bronzin (tal. Bruderschaft) bratstvo.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. svilom). fone glas) med. upala bronhija. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. N. bronhije . mykes gljiva) med. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. skopeo gledam) med. protkivati tkaninu (zlatom. brochurier) pisac brošura browning čit. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. plesso udarim) med. bronchos. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. grkljan. bronchos. regnymi skršim. brochure) mekano uvezana knjižica. kila dušnika. mrmljati. brontotherium) geol. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. Amerikancu J. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. brontolare) gunđati. bronchos) anat. bronchos. temno režem) med. logia) znanost o grmljavini. bronchos. brauning (engl. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. pneuma dah) med. bronte. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. dug preko 18 metara brontoterij (lat. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. bronchos. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. uvezati knjigu u mekan uvez. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. bronchia) med. a kod goveda. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. o nepogodama uopće brontometar (grč. bronte grom. operativno otvaranje dišnih kanala. divovska. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč.(grč. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bronchos. dušnik. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. usp. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. bronchos. bronte grmljavina. bronhijalni katar bronho. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. malteška groznica). srebrom. bronchos.

med. trublja buckinghamska palača čit. antilopa bubikopf (njem. pren. Dachau. st. e. neotesan. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. studen uopće brumaire čit. bolest prepona buboni (grč. bista brusthalter (njem. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. bubon preponske žlijezde. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. e.bruh bruh (njem. bubon. pr. afrički jelen. hernija bruh-gold (njem. X. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. bubon. grub. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). budak) trnokop. životinjsko ponašanje prema kome. brutalitas) surovost. n. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). Auschwitz bucina (lat. kramp. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. potpuno zanemariti brutto (tal. životinjska požuda brutalizirati (fr. poživotinjiti brutalnost v. bruh prepona. velika budala Budha (sanskr. fr. brustolare) paliti. Prosvijećeni". divljački. algos bol) med. zima. bez odbitka troškova. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. učiniti da podivlja.) najkraći dan u godini. štovan kao . brogiotto) vrsta crne smokve. brutal) životinjski. zimski solsticij. venerične otekline bubonocela (grč. n. brutalitet brutificirati (lat. Bubikopf) "dječačka glava". brumalis) zimski brustbild (njem. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. bubalis) zool.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. suprotno: netto bružeta (tal. grubost. Bruch lomljenje) med. glupan. brutaliser) zlostavljati. usp. divljaštvo.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. bubon. bakingemska (engl. nezahvalni urotnik brutalan (lat. brutificere) napraviti nekoga životinjom. Buddha) v. kele) med.) truba. Brust-bild) poprsje. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom).) mjesec francuskog republikanskog kalendara. kila bubonulus (grč. lat. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. rođen u Indiji polovicom VI. brutalis. težina robe zajedno s težinom ambalaže.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. Buhnvvald (njem. Budha budak (tur. do 22. surov. prilikom dobivanja. Bruchgold) izlomljeno. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. v. od 22. XI. zvjerski brutalitet (lat. XI. Thiiringen). Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. aden žlijezda) med. brutto) trg. 18. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. pr. bubonulus) med. pren. bubon) mn. Buddha) "Probuđeni. brimer (fr. u staroj plemićkoj obitelji. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. neprerađeno zlato brum (engl. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. pržiti brut (fr. brumaire datum (9. 1799.

religija koju je osnovao Budha.) zool. bufo karikato (tal. liječenje goveda bujirati (fr. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. v. bi vol. Buddha) mn. buljon bujrum (tur.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. "sveti mudrac". lakrdijašenje buftalmičan (grč. boudoir) mali. ofthalmos oko) med. budhizam budo (jap. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. budoar (fr. fr. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). lakrdija. n. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. bik buffo (tal. bez strasti i patnje. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju.budhisti bog. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. bouillon) kuh. usp. život je patnja. buffer.. budget. budhizam budhisti (sanskr. bus vol. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. buj bujon (fr. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. obično u nogama bufer (engl. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. tj. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bujrumte . buffa) šala. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. budizam budisti (sanskr. komične opere. venet. komičar. bus govedo. bufon bufon (tal. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bucare probijati. bugsiren) pom. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. laka komedija. Bafelo Bil (engl.. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. karate i si. Buddha) v. vrsta tkanine bujatrika (grč. bafelou (engl. bouillon) kuh. st. dvorska luda bufonerija (fr. izvolite. proračun prihoda i rashoda uopće. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. Buddha) mn. uzroci patnje su strasti (tj. volook. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. blek-botoma. tal. žeđ za životom.). bolgia. bouffonnerie) šala. bouiller) staviti na robu carinski žig.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. buffo caricato čit. buffone) šaljivčina. s volovskim očima. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. kao ples sadrži elemente bluza. put prema oslobođenju vodi nirvani. bugazar upijati) sušilo. lat. stanju blaženog mira. bouille. boogie loša improvizacija na glasoviru. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. usp. volja za životom).) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. budhisti budizam (sanskr. lakrdija. v. posušilo. čarlstona. američki pustolov. ind. loš ples. e. lakrdijaš. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. buljook bugačica (tal.

bus vol. bukle-sag sag.) bula (lat. med. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. pečat od voska ili kovine na povelji. najaviti dolazak. bus vol. (1242. pismo bukanir (fr. povelja. obrazni mišić. boucle kopča. plik bula (tur. isp. bukva slovo) doslovan. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. uvjerenje.). bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. najava dolaska. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. tj. kardia srce) med. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. bouquiniste) prodavač starih knjiga. povelja s takvim pečatom. morski razbojnik. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. ukrasi. pastirska pjesma. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. bus govedo. antikvar bukirati (engl. buket Bukefal (grč. gusar bukanirati (ind. predbilježiti se bukle (fr. bukolikos) poet. anat. bukolikos) poet. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. zvjerokradica u Sjev. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. obaviti upis.bujruntija bujruntija (tur. vina). tamnica buksirati (niz.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. bulla) 1. buckskin) "jelenja. povećanje. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. bouquet) miris (npr. bulla) 3. bujurultu. Americi. bukolička cezura metr. krvava ili gnojna tekućina. tepih. na željezinici.) 2. običan način klađenja na konjskim trkama. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). bouquineur. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. dokument (uopće). čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). turska žena. seoski. osobito na dorskom frizu.) zatvor. buccinator) trubač. potvrda. pastirski. mišić puhač buke (fr. v. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. hipertrofija srca. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. točan bula (lat. rezervacija (u hotelu. skup bukiner (fr. booking) rezervirati. kranion lubanja) arhit. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. boucanier) lovac na bivole. pren. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. janjeća koža". kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. bukolike) poet. g. bukirati bukinist (fr. mutna. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. tkan na čvoriće bukmejker (engl. kefale glava. ukaz. hrpa. Turkinja bularij (lat. v. book-making) sastavljanje knjiga.

bulbus. . fero donosim) bot. bulletin (fr.) zdenac. Bund) savez. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. forma) koji ima oblik lukovice. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. glavičast. bouliner) pom. luk. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. kratke i duboko usječene njuške. kudrava i prljava glava bum (engl. buli bik) pren. nastala križanjem buldoga i terijera. das Bund) svežanj. hladnokrvnosti i dr.) velika splav (služi npr. pljačkati. bulbus oculi čit. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). glavna ulica. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. skok dionica na burzi. bulldog) 1. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. vraća bacaču bumler (njem. senzacija. urnebes. bulbus lukovica. bedem buli (engl. glavica.) šport. vreva. hrpa. gomila. boulevard) šetalište. bullterier) vrsta engleskih pasa. opskrbljen bulom bulist (lat. velika. bulldozer) "kopnenojaružalo". 2.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. gusta trnovita živica kroz koju konj. pren. bulbus okuli (lat. foltamente gusto. potvrđen pečatom. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. a u sredini koljenasto savijena).) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. buleuterion) vijećnica. 2. tako da mu se vide prednji zubi. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. nepočešljana. za zatvaranje ulaza u zaljev). bullire. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. tj. glavičast bulbozan (lat. krumpirast bulbus (lat. neotesanost. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. neočekivan razvoj. očna jabučica buldog (engl. tvrđava. nepošteno trgovati. liga. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. spekulativan pothvat. (njem. društvo. (njem. bully gužva. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. gomb puce.) lukovica. pregrada od brvana. na utrkama s preponama. nenadana aktivnost. bulbosus) lukovičast. neodoljiva. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. pločama ili grudama. studenac bunčela (tal. bullitio) vrenje. buljen (engl. ako ne pogodi u cilj.) izvješće o nekom važnom događaju. mora projuriti bullion čit. životinjska glad bulinirati (fr. glupost. veliki engleski pas širokih prsiju. nalet) šport. boom) buka. sabornica.) anat. bilten 208 bund bull-finch čit. stran novac. skupštinska zgrada bulevar (fr. pren. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. isto i buml bunar (tur. posebno se odlikuje time što se. metež. bulimia) med. bullatus) zapečaćen. tuđi. na krajevima plosnata. bulla. krasti buliran (lat. rulja.bulbiferan bulbiferan (lat. naziv za periodička i neperiodička izdanja. dugme) pribadača. voj. bul-finč (engl.

pren. spremište na brodu za ugljen. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. stanovnici juž. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. 2.) Muhamedov ogrtač. betonsko sklonište (kućno. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. budalaština. prostor. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. mjera za staklo. Burg) zamak. zadirkivanje. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. 1811—1899) buntdruk (njem. burrasca. vikač. st. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. a spojena je s rezervoarom plina. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. podvala. pijesak i dr. borer. komedijant. nesmisao. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. usp.. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. Gradišće burgija (tur. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. Buntdruck) tiskanje u više boja. burattino) pokretljiva lutka. ulično) od zračnih napada. zavežljaj. višebojni tisak bunting (engl.) 1. zabadalo. pom. komoda buran (rus. podvaljivač. vječni buntovnik. spletkar. u kojem su Buri izgubili samostalnost. tisk. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20.) savezna skupština. cement. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. fr. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje .Bundesliga smotak. zadirkivalo. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. poticatelj nereda. čovjek koji svuda "zabada nos". st.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. ljutine buratino (tal. besmislica. iznenadna nepogoda. bourrasque) bura. marioneta burda (ar. savezni parlament. smutljivac.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. borale) ormar s ladicama. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. pren. st. duboki bas na orguljama. podmetanje. bušilica. i 16. bourdon) glaz. Bur (niz. izmišljotina. izljev zlovolje. 4. burgu) svrdlo. iznenadan vihor. 3. bukač. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. boer) "seljaci". lakrdijaš. dvorac. mjera za konac Bundesliga (njem. voj.

lupetati. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. tal. burlesque) smiješan. burra. oteklina i dr. ekonomskim jačanjem bur- . tržište novca. fr. vitica. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. (produktna burza). bezbojna tekućina.. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. sluga. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. burnetizirati burnetizirati (engl. obično od bijele vunene tkanine. lakrdija. burla šala) izvoditi šale.) mn. vjenčani prsten burmut (tur. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). pun života student ili mladić uopće. šala. burlesque) poet. borsa. pod burza burzovni uzansi trg. burka. mala burleska burma (tur. byrsa koža. upotrebljava se za obloge kod rana. momak. glupariti burleska (lat. ugljenom i si. koji trguju na burzi. usp. buržuj) 1.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. burletta) mala vesela igra. komedijati. bursa. fr. nazvana po njem. zatim s robom: žitom. s kapom. burnus. sladunjavog i trpkog okusa. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. glazbeno djelo humorističnog karaktera. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. kurir burza (fr.) slaba bura. sluzne kesice bursitis (lat. burlesco. bournous) ogrtač bez rukava. bursa.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. otopina baznog aluminijevog silikata. burmak uvijati. octenog mirisa. burun. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. lakrdijati. lat. bourg. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. med. v. nakaradan. Bersianer) mn. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. šaljiv. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). gladak prsten (obično zaručnički). tal. veseo.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. njem. lagan istočnjak burka (rus. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. neobuzdan. perz. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. burla. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. burze muskoze (lat. burla) šala burlak (rus. bourse. njem. blebetati. bursa vrećica. bourgeoisie. grč. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. lakrdijaški burleta (tal. bourse. usukati) zavoj. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. čireva. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat.

metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . pravednost. preziranje smrti.) prema hiru. građanski stalež buržuj (fr. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. harakiri buširati (njem. butyron. neravnina (na svili) butada (fr. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. pusu) zasjeda. bussola kutijica. bottega) trgovina. nagao i neobičan nastup ćudi. lat. ruxis kutija. napad iz busije business (engl. za razliku od kmeta. potaja. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. tal. butyrum) kem. tzv. par boutades čit. prodavaonica. butomon močvarna biljka. maslačna kiselina. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. radionica. bouteille. pripadnik buržoaskog staleža (v. Etruščani i dr. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. bogatašica. poslovna struka busola (tal. lokal butik (fr. bushel) engleska mjera za žito. malograđanin. buržoazija 2). bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. biznis) posao. omnibus svima) = omnibus bus (tal. v.349 1 bušerizirati (fr. par butad (fr. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. bus govedo. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. 2. blagost prema slabima. pren. atrapa butan (grč. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. glaz. dućan. mornarički kompas. najviše 1. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. boutade) duhovita šala. boutique) prodavaonica. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. dosjetka. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. tvrđave. Butter maslac) putar. bouchon) zatvarač. brzi solo-ples bez pripreme. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. 2. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. malogradanka bus (engl. i plemića. lisičji šaš) vrsta plina. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. koriš. Busch grm) lov.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. zasićeni ugljikovodik. odanost poglavarima. na mahove butaforija (tal. grč. trgovina. lat. burg) 1. samozataj- 211 butirometar nost. mjerica = 36. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. trgovina na malo. bus. hrabrost. seljaka. čep. bourgeois. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. pyxis kutija od šimširovine) fiz. boso) šimšir busija (tur. = capriccio. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. bračna vjernost. butirometar (grč. maslac butiga (tal. Busch grm) "ljudi iz grmlja". 3.50 m) bušon (fr. njemački Burg. usp.

bucmast. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. bubuljica. pupoljak. glupan. zadebljao. manteia proricanje) gatanje u gumbe. bugia svijeća) med. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. osobito mokraćnih.. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. električna svjećica . debeljuškast. puce. kaučuka i si. grudnjak buzurant (tal. napušteno zemljište. bouton. proširen butsel (fr. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. Busen dojke. uranist bužija (fr. valjkasta šipka od voska. za proširivanje suženih kanala. topuz. fiz. stvarčica slična gumbu. pigist.buton buton (fr. zatim debelog crijeva i jednjaka. bougie. budala buznhalter (njem. bodur) punašan. pederast. pren. bouteselle) voj. bouton. bottone) gumb. buzzurro prostak. grč. tal. tal. gume. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. šp. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr.

kafe-restoran (fr. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. Kalmetovo. kovrča calando čit. parožak) uvojak. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. da može općiti s pokojnicima. vitica. manjak. kalando (tal. kalo di pezo (tal. škripac cajzić (njem. med. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem.c C. kalentura amarilja (šp. Zeit vrijeme. cajg (njem. Zacke zubac. tiho. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. natkonobar. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. pren.) kavana. šiljak. loupe) fot. rašlje. zasebna soba cafe čit.) glaz. padanje cijene (nekoj robi) . nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. potvrda cajtlupa (njem. pren.) glaz. Zeugniss) svjedodžba.) posebna soba. "ober" call-girl čit. mirno Calmetteovo cijepljenje čit.) trg. da posjeduje moć proricanja itd. kratica za cezij Ca kem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. popuštajući u jačini tona i u tempu. kratica za kulon C kem.) trg. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". kafe (fr. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). Zeit vrijeme. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. zahlen platiti. cafe-restaurant čit.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zeisig) zool. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. kolgerl (engl. vremenski tjesnac. po prilici) cabinet separe čit. Not nužda. kabine separe (fr. pravim imenom Giuseppe Balsamo. tobožnji liječnik. blago. kalo di prečo (tal. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. fr.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. tj.. circa oko. kalmato (tal. Kaljostro Alesandro (tal.

e.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.) "sveto polje".) glaz. mala. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. povratna mjenica cambio secco čit. rekreacijski tereni i si. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. rita.) fiz.) dvorac u sjev.) trgovačka komora camera lucida čit.) glaz. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. tj. što se može pjevati. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. sriješ canšteher (njem. kantando (tal. "suha". kambio di polica (tal. "svijetla komora".) fiz.) glaz. dronjak.) glaz. Italiji u kojem se 1077. Zahn zub.) glaz. Techniker tehničar) zubni tehničar. n.) trg.) canjak (srednjonjem.) Martovo polje (tj. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. danas: ratište. pjevajući cantante čit. pri čemu se služi capinom.. tralja. kratka fantazija . instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. građanska smrt capriccetto čit. kantante (tal. budak. st.) američki tip sveučilišta ili koledža. kambio konto (tal. bojište. knjižnice. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. trulja capin (tal.cambio conto cambio conto čit. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. kambio di ritorno (tal..) trg. "jasna komora". Kantikum kantikorum (lat.) engleska slastičarnica Canossa čit. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. bojno polje candy-store čit. Kanosa (tal. polje boga rata Marsa). predavaonice. pren. kandi-stor (engl. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. tj. kamera lucida (lat. kamerata fiorentina (tal. kambio seko (tal. mjenični račun cambio di polizza čit. kapitis deminucio (lat.) trg. kaprićeto (tal. gdje se sve zgrade. vojno vježbalište u starih Rimljana. pjevajući cantando čit. vlastita mjenica camera clara čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. osobito građanskih prava. cunja. Zahn zub.) prav. pjevajući. (obično u mn. njemački car Henrik IV. kantabile (tal. Stein kamen) zubni kamenac. smanjivanje ili gubljenje prava. zappa motika) trnokop. groblje. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. pjevajući. kosturnica. za pjevanje. kampo santo (tal. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. Zahnstocher) čačkalica.) trg. pokorio papi Grguru VII. zubotehničar.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. tj. mjenično pismo cambio di ritorno čit. Kampus Marcijus (lat. kampus (lat. kamera klara (lat. 970—930 pr. Zanke) krpa. isto i capinaš capitis deminutio čit. kantante (tal. Zahn zub.

usp. koristi se vremenom! carta bianca čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit.) ćudljivo. a kaprićo (tal. kosti zapešća. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. kosim putem. žrtva za tuđe grijehe.) gram.) gram. keč causa civilis čit. u obliku sonate. tj. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. kast stil (engl. zavisni padež u lat.) prav.) prav. prema volji caprum expiatorum čit. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. mješovit slučaj. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. kauza civilis (lat. karta bjanka (tal.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. v. zaobilazno casus rectus čit. građanski spor. 1737. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". ulagujući se carezzevole čit. kaprum ekspijatorum (lat. uzrok ratu.) glaz.) mn.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. carta bianca "bijeli papir") pren.) povod ratu. karecevole (tal. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) prav. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. kauza kriminalis (lat. kart blanš (fr. karpe diem (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. moli slušatelje za blagonaklonost. kazus mikstus (lat. po volji capriccioso čit. neobično umjetničko. priglbok captatio benevolentiae čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. v. kazus federis (lat. potpuna sloboda carte blanche čit. med. per casum obliquum čit. kaprićo (tal. potpuno slobodne ruke.) pomirbeno janje. neke je od njih uglazbio njem. predmet građanske parnice causa criminalis čit. g.) prav. jeziku (genitiv. neograničeno povjerenje. lov na milost CARE čit.) lijevani čelik castitas violata čit. dativ. kastitis violata (lat.capriccio capriccio čit. u početku govora. kazus beli (lat.) "čisti. ker (engl.).) glaz. tj.) retorička fraza kojom govornik.) glaz. kaptacio benevolencije (lat. a capriccio čit. kaprićozo (tal.) prav.) "iskoristi dan. Karmina Burana (lat. kazus rektus (lat. laskajući.) pren. carta bianca Cartesius čit. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. tj. karpalija (lat. vješto zadobivanje naklonosti. povrijeđena nevinost. carpalia čit. laskavo carizam carski apsolutizam. akuzativ i ablativ). Kartezijus (lat. neograničena punomoć. kazus oblikvus (lat. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. per kazum oblikvum (lat. ugrabi dan". karecando (tal. keč-es-keč-ken (engl. kazneni predmet. predmet kaznene parnice . ćudljivo. kosi. bijeli papir".) glaz. usp. Karolina urbarijalis regulacio (lat.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom.

trošak. sam sebi uzrok.) krajnji cilj causa sine qua non čit. zembilj cekin (tal. a po nekima i za curae causa čit. razbijam) mn.) fil. proslavljati. schedula listić papira) 1. račun za jelo i piće u kavani. ustupati. znamenita osoba V . bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. pod kefalCefej (latinizirano od grč. svetkovina celebrant (lat. cavere.. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. stvarni uzrok (supr. siše krv domaćih životinja i čovjeka. apsolutan cave! čit. tj. caecus slep. prav. 2. cedere) prav. list papira. kave (lat. sudski prigovor Cb znak za kem. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. listić. slavno ime. caedo. osnovni uzrok causa sui čit.causa efficiens causa efficiens čit. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. glasovitost. ustupiti. cauza finalis) causa finalis čit.(grč. polureljef. st. caecum) anat. isto što i niobij) c/c krat.). kefale) v. element kolumbij (columbium. centum per centum (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. celebratio) proslavljanje. celebrare) svetkovati. glavni. kauza finalis (lat. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. scheda vrpca. privremena priznanica. cedens) prav. tj. Zeche) 1. kaveat (lat. priznati kome prednost cedrat (tal. caveat) "neka se čuva. nota cefal. trg. svečano obavljati celebritet (lat. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. zlatnik cekum (lat. kratica za cerij ce-ce muha zool. tj. st. kauza sine kva non (lat.) uzrok koji prethodi djelu. kauza sui (lat. cecidi ubijam. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. celebrans) kat. odustati od čega. 2. izrađivač reljefa celatura (lat. struja u posljednjoj trećini 19. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. neka se pripazi". bot. ustupitelj. osobito u kovini celebracija (lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. opomena. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. kauza eficijens (lat. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. proslaviti. dem.) sto posto. radi njegovanja.) čuvaj se! čit. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). rod muha iz tropske Afrike. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. za lat. tj. celebritas) slava. proslava. usp. slijepo crijevo celator (lat. bezuzročan. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. komadić papira.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. kure kauza (lat.

celeri. cellula stanica) kem. 2. masa slična celuloidu. 2. stanovnik ćelije.). blagovaonica u katoličkim samostanima.celenterati celenterati (lat. prostor između crijeva i stijenki tijela. savitljiva i ne propušta vodu. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. koilos šupalj) tjelesna šupljina. a upotrebljava. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. proziran) umjetna plastična masa. tj. celeritas) brzina celestin (lat. Posljednja večera. caementum) učvrstiti cementom. kaučuk i si. vrlo elastična i lako zapaljiva. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. slika "Posljednja večera". 3. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. prozirna. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. lat. cella ćelija) kem. grč. tanka. dupljaši celer (fr. mješinci. umjesto lako zapaljivog celuloida. cellula stanica. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. dobiva se od celuloze. fanos svijetao. celularan celvole (njem. stvrdne kao kamen.) celirati (lat. pravi se od celulozina acetata. kad se navlaži. coelestis nebeski) min. monah celofan (lat. selinon) bot. caementum) 1. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. trbušna bol celibat (lat. koilia trbuh. selinum. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. redovnik. od bakra i cinka mesing itd. celomati mn. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. papir za kopiranje čija se površina. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. cella ćelija. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. st. bez mirisa i okusa. služi za izradu češljeva. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. prozirna. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). g. pren. rožnata. coelibatus) bezbračnost rimokat. teško prozirna. cella ćelija) 1. stanični celularna patologija med. grč. biljarskih kugli. posebna vrsta vapnenog praha koji se. zool. 1074. caementum) 1. 2. coenaculum) 1. bezoblična amorfna bijela masa. osobito metalnom celit (lat. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. raznobojan.). 2. il cenacolo) . izrada u cementu cementirati (lat. osjetljiva na svjetlost. celuloza (lat. 18. cellulosus) v. fotografskog pribora itd. Zellstoff) staničevinska vata. koja tvori čvrste sastojke biljaka. grč. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. algos bol) med. za filmove. učvršćivanje cementom. a zamjenjuje i staklo. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. učiniti nešto solidno cenakul (lat. u obliku listova. anat.). nije zapaljiva kao celuloid. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. Coelenterata) mn.

pes gen. geom. kenobit cent (lat. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. telefonska. stoti dio. Kentaur centenar (lat. banke. stolisnik centigrad (lat. 3. cb centifolija (lat. razdoblje od sto godina. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. nagomilati u jednu točku . centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. stonožan. grč. centrala). gablec cenobij v. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. koji je u vezi sa središtem. 2. ćentezimo (tal. grč. usredotočenost. centum sto. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. 3. pren. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. matični. sa sto nogu centner (lat. Irana. centum sto. centum sto. stolisnik centifolija (lat. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. centralis središnji) 1. grč. usredotočivanje. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. zehn deset. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. pravac koji spaja središte dvaju krugova. (drugi) doručak. telegrafska. glavni. Centaurus) mit. matica. polustihova odn. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. proslava stogodišnjeg postojanja. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. čovjek od sto godina. centrum središte. koji djeluje u smjeru središta. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. stogodišnjak centesimo čit. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. skupiti u jedno. centralis središnji) 1. između Turske. centum sto. skupni centralist (lat. stoti. vodovodna. 2. glavni grad. ruža s mnogo latica. poduzeća i dr. dužina između središta dvaju krugova. centum sto. krat. metron mjera. centralis) usredotočiti. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. centenarium) 1. bitni. supr.cenerjauzn cenerjauzn (njem. centralis) v. litra) stoti dio litre centimetar (fr. centum sto. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. stoljeće. v. metrička centa = 100 kg Centaur (lat.). centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. centenarius) 2. elektronska itd. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. Centifolia rosa) bot. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. iz jednog centra (centralizam). stogodišnjica centenar (lat. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. u SAD-u 1/100 dolara. prijestolnica. srednji. središnjica. centralis) središnji. pedis noga) zool. centum sto. centralizacija centralizirati (lat. kenobij cenobit v. usredotočenje. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. središnjica centralan (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. cento "stokrpa".

centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. centrum središte. centrum središte. centrum središte. tjelešce. svima zajednička uprava. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. matica centralni organi zool.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. glavni životni organi (srce. centrum središte) 1. 2. kentron. centrum gravitatis (lat. geom. Zemljine kore) centrosom (lat. sentr-fovedz (engl. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. centrum centrobarika (lat. odvajaju tekućine od čvrstih tijela.. između tzv. grč. "desnice" i "ljevice". pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. šećera. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. usp. centripetalna sila fiz. sila koja. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. budući da se kod njega. kod centralnog gibanja.centralna pozicija centralna pozicija voj. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. centrum) 1. voj. grč. zbog centrifugalne sile. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini.. dovesti u središte. centrum središte. glavni položaj. centrifugalan centrirati (lat. vrši se po putanji koja je. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . 219 Centum revolutis. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. u nogometu: vođa navale centričan (lat. sfaira kugla) geol. pluća. centrum središte) v. želudac) centralno gibanje fiz. supr. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). centrum središte. sklonost kompromisima. geom. npr. utvrditi središnju osovinu. centralan centrifuga v. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. baros težina) fiz. šport. oportunizmu. gibanje Zemlje oko Sunca. jednake je veličine kao i centripetalna sila. ali je suprotnog smjera. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. lat.) šport. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena.) težište centum (lat. povučen centrum (grč. 2. za cijeđenje meda iz saća i dr. Mjeseca oko Zemlje itd. centrum središte) "srednja linija". elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. vune. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). perspektivna projekcija centralna sila fiz. soma tijelo) bot. 3. odrediti središte. po prvom Keplerovom zakonu. grč. u geometrijskom liku (krugu.

jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. vodio nadzor nad javnim moralom. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). cerebralni sistem dio živčanog sustava.) centuplirati (lat. Kerberos) mit. vršiti. centurio) zapovjednik centurije. časopise. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. = 50. tj. strog sudac. skeptar cera (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. izvršiti cenzuru cenzus (lat. 3. visoki rim. skeptron) v.8 kg cenuroza (lat. centuria) kod Rimljana: četa od 100. cerasus trešnja) kem. Cerealia) mn. činovnik koji je vršio procjenu imanja. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. krušni cerebellum (lat. Kerber cerealije (lat. cerebrum mozak) moždani. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- .centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. kaz. postostručiti centurija (lat.) zool. žitni. popis stanovništva. centvejt (engl. 2. cera) ceracija (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. ocjenjivanje. punjen plinovima lakšim od zraka. 220 cerebralan filmova i dr. djela i filmove. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. 3. kritičar.). nazvan po pronalazaču. Cerealis) koji se tiče Cerere. g. centum sto) ustostručiti. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. cerebralna afekcija bolest mozga. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. "činženjak" cenzura (lat. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. porezni obveznik. porezni obveznik cenzor (lat. do 18. v. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. zemaljskih plodova. koji se tiče mozga. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. kasnije 60 vojnika. zemaljski plodovi. žitarica. pregledavanje. censor) 1. kazališnih djela. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. voštana mast cerazin (lat. taljenjem) cerada (lat. 4. cenzus cenzit (lat. travnja) cerealni (lat. census procjena. kritičko ispitivanje. časopisa. cera vosak) farm. cera vosak) voštano platno. 2. ocjena) procjenjivanje imanja. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. censitus) poreznik. kapetan centweight čit. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. censere procijeniti. porez. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. census) v. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). pisanje tiska. censura) 1.

asteroid otkriven 1801.13. čeri neredovita vojska. svjedodžba . keroplastika cerozin (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. cera vosak. sa sigurnošću. potvrđivati. sa sigurnošću. circinare. astr. 2. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. caerimoniarius) kat. pretjerano ljubazan. certe jamačno. cerebrum mozak. opkoliti. cera vosak. dokazivanje certifikat (lat. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. fr. mit. certe jamačno. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. cerner) voj. element iz skupine rijetkih ruda. mel med) farm. grč. cera vosak. ovjeravanje. spina hrptenjača) anat. red. upotrebljava se za izradu svijeća. zamorac. veliki mozak ceremonija (lat. certificatio) potvrđivanje. kerkos rep. cercariae) mn. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. znak Ce. fr. grafia) v. baša glavar. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. mozak. grč. atomska težina 140. položaj.) cerografija (lat. caerimonialis. manteia predskazivanje. 2. cerebrum mozak) zool. broj 58. fr.) ceremonijalan (lat. ovjeravati certifikacija (lat. crtam. ceribaša (tur. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. grafo pišem. gatanje u vosak ceromel (lat. zool. cera vosak) zelena smola. svečanost. facere učiniti) pisano uvjerenje. ovjeriti. caerimonia. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. s puno formalnosti ceremonijar (lat. psetoliki majmun cernirati (lat. ceremonie) 1. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. ceremonieux) svečan. potvrditi. kerkos rep. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. trupu itd. plastike vještina uobličavanja) v. slikam. cera vosak. pithekos majmun) majmun s repom. Ceres) 1. g. okružiti (utvrđenje. Ceres. pristojan. proricanje) proricanje. sličan parafinu. nazvan po božici Cereri cerin (lat. lat. kerografija ceromantija (lat. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cerium) kem. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd.) zool. isprava. premazivanje podova i dr. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. grč. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat.eerebrin laze. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cerebrum mozak) med. svećenik koji vodi svečane obrede.

atomska težina 132.) u tenisu: promjena strana u meču. v. papocezarija) cezij (lat. usjek. cost and feight (čit. ceteris paribus (lat.. cessus) prav. onaj na čiji se račun nešto ustupa. kitovi cetaceum (lat. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . ceterum censeo.) kitova mast cetera (lat. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. cervicis vrat) anat. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. upotre- 222 change bljavaju se kad se. druge stvari. čejndž (engl. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. element iz skupine alkalnih kovina. cervix gen. ostale stvari. na kraju krajeva. čejn (engl.) poznato crveno vino. cervicis vrat) med. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.91.) usporedi! sravni!.) i tako dalje. stanka. caesius sivoplav) kem. tako ti je to u ratu cestode (lat. tj.17 m chambertin čit.) to ti je rat.) zool.) mn... cessionarius) prav. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. itd. ritmički odmor u stihu cf. grlić maternice ces glaz. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. = 20. kratica za confer čit. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. znak Cs cezura (lat. upala maternice. koji se tiče vrata cerviks (lat. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. osobito papinska prava (supr. cervix vrat) anat. odustajanje. 1. cervix gen.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. cera vosak. broj 55. tj. konfer (lat. ako je sve ostalo u redu. znanost o kitovima Cezar (lat. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. kaiser) cezarizam (lat. Cezar cezaropapizam (lat. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. (lat. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. šanberten (fr. presjek. cestodes) mn. Konfederacio Helvetika. opisivanje kitova. kao titulu. onda. cetaceje (lat.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. cijanoza cerumen (lat. zool. 2. grč. cfr.. vrat maternice. usp.. zool.) mn. se la ger (fr. trakavice cesus (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. red. vratni. ceterum censeo. et cetera (lat. metritis cervikalan (lat. logia. kasnije su ga uzeli.) pod inače jednakim okolnostima. caesura presijecanje) metr. cessio) prav. cetus kit. Caesar. ustupanje. koji treba platiti cetaceae čit. sličan usnoj smoli cervicitis (lat.) prav. engl. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. tj. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. cerumen. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem.poglavar. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit.cerulin cerulin (lat. coeruleus tamnoplav) med. vrat.

kiborion vrč. ubojstvo (lat. kazalo ciferšlus (njem. osim uvozne carine ciferblat (njem. knez) španjolski narodni junak. ziehen vući. plin bez boje. cibosus) hranjiv cic (engl. kem. Weise način) malo-pomalo. crvenkast. chintz. insurance osiguranje. jednovalentan radikal. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. sa željezom berlinsko plavilo. obroci cibetka (tal. Blatt list) brojčanik na satu.) otpravnik poslova. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. odličan govornik. spojevi cijana. cikonija (lat. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. prijestupa. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. potajnog pokretača nečega. nasitno. zapor) v. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. kyaneos tamnoplav) kem. živio u drugoj polovici XI. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. Ziegel) opeka ciglrot (njem. kastilijanski plemić i vojvoda. insekti-cid. mjerenje i osiguranje robe). često se drže u akvarijima cijan (grč. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. živežne namirnice. brojni znak cigara (šp. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. oštra mirisa i jako otrovan. cif = cost trošak. cichlidae) mn. sid gospodar.) tražite ženu (tj. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. rot crven) crven poput pečene cigle. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. ša noar (fr. geno-cid.-ar. kyaneos) mn. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. e. cibaria) mn. cifr) brojka. Ziegel cigla. kao skrivenog. znak kojim se piše broj. Ziffer brojka. kulturo-cid cif (engl. malo krupnija od garmonda. osobito s kovinama . pren. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. n.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. indijskog podrijetla cicero (lat. zitzeln dojiti. Verschluss zatvaranje.) zool. žućkast cihlide (lat. rajsferšlus cifra (ar. Sid (šp. jestivo.) "crna mačka". podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. hrana. roda Cid čit. šerše la fam (fr. prijevoz) trg. visoka 4. neke nesreće) Chicco čit. šarže d'afer (fr. cijanidi (grč. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura.charge d'affaires charge d'affaires čit. occidere ubiti). ukrcavanje. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. freight vozarina. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. slova. poznata vrsta parfema. Cid. npr. njem. ar. Cicero) veliki rimski državnik.). Kiko (tal. nekog zla. st. Cicero) tisk. govornik i pisac (106—43 pr.

cicatrix ožiljak) med. kykloo savijam. grafo pišem. 2. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. vihor. teh. vrtložim. kyanos tamnoplav mineral) med.. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. modra bolest. kyanos. cijanoza cijanotipija (grč. pathos bolest) med. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. kykloo okrećem u krug) 1. klobučac. ciklon 3. kyklos krug) mn. meteor. 3. mješavina cijanovodične kiseline i klora. razrokosti ciklograf (grč. metron mjera. izgled. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. mjerenje kruga.-fr. kyklos krug) kružni. kyklos krug.-fr. koji se pravilno ponavlja. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . kykloo savijam. metria mjerenje) geom. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem.1%) cijanometar (grč. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. kijanometar cijanopatija (grč. oluja ili sustav vjetrova. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. eidos oblik) mat. v. njem. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. kyklos krug. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. orama pogled. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr.cijanidizacija cijanidizacija (grč. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. uništavati gamad ciklonom. cyclamen) biljka križalina. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. točkarica ciklometar (grč. kyklos krug. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. zarasti. ciklične forme glaz. naprava koja. Kyklops) mit. ciklični pjesnici v. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. sonata itd. typos otisak. koji se vraća u krug. mjerilo) v. bilježim) teh. cvrčak cikatrizirati (lat. simfonija. npr. ciklici ciklitis (grč. kyklos krug. vršiti dezinsekciju ciklonom. menegled. bicycle. kyklos krug. kem. bicycle. kyklos krug. pathos trpljenje. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. miholjica. kyklos krug. tj. kyklops) med. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kyanos tamnoplav. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. upala očnih vjeda. kyklos krug) grč. kotač. kao takvi. ciklonopatija (grč. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. kyanos. oluja u kovitlac. v. v. jednookost ciklopista (engl. vrtložim. fr. foreo nosim) vrsta zrikavosti. cicada) zool. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. uglavnom. Kiklop ciklopija (grč. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su.

razdoblje. namjera. kylindros valjak) u obliku valjka. kyklos krug. dio parnog stroja cilindričan (grč. zaokružena cjelina. 2. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. ciklostome (grč. želja koju čovjek hoće postići. soba. bot. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. 1. kyklos krug. kružnouste (ribe. težiti. thymos srce. kyklos) 1. 2. crkveno blago cimentirati (tal. niz spisa. kichorion. valjak. smjerati. pokretne spolne stanice cilindar (grč. cicoria) bot. 1. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. meta cilj (njem. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. bundeve i si. cimentare) baždariti. ciljati nišaniti. predavanja. staklo (na svjetiljkama).cikloskop cikloskop (grč. orguljski registar s usklađenim zvoncima. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč.) uže. vrsta ludila s izmjeničnim. stylos držak. Zimmer soba. 3. dragocjenosti (npr. točka u koju se gada. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. npr. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. jačim ili slabijim. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. neutrone. 5. repe. valjkast zapinjač (u satu). cichorium. v. 3. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. Zimmermann) tesar. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. okružnica i dr. liše u luka. konop. koji ima trepavice. cimelia) mn. kylindros) geom. duga i okrugla staklena cijev. Herr gospodar) podstanar. pjesama i si. Ziel) meta. ciliaris) trepavični. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. cilia) mn. duša) med. svrha. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. mjesto do kojega se utrkuje. kraće: cimer cimerman (njem. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. 4. dva "cimerhera" jedan prema drugome. stari rukopisi neke biblioteke). gađati. zool. kyk!os krug. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . nišan. vodopija. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. kyklos krug. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. Scheibe ploča) nišan. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. kinnamonon) bot. Ziel cilj. Zimmer. cimaza (grč. elektron = elektron) fiz. 2. kyklos krug. skupocjenosti. lat. paklara) ciklotimija (grč. nastojati da se nešto postigne cima (tal. drvodjelja cimet (grč. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. kylindros valjak. s trepavicama cilije (lat. skisnuće cina (lat. krug. kymbalon) glaz. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. trepavice. vriježe. kymainein uzbibati se. tal. stoma usta) zool. težnja. nakana.

cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. grč. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. umjetni bijeli slikarski pigment. znak Zn cinkati (iz njem. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. cinis pepeo. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. grč. Zink. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. urna cinerarij (lat. spaljivanje. cinker potkazivač. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. kvnegetikos lovački. element. naučavanje cinika. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. kynos pas. cinis. lov cineracija (lat. neotrovna cinober (grč. činečita (tal. gen. cineris pepeo) urna. kyon gen. vrsta glavočika) cingara (grč. denuncirati. weiss bijel) bijela slikarska boja. cine kino. bezobrazluk. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. mjedenica cingareska (tal. gen. csengo) zvonce cinkvajs (njem. bezobrazan. "otkucati". npr. kinnabaris) min.38. bezočan. atomska težina 65. kynos pas. usp. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. živin sulfid. cinefakcija cinerarij (lat. cinis. zajedljivost. Zink. cinabarit . cinkuš (mađ. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. pren. grafo crtam. v. doušnik. plavičastobijela kovina. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat.cinabarit cinabarit (grč. Zink) min. s bakrom i niklom (novo srebro). ZinkvveiB) bijela slikarska boja. cineratio) v. bezočan čovjek. bestidnost. pren. zagriženost. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. bestidan. Zink. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. bezočnost. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. anthropos čovjek) med. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. s kositrom (bronca) itd. redni broj 30. s bakrom (mesing). kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. kinnabaris) min. jedna od rudača žive. nepristojan. kyon gen. grč. usp. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. facere učiniti. načiniti) izgaranje. zanemarivanje vanjske pristojnosti. grafo crtam. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. cinici cinizam fil. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cinčano bjelilo. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. cink. cineris pepeo) bot. "tužibaba" cinkograf (njem. autarkija i vrlina. optužiti.

itd. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. cirriformis) kovrčast cirka (lat. oko cirkator (lat. cirkulus major (lat.22. lyssa bjesnilo) med.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini.) fizol. rasprostiranje. kyon pas. som. kynos pas. okružje.) fiziol. trg. dragi kamen. T. Cyprinus carpio šaran) zool. skočac.). cimitero) prostor oko crkve. logia) v. prohtjev) pseća. 2. panem et circenzes (lat. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. cirkulus viciozus (lat. karaš. krvne žile. tj. krug. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). promet (robe).) opna. kyon gen. kolanje. kyon pas. cirrus kovrča. preko lat. lišaj oko pojasa circulus maior čit. mjenice. membrana cipal (grč. na mlijeku). orexis težnja.) "kruha i igara". Crkva i njezini vjernici. pren. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. grč. 2. mjerenje udaljenosti itd. štuka.) kem. Sion cionist (hebr.). cephalus) zool. 3. crkveno dvorište. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. cionizam cionizam (hebr. kruženje (vijesti. groblje Cion (hebr. osip. borbe sa životinjama. morska riba. optjecanje. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. Jeruzalem. circulatio) 1. kao razlog koji dokazuje. kyon pas. kinologija cinoreksija (grč. mrena.) min. ribe nizinskih voda (šaran. kečiga. društvo cirkon (perz. krug. 4. cirkulus minor (lat. fin. rijetka kovina. područje. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. agra plijen) med. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. "pogrešan krug". uvojak. znak Zr cirkul (tal.) cirkulacijski organi anat. element. šestar (sprava za opisivanje kruga. Herzl cipa (grč.) log. krvotok. neutaživa glad cintor (tal. mn. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. pseće bjesnilo cinologija (grč. atomska težina 91. kožica (na jajetu. redni broj 40. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. kyon pas.cinofil cinofil (grč. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. zool. salmonide ciragra (lat. kefale glava. glasova i si. kružnica. optjecaj (novca). 3. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. kotar cirkulacija (lat. panem et circenses čit. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). circulus) 1. usp. circinus šestar) med. kreditna pisma i si. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. circa) otprilike.

) cirozan (lat. kružiti. oko. grč. cirrostratus) mn. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. kružnica. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. okružnica. 4. circumlocutio) ret. okolo. gyrus krug) vijuganje. kirkos krug) 1. ograničavanje. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. circularis) kružni. ovčja vuna. potpuno bijeli. 3. koji ima osobinu cirkulara 1. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. oblaci u obliku tankog. meteor. cirrus kovrča. pronositi se (glas). circumstare stajati uokolo) okolnost. circumferentia) obujam. opseg. circumlfexus) gram. circulare) 1. circulus) krug. sunet cirkumferencija (lat. med. circus. uvojak. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). circumluvio) geol. usp. vrtoglavica cirkumligatura (lat. teh. beskrajna. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. opkopavanje. kirros žut. pri lijepom vremenu. circumligatura) med. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. cirrus kovrčava kosa. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. zatvaranje u odredene granice. monstranca cirkumgiracija (lat. meteor. koji se kreće u krugu. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. uvojak) mn. boje limuna) med. circum naokolo. biti u tečaju. opisivanje riječima. sifilisa i dr. 2. cirrocumulus) mn. ponovno destilirati cirkulus (lat. circumscriptio) opisivanje. 2. = parafraza cirkumluvija (lat. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. opširno opisivanje. biti u optjecaju. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. ići od ruke do ruke. kolati. ret. u obliku kruga. kem. kružna pila cirkularan (lat. kružna putanja cirkum (lat. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. 2. circulare) 1. meteor. optjecati. paperjasti oblaci. circumvallatio) voj. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. circum. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. ako barometar pada. dug naglasak cirkumgestacija (lat. nagovještavaju skoru kišu . optjecanje. tj. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci.cirkular cirkular (lat. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. kružna linija. teći. circum) prijeđi. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. sastavljeni od ledenih iglica. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. periferija cirkumfleks (lat. usp. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si.

tvrđava za obranu grada citara v. prav. leukocite i dr. ulja. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. citara oktokorda (lat. blastema klica. kytos šuplje tijelo. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. grč. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. glaz. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. petroleja i dr. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. citrus limun) kem. onaj koji poziva sudu. skopeo gledam. za (za vrijeme) cis (lat. zajedno s jezgrom. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. prav. gone rađanje) biol. jezgra. ovise pojave života citostoma (grč. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. kitron. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. kytos šupljina. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. kytos šuplje tijelo. kystis mokraćni mjehur. izdanak) bot. posebni vagon za prijevoz benzina. omot. citator) 1. cittadella) fort. citus brz. kytos šuplje tijelo.. poziv pred sud citadela (tal.) 2. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. temno režem) med. kystis. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. citatum) 1. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. citra. kytos šuplje tijelo.) citra (grč. 2. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. navod. kithara) glaz. kystis mokraćni mjehur) med.) brže. alcijus. doslovno. citare) 1. plasma tvorevina) bot. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. Cithara octochorda čit. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. 2. promatram) med. prav. lat. pozvati pred sud. koji uništava stanice. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. kissos bršljan. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. citatus) 2. cisterna) 1. lat. kitron limun) vitamin P. navoditelj citata citirati (lat. fortius čit. kytos šuplje tijelo. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. cicijus. toxikos otrovan) med. citatio) navođenje. više. Cistertium.cis cis (lat. ušće stanice citotoksičan (grč. kystis mjehur. 2. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. altius. omot. navod (citata). stoma usta) biol. kremen žute (limunove) . forcijus (lat. brzinomjer citoplazma (grč. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. s ove strane (za prostor). sol limunske kiseline citrin (grč.) 1. cistitis (grč. kystis mjehur) med. prav. u Burgundiji) cisterna (lat. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. st.

) građanin. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. klandestina posesio (lat. 2. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. prid. klandestinum konjugijum (lat. nastavnik građanskog (civilnog). proglašen umrlim. školovanost. koji se smatra mrtvim iako je živ. uljuditi.) city čit. sposobnost predviđanja. klervoajans (fr. lat. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. učiniti uglađenim. ciseler. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit.citroen citroen čit. citrus limun) nezrela.) med. civilisare) provesti civilizaciju. student sveučilišta civitet (lat. civiliter mortuus) prav. kovinorezbar cizelirati (fr. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. građanstvo. Visost.) mn. civis akademikus (lat.) vidovitost. civilis građanski) 1. siti (engl. građanski stalež (za razliku od vojničkog.) grad. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. caedere rezati) dlijetom oklesati. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). uljuđenost. Svjetlost (grof. prav. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. klarisimus (lat. lat. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . uljuđen.) prav. civilis) građanska služba. civis građanin) 1. titula) clavus hystericus čit. školovati.) prav. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. sitroen (fr. uljudan. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. pristojan.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. prav. potajni brak clarissimus čit. ciseleur) rezač kovine. društvena usklađenost civilizirati (lat. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.) građansko pravo cizeler (fr. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. klavus histerikus (lat. civis academicus čit. civilis) građanski. limuni. tj.) med.) akademski građanin. kitron limun. klavus okuli (lat. prosvijećenost. građanski mrtav. građansko odijelo. dlijetom otesati. ciseler) fino. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. privatnopravni civiliter mortuus (lat. mandarine itd. građanin (za razliku od vojnika). limun (drvo i plod) citronat (lat. uglađen. malo-pomalo. bez građanskih prava civilizacija (lat. tal. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. 3. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. cizeliran clairvoyance čit. militera). brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. uljuđivati. cesello.) "najslavniji". 2. citrus od grč. citrus) bot. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat.

) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. Komedi fransez (fr. osobito: stari rukopis cogito. gudalom (svirati) colla parte čit. kodeks kartaceus (lat.) med. baš kako treba. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit.) glaz. come prima come sta čit. kolegijum publikum (lat. v. klavus pedis (lat.) djelo u rukopisu. primjerno.) glaz. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. koitus animalijum (lat. ergo sum (lat.) fil. komedi a tiroar (fr.) teol. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. kola parte (tal. kom sa (fr. palačno mjerilo come prima čit.) glaz. comodo . kol aro (tal. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. Kod Napoleon (fr.) parenje životinja cokule (tal.clavus pedis clavus pedis čit. kurje oko clearing-house čit.) šaljivo kaz. kom il fo (fr. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. teške i čvrste kožne cipele.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. valjano. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit.) sveti sabor. v. kolegijum privatisimum (lat.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. codex chartaceus čit. u Londonu climb čit.) glaz. klajmb (engl. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. ergo sum čit. i objavljen 1804. osobito vojničke col (njem. kolegijum medikum (lat. metar na kojem su označeni coli (palci). partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". žulj na nozi. zoccolo) mn. kao gore come sopra čit.) uzorno. kao što priliči. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kliring-haus (engl. kodeks manuskriptus (lat. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. kome sopra (tal. koka-kola (engl. otmjenost communicatio idiomatum čit. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu.) glaz. comme 9a čit.) i ovako i onako. kom si. kao prije. svakojako comme il faut čit. climb "penjanje". clog "drvena cipela. kolegijum privatum (lat. kold-krim (engl. kome prima (tal. komodamente (tal.) Francuska komedija.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. čekovna i dr. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. kogito. kako jest. klog (engl. komunikacio idiomatum (lat. mislim.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.).5 cm cold-cream čit.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit.) zdravstveno vijeće. kome sta (tal.) glaz.

) neka se usporedi Confiteor čit. konkurencije klauzula (lat.) trg. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. končertino (tal. kon fuoko (tal.) glaz. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke.) gram.) glaz. tužno con amore čit. komodeto (tal. živahno. s uzbuđenjem con suono pieno čit. kon varijacioni (tal. kon pasione (tal.) glaz.) glaz. kod javnih prodaja.) glaz. pogodba kojom se službenik (npr. vremenski slijed. kon dolčeca (tal. kon vigore (tal. konsekucio temporum (lat. sa zadovoljstvom con anima čit. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. u slučaju bijega nekog prijestupnika). s varijacijom. živahno con gravita čit.) glaz. slatko con dolore čit. kon amore (tal. s nježnošću. prav. prav. apsolutan uvjet confer čit. vatreno.comodetto comodetto čit. s gorčinom.) mn.) v. sa živošću. kon espresione (tal. tj. kon oservanca (tal.) glaz. kon anima (tal. kon alegreca (tal. komplici composto čit. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit.) glaz. dopadljivo complices delicti čit. s bolom. nužan.) glaz. kon brio (tal. pažljivo con passione čit.) glaz.) glaz. s dostojanstvom con grazia čit.) "ispovijedam se". vatreno con diligenza čit. nježno. konferatur conferatur (lat. s veselošću con amarezza čit. sudski popis imovine (npr. pod konkurs conditio sine qua non čit. živahno. kon amareca (tal. pren. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. konkurzus kreditorum (lat..) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. v. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. umjereno compiacevole čit. dostojanstveno. umilno. radosno. burno. kon moto (tal.) glaz. tužno.) teol. ljupko. brižljivo con dolcezza čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. živahno.) glaz. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. strastveno. snažno. s izrazom punim duše con brio čit. s ljubavlju. kondicio sine kva non (lat. comodo comodo čit. konfer (lat. živo concertino čit. izražajno con vivezza čit.) glaz. kon dilidženca (tal. komposto (tal. kon viveca (tal.) glaz. manje glazbeno djelo.) glaz.) glaz. konsignacio bonorum (lat. kon suono pjeno (tal.) prav. kon tenereca (tal.) glaz. usp.) glaz.) glaz. kon gravita (tal. umilno con moto čit. sa žarom. komplices delikti (lat. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. komodo (tal. punim tonom con tenerezza čit. pažljivo. v.) glaz. v. žalosno con espressione čit. s pažnjom. Konfiteor (lat. pod motus con osservanza čit. trgovački pomoćnik) ograničava.) glaz. ljupko. simbolično oduzimanje imovine . složeno con allegrezza čit.) glaz. udobno. živahno.) glaz. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. krjepko. strasno. kon gracija (tal. izražajno con fuoco čit. pokajanje consecutio temporum čit. ljupko.) glaz. kompijaćevole (tal. konsenzus gencijum (lat. kon dolore (tal.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). neophodan.

) glaz. koram publiko (lat. korona obsidionalis (lat. tj. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. korona kastrenzis (lat. kokve (lat. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. kontradikcio simptomatum (lat. v. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. corona vallaris čit. zoppo) sakato. četvorokutan krug. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. kontinuo (tal. corona ciuica čit. coque) farm. kornd bif (engl.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.consilium abeundi consilium abeundi čit. potpun zbor corona čit. proturječnost u pridanome. konzilijum abeundi (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. drveno željezo. corona castrensis čit. koro pjeno (tal.) prav. korona (lat.) pred skupljenim narodom. pun zbor.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) vijenac. javno i otvoreno eorned beef čit. corona triumphalis čit. konzilijum medikum (lat. koram publiko coram publico čit. corona navališ čit. pred cijelim svijetom. tj. bez prekidanja conto a meta čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal.) med.) prav. korona navališ (lat. korona civika (lat. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) log. coquere.) v. corona muralis čit.) glaz. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). tj. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. hladna vatra itd. kontinuet (lat. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. kontraktus socide (lat. tekući račun. korona trijumfalis (lat.) opsadni vijenac. kad banke. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. kopi-rajt bil (engl.) konto o poslovima na zajednički račun.) med. tj.) brodski vijenac. kopi-rajt (engl.) med. konto korente (tal. konto a meta (tal.) trg.) mn. npr. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. prav.) glaz. contradictio symptomatum čit. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg .) zidni vijenac. koram populo (lat. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. nejednako copy-right čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. drugovi pred sudom. korona muralis (lat. konstitutum posesorijum (lat. konsortes litis (lat. kontinuetur (lat.) liječnički savjet. ala copa (tal. kontano (tal. brojte. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. corona obsidionalis čit. korona valaris (lat. kontradikcio in adjekto (lat.) nasipni vijenac. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. socida contradictio in adjecto čit.) glaz. kljasto. liječničko mišljenje consortes litis čit. alla zoppa čit.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor).) građanski vijenac.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.

srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. utvrdni zid. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). zool.) kruna. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. iz grč. korpus vile (lat. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. Korona borealis (lat.) prav.) prav. čujno. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. st. Korpus juriš civilis (lat. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. predmet koji dokazuje krivnju. kor diplomatik (fr. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. krečio (lat. krepitus ventris (lat. sve jače. no koja je tek u XVI. uvreda veličanstva. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. "Venerin vijenac". Korpus juriš (lat.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. st. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. korpus delikti (lat. biljke krstašice.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi..) zbornik prava. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. Kroata (lat. krepitacio vezikularis (lat.) glaz. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) Hrvat Croatia čit. diplomatski zbor.) francuski orden: križ legije časti crown čit. zločin prema državi.) u Kat. valove itd.) sisa. kor d'loži (fr. a predstavljali su npr.) Hrvatska.) prav. krimen lese majestatis (lat.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit. duda.) v.) mn. pojačavajući jačinu tona cretio čit. rakovi. Zuwage) dodatak. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. i Kroacija croix d'honneur čit. Kroacija (lat. (tal. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. dobila ovaj naziv corpus vile čit. Corona borealis čit. ljuskari cuba libra (šp. kroa d'oner (fr.) Cosa nostra čit. krešendo (tal. bot. korona Veneris (lat.) Sjeverna kruna. st. Korpus juriš kanonici (lat.) med. veleizdaja Croata čit.) mn.) med. "varalica".) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. krucifere (lat. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) med. tj.) arh. privaga cucla (njem. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. kraun (engl. gumena sisaljka. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. . škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. v.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. korpus Domini (lat. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. ožujka 1906. Koza nostra tal. razred člankonožaca. Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. obično kosti ili lošije meso. priredio car Justinijan. krustaceja (lat.

Zucker šećer. kum laude (lat. dotjerati. 5. Zerge) patuljak.) cugšalter (njem. zool. kum rezervacione (lat. pod granum salis cum laude čit. sudar cvajakter (njem. teška krivnja culpa levis čit. usp. cvikl klin). vrsta velike udice za lov somova. cvinglijanci cvik (njem.) v. povorka. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". Kurija romana (lat. trgati cukerkrankhajt (njem. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. nasamariti koga i si. dvočinka cvajer (njem. Zug vučenje. vlak. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. Zug) piti.) mn. Akt čin) kazališna igra u dva čina. laka. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. zuriick natrag. Zug) 1. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. zurichten) spremiti. grožđice.) min. 4.) prav. . zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. američki somić cvibak (njem. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. zucken) vući. konac. Sitz sjedalo) vozilo. potezna sklopka cukar (njem. zibibbo) mn. igra "mlin" cvika (njem.) s pohvalom. željeznica. vrsta sitne ribe. mala krivnja culpa levissima čit. veoma laka. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. zabib. kulpa levis (lat. voj. dvopek. kad igrač ima kralja i damu iste boje). fircig cvancik (njem. kum grano salis (lat. saonice. gumbi i dr.) prav. fr.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. kulpa lata (lat. životopis custodia honesta čit. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. kustodija honesta (lat. osim Cung-li-jamen (kin. 3. zrakoplov i si. suho grožđe.) tijek života. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. sa dva sjedala. biskvit cviblsos (njem. uz ogradu. gutljaj.) prav. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. Zwick) vrsta kartaške igre. pijuckati cugeher (njem. rozine cvečknknedli (njem. tal. široka. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. vod cugati (njem. pohvalno. okruglice. 6. a preko sebe) curriculum vitae čit.) prav. zwei dva. dvosjed cvancig (njem. bakar Curia romana čit. Zwiebel crveni luk. brašno) cvajzicer (njem. Zweier) dvojka. Zucker šećer. zwei dva. Zwetschke šljiva) mn. kulicide (lat. kulpa levisima (lat. Zusammenstoss) sukob. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. Schalter) električni prekidač na poteg. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. komarči culpa lata čit. 2. kola. dogotoviti curik (njem. tj.) Rimska kurija. sporedno jelo. propuh. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. posve mala krivnja cum grano salis čit.cug cug (njem. kurikulum vite (lat. varivo cuštendig (njem. tzv. Zucker) šećer cukati (njem. zool. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem.) s iznimkom. kuprum (lat.

bez nožica cviki-pusa (njem. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. kad treba proširiti hlače ili si. bušenjem poništiti (kartu.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. bilih dvonitni. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. Zvvickel) klin. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. usp. zvvicken štipati.cvikati cvikati (njem. jedno od blizančadi. 1619—1655). Zwilling) blizanac. Sirano d' Beržerak (fr. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. od dvije žice. ulaznicu) cvikcange (njem. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. uklinak. zwicken štipati. zvvicken) bušiti. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem.

pašnjak.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. dolina čajka (rus. partneri se ne drže. poljska narodna kapa čapkun (tur.) brzo čador (perz.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. ognjilo čakov (mađ.) hlače čalgija (tur. zaviti čalmu pren. spremište 7~ kukuruz. čam 2. smreka. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. gunđati čapetoni (šp.-tur. čangrizati. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka.) kresivo. prigovarati. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. csapka) četvrtasta ulanska kapa. chacra) seljačka koliba. poljana. glazbeni instrument.) v. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa.18—3. čakmak (tur. 2. čaika. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) konj sa sitnim i brzim hodom. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. bor. čalgi) glazbalo. šajka čakarita (šp.58 m čankir (fr.) svileni rubac č' a rmađ. = 3. csako) kožna vojnička kapa. perorez čakija (mađ. vragolan. čamac od jelovine čama tur. poriluk čaptija (tur. svirka.) v. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. čanak (tur.) kineska mjera za dužinu. pleše se u paru. nestaško čapljan (tal. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). motka uz koju se penje loza. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.) putnička torbica čantrati (tur. pren. čaki) džepni nožić. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). sviranje. mađ. šator čaga (šatr. jela.) cendrati. cipllina) bot. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. grah i si. stražarska kula V .) 1.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. poturčiti se. travnjak. gornji t ili katovi u takve zgrade.) ples čair (tur. čajyr) livada.c Č.

svira se . engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku.) 2. cello) glaz. nakit na kapi.) kladivac.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. reorganizirana u veljači 1922.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. također: mladi gospodin. usp. kotur. charter) mn. lijepo odgojen čovjek. gospodičić čelenka (tur. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. ugovor. kratka pjesmica (obično četiri stiha). neobaviješteni. pa sve življi i burniji čarka (rus. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. čikrik) kotač. bankovna uputnica.-tur. glava (šatr. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. bohemizam ček (engl. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. tržnica. 3. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. kao državna politička uprava — GPU. bank. ruska mjera za tekućinu = 0.) vojnik na prednjem položaju. koprena. preplet. tur. cheque. check) 1. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. povlaštivati. trgovački dio grada. poslovni. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. poskočica čatija (tur.) 1.) čelesta (tal. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. prekrivač čatma (tur. v. pren. čati) rubac. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. velikog posjeda i kapitala. čembalo) glaz. trgovački stalež.) pleter. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. usp. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). povlastica. puškaranje između prednjih. čaršu) 1. npr. javno mnijenje. kasnije NKVD čekić (tur. pravo. općinski podvornik u Dalmaciji. bat. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. ispočetka lagan. čeleb) gospodin. ocal čelist (tal. čelenk) nakit u obliku perjanice. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. borio se za široke demokratske slobode.čardaš čardaš (mađ. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. nado. isprava. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl. 2. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). nestručnjaci. charter) povlastiti. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. veo. violončelist čelo (tal.132 1 čarka (perz. "čaršija priča" čarter (engl. čalab. v. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. 2. dokument. rjeđe zlatne. čaryk) opanak častuška (rus. violončelo čembalo (tal. srebrne. žičani instrument u obliku trapeza. mornarsko platno Čeka (rus. charter) povelja. sajam. čehar su.) narodna pjesma vedroga karaktera. kladivo.) kovko željezo. cello) glaz.

lula. mađ. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. platno. obruč. šuplje kolo čempres (lat. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. bez igdje ičega činampas (šp. s našim česati) česalo. kašagy. plitica činele (tal. zool. chicchera) šalica čikoš (mad. južnoamerički zec.. čyrčyplak) gol golcat. "crvenjaci". chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal.. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. mjera za putove = 0. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. 3. chinchilla) 1.) mn. male ženske cipele čerga (tur. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus.318 m. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. csillas) konj sive dlake čili (engl. cicerone) vođa stranaca. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). nazvanog po engl. Schimpanse) zool. cherry-brandy) rakija od trešanja. shinampas) mn. čubuk) cijev lule. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. bunar. usp. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. pren. g.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. srodnog gorili čimpanza (njem. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. cinelle) mn.246 m. kamiš. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. chester) vrsta odličnog engleskog sira. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. 2. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. osobito u tal. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. sanskr. vjenčani dar či (kin.) 1. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. tschatur. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. zdenac. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. čengi) plesačica i pjevačica. čember) veo muslimanskih žena. češme) kladenac. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). čerge) mali šator. zec-miš. konjušar čilaš (tur. csikos) čuvar konja. trešnjevača červonci (rus. gradu Chesteru češagija (tur. zbog svoje govorljivosti. 2. čoček čerevički (rus. "afrički divlji čovjek"..) mn. glaz. osobito ciganski čeri-brendi (engl. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. lat. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. šifon.24 1 čevra (tur.) Židov.

čing čing (kin. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. xocoati. fr. vanilije i dr. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. maškara. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. dolina čulo (šp. uobičajeni naziv za XVI. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. mad. cinquecento) lit. pjesnici (T. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. šegrt. okomak od kukuruza. čivit) isto što i indigo. čoha. chip komad. čoma (mađ. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. prigušivač.) i umjetnici (Rafael i dr. tal. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. tal. usp.. krabulja. stabljika kupusa. cioccolata. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. čolak (tur. čyrakman) svijećnjak. gruda. grumen zemlje ču (jap. jarak. čuruk) nedostatak. jama. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. chocolate. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. svjetina. 2. krinka. 2. ciovetta) maska. miti čuvida (tal.) rupa. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. šp.) sastanak. plavi pigment biljnog podrijetla. zelenaš. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. bolest koja dolazi od masnih jela. mjera za površinu = 99. lažan izgled čvenk (šatr. džirahat) med. družba. ćoček) plesač čoha (tur. kriška. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. chocolat. "spoj" . modrilo. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. momak. rulja čuros (šp. bogalj čolo (šp. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". csomor) 1. iver) vrsta sendviča. 1 dl i 1/2 dl.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. chok) tehn. ovce s grubom. cinquecento) mn.) 1. csomo) zamotuljak npr. ciurma) momčad.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. duhana čomor (mađ. (čyrak. obično crnom vunom čuruk (tur. "pet stotina". sakat čovjek. otrovni žabnjak (biljka). groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. st. cacauati. čorba) juha čota (tal. grizlica.310 m. jeti. šećera. talijanske književnosti i umjetnosti. cliurros) mn. doba cvjetanja renesanse čino (šp. lihvar čizma (tur. invalid u jednu ruku. klip bez zrna čokolada (meks.) čišćenje. Tasso i dr. njem. cholo) potomak Zamba.573 a čukur (tur. chino) "Kinez". čolak) jednoruk. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. obrazina. kalfa čistka (rus. čerag) sluga. pren.

ćitab) pismo. pljačka.) obala. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćar-hhane) radionica sapuna. uže ćeramida (tur. volja. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. upravitelj dobara. cella soba. čarčuve) okvir. tepih. 2. fosilna smola koja potječe od crnogorice. kereste) materijal.) sreća. Ća'be) v. brava ćiriš (perz. paušal. gordost. zamjenik. bez oštrog i ubitačnog naboja .) cijena na veliko. nadstojnik. soba za ostavu. užarska radionica ćerčivo (perz. ćahje) domaćin.) 1. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. kalia koliba) zasebna sobica. prohtjev ćefil (tur. trgovački posao ćasa (tur. kelim) prostirač. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. starješina pastira ćeif (ar.) lan ćevap (tur. jantar čilim (perz. ćeif) dobro raspoloženje.) pisar. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. keman) gusle. korist. pisac. ćorav (tur. kenevir) konoplja. ščepati ćar (tur. pren. ćehribar) "ono što privlači slamu". kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kraj. Kaba ćafir (ar. ćisvet) nakit. sag ćilit (tur. lihvar.Ć. namiguša. tj. vrsta platna ćenevir (tur. strana. radost. oplata.) lokot. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. učenjak ćeča (tur. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. ćiriš) v. jamac ćehaja (perz. cellula. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. uloviti.) onaj koji ne priznaje Boga. ćorak slijepi metak. venet. chiappare) uhvatiti. škrtac. kut. Biblija ćiveta (tal. perz. filistar ćilibar (perz. kilim. starješina. kjar) trgovina. violina ćenar (perz. dobitak.) nedostatak novca. zakupnina ćesma (tur. ciao!) zdravo! ćapati (tal. prozorski okvir ćeresta (tur. ciacole) brbljarije ćao! (tad. zarada. slijep na jedno oko. građa. samodopadljivost ćifta (perz. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. kor) prid. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. koketa ćor. ćorac. plijen. tur. dem. besparica ćesim (tur. novčana kriza. kibir) oholost. uživanje.-tur) = Čifut. ostava. dobit ćelija (lat. Kur'an. civetta) ćuk (ptica). rub. veselje. grč. kefll) svjedok. naredba. mudrac. zakon. samica.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. kjase) duboka porculanska. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. knjiga. osobito redovnička ćemane (tur. Ka'bah. kethhuda. ćiriš ćispet (ar. nadzornik ćehaja (tur.) v. ćef ćela (tur.-tur. odijelo ćitab (ar. zgrabiti. konopac. najam. kehruba.

kome je tamno) šatr. izrod. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. kućica ćumur (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog.) panj. zaključan) zatvor . kusegi) lopatica za ugljen. kursu) propovjedaonica. pijuk ćutuk (tur.ćoriti ćoriti (tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. glupan ćuvik (perz. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. spavati ćorka (tur.) meso pečeno na žaru ćumez (tur.) mn. zatvor ćorsokak (tur. pren. batina. motka.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. pren. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. ćor slijep. ćor) šatr.) kokošinjac. kotu) nevaljalac.) kratak krzneni kaput.) polukružna vunena kapa.) željezna poluga. sokak ulica) slijepa ulica. za žeravicu ćuskija (tur. kritična situacija ćotija (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. ujk) brežuljak ćuza (tal. bezizlazan položaj. ćuk. vrhnje i dr. bunda ćurdija (tur. chiuso zatvoren. kramp. tamnica. tur. ćor slijep.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.) most ćurak (tur.) drveni ugljen ćup (perz.) 242 ćuza ćuprija (tur.

skup. također: zapovjednik pokrajine. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. žena koja čuva djecu. dada. grč. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. 2. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit.) daj takve količine da capo čit. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. nekorisno ili loše daira (tur. sestra. Dahau (njem. manja od titule ras. dagerotip daidža (tur. da kapo (tal. daća. poznat po okrutnostima.) titula u etiopskoj vojsci. dekstra manu (lat. t. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. umro je vrlo mlad. dazio) carina. na poseban način dadilja (tur. Buchenvvald. v. d šesto slovo hrvatske latinice d.) glaz. glaz. maleni bubanj s praporcima. sin Herma i jedne nimfe. ili uopće starija žena. dafne) lovorika. primitivnoga i si. kratica za dextra manu čit.D D. dafne lovor.) desnom rukom d. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. 3. guvernanta dadžaz (etiop. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. usp. a znači što i general. m.) majka. . glaz. tj. lijepi pastir na Siciliji.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. 4. dvorana za primanje ili vijećanje. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. typos) fot. daimonion) fil. kratica za da tales dozes (lat. iznova.) daj. dadžazmač dadžazmač (etiop.) v. ispočetka. porez. d. naprava koju je 1838. dafne lovor) kem. danak dacit eruptivna površinska stijena. neka se dade (na receptima) d. kratica za da ili datur (lat. Auschwitz dacija (tal. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. def. pa i prizivanje vragova). zbor. Daguerre. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. daire krug) 1. dady) dojilja. dajy) ujak daimonion (grč.

daktylios. daktylios. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. tithemi stavljam) med. daktylos. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. rheo tečem. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. logia) govor pomoću prstiju. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. 2. daktylos) med. ljubičasta georgina. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. daktylos. daktylos. valovlje. daktylos.) v. poet. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. daktylos. g. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. sažet pregled. osobito grčkog. daktylios. daktylos. daktylos) 2. daktylos. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. nalet. draguljarski sandučić daktilitis (grč. dakno bodem. dakryon. dakryon suza. daktylos. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. računanje na prste daktilosimfiza (grč. curim) med. digest) 1. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. 2. daktylos) 1. daktylos. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . zbirka otisaka takvog kamenja. pod Samson dalkilič (tur. a druga dva kratka (— U U) daktil. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč.(grč. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). grafo) v. v. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. dalga val) 1. daktylos. nomizo mislim. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. dajak) potporanj. na jagodicama. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. smatram) vještina računanja na prste.) Dalila (hebr. skopeo gledam. daktylos. upala prsta. motka.) glaz. daktylios prsten. daktylios. dal senjo (tal. valovi. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. stup dajdžest (engl. mania bijes) med. algos bol) med. podupirač (na zid). daktilioglifika daktiliomantija (grč. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. glyfein rezbariti. čir na prstu daktilograf (grč. aden žlijezda. bura na moru. udar vjetra.

vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. osobito oštricu noževa i mačeva.) odbacuje se. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. oštetiti damnifikacija (lat. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. grba i dr. domina gospoda. kralj to dopusti. Wahl izbor) "dame biraju" tj. izvezen. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. damasser) tkati na damastni način. živac. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. plemkinja. podrivanja i si. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje.) kap. damast damascirati (fr. prvi put primijenjena) dama dat. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. puls. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. žena iz višeg staleža. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena.) osuđen. oštećivanje damnifikat (lat. damnatio) osuda na vječne muke. damnatur (lat. paraliza. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. damnacio memorije (lat. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. oštećeni damnum (lat. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . damnificatio) nanošenje štete. gospa. usp. damenval (njem. Dame gospođa. fr. bilo. dam nasip) uzvišenje od zemlje. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. osuđenik damnificirati (lat. figura na igraćim kartama. mišićava tijela. 3. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. dama) gospođa. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. 2. kamena ili betona u obliku nasipa. služi za zaštitu obale od poplave. slike.) 1. žila (arterija i vena). tal. damnificare) nanijeti štetu.) prav. "kraljica" u šahu damar (tur. da bi mu pokazao kakva je to sreća. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. dame. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. damasto) svilena.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. damnum) šteta. apopleksija damnacija (lat. prokletstvo damnatio memoriae čit. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922.

) "ugušivač". dvije kule s obiju strana Helesponta.. vidjevši ovakvu vjernost. osnovao u franc. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. restoran i dr. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. pren. osobito tvorničkih proizvoda. prid.dampfbad kivao. dancing) ples.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13.) trg. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". gubitak danse čit. aden) med. podanici kralja Dardana. st. Aligijeri (tal. to dump prodavati po niskoj cijeni.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. i 14. darbikršćani. tj. n. N.) ples dansing (engl. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. darbistički dardanarijat prav.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. pristaše se zovu: darbisti. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. dakryon. smatrajući ga darom.) kicoš.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. Dampf para. st. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. lihvarenje. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. e. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. v. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. dendi (eng. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. "suzbijač" . prodavanje robe. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. baden kupati) parna kupelj damping (engl. pr. lokal (kavana. mjesto. upala suznih žlijezda Darije (perz. gizdelin. što znači: uvijek) dandy čit. kći kralja starogrčkog Akrisitja. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. dumping) trg. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. šteta. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. Dardanos) mn. dardanarijat Dardanci mn. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. dans (fr. Švicarskoj J. zelenašenje. dance plesati. dendi-valjak (eng.

dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. bolesti. vrijedan 20 atičkih drahmi.) Ja sam Dav. dofen (fr. casus) gram. rod.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. a ne Edip. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.) datum ut retro (lat. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. trg. v. pr. određivanje datuma.) mjesto. darios darling (engl. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. potjecati. dodaci. trajati od 247 Davus sum. dativus sc. dater) stavljati na spis (~. od danas. dare dati. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. nadnevka datar (lat.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. n. fiziologu J. npr.. g. e. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. mjesec i godinu pisanja.) na mjenicama: mjesto. dattero. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. datatio) stavljanje. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. dod) "ljubljeni". Davus sum. st. Davidova zvijezda (hebr. datum. dare dati) podatak o vremenu. taturah) kem. mat.li: pismo i dr. ono što je poznato. pov. descendentna teorija data (lat. padež cilja ili namjene datizam (grč. datirati (fr. data) mn.darik darik (grč. biscenzaciju. tj. darling) ljubimac. 1851.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. non Edipus (lat. izdaci i primici. odgovara na pitanje komu? čemu?. struje se ne propuštaju kroz tijelo. Dejvis kap (engl. dan. zabranu sklapanja braka i dr. iz jednostavnijih u složenije. imati svoj početak. dano.) međunarodno natjecanje tenisača. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. data et akcepta (lat. danas. izdavanje i primanje datacija (lat. tal. mjestu. usp. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. Davus sum. A. non Oedipus čit. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. pismima itd. non Oedipus dativ (lat. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. dan i godina kao gore daturin (perz. danu i mjesecu (na spisima. ono što je dano. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru.) Daviš cup čit. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. miljenik darsonvalizacija med. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . d' Arsonvalu.) trg. datarije datarija (lat. treći padež. osnivač Amerikanac Daviš 1900.) mn.

de-articulatio) med. de (fr. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat.) v. de) 2.) raskošno.) u pravo vrijeme. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. ded bol (engl. de-baculare. psalma. ded hit (engl. brodova itd. lex zakon. ukratko. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. lat. b) padanje. pravdati se za sitnicu. čišćenje luke. deux a deux čit.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. dva. usp. propast. tj. uganuće deauracija (lat. de gravi kauza (lat.) "iz dubina" (početak 130. debaclage) pom. uklanjanje istovarene robe. dez-a-de (fr. tj. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. pren. ne nanoseći štetu. stvarno de gravi causa čit. "mrtva utrka". de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. de facto de lana caprina rixari čit.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. ferendus koji treba.) zaista. degradacija) de.) po pravu. ukusi su različiti de jure (lat.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit.) kod biljara: dva po dva. de non prejudikando (lat. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. očigledno. par i par de facto čit. jednostavno. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. "iz viđenja". de vizu (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. debaklirati (lat. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. duo) 1. primjereno prilikama de visu čit. luksuzno de nihilo nihil (lat. tzv.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. lopta izvan igre dead heat čit. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. mrtva lopta u tenisu.) prav. de fakto (lat.) prav. ukidanje (npr.) "po viđenju". rastavljanje. deux.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. metron) fiz. deballage) trg.) mit. deballer) trg.) šport. debacler) očistiti luku. debacle) prolom leda. bez okolišanja de profundis (lat. s pravnog stajališta. devalvacija. europeizirati . kratica deleatur (jat. profmiti. iščašenje. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat. tj. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. demobilizacija). raspakirati svežnjeve. d'liks (fr. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. fr. slom debaklaža (fr. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme).(fr. dasys gust. de lana kaprina riksari (lat. dva i dva. za nešto nevrijedno. srozavanje.) neka se briše Dea Dia (lat. pozlata debakl (fr. de lege lata (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. snižavanje (npr.) boriti se za kozju kostret. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. u Kat. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939.) šport. doista.

potraživanje debi (fr. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. prepirati se. srediti deburizirati (fr. trg. debitor) prav. tisk. diskusija debatirati (fr. dužnik debitum (lat) trg. debloquer) voj. prvi nastup nekog glumca ili pjevača.) "pčela". debandade) voj. debrouiller) razmrsiti. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. gradu Debreczenu) debri (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. engl. debusquer) voj. iskrcati na kopno. uračunati nešto u dug. dužnik debentura (lat. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. debatre) raspravljati. prodaja. opteretiti račun. debarrasser) raskrčiti. voj. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. dug. dugovanje deblejirati (fr. isplatiti. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). isplaćivanje. dugovanje. osloboditi od opsade. debuter) 1. n. prodavati. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. sudjelovati u debati debelacija (lat. grč. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. debiter) 2.) trg. debens) trg. držati prvi govor debito (tal. debenture) trg. raskalašenost. troškovi. debit) 2. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. igrati svoju prvu ulogu. debellare završiti rat. početak. bureau ured. trg. razglasiti debitirati (fr. iznošenje mišljenja. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. dati predujam. iskrcavanje iz lađe. deblokirati deblokirati (fr. rasprava. debloquement) voj. voj. prvo pokazivanje publici. tučnjava: razuzdanost. kaparenje . prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. osobito na pozornici. dugovanje debitor (lat. dug. izvršiti isplatu. rasvijetliti. pronijeti glas. barbaros) uljuditi. kancelarija. istovarivati. idiot. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. v. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr.debandada debandada (fr. debat) raspravljanje. preostali vojnici debrujirati (fr. debourser) trg. promet robe. ime izraelske proročica (12. st. debentur. carinski predujam koji se zadržava. ostaci trupa. istovarivanje robe debarkirati (fr. debris) ruševine. grč. de uklanjanje — u složenicama. priglup čovjek debilitacija (lat. debander) rasuti se. kaparati deburziranje (fr. rastrojstvo. e. borba bez ikakvog reda. debilis slab) slaboumnik. oslobođenje od opsade. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. za ženu: debitantica debitirati (fr. debauche) skandal. pristupni govor debil (lat. prvi put se pojaviti. davanje predujma. raspetljati. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. fr. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. debut) 1. debet) trg. rasulo. prodavanje na malo debi (fr.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. de. pristati uz obalu debata (fr. debarquement) pristajanje. debarquer) istovariti. supr. debilitatio) slabljenje. raspremiti. deboursement) trg. raspršiti se debankirati (fr. pr. potvrda primitka debet (lat. razularenost.

izvaditi čep. trg. debouchement) voj. odlaženje decesor (lat. pošten. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.) prav. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. grč. fr. odlaziti. podvala decernat (lat. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. popuštanje. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. decem. pristojan. iz stare rimske povijesti. decere. decessio) odlazak. prestajati. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. decem. put i način da se roba proda debuširati (fr. decempeda (lat. lažljiv. tj. dekagram decilitar (lat. gramma) deseti dio grama. presuditi. najpoznatiji su. decipere varati) varljiv. centrum središte. groznice u bolesti decidirati (lat. prikladan. riješiti. preminuti. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. voj. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. usp. prosinca (decembra) 1851. veća samostalnost pojedinih dijelova. skladnost decenij (lat. čestit. pristalost. prijevara. prolaziti.) dvanaesti mjesec u godini. grč. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. deceptio) varanje. odlučiti. decemvirata decencija (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decertatio) završna (ili: presudna. sastavljač (ili: pisac) presude. Napoleona i pomagači tzv.debuširanje debuširanje (fr. decedere) otići. decem. umrijeti decem (lat. odlučivati. decem vir) član kolegija od 10 članova. de. cadere pasti. v. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decemviratus) vladavina desetorice. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. državnog štrajka 2. prodaja robe. decens) pristao. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. izvjestitelj.) deset decembar (lat. litra) deseti dio litre . prethodnik u službi deci. decenta) pristojnost. caedere. fr.(lat. rješavati. riješiti. spasti) pad. opadanje. decernens) prav. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decernatus) djelokrug. decidendi rationes čit. referent o nekoj temi. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. decidendi raciones (lat. decidere pasti. koji podvaljuje decentralizacija (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decider) riješiti. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. prikladnost. nešto više od 3 m decem vir (lat. odlučna) borba decertirati (lat. koji su objavili tzv. npr. prosinac (31 dan). izvući se iz tjesnaca. laganje. g. decidere završiti. decessor) onaj koji odlazi. krug poslova. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. decernere) sudskim putem odlučiti. razlozi sudske presude decigram (lat. struci ili vrsti poslova. trg. proda. dekret decertacija (lat.

desetinski razlomak. grč. decimare. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. dati odšetu . decisor) prav. deklamando (tal. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. lijepo izrađen. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. dekoktor dolozus (lat. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. desetkovanje. odlučan.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. sudska odluka declamando čit. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. dedicare posvetiti. objava engleskog parlamenta 1689. kaljanje dedicija (lat. koji se sastoji od deset dijelova. daidaleos) umjetnički. platio je. kapitulacija dedicirati (lat.decima decima (lat. kićen dedekoracija (lat. sve slabije. brisati neki dug. Daidalos) fil. izborni sudac decizum (lat. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. decimole) glaz.) prav. usp. dedicatio) posveta. beščašćenje. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. decisum) sud. desetinka decimalan (lat. veoma izrazito. dečizo (tal. decimer) desetkovati. fr. deditirati dedit (lat. obeštećivati. dare) trg. g. dekoktor bonorum (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. skupljanje desetine. određeno decizija (lat. decimus deseti) mat. decisio) prav. poklanjanje. posvećivati: pokloniti (npr. dedommager) obeštetiti. deditio) predaja.) glaz.) izlaganje prava. tj. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. dedecoratio) sramoćenje. "živi kotač". potcjenjivanje. glas koji odlučuje. dedignatio) preziranje. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. dekrešendo (tal. oštar decizivan glas (lat. dedicare) posvetiti. decimus) desetinski. decimalni razlomak mat.) prav. poet. sudska odluka. dedirati dedomažirati (fr. izmirio je deditirati (lat. zootrop. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. presuda. dekametar decimirati (lat. darivanje dedikator (lat. decima) glaz. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat.) glaz. metron) deseti dio metra. s puno izražajnosti declaration of rights čit. deklarešn of rajts (engl. dare dati. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. dare dati) trg. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. dedit. dedi) trg. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. decem. šaren. v. nadoknaditi štetu. decem. decimatio) pravo na desetinu. omalovažavanje dedikacija (lat. votum decisivum) prav. dao je.) glaz. postupno tiše. tj. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. posvećivanje. nekome neku knjigu). decisivus) presudan. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. namijeniti dedignacija (lat.

smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. efeminacija defendend (lat. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. izvođenje. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. popuštanje u snazi. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. defectivus) nepotpun.dedublirati dedublirati (fr. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. klijent. deductio) log. ponovno naručivati. defeminatio) psih. zastupnik. ofenziva defenzivan (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. izvoditi. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. pravobranitelj .) defektuozitet (lat. pogreška. kem. defensor) branitelj. manjkavost. iscrpljenost. u blagajni defektan (lat. za ženu: defendentica defenzija (lat. zaključivanje iz općega o posebnom. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. manjkav. supr. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. izbacivanje izmeta defekcija (lat. objasniti. deduktis impenzis (lat. npr. defectio) otpadanje. pokazati. zaštitnik. ispitivanje. defensio) obrana defenziva (fr. deductivus) log. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. osobito šećernog soka pomoću vapna. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. s prazninama defektirati (lat. supr. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. tj.-grč.) po odbitku troškova dedukcija (lat. obrambeni rat.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defektivitet defektura (lat. defensif) obrambeni. na motoru. manjak. pravni dokaz izvesti iz drugih. defensivum) med. koji je za obranu. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. pročišćavanje. npr. odmetanje. defectus) krnji. defectuositas) v. dedukcija deduktivnost (lat. dedutkis deducendis (lat. defectus) nedostatak. zaštitni defenzivni kut voj. slabljenje. defectivitas) krnjost. nepotpun. dopunjavanje defeminacija (lat. verba defectiva) gram. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. izložiti. nepotpunost. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. defensive) obrana. tj. oštećen. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. fr. defaecatio) čišćenje od taloga. praznina. popunjavanje laboratorija. mana. trg. dokazati. pukotina u izrađevini od kovine i si. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. malaksalost defekt (lat. popunjavati. obrambeni položaj. pronevjeriti. defensus. deducere) izvesti. nepotpuni glagoli. kvar. dopunjavati. defectivum) gram. štićenik. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dedoubler) voj.

odrediti pojam. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). klanac. određen. odmetnik. (točno) određen pojam definitiv (lat. odrediti) log. inflacija deflacionisti (lat. nije tu) manjak. svota za koju su prihodi manji od izdataka. usp. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. defile) tjesnac. definitivum) končano objašnjenje. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. definitivno definitivna sentencija (lat. deflatio) bank. definitio) log. jedan dio nasljedstva . defmitum) (nešto) određeno. genetička definicija definirati (lat. nagrditi defile (fr. deficiens) otpadnik. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. koji nekome drugom nudi prisegu. klanac. manjak u blagajni defiguracija (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. defiguratio) kvarenje. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. zaključan. malodušan čovjek. defetistički defetizam (fr. klonulim. definitiva sententia) konačni sud. svečani mimohod defilirati (fr. nedostaje. usp. prid. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. deflatio) bank.) završni ispit. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. dužnik. defigurare) pokvariti. unakaziti. defmere ograničiti. klonulost. dostavljač. defaire) praviti malodušnim. definicija definit (lat. manji iznos u jednom računu. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. svečano prolaziti defilman (fr. most itd. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. određenje (ili: odredba) pojma. faix srp) požnjeti srpom. blagajni itd. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. uzeti unaprijed. voj. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. unakaživanje defigurirati (lat. defmitivus) odlučan. tj. pril. deficere nedostajati. uređivanje. npr. presudan. konačan. odbiti. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. prav. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. v.) odreditelj. defilement) voj. prolaziti paradnim maršem. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. objasniti pojam drugim pojmovima. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. onaj koji određuje. nagrđivanje. završna redakcija ugovora. defaitiste) pristaša defetizma. ukloniti. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. de. defaite poraz. deficit nema. onaj koji ima manjak na računu. defaitisme) malodušnost. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. podigne kupovnu moć novca.).: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat.deferent deferent (lat. npr. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. generička definicija.

smrt degarnirati (fr. degarnirati utvrđenje voj. u stanu napraviti tajni izlaz. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. razriješiti. otvoren. deformis) pokvarena oblika. deformitas) unakaženost. degarnir) ogoliti.) batina za udaranje po tabanima. degenerare) izroditi se. otpustiti iz vojske. defungere) prestanak života. flegma sluz) kem. okretan degažirati (fr. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. neopravdan izostanak. unakaženje. opadati. degenija velebitika (lat. de.) v. grč. v.deflagracija deflagracija (lat. skinuti ukras s nečega. prijevara. neusiljen. deflexio) skretanje deflektirati (lat. kvarenje degeneriran (lat. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. osloboditi od vode. prevariti. varalica. lupati degeneracija (lat. izostanak s ročišta. defunkcija (lat. riješiti. degeneratio) izrođivanje. degage) slobodan. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. osobito: prikriti porez. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. utaja. pogoršavati se degenia velebitica čit. pronevjeravati. propadanje. defraudans) pronevjeritelj. deformatio) kvarenje oblika. unakaženost. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. med. izopačenje. deformis) v. izopačen. nagrđenost deforman (lat. izopačenost. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. pogreška. odvojiti. izrođenje. katar defo (fr. izopačavanje. carinu itd. lakoća. defloratio) obeščašćenje. de. krijumčarenje defraudant (lat. unakažena oblika. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. pokvarenost oblika. batinanje degenekom. unakažavanje. izopačiti se. pokvarenost oblika defraudacija (lat. mač. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. nagrđenje. defraudant defraudirati (lat. deflegmirati deflegmirati (lat. nakaznost. pogoršan. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. defoliatio) opadanje lišća. utajiti. defraudare) pronevjeriti. mlatiti. propadati. krijumčar defraudator (lat. opadanje. deformiran deformiran (lat. flegma sluz) kem. izrođivati se. mana. izvući iz neprilike. spretnost. defluxio) opadanje. nagrđivanje. nedostatak. obeščastiti defluksija (lat. utajivač. batinati. deforman deformirati (lat. degenerare) izrođen. prav. obeščašćena deflorator (lat.) bot.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. defraudatio) pronevjera. defaut) oskudica. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. naružiti. mač. skrenuti deflektor (lat. sporedan. deflectere) skretati. tući. degagement) sloboda. degager) osloboditi. izopačivati se. vatrom očistiti deflegmacija (lat. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. deflagrare) izgorjeti. unakaziti. oslobođenje od neke obveze. gubljenje. grč. neusiljenost. tajni izlaz. nagrditi. izrođenost. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . deflagratio) kem.

Deus. tj. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. boje i izgleda vina degustator (lat. usporedi: teist deitet (lat. dehiscere) raspuknuti se. odavanje božanske počasti deiksa (grč. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. kuh. čaja. deinos strašan) ret. degmek) hrvati se. ali ne priznaje nika- . mirisa. degradare) zapostavljen. 1866—1934) degluticija (lat. s u prilogu jutros. masnih mrlja (vunu. na dokazima Deimos (grč. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. titulama itd. degorger) očistiti od mulja. fiz. degrader) zapostaviti. dehortatio) odvraćanje. therion divlja životinja. deitas) božanstvo deizam (lat. svođenje na niže stanje razvoja. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degustatio) kušanje. ukazivati čast kao Bogu. smanjiti. mit. Dei gracija (lat. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. sin. ovog jutra) deiktičan (grč. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). deiktikos) koji se temelji na primjerima. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. deinos. deiknymi pokazujem) lingv. stanjiti (srebro. zjapljenje dehiscentan (lat. žderanje degmati se (tur. preuveličavanje deintegrirati (lat. degradatio) poniženje. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. suziti deipnosofisti (grč. degresirati degresirati (fr. skinuti gumu s nečega. lišen čina i zvanja. facere učiniti) obožavati. pretjerivanje. poniziti. deipnos ručak. potcijenjen degradirati (lat. degrasirati degrosirati (fr. pristaša deizma. divovska pretpotopna životinja. skinuti pjenu). savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. pročistiti degradacija (lat. degustare okusiti) kušač. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. degustacija vina određivanje okusa. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr.) degustirati (lat. zjapiti dehortacija (lat. duhana i dr. deus) fil. degustare) okusiti. dehiscentia) bot. deglutitio) gutanje. lišavanje čina i zvanja. potcijeniti degrasirati v. degradare. deintegrare) oduzeti od cjeline. lišiti nekoga čina i zvanja. čelik) degumirati (fr. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. degrossir) dotjerati. probanje.. general Cherles de Gaulle (1890—1970). degouter) ogaditi (nekome nešto). deificatio) obožavanje. probati 255 deizam degutirati (fr. zvijer) zool. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. otvoriti se.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. odvratiti nekoga od nečega. pokazna (deiktična) čestica (npr. degraisser) očistiti od masti. fr.) "strah". sisavac. Deus Bog) fil.

mat. v. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. s bakra ili kamena na drvo itd. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč.. tal. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. osnova) geom. usporedi: teizam Dejanira mit. brat Hektorov i Parisov. propadanje. ubio ga Menelaj deka (grč. decimalni sistem dekadni sistem mat. npr. deka. deka deset. udaljavanje s položaja ili posjeda. desetokutnik. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. deset komada. duodi itd. kovinu. fr. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. grč. decalquer) prenositi otiske. dekas. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. žena Heraklova. dekados desetina) desetorica. broj deset. deka. zbirka ili djelo od deset knjiga. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. Rousseau. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. decadenza) opadanje. mjera od deset grama deka (njem. Mendelsohn i dr. decalvatio) oćelavljavanje.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. npr. sin Prijama i Hekube. glavni predstavnici: Voltaire. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. metakromatipija dekalo (tal. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. desetni sustav. decimalni sustav dekadenca (lat. v.. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. st. decalcare ugaziti. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. Lessing. lit. pokrivač. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. do dekadi). bot. Dečke) 1. pogoršavanje.. deka. deset. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. lim i dr. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26.) dekadika (grč. med. gonia) geom. dekalog (grč. deka. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. raspad. oćelavljenje. nakon Parisove smrti muž Helenin. decadere opadati. curenja itd. Livijeva "Rimska povijest". ispražnjavanje stolice. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. lat. kožu. dekados desetina) mat.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. deka. izlučivanje dejektorij (lat. propast. porculan. staklo. deka deset) 2. decalo) trg. prosinca 1825. mania pomama. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. deiectorium) med. gunj dekabristi (rus. sasto- . st. tucati. lat. v. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. gyne žena) s deset žena. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deka deset. deka deset.. delectio) prav. edra sjedalo. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. de-calare) trg. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. dekas. razdoblje od deset godina. izmet.

ili o umijeću lijepog govorenja . pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. v. decatissage) postupak pri dekatiranju. Decamerone. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. 4. caput glava. dekanat (lat. viši svećenik. decanter) kem. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. koji ima deset slogova. prvi put upotrijebljen 1822. stichos) lit. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. decarburer) v. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. dekarbirirati dekartirati (lat. decapiter) odsjeći glavu. decantation) kem. otočiti. carte) post. stylos) arhit. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. grč. govorenje s puno izražajnosti. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. fr. majstor u izlaganju. obezglaviti dekapod (grč. deka. decanatus) dekanstvo. decanus) 1. de-charta. deka. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. deka. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. deseteroboj deker (njem. 3. Dekham) v. syllabe slog) deseterosložan. muž) bot. decastere) deset kubičnih metara. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. zvanje i položaj dekana. u Parizu. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. athlon natjecanje) šport. decantare. razbistriti dekapirati (fr. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. strofa od deset stihova dekastilon (grč. Decker) bojadisač u crtanom filmu. umjetničko govorenje neke pjesme. fr. deset stera dekastih (grč. predsjednik fakultetskog vijeća. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. kuhanjem u sodi. 2. dravidski jezici dekantacija (fr. decapitation) odsijecanje glave. dekatirati dekatlon (grč. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. deka. deka. vježbanje govorenja u školi. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. fr. kolorist deklamacija (lat. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. kardinala itd.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. teško razumljiv govornik. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. čitanju. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. obezglavljenje dekapitirati (lat. deka lat. deka deset. deka. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deka deset. ocijediti. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). aner čovjek.

objavni. declinare skretati) fiz. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. skreće. objaviti svoju odluku. fiz. isključiti) iz nekog društvenog staleža. savijati. objavljivati. odbija. ukuhavanje. grč. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. koji osporava deklinatorij (lat. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). odvajanje zrakoplova od zemlje. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. med. v. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. skretljivost. declinare skretati. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. sposobnost skretanja. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. decoctio) iskuhavanje. promjenjiv (po padežima). de laser) brisati (ili: izbrisati. trg. razreda. metron mjera) fiz. declinabilis) gram. zaruka. rasipnik dekolacija (lat. fr. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). odstupanja deklinacija (lat. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. promjenjivost. declamare) govornički. skretati. astr. astr. prokuhavanje dekoktor (lat. declarare) objaviti. izjavni. declinare skretati) gram. polijetanje. grč. grafo pišem) astr. mijenjati po padežima (imenice. neprirodno. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. poniziti deklinabilan (lat. odbijati deklinograf (lat. deklarativan (lat. npr. pridjeve. npr. ukloniti. declancher) otvoriti. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. izjaviti. izjavljivati. kem. klase. padežna promjena. izjašnjenje. declinare skretati. iščašenje. prav. izlaganje. uzlijetanje. objavljivanje. declaratio) objava. deklinatorij deklinatoran (lat. pustiti deklaracija (lat. govoriti govorničkim tonom. izjava. udaljiti. declinatio) gram. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. ukuhava.deklamatorski deklamatorski (lat. prav. polazak zrakoplova dekolirati (lat. teško razumljivo deklamirati (lat. declinare skretati) fiz. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. ne priznavati. izraziti se. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. trg. decoctor) onaj koji prekuhava. npr. rječito. declinare skretati) koji odstupa. zamjenice i brojeve). skretljiv. također: slabljenje. declinabilitas) gram. iskazni. odstupati. declassis. reda. ekvatora. decollage odljepljivanje) zrak. završavanje uzlijetanja zrakoplova.

vrat. grč. nesabranosti dekont (fr. ugled. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. decolorare izblijediti. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa).) dekontirati (fr. 2. med. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd.) 1. kojem je oduzeta boja. fr. razgolićenost dekoltiran (fr. koji krasi. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. decolleter) izrez na haljinama. decollete) s izrezom na haljini. de uklanjanje. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće.dekoloracija dekoloracija (lat. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. decolorare) izblijediti. iznos izgubljen postupnim . v. stanje rastresenosti. (npr. ures. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta.). decrementum) gubljenje. orden. gol. decoloratus) izblijeđen. pozadine i dr. usp. osobito u keramici.. decombinare) rastaviti.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. izgubiti draž dekolte (fr. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. metron. de-corto) trg. oduzimanje boje. uresiti. contaminare okaljati) voj. sastavne dijelove. ukras. koji je izgubio boju. stavljanje stilskog pokućstva itd. pren. osobito ženskim. uzajamni. dekolte dekoltirati (fr. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). decrediter) lišiti povjerenja. odbitak od duga ili računa. zatajivanje. uresan. izgubiti boju. uljepšati. kaz.. izbljedivanje. odbiti od duga ili računa. oduzeti boju. koji služi za ukrašavanje. potkopati nekome kredit. truljenje dekompozit (lat. kaz. sastavne dijelove. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. razgolićen. decompter) trg. decompensatio) med. tal. bezbojnost dekolorimetar (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. namještanje pozornice pomoću kulisa. ures. nakititi. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. pren. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. tako da se vide grudi. otpisati dekor (lat. ukrašavati. decorativus) ukrasan. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. razgolititi dekombinirati (lat. urešavati. ljepota. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. odbitak od računa za neku robu. pren. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. kontrolni račun. odvojiti. ukras u boji. odličje. počasni znak dekorativan (lat. uresni. decor) ukras. koji resi. raspadanje. kazališni slikar dekorirati (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. ostatak dekontaminacija (lat. otpis. kićenje. arhit. gram. ramena. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. zakazivanje. imati na sebi orden dekort (lat. biti dekoriran dobiti orden. decompte) trg. povjerenje. čast dekrement (lat. slik. decorare) ukrasiti. decoloratio) gubljenje boje. trgove i dr. kombinirati dekompenzacija (lat. odlikovati ordenom. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. de-curtus. ukrasni. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. ulice. decor.

zaklon. Deckung) voj. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. koji je s desne strane dekstrin (lat. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. decrescere) mn. dekstroza dekstroza (lat. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. uplašiti. decuria) klasa. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. zaključiti. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. umjesto na lijevoj. decretare) odlučiti. prav. v. decrepitatio) kem. prid. optuženik delatio hereditatis čit. obeshrabrivati. decutere. naredba vlasti. glikoza dekubitus (lat. decretales) mn. decourager) obeshrabriti. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. dekort dekurtirati (fr. dexios desni. lacrima suza) med. de. delatum) potkazivački. siječnja 1624. klevetnički . dekstrin) kem. usp.) potkazivač. rov. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. rješenje. narediti. delatio) potkazivanje. prštanje. suzenje. supr. opadanjem. dekuražiran dekurija (lat. smanjiti. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. način (ili: položaj) ležanja. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. npr. potajni tužitelj delatoran (lat. neke bolesti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. dexter desni. dexios desni. rov dekuražirati (fr. riješiti. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. izdajnički. skratiti. kardia srce) med.) prav. decretum) odluka. pucanje. decernere. decussorium) med. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C.) prav. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. delatus) prav. puckaranje dekret (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. decretorius) odlučujući. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decubitus) med. decursus) tijek. delacio hereditatis (lat. izdati naredbu dekretisti (lat. nametanje prisege delator (lat. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. zaležaj. ležanje. de-court) trg. za razliku od legista. dextralis) desni.dekrepitacija smanjivanjem. npr. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. deferre. kuhinjska sol. decourter) trg. odrediti. de. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. inkrement dekrepitacija (lat. suze u očima delaktacija (lat. groždani šećer. v. dexios desni. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. dexter desni) kem. decurrere. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. delacio juramenti (lat. odbiti.

smisao za lijepo. "amerikanka" (naziv po američkom zem. obzirnost. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. deli. tzv. delphinus) morska životinja. prav. umirivanje). savjetodavni deliberato (tal. delfis. veoma obziran. delectum) biranje. delegare) odrediti. dok je Rim vijećao. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. mio. zavijanje rane. opunomoćiti. izbaci! deleatur (lat. imenu Delaware) dele (lat. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. tvar koja truje i uništava život. delegatus) izaslanik delegatar (lat.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. trg. odlučno delicatamente čit. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). prenijeti na koga (pravo. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. deligatio) med. deligere odabrati. mio. delere uništiti. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. prav. med. delicatus) nježan. previjanje rane delikatan (lat.) glaz. previjanje deligatura (lat. neka se izbaci (slovo ili riječi. delicatamente deliciozan (lat. u umjetnosti: profinjen ukus. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. ovlastiti. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. delegatio) izaslanstvo.) med.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. izbor delenda Carthago čit. delicato delicato čit.delatura delatura (lat.) glaz. zavoj. deleatur) neka se briše. osjetljiv. v. deliberativus) koji savjetuje. delibatio hereditatis čit. delenimentum. s nježnošću. deliberatio) savjetovanje. delenire ublažiti) mn. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. Delfi delfin (lat. delegatarius) trg. pr. izaslati. težak. deliciosus) divan. fin. osjetljivost. nježno. dupin. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. delibatio) smanjivanje. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delikatamente (tal. bajan deligacija (lat. dele) briši. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. e.) potkazivanje. deleterion otrov) med. delibacio hereditatis (lat. pažljiv. prikraćivanje. pažljivost. položaj) delikatesa (fr. umilan. ukusan. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. dogovaranje.) delekcija (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delenda Kartago (lat. otrovna tvar Delfi (grč. sladak. delikato (tal. slična kitu. ukusan. laskave riječi deleterij (grč. deleomai uništavam. neugodan (npr.) glaz. zavijanje. dug itd. klevetanje. razmišljanje. Ijubak. izabrati. osobito u korekturi) delegacija (lat. koji treba pažljivo raditi. n. kiće- .

predaja. delirij um tremens (lat. de. topiti se delikvij (lat. isporučivanje. strojne dijelove i oruđa . 1% željezo. delivraison) trg. biti lud. predaja. kao predmet za uživanje: poslastica. trg. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. delinquens) optuženi. delirium) med. zločin delikvent (lat. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. delineatio) crtanje. prijestupnik. delta) 1. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. v. alkoholno ludilo. deliquium animi čit. gubiti se. pokret. delitescere) med. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. izbaviti: trg. per deliquium čit. deliratio) med. delinquere. delivrance) oslobođenje. delogement) izlazak. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delinquere) v. delkredere delokalizacija (lat. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. delikvijum animi (lat. odlazak. rastopljiv delikvescirati (lat. ludilo. omeđivanje. limitis granica) graničenje. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. bjesnjeti. brodske vijke. delirans) onaj koji bunca. predati. limitis) graničiti. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. izdavanje robe delivrirati (fr. nacrt. delineare) crtati. izaći. potiskivanje neprijatelja. skicirati delinkvent (lat. slova delta) 3. 2. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. poslati.) nesvjestica delimitacija (lat. delirij delirant (lat. deliquescens) topljiv. d. prijestup. ograničiti. deloger) izbaciti. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. delcredere) trg. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. odseliti se delta (grč.) med. logora ili trupa. d. de.) ili skraćeno: p. D. istjerati iz stana. voj. delivrer) osloboditi.delikt nost. delirare) buncati. deliquescentia) topljenje. isporučiti. luđak. bunilo. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. otapanjem na zraku. locus mjesto) oduzimanje (npr. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. 1% olovo) za okivanje brodova. deložman deložirati (fr. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. deliracija delirirati (lat. limes. ograničavanje. v. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. izdati robu delkredere (tal. omeđivati. med. delictum) prav. s položaja. da se na zraku otopi. delinkvent delikvescencija (lat. istup protiv zakona. limes. izdavanje delivrezon (fr. 40% cink. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. per delikvijum (lat. de uklanjanje. delinquere. npr. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. zlikovac. završava najčešće smrću delitescencija (lat. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. isporuka. četvrto slovo grčkog alfabeta. skica delineavit (lat. omeđiti. osobito ukusno jelo delikt (lat.

graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. agein) vođenje naroda. agoreyo govorim) javni govor. postupak. pom. poricati. tj. prozračiti. razgolićavati. govor pred narodom. u narodnoj skupštini. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. demencija prekoks (lat. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. med. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. Marke. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. omeđivanje. eidos oblik) med. agein voditi. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. demencija paralitika (lat. poricanje. dementia praecox čit. zajednički naziv za duševne . pren.) mladenačko ludilo. demarche) korak. gubitak značajki tjelesnosti.) progresivna luđačka paraliza. deltoeises) u obliku delte. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. demos narod. razgolititi. odreći. (isp.delta-zrake delta-zrake fiz. demos. trokutni deltoideus (grč. demos. dementir) opovrgnuti. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. odricati. ludilo. poreći. demarquer) ograničavanje. demagog demaj (engl. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. delta. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. zapravo: zavođenje naroda. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). razotkriti. rastrgati. de-mephitiser) provjetriti. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. poduzeti korake demaskirati (fr. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. rječitošću itd. rastaviti na dijelove demencija (lat. dementia paralytica čit. raskrinkati. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati.) vrsta letjelice. demagogos) voda naroda. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. dementia) med. demegoria. voj. delta. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. fr. obilježiti granicu. eidos oblik) geom. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. demarquer) ograničiti. tj. povući graničnu liniju demarš (fr. demembrare) raskomadati. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. demos narod. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. oduhovljivanje demeblirati (fr. vlasti demagogizam (grč. dementi) opovrgavanje. demos. onako kako jest. fr. obilježavanje granične linije. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. iznositi. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. otkriti. čistiti. luere prati) geol. razvesti. prikazati u pravoj boji. de mephitis kužno isparenje.

poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demitour) polukrug. dimittere. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. ergon djelo) 1. demens) luđak. zahvaliti se na službi ili zvanju. demos zemlja. raspuštanje. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. militaris) voj. za razliku od najvišeg Boga. razoružavati. de-. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. malo utvrđenje. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. razoružavanje. fr. 4. rukotvorac. imanja. nekom području ili državi. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. npr. razoružati. službenik u ostavci demisionirati (lat. zgriješiti. demersio) potapanje. obrtnik. ocat itd. razvojačenje.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat.(grč. demurrage) zakasnina. opletena boca od nekoliko litara demo. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. demencija senilis (lat. klonulost. tvorac. ostavka demisionar (fr. narodni . polurov 264 demodemiraža (fr. tj. supr. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. 2. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. demiurgos) fil. sužava. demissionner) dati ostavku. umanjena riječ. militaris) voj. diminutivum) gram. nekom području ili državi. de-. fr. demijohn. u "polusezoni". umanjuje. demirelief) poluispupčena tvorevina. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. kuća — kućica deminutivan (lat. militarizirati deminutiv (lat. prijelazan demisija (lat.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. 3. otpustiti demitur (fr. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. polureljefna tvorevina demirug (grč. zanatlija. diminitivus) koji smanjuje. demeriter) skriviti. slaboumnik demeritirati (fr. demi-bastillon) voj. umjetnik. zataškavati demibastion (fr. od perz. jahanje u polukrugu demižon (engl. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. demi polu-. svijet. graditelj svijeta. damejeanne) opletena staklena boca za vino. demi-john. tvorac svijeta. demivolte) jah. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. riba — ribica. demissio) utučenost. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. skraćuje demiparalela (fr. narod. umanjenica.-grč. poluutvrđenje demikoton (fr. dementia senilis čit. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. autor. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. uronjavanje demetropolizacija (lat. demi-parallele) voj. demergere.

bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. duh. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. uništavanje. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. grafia) opisivanje naroda. demonetiser. demonetiser) bank.. de. demo-geron) mn.) izvan mode.. demoliri. demos. sotona. demoliranje demolicijski sistem fort. moneta. fr. krateo vladam) v.) mit. demo. položaj. upropaštavanje. demolir) rušiti. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. čovjek slobodoljubivih. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demokracija. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. krateo moćan sam. najvišu vlast. znanost o stanovništvu demokracija (grč.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. po naučavanju o trima vlastima. demolicija demolirati (lat. e.. fobeomai bojim se) med. demos. povlačenje novca iz optjecaja. razoružavanje vojske. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. demos. upropastiti. staromodan Demodok (grč. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. prid. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demos. demos. npr. demobiliser) voj. demo.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. krateo vladam. demoliran demologija (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. kratos vladavina. uništiti. daimon) natprirodno biće. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. podrijetlo iti'. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. starješine po starosti i dostojanstvu.).jV va. demolitio) v. demos narod. lat. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demobilisation) voj. osobito zao duh. vlast. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . državno uređenje u kojem.. demokratia) vladavina naroda. n. fr. demolir) rušenje.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. filos prijatelj. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. narodna vlast. zla sudbina demonetizacija (fr.i moneta novac) bank. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. porušiti. kad ih neprijatelj zauzme. položaj i školovanost). razoružati. širokih pogleda demokratizam (grč. pr. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. doksa mišljenje. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demo. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. zakonodavnu i izvršnu.

demos) narod. voj. demulcentia) mn. daimon. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. anketiranje širokih slojeva pučanstva. dokazivanje. demontirna baterija voj. daimon. dokazivati. natprirodan demonstracija (lat. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. očigledno. demonstratio) dokaz. pojedinca ili mase. izlagač. očigledno prikazivanje. daimon. med. pokazivač. otuda: demostenska rječitost izvanredna. voj. razvratnost. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. demoraliser) učiniti razvratnim. oboriti s konja. upropastiti nekoga. demoralisation) kvarenje. daimonios) vražji. logia) naučavanje o duhovima. malodušnost. daimon. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. npr. izlagač. demonstracija demonstrator (lat. onaj koji tumači. daimon. daimon. otvoreno. mania pomama. demonstrans) tumač. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. pokvarenost morala (ili: naravi). svog raspoloženja. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . pokazivati raspoloženje demontaža (fr. izrazito. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. prikazivač. narodni. lišiti morala. prividan. odsjek jedne file demoskopija (grč. sotonski. v. živo. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. demonima demonomagija (grč. demonstrare) javno. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. onaj. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. gubljenje hrabrosti. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. de uklanjanje. oštetiti neku spravu. u demokratskoj Ateni: općina. slobodno. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. utjerati joj strah demos (grč. akcija. onesposobljavanje za uporabu. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. naklonjen narodu demulcencije (lat. taj i dr. demo. pokvariti. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. rasplitanje. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. demonstrare) pokazivati. ovaj. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demontirati demontirati (fr.) dokazivač. v. narediti da se sjaše. pokazna zamjenica. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demotikos) koji pripada narodu. tumačiti. demonstrativum) gram. usp. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. demodoksologija Demosten (grč. usp. voj. javno iskazivanje. demoralizirati demoralizirati (fr. demonstrativno (lat. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. most itd. izlagati.

lat. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. de. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. onaj koji proučava drveće.denacifikacija denacifikacija (fr. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. promijeniti prirodu neke stvari. de uklanjanje. gizdelinstvo. natio narod. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. dendron drvo) u obliku drveta. dendron. odroditi. denivellation) spuštanje razine (nivoa). kao drvo 267 denivelacija dendro. lik) v. odnarođivanje denacionalizirati (lat. lithos kamen) mn. logia) poznavanje drveća. uskraćivati denga (ar. de-. eidos oblik. denationalisation) odnarodenje. vertikalno pomicanje . javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. logos) poznavatelj drveća.) med.) i. dendron. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. grafia) opisivanje drveta. trg.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. metron) vještina mjerenja drveća. državi itd. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. odbijanje. dendron. dendrografički dendroidan (grč. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dendron. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. denegare) odlučno poricati. denegacio debiti konjugalis (lat. dendron. fr. usp. dentritičan dendroliti (grč. izopačiti. denationaliser) oduzeti narodni karakter. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. denegatio debiti coniugalis čit. pomodarstvo dendritičan (grč. dendron. u vezi s tim. dendron.) prav. odnaroditi denar(ius) (lat. starosl. dandy) kicoštvo. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. odbijati. fr. vrlo zarazna bolest. uskraćivanje saslušanja. min. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. veza s drvetom dendrografija (grč. uskraćivanje. sličan drvetu. de-. znanost koja određuje količinu drvne mase.(grč. prid. dendrometar denegacija (lat. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. denegatio audientiae čit. uzrokovanje neravnosti. denegacio audijencije (lat. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. natio narod. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). namirnicama (npr. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl.) prav. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat.

riječ izvedena od nomina (imenica. denuncijant 268 departman denudacija (lat. de. denoncer) obavijestiti. potkazivač. zamjenica. oguliti. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. denuntiator) v. zbijen. dati podatke dentagra (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. potkazivanje.denobilitirati se denobilitirati se (lat. zgusnuće denzimetar (lat. fil. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. razgolićenje. zubni liječnik. denuntians) dostavljač. denudare) otkriti. optužiti denzacija (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. arpazo zgrabim. odjeljak (stana) . metron) fiz. otkloniti uzetost. otkazati denotacija (lat. denticuli zubići) mn. tj. naučavanje o liječničkoj etici. dentalis) zubni dentarpag (lat. ogoliti. tužitelj denuncijat (lat. denominativum) gram. dens. dentis zub) zool. optužba denuncijant (lat. t) dentalni (lat. geol. zubni glasovi. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. dens zub. imenovati denonsirati (fr. denominare) nazvati. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. nazvan još i moralnim dokazom. deon. denuntiare) dostaviti sudu. grč. deontos dužnost. zbijenost Deo gratias čit. departitio) podjela departman (fr. veslati od veslo. paralvein klonuti) med. denominativan denominirati (lat.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. densus gust) zgušćivanje. tj. soba. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. 2. odvajanje kostiju od mesa. logia znanost) teol. vrsta areometra denzitet (lat. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. davanje podataka denotirati (lat. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. prijava. denotatio) označavanje. pridjeva i brojeva). tj. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. arhit. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine.) zubi. zguliti denuncijacija (lat. izliječiti od paralize departicija (lat. zubalo. agra plijen) zubobolja dentali (lat. dens zub. ščepam) med. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. Deo gracijas (lat. densus gust. grč. denominatio) imenovanje. okrug. npr. dentales) gram. denotare) naznačiti. denudatio) otkrivanje. deontološki dokaz o postojanju Boga. instrument za vađenje zuba denticija (lat. dens zub. dens) zubni tehničar. obilježavanje. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. prid. grč. dentitio) med. potkazati. grč. zubna kost. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. obilježiti. deon dužnost. objavljivanje denominativ (lat. densus gust) gustoća. zubni kirurg dentura (lat. djelokrug. logia znanost) 1. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija.

deploratio) oplakivanje. pren. v. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. an depo (fr. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. depecher. prilagodba običnom načinu izražavanja. volumen dijela broda pod vodom. loše) postavljanje. depot) skladište. de uklanjanje. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. deplantatio) presađivanje. u sefovima. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. deplorare) oplakivati. lišiti kose. svakodnevnost. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. sažaljevati. rasaditi deplasiran (fr.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. deplacement) premještanje. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. en depot čit. smijeniti nekoga s njegovog položaja. brzo dostaviti. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. koji nije na svom mjestu. ostava. kad banka prima na čuvanje. pediculus uš) kir. de. gubljenje osobnih karakteristika. de uklanjanje. osirotiti depedikulacija (lat. tal. deplantare) presaditi. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. ono što nekome pripada. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. dipennare) trg. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. drveća) deplantirati (lat. povući nalog depersonalizacija (lat. persona osoba) med. polos stožer) fiz. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. rasadivanje (bilja. skidanje dlaka depilatorij (lat.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. dependere) mn. side) deplantacija (lat. pom. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. bežični brzojav. deplace) neumjesan. polus. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. žaliti depo (fr. grč. planta biljka. brzojaviti depilacija (lat. promijeniti mjesto. smjenjivanje. sklonište: voj. ispražnjavanje deploracija (lat. vrijednosne papire i dr. sažaljevanje. pediculus uš) kir. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . de. npr. uobičajenost depolarizacija (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). dis. depletio) pražnjenje. penna pero. depilatio) opadanje kose. loš položaj. naopako (ili: pogrešno. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. pertinencije depenirati (lat.depauperacij a depauperacija (lat. vojni materijal koji služi za dopunu.) na čuvanje depo-posao bank. kad tvrdi daje već davno umro). potiskivanje. lat. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). ukloniti sa svog mjesta. brzojav. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. volumen istisnine deplecija (lat. žaljenje deplorirati (lat. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. npr. uopćavanje depeša (fr. de. prav. de. depilatorium) med. pauper siromah) osiromašiti. deplere isprazniti. deplacer) premjestiti. službeno pismo. spremište.

opljačkati) raseljavati. depopulatio) raseljavanje. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. poslati po kazni u koloniju. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. onaj koji daje nešto na čuvanje. ulaganje. izgnati. uložiti. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. potisnuti s položaja depozicija (lat. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. vojsku itd. ono što je ostavljeno na čuvanje. deponens) ulagač. depositum) povjereno dobro. deposseder) prav. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. deposter) voj. de prefixe predmetak) lingv.) gram. depositorium) odjel za čuvanje. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. pokvarenost. de. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. Francuza u Novu Kaledoniju itd. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. izgnan. glatkoću depolitizacija (lat. iskvarenost. deportare) prognati. svjedok pred sudom deponij (lat. npr. depopulari opustošiti. deponentni glagol deponent (lat. prisilno upućivanje u logore. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . depozicija deponirati (lat. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat.) dati ili primiti na čuvanje. talog. dakle. razvratnost. de. bank. pred sudom iskazati. polus. činovništvo. de. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. npr. protjerati. in depozito (lat. dati. deponere odložiti.) na čuvanju. npr. prognati. pogoršanje deprefiksacija (fr. deposedirani npr. otjerati. ulog. službenicima. otjerati s mjesta. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. deportiran (lat. u pohrani. deponere) odložiti. službenike. dati na čuvanje. baciti u bijedu deposedirati (lat. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. zalog. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. polos) fiz. izopačenost.dpolarizirati depolarizirati (lat. poslati u zatočeništvo. primiti ad depositum čit. deponent depozitorij (lat. položiti. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. raseliti (stanovništvo) deport (tal. deportatus) prognan. = arhiv depravacija (lat.. upućivanje po kazni u neku koloniju. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. depolitizirati (lat. iskaz pred sudom depozit (lat. činovništvu. depositor) v. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. protjeran. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. vojsci itd. fr. grč. prav. Rusa u Sibir. protjerivanje. depolir) oduzeti sjajnost. deponere) v. depossidere. depravatio) moralno kvarenje. fr. in deposito čit. deportatio) progonstvo. deponens (lat. ad depozitum (lat.

depuratif) koji čisti. depreverbation) lingv. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. poremetiti. pored plaće. zadužiti se deranžman (fr. spuštanje. očistiti krv deputacija (lat. knjigu. tj. astr. deprimere) obeshrabriti. deprefiksacija deprimirati (lat. depuratorius) v. topovsku cijev usmjeriti niže. depurgatio) čišćenje. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. izaslanici. depressio) psih. pročistiti. otrijebiti depurirati (fr. npr. izabrati. depurgativan depurgirati (lat. zadržavati (koga). opadanje cijena. pasti u dug. depurgatorius) v. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. drva. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. med. razum) staviti u slobodnu prodaju. depuratio) čišćenje krvi . svečano izopćenje. tlačiti. pročišćavanje. zauzimanje za nekoga. npr. deputatum) 1. poremećaj. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. dere vrat. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. ratio pamet. oduzimanje depuracija (lat. rastužiti. instrument za svlačenje. derangement) smetanje. deputare) odrediti. deprimirana kapilarnost fiz. trijebiti. pobrkati. lišavanje. depurantia) mn. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. ulegnuće. privare lišiti) lišenje. potištenost.) i melankolijom. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. slabiti. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. deputatio) izaslanstvo. prima godišnje u stvarima. deprecatio) molba za koga ili za što. depurativan depurgacija (lat. fiz. očistiti. depurer) čistiti. s priznanjem Božjeg suda. deprimere.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. pokvariti. derasine (fr. poremećenost. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. poglavito osjetljivosti. tj. deprimiran puls pritisnut. ugnjetavati. geol. zastupnik. nered da bi se dobio. aden žlijezda) med. područje koje leži niže od morske površine. klonulost psihičke energije. depressorium) med. sredstva za čišćenje. deranger) uznemiravati. utući. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. utučenost. iseljenik deracionirati (lat. remetiti. trg. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. nizak tlak zraka. u naturi. de uklanjanje. uznemiravanje u poslu. uznemiriti. v. oneraspoložiti.) otuđenik. oduzimati snagu. meteor. anatema. izaslanik. trijebljenje depurgativan (lat. padanje cijena. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. smetati kome. žito i dr. nešto. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. utvrđeni prihod koji netko. med. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. otimanje. slab puls koji znači oslabljelost. proklinjanje. uputiti deračine čit. 2. po značenju i obliku. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. poremetiti svoje imovinsko stanje. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. naznačiti. depurgare) čistiti. posredovanje depresija (lat. depressio) voj.

izvedenica. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. derivantia) mn. bol kože. izvoditi derivometar (lat. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. đerma. dermatodinija dermatičan (grč. đerma. deračine otuđenik. derelictio) prav. izvedena riječ. kem. istrgnuti iz zavičaja. izvođenje. jedne riječi iz druge. voj. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. na poznatom trkalištu u Epsomu. grafo pišem) opisivanje kože . prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. med derivirajuća sredstva. rivus potok. iatreia liječenje) med. ostavljanje derelikta (lat. tj. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. iseliti deratizacija (fr. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E.derasinirati derasinirati (fr. odvoditi. derisoire) smiješan. diferencijacija. napuštanje. održava se od 1780. odyne bol) med. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivatum) gram. upala kože dermatodinija (grč. đerma koža) kožni. g. napuštene stvari. derivare odvoditi. izvođenje. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. grč. postati od. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. iskorijeniti. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. derivativus) izveden. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. de. svaka pora. izvod. derbi-krek (engl. voditi podrijetlo od. v. koji služi za porugu đerma. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. npr. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. derivare izvoditi. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. dlačica i dr. ona koja odvode sokove derivat (lat. derivare izvoditi) dolaziti. metron mjera) zrak. đerma. prema tome. derivare. zrak. koji pripada koži. đerma) kožni. Derbyju). npr. đerma koža. derivata) mn.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. stanovati — stanovnik derivati (lat. važna športska utakmica derby-crack čit. prav.prefiks sa značenjem: veza s kožom. bora. algos bol) med. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. koji je nastao izvođenjem iz nečega. đerma. skretanje s pravog puta. đerma. derby) 1. derelicta) mn. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derivare odvoditi.(grč. 2. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. proizlaziti. de uklanjanje realizacija) med. pa i najmanja promjena na koži. derivatio) gram. dermatalgija dermatoglif (grč. glyfo dubem) urez na koži. mat. izvesti. šport. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. kožni dermalni (grč. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. đerma) med. popravlja smjer derizoran (fr. derivare izvoditi. riječ koja je nastala od neke druge riječi. đerma. jugozapadno od Londona.

okrnjivati. đerma. oleum ulje) farm. okrnjiti. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. derober zakinuti) šport. grč u vratu derotilus med. zakinuti. opozvati.. mykes gljiva) med. đerma. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. osobito nervoznih.(grč. đerma. đerma. đerma. okrnjivanje. derogare) krnjiti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. dermatijatrija dermo. razbiti derviš (perz. zakidati. caelum terramque movebo čit. đerma. derogatio) krnjenje. zakidanje. dermatopatija dermatopatija (grč. grafo pišem) med. stavlja izvan snage derogirati (lat. žućkast. Des. dermatonoza dermatopatologija (grč. ubi konzistam. skopeo gledam) med. koji ukida. neki zakon derospazam (grč. pobrkati nečije namjere. dere vrat. staviti izvan snage. v. npr. nosos bolest) med. zakinuće. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. đerma. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. zavesti. smanjenje. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. razrezivanje kože dernek (tur. svadba. zbuniti. dernije kri (fr. raditi na štetu. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. bolest kože. bolest kože dermatozoe (grč. spasmos grč) med. oduzimati. ukinuti. posljednja novost derobirati (fr. logia) znanost o koži. ubi consistam. đerma. stavljanje izvan snage. đerma.) posljednji krik. đerma. tj. oteklina kože dermatomikoza (grč. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. zakona derogativan (lat. v. kakvim tvrdim predmetom). dermatotilus derutirati (fr. ono što je najnovije u modi. osoba (nastaju trljanjem. opozivanje. nametnici koji žive na koži. odstup (npr. udarcem.) muslimanski monahprosjak Des. činiti krivo. đerma. osobito u modi. đerma. kožni paraziti dermijatrija med. celum teramkve movebo (lat. đerma. v. đerma. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. povrijediti. đerma) med. veselje dernier eri čit. smesti. pathos bol. osujetiti. oduzimanje. đerma. kožni žulj dermatoza (grč. derogativus) koji šteti. lat. ukidajući. ukidanje neke naredbe. opozivajući. tylos žulj) med.) Daj . derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. đerma dermografizam (grč.) skup.dermatoid dermatoid (grč.. voj. zoon životinja) mn. đerma. smanjiti. đerma) med. od ugovora). tome rezanje) med. pathein patiti) med. dermatologija dermoplastika (grč. ograničavanje. ubi consistam. plastike vještina uobličavanja) med. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. koji opoziva. đerma) v. pojave na koži kod nekih.

voditi podrijetlo. stvari kojih nema. supstance (kod koprivnjače i dr. (fr.) gram. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. matematičar i fizičar iz 17. descendere) silaziti. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. sići. desideratio) nedostatak. potreba. desideratum) nešto što je poželjno. verba desiderativa (lat. čega nema. st.desakralizacij a gdje da stanem (tj. decrescendo descendent (lat.) descendentna teorija biol. uvreda. potreba. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat.) prav. lat. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. koje su poželjne. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. disegno. a kasnije osobito Lamarck (v. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. svetogrđe. nedostajanje. šara. osobito ženu deservit (lat. brodski teret. desiderativus) koji izražava želju. dešendendo (tal. silazak. desalinizacija (lat. glaz. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. designare obilježiti) namjera. pod desenzibilizacija desept (tal. npr. v. segregare razlučiti. nedostatak. stvari koje su potrebne. dessein.) mn. dispetto) 1. prkos. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . Darwin (v. koljeno descendendo čit. cilj. 2.). izdanak (dijete. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. honorar desideracija (lat. uzorak. naučavanje 0 postanku. praunuk itd. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. descendentia) potomstvo. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. potrebu. spuštati se. nešto što nedostaje. descendencija (lat. spuštanje. descente) silaženje. želja desiderat (lat. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. dezertor maliciozus (lat. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. fot. neprijateljski upad u neku zemlju. voće. med. dessin) trg. nacrt. descendens) potomak. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo.) glaz. vrsta. nepravda. podrijetlo. de uklanjanje. 2. plan. lamarkizam). vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. potjecati desegregacija (lat. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. unuk. dakle. tal. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. skidati se. obesvećenje. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. nestale stvari. inat desert (fr. Dekart fr. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. de uklanjanje. filozof. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku.

razarenje. pasti u očajanje. ocrtava. despectare) potcjenjivati. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd.) mn. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. prijezir. skromne. naznačiti. siccus. desolare) opustošen. ostrugati ljuske. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. descriptio) opisivanje. desidere) željeti. neutješan desolirati (lat. despectus) preziranje. designitivus) označavajući. solidus stalan. opis deskriptiva (lat.). desinere završiti se. koji označava. desiccatio) sušenje. krajnje ogorčenje desperado (šp. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. fr. desperatio) očajanje. desolatio) pustošenje. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. neograničeni vladar. descriptif) opisan. zahtjev desiderirati (lat. razoriti. krajnje ogorčen desperatist (lat. određivanje. de. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. despectio) v. uništen: očajan. prezirati desperacija (lat. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. puste želje desiderij (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. dessine) crtano. suh. despekt despekt (lat. grdnja. isušivanje desine (fr. uništiti. označenje. određujući. skicirati desistirati (lat. rušenje. desperare) čovjek bez nade. disegnare) crtati. baciti u očajanje. desperatus) očajan. desinence) gram. teško ožalostiti desonorizacija (lat. desiderium) želja. describere opisivati) mat. osjećaj bezizlaznosti. čeznuti (za čim) designacija (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. desquamare) oljuštiti. bez nade. zup umjesto zub) despekcija (lat. očajnik. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. tal. koji prikazuje. očajanje. neutješnost desolidarizirati se (lat. imenovanje designacijska presuda prav. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. nacrtano. žudjeti. gubiti ljusku desolacija (lat. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. opustošiti. okaniti se nečega. designatio) označavanje. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. nacrtao desinencija (lat. fr. desperado očajnik) razbojnik.desideria pia desideria pia čit. desperare) očajavati. prikazivanje. duboka tuga. razoren. prezirati. prikazan. određuje designator (lat. poruga despektirati (lat. odrediti (nekoga). de uklanjanje. žudnja. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). prestati s čime deskripcija (lat. crtao. desolare) pustošiti. describere. koji opisuje. ocrtavanje. med. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. čežnja. desiderija pija (lat. dessiner. designare) označiti. . kraj. molba. završetak riječi desinirati (fr. gubljenje ljuske. despicere. obilježavajući. obilježava. omalovažavati. klonuti duhom. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. klonuo duhom. neograničeni gospodar. desquamatio) ljuštenje. bezglavost. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. gubiti svaku nadu despocija (grč.

razriješiti. despotes) neograničena vladavina. destillare. destinare) odrediti.) 276 deše destinacija (lat. istovarivanje broda. dati razrješnicu. istodobno ispaljivanje. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. samovolja. neku tekućinu. destillateur) onaj koji pročišćava. neograničeno. samovoljan gospodar despotizam (grč. decharge) pom. kem. destructio) rušenje. destructivus) razoran. destructibilis) razoran. destruere) razornost destruktor (lat. voj. vršiti nasilje despotski (grč. pijeska i dr. uništavanje. fr. odužiti. pročistiti destimulacija (lat. namjena. primatelj. prekapavati. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. nosač svoda. tiranin. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. prevratnik desudacija (lat. loše obiteljske situacije i si. kapati. proces prikazan pod destilirati. preznojavanje desugestija (lat. decharmer) lišiti draži (ili: čari. destra (tal. dug ili obvezu. destinataire) trg. rušilački destruktibilitet (lat. isparavanjem prekapati. popravljen destilirati (lat. adresat. dechet) trg. izravnati. prevrat destruktibilan (lat. postupati nasilnički. ljepote) dešarž (fr. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. npr. rušilaštvo destruktivan (lat. destillare) dobiven destilacijom.) glaz.despotizam samodržac. iskrcavanje. uništavajući. pročišćen. razoritelj. opredjeljenje. desudatio) znojenje. poboljšava. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. despotes) samovoljno. arhit. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. destilla kap) ispariti. nezainteresiranost. destinati) određenje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. ishlapiti. razaranje. izdvaja destiliran (lat. de uklanjanje. sudor znoj. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. desnom rukom destrojer (engl. tiranstvo. destroyer uništavač. destillatio) kem.) pretvoriti u paru. namijeniti. rušilački destruktivnost (lat. destillatus) kem. isparavanje. uništenje. kostiju i dr. krajnji cilj. destinatarius. tiranski destilacija (lat. uništitelj. odredište destinator (lat. skupna paljba. destra desnica) colla destra čit. voj. razrješnica. decharger) istovariti. konsignator destinirati (lat. podupirač dešaržirati (fr. opredijeliti. zbog slabe plaće. destructibilitas) razornost. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. podmiriti. kola destra (tal. nasilnički. tekući proizvod destilacije destilator (fr. destructor) rušitelj. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. plotun. . despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. stimulare nagoniti) bezvoljnost.

deterior gori) pogoršavanje.. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. na komad detaljiran (fr. protumačiti. opširno. detailleur) trgovac na malo. det piblik (fr. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. dodijeljen detaširati (fr. deterrere) zastrašiti. usitnjavati. detentio) zadržavanje. taksacija detalj (fr. dechiffrer) odgonetnuti. prodaja na malo. prodavati na malo (ili: na sitno. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. koji čita šifre dešifriranje (fr. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. istjecanja itd. odlučan što se u toj robi nalazi. izlaganje). brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. opisivanju) detalj iranje (fr. sitničar. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. javni dug detaksacija (lat. kvarenje. do sitnica pričati (ili: izlagati. det flotant (fr. otcijepljen. dette fiottante čit. detail) pojedinost. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora.) trg. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. v. detachement) voj. čistiti. dodijeliti. detergere otirati. dešifrirati se pokazati se. tobožnji vlasnik detercija (lat. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. detegere otkriti. engl.) leteći dug. na sitno.. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. opisivati). od lat. an detaj (fr. nezakonito zadržavanje. pridodan. tj. pren. potankost. zaplašiti determinabilan (lat. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. tajni policajac. prav. detectio) otkrivanje. riješiti znakove. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. šifru nekog tajnog pisma. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. otirati. bez veze s ostalim dijelovima. obustava.) državni.opuštenost detaširan (fr. očistiti deterioracija (lat. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. na komad) detaljist (fr. detailler) opširan. trg. detegere otkriti. osobito državni dug. poboljšanje u odnosima između dviju država. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. dekalirati dešifrant (fr. dokučiti smisao. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. en detail čit. potanko. ot- . upropaštenje deterirati (lat. opširno pričanje (ili: opisivanje. pridodati detašman (fr. nabrajanje do sitnica. voj. tumačenje nekog tajnog pisma.) prav. determinabilis) presudan. nezakoniti posjednik. dette publique čit. dati se prepoznati det (fr. detailler) komadati. detacher) odvojen od cjeline.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. engl. čitanje šifri dešifrirati (fr. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. dette) dug. dechiffrement) odgonetanje. uništavanje. deterritio) zastrašivanje. detergere) obrisati. prašak) detergirati (lat. opisivanju) detant (fr. detaxatio) v. zbog isušivanja. sitnica.

log. pogrešno pjevanje. detritio) trljanje. v. de-. odrednica. detonacija (lat. određenost determinacija (lat. odlučiti. detroner) v. češanjem detritus (lat. detrahere) odbiti. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. determinabilitas) presudnost. supr. tresnuti. rana nastala trljanjem. ispadanje iz tona. presudan činitelj. detranspozicija detransportirati (lat. determinare) fil. određenje. jus detractionis čit. poredani po određenom pravilu. opredjeljenje. prasak. detreminare odrediti) fil. grč.) upaljač.) glaz. ograničen determinirati (lat. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. materije. opredijeljen. prasnuti. detergere čistiti) med. odlučnost. ponovno rasporediti detransportacija (lat. determinare) ograničiti. ogovaranje. detoner) puknuti. indeterminist determinizam (lat. odbijati. određivati. spremnost. determinare odrediti) fil. determinativus) gram. detonatio) glaz. odluka. određenje. izmiješane strane ponovno dovesti u red. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. određenost. pogrešno pjevati. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. deterziv detoksinizacija (lat. fr. šljunak. detransponirati detranspozicija (lat. (fr. detersorium) med. v. npr. tresak. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. odlučno. krvi otvaranjem vene. ukloniti. odredbeni. pristaša determinizma. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. (lat. smanjivanje. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). gram. detoner) glaz. odrediti. detonare. detransportare) tisk. uskratiti. distonirati. proizvod raspadanja. fr. v. eksplodirati detrahirati (lat. determinatus) određen. de-transpositio) tisk. thronos. pucanj. detronizirati . determinativus) presudan. de-transponere) tisk. determinatio) određivanje.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. de. detractio) odbijanje. skup brojeva koji. jus detrakcionis (lat. usp. oštro naglašeno determiniran (lat. odlučnost. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. grč. odredba. opredjeljivanje. opredjeljivati. indeterminizam deterzija (lat. eksplozija detonator (lat. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. oklevetati detrakcija (lat.) oblutak. 2. koji određuje. oduzeti. oduzimati. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. klevetanje. utvrditi determinist (lat. supr. istrošen kamen. grmljavina.determinabilitet determinabilitet (lat. med. oduzimanje. determinare odrediti) mat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. detransportatio) tisk. organizma i dr. opredijeliti. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. rušenja detronirati (lat. determinativ determinato (tal. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat.

drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. a detto (tal. neočekivano posredovanje deuterij (grč. devalvatio) bank. oxys) kem. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. naprijed imenovano. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. splašnjavanje. prestati oticati. deuteros. deuteros drugi po redu) kem. dus (engl. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. deuteros drugi po redu) kem. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit.) mn. deuteros. ukrasti. deuterij a Deuteronomij (grč. bogovi deus ex machina čit. starogrčki kralj u Tesaliji.) istoga dana detumescencija (lat. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. 9 kg detto. skopeo gledam) vidovit čovjek. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteros drugi. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. toga istog. grč. tj. vidovnjak deuteroskopija (grč. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. podnositi) med. dii (lat. deus eks mah ina (lat. devaliser) krasti.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". tj. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). fiz. detur kopija (lat. grč.(grč. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. tj. deuteros. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. protocolli) prav. deuteros. detumescere) med. npr. theos sanskr. detur copia sc. pathein patiti. orobiti. opljačkati devalutacija (tal. skopeo gledam) drugi vid. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. detrusorium) med. grč. djus (engl. splašnjavati. de.detronizacija detronizacija (lat. iznenadna pomoć. 6 kg brašna. spomenuto.) dvojka u kartama i u kocki. idući deuterogamija (grč. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. tenisu). popustiti (oteklina) detur (lat.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. kad obje strane imaju jednak broj bodova. dictum) rečeno. trg. deuteros. de. dewa.) neka se dade detur copia čit. deuce dvojka) šport. deuteros. npr. pathos bol) med. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. u tenisu: jednak broj bodova. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. usp. jezgra teškoga vodika. lat. teški vodik. to isto. jedan od helenskih praotaca. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. detto. dewas) bog. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. tj. znak D deutero. deuteroskop deuteroza (grč. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. detumescere) med. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. tj. thronos) lišiti prijestolja. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. pren. deuteros. fiz. deus. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog .

koji je izveden od glagola devergencija (lat. dever) zool. de. jednog odreda vojske. deversoir) odvod. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. događaji puni nevolje deverbativan (lat. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. ploška deversoar (fr. opustošenost deveksan (lat. developpement) razvijanje. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. strm developman (fr. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. željezne dizalice za izvlačenje sidra. šp. smirenost. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. deflorirati devitalizacija (lat. skrušenost. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. nevolja. poniznost (devotizam) devolucija (lat. ako umre jedan bračni partner. opustošenje. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. razaranje. devalere) bank. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). okolnosti. sanskrtsko pismo. tj. načelo. tj. de. de. potpuno povlačenje nekog novca. devergere) nagnuti se. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. zastavi itd. veliko štovanje. deviateur) zrak. potpuna odanost. davits) pom. vrijeme. obrat. devexus) nagnut naprijed.devalvirati novca. 2. devir krug. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. skretati. npr. tegoban život. naginjanje devergirati (lat. kratka izreka na grbu. devastatio) pustošenje. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). devitalizacija zuba med. patnja. puzavost. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. vitrum staklo. danas: pobožnost. 3. uništavanje. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. trg. udaljiti se devirginacija (lat. de. umrtvljivanje. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. licemjerje. geslo. cjelokupno imanje pripada djeci. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. . verbum glagol) gram. devolutio svaljivanje) prav. teškoće. devehere. supr. devisa) lozinka. prijetvorna pobožnost. vitrum. jad. vita život) lišavanje života. naginjati se deverika (mad. jedne armije. devirginare) razdjevičiti. arhit. vrsta šarana. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. opustošivanje.. strana mjenica. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. devergentia) nagnutost. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. doba. izljev. muka. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat.. devaporatio) fiz. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat.) "božansko pismo". sanskrt devaporacija (lat. kos. skrenuti. vrijeme) 1. revalvacija devalvirati (lat.

lat. razočarati dezaproprijacija (fr. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. ne priznavati. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. raspuštanje vojske. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. pokoran. des-. zbrku dezavantažirati (fr. otklanjanje. raz-. zakinuti. otpustiti dezapoantirati (fr.. desavouer) poricati. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. dezinsekcija. osporavati nešto. pobožan. iskorjenjivanje. zbuniti. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. rasulo. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol.) dezanektirati (fr. devocija Dewarova posuda čit. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. desemballage) trg. desaccorder) izazvati neslogu. okrnjiti dezavuiranje (fr. plaću. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. glaz. smanjiti stalni kadar. skrušen. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. devomere) med. razdružiti. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. pun poštovanja. raspakivanje dezaneksija (fr. desappropriation) otuđivanje vlasništva. desavantager) oštetiti. dezodoracija) dezafekcija (fr. prav. desengager) raskinuti angažman. prijezirno: prijetvorno pobožan. des. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. devotus) Bogu posvećen ili odan. onesposobiti dezambalaža (fr. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. napuštanje vojske. napraviti nered. desavouer) odricanje. desarmer) razoružavanje. lat.ne-. odricati. desassortir) razdvojiti. termosica. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. poricanje. razdruživanje. smiren. lat. v. zavaditi. licemjeran.(fr. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. devonski period devonski period geol.. ponizan. raspustiti vojsku. položiti oružje dezasortirati (fr. brisati vojnika s popisa. lat. nepriznavanje dezavuirati (fr. desertio) voj. devovere) v. desarmer) razoružati. aggregare pridružiti) raspad. propuštanje da se učini neki pravni čin. tj. ponizan devotizam (lat. npr. unijeti razdor. povratiti. raz-. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom.ne-. zakidati. žderanje. desertus) nenastanjen. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. smesti. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. nenaseljen. proždiranje devotan (lat. poreći. nemilost. rastaviti ono što treba biti zajedno. Djuerova . des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. devoratio) gutanje. pust .devomirati prenijeti nešto na koga drugog. razjedinjavanje dezakordirati (fr. bijeg iz vojske. desaffection) nenaklonjenost. odreći se aneksije dezangažirati (fr. des. odreći. sprječavanje (npr. vevovere. povraćati. osloboditi obveze. des-.

des-. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. logia) med. desinteresse) nekoristoljubiv. prebjeg dezertirati (fr. v. varati) razočaranje. desolant) vrlo tužan. deglacija. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. kad novac traži robu. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. okaniti se. dezodorizirati dezodorizirati (fr. stan. desmos veza. lat. prostodušan dezinjolni barut (fr. narušavanje neke cjeline. inflatio nadimanje) bank. des-. desmos žila. des-. lat. grafo) zool. = reducirati dezolantan (fr. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. oxys oštar. uništavanje zaraznih klica. illudere igrati se. odjeću. algos bol) med. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. upala zglobnih žila dezmografija (grč. zrak. osloboditi od kisika. tome rezanje) med. lat. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. desmos žila. dosadan . iskren. vrlo žalostan. des-. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. lat. odjeće. sindezmologija dezmopatija (grč. tj. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. des-. neutješan. hig. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. reflacija dezinformacija (fr. njihovim vezama itd.ne-. dezintegracija atoma fiz. integratio uspostava. žila. des. infestation pustošenje) popravak kvarova. nesebičan. pathos patnja. grč. odeur miris. desmos žila. bol. tj. des. nesnosan. grč. deserter) napustiti vojsku. des-. okuživanje dezinfektor (fr. des-. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si.dezerter dezerter (fr. des-. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. dezinficirati (fr. lat. stana i dr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. desmos žila. a ne roba novac). des-.) od zaraznih isparavanja i tvari. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. obnova) uništavanje veze. hig. prestati dezmalgija (grč. razdvajanje. vojni bjegunac. lat. desmos žila. lat.ne-. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. usp. oslobođenje od kisika. dezinteresiran (fr. ruke itd. dezorganizacija dezintegrator (fr. des-. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. lat. logia) znanost o žilama. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. des-. deserteur) bjegunac iz vojske. nepristran. lat. dezinflacija (fr. desmos žila) med. pathein patiti) med. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari.. raz-. ljut) kem. integrare uspostaviti. oxys) kem. inflacija. des-. desistere) odustati. razbijanje atoma. lat. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. designolles) voj. npr. raz-.

dvovlašće. iza. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. među. dicis kauza (lat.(grč. obstruere začepiti. dvostruko dia. dioptrija diarh (grč. du jour) biti u službi. kefale glava) dvoglav diceras (grč. jadan. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit.za dis dvaput. zatim sa 2. smeten. u nekoj prilici. zbunjen.. dicis gracija (lat. koji ima dva gospodara diarhija (grč.(grč. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. skrenuti s pravog puta. preko. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. di. toliko da se kaže. u određenim prilikama. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. archo vladam) sa dva vladara. desoler) opustošen. dezsma od lat. dvostruko) grč. rastrojavati. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. koji obavlja službu. na. du jour) koji je na službi. vrlo bijedan. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. di-. javlja se i kao di-. samo radi izgleda. archo vladam) vlada dvojice. rastrojstvo. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. upravljanje dvojice gospodara. dešmek) onizak. brokat dibrah (grč. raz-. dicis gratia dicis gratia čit. dvo-. rasulo. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. di-brachys) metr. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. poluvladar. pro-. rastrojavanje. skrenut s pravoga puta. di-kefalos) med. dovesti u nered. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. itd. v. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. navesti na pogrešan put. desetina dežmek (tur.) v. npr. raskinuti. obstructum) mn. te se tako dobiveni rezultati sređuju. di-. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. des-. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. med. di-. polugospodar diarhičan (grč. duumvirat diba (tur. izgubljen. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. suvladar. npr. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. naveden na pogrešan put. dicis causa . lat. dežurati D'Hondtov sistem čit. liječnike itd. sredstva protiv zatvorenosti. desorganiser) rastrojiti. zbunjivanje. za. skretanje s pravog puta. omesti u nekoj prilici. dvaput. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. dyo dva. organske veze među sastavnim dijelovima. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. loše probave dezorganizacija (fr. u nekom mjestu. za ljubav forme.) dežurni (fr. di-. v. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. izgubljenost dezorijentiran (fr. u. bez orijentacije dezorijentirati (fr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. archo vladam) član vlade dvojice. pa sa 3. u ljudskom tijelu. u nekom mjestu.dezolatan dezolatan (fr.) radi forme. zbuniti dežma (mađ.

na Istoku. diktum faktum (lat. klasa u Linneovom biljnom sustavu. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. tj. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. voda . poliedar koji ima dvaput po deset. koji izolira. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. di-. zool. elektron) koji ne provodi elektricitet. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. porculan.) izreka. dodeka dvanaest. smjesa kem. delfys maternica) med. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. didaktična književnost poučna književnost. alkohol.) rečeno — učinjeno. upute. di-. nego kad je izolator zrak. g.dictum dictum čit. dielektrična tijela = dielektrik. bot. staklo. didymos sa dva muda) med. apodiktičan didaskalije (grč. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). izdan 1883. zrak. ulje. tj. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. didaktikos) umijeće poučavanja. poučavati. didymos) blizanac didinamičan (grč. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. diktum (lat. npr. diegesis) ret. deka. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. di-. di-. diktum de omni et nulo (lat. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. dicere reći. dictus) imenovani.) log. površina didekaedarski (grč. diktus (lat. didaskalia) mn. di-. spomenuti. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. rijetka zemlja. tako se i dogodilo dictus čit. didasko poučavam) poučan. objašnjenja. elektron) fiz. upala jaja didimos (grč. di-dynamikos) bot.. što ne vrijedi za neke i pojedine. dvomoćan. stari kršćanski spis. tj. XIV. didymos dvostruk) kem. elektron jantar) fiz. pričanje od početka do kraja. di-. opširno izlaganje dielektricitet (grč. edra osnova) geom. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. g. vrijedi i za neke i pojedine. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. izlaganja. deka deset. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. od četiri prašnika. dvomoćne biljke. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. parafin. dielektrični kapacitet v. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. dvadeset četiri površine Didona mit. kazivati. tj. poslovica. a sudjeluje u prostiranju električne sile. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. di-. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. objasnidbeni. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". dvostruka maternica. didynamis) mn. induktivitet dielektrik (grč. dvadeset. hermafroditni cvijet (kod kojega su. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. utemeljiteljica i kraljica Kartage. kako je rečeno. edra osnova) geom. čvrst sumpor. didaktikos) poučan. naprijed spomenuti Didahe (grč. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. tvar (materija. didaskein učiti. dva duža) didinamija (grč. napisan oko 100.

2. klevetanje. npr. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. tj.dielektrin dielektrin (grč.) prav. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. neslaganje diferencija (lat. psihologijom tipova. pogrdan difamija (lat. višak. diffamare) klevetanje. manjak. termin difalco čit. diffamatio civilis čit.) trg. differre razlikovati se) 1. elektron) kem. po nejednakim carinskim stavkama. netočan iznos. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. ogovaranje difamiran (lat. rok. ogovaranje. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. teh. u sposobnostima. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. razglasiti. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). diffamatio) širenje glasina. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. nesuglasica. psihologijom razlika u spolu. difamacio civilis (lat. e. kod motornih vozila. ugljena i si.). razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. di-. diffamare) klevetnički. mat. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. mat. difalko (tal.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. razlika. razlika u starosti itd.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. dies dan) prav. ozloglašavati. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. diffamatus) ozloglašen. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. ozloglasiti. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca.. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. iznijet na loš glas difamirati (lat. različnost. dan suđenja. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. psihologija individualnih razlika. naranče) diferencija (lat. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. kod prijevoza u masama (žita. oklevetati difamirati (lat. differentia) razlika. deficit. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . deffamare) ozloglasiti. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. drva.

di-. strog. tj. diffundere) izliti. poružniti diformitet (fr. fthongos glas) gram. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. difficilis) težak. diffusus) rasut. difthera oderana i uštavljena koža) med. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. opširan. diferencija specifika (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. di-. raznolik diferentizam (lat. razgrađuje difonij (grč. razliti. miješati se difuzijom. diffessio) nepriznavanje. dvoglasnik. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. fyllon list) sa dva lista.) log. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. difforme) napraviti nakaznim. nepriznavanje prisegom nekog djela. prekidanje. diffluere) razlijevanje. prav. fone glas) glaz. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. nerazmjernost. ružan. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. dificilan čovjek. potrošiti (novac.) teško. differre) fil. difformite) nakaznost. differre razlikovati se) v. neskladan diformirati (fr. odvajanje. nagrditi. dvolistan . raširiti. rasprostiranje. uporan. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. imanje) difuzan (lat. v. jogunast. kompozicija za dva glasa diforman (fr. io. nevjerovanje difilan (grč. diffusio) razlijevanje. diffissio) kidanje. širenje. ždrijela difteritis med. differens) različit. praviti razliku. razlikovati se. nakazan. koga je teško zadovoljiti. prekinuti. di-. npr. razgrađivanje difluentan (lat. nesklad difrakcija (lat. difficile est satiram non scribere čit. nejednak. v. ao. differre razlikovati se) razlikovati. koji pravi teškoće. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. raspada. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. itd. drukčiji. determinizam diferirati (lat. ne slagati se difesija (lat. eo. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. mat. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. razvučen. mat. diffessio jurata) prav. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. raspadanje. odlaganje pretresa difizer (fr. difforme) nagrdan. diffidentia) nepovjerenje. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. di-. prav. pod definicija difficile (lat. differre) biti različan. diffluens) koji se razlijeva. tvrdoglav difidencija (lat. diffindere) kidati. nezgodan. sumnjičavost. diffractio) fiz. pronalaziti diferencijal diferentan (lat.) diftongiranje (grč. fthongos glas) gram. difterija diftong (grč. mučan.

) Papinov lonac. tj. pomaganje izlučivanja gnoja. di-. podijeljena po knjigama. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. hex šest. digestibilis) probavljiv digestija (lat. fiz.difuzijski postupak pisanju. razdijeliti. digesta) mn. poliedar s dvaput po šest. dvanaest. grč. lj. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. dignitas) dostojanstvo. prav. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. probaviti. naslovima i paragrafima. digestio) probavljanje. med. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. npr. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). sredstva za probavu digerirati (lat. digestivus) med. di-.) mn. životinje s prstima. di-. digerentia) mn. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. kem. mn. sa dva tučka diginija (grč.) bot. . površina. prid. druga ženidba. zool. digressio) skretanje. med. u govoru). sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. nj. di-. laboratorijima itd. digitalis) kem. digerirnoj peći) digestiv (lat. edra površina) geom. probavljati. dvostruko "gama" (gamma). velikodostojnik digitata (lat. ugled. udaljavanje od teme (npr. probava. dostojanstvenost. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. sredstvo koje pomaže probavi. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. astr. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. dyo dva. autoklav digestorij (lat. di-. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. dvožene biljke. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. mast pomiješana s terpentinom. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. osobina biljaka koje imaju dva tučka. digestorium) u kemijskim tvornicama. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. na žice) digitalan (lat. digredi) skretati. visoko zvanje digrama (grč. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. gyne) bot.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. gamos brak) drugi brak. gyne žena) bot. dž digredirati (jat. digerere) razdjeljivati. češće. parom. tj. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. tj. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. dignitarius) nositelj visokog zvanja. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. digitalis) prstni. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. diffusio. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. s dvije žene. druga udaja diger (engl. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. tj. digger) kopač. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. biglota dignitet (lat.

med. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. diabetes) med. bot. podjela roda na dvije vrste. u. dicha dvostruko. diabetes. pro. ret. kruna. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. podrijetlom iz Kine. nasljedstvo. di-.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. sotonski dijabolizam (grč. diaballo prebacujem. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. ženski ukras za glavu. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. diabolus) vrag. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). tal. adelfos brat) mn. metron) med. dicha dvostruko. diabaino prolazim. diablerie) 1. ne propuštati. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diabaino prolazim. za. diadeo vežem oko. temno režem) podijeljen na dvoje. prijelaz. grč. preko. diabolos) vražje djelo. dyas dvoje. diabetes) med. vragolija. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. diabolos klevetnik. gamos brak) bot. šećeraš dijabetin (grč. čarolija. vražji posao dijabolo (grč. dijadoha dijadelfija (grč. raz-. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. diadijabaz (grč. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. diabasis) prolaz. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. diabasis) geol. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. dakle. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). sprava za određivanje količine . sotona dijablerija (fr. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. 2. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. diadechomai preuzimam) naslijeđe. tj. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. temno režem) podjela na dva dijela. lat. diable. prevedem. ne u isto vrijeme.i dr. podjela koja sadrži dva člana. dicht gust. kao znak vladarskog dostojanstva. gaz dijabetes (grč. diabolos) vražji. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč.. dichotomia. diabetes) med. usp. slična igri jo-jo dijada (grč. biti čvrsto priljubljen dija. mineral iz starijeg paleozojskog doba. dvojina) mat. diabole) kleveta. dvostruki brak. klasa) dijadem (grč. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). uza. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. račvast dihotomija (grč.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. binarni sustav dijadoh (grč. zbijen) teh. na. s obje strane. dicha na dva. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. diheksagonalna piramida v. diabolo) vrsta igre. didodekaedar dihogamija (grč. vračarija. magija.

prepona u sjemenoj čahuri. v. nejednakost. opt. diaglyfein izrezati) izduben. nesklad. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. u neskladu sam. diafoneo) v. pren. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. bot. isparavanje kože. diaglyptos izrezan. posebno za ukrašavanje prozora. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. disharmonija. oko. nesloga. neslaganje. diagnosis) med. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč.utvrditi kod bolesnika . pa postakljeno. ret. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diaforesis) znojenje. diagnostike) med. diafragma. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima.dijadoha dijadoha (grč. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. diaforeo raznosim) med. izrezan. međusloj dijafonija (grč. med. diafragma) anat. koji zvuči nejednako dijafora (grč. na posebnom dijafanom. geol. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diagnosis) med. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. dijafano posuđe stakleno posuđe. diakustika dijafonski (grč. orao gledam. diafaino prosjajim. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. prozirnom papiru dijafanitet (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. v. tj. pupanje. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diaglyptein) mn. metron) fiz. dijadeksa dijadoza (grč. pregrada. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. različnost. diafyein izniknuti) bot. disonanca. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diafaino. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. diadechomai preuzimam) med. dio duge kosti između dviju jabučica. diafoneo ne slažem se. diafaino prosjajim. diagignoskein prepoznati) med. diafaino prosjajim. diagignoskein. algos bol) med. preznojavanje dijaforetik (grč. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diafero) razlika. preznojavanje dijafragma (grč. diafaino. spor. prosvijetlim) proziran. diafragma) med. prosvijetlim. dijagnozirati dijagnostičar (grč. skopeo gledam) med. diadidomi dijelim) med. dijafane slike prozirne slike na staklu. diagignoskein prepoznati) med. izrezbaren dijaglipti (grč. diaftheiro kvarim. ošit. nejednakost.

diagrafein) vještina izrade skica. koji pomaže urednu stolicu. razmicanje. diallage razlika. note od pet linija. diagramma) lik ili geometrijski crtež. juha) flaster od biljnih sokova. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. poprečan dijagraf (grč. statistike. dosjetljiv. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. 2. prijelomni. razlikovan. prelamanje zraka dijakliza (grč. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. diaklyzo ispirem) med. ret. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. koji je u skladu s tom znanošću. pomirenje. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. crtež (ili: nacrt. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. diachoreo) med. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. duboka rana) 1. kos. razlikovanju. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše.. npr. prelamanje svjetlosti. lat. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. diakope rasjeklina. diaklao prelamam) fiz. omjera itd. med. dialegesthai razgovarati. dia. diaklao prelamam) fiz. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. u preko. dia. diakrisis) procjenjivanje. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. diagonios. slika rada ili snage. narječje. diagonalis) u smjeru dijagonale. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. vještina skiciranja dijagram (grč. domišljat . koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diagrafein nacrtati. diagonia. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. plan. chylos sok. diagonalis) geom. diachorheo imam proljev) med. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. ret. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. lat. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. glaz. di-agein provoditi. metron) fiz. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. promjena mišljenja.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. diakinema) med. chronos vrijeme) lingv. radi zornog predočivanja određenih odnosa. vrsta rude (bogate željezom). diakuo) fiz. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. savez) 1. za. stolica. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. povijest jezika dijakustika (grč. š i s). dia kroz. dialektos) filol. 2. diakrino prepoznajem. presjek.

zlato. antimon. dialektikos) dobar govornik. di-. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. logos) filol. itd. dialeimma) prekid. allelon uzajaman) log. onaj koji je vješt u raspravljanju. tisk. krivulje . dužina koja prolazi kroz središte kruga. dialyo rastavljam. izložiti neku misao itd. bakar. umijeće znanstvenog raspravljanja. najveća tetiva.dijalektičar dijalektičar (grč. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. meduvrijeme. talij. od grč. razmak. domišljatost. Platon. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. živa. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. cink. razlučivanje. gubljenje ili iscrpljivanje snage. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. magnes magnetni kamen) fiz. zaključak u krugu dijalema (grč. smrt. srebro. dialogos) lit. dialyo) koji rastavlja. dia pomoću. koji razdvaja. dijaloški dijalogirati (grč. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. adamas) min. dialegomai razgovaram. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. promjer. disputiranja. lat. tj. olovo. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. tj. fiz. logia) filol. magnes. izmjena tekućina. fil. i ret. dialektos. onaj koji ispituje i proučava narječja. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. diamant. dijereza i asindeton dijalog (grč. dijalela dijalelus (lat. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. adams. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. med. najgušći. prid. dialeipo ostavljam razmak. definicija u krugu. dosjetljivost. snalažljivost u govoru. najtvrđi. ili drugog pita. vrata itd. grč. koji uništava. dialektos narječje. fort. kristaliziran ugljik. Sokrat i. dia kroz. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. filol. od grč. osobito. onaj koji se vješto služi dijalektikom. dialysis) med. razdvajam. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). a sam odgovara dijalogizirati (grč. najsitnija vrsta tiskarskih slova. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora.. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. dvostruki jamb. diametros) geom. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. tropos diallelos) log. metron) fiz. supr. tijekom mišljenja. fosfor. di' allelon. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. dialektos. dia. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. fil. iambos) metr. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč.) dijamb (grč. v. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. paramagnetizam dijamagnetometar (grč.

diaplasma) med. svakodnevna groznica dijarizam (grč. koji ima dva cvijeta. blago isparavanje kože. diaria febris) med. sasvim. dia. med. dia. dyao unesrećim. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. zagnojenje) v. neizvjesnost. oblog. npr. uzetost dijapnoici (grč. pyein) mn. kod Grka: oktava. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. kroz pet tonova. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. neodlučnost. osobito pluća. koji pomaže stvaranje gnoja. karanfil) dijapasma (grč. dia. sposobnost mišljenja. sredstva koja pomažu isparavanje kože.dijametralan (npr. upropastim) ret. diapneo isparavam) mn. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. pril. mn. umjetnost). pyesis gnojenje. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. diaporesis zabuna. gone rađanje) fil. zagnojavanje. diapneo ishlapim) med. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. danas: dnevnik. osobito za kućnu poslugu. morfe oblik) oblikovanje. diapedesis) med. diaplasis) med. opća klonulost. čir u prsima dijapijetici (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. dianoia razum) fil. voden razumom. razum. dianoia) fil. dia. mišljenje. dia lat. probijanje krvi kroz opnu vena. koji bujno cvjeta (npr. mudrost. potpuno. značenje dijantus (grč. bot. prelomljene kosti dijaplazma (grč. zagnojavanje dijapijeza (grč. razuman. sumnja) neodlučnost. dianthes) bot.: Pristaje mu kao . klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dia. dia. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. proljev dijarij (lat. pente pet) glaz. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. krvavo znojenje. diarrheo protječem) med. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. positivus) opt. diandria) dvomuževnost. dia. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. zagnojiti. posve. maslina (II. dianassein puniti. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. med. razboritost. tj. dijapijema dijaplaza (grč. pas sav) glaz. pyein gnojiti. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. npr. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. skroz. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. diapedao probijem. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. plegma udarac) med. pvein) med. dia. dianoia mišljenje. koji pripada promjeru. npr. izbijem. diametros) pr. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. dijametralno suprotan sasvim. pyein) med.

kidanje. štiti dijasostika (grč. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. dia. diatithemi) raspoređivanje. glaz. u grč. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. velika dvorana s mnogo stupova. diastema) razmak. tzv. razvlači. stylos stup) arhit. ismijavanje. rastavljanje dijashizma (grč. degeneriranje biljaka dijastema (grč. diaspeiro rasipam. vještina održavanja života. oi ili ai tessares. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. razdvojim) razdvajanje. pauza. dijartroza (grč. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. čista kvarta. thermaino grijem) fiz. rastavljam) poet. rastezanje. razbacanost. razmaka dijastola (grč. sa- . razdvaja. diastello razdvajam. v.dij artroza magaracu sedlo. diaschizein kidati) med. diatithemi) savez. evangeličke harmonije dijateza (grč. diaspasma razdvojenje. razdvajanje. diastasis) kem. ustrojstvo. spašava. cijepanje. s međuprostorima. diasozo spasim) med. naziv za prijevode četiriju evanđelja. odvajanje. fiziol. diaspao razvlačim. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. kratak. diaskopeo svestrano razmatram) opt. bot. zool. osobito prozirnih slika. diathermaino progrijem) fiz. praznina. adijaterman dijatermanzija (grč. dijashiza dijasirm (grč. ta tessara četiri) glaz. dia. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. koji čuva. diastasis) razilaženje. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. mn. dvojnost dijashiza (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. supr. uređaj. udaljenost. interval dijastematičan (grč. rastajanje. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diaspora) rasipanje. odrađivanje. prosvjetljavanje zrakama. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). rastavljam) koji se rastavlja. međuprostor. dia. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. pa i ona digla nogu itd. thermasia toplina) fiz. osobito sloga koji je inače. diathesis. diastasis razdvojenost) kem. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. širi dijastatičan (grč. s intervalima dijastil (grč. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diastello razdvajam. diastema) glaz. njegovanje i održavanje zdravlja. produživanje. dia. diaschizein) med. koji propušta toplinske zrake. aterman. diasyrmos) ruganje. diastema razmak. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. sastavak zglobova dijas (grč. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. sam po sebi. dyas) dvojstvo. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. koji se rasteže. ugovor. prikazivanje prozirnih predmeta. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. rasutost. rengenskim dijaskopska projekcija opt. diasozo spasim) med. npr.

dijetist dijetarski (lat. ae u ae. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. oikos kuća. diaitao liječim. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. di-iemi. med. zabava. umjesto stalne plaće. npr. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. svaka mala promjena u tonu. dakle. dnevničarski. dieta) mn. dom) sa dva doma dijeceza (grč. razdvajanje. narodni izaslanik itd. diese) glaz. diatithesis) med. topola. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. di-. jednostaničan dijatomeje (grč. dnevnice koje prima službenik. korisno za zdravlje. dnevno dijete (lat. scala ljestvica) glaz. razgovor. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. nadnice. piće. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. osobito krvnih žila dijeta (grč. u Kat. razdvajanje. diatomos razdijeljen. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. diurnus) dnevnih . di-oikeo gospodarim. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. četvrtina tona. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. uređenje. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. dietarius) v. diaeta način života) med. diairesis) gram. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. paskvila. diatribe) zanimanje. diateino istežem. spavanje i odmaranje). sklonost nekoj bolesti. čas šaljivo. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. rastavljanje. dies dan. vrba i dr. tzv. dnevnica dijurnist (lat. oikos) bot. med. kućim. diurna) dnevna plaća ili nagrada. fr. dioikesis gospodarstvo.dijateze stav. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. diaitao liječim) umjereno. fil. diaitetike sc. 294 dijurnist dijereza (grč. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. silikatne alge. diaireo razdvajam. dies dan. dnevničar. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. uprava. bot. kritički polemični spis. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. kućenje) gospodarstvo. razlika između velikoga i malog polutona. dijecezno pravo službeno pravo. di-. a druga samo ženske cvjetove. lat. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. uredan način života (s obzirom na hranu. dispozicija dijateze (grč. diatomos podijeljen) min. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. npr. njegovanje zdravlja. diaita lat. rastavljen) mn. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. pril. dies dan) koji prima dnevnicu. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. bolesnička hrana. čas ozbiljno. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč.

kline ležaj. način izražavanja. luksuzna laka kola za dame. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. rutvica (ljekovita biljka. logia) pravo. koji zapovijeda. mit. pravda. dictamnum) jasenak. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. dikyrios dvojak) pravosl. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. onaj koji neograničeno vlada. znanost o pravu dikirion (grč. dike. di-. dictando)' pisanje po diktatu. chorde žica) glaz. dike pravo. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. herceg. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. glasovira. dikolička pjesma dikordij (grč. di-. ukras. dikearhija dikeologija (grč. pijavčica) bot. suprotno: despocija dikeokracija (grč. zapovijed diktator (lat. mast) dvobojnost. bez sjedala za kočijaša. izražavanje dikcionar (lat.) obrub. pravednost. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. govoriti nekome . 2. dichroos. archo vladam) vladavina prava. kazivanje u pero. diksilend (engl. chroma boja) u dvije boje. sastoji se od trumpete. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. di. dvojezgreni dikolon (grč. di-. dus. šara diklinije (grč. koji ima dvije jezgre. dictare) kazivati u pero.chros boja kože. slično fonografu. 2. kokkos jezgra) bot. di-. diktando. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. pravo. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. režim koji uspostavlja diktator. dictio) jezik ili stil nekog pisca. krateo vladam) v. di-. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. vojvoda. nego su podijeljeni na razne cvjetove. kolon dio.dik dik (fr. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. dike. pravna država. dictatum) 1. 2. grč. pozaune. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. di-. šav. dichroos. vrsta mažurane) diktando (lat. postelja) bot. naređenje. dux) 1. pravda. zadatak rađen po kazivanju u pero. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. dictator) 1. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. kotyledon udubljenje. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. dictatura) vlast diktatora. lat. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dictare. odjeljak) poet. klarinete. gitare (ili: bendža). prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dike) 1. foneo zvučim) uređaj koji.

diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. dvosmislica dilucida intervalla (lat. raskinuće dilacija (lat. log. gaseći se. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. marljivost. dilogia) dvojako značenje. razvlači dilatometar (lat. veseliti diligencija (lat. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. voljen. odugovlači. rasvijetliti. objasniti. diligence) brzina. npr. proširenje srca dilatator (lat. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. dictus) gram. otvarač. zatvorena kočija za prijevoz putnika. oprati. rastapanje. pren. širenje. dilucidatio) prav. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. nestručnost. dilatatorius) koji proširuje. diligentia) brižljivost. . propisivati. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. savjetovati. tzv. onaj koji je u nekoj struci površan. npr. propisati. izjavan dilaceracija (lat. proširivanje. med.) glaz. kon diliđenca (tal. odlaže dilatorij (lat. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. dilutio) razblaživanje. zapovijedati. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. nedoučen. grč. dragi. dilatorius) koji razvlači. a ne profesionalno. razdiranje. hitrina. brižljivo. poplavljena zemlja. brza pošta. miljenik. otopiti. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. dicere govoriti. dilatator) med.) mn. npr. odgađanje roka dilatabilan (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. pažljivo diližansa (fr. bavljenje nečim iz ljubavi. sprava za proširivanje. raskomadati) rastrgnuće. vino vodom. krasan. con diligenza čit. diluvium spiranje zemlje) poplava. potop. prav. dilucidare) osvijetliti. dilatorium) prav. pren. slavuj) dilogičan (grč. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. dilatabilis) rastegljiv. svijetli trenuci. pažljivost. rasteže. zavodnik dilema (grč. diluentia) med. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. poštanska kočija dilkuša (tur. rane dilatatoran (lat. kaznu diktitis (grč. objašnjenje. rastopiti. oteže. dilatere. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. dilettare) zabavljati. ljubimac. smanjivanje jačine diludij (lat. zbrisati. dilatatio) rastezanje. dvosmislen dilogija (grč. vrijeme između činova diluencije (lat. diktyon mreža) med. revnost. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. lijep. pruživ. upala mrežnice diktivan (lat.) glaz.) ptica (papiga. tj. metron) fiz. sumnju. protumačiti dilucija (lat. stručnjaka). zanosan. razbiti (npr. diluere) razblažiti. koji se može proširiti dilatacija (lat. dilacerare razderati. osobito duševnog bolesnika. im.diktitis što treba raditi. sredstva za razblaživanje diluendo (tal.) prid. tumačenje dilucidirati (lat. kaz. med. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. nepovjerenje) diluvij (lat. differre odgoditi. dilatio) odugovlačenje. dvojba.

v. popuštanje. dva člana. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). površina dvije. da bismo to mogli odrediti. ostavka. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. prostiranje. dvoobličan. dimenzionirano drvo drvo za građu. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. proračunavanje veličine. jačini) diminuto (šp. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dimetiri izmjeriti. potrebne su nam tri dimenzije. umanjenost. mogu određivati i mjeriti. odbijanje od svote. diminucio kapitis (lat.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. umanjenje. dimorfizam geol. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. demisija dimisionar (lat. pren. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . prema teoriji relativiteta. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. građanska smrt diminuedno (tal.) prav. diminutor) mat. jedan jampski stih od četiri stope. otjerati iz službe. umanjitelj. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. širina i visina (ili dubina). demirbaš) imovina dimisija (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. kvaternarij dimetilbenzol kem. u snazi.) glaz. po mišljenju inkvizitora. oblik) koji ima dva oblika. zahvaliti se. dvočlan dimetar (grč. umanjivanje. dimensio) izmjeriti presjek. dati ostavku dimorfan (grč. dimissorium) isprava o otpuštanju. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. postupno tiše. usp. dajm (engl. sve slabije (tj. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. građa dimeran (grč. diminuere) smanjiti. smanjivati. morfe. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. pružanje. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. smjenjivanju dimitirati (lat. dimissio) smjenjivanje s položaja. di-. diluvialis) potopni. diminutio capitis čit. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. sve priznao. otpuštanje. npr. npr. diminutio) smanjivanje. umanjiti. pračovjek dimaher (grč. di-. zatucana. dimensio) mjerenje. popustiti (npr. četvrta dimenzija je "vrijeme". poplavljen. presjeka dimenzionirati (lat. jačine. a linija jednu dimenziju. metron) metr. dyo dva. linije). dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. suptrahend dimirbaš (tur. umanjenje. usp. trg. dimorfizam dimorfija v. smanjenost. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. dimittere) otpustiti. skratiti. otapalo za kaučuk i lak. suziti.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. smanjenje. smanjenje. dimensio) mjerenje. zahvaljivanje na službi. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. di-.

umjesto s infuzorijskom zemljom. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. dynamis) sila. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. dynamis sila. dynamis sila) v. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. fiz. kratka glava. sposoban. 1833—1896) dinamizam (grč. mjerenje sila. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . dynamis sila. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. ali neeksplozivnog tijela. koji ima jako djelovanje. i pored istog sastava. sposobnost. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. dinamometrijski dinamozoizam (grč. dynamis sila. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. dynamis) koji se temelji na dinamici. koji je stalno u pokretu. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. metamorfosis) geol. preanimizam dinamo (grč. din (grč. supr. 2. koji slobodno djeluje. statičan dinamičar (grč. crne oči. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. di-. svojstvo nekih tijela da se mogu. pješčani sprud dinametar (grč. dynamis sila) eksploziv. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. elastičnog. npr. metria) fiz. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. prid. a visok po nekoliko metara. dynamis sila) fiz. geodinamika dinamika (grč. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. energija koja djeluje). obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. temelji se na pučkom govoru. stvarnosti) mogućnost. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. sile koje djeluju (ili sila. dynamis. kokoš i pijetao. dynamis sila. morfe oblik) dvoobličnost. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. ako se. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. demos narod. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. dynamis. dinamo dinamoelektrični stroj v. biol.dimorfizam dimorfizam (grč. dug po nekoliko stotina. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dynamis. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). pješčani brežuljak. dimorfija dimotiki (grč. glaz. min. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. metron) opt. dynamike) 1. dina (kelt. dinamo dinamogen (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. metron mjera) fiz. genos podrijetlo) fiz. snaga. grafo pišem) pokazivač sile. tamna kosa. koji ima svoju snagu. din) geol. zoon živo biće) fil. potencija dinamistika (grč. dynamis.

mn. onaj koji prezire svijet. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. gozba dine (kelt. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. dajningrum (engl. trioda diofiziti (grč. deinos užasan. fone glas) lingv. željeznog oksida i ilovače. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. usp. dyo. površina. ornis ptica) v. strašan. tj. okto osam.) 1. šesnaest. deinos.) kola za ručanje. božanska i ljudska. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. bezbožnik. odnosno vladajućem domu. prud dingi (engl. glavni obrok. st. koji je pristaša neke vladarske loze. dinghy. dynastes) vladar. mizantrop Dioklecijan rimski car. avanturama dinofonitet (grč. sredstva protiv vrtoglavice. dingey) šport. današnje značenje: večera) 2. dinos vrtoglavica) mn. svečan otmjen ručak. sipine. pržina. din vjera. fysis priroda) mn. mali čamac za jedrenje dingo (austral. komarča. med. pijesci. sauros gušter) zool.diner ručak. deinos užasan. n. gospodar. Deus) Bog. dajning-kar (engl. prid. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dyo dva. nazvan "Pas". diinsten) pržiti jelo na poseban način. moavke dinkohotizam (šp.) blagovaonica dinirati (grč. privrženost dinastiji dine (fr. pren. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. vlastelin dinastičan (grč. n. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč.). brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. edra osnova) geol. syz bez) bezvjerac. e. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. sin Aresov. poliedar s dvaput po osam. i 4. e. jak. deinos silan. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. točnije: antidinici dinigla podlanica. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja.).) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč.. di-. dynasteia vlast. dynamai mogu. strašan. moć) vladarska loza. Don Quijote) sklonost pustolovinama. ateist Dio (tal. podrijetlom Dalmatinac (3.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. Aziji (403—323 pr. Dio. jačina glasa dinosaur (grč. kralj Trakije. dining-room čit.) zaboga! dioda (grč. s malom primjesom vapna. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. lat. dinastije dinastija (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . dynastes vladar) odanost vladaru. strašan. pirjati dinsuz (tur. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. suprotno: monofiziti Diogen (grč. per Dio! (tal.

četvrti Saturnov unutarnji satelit. sin Tidejev. 2. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. osmoza diostoza (grč. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. diorismos ograničavanje. poboljšavanje. dioptrikos) koji spada u dioptriju. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. otkriven 1684. od osnivanja Rima dionizijski (grč. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. znanstvenik iz VI. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. starogrčki bog vina i vinogradarstva. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. Bakho dionizije (grč. osmos guranje. prijatelj muza. Dionysos) mit. tumači. osobito na uređajima za mjerenje.Diomeje nio ljudskim mesom). di-. drvenog ugljena. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. salitre i sumpora dioristički (grč. anaklastika diorama (grč. g. odredba) fil. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. dia-. pristaše naučavanja o dvije prirode i . prema njemu. di-orao gledam kroz) prozirna slika. blizanci. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. vidim) opt. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. bujno zelenilo). dyo. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. thelo hoću) mn. di-. 2. dia. ponekad s likovima u pokretu. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. g. dioreksin (grč. teol. med. kći Urana i Geje. staklo i dr. sa Zeusom rodila Afroditu. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. piljevine. Kastor i Polideur (Poluks). tiskanje) fiz. mješavina pikrinske kiseline. orao gledam. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. dia kroz. sastoji se od dva dijela. orao gledam) opt. suprotno: apolonijski diopter (grč.20 m dioptrika (grč.. osteon kost) med. Krist se rodio 754. sprava za viziranje. diorthosis uređivanje) popravljanje. v. st. diorizo ograničavam.. Dionysos) fil. određivanje pojma diortotičan (grč. pren. izumio Daguerre 1822. odvajam. dotjerivanje) diortoza (grč. pomicanje kostiju dioteleti (grč. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. Dionysia) mn. razlikujem) koji objašnjava. dioptron sve kroz što se vidi) opt. Dioniz (grč. nimfa. namještanje. jedan od najvećih junaka pod Trojom.

diploma) povelja. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. povelja o imenovanju. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. prava itd. pren. povlastice. diploo. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. izaslanički. slobode. službeni organi koji se bave tim poslom. dvostruki pianoforte. ops. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. diploo. odlikovanje. pren. diplasios dvostruk) udvostručenje. uglađeno. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. svjedodžba o položenom ispitu. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. osobito na visokim školama diplomacija (grč. tj. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. usp. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. vremena kad su izdane itd. što se tiče pregovora i veza između država. povelja kojom se ukazuje počast. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. monoteleti dipetalan (grč. ambasadorski. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. s mnogo takta. diplos dvostruk. diplomatski zbor (fr.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. osobito kod kostiju lubanje. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. bot. di-. diplasis dvostruk) glaz. ditopsija . pren.. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. osobito ona kojom se daju dostojanstva. diploma) pomoćna povijesna znanost. dvostruko viđenje nekog predmeta. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. opos oko) med. diploma) poveljno. ponašati se oprezno. voditi pregovore. dokumentirano. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. pyrriche) metr. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. mudro. utvrđivanja njihove izvornosti. oslobođenju ili pomilovanju. podvostručenje diple (grč. državnički. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. djelovati kao diplomat. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. petalon list) bot. di-. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. pregovarati sa stranim vladama.. znanost o poveljama. osobito u drami. originalnosti. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. dvostruki pirih. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. sa dva lista. diplon) fiziol. oprezno. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. di-. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč.

umj. pteron krilo. krštenih. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. podos stopa) metr. IX 1795. a svrgnuta 9. bolest žeđi dipsetičan (grč. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. zool. strast za pićem. pteron krilo) arhit. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. dipsao) v. per directum čit. direktorij. XI. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. insekti sa dva neobrasla krila (muhe.. dipteralni hram. slika u dva dijela. dvostruka stopa.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. dipteron diptih (grč. hram ograđen sa dva reda stupova. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. na živežne namirnice itd. di-. directiva) uputa. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. dipsao žednim) koji žedni. directio) uprava. smjernica. director) ravnatelj. komarči i dr. dipteros dipteri (grč. direktni porezi neposredni porezi. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. pravilo o držanju u nekoj stvari. propis. 1799. upravitelj. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. direktna. diribere brojiti glasove) brojač glasova . directoire) upravno vijeće. sijamski blizanci) dipodan (grč. v. direkcijska linija voj.. dipsa. smjer rada. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. di-. per direktum (lat. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. res. pokućstvu i dr. diploos.. sizigija dipol (grč. dipsa žeđ. od proizvođača direktiva (lat.) pravim putem. npr. di-. koji voli piti. na dvije ploče ili dva platna. slika koja se može sklapati diptoton (grč. npr.. porez na prihod. s dvije stope. društvu i si. smjer linije. mania) med. moda u načinu odijevanja. umrlih itd. koji radi bez okolišanja..) dipterologija (grč. directus) izravan. ptito padam) gram. v. di-. direbus (grč. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. dvostopni dipodija (grč. voj. directorium) vrhovna uprava. dat. od dviju stopa. zavoda. dyo dva. dipsetičan dipsomanija (grč.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. direktoar direktorijalni (lat. putanje jednog zrna direkcional (lat. dupren. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. indirektni porezi posredni porezi. di-pus) metr. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. dipteros dipteros (grč.diplosomija diplosomija (grč. ustanove i dr. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. koji je u izravnoj liniji. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. kod starih kršćana: popis rođenih. osnovana 22. bez posrednika. di-. dipsakos) med. di-pteron krilo) mn. npr. neposredan. pus. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. v. obadi. logia) zool. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. dvokrilci.

znanstvena struka. predmetak kojim se označuje loše stanje. dirupcija (lat. znanost. prepreke za brak dirimirati (lat.) tajna znanost. disceptare) raspravljati. dis) 1. sudac u sporu disceptirati (lat. maltoza. disaccordare) ne slagati se. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit.) glaz. poredak (školski. disagio) trg. disciplina arcana čit. znanstveni predmet. alla diritta (tal. diruptio) probijanje. ne zvučati skladno disaža (tal. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici .025 kn) disbarizam (grč. debata disceptator (lat. izdatak. dirigens) ravnatelj.(lat. onda je disaža po zlatniku 0. discessio) odlazak. raspoznavati. suprotnost uopće disaharidi (grč. razdvajanje. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. rukovoditelj. red. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. glaz. dirigere) upravljati. rukovoditi. predmetak koji odgovara našem raz. tonska ljestvica. u mnogim složenicama: dvaput. a po jednoj zlatnoj kuni 0. dys ne. razlika između boljeg i lošijeg novca. dirimere) rastaviti.dirigent dirigent (lat. razvod braka discidij (lat. spoznavati discesija (lat. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). dis glaz. odvajanje. tj.) trg. dis) 2.(grč. uviđati. proboj Dis (lat. dvostruko dis. derendž na muci) kulučiti. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. vojni. na štetu lošijeg. razlozi za razvod braka. discidium) raskidanje. glaz. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. postupno. osobito medicinskim izrazima). tj. u strogoći. predujam. disborzo (tal. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. držati u stezi. ukinuti. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. discernere) odvajati. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. dives bogat) starorimski bog podzemlja. disceptator) presuditelj. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu.te označuje razilaženje. upućivati. neugodnost ili teškoća (u mnogim. ne suglašavati se.50 kn u srebru. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. pril.) po tonskoj ljestvici. dirimentia) prav. razvesti.(grč. tj. upravljač. dys) 3. razdvajanje. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. smetnja. poništiti dirinčiti (perz. teol. nastavna metoda. odgovara hrvatskom nedis.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. razvod braka disciplina (lat. crkveni). debatirati discernirati (lat. nastava. disceptatio) rasprava. u redu.50 kn. raz. trošak disceptacija (lat. disciplina arkana (lat. na red. obavljati teške poslove diritta (tal. pretresati. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. razlikovati. ako je zlatnik 19.) stega. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. grčki Pluton. znanstvena grana.

čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. octa.) diserirati (lat. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. dys.disciplinski disciplinski (lat. raspadanje krvi diseminacija (lat. fasis izreka. rasprostirati. smetnja okusa. dis-. dissertatio) znanstvena rasprava. tupoglavost disfagija (grč. npr. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. dys. raspad na sastojke . dissecare) razrezivati. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit.ne-. dissertator) pisac znanstvene rasprave. baptisti. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. pronositi glas. pas sav) glaz. disciplina) koji se tiče stege. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. dissecare) v. nagrđivanje. lat.ne-. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. neraspoloženje. nesloga disenter (eng. teško gutanje hrane. kvekeri. disertator disertator (lat. disgenika (grč. okusim) med. episkopalne Crkve. isp. dissertare raspravljati) v. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. dis-. figuratio) unakažavanje. izumitelj. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. dys-. genos rod. disseminare) rasijati. dvs-. neistinitost. odvojili od državne. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. dys-. unakaženje. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat.ne-. stegovni. vijesti diseminirati (lat. dis. kao prezbiterijanci. nonkonformisti i dr. diskoverer (engl. dis-.) otkrivač. nakaznost. neosjetljivost. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. raznositi. funkcija) med. euforija) med. dys-. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. diaklao prelamam) opt. osjećaj) psih. suprotno: eugenika disgeusija (grč.ne-. dys. femi kažem) psih. kvarenje oblika. pren. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. independenti. rasipati. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. disseminatio) sijanje. rasprostiranje (ili: raznošenje. dia. razvod. reda. grč. nakaza disforija (grč. dike pravda) nepravednost. disertirati disertacija (lat. haima krv) med. disgregacija (lat. rasijavati. diaklao prelamam) opt. dissectio) rezanje nekog tijela. geuo kušam. disekcija disektor (lat. raz. nagrdenje. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. disgregatio) raspadanje. isp. bolestan sastav krvi. širenje) nekog glasa. fagein jesti) med. nesporazum. dys. disserere) v. dys-. metodisti. dissenter) "onaj koji drukčije misli". aisthesis osjet. soli itd. interval od dvije oktave disdikija (grč.

grč. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. odvaja. rasipnik. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. odijeliti. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. magle. rastaviti. dissidens) otpadnik. dissidentia) rascijep. raspadanje žive supstance. isključenje. disjectus) razbacan. dis-. ne biti složan dishidrozis (lat.disharmoničan disharmoničan (lat. ali oba pripadaju. harmozo slažem se) ne biti skladan. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). a druga ne.) glaz. različitost. dima. riječ od dvaju slogova. npr. nesloga. odvojan. razvesti disjunkcija (lat. griješiti u tonu. hydor voda) med. chylos sok) med. rastresenost. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). rascijep disharmonirati (lat. disiunctio) razdvajanje. isključan. nekom višem. nesuglasnost. ili piši". zatajivati. prijetvornost. neslaganje. dis-. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. onaj koji se razilazi u mišljenju. gram. razaranje metabolizma. harmonia sklad) neskladan. disjuncitvus) razdvojan. asimilacija disimilaritet (lat. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. log. pretvaranje. različitost u mišljenju disilab (grč. suprotan. neusiljeno. raspršen. pas—mačka. cijepanje. npr: muškarac—žena. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. pogrešan ton (disonanca. dis-. različitost u mišljenju. npr. rastavan. tajiti. tj. razdor. koji razdvaja. ne slagati se. prikrivač. dvosložna riječ disimilacija (lat. grč. kao srodni. Bečom umjesto Bečem). katabolizam. disjungere) odvojiti. di-. razvod. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. pretvarati se disinvolto (tal. licemjer disimulirati (lat. kožna bolest na prstima ruku i nogu. usp. bot. dissidium) razvod. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. raspršavanje. dissimilaritas) nesličnost. razgradivanje organske hrane u listu. neslaganje tonova. prikrivanje. nesklad. razlikovati se. dissimilis) ne biti sličan. razaranje promjena tvari u organizmu. dissipatio) rasipanje. dissimilatio) gram. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. logično razdvajanje disjunktivan (lat. syllabe slog) gram. dis-. tj. harmonia) glaz. prirodno disipacija (lat. grč. razjednačavanje. dissimulatio) zatajivanje. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. npr. rascijep. suprotnost. pogrješan u tonu. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. dvoličnost. općenitijem pojmu. dys-. prikrivati. raznorodnost disimilirati (lat. grč. heretik disidij (lat. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. razbacivanje. dissimulare) kriti. razasut disjungirati (lat. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. nepažnja.: "Ili dođi. osobito vjerskom disident (lat. isključuje. odmetnik. dissipator) raspikuća. S je ili P1 ili P2). biol. razjednačavati disimulacija (lqt. disjicere. nesloga. kakofonija). gram. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat.

automatske kretnje. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč.-engl. disconto) trg. med. npr. obično od drveta ili željeza. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. blijeđenje diskoloran (lat. kaseta. usp. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč..-engl. diskos. odračunavanje. continuere) prekinut. šaren diskont (tal. dis-. discoloratio) obezbojenje. diskos. escompte) trg. napravljena od kamena. bot. fr. odračunati. negirati.ne-. raznobojan. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. osoba koja prima mjenicu u diskont. disclamatio) negiranje. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. ne priznavati disko-džokej (grč. diskos. eidos oblik) sličan disku. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. prekidan. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. disko. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. continuitas produžnost. neprodužnost diskontirati (tal. osobito: kupiti ili prodati mjenice. eskontni posao diskontni račun trg. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. katapinein progutati. disconto) trg. neprodužan. disconto. dis-. nepriznavanje. npr. sjeta. a težak je 2 kg. željeza ili drveta. neprohodnost disklamacija (lat. po odbitku određenih postotaka. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. unutarnji krug složenih cvjetova. discolor) različite boje. v. diskeo. kineo krećem se) 1. dis-. koja je diskontira diskontinuiran (lat. prav. neraspoloženje. neprekidnost) prekid. ima promjer 22 cm. dyskolia) nezadovoljstvo. gubljenje boje. clamare) poricati. decompte. suncokreta diskant (lat. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. okrugla ili obla ploča za bacanje. diskos) šport. dys. bez veza. za gotovinu prije isteka roka. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. naknada . turobnost.disk disk (grč. sopranist diskantni ključ glaz. 2. kataposis gutanje) med. diskonto diskontant (tal. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. disemija diskinezija (grč. prekidnost. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. disconto) trg. kupovanje kratkoročnih tražbina. sličan tanjuru. tanjurast. disconto) trg. dys-. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. odbiti. prestanak. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. kod kojega je prestala veza. v. suvremeni disk. trzanje mišića i si. diskač diskobol (grč. pločast diskolija (grč.

da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). iznošenje na loš glas. dis. neskladnost diskordantan (lat. razlika diskrepantan (lat. fr. discordare) glaz. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. 2. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. međuprostor. ne slagati se. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). discordans) neskladan. diskrecionaran diskrecionaran (fr. pažljiv. odvojen. godine punoljetnosti. na milost i nemilost. oprezno. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. međa. osobito predsjedavajućeg. nepristojnost. discordare ne slagati se. šutljivost. koji nije u skladu diskretan (lat. theke škrinja. diskreto. kon diskrecione (tal. različnost.. ozloglasiti. kem. razmak. discordance) nesklad. krasis mješavina) med. šutljiv. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. suzdržljivost. loš glas. 3. kriza diskonvenijencija (lat. diskrecijski diskredit (lat.) glaz. supr. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. najveća opasnost. mudar. odvojiti. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. neprikladnost. fr.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. granica. discredit) nepovjerenje. a diskresjon (fr. neskladnost. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. nesuglasnost. discretus razdvojen. neskladnost. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. tj. discernere razdvojiti. discretio. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. discrepantia) nesuglasnost. po sebi različit ili odvojen. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. koji umije čuvati tajnu. ozloglašenje. discrimen) nešto što odvaja. mat. odudarati od pravilnog tona. dys-. diskrecionarna vlast slobodno. discordia) nesloga. neograničeno sudsko pravo i . discreto. con discrezione čit. razdor. 2.) prema uvjerenju. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. oprezan.creditare. discernere. presudan ili kritičan trenutak. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. disconvenientia) nepriličnost. različit) 1. neslaganje. a discretion čit. razlika. povjerljiv. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. kontinuirana veličina. fr. geol. diskrecijski dani trg. diskrecijske godine godine zrelosti. ne biti u skladu diskoteka (grč. fil. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. pouzdan. diskos kolut. nesloga. disrepans) koji odudara. ne ići usporedno s drugim tonovima. nesuglasan. nesložan. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. uzeti nekome dobar glas. pažljivost. nesuglasnost diskordirati (lat. ormar) 1. suzdržljiv. gubitak kredita. velikodušnost (pobjednika). nejednak diskordantnost (lat.

facere) onesposobiti. razmještaj trupa na nekom području. dislocatio) premještanje. discutere) objašnjavati. razlikovati. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. lexis govorenje) med. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. praviti razliku. iščašenje. disculpatio) opravdavanje. logos) psih. fr. dys-. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). dys-. odvajati. prijeporan. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. lalein tepati. smanjivati prava. dis-. razmještati. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. razgovoran. voj. nekog posla. obilježiti nekoga kao nedostojnog. onaj koji je čisto misaone. isključivanje. nesiguran diskutirati (lat. govor. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. discours) razgovaranje. sporan. geol. podjela. npr. qualis. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. u razgovoru. viđenje) med. iščašiti dislogija (grč. opravdavati. dys-. razdioba. med. uganuti. dis-. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. razmještanje. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. qualis kakav. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. med. šport. istraživanje razgovorom. graničiti diskromatopsija (grč. discutere) govoriti. uganuće. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. razgovarati diskurs (lat. boja. razgovor. koji razlaže . dys-. predavanje. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. discursus. facere učiniti) onesposobljavanje. discussivus) koji objašnjava. discursivus) log. prikraćivati prava. vojsku. dislocare) premjestiti. usnama. intuitivan). obespravljivati. nepodobnog diskvalifikacija (lat. discriminare) mat. obespravljenje kolonijalnih. nedostatak sposobnosti. izlaganje diskurzivan (lat. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. razmjestiti. govoriti) med. kod određivanja korijena (x : . polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. premještati. usputan diskusija (lat. raspravljati diskvalificirati (lat. discriminare odvajati. isključenje dislalija (grč. chroma. nedostatak važnosti. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. sljepilo za boje. pojmovne prirode (supr. discussio) raspravljanje. discriminare) dijeliti. dis-culpare) pravdati. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. opsis vid.

Alica u zemlji čudesa. opsis) med. Pepeljuga. v. razvratnost. slabost vida. razdružiti. dys-. Dizni Volt. razlikovati se disopija (grč. Pinokio. dissolutivus) koji otapa. koji ima prirodu otopine. član. neobuzdan. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raskomadati. razuzdan disolutivan (lat. raspad (npr.). sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. rastopljiv. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. dis-. disopsija disopsija (grč. kem. i . (kreacijom Miki Mausa). dissonantia) nesklad. koji pripada otopini disolvencije (lat. društva. komadati. dissolvere) otopiti. jabuka i vrlina dispareunija (grč. slavan je postao 1928. nesuglasnost. Petar Pan) disocijabilan (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. rastopni. države. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. men mjesec. dismembratio) komadanje. dissociatio) razdvajanje. reo tečem) med. dissolutus) otopljen. npr. dissolubilis) otopljiv. rastopiti. dissociabilis) nespojiv. Walt čit. osobito članova vladarske kuće). slabovidnost. dissonare) ne zvučati skladno. glaz. raspuštenost. lakomislen. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. rastavljanje) disolvirati (lat. mezalijansa disparatan (lat. supruga) med. raščlanjivanje. razum i biljka.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. disparatni pojmovi log. membrum ud. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. tj. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. dis-. dys-. nezdruživ disocijacija (lat. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. osobito djelovanjem topline. dissolventia) mn. disonija dispanzer (eng. braka). rastavljiv disolucija (lat. elektrolitička disocijacija fiz. opsis viđenje) med. zapravo Walter Elias (1901—1967). pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. omekšavanje. slabo. noni i dr. ne slagati se u glasu. nesloga. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. dissociare) rastaviti. dissolutio) rastapanje. 1922. koji rastapa. raspuštanje (nekog društva). raščlanjivati dismenoreja (grč. neobuzdanost. v. nacrtao prve trik-filmove. razdvojiti disolubilan (lat. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). nejednak. rastaviti disonanca (lat. disparatus) iz osnove različit. med. koji rastavlja. pareunos suprug. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. razdor. neslaganje. dys-. raspadanje nekog tijela. sentimi. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. rastajanje. nedo\ j- . dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. biti neskladan. dys-. neskladan. nego traži veću konsonancu (u sekundi.

rasuti.. displicere) ne dopadati se. djelitelj. dispersio) opt. upravitelj. neskladnost dispaširati (fr. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju.) dispondej (grč. radnik koji iz jednog središta. displeist persns (engl. dis-par) nejednakost. regulirati račune displaced persons čit. dijeljenje. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. dispergere) rasipati. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. oprostiti dispepsija (grč.) prav. farm. homogene svjetlosti (boje). displicentiae pactum čit. sporne svote. ono što je stavljeno na raspolaganje. mehaničkih smetnji i dr. oprost. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dys-. dispatch hitno obaviti) 1. razasut dispescirati (lat. oslobođenje. dispacher) pom. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. 2. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dis-pensare) podijeliti. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. plasso oblikujem. astma.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. pepsis probava) med. donator. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. osloboditi od obveze ili kazne. dvostruki spondej. razdvojiti.ne-. podijeliti među zainteresirane (v. dys-.) mn. ne biti po volji dispnoja (grč. dispaširati). rasap boja disperzivan (lat. sipnja. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. dispensator) darovatelj. displicentia) nedopadanje. dys-. razdijeliti. di-. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. premještanje displazija (grč. spondeios) metr.) raseljene osobe displantacija (lat. osobito u vezi sa štetom na moru. dispensatio) razdvajanje. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. sperma sjeme) fiziol. različitost. pnoe disanje) med. pripremati i izdavati lijekove. dvosjemen. groznice. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). sa dva sjemena disperzija (lat. raspršiti dispermatičan (grč. nekih živčanih poremećaja. dys-. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. di-. dis-pescere) rastaviti. 3. pneo dišem. raspršivanje svjetlosti. nesviđanje. ne sviđati se. ravnatelj. osobito u knjižarstvu. osobito kod prepreka za brak.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. elementarne. dispergere. srca. dis-plantatio) presađivanje. dispersivus) raspršen. rasađivanje. dys. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. displicencije paktum (lat.

disputator) raspravljač. tj. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. disputans) v. disponens) raspoložen. dis-proportio) nerazmjer nost. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti.) dispozicijska sposobnost prav. lat. dobra volja. disputatio pro gradu) disputant (lat. glazbu. disputabilis) sporan disputacija (lat. lišiti posjeda dispozicija (lat. prilagoditi. disponens) upravitelj. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. disputare) prepirati se. urediti. spor. oraspoložiti. dobre volje disponirati (lat. sklonost. element. nejednak disprozij (grč. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. pobuditi nekoga na nešto. članka. mala apraksija.disponent primio radi rasprodaje. disponibilis) raspoloživ. raspravljanje. imanjem). odlučuje dispraksija (grč. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. odluka. osobito: voditi znanstvenu raspravu . plan (npr. nagovoriti disposesija (lat. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. med. za bitku). dispossessare) prav. disputare) prepirka. redni broj 66. ograničenje slobode primanja obveza. formula presude dispozitivan (lat. znak Dy disputa (lat. sudionik u disputiranju disputirati (lat. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. krađu). disponere) razmjestiti. imanjem. znanost. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. srediti. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. raspolaganje novcem. atomska težina 162. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. kod raznih ministarstava. predavanja). rješenje. razmještati. uređivanje. pripremiti (članak. dispositiva) prav. dysprositos teško pristupačan) kem. lišavanje posjeda. dispositio) raspored. vedar. lišenje posjeda disposesirati (tal. dispossessio) prav. a da se ne mora polagati račun (npr. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. velikih poduzeća itd. voj. disputator disputator (lat. pripremanje. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. nadmetanje riječima disputabilan (lat. dis-proportionalis) nerazmjeran. promocijska disputacija. prirediti. skica. razmještaj. osobita sposobnost za nešto (npr. sklonost nekim bolestima. habilitacijska disputacija. nejednakost disproporcionalan (lat. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. sposobnost za pravne poslove. na raspolaganju. sporiti se. dyspraxia) psih. raspolagati (novcem. koji naređuje. raspoloženje. nacrt (rasprave. raspoređivati. disputatio) raspravljanje. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. raspoloživost. sređivanje. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. propisuje. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. poslovođa.46. sposobnost raspolaganja nečim. predavanje). mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. zločin.

ozloglašenost disritmija (grč. fr. točno razlikovanje pojmova. jasan. dakle. distonare) glaz. supr. opseg. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). iskazivati nekome posebnu pažnju. dis-. dys-. razlikovati nešto od nečega. resommander) loše preporučiti. nepristupačan distancometar (lat. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. di-stinguere) odvajati. fr. grč. eutanazija distanca (lat. položaj distinktan (lat. tj. metiljavost distonirati (tal. potpun. dis-. distantia) udaljenost. dvoredan distihija (grč. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. dis-. med. kao takvi. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. reputation) loš glas. svirati) .disreforma disreforma (lat. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. razmjer) nedostatak ritma. naglo pražnjenje elektriciteta. istaknut distingvirati (lat. različit. nesreća. nesretan slučaj distihija (grč. razmak. distantia rastojanje. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. distinctivus) koji odvaja. dvostih. stichos) s dva reda. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. dva stiha zajedno. distichon) metr. distincuts) odvojen. silom istegnuti. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. dis-. dis-. resommandation) loša preporuka. raz-. fr. rhytmos sklad. pokuditi disrenomiran (lat. napregnutost. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. rastegnuti distenzija (lat. razlikovan. razlika. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. distinctio) razlikovanje. otmjen distokija (grč. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. dys ne-. osobito trepavica distihijaza (grč. držati distancu voj. borba s dušom. di-. dis-tendere) zategnutost. renommer) ozloglašen. zla sudbina. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dys-thanatos) teško umiranje. di-. dvostruki red. razumljiv distinktivan (lat. obujam. otmjenost. rađanje blizanaca distomatoza (grč. stoma usta) med. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. nedaća. disrumpere) fiz. zaseban. log. razgovijetan. pri marširanju: držati propisan razmak. izići iz r pravog tona. dystychia red) 1. distans) šport. kuđenje disrekomandirati (lat. di-. stichos red) med. teleios savršen. distantna. logia) fil. fr. tikto rodim) med. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. ugledan. rezerviran. razlikuje. dis-tendere) med. na lošem glasu disrenomirati (lat. distentio) v. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. fr. fr. dis-. distencija distih (grč. stichos) 2. di-. dis-. otmjen. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). distenzija distendirati (lat. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. nesklad.

razonoditi. distributivus) koji dijeli. razdavati. razvući.distorzija distorzija (lat. di-. dvostruki trohej. disunire) mn. orao gledam) v. disurija psihika (lat. odvući.: kolektivan pojam). distributivno rješenje prav. razdijelni. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. disturbatio) rasap. distributivan pojam log. bolestan sastav mokraće. odvojen disunirati (tal. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. disuria psychica čit. poremećaji u prehrani jednog organa. nepažnja. boga vina i uživanja. temno režem) razdvajanje. ditonos) glaz. di-. naredba o pozivanju pred sud. districtus) sudski kotar. uganuće nekog uda. razdvojiti disurija (grč. distringere. nekog njegovog dijela L. zabava. rasporedni. distrahere) rastresti. di-. theos bog) vjerovanje u dva boga. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razvoditi. zabaviti. osujećenje. vlas) med. distractio) rastresenost. distributio) podjela. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. razmjestiti distributivan (lat. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. disunire) razjediniti. smetnje pri mokrenju. disunire) razjedinjen. dvoboštvo ditetraedar (grč. strofe) poet. osnova) geom. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan.) trg.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. iskrivljenje distrahirati (lat. trochaios) metr. distortio) med. dys-. dvobožac diteizam (grč. razvrgnuće. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. dittos dvostruk. zanosno. otuđivanje. zabavljanje. kao u ditirambu ditomija (grč. dithyrambos) oduševljeno. rasporediti. razdioba. distribuere) razdijeliti. mjenice trgovca koje ima u trgovini. razdor. tetra četiri.) distrihijaza (grč. čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. di-. okrug. odcijepljenje. mjerodavnost. trichos dlaka. po dva itd. poet. zabavljati. razonoda. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. raspoređuje. područje. di-. razdjeljuje. velika terca ditopsija (grč. rastaviti. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. zbuniti. razmještajni. distringas) prav. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. djelokrug distringas (lat. med. ime pod . potpis na pismu. prevrtanje (očiju). odvojiti. med. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. razmješta. iščašenje. distribuens) razdjeljivač. disunire) razjedinjenje. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. dys-. razdjeljivati. v. thrix. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. distihijaza distrikt (lat. raspored distribuent (lat. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. di-. razvesti. dys-. edra površina. prodaja distribucija (lat. prav. skrenuti pozornost s nečega. podijeliti. diplosija ditrohej (grč. burno. trofe hrana) med. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. nesloga disunionisti (tal. rastavljen. ukinuće disunija (tal. uron mokraća) med.

voditi ljubav. razonoditi.) tursko državno vijeće. pren. divagatio) tumaranje. različit oblikom diverzija (lat. diva) božanska. popis poreznih obveznika. divan) govoriti. med. divergere) razilaziti se. mat. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. dat. konvergentan divergirati (lat. ak. kolos. razonoda. divergence) razilaženje. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. dividendus) mat. ret. razgovarati. zabavljati divertisman (fr. mali balet. forma) nejednakog oblika. promjena smjera. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. obožavana. kod tal. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. gorostas. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. ples i pjesma između činova. razgranavanje. u određeno vrijeme. uron mokraća) med. Dii. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). uron mokraća) med. Zeus. diversitas) različnost. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. raznovrstan. razveseliti. unošenje promjena diverziforman (lat. lutanje. diversificatio) mijenjanje. lako i ugodno glazbeno djelo. divaricatio) fiziol. diversio) odvraćanje. divide in partes ekvales (lat. zbirka spisa ili članaka. odstupati. djeljenik dividenda (lat. draga divagacija (lat. divertimento diverzan (lat. udaljavati se jedno od drugog. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). razdioba vlage po tijelu. govorenje bez veze. prid. sredstvo koje pospješuje mokrenje. lutati. govoriti bez veze. Dios. osujećivanje određenih namjera. osobito pjevačica. di-. raznorodnost. različnost. danas: poznata i slavna glumica. firma diuretik (grč. di-.) glaz. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . lit. dividirati divide in partes aequales čit.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. udaljavanje divergentan (lat. pjesnika: ljubavnica. diversus) različit. voj. divertissement) zabava. divergens) koji ide u različitom smjeru. udaljavanje jednog od drugog. neočekivan napad. odvratiti. divagari) tumarati.) podijeli pa vladaj! v. ašikovati divarikacija (lat. kaz. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. diuretičan diureza (grč. divertere) odvojiti. Dia) diva (lat. diversus. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. odlutati. raznolik.) mit. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. pren. med. biti različitog mišljenja divertimento (tal. supr. trabunjati. med. gigant.) trg. raznolikost divide et impera (lat. zabavna kompozicija divertirati (lat. raznovrsnost. ples na pozornici. gen. razonoda. ljudina.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. razmicati se. carinarnica. koji se razilazi. skretanje. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. udaljavati se od teme divan (perz. promjena. ret. udio u dobitku koji. tajno vijeće bivših sultana.

pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. odjeljak divorcij (lat. slućenje divinator (lat. obožavanje divinizirati (fr. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.).: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. vračanje. divide in partes aequales čit. jedno pokraj drugog. dividere) dijeliti. razglašavanje. zapovjednik divizije divizionizam (lat. podjela obujma jednog pojma. glasoviti spjev tal. divulgare) razglasiti.: Tijela su dijelom čvrsta. divulgatio) iznošenje na velika zvona. diviniser) obožavati. vilica za dijeljenje slova divizura (lat.) podijeli pa vladaj!. vrač. predviđanje. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). predviđački. razvod braka divotamente (tal. štovati kao Boga diviš (lat.dividirati uloga. tisk. dividere) log. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. divisura) odsjek. svečano divulgacija (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. divide in partes ekvales (lat. ono što je djeljivo Divina comedia čit. proricati) koji vrača. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. log. diksi (lat. djeljivost dividuum (lat. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. voj. dixi) rekao sam. divide et impera (lat. divisio) dijeljenje. podijeliti.) ono što se može dijeliti.. rastrubiti. širenje informacija divulgirati (lat.) onaj koji može predviđati. dizati do neba. pretkazuje. divisorium) instrument za dijeljenje. kazati. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat.) glaz. umjesto da se miješaju na paleti. divulsivus) koji kida. proročki divinizacija (fr. dijelom plinovita divizma (lat. divisionnaire) voj. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. dicere reći. npr. divulsio) kidanje. završio sam . divinatio) pogađanje.) lit. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. dijelom tekuća. mat. gatanje. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. djelitelj divizorij (lat. npr. dakle. rastanak. rekoh. divinare pogađati. bolničara itd. st. stavlja se. divortium) prekid. razdijeliti.. predviđa. s pobožnošću. divisio dijeljenje) umj. Divina komedija (tal. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. stavljati u red bogova.. brojčanik kod urara. vidovnjak.. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. podjela. prorok divinatoran (lat. raskida divus (lat. mat. raskidanje divulzivan (lat. divisor) mat.) med. da bi se dobio zeleni ton. pobožno.. dividualitas) mogućnost dijeljenja. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. proricanje.) božanski. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. proriče. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. nebeski dixi čit. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. "Božanstvena komedija".

dodarium) v. doalium) prav. A. sustav računanja dvanaesticama. griža. sad mi je savjest mirna diza (njem. koji ima dizenteriju. do ut facias (lat. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. desing) v. najstariji po redu primanja u nekom društvu. do dajem) do ut des (lat. osnova) geom. dixi et animam meam sa. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. daktylos prst) anat. starješina fakulteta. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. docendo discimus (lat. inženjeru Rudolfu Diesćlu. dys-. docilis) poučljiv. najstariji po službi doalij (lat.(grč. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. automobila. dys. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. docens) učitelj. a ti radi doajen (fr. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. tj. upotrebljava se za pogon brodova. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.vi čit. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. dodeka) mat. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. desen dizelski motor teh. pali samo sobom. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. nego ubrizgava i. (naziv po pronalazaču. dvanaesnik. edra površina. diksi et animam meam salvavi (lat. dati. dysenteria) med. sapnica pročišćivač dizajn (engl. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. poslušan docirati (lat. lokomotiva i dr. dajem da bi i ti dao. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. udovički dio. doarium) prav. dodeka. 1858—1913) dizenteričan (grč. koji lako uči i shvaća. teško. hrvatsko ne-. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . najstariji po godinama. fone glas) glaz. gotov sam. doarij doarij (lat.predmetak koji označava nešto nesređeno. dodeka. dodeka dvanaest. dvanaestopalčano crijevo. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. dekan.) ja dajem.) rekoh i spasih dušu svoju. dare davati.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. zbog visoke temperature i tlaka.lua. kem. v. dvanaesterac.diza što sam htio reći. doalij doberman plemenita rasa pasa. tj. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. doyen) starješina. enteron) med. učiti drugoga. enteron crijevo. upućivati. mlaznica.) prav. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. zlo-. docere) poučavati. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). dotarij dodeka. duodenum dodekadika (grč. 316 dodekafonija nekoj ustanovi.

austrijski kompozitor Arnold Schonberg. dodeka dvanaest. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. dogessa) duždevica dogma (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. pren.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. pouka. koji ima dvanaest slogova. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. gyne žena) mn. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dodeka dvanaest.) carinarnica doger (niz. syllabe slog) dvanaesterosložan. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. pristaša dogmatizma. dogma mišljenje) fiz. v. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. dogma mišljenje) pravilo. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. nekritičan. dokeo mislim. dvanaesterac dodekatlon (grč. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. bot. andria muškost) bot. dogana (tal. koji se tiče dogme. XI. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. naučavanja o vjeri: neispitan. u Novom zavjetu: carska naredba. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. buldog i dr. pren. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. gonia kut) geom. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. petalon list) bot. dodeka. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. zaključak crkvenog sabora (koncila). prvobitno: onaj filozof koji je. unatoč proturazlozima. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. dodeka dvanaest. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. dogma mišljenje) fil. athlon natjecanje) šport. 1874—1951) dodekaginija (grč. njemačka doga. za- 317 dogmatizam konska odredba. fil. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. dodeka. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dodeka. engleska. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodeka. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. bez dokaza. dog) rod velikih i snažnih pasa. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč.

pošto ga poprave. znanstvenik. predavati o dogmama. skepticizam. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. hidraulični dok sličan postupak. filozofiji. stolarstvo dohmij (grč. izdrobiti) stolarski zanat. dokein činiti se. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. fil. samo pomoću zraka doket (eng.: empirizam. rezbar dogramadžiluk (tur. zajedno s brodom. iziđe na površinu. to dock) pom. u svakodnevnom životu: liječnik. doxa mišljenje. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. doketizam (grč. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. docket) trg. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. dogramak isjeći. drvodjelja. dogma. istraživanje. v. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč.dogmatizirati mi. mania bijes. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. dokimazo ispitujem. osobito u medicini). st. popis. doxa slava. pismo s popisom poslane robe. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. dochmios) metr. dokimazija dokimologija (grč. dokimazija dokimazija (grč. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. toliko dubok da može primiti brod. kem. (supr. mudrost naoko doktor (lat. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. grafo pišem) mn. tj. a zatim se voda iscrpe i on. odsječnim i uvjerljivim tonom. mnijenje. dogramak isjeći. dokimastika) dokimaziologija (grč. kriticizam) dogmatizirati (grč. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. dogmatizo donosim odluku. doxa slava. dock) unutarnji dio luke. voda se iz njega iscrpe. doctor) učen čovjek. logia) slavljenje i veličanje Boga. izdrobiti) stolar. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. kada brod ude u takav dok. doksat) vrsta balkona. u školi) dokirati (eng. govoriti odlučnim. v. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. sofia mudrost) umišljena mudrost. dokimazo ispitujem) kem. pravnim znanostima. vještina ispitivanja (dokimaziologija. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. doxa. dogma.) . lista robe doketizam (grč. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. n. dokimos dokazan. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. logia) kem. čestit. dovesti lađu u dok doksat (tur. dokimasia) ispitivanje. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. ozidan bazen.

pokazivati.) privatna isprava. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. škrinja. isplatiti dug. ubiti. pretjerano točan. doctor) položiti doktorski ispit. dolče (tal. documentum publicum čit. ostatak novca nakon plaćanja) 1. doktrinarstvo doktrinarstvo v.doktorand doktorand (lat. otkriti dokusuriti (tur. v. documentum) pisan dokaz. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. podnijeti dokaz. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. dokumentum privatum (lat. doktrinarizam dokument (lat. doctrina) učen. sprava za prženje kave dolar (engl. dolap) 1. činjenično do- 319 dolmen kazan. a da ih ponovno i ne ispituje. dokumentum publikum (lat. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. kusur izvratak. doktorska titula doktorirati (lat. documentare) pisano posvjedočiti. s bolom. tj. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. katekizam doktrinar (lat. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. bez obzira na stvarnost. dokrajčiti. tj. poveljama. znanost. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. povelja. ormar u zidu. 2. potkrijepiti dokazima. documentarius) ispravni. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji).) kabanica s rukavima. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. umilno dolentemente (tal. bolno. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. 4. popuniti manjak.) javna isprava.) glaz. kandidat za doktora doktorat (lat. tj. tj. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. žalosno dolerit (grč. poveljni. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju.) glaz. pedantan doktrinarizam (lat. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. 2. dolichos dugačak. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. isprava. docere poučavati. doctrina) učenost. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. doctoratum) doktorski ispit. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. slatko. ona koju nije izdala vlast. dolichos dugačak. koji se temelji na ispravama. 3. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. dolento dolento (tal. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat.) glaz. documentum privatum čit. tužno. niša. uopće uništiti dolama (tur.

) gospođa. nastaniti nekoga. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. pakost. odrediti nekome mjesto stanovanja. krug djelovanja. nadmoćan. gospodari. dominatus) vlast. rat domicelar (lat. lukavstvo. nadmoć dominanta (tal. vladanje. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. npr. prebivalište. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. tj. domesticus) kućni. boraviti. pretežit dominat (lat. domanium) koji se tiče krunskih. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. sivog. fr. biti nastanjen. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. dom.) bol. domesticatio) pripitomljavanje. domaine) vladarsko. domicilium) zavičaj. žutog. engl. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. dominium. gospodarstvo.) glaz. mn. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. dominium. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. v. prebivati. stalno mjesto stanovanja.) 2. nego negdje drugdje domicilirati (lat. don doma (lat. domicilium) koji stanuje. fil. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. fr. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. struka domestikacija (lat. područje. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. dolores) mn. zloba dom (lat. djelokrug. dominatio) vlast. polje rada. dolores (lat. nadstojnica ženskog kat. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. domicilium) trg. duomo) 1. v. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. doma kuća. v. gospodarstvo. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. biskupa ili Kaptola). domicilium) trg. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. saborna crkva. effet a domicile. gospodar domine (tal. domino) mn. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. trg. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. domus. . krunska imanja. bezbojan kristalast vapnenac. dolorozo (tal. doma. zlonamjerna prijevara. smeđeg i crnog. fobeomai bojim se) med. glavna crkva u gradu. navikavanje na poslušnost domestiks (engl.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. trg. obiteljski. ima redovito primjesa željeza i mangana. ali ga ima i bijelog. stan. vladarka. domino 3. bolovi. tal. peti ton u dijatonskoj ljestvici. državna dobra. domicilium) stanovati. krunsko dobro.dolomit dolomit min.) prijevara. samostana dominacija (lat. ukroćivanje. glavni ton. glavni. domanium) pretvoriti u vladarsko. vladanje. patnje doloroso čit. dolento dolozan (lat. dominans) koji vlada. unutarnji. dolosus) zlonamjeran. domaćica. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domus kuća. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. domicellus) mlad kat. dominator) vladar. zavičajni. a u nekim i kobalta. dome. vlada. dominante) glaz.

mn. taj je domino. odjeća za balove pod maskama. nedjelja. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. donatio) poklanjanje. svileni ogrtač za maske.) dominikat (lat. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. dominica sc. Gospodov.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. osobito sudskim putem. nadvisivati domino (tal. perikope. igra u kojoj se 28. posjed. biti na prvom mjestu. donarium) žrtvenik donatar (lat. zapovijedati. zemlja ili područje kojim se upravlja. dies) dan Gospodnji. praviti se gospodin. v. Don Kihot (šp. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. dominikalne lekcije dominikalist (lat. vlast. zavodnik. obrazinama. akt o davanju poklona Donald Duck čit. gospodarica. donna) 2. isticati se. dont. vladarica donacija (lat. rezidencija dominij (lat. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. misa dominion (engl. vlastelinski dvor dominikum (lat. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici.) gospodar. vladar. donatarius) onaj koji prima dar. gospodar igre) dominus (lat. gospodariti. Don Juan) v. biskupski dvori. vlastelinski. lat. tj. tj. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. Gospodnji. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. dominicatum) gospodarski dvor. vlasništvo. 36 ili 45 pločica. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. dominari) vladati. nedjeljom i blagdanskim danima. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. dominicalis) gospodarski. tip avanturista —zanesenjaka. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. prije: sama crkva. don Frane) Don Huan (šp. primatelj . dominium) pravo vladanja. Mozartova opera Don Quijote čit. vlasnik. domaćin. dominika (lat. pustolova don-premija (fr. Don Juan Don Juan (šp. 3.) 1. biti na čelu. praemium) burz. dompteur) krotitelj životinja don (šp. Donald Dak (engl. 2. kao i titula kneževa. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. gospođa. posjednik. čitaju i tumače. krabuljama. dominicum) crkveno imanje. vladati nad kim ili nad čim. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat.dominica dominica čit. slobodan posjed dominikalan (lat. pravo vlasništva. izdizati se nad kim ili nad čim. dominion) suverenost.) gospodin. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). npr. doma kuća. od donum dona (tal.) 1.) legendarni šp. gospodin domogem (grč.

doppel. n. zem. doriakos) svojstven Doranima. tvrdo i . dotis) u starorimskom pravu: miraz.) ili in tergo (lat. oleum) kem.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. dopio uzo (tal.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. dos. putnička kola u kojima se može i spavati. pust. dope mazivo za stroj. planinski prijevoj. pozlata.) s druge strane. dorsum. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. v. ustanovama itd. el Dorado) v. stražnja. greben. Stoss udarac) šport. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. hrbat. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. Doris) snažno. dorzalan dos (lat. poklon. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dorage) pozlaćivanje. amilinski kloral. doppelt dvostruk. kći Oceana. dorer) pozlatiti. ležaljka za spavanje dormiol (lat. pustolovine. donkihoterije donum (lat. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. e. dopl-igl (njem. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. jednog starogrčkog plemena. doron dar. Don Quijote) mn. donum auctoris (lat. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. de-aurare. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. obratna strana. darovatelj. leđnotrbušni. dormitivum) med. dvostruko doppio uso čit. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dormire. leda. leđni dorzetin (eng. in dorso (lat. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. dorsum leđa. pozlaćivati. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. donkihotijade donkihotijade pl. fr. spavaonica (osobito u samostanima).) točkica. dorsualis) v.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5.) glaz. narkotik. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp.donator 322 dot rakter Dorana. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. doppio uso) trg. donator) davatelj.) donkihoterije (šp. majka Nereida Dorifor (grč. utemeljilo Spartu. venter trbuh) ledno-trbušni. pr.) leda. dormitorium) spavaća soba. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . u izradi šešira: prevlačenje pusta. engl. starogrčka božica mora. eagle) "dvostruki orao". groblje doromanija (grč. venter trbuh) anat. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. neke mjenice) dorzalan (lat. uljasta i poput vode bistra tekućina. kralježnica. st.) dar. tj. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. dorsalis) anat. s obratne strane (npr.

v. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. drakaina) bot. tassah) 1. kratica za doktor dr. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. duhana i dr. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. kratica za doktor medicine dracena (grč. školu. davanje. draguer) pom. daun! (engl. dragueur) pom. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. tardžuman) tumač. logia) med. dan. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. narodni dar.. dotare) opremiti. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. usp. počasni dar. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. udovički dio imanja dotirati (lat.) trg. dotales) mn.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dotatio) miraz. daase. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. g. dosis davanje) 2. trata drager (fr. fil. dosis davanje. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. dosis davanje) med. ar. supstanci (šećera. dotalija pakta (lat. dotarium) prav. zmajevo drvo. vojske.) šport.) dozimetar (grč. mjenica. kutija za čuvanje suhih tvari. određivanje količine tvari. vojskovođama. didomi dajem.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. ugovori o mirazu dotali (lat. prevoditelj. med. Dose. dati miraz. vojna vlast. osobito: davanje lijeka. dubl-skul (engl. koji se tiče miraza. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti.) sklapanje braka. drager dragoman (ar. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dotarij dotarij (lat. dr. prihod dotalan (lat. dotalitium) prav. phil. dosis davanje. darovati (Crkvu. (1681. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč.) pomoću draguna. koji spada u miraz. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. Dauning-strit (engl. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. kratica za doktor filozofije dr. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dotalis) mirazni. dotalia pacta čit. stara .

ergon djelo. drao činim. teorija drame dramaturgika (grč. diram. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. drama. pren. drappo. drama radnja) dramska književnost. dati dramski oblik. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. dramatikos) dramski pisac. koji je u tri reda drajsiger (njem. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč.). draperie) tvornica čohe. okrutan drakonski v. drama radnja) radnja. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. radim. drama. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. suknar- atenska mjera za težinu. Dreivierteltakt) glaz. svijetlosmeda boja drapa (nord. čiji se zakoni. strast za kazalištem dramatopeja (grč. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. dramski pisac. psihološka itd. nisu mogli održati. dirhem mrvica. mania pomama. živo i u razgovoru (dijaloški) . tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. drama) prerađivati u dramski oblik. pr. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. drapa. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. od VI.2 g = 1/100 oke dram čit. dramaturgija dramaturški (grč. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik.32 g drajfirtl (njem. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. drap boja prljavožuta. st. drap). drama radnja) koji se odnosi na dramu. čoharstvo. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. n. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. koji se zbiva kao u drami. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). tvornica sukna. drachme) turska mjera za težinu = 3. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). socijalna. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. članci. što je u vezi s dramaturgijom (npr. neumoljiv. s mnogo radnje. drem (engl. povijesna. trun.7718 grama drama (grč. otuda: drakonski pretjerano strog. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. pr. grč. poet. Reihe red) troredan. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. sukno. fr. = 4. e.) dramolet (grč. pisac drame dramatika (grč. lat. st. dramatičar dramaturgija (grč. drei tri.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. gururlu koji se kiti. e. s pripjevom draperija (fr. n. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. tj. drama. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. čoha. do II. prikazi i si. drama) malo kazališno djelo. dramaturgike) v. osobito pohvalna. ludilo) pretjerana ljubav prema drami.

pren. uvježbavati. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. 1. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. grub. dresser) školovan. Iranu i Sri Lanki. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. dritto) ravan. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. zastori drapirati (fr. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. Drajfus (1859— 1935).) društvena odjeća. Dryas) mit. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. privikavati životinje (npr. med. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. konstruirao ju je 1817. odvodna cjevčica drenaža (fr. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. kretanje glumaca. očevidan dravidski jezici (sanskr. ptica i dr. neposredan. gorska vila . knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. na kipu). Draise po kojem je i dobila ime. zavjese. vježbati. radim) mn. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. osobito športskog društva. snažno djelovanje. izravan. 3. 2. drao djelujem. pom. opipljiv. Buch knjiga) knjiga snimanja. med. uniforma. med. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. direktan dreta (njem. zvukovi itd. podzemne. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. položaj kamere. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. trgovina čohom. K. drastikos) koji ima jako.drapirati stvo. uvježban. dresing-rum (eng. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl.) prostorija za oblačenje. neposredan. dresser) obučavati. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. dress) odjeća.) drednot (eng. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. uvježbati dressing-room čit. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). sačma drebina (njem. dragee) šećerno voće. odjeća neke organizacije. g. čohana roba. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. fali dress (engl. dretva Dreyfus. gala-odjeća dresiran (fr. neotesan. ukroćen dresirati (fr. vrtjeti. Alfred čit. Pakistanu. zavaravati drift (niz). koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. dekanski jezici draže(ja) (fr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. tj. konja jahanju). strog. ušećereni badem. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. psa vještinama. dresser) uvježbavanje (pasa. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. namjestiti zavjese drastici (grč. drehen okretati. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača.) dret (tal. konja. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi.

drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. šport. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat.dril-kultura dril-kultura (eng. droodles) naoko besmi-. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. osobina nekih jezika (npr. trpak.) "osobito suh". drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. grčkog) koji imaju. šport. metalosavijač. st. navijati za (igrača.). draj doks (engl. bril. gorkih ili kiselih jela droga (fr. duo dva. drut) vještica. drosos rosa.) londonsko kazalište osnovano 1663. drucken) tiskati. drill. 2. hrani se kukcima droška (rus.) druker (njem. lat. tipfeler Drury-Lane čit. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem.) pom. dry docks čit. drops) vrsta voćnih bombona. (u 18. usp. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. lat. dualis) pristaša dualizma. vlaga. dromedarius) obična jednogrba deva. cvilih drimifagija (grč. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. kudjeljna ili pamučna tkanina). Drucker) sitni metalni gumb. šport.) suh. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. vilenjak druda (niz. kibic.) laka. kick udarac) šport. navijač drukfeler (njem. draj (eng. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. extra dry čit. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. Drillich. zao duh. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. lat. ekstra draj (engl. a religija im je mješavina poganstva. Drucker) 1. drut) vještac. kopča. suhi dok. Britaniji itd.-kelt. dulais dvojan) gram. drop pasti. Druck tisak. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. dropkik (engl. drosos rosa. jedenje ljutih. dromas. sanskrtskog. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. biljka rosika kružnolista. drurilejn (engl. starokeltski svećenici drukati (njem. 3. vrsta gumba. vrsta brze jedrilice dromos (grč. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. dvojina. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. šport. fageo jedem) med. drimys ljut. konja i dr. navijač. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. droseros rosan. vlažan) bot. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. kopče. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. govore jednim arapskim narječjem. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. osim jednine i množine. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng.

doubleur) dvojnik. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. duh i materija. oklijevanje. za oktavu viši od principala. nešto što je osobito malo. pogleda na svijet itd. osobito: sumnjivo potraživanje. usp. dijeljenje na dvoje. double) dvostruk. udvostručavati. "vinski brat" duče (tal.dualistički dualistički (lat. podstaviti (haljinu).. koji sumnja. log. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. doublet) 1. u sumnjivom slučaju.) bot. dubium) sumnja. dubitatif) sumnjičav. priroda i duh. oblik dvanaestine. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. duzen govoriti "ti". biti u neizvjesnosti dubi (fr. dvojiti. lov.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). 6. doubler) udvojiti. oploviti. lažni dragi kamen. duša i tijelo. 5. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. neizvjestan. dualis) dvojstvo. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dvojba neizvjesnost. npr. osjetilna spoznaja i razum itd. voj. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. dubitatio) sumnjanje. čovjek kojemu govorimo "ti". osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. obići (npr. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. naučavanje o dvojstvu. tikati. dvojina.. anorganska i organska priroda. dubitare sumnjati. in dubio (lat. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. sklon sumnjanju. dva različita oblika iste riječi. kolebanje.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . duodecimal- . orguljski registar. neodlučnost dubitativan (lat. puška dvocijevka dublirati (fr. ne biti u što siguran. dubiosa) nešto što je sumnjivo. dvostruko dublaža (fr. 4. udvostručavanje. potpuno suprotnih stanja.) u sumnji. pom. načina mišljenja. fr. dvojbenost. neizvjesno. koji je u pitanju dubitacija (lat. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. naučavanje o postojanju dvaju različitih. ugurati u borbenu liniju. tisk. udvostručiti. murva. 2. subjekt i objekt. načela. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. Bog i svijet. udvajati. umnožiti. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). principa. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. 1829—1911). glaz. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. dualis) fil. in duodecimo) dvanaestina. larus dudoec (lat. dubitare) sumnjati. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. gram. Konrada Dudena. 3. duce) vođa dud (tur. pom. greben). dubiosus) sumnjiv. Bruder brat) pobratim. drugo oblaganje broda daskama. npr. doublage) udvajanje. duo.

) umj. st. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. dudžento (tal. duktilitet duktor (lat. neradnik. duyung) zool. na dvije. briga. morska krava. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. due volte (tal. magla.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. duetto) glaz. parlament. zaslađivanje dulcin (lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. gospodar dukat (grč. prašina. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. danhil) poznata britanska marka cigareta. platina) duktilitet (lat. (1200—1299) duglazija bot. Dulčineja (šp.) glaz. Dukas.) glaz. a due korde (tal. duo tilis) rastegljiv (npr. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. donio prvo sjeme u Europu). ductio) vođenje. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. lat. sviranje udvoje dufter (njem. knez. duyong) zool. duellum. isparivati se) lijenčina.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. duca.) glaz. ductus) vođenje. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. pren. tući se u dvoboju duet (tal. dodekadika duduk (tur. sabor. Douglasu koji joj je 1827. duel) dvoboj.) bot. v. za dva glasa. duodecimalni sustav v. a due voci čit. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. osobito u Italiji. tijek. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. izvlačiti. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. pren.. zviždaljka. upravljanje. duellare) imati s nekim dvoboj. dvoglasno. dulcificatio) slađenje. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. duman. sukob duelant (lat. dvaput. put. ducere vući. blesan due (tal. dulcis) kem.. duo) dva. dolek) bundeva.) . glupan. tikva duma (rus. due. probisvijet. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. s dvije žice duel (lat. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. dugong (malaj. ductor) vodič. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. jarbola i si.) vrsta čobanske frule. čit. mostova.) ruska narodna skupština. glaz. tuman) dim. duften mirisati. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. dux) vojvoda. duhana i pušačkog pribora .) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. uznemirenost. a due corde čit. dugong duhan (tur. skupština staleža. fr. fućkalica. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. pseudočuga (lat. brana. bezbojan prašak. pjevanje u dva glasa. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. a due vodi (tal. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. hohštapler dugento čit. Pseudotsuga taxifolia). potez pera. lat. tal.

životariti durbin (perz. licemjerje. dvanaesterac duodrama (lat. usluga. briga oko nekoga dupleks (lat. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duplum) u dva primjerka. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. tome rezanje) med. pogrdno: budala durati (tal. dvoličnost. duodenalis) anat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. teleskop . dur are trajati. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). dvostruko duplum (lat. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. skupljač elektriciteta. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. duodecimola) glaz. duplex dvostruk) 1. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. jak. duratio) med. duodecim dvanaest) glaz. ad duplicandum čit. duplare) udvostručiti. prav. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat.) luđak. postojan. duet duodecima (lat. duodenum. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. duplicitas) dvostrukost. služiti) njega. v. udvostručenost. grč. podnositi. ad duplikandum (lat. duplum) pril. duplum dvostruko. otvrdnjavanje durak (rus. tur. udvostručenje. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. trpjeti. duo) dva. duo) glaz. krjepak) glaz. glaz. durabilis) trajan.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duodenum) anat. šaljivac. udvostručavati duplo (lat. dvanaestopalčano crijevo) med. ustrajan. grč. duo dva. duplo dur (lat. duplikacija duplir (lat. ustrajati. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. duodeni. trajati. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. dvanaesti ton. duplicatura) v.) dakle Duns Scott čit. stvrdnjavanje. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. duplum. drama radnja) poet. durus tvrd. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. durmak trpjeti) 1. stoma) med. duodenum. dunkve (tal. dvanaestopalčano crijevo. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. grč. adoperare raditi. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. izdržljiv duracija (lat. duplikatura duplikat (lat. prevrtljivost duplika (lat. v. 2. dur-bin dalekovidan) dalekozor. 2. duodenum dvanaesterac. dvostruko. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. ne prestajati. pren. lakrdijaš. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. duplicatio) udvostručavanje. duplicator) 1. 3. duplicare) udvostručiti. udvostručenje. neiskrenost. melodrama sa dva lika duole (lat. fiz. presavinuti na dvoje.

zlotvor dušmanluk (tur. surovost. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. Durchmarsch) prolaz. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. madrac dušman (tur.) ili in pejus (lat. in durius (lat. ležaj. duritas) tvrdoća: strogost. uzglavlje. doge. redovnica. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi .durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur.) neprijatelj.) tvrd.) član vlade dvojice. zapovjednik jednog odreda vojske. dura mater v. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.) voda. član komisije od dva člana duumvirat (lat. domina gospoda) opatica. durh di blume (njem. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem.) jastuk. ducis voda) knez. vojvoda dužd (tal. Durchzug) propuh durhmarš (njem. duždevstvo.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. dux. anat. časna sestra dux čit.) optužiti. mater. neljudskost durus (lat. durch kroz) šport.) "kroz cvijet". duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. lat. prav. duks (lat.

vrsta oklopa. sprovod dženet (ar.) muhamedanski pakao džehenem (tur. 2. prsluk vezen srebrom i svilom. "lajači". ogranak metodista. hipok. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. fakin. džemi) družba. 2. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. cesta. tj. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. po tome što pri bogoslužju.) 1. molitva za dušu umrloga. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev.) kod muslimana: 1. 2. pren. jam) kuhano voće. prtljaga džambas (perz.) muslimanska vjerska općina. džemre) promjena džemper (engl. škrtac.-perz.Dž Dž. uzalud džabija (tur. 2. džehennem pakao) grješnik u paklu. 4. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. put. društvo džemla (tur. vještak u jahanju. džami) veća muslimanska bogomolja. džan baz) 1. 5. manje bogomolje) džamperi (engl. onaj koji dresira konje. skupina džemijet (ar. na dar. kovčeg. gentleman) gospodin. 2. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. zlotvor. prosjak. nemilosrdan čovjek. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. jumper) majica koja se kopča sprijeda. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. staklo džamadan. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. čovjek koji je gospodin u punom i . jab) šport. džebe) 1. džadde) 1. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džak) vreća džaltara (tur. džamaa. tvrdica džehenem (ar. zsak. trgovac konjima džamija (ar. 2.) okno.). pogreb.) 1. poznavatelj konja. zovu ih i barkeri (engl. jumpers) mn. okrutnik džem (engl. džehennem) pakao džehenemlija (tur.) muslimanski raj džentlmen (engl. naoružanje džebrak (češ. džemadan (tur.) udruženje. izvršitelj smrtne kazne. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). barkers). frajer.-tur.) dušo moja. džag. 3. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. prostitutka džam (ar. džellad) krvnik. oružje.. Americi (nastala oko 1760. putovanje. bludnica. besplatno. prozor. žebrak) 1. kretanje džaine mn. prokletnik Džek (engl. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. srce moje! džeb (engl. tur. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. ranka) džailum (perz. pekmez džemat (ar. 2.

jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. džihad) kod muslimana: sveti rat. orijaŠ džin (engl.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi.) dragi kamen.) 2. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. posrednik. lopov . pravnici. džerki (engl. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. = 0. razvija i tijelo i. veleposjednici itd. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. nagla provala. gorostas.) mit. zavat džiju-džicu (jap. vrsta sinkopiranog glaz. gin rakija klekovača. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. po položaju. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. v. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. gin) 1. džuhela) otrcan pas. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. od 1944.duh džukela (tur. nagao izljev. zavidan džin (ar. mit. stream struja) meteor. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. jeep) vrsta malih. ljenivac. g. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. tj. jet mlaz. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici.124 1 džilit (ar. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. rat za obranu vjere. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. časnici. pustinja duhova ili demona džip (engl. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. kao titula: gospodin džentri (engl. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. judo šport. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. jobber) trg. 2. odgoju i školovanosti. irska rakija. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. jockey) 1.) dječja igračka džig (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. dragocjenost džez (engl. geloso) ljubomoran. broker. osobito od ječma i raži džinfis (engl. konjušar. ga. japanski hrvački šport. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. profesionalni jahač na konju. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur.džentri najljepšem smislu. burzovni špekulant džokej (engl. pren. rakija od raznog sjemenja.. lakih i vrlo otpornih automobila. div.

pren. slonovi. pren.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. džumbus) zabava.). sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. jedinica za rad u sustavu SI.džul džul (engl. lavovi. nosorozi. engl. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. nered. zmije otrovnice i dr. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. tekućina . mjesto nereda džura-dogan (tur. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje.) zool. P. šuma. joule) fiz. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. juice) sok od voća ili povrća. veselje. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. ptica grabljivica (npr.

razbijač đirandola (tal. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. svjež. germek protegnuti. kicoš. grč. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. kićenost dokada (tal. dil) ruža. diakonos lat. pren. gers) gizdelin. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. giorno dan) nadnica. žirandola đojelerija (tal. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. gon koža) potplat. gizdelin. kicoš. lagan. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. pomoć. danas. goz oko) naočale đul (perz. giocata igra) igračka đon (tur. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. neradnik. zavist. posebno školovana za taj poziv. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. razdragan.Đ Đ. draguljarski obrt. đilozija đeniza (ar. krjepak đel! (tur. posluživanje (jelom i pićem). bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. poletan. gelosia) ljubomora. diakonikos) u pravosl. potpora. girandole) v. draguljarnica. u najstarijoj kršć. nametljivac. ružica đul-behar (tur. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. vjetropir. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. gyongy krasan. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. priča đederan (mađ. zvanje. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. girandola. diakonos) čin. diakonia) djelokrug đakona. dnevnica đozluci (tur. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. veseo. Crkvi. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. zdrav. ab) vir. obješenjak. dženaza đentileca (tal. gyilkos ubojica) vjetrogonja. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus.) dopušteno đaka (tal. ispružiti. divan) prid.) molitva za umrlog kod muslimana. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. giil ruža. fr. mladić uopće đilkoš (mad. poslastica đakonik (grč. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . đakona đakonica (grč. diaconicum) u pravosl. pomoćni svećenik đakonat (grč. diakonos) služiteljica crkve. giacca) kaput đakon (grč. đirde. vrtlog đerz (tur. gioielleria) draguljarstvo. sve do VI. giocolare) šala. gelmek doći) dođi! hajde!. početni svećenički čin u crkvi.

đul đulistan (perz. oblik. giizel) prid. giivegi) zaručnik. ujedno. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. suju) ružina voda đumbir (mad. su. meso s rajčicama. usp. dil) mlada ruža. đune) vanjski izgled. posuda. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. mladoženja đuzel (tur. kuh. giiveč) zemljana zdjela. đilistan) ružičnjak. krasan. vrt s ružama đulsa (perz. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. đil. paušalno. gotiirii) sve skupa. gyomber) bot. skladan . ružin pupoljak. ucijelo. sredstvo. način 335 đuzel đuture (tur. tur. jedno na drugo đuveč (tur.đulić đulić (perz. lijep.

otac Pelejev. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. vrenje tekućine (zbog topline). est) e (lat.E E. između dva imena piše se ben. o d' Kolonj (fr. ebn Mustafa = Mustafin sin. ebenus) bot. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. east. kem.) kolonjska voda ebanirati (lat.—IV. npr. 2. kem. ebullire izbijati kipeći. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. Diospyros ebenum. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. dragun. vulkanit. ebulire vreti. lat. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II.) eagle čit. npr. med.) prijedlog = iz. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr.) sin (pred nekim drugim imenom. grč. ebenos. eben. ebrillade) jah. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. grč. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. ebony) vrsta umjetne ebanovine. sin Zeusa i Egine. eban. travnja 1965. nego prorokom ebn (ar. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. pjevati e. lansiran u Zemljinu orbitu 6. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. crno. fr.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. abonos.) engleska plemićka titula: plemić. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. ebrius pripit. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. kratica za ex officio (lat. ebriositas) sklonost piću. grof Early Bird čit. skopeo gledam) 1. ebanisteria) fina stolarija. sprava za . st. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. Erli Berd (engl. ebano. prvi komercijalni komunikacijski satelit. irl (engl.).) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. igl (engl. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. grč.) iz dubine. ebenare) obložiti ebanovinom. djed Ahilejev earl čit. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. ebullitio) kipljenje.) "Rana ptica". grč. o. strast za pićem ebulicija (lat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.

oticati. st. ebullire) kipjeti. gljive. g. pr. dospijeće..) trg.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. aidos stid.— XII. i 1230.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. 54. bulla. s oteklinom edematija (grč.) Ed. grč. otečen. koji ima oteklinu. npr. ešans (fr. sanskr. alge. ekar (fr. edafobiont edamatozan (grč. slast. aidos stid. proždrljivost edafon (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. npr. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. vrt slasti. e. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. patiti od vodene bolesti eden (hebr. oticanje kože edematizirati (grč. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. tj. kod Indijanaca . aidos sramljenje. oidema) med. natičem. eše (fr. v. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). ljuskavci edeoblenoreja (grč. oidema) med. rok plaćanja mjenice echee čit. maligan ebulioskopija (lat. burz. oidao otičem.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. skopeo gledam) kem.) ultrazvučni detektor. zool. vreti ebur (lat.). upala stidnih dijelova tijela edem (grč. zemlja) životna zajednica tla. gmazovi.) eda (edda) lit.) raj. slonovača eburin (lat. rheo tečem) med. kratica za edidit (lat. pren. naslada edentati (lat. kratica za editio (lat. ekcehomo (lat. g. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. puževi i dr. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. edentata) mn. edacitas) pretjeranost u jelu.) umj. oidao otičem) med.5) eccehomo čit. ebullire vreti.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. oidao otičem) med. pauci. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. stid) med. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. ebur. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. ekce homo (lat. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. n. Starija eda (između 1240. bezupci. blenna sluz. sisavci bez prednjih zuba. crvi. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. oidao otičem) med. kukci. opisivanja i pjesničke izraze. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. ekosaunder (engl. i 1250. edafos tlo. ibha) slonova kost. uživanje.

koji potječe od. zidati. razvijanje neke ideje. per edictales čit. edere objaviti. knjigu. putem poziva preko javnosti. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. patricijski. podignuti na noge. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. ediktalna citacija. aidoia stid. putem javnog poziva. do 1453. ediktale . tj.edeološki 338 editorijalan edikula (lat.) prvo izdanje. građenje. knjižar-izdavač editorijalan (lat. ediktalitercitirati pozvati službeno. hramovima. neuljudan. edepsiz) prid. ukaz. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. ediktalni poziv. putem javnosti ediktalna citacija prav. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. koji se tiče izdavača edeološki (grč. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. editio princeps čit. npr. neodgojen. najbolje izdanje edificirati (lat. Voltaireove. edicere. arhit. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. poučiti. podizanje građevine. sudski izvještaj i priopćenje. tzv. utješiti edifikacija (lat. u pratnji odane kćeri Antigone. Eshilove. temno režem) med. loš čovjek. per ediktales (lat.) prav. aidos stid. Oidipus) mit. spis Edirne (tur. službeni ili sudski javni poziv. editio) naklada. edictale) prav. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. 12 travnja 1598. okrijepiti. aedificatio) zidanje. pokvarenjak edicija (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. dopustio. izgradnja u duševnom smislu. naredba. podizati građevinu. putem javnog poziva ediktaliter (lat. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. edicio princeps (lat. umiriti. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. aedificare) graditi. v. izdati. edere) objaviti. službena objava. editor) izdavač.) grad koji se još naziva Jedrene.. aedilitas) čin i zvanje edila. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). Hadrianopolis. podržati. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. im. izdanje (knjige). a značajan je po tome što je od 1361. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. Drinopolje. glavno izdanje. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. editor) izdavački. narodnim veseljima. Jokasta se ubila. postojale su dvije vrste: plebejski. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. Ismenu-i Antigonu. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. poučavanje edikt (lat. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. edictaliter) prav. Corneilleove tragedije). edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. Polinika. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. prav. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. edilstvo Edip (grč.

jednodnevan. efelis) mn. trg. edel plemenit. jednodnevna groznica. obrazovanje edukator (lat. efelkističan (grč. uspjeh. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. educatio) odgajanje. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. ubio ga je Ahilej efe (fr. runolist edukacija (lat. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. istinski. koji je zaista izvršen ili postoji. fiz. zaslađivanje. ef-. efemeros. otac Medejin Eetion (grč. dulcis sladak. učitelj edukcija (lat. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. eductum) izvod. brat Kirkin. dulcis sladak. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. pjege od sunca na licu. efektivna roba trg. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. effets) mn. koji je u vezi s efektima.edlvajs edlvajs (njem. izvaditi. Aietes) mit. sin Helija i Perse. emera dan) med. izvlačenje soka edulkorirati (lat. kao sastojak. produkt edulkoracija (lat. zasladiti. weiss bijel) bot. rad u jedinici vremena (sekundi). educator) odgajatelj. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. efektivni dobitak stvaran dobitak. razblažiti. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri).) mit. effectus djelovanje) obaviti posao. vrijednosnice. prolazan efemeridi (grč. vojske. odgoj. effectus) učinak. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. kem. ublažavanje gorčine ili oporosti. effectivus) stvaran. mjenice. med. pjege po tijelu. istinski. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. kratkotrajan.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . privremen. edulcare) kem. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. ostvariti efelidi (grč. talog. koji se tiče efekata. ukupan uradak efekti (lat. čist dobitak. ephemera uterina čit. edulcoratio) farm. izlučivanje edukt (lat. ono što je izdvojeno iz nečega. izvući sok Eet (grč. Andromahin otac. efficere. tj. effectus) stvaran. efektivno stanje npr. fr. studij umjetnosti efekt (lat. educere izvesti. efemera uterina (lat. ef-. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. Edelvveiss. državni efekti državne vrijednosnice. eductio) kem. vodopada itd. stroja. u jednoj sekundi. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. 2. supr. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). u jedinici vremena. emera dan) dnevni kalendari. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. izvadak. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. izvršiti nalog. effectus. emera) koji traje jedan dan. već postojala. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1.

Babeufa) oko 1848. osobito: čuvar hramova. vodene nimfe. efrakcija efulguracija (lat. femina žena) koji je poput žene. effractum) med. otjecanje. dio opreme židovskog velikog svećenika u Starom zavjetu efor (grč. doba cvjetanja. 2. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. efTfiler) izvlačiti konce iz tkanine. egalite) jednakost. Efialtes) Grk koji je 480. procvjetavanje. uspješnost efilirati (fr. effringere razbiti. effeminatio) med. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. efeminiran (lat. pojavljivanje bubuljica na koži. epi-. eforos) eforov djelokrug. efflorescere) bot. ephoratus) eforova čast i vlast eforija (grč. effluere izaći. v. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. izlijevanje. ravan. tur. pr. hydor voda) mit. sijevanje efuzija (lat. mlitav efendija (grč. čuvar. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. pren. egalite jednakost) 1. eforos. provalnik efraktura (lat. efraktura