CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

praunuk Tantalov. aphthae) mn.bez. a-gameo bez žene sam) neženja. med. lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. aphthosus) mjehurast.bez. affronterie) javna pogrda. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja).bez. aforidizijazam afrodizijaci (grč. ljupkost. mukli suglasnik afuzija (lat. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. bot. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). Afrodite. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. med.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. affricare natrljati) gram. aftha. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. supr. med. afrodizija afretiranje (fr. osvećen od sina Oresta agamija (grč. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. gala mlijeko) med. gone rađanje) biol. buncanje u groznici afte (grč. morska gusjenica afroditografski (grč. fthongos zvuk. gamos brak) mn. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. a. pren. glas. v. spolna ljubav. samac agamogonija (grč. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. slika. zool. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. brat Menelajev. tj. zool. bezmliječnost dojke. a. unuk Pelopov.) usp. osobito u hramu agame (grč. ljubavna pohota. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. bot. zakupljivanje lade. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. rađanje bez oplođivanja. besmislenost.bez. afros pjena. losion aftezan (grč. zakupnina afrik (fr. obljuba. c = t +s Afrodita (grč. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. gamogonija . afthai. after-shave lotion čit. kriptogamija. afrodisiazo) med.) kolonjska voda. lat. pretjerano razvijen spolni nagon. gamos brak. astr. after-šeiv (engl. a. draž. momak. složeni. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. npr. a-. ljubavno ludilo. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. kip. afrodisios ljubavni) mn. affretement) pom. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. kralj u Mikeni (Argu). bespolnost cvjetova. ton) gram. after-šeiv loušn (engl. sliveni suglasnik. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. Afrodite) mit. agalma) lik. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl. a. gamein ženiti se) bezbračnost. ljubavno uživanje. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. ukras. afrosyne) bezumlje. sin Atrejev.

bez. agathos dobar.bez. ageraos koji ne stari) nestarenje. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. daimonion duh) mit. u narodnoj medicini Agemenidi mn. stoljeća pr.) posao. djelotvoran. nomos zakon) med. radno načelo. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. agave americana) bot. praotac Feničana agens (lat. perzijska dinastija od 8. plaćeni bukač.) dnevnik. teol. edžine (engl. zastupnik. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. Agena čit. ono što je uzrok nečemu. upotrebljava se.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. kršćanska ljubav. snaga. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III.) polje. oranica. duh zaštitnik agatologija (grč. nesposobnost za rađanje. genesis rađanje) ženska neplodnost. gaster trbuh. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. predstavnik firme. osnivač grada Tira. ured jednog agenta. a. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu. dobri duh. prema Starom zavjetu. poslovno područje jednog agenta. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. ager publikus (lat.) mn. po imenu arapskog plemena koje je. lat. tropska biljka podrijetlom iz Juž.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. podsjetnik agenezija (grč. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. agauos vrijedan divljenja.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agathos dobar. poslovnica ager (lat. n. stablo joj izraste do 10 m visine. božanska ljubav. agens koji radi) poslovođa. agape ljubav) Božja ljubav. gomilanje agerasija (grč. pokretna sila agent (lat. mn. agathos dobar. a. osobito lišće. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. agens) fil. bios život) fil. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. Amerike. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. fiziol. agenor) "hrabri". logia znanost) fil. do 4. e. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. staračka svježina . ager publicus čit. aggeratio) nagomilavanje.agape agape (grč. poticatelj nemira. ažans avas (fr. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. tajni policajac agent provokator (lat. mladolik izgled. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. posrednik. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr.

) "dioničko društvo za proizvodnju anilina". gyne žena) neoženjen aginija (grč. nemogućnost gutanja. agglutinatio) nagomilavanje. aglosostomija aglosostomija (grč. buniti. hitrost. stvari. aglaos sjajan) "sjajna".bez. gomilanje. hitar. aglosija aglucija (lat. mutavost. geusis ukus) med. miješati. svršena stvar. med.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. gyne žena) neženjenost. a. stoma usta) med. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. min. farm. marljivost aginičan (grč. agere) raditi. slijepljen kamen aglomerirati (lat. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. st. opća amnestija agijazma (grč. aglutio) med. a. trgovati. ili protiv neke osobe. buntovnik. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. nijemost. nagomila(va)ti. život bez žene agirati (lat. kretanje. adžitato (tal. podbadanje. agitatio) pokret. hagiazma) blagoslovljena voda. nastaje nova zbirna predodžba. gram. podbadač. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). koja je često na dnevnom redu. ili protiv neke osobe. skupljati aglosija (grč. lat.agestija agestija (lat. radinost. "predvodnik". aggestio) dovlačenje na gomilu. fil. točno. poticati. poslovati. agluticija aglutinacija (lat. skupljanje. marljiv. stranku ili ideju. agglomeratio) skupljanje. nagomilavanje ageuzija (grč.bez. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. doduše. agilitas) brzina. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. stapanje dviju riječi u jednu .) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. e. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. uzburkano. glumiti na pozornici agitacija (lat. ago vodim. agilnost agilnost (lat.bez. a. agglomerare) gomilati. globulus kuglica) med. spartanski kralj (5—4.) glaz. glossa jezik) med. agracijacio publika (lat. a. agilitas) v. sasvim točno aggratiatio publica čit. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu.) muz. stvar. vrijedan agilitet (lat. riješena stvar agitato čit. v. nemir.bez. aglossos nijem. dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. jedna od triju Gracija. lak. okretnost. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč. sveta voda agilan (lat. Agfakolor (lat. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. bunjenje agitakl (lat. kod tifusa). božica ljupkosti Aglaura mit.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. spretan. a. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. agilis) brz. lakoća.bez. laos narod) "voda naroda". smutljivac agitirati (lat. okretan. "prvak". color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. n. adžustamente (tal. gomilanje. usp. potpuno. stranke ili ideje. "blistava". pr. osobito u političkom smislu. agitaculum) farm. anilin.

smrtni strah. srodstvo po ocu agnat (lat. konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. srasti agma (grč. agonistes. gnathos čeljust) med.bez. agnatus) srodan po očevoj strani. mjenicu i si. natjecanje. priljepni. filos prijatelj. reostat agon (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. agma) lingv. sudac u borbi agora (grč. a. agon borba) gimnastičko.) agnosticizam (grč. agnoscere) priznati (npr. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč.bez. s priljepcima. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. anominacija agnoscirati (lat. priljepljivati. aglucija aglutinancije (lat. agonia borba) smrtna borba. metron mjera) fiz. ali ih ne raspoznaje i dr. očajanje agonist (grč. agglutinare prilijepiti) mn. aglutinativni jezici lingv. grč. narodna . naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. npr. lijekovi za brzo zarašćivanje rana. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč.) Jaganjac Božji. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. ago igla. utakmica agonografija (grč. koji zaliječi. koji zarašćuje. agon) borba.. agglutinare) slijepiti. potpis. ago vodim. agglutinantia) mn. smrtne muke. mania pomama. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. agora trg) 1. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. gnosis spoznaja) psih. v. agonothetes) redatelj gimnastičkih. borilačka. v. u starogrčkim gradovima: glavni trg. g. prilijepiti. koji se priljepljuje. agonos neplodan) zem. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. po ocu agnatija (grč. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. sastaviti. aglutinini (lat.29) agofilomanija (tal. gimnastička. pozitivizam i dr.aglutinacija aglutinacija (lat. agon borba) borba. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. a. agnominatio) v. agonistes) borac. npr. izdisanje. agnatio) krvno srodstvo. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. aglutinatio) med. turski i dr. 2. hrvačka vještina agonizam (grč. ago vodim) glaz. nesposobnost raspoznavanja. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. stanje koje prethodi smrti. agnatus) rođak s očeve strane. agon borba. h. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. archos) nadzornik gimnastičkih. med. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. rođak po krvi agnatičan (lat. gimnastički. fil. med. jedno od Kristovih imena (Iv 1. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje.

na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč.agorafobija skupština starih Atenjana. zemlju. nervozni strah od prelaženja preko trgova. tekuća i plinovita agregirati (lat. kurtaža agregacija (lat. ager njiva. agresto. pooštrenje.35) agrafija (grč. npr. meh. zakone i dr. agrestis) seljački. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. pridruživanje. aggressor) nasrtljivac. pogoršanje. fobeo bojim se) med. agregare) primiti u neko društvo. poljoprivredni. agrafos nenapisan) 1. teol. zbijanje. spona (kao nakit) agrafa (grč. lat. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. koji je sklon napadanju.bez. nagrada posredniku. nasilan agresor (lat. agrarius) koji se tiče zemlje. otežanje. aggravare otežati) otežavanje. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. agrarius) zemljoradnik. navodno od am Graben na jarku. Djela apostolska 20. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. gubljenje sposobnosti pisanja. grafo pišem) med. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. lat. aggregatio) nagomilavanje. kazne 35 agrestan agreaža (fr. aggregatum skupina) min. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. primanje u neko društvo. proizvodeći ih. seoski.. dinamo-stroj i motor. neobrazovan . agreage) trg. pren. ad pri. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. agros. aggressivus) nasrtljiv. grub. pridružiti. lat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. mn. izvanredna profesura agregat (lat. agora trg. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. ergon djelo. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. neotrovne tvari kojima bakterije. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. a. nasilje agresini (lat. agros. polje. upotrebljava se za ocat. mat. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. nakupljanje. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. ager njiva. zbroj. poljski. zbiti. nepismenjak agrar (grč. zemljoradnički. zemljišne odnose. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. ager njiva. napadan. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. generator i motor agregatno stanje fiz.) agrarni (lat. grafia pisanje. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. limunadu i dr. nagomilati. napadanje. agraffe) 2. aggredi) mn. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. napadač. agro. zemljišne reforme. med. kopča. gomilati.. iznos. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. povećanje. agrestan (lat. agros njiva. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. aggressio) napad. neuglađen. stanje u kojem se neko tijelo javlja. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. grex stado. nasrtljivost.

nespavanje agripnokoma (grč. poljoagrobaza (lat. agricultura) zemljoradnja. meteoron koji se nalazi u zraku. agros. techne vještina) agr.(grč. agros. ge zemlja. grubost. neugladenost. agrikola (lat. ager polje. mania pomama. grč. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. logia znanost) grana meteorologije koja . osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. zaštićivanjem od erozije i si. poljoprivrednik agrikultura (lat. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agros.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. prostaštvo. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. budnost. gnojivima. agrikulturni sustav v. thymos duša) divljaštvo. agrios divlji. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. fiziokratski sustav. oikos kuća. tj. koma neprirodna pospanost) med. agrypnia. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros. ager polje. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. agrypnia) med. agrometeorologij a (lat. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom.) seljak. također: agripski porođaj agripnija (grč. bios život. Agrippa) 1. neobrazovanost agri. na osnovi pokusa. lat. seoski) seljaštvo. rimsko osobno ime. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč.(lat. ager polje. grč. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. fyton biljka. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. agrios divlji. grč. nesanica. ager polje. poljski. cheo lijem) dio kemije koji. med. divlja ćud. ager polje. nepravilan porođaj. poljoprivredni. grč. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. agros. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom. ager polje. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr.agrestija agrestija (lat. grč. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. osobito divljači agriotimija (grč. agrestis poljski. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. 2. ratarstvo.

. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. bezvodnost Ahil (grč. agros polje. hydor voda) nedostatak vode. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. vrsta dragog kamena. achlys) tama. fiz. zagrobni život Ahitofel (hebr. Ahilleus) mit.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. oskudica u vodi. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. prid. e. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. nedostatak sna. a-. tj. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid.). a-. hypnos san) med. pedon zemlja. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč. slabokrvnost . ahipničan ahiret (tur. pren. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. pr. chemeia) pr. bljedilo. pomračenje vida. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. agrostemma) kem. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. logia znanost) znanost koja proučava fizička. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. achates) min. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. i to na peti. cheo lijevam. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. chemeia) fiz. a-. karneola i dr. techne vještina) poljoprivredna tehnika. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. muž glasovite Teute agronom (grč. agros. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. boja kože) med. nego mora vječno lutati ahat (grč. nesanica. a-. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. Ahilova tetiva anat. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. agros. tlo. mana nekog čovjeka. slaba strana. n. chros koža. grafo pišem. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. chylos sok) med. acholos) med. prema legendi. a-. a-. otuda: slabost. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. osobito: inženjer poljoprivrede. čovjek kojega je. ahyr posljednji) drugi svijet. agronomos) poljoprivrednik. služi za nakit ahatizirati (grč. agros polje. st.

Topf lonac. poglavica zlih duhova. acht osam) osmica.) podsjetnik AIDS (engl. adiutare) pomoć.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. bog i praizvor svega zla. Aias) mit. Deckel poklopac) povoj. npr. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. Eirspeise) omlet. aide-memoire < U ed memoS. izmislio ga je Verdi) aide čit. zafrig. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. Eier jaja. ar (fr. sin Telamona. đačkom roku) ajskafe (njem. lat. kajgana. ugrožene su promiskuitetne osobe. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. otokom limfnih žlijezda. aitia uzrok. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. igraća karta osmica i dr. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). nakon eksplozije hidrogenske bombe. fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. u v^stu: suigrač. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. znak E i Es (naziv prema A. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. bolest se očituje vrućicom. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. engl. ein jedan. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. ed (fr.) mit. ajnleger (njem. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. tablični mu je broj 99. einlegen staviti) tisk. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. einbinden uvezati. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. kralja salaminskog. logia zna«nost) v. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. partner. ein jedan. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. općom neotpornošću organizpia. gubitkom tjelesne mase. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. ein jedan. Einbrenn) zaprška. pomaganje. aide. Eis led. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. ujušak ajnlag (njem.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). lat. etiologija Aja Sofija (od grč.

kardia srce) fiziol. nepriličan. logia govor) nezgodan. akademia od osobnog imena Akademos. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. visoka škola za znanost ili umjetnost. akademski građanin polaznik. dakle. koji se tiče akademije 4. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. akantha trn. lat. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. školski. aisthanomai osjećam) med. akantha bodlja. kata. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . akarpia) neplodnost akaša <ind. obrazovan na visokoj školi. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. pren. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji.. Platonova filozofija. akantha bodlja) med. akairos nezgodan. po naučavanju Upanišadai etar. krut. u nezgodan trenutak. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. neprikladan govor I. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. med.Aka Larencija Aka Larencija (lat. tj. velikoj školi (sveučilištu. akalkulija (grč. a-katalektikos) poet. logia govor. koji se tiče ove. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. lat. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. akardija (grč. 5. 2.) 1. čekinja. mekuštvo! akarijaza (grč. prema legendi. Platonova škola. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. pelviš zdjelica) med. akantha bodlja. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. ukočenost udova akantestezija (grč. bodljikava zdjelica. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. odgojila vučica) akacija (grč. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč.) fil. kao "prostorna supstancija". promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice.. usiljen. akademikos) koji pripada visokoj. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti.) lit. "zgrčenost. a ne. akakia) bot. akampsia) negipkost. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. a-. 4. a-. nedostatk srca. calculare računati) med. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. prostor predočen kao materijalni element. bodljika. grafia pisanje) med. koji pripada akademiji 4. papilomi i dr. pren. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. 3. akaša je ono iz čega sva bića. kao što su bradavice. malodušnost.

ubrzavajući akcelerirati (lat. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. acceptibilitas) primljivost. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). nedostatak razumijevanja. accelerare) ubrzati. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. accessio) pristup. nenaklonost prema čistoći. accentus naglasak. grč. accentus) gram. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. priznati. ono što još prioada glavnoj stvari. prihodi. prihvatiti. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. v. accessus. neshvatljiv akatapoza (grč. paciscenata. acceptio) primanje. acceleratio) fiz. naglašavanje. neuredan. logia znanost) gram. a-kaustos) nesagorljiv. akcent akcentuacija (fr. akcept akceptant (lat. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. acceptus primljen. accelerativus) ubrzan. ubrzanje. accepti latio) trg. ubrzavati akcelerometar (lat. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. približenje. med. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. prihvatljiv. neshvaćanje. onaj koji prihvaća mjenicu. prihvatljivost akceptilacija (lat. akataleptos) nedokučiv. grč. nezapaljiv akceleracija (Jat. accedere) pristup. prilaz. staviti. trasat akceptibilitet (lat. isticanje u govoru nekog glasa.akatalepsija akatalepsija (grč. med. a-. usvojiv akceptacija (lat. acceptare) primiti. a-katastatos) nepostojan. a druga akceptant — primatelj). stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. akcentuacija akcentuirati (lat. accentuation) gram. priključak. acceptatio cambii) primanje mjenice. v. osobito protestant akaustičan (grč. accessus pristupanje. na probu . riječ kojom se izražava primanje mjenice. jedna je promitent — ponuditelj. usvajanje. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accelerare ubrzavati. med. naglašavati. napadaj groznice akcesija (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. accentus) naglasiti. istaknuti (glas. acceptabilis) primljiv. nestalan. accentus naglasak) gram. primljena mjenica akcepta (lat. koji ubrzava. kataposis pijenje) med. dohoci akceptabilan (lat. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. pristup) početnik. ubrzavanje akcelerativan (lat. akatharsia) nečistoća. pripravnik u službi ili zvanju. odobriti. slog ili riječ). prihvaćanje. naglasak (sloga ili riječi). od dviju ugovaračkih strana. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. med. nepojmljiv. potres mozga akataleptičan (grč. accepta) mn. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč.

znanost o operacijama. znanost o liječenju rezanjem. klicanje. obrazaca. naučiti akciza (fr. slučajne osobine neke stvari. sporedan posao. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. trg. akinesia) nepokretljivost. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. ukočenost jednog ili više udova. pomoćni akcidence (lat. koje nisu bitne. acclamatio) burno odobravanje. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. acedija akefal (grč. fini. sporednosti akcionar (fr. ergon djelo) med. djelovanje. porez na potrošnju akcizirati (fr. ake liječenje. aceridi akezija (grč. izabrati . accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). koji nema veze s biti stvari akcija (lat. a. optuživati akcipirati (lat. accidere dogoditi se) nebitna. acenonoet akeridi mn. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. v. accise) odrediti prirez. optužiti. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). posrednik. akcidencija (lat. kyanos tamnoplav. fr. opažati. opaziti. blepo vidim) med. dionica. med. accise). osjećati. akcijski radijus zrak. accidere događati se) prirez. akedeia) v. porez na potrošnju akcizant (fr. farm. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. tisk.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. accise. accidentialis) nebitan. koji se tiče djelovanja. čuti. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. actionnarie) trg. kad medvjed za žute kruške. osjetiti. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. akefalos bezglav) sanjar. acezija akianoblepsija (grč. ret. razumjeti. akesis) v. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. kad se netko pravi da za nešto ne mari. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. slučajan. do kojih ne može. sporedan. poduzetnost. djelatni.. par acclamation čit. kaže: "Nisu ni bile zrele. djelatnost. vrijednosnih papira i si. actio rad. slučaj akcidentalan (lat. actio tužba) tužiti. shvatiti. action) radnja. accidentia) ono što nije bitno. npr. sporedna nagrada akcesoran (lat. oporezovati akcizor (fr.akcesit akcesit (lat. accidens. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. accisa. actio. accipere) primiti. actionator) tužitelj. par aklamasjon (fr. sporedna. izrada tablica. accidentalia) slučajnosti. senzal akcionirati (lat. accedere pristupiti. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. druga nagrada. potrošarinu. accidere) mn. poreznik akedija (grč. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat." aklamacija (lat. slučajna zarada akcident (lat. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. accidere. dioničar. accessorius) sporedan. kirurgija akizam (grč. uzetost živaca akirija (grč. djelovanje) radni. uzgredan. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. accise) onaj koji plaća prirez. eng. lat. pristankom svih.

" aklastičan (grč. unaprijed. accordo. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. accommoder) prilagoditi. koji ne prelama. accordeur. lat. 1889—1966) akoazma (grč. accommodatio) prilagodba. accordatore) glaz. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. collum vrat. . accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. pren. pozdravljati klicanjem . accordium) glaz. uzimanje unaprijed. uzimanje predujma. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". sprovoditi. a conto). o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. na ime zarade ili primanja. zagrliti. uzeti (ili: uzimati) na račun. (u vrijeme Stolipinove reakcije). glaz. poravnanje. Aconitum napellus) kem. accompagner) pratiti. izgladiti. fr. bez religije. tal. akme vrhunac. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. ak'umetar akognozija (grč. prvi put napravljena 1829. svota koja se uzima na račun. navikavanje na tuđu klimu. akoniton jedić.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. acclim&tisare) prilagoditi se. posebni način plaćanja radnika. prijelomno stanje u razvoju bolesti. ugovor. zagrada. metron mjera) med. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. trg. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. confessio priznanje) bez vjere. ugađač glazbala akordeon (tal. slaganje. prilagođavati se podneblju. "po svršenom komadu". akos lijek. poravnati. predujam akontirati (tal. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. staviti u zagrade. accomplir) zaokružiti. predujmiti akonto (tal. akoe sluh) med. sloga. akuo čujem. na ime zarade ili primanja. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. kome kosa) med. udomaćivanje aklimatizirati (lat. lat. fr. udobno smjestiti. kritično. pren. šiljak) med. izravnati. pogodba. accord. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. naviknuti se na neku tuđu klimu. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. prilagođavanje. a ne nadnicom. podmiriti dug akompanjator (fr. upotpuniti akonfesionalan (grč. završiti. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. ugodno suzvučje triju ili više tonova. javila se nakon revolucije 1905. a-. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. gnosis poznavanje) med. accollata. accoler) obgrliti. postići. a konto akord (tal. a ne. accompli) završen. aklestos nez«tvoren) opt. suglas' nost. tisk. g. lat. glaz. accommodare. logia znanost) znanost o lijekovima. akos lijek. udomaćiti akme (grč. vršak. a conto) uzimanje na račun. bezvjeran. a conto) v. gotov akomplirati (fr. ne nadnicom akordator (fr. urediti. klobučić. fr. nereligiozan akonitin (grč.

slagati. povjerenje akreditiv (lat. accorder) usuglasiti. kranion lubanja) fiziol. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. poravnati se. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. krateia nemoć. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. accorporatio) spajanje. urođena nakaznost glave. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. fagos onaj koji jede) skakavcojed. a-. accrementum) prirast. a-. pa i sam svijet. acer ljut) farm. crescere rasti) prirast. med. a-. suprotno: ateizam akr (engl. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. nečistoća. gornji. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. nekritičan akrizija (grč. accreditare) ovlastiti. neodlučnost.(grč. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. prinova. združenje akorporirati (lat. samo Bog. brižljivost. akribes točan. accriminatio) optužba. savjesnost. med. akreditiranom. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. akratopege (grč. pisanju. ad kod. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. akribeia) točnost. ljuti. metreo mjerim) točno mjerenje . bot. pripojiti. cirkularni akreditiv akreditivno. bolestan izgled lica akozmizam (grč. povjerenje. porast akrescenzija (lat. žice). povećanje. priznati akordoar (fr. thermos topao. akratos jak. akrecija akribija (grč. šiljast . temeljitost akribologija (grč. prilagoditi (glasove. a-. u punoj snazi. pripajanje. pridružiti akostati (tal. grubost. uz. samo modifikacije božanstva. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. kao jedino što doista živi. opunomoćiti. dati kredit. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. dok su sve ostale stvari. akris skakavac. accreditivum) punomoć. glas. složiti. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. dopustiti. kotyledon udubljenje) mn. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). 43 akroovjeriti. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. a ne nadnicama. gorčina akritičan (grč. accordoir) glaz. akreditirati se steći ime. bez istinske stvarnosti. odobriti. akribes točan. trpki lijekovi akriminacija (lat. usuglašavati. acrimonia) oštrina. neodređenost stanja bolesti akro. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. a-. sporazumjeti se. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. točnost u govoru. stići brodom akotiledone (grč. accostare) pristati uz obalu (brod). plaćati po svršenom poslu. kosmios uredan) neurednost. vilica za usuglašavanje.akordirati akordirati (fr. accoporare) spojiti. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. bljedilo. optuživanje. ovjera. tj. okrivljivanje akrimonija (lat. akridofag (grč.

potpuno sljepilo za boje. a ne. zrak. osobito na njihovim vrhovima. usnica. akros. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. šiljat. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. grafia pisanje) tisk. pelivan akrobatika (grč. monos jedini. otklanjanje boja. akro-. daltonizam akromatopsija (grč. a ne. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. predavanje akroamatičan (grč. na snijegu) akromazija (grč. akromegalija akromion (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. acer oštar.akroama akroama (grč. kefale glava) šiljastost glave. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. ruku i nogu. akros. supr. bezbojnost. akromatizam akromegalija (grč. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. megas velik) med. čistoća boja. akros. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. anat. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. koji nije u . poništenje boja (akromatičnim prizmama. chroma boja. oleum ulje) kem. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. kolon ud) mn. akros. bljedilo. chroma boja) opt. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. v. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. jezika. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč.krajnji. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. ops. akromia) anat. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). otpornosti. opos oko) sljepilo za boje. pleće akromonosilabe (grč. v. a ne. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. mikros malen) med. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). a-. chroma boja) opt. nosa. orao vidim) med. akros. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. teško razumljiv. akros. akromatičnim lećama). usmen. med. odvne bol) med. bezbojnost. a-. opt. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akroamatikos) koji je određen za slušanje. achromatos) bezbojan. akrocholos jarostan. u obliku predavanja. razjaren) jarost. bljedoća. krajnji udovi tijela akrolein (lat. a-. akros. chroma boja. donje čeljusti. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. lopatica. sićušnost udova. akrobistia) v. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. karpos plod) bot. akromazija akromatopsija (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. a-. akropostija akrodinija (grč. osobito krajnjih akrografija (grč. akromion. akros.

tj. javni spis Akteon (grč. actus. akseničan aksijalni (lat. Oenothera biennis). spoznaja koja se ne može dokazati. stožerni časnik) aksenija (grč. akrostichos) pjesma kod koje početna. čin. akšam večer) sumrak. slika ili kip golog ljudskog tijela. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. Americi i Meksiku. salo akšam (tur. logia znanost) fil. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. vrh zgrade. axios vrijedan. axon os. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. aksolotlo aksonometrija (grč. eng.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. v. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. tražim. kad su dvije količine jednake trećoj. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. acteur. traka) voj. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. očita istina. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. npr. kaz. čin. axioo cijenim. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. akros) fil. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. akros.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. lat. teorija vri- 45 akter jednosti. u likovnoj umjetnosti: crtež. večernji akronim (grč. Band vrpca. nesuvremen. posljednjeg uzroka stvari. akšam-čiček (tur. zahtijevam. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. actor vršitelj. akros. act. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. svaki svečani javni čin. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). farm. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. sudionik u nekom događaju . naučavanje o vrijednostima. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. izvršitelj) glumac. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. rasprava. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. axine sjekira.akronim svoje vrijeme. axenia) negostoljubivost. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. timologija aksiom (grč. os) osni. pri obrezivanju se odreže. osobito sudski čin. osovina. sljemenu zgrada akrotizam (grč. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. pretres. negostoprimstvo. akrobistija akrostih (grč. axis osovina. fr. istraživanje prauzroka. axis osovina. Achsel rame. akroterion) arhit. gornji dio. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. pr. acte) djelo. mast. aksiom aksist (njem. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. Achse osovina) "osovinaš". osovinski aksilarni (lat. koji vrijedi. vrpca koja pada s ramena na prsa. akro-polis) gornji grad. pathos bolest) med.

u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. metron) fiz. koji radi. acta apostolorum čit. rentgenogram aktinometar (grč. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. liječenje zrakama aktinski (grč. mykes gljiva) med. okretan. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. trg. u djelovanju. grafia opis) proučavanje zraka. tj.) mn. radni aktive (lat. aktis zraka. aktis. osobito u sudu.. ultravioletne. akta) priključiti aktima. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. znak Ac aktinije (grč. pojavljuje se na probavnim organima. morfe oblik) bot.-lat. vrijednosni papiri. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. gram. činovi. gramma slovo) rentgenska slika. activus djelatan. djela apostola. akta apostolorum (lat. aktis zraka. za razliku od pasiva. aktis zraka. imanje (novac. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. imovina. primorci aktiv (lat. mn. aktis zraka. bez kostura. djela. radan. aktis. redni broj 89. metron) fiz. oni koji stanuju na obali. raditi) mn. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. aktis zraka. živ. aktis. ispitivanje. ultraljubičaste zrake. skopeo gledam) med. gram.akti akti (lat. goveda i svinja. moruzgve.) mn. državnim ustanovama itd. prenosiva i na ljude. spisi koji se tiču nečega. koji kemijski razgrađuje. oni koje se tiču države aktinidija (grč. morske životinje iz porodice koralja. activa) trg. nekretnine). aktis zraka. aktinos zraka) fiz. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. radioaktivan element. nevidljive zrake aktiti (grč. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. ubr- . tj. još u službi. lat. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. vrijedan. zrakast aktinoskopija (grč. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. activa) trg. koji označava djelatnost) 1.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. javni činovi. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. acta od agere djelovati. zraka) fiz. koji kemijski djeluje. activare) staviti u djelovanje. svojstvo sunčanih. atomska težina 227. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. akta publika (lat. mekanog tijela. ne raditi po njoj ništa. odstraniti je. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. uvesti u aktivnu službu. od kojih vlasnik ima koristi. aktis zraka. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. aktis gen. aktis zraka. activus djelatan) radan. therapeia liječenje) med. staviti ad acta (čit. acta publica čit. radni. aktis zraka. aktis zraka) kem. actinaria) zool. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. aktinos sunčana zraka. grafo pišem) fiz. akte strma obala) mn. actum.

ret.aktivist zati. actuarius) sudski pisar. nagomilavač akupiktura (lat. actor) prav. ostvarivati. djelatnost. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. dan. praktično. 2. activitas) živost. dat. pronicavost akumetar (grč. jednočinka. stvaran. acupictura) vezenje iglom. fr. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. akoemetar akumulacija (lat. advokat. actus radnja) 1. osobito geologije i biologije. njegovim stalnim nastojanjem. agere djelati. a ne nešto supstancijalno. koji se odnosi neposredno na današnjicu. (grč. oštroumlje. uređaj za skupljanje električne energije. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. actuel) sadašnji. actualis) fil. aktiv 2) aktivitet (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. aktivnost aktivizam (lat. ostvariti. današnjica. suvremen. teorija aktualiteta psih. revnost. oštrina. aktivitet aktor (lat. activus) v. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. dramsko djelo u jednom činu. lat. acumen) oštroumnost. acuitas) šiljatost. suvremenost. 2. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. ubrzavati. fil. nagomilavač) fiz. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. nagomilavanje (riječi i izraza). activus djelatan) onaj koji je djelatan. član aktiva (v. actuel) v. actuatio) med. danost. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. pristaša aktivizma. aktualnost aktualizacija (lat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. metron) med. okretnost. domišljatost. sadašnja važnost. pospiješiti. zastupnik aktovka (lat. vez . tužitelj. v. izdavatelj punomoći. stvarnost. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. actualis. activus) 1. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. akuo čujem. pospješivati aktivist (lat. koji je na dnevnom redu. agere raditi. kinetička energija aktualitet (lat. 2. raditi) fil. marljivost. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. ostvarenje. bodljikast akulturacija engl. accumulatio nagomilavanje) 1. djelovanje. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. accumulator skupljač. a ne. 2. aktualitet aktuar (lat. ostvarivanje aktualizam (lat. načelo prirodne povijesti. activus. radi aktivist (lat. aktualna energija živa sila. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. aculeiformis) zajedljiv. bistrina shvaćanja. današnji. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. actualisatio) provođenje u djelo. koji djeluje. istinit. radinost. prije: izvozna trgovina. činjenični. actualitas) sadašnjost. skupljač. torba za spise aktšlus (njem.

oštri akcent akutan (lat. pod vodom. aqua voda. acutus) oštar. batiskop akvafortis (lat. optužljiv. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. acus igla. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. uredan. optužni. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). široka daska vezana za motorni čamac. aqua voda. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. marinus morski) min. accoucher) porodiljstvo. optuženik. akuo čujem. accusare optužiti. suprotno: akuzator akva (lat. spojiti akupresura (lat. vezivati dva po dva. snažna voda. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). punctura bod) med. acupressura pritisak iglom) med. pravo odvođenja vode. aqua. kažnjiv akuzacija (lat. pravo isušivanja zemljišta. znak za dugouzlazni naglasak. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. planus ravan) šport. fortis jak) kem. ispravan akustičan (grč. spajati. accusatus) tuženik. aqua) voda akvabatik (lat. koja služi za promatranje živola. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. optužitelj. accusatio) tuženje. način liječenja nekih bolesti. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću.. aqua voda. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. kazalište.akuplirati akuplirati (fr. accuratus) brižljiv. oštrokutni akuzabilan (lat. accusativus) gram. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. primljen od Kineza i Japanaca. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. acutus accentus) gram. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat. akustikos. prijek. aqua voda. točan. acutus oštar. ac jusatcrj tužitelj. accusatorius) prav. angularis kutni) geom. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). spariti. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. grč. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. reflektorima. optuživanje akuzativ (lat. akvalung (lat. napravljena od stakla pojačanog plastikom. aqua voda. savjestan. engl. slušam) fiz. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. pričuvnim kisikom i dr. accusabilis) tužljiv. aqua voda. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. opremljena kamerama. agere voditi) prav. koji prisiljava na brzo rješenje. dvorana. usp. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. crkva). služi za vožnju na vodi akvarel (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. accoupler) sparivati. tužiteljski.

nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. koji ima jednaku vrijednost. aquaductus) vodovod. jednak. veoma tvrda vrsta gipsa. aquaticus) podvodan. zarada. stečeno akvizitor (lat. aquatilia) zool. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. al piacere al punto (tal. El-kuran) knjiga. wild-divlji) kuh. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. a punto al rigore di tempo (tal. iste vrijednosti ili sadržaja. Kuran ala milaneze (tal. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat. vodene biljke akvatilije (lat. aqua voda. acquisitum) nešto što je zadobiveno.) trg. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. kako se hoće al piacimento čit. alkohol. močvaran. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. alabastros. al marko (tal.. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. al pjačere (tal. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. al korzo (tal. zadobivanje. v.) trg. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). slatkovodne životinje akvatorij (lat. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. pokraj vode. v.. nabavljanje. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. vodeni. pren. aqua voda. osobito kod novca al piacere čit. al-) arapski član. lat. ubrzanje.) glaz. ime jednog zviježđa. stjecanje akvizit (lat. alabastersko staklo mutno. fr. "kao divljač". po volji. aquila) zool. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. astr. Alkuran Al-kuran (ar. osnovana 1965. vodovodna cijev. prema dopadanju. alatio. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. posebna. aquositas) bogatstvo vodom. acquisitio) tečevina. aquarius) astr. kanal akvila (lat. navlas. vlažan. aquosus) pun vode. strogo u taktu al segno čit. al senjo (tal. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima.(ar. lat. arhit.) glaz. poluprozirno staklo alacija (lat. El-kuran) v. alatus krilat) davanje krila. čitanka. bogat vodom. po tečaju. zarađuje. al-Kuran itd. kišovit akvozitet (lat. hotel) hotel na vodi. nabavljeno. alla milanese) na milanski način. aqua voda. savršeno točno. stečeno dobro. npr.-njem.) u točku. orao. požurivanje . u vodi teško rastopljiv. alkali. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. alabastrum) min.) glaz. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal.) glaz.) trg.akvarijus akvarijus (lat. al pjačimento (tal. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. koji živi u vodi.

prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. alarme. po zapadnjački (za razliku od turskog. sve što je potrebno za rad. vika. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. pravi Bog.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). afferre donositi) prav. koji uznemiruje. allas. predznak. botulizam alantoidna tekućina zool. allatratio) lajanje na. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. trag. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. zgoda. miraz.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. svečanost svečana povorka. oruđe alatracija (lat. uzbunjivati. posrebrnjivanje kovine. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. albifikacija . allas. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. galama. aladža raznobojan. prigoda. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. oluja. strah alarmantan (fr. od Rusije su ga kupile SAD. alarmer) uzbuniti. allantos kobasica. poučiti albacija (lat. najava. glavni grad Juneau. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. juriš. bataljun.) urnebes. mećava. avvertire) obavijestiti. orijentalnog. supr. zastrašiti alarmist (fr. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar.) četa vojnika. alamet) znak.: alaturka Alah (ar. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. pozvati k oružju. riba i gmazova). "vladar nad svima" alarm (fr. osobito bakra. Alaun. alet) pribor. nemir. gomila. pravi trenutak. simptom. eidos izgled. allantos kobasica) med. allas. mnoštvo. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. napad. lat. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. mnoštvo. parada. nespokojstvo. supr. po europski. zapadnjačkog). gomila. rulja alakati (tur. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. alumen) stipsa alavertiti (tal. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. uznemiriti. Aladin aladža (tur. nevrijeme.) "kralj sviju". oblik) zool. allatura. albatio) bijeljenje kovine (metala). naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. osobito ručni. lalein brbljati) med. alla franca) na europski način. uzbuna. po turski (za razliku od europskog. puk. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. islamskog). poziv za pripremu u slučaju opasnosti. dati znak za uzbunu. alarmant) uznemirujući. alla turca) na turski način. a-ilah) Bog. a-.: alafranka alaun (njem. uputiti. 1867. haljina od te tkanine alafranka (tal. kod gmazova i ptica pomaže disanje. zabrinutost. airarme) voj. toxikon otrov) kem. tal.

metron) kem. sljedba se protivila Crkvi i papi). velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. alkohol lišen jednog dijela vodika. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albatross) zool. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. 1738—1822) albertotipija tisk. albugo) med. altiora alčak (tur.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. spomenar. albumen. bjelančevina albumin (lat. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. nazvana po pronalazaču. albumen. dehydrogenatus lišen vodika) kem. albus bijel) med. omjer svjetla što ga površina (npr. obješenjak. albus bijel) med.) bijelom pisaljkom. albumen (lat. razglednica. grč. bjelančevina albuminat (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. bolesti bubrega i dr. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. minhenskom fotografu J. albacija albin (šp. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. lopov. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. crtežima i si.) antibiotik. spomen-knjiga. laat. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. prepreden čovjek. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. ureo mokrim) med. nevaljalac. albumen bjelanjak) kem. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albumoze (lat. natrijski glinenac bijele boje albit (lat.. djeluje protiv stafilokoka. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. knjiga za skupljanje fotografija. izlučivanje bjelančevine mokraćom. bjelančevinasta tvar. simpatičan lukavac. albus bijel) fiziol. albumen) kem. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. maraka itd. altiora) v. alčak neotesan. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. nasljedni nedostatak obojene tvari. onaj koji boluje od albinizma. divlji) vragolan. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. mangup. albus bijel. alcohol. albus bijel) min. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. grč. "brdska zemlja") staro. albumen) kem. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. albino. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. bjeloš albinizam (lat. grč. a oči crvenkaste Albion (kelt. znak šećerne bolesti. albification) v.albatros albatros (engl.

usp. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. upute alegoričan (grč. bez ikakve veze sa stvarnim životom. navod. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. aleatiko (tal. izražavati misli u slikama. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. aleator) igrač kockom. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. slikovito alegorizirati (grč. lijek protiv trovanja. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. allectatio) mamljenje. kockar aleatorički poslovi (lat. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. igrač na sreču.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč.. allegoreo drukčije izražavam. tj.) glaz. konačno sam se odlučio na neko djelo. koji potječe iz Aleksandrije. navođenje činjenice.) posl. alexo branim. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. otuda: aleksandrijska biblioteka. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. alea kocka. kocka je bačena. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. mjesta navedena iz drugih djela. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . st. e. štitim) kem. aleksandrijski gramatičari. izazivanje draži. alexo branim. protuotrov aleksija (grč. aleksifarmacija (grč. slikovit govor. pr. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. allegatio) navođenje. šetalište između dvaju redova drveća. kockarnica aleatorika (lat. legein govoriti) psih. primamljivanje. pomorskog grada u Egiptu. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. suha učenost radi učenosti. pozivanje na spis. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. allegatum) navedeno mjesto. farmakon lijek) med. grad je osnovao 331. slikovit. kao npr. alexo pomažem. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. u XVII. dvanaesterac.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. pyr vatra) med. u prenesenom ruhu alegorija (grč. pozivanje na neki zakon alegati (lat. a-. navođenje. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. allegata) mn. opasni poslovi aleatorij (lat. allegorikos) iskazan slikom. tvrdnja alegat (lat. djelo ili pisca. osobito protuotrov. usp. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. alektryon pijetao. kockarski poslovi. aleksiterij aleksiteričan (grč. allegoria) poet. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. allee) drvored. protuotrovni alektacija (lat. sredstvo za spašavanje i pomoć.alea iacta est alea iacta est čit. alfa alegacija (lat. alexo branim) med. alea kocka. a ne izravno aleja (fr. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. alea jakta est (lat. aleatorium) igračnica. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. st. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. n.

zanatu. manteia) gatanje u ječmeno brašno . alem. filalet aleurant (grč. pren. alfi ton ječmeno brašno. a. uzajamni. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. med. niz svih slova nekog jezika. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. d. allos drugi. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. alin) dragi kamen. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. aleuron pšenično brašno) bot. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. 3. početnik u čemu (u nekom nauku. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. allelon međusobni. radost. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč. pathos) med. tj.. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. uz ostala značenja. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. allelofthoria) fil. aleuron pšenično brašno) bot. b. početnik u čitanju i pisanju. pathos). beta b) 1. b. aleuron pšenično brašno. zanosno veselje uopće alem (ar. alloios drukčiji. c. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. ftheiro uništavam. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. alopat aleopatija (grč. v.) "hvalite Boga".. pren. alektryon pijetao. beta) gram. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. aletheia istina. 1843—1935. onaj koji voli istinu. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. alloios drukčiji. alfa a. vještini. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". allos drugi. alopatija alergija (grč. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. tj..alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. člana Pariške komune) alenteza (grč. thesis položaj) med. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. pren.. alfabetar (grč. alethes istinit. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. početak. allelon naizmjeničan. 2. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. tj.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. ergon djelo) med. aleuron brašno. u arapskom. filos prijatelj) prijatelj istine. popis izrađen alfabetskim redom. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili.

alliance) spajanje. algeo osjećam bol) bolan. dakle. algea bol. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. pokretno ravnalo. logia) bot. al-jebr) mat. cikloheksan) alifatski spojevi kem. dio nonija. tj. boležljiv. resinama algoritam (ar. nastao zbog boli algija (grč. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. osim toga. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. bračna veza. dio botanike koji se bavi algama. kriptogamne vodene biljke. alliage) v. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. neuralgija algofon (grč. uživanje u bolu. odstupanje od prirodnog stanja. grč. legirati alijansa (fr. "sastavljanje razdvojenih dijelova". vještina računanja. alga. otuđenje. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. slitina. odgovara litografiji Alhambra (ar. algaritam algospazam (grč. grafia) tisk. alijas (lat.. za mjerenje kutova allas čit. legura.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. alifatske kiseline) aligacija (lat. znalac algebre algema (grč. bel alijans (fr. slivati. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. grč. algos bol. drugim putem. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. med. drugdje. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. dodatak. zalog. bescvjetnice. alikante (šp.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. sredstvo. udruživanje. algeo osjećam bol) med. alligare) sliti. američki krokodil aligirati Gat. alge) bot. rhythmos odnos) 1. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu.). spasmos grč) med. alienatio) otuđivanje. al-hadat) teh. maurska kraljevska palača u . lagneia obljuba) med. bol živaca. razmjena. prodaja. inače. el lagarto) zool. požuda za bolom. resine. Al-hamrah) (Crvena kuća). četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma). 2. alijaža aligacijski račun (lat. bol algetičan (grč. belle alliance čit.alge 54 alijenacija Granadi. fonos ubojstvo) med. smjesa. aligacija alijenacija (lat. alge (lat. na drugom mjestu. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. šp. Pruske i Austrije 1815. pokušaj matematičke ili simboličke logike. godine alijas (lat. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. algos bol. alligatio mješavina) račun smjese. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit.) prav. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. drukčije alibi (lat. alifatski alkoholi. drukčije alijaža (fr. alias) inače. primjesa. alligatore. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. algema) med. pren. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar.) drugim imenom. savez. smiješati. lijepi ili sveti savez između Rusije.

lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena. duševno rastrojstvo. udružiti.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. alićnisme) med. njorka. allier) vezati savezom. način hoda i držanja nekog čovjeka. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. usp. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alcalescentia) kem. pren. 4. a od. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . npr. uvučenijim retkom aliptika (grč. ptica sjevernih krajeva. prevladavanje jedne alkalije. aleifo mažem. aliquantum) mat. koji je sadržan u većem broju. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. uzdržavanje. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. hranarinu alimentama intoksikacija med. halka. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. uzdržavati. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. aliquoties) mat. sklopiti savez. a-. izvanbračne djece alimentar (lat. alere hraniti. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. lat lympha voda) med. vladanje aliskaf (lat. obično: alijirati se alikvantan (lat. alienare) prav. alizari) bot. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. "hidrokrilac" aliteracija (lat. alimenta) mn. ludilo alijirati (fr. alitura) hranjenje. alienus tuđ. način kretanja. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. allure) hod. npr. alimentatio hranjenje) prehrana. trag divljači. alliteratio) poet. alizari) kem. poludjeti alijenist (fr. ponašanje. alienatio mentis) alijenirati (lat. alimentarius) prav.. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. otuđiti. littera slovo) praviti aliteraciju. prehrana. ala krilo. npr. slična galebu. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alea torda) 2. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. supr. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. alizari alka (lat. dok je prije dobivana iz korijena broća. opskrbljivati hranom alimfija (grč. Sirijska alka viteška igra u Sinju. grč. linea red) nov redak. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo).) 1. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. iste slogove alitura (lat. otuđivati. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. 2. ad. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. npr. v. trljam) vještina masiranja. odjeljak koji počinje novim. novi odlomak. alikvotan alikvota (lat. fr. levantinski broć. korijen broća alizarin (šp. g. odvratiti (mušterije).alijenirati duševno rastrojstvo (lat. svezati brakom. 3.

) kem. al-kohhlu) mn. da bi privukao na nj još više pozornosti. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. alkaloidi (ar. alkejska strofa strofa od četiri stiha.) mn. alkatifa (ar. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. rođak Periklov. od kore kininovca. kem. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. kalij. kinin..alkali alkali (ar. strihnin. al-kali. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. žesta izlučena iz vina. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. šp. alcalisare) kem. pr. žena Keiksova. grč. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. s osnovom od vune i svile. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. organski kemijski spojevi ugljika. najbolji. vodika i kisika alkoholičar (ar. grč. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana.: 2. učenik Sokratov. od kojih su prve tri i posljednja jambi. savršeno pročišćeni prah. otrovni i gorka okusa. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. stih od pet stopa. e. n. opojno piće alkoholat (ar. željeza i dr. litij i dr.. najvažniji: morfin. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt.). al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. rubidij. usp. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. grč. kem... osobito kod Arapa. ledarica). potpuno pročišćen špirit. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). n. otac Nausikajin.. alcatifa) orijentalni tepih. nikotin i dr. metron) kem. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. Alkaios) poet. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. npr. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. eidos) kem. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). poznat i kao pustolov. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. al-kohhlu) kem. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. pijanac . kasnije. e. hidroksidi alkalnih metala. rakije i dr. metron) kem. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. natrij. od kojih su dva jedanaesterca. kofein. alcalisatio) kem. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. al-kohhlu) 1. npr. rasipnik i prevrtljivac. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. piva. alkion Alkmena žena Amfitrionova.

manje veselo. umjereno veselo. allegro con brio allegro con moto čit. hitro. idi. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. alonz (fr. ložnica ali ingrosso (tal. osobito žestokih alkoholizirati (ar. alma mater mati koja hrani) "časna majka". udubina u sobi s posteljom. pročistiti do stupnja najveće finoće. ne odviše brzo allegro maestoso čit.) glaz.) glaz.) "hraniteljica roditelj ica". neki prah. allegro con spirito. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. v. velika škola alma parens (lat. al-kohhlu) kem. v. alegro kon moto (tal. na veliko Ali is well that ends well (engl. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. npr. brzo allegro con spirito čit. manje živo.) hajdemo.) glaz. allegro assai. zadržavajući. almand (fr. allegro di molto allegro (tal. naprijed! alma mater (lat. osloboditi od vode.) glaz. djelo koje treba izvoditi veselo. živo.) glaz. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) .) glaz. allegro con brio allegro di molto (tal. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). ne odviše brzo allemande čit. kao imenica. allentando Alles schon degewesen čit. allegrissimo allegro con brio čit. veselo.) glaz. grč. alegro furiozo (tal. allegro) glaz. v.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. usporavajući. grč.) glaz.) trg. vrlo živo. ale (fr. grč. vrlo veselo. sa žarom. sveučilište. živo i brzo. al-kohhlu.) slik. oslobođenje špirita (žeste) od vode. alegro maestozo (tal. odmah. al-kohhlu. ales šon dagevezn (njem.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. alegro kon spirito (tal.) hajde.) glaz. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. allegro allegretino (tal. vrlo veselo.) glaz. v. alegro kon fuoko (tal. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. al-mađisti. s dostojanstvom allegro moderato (tal.) glaz. što življe. allegrissimo allegro furioso čit. alcoba) prostorija sa svodom. odmjereno hitro.) glaz. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. pročišćavanje alkohola. šp. umjereno brzo allegro non tanto (tal. popuštajući. allentato allentato (tal. v. allegramente allegro assai (tal. najednom slikati. uzburkano. Ende gut. brzo. v. alles gut alla prima (tal. naprijed! allons čit.) glaz. alma mater almada (ar. al-kohhlu) kem.) glaz.) glaz. umjereno allegreto allegreto (tal. va- 57 Almagest treno.) glaz.) glaz.alkoholizacija alkoholizacija (ar. v. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. alegro kon brio (tal. al-kubex. usp. tj.

nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. allocatio) dodavanje. trefo hranim) med. trg. naslijeđeno dobro. allochroos) koji mijenja boje. nastavak (npr. v. pravljenje pogrešaka u govoru. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. alogia) nerazumnost.almanah almanah (grč. besmislica. alloquium) v. glupost alogotrofija (grč. aloe) kem. nelogičan 58 alonž alogija (grč. a-. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. usp. allonge) trg. drukčiji. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. govorim) med. po grofu Almavivi.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. al-ot) slobodno dobro. heterodoksija alogandomelin (grč. nerazuman. v. grafo pišem) tuđ rukopis. različit. logos um.(grč. allos drugi. alokucija alokvirati (lat. pogrešan govor alomorfija (grč. laleo brbljam. almenichiaka) kalendar. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. alogen. allos drugi. horizontom alo. aloe) bot. na nekom stolu). Vjerojatno. produžetak. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. allos drugi. općinska paša Almisum (lat. koji se prelijeva alokroizam (grč. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. alotigen alodij (staronjem. npr.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. osobito afrička. istočnjačka. allos drugi.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. dodatak. andros čovjek. allocutio) oslovljavanje. besmislenost. tj. godišnjak. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. alotropija aloniman (grč. alokvij alokvij (lat. zadužiti ih. imanje alodijalan (lat. dug kono- . kratak govor. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). allos drugi. aner. ono koje nije dobij eno. oslovljavati alolalija (grč. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. krug na nebu paralelan s vidikom. alloqui) osloviti. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč. al-.) astr. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. morfe oblik) kem. alogos suprotan svrsi. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. tuđ potpis alohton (grč. allos drugi. nego koje je potpuno vlasništvo. melos ud) zool. allos drugi. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata.

aleopat alopatija (grč. horao gledam. svojstvo tvari. usp. planinski šport. allos drugi. 2. alruna. planinar alpinistika (lat. prijatelj. osobito: penjanje na Alpe. uobličavati) med. bolesna želja za neobičnim jelima. novo srebro alpinac vrsta vjetra. kordiljerska tkanina od alpakine vune. planinarstvo alpinum (lat. allos. ledenjake alpski (lat.) vrt zasađen alpskim biljkama. izomerija alpaka (peru. od 1872. allotrios tuđ) mn. tuđa zanimanja.) voj. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. tropos način) kem. plassein uobličiti. trofe hrana) biol. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . bolest opadanja kose. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. thesis postavljanje) lingv. pathos bolest) med. alpski lovci. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. allos drugi. žive oko Alpa. transplantacija alosija (grč. nego im je potrebna organska hrana. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. grdosija aloteza (grč. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. alopecija aloplastika (grč. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. allothi na drugom mjestu. alomorfija. kratke lubanje i smeđe boje lica. fagein jesti) med. vrsta peruanske lame. kose) med. alpinus) koji pripada Alpama. pristaša alopatije. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. npr. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč.. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. ćelavljenje. osobina ljudi. allos drugi. liječnik koji liječi pomoću alopatije. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). njem. 3. nered. allos drugi. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. galvanski posrebrnjena slitina. alpska rasa ljudi niskog rasta. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. alpski gorštak alpinci (tal. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. Alpes. sporedne (ili: tuđe) stvari. kem. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. ćelavost. zool. uzetim od nekoga drugog. allos drugi. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. alopekia opadanje dlaka. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. koji ima oblik Alpa. aplacca) 1. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. pathos bolest) med. grč. alpinizam alpinizam (lat. pogled na glečere. allotrios tuđ. aleopatija alopecija (grč. talijanske i francuske trupe. autotrofija alotropan (grč. tropos način) kem. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. Alpes. Alpes) v. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. nepristojnost alotriodoncija (grč. allos drugi.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. allotros tuđ. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. penjač na Alpe.) ružno velik i debeo čovjek. supstancije. Alpinac stanovnik Alpi. supr. allotrios tuđ.

pogoršanje. med. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. istomišljenik altera pars (lat. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. viši srednji glas. iz kojega su. užasavanje. izmijeniti nagore. uplašiti. rasrditi alterkacija (lat. kvariti. gatalica. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. postali ti patuljci-proroci. lijekovi koji izazivaju promjenu. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. alternativni sudovi su 1.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. alternator) fiz. gnjev.) još jednom toliko. med.alt monsko biće u ljudskom obliku. alternare) smjenjivati se. univerzalni instrument) Alte Ware. tal. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. glaz. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. dok se jednoj predaje. smijenjenost. prepisivanje. alterare) mijenjati. zbuniti. čarobnica alt (lat. univerzal tj. altus visok. althaea) bot.. alter ego drugi ja) 1. npr. raspravljanje. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. lat. preobraćenje. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. onda. promijeniti. dobra roba alteja (grč. tj. ped. uzbuđenje. altercatio) prepirka. altera pars drugi dio) druga strana.) izbor između dviju mogućnosti. uzbuđivanje. još jednom toliko. 2. ako u jednom razredu ima više skupina. 1. altus visok. tal. po starom vjerovanju. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.) mn. gute Ware (njem. dvostruko. kvantitativni. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. zamjenik. althaia. druge imaju tzv.: "Galilei je otkrio zakone padanja". pogoršati. pokvariti. zastupnik. oštećenje. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. alternatio) smjenjivanje. altana) arhit. crtanje i si. gram." alternativan (lat. npr. drugi glas. svađa. suglasnički) alternativa (lat. samoglasnički.) glaz. promjena. izmjena. protivnička strana alteracija (lat. zatvoreni balkon. smjena. suprotna. trg.) Stara roba. bijeli sljez. alteratio) mijenjanje nagore. log. alternativus) izmjeničan alternator (lat. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat. kamate koje su se popele do visine glavnice . oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. alto) glaz. kolebati se. tihi rad. npr. 2. dvostruko. prijevoj (kvalitativni. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku.) "drugo takvo". uzbuniti. 2. diskusija alternacija (lat.

nišaniti. Amadis de Gaula) lit. govorna figura u kojoj se. posredno rugati se. nježno. altus visok. nesebičnost altum silentium čit. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat. stolica. anat. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. osim odgajanja.) visočanstvo. alteri huic ovom drugom) fil. visost. a mekši od bakra. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. 1757— 1835) Amadis (fr. ljubav prema bližnjima. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. grč. junak iz romana. težiti za nečim višim. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. alhamijado (šp. znak Al. predbacivati nekome nešto. viša znanja. alvearium) košnica. alludere smjerati) nišanjenje. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. amalbilmente. umiljato. alludere) smjerati. aluzivan alvearij (lat. mjera) visinomjer.) duboka tišina. način osjećanja. ciljati na koga ili što. alciora altist (tal. više stvari. umjesto prave stvari. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. više znanosti. najgornji. alumen stipsa) kem. alto) glaz. tj. naplavljeno) geol. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr.) mn. npr. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. pr.altesse altesse čit. izmet aljamiado čit.) anat. trbuh. aluvijskog prava aluzija (lat. odgojiti) zavod u kojem se učenici. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. grč. redni broj 13. allusio. altus visok. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. idi naviše. kovina (metal). kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan.: 2. pčelinjak. st. alluvium naplavina. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat.) glaz.) islandski parlament altiora (lat. med. bockati aluminij (lat. i hrane aluvij (lat. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. tvrđi od cinka. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). ciljanje na koga ili što. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. altes (fr. ležišta za zube u čeljusti. amorevole.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. pren.97. ljupko. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. stanični. alveoli) 1. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. alumnari odgajati. male šupljine. svjetlost (titula) altimetar (lat. rastezljiv i kovan. element atomske težine 26. duboka šutnja aludirati (lat. metron mjerilo. lat. alluvio naplavljenje) prav. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu . altum silencijum (lat. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. altrui drugi. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr.

amateur.) glaz. crna mrena u očima. amalgamacija (lat. amarella. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. stapanje amalgamirati (ar. depozit. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. pun gorčine amasirati (fr. mazos dojka. amalgam). amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar. a-mauros mračan. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. npr. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). amaurosis zamračenje) med. popraviti. žensko odijelo za jahanje. amandine) bademov sapun amandirati (fr. natrijem. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. spoj. amarantos koji ne vene) bot. s kalijem. nagomilavati. bile su veoma ratoborne. zavjet. diletant. slijep amauroza (grč. a ne profesionalno. gorka tvar amarinja (etiop. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč.. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. fobos) med. umjetnošću. amathia) neznanje. manica rukav. zaljubljen. amender) poboljšati. amaxa kola. pren. amarulentus) gorak. emmanchement) slik. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. sliti živu s drugim kovinama (v. hrabro su branile svoju državu. zamračivanje vida. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. amazonsko odijelo amazonke (grč. prah. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat.. pošiljka s označenom vrijednošću. . amatos pijesak. emanet) zalog. amarus gorak) bot. ljubitelj amatija (grč. poboljšanje. gorki lijekovi. lat. grč. malagma olakšavajuće sredstvo. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa.' malassein omekšati) kem. amasser) gomilati. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. amarinum) kem. spojiti sa živom. budala je amanšman (lat. farm. strah od vožnje amalbilmente (tal. a-. Amazon) šport. "one koje nemaju dojki". legura žive s drugim kovinama. slitina. srebrom i dr. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. amalgamatio) kem. nakupiti amater (fr. združiti.amagazinirati amagazinirati (fr. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. Amazon) mit. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova.) mn. neobrazovanost amatofobija (grč. bakrom. poboljšavati.) jezik u Etiopiji. masaomai žvačem) med. fr. nagomilati. popravak amanet (ar. sljepilo. v. vještinom itd. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. grč. znanošću. sljepoća amazezis (grč. iz ljubavi. npr. prema priči. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. malassein omekšati) kem.) koji je. preporuka amans-amens (lat. a-. spajanje kovine sa živom. pren. taman) bolestan u očima.

ambitiosus) častoljubiv. pren. abortus amblotici (grč. simbolizirati. dvosmislica ambilokvij (lat. prikazan u slici. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. alegorizirati ambliafija (gr. anbl (fr. junak-žena. ambon katedra. dvosmislica ambijent (lat. embleme) znak. lat. opkoljavati) sredina. ambloma pobačaj) med. ambo oboje. pren.) jah. ratoborna žena. ambire) tražiti službu. amblys. podvojenost (npr. biseksualitet. optjecaj. obilježje amblematičan (grč. simbol. ambassade. emblema) prikazivati u slikama. podanik) veleposlanstvo. znamenje. propast 63 ambra ambitus (lat. putem podmićivanja i si. pobačaj. ambire obilaziti. slabovidnost ambloma (grč. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. izlagati slikovito. težiti za čim ambis (grč. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. glazbe u crkvi ambra (ar. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. pokriven hodnik oko crkve. amazon ambalaža (fr. ambidexter) dešnjak u obje ruke. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. emblema) znakovit. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . ambo oboje. med. anbar. ići za čim. provalija. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. poslanik najvišeg ranga. stremljenje čemu ambiciozan (lat. abyssos) bezdan. pren. slavoljubiv ambidekster (lat. simboličan. v. licemjerstvo ambigvitet (lat. psih. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. licemjer ambideksteritet (lat. traženje čega. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. oko) med. ambitio) častoljublje. ravan hod (konja) amblem (fr. ambassadeur) veleposlanik. amblosko pobaciti) mn. oboje ambicija (lat. sredstva za izazivanje pobačaja. grč. kružna putanja ambivalencija (lat. ponor. neosjetljivost. boravište ambasadora ambasador (fr. amb. oba. simbol. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. ambactus sluga. slab. ops. težnja za nečim. tj. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. obilježje. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. slavoljublje. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. pobacivanje.) obilaženje. pren. amblys tup.. logia) dvosmislen izraz. opos vid. afe dodirivanje) med. sanskr. alegoričan. abortivi ambo (lat. osobito nedopuštenim načinom. znak. okolina. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi. amblem amblem (grč. slikovit amblematizirati (grč. ambiguitas) dvosmislenost. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova.(lat. s vladavinom majke i žene. ambo oba. junakinja. amballage) omot.

ludilo amenija (grč. ambulantna pošta putujuća. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. popravljanje. amenoreja amenomanija (grč. npr. nestalan. amoibe promjena) zool. ambulans) trg. nego dolazi liječniku na liječenje. završiti amencija (lat. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. poboljšavati. zemljišta. divan ambulant (lat. hrana višnjih bogova. ambulantia) med. poboljšavanje. med. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. a-. natprirodan. amentia) med. ambulare hodati. anbar. men. božanski. sanskr. djelomično ludilo amentia senilis čit. izvrsno jelo. grč. ambrosia) mit. skriveno ludilo amentia partialis čit. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. amelioratio) poboljšanje. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. amencija aktiva (lat. jelo koje daje besmrtnost. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. ameliorer) poboljšati. koji pripada bogovima. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. opekline ameba (grč. ambulare hodati. usp. fr. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč. izostanak menstruacije. pokretna ili poljska bolnica. ići) putujući. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. biljka. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. mania) med. v. a-. amencija simpleks (lat. curim) med.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. amburere ogor-' jeti. amencija okulta (lat. men mjesec.) med. jednostavna. melior bolji. jelo koje okijepljuje. naglo ludilo amentia occulta čit. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. amencija senilis (lat.) med. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. rheo tečem. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. amoibe promjena) koji potječe od amebe.) med. nektar.) med. ambusta. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. opća duševna slabost ambroid (ar. ambulatoria) med. željeznička pošta ambulatorij (lat. ambulans. riječ kojom obično završavaju molitve. pokretni. staračka slaboumnost amentia simplex čit. opaliti) mn. popraviti (zemljište) amen (hebr. dotjerivanje. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. a-. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu.) med. prolje- . otuda: reći amen privesti kraju. amencija parcijalis (lat. pren. ambra mirisna smola. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. imanja ameliorirati (lat. potajno. ambrosios) bogovski. men mjesec) med. amenija amentes mit. amen) "tako neka bude". a ne.

mrežnica oka amfibol (grč. amfibije amfibije (grč. metabole preobražaj. usp. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. ops vid. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. total amerikanijada filmska. prevrtljiv amfibioliti (grč. sumnjiv) min. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amfibolos dvosmislen. dvojak. amfibios. napadno odobravati amerikan (fr. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amfibios) vodozemski. a-metria) neravnomjeran. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč.). nejednakost. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. unaokolo. amfiblestron mreža) med. bios život) zrak. vodozemci amfibijski (grč. okolo. amfi. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. usp. nejednak. oko) med. nepromjenjiv ametist (grč. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. nerazmjeran.amenovati amenovati (hebr. amfibios. americaniser) poameričiti. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. koji je bez reda i načela ametodist (grč. nerazmjer. metabole promjena. amfi) prijeđi. nebijeljeno platno. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. poameričenje amerikanizirati (fr. tehničku savršenost i si. amfiblestroeides mrežast) anat. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. ametobolni insekti zool. dvosmislica amfibrah (grč. pretvaranje u Amerikance. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. amfibolia) dvosmislenost. amen) odobravati. preobražaj) koji se ne mijenja. oko. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. zool. bez. poameričavati amerikanizmi mn. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. promjena) biol. koji nije podložan metamorfozi. vrsta platna amerikan grubo. logos) zool. nepromjenjiv. glazbena i si. a-. lithos kamen) mn. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. a-. nepravilnost ametropija (grč. pren. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. neznanstven. usp. u složenicama: s obje strane. groplan. planu. a-metron. amfibrachys) poet. americaine) otvorena kola na četiri kotača. a-metria) neravnomjernost. sa svih strana. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. amfibios. na oba načina amfibija (grč.

ops oko) med. velika nekoliko centimetara. gledatelji amfiteatralan (grč. meter mati) mn. diploos dvostruk. bot. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. amfi. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus.). teško disanje. pater otac) mn. sin Zeusa i Antiope. prorok. amphikoilos) s obje strane udubljen. disanje) med. vrač i kralj u Argu. konkavan amfideum (lat. amfi. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amphideum) med. u koju je dao potjerati konje i kola. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. guros) onaj koji govori bez veze. prid. skia sjena) mn.amficelan amficelan (grč. smetenjak Amfijaraj mit. meignymi miješam) biol. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. astma amfisciji (grč. Amfitrionijad (grč. amfi. genesis rađanje) zool. srca ni pravog mozga Amfion mit. kretik amfimetori (grč. amfi. oxys oštar) zool. dug — kratak — dug (— U —). jedan od Argonauta. sumnjiv amfilogija (grč. a jedne majke amfipneuma (grč. bot. muž *Alkemenin. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfi. guros krug) uzaludno trošenje riječi. metrička trosložna stopa. budući daje bio miljenik bogova. amfi. proturječnost amfimacer (grč. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfi. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. amfilogia) spor. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. djeca dvaju očeva. amfi. tropos okret) koji se okreće na obje strane . besmisleno brbljanje. pren. boga mora. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave. amfimakros) poet. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. amfi. amfilogos) dvojben. otvor maternice amfidiplopija (grč. majka Tritonova amfitropičan (grč. sinovi dviju majki. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfigeneza amfigurija (grč. zem. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. v. pneuma dah. amfiguričan amfigurist (grč. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. amfi. amfitomos) dvorez. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfigonija amfigonija (grč. zbrka riječi i pojmova. muž Niobin. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. svađa. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amfi. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. ribolika morska životinja. amfi. karpos plod) bot. spolno razmnožavanje. amfi-gygnomai) zool. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. žena Posejdona.

razdirem) biol. mys mišić. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit. zanimljiv. amfoteros. amynteria) mn. dvostruko gledanje. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. amygdale badem) med. med. amikabili modo (lat. amytto param.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. gubljenje amitotičan (grč. ili njegova polivalencija. amusette) zabavica. amidže) stric amigdalitis (grč. amylon škrob) kem. štirka. sed magis amika veritas (lat. amida) kem. amikus Plato. zaštitna sredstva. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. škrobno brašno amiloza (grč. voj. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amicalis) prijateljski amiksija (grč. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit. djelomičan ili potpun oprost kazne . amicus prijatelj) prijatelju!. med. prijateljski sporazum. lat.) na prijateljski način. amissio) gubitak. tj. koje su. nedostatak sluzi amil(um) (lat. pomilovanje. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. prijateljska nagodba amice! (lat. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amusant) zabavan. a-. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amikabilis kompozicio (lat. amikus (lat. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. ami-košon (fr. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč.amfora amfora (grč. ops) med. v. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. amytto param.) "prijatelj svinja".) prav. amuser) zabavljati. organski spoj C 6 H 10 O 5 . dakle. amfoterne tvorevine geol. na lijep način amicabilis compositio čit. upala krajnika amikalan (lat. a-. amfoteros) kem. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amylon) kem. uveseljavati. škrob. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. i lužnat i kiseo. dvojak. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. igračke. sed magis amica veritas čit. amicicije kauza (lat. amylum. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. amicus prijatelj. amida) kem. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. myxa sluz) med. diploos.) vokativ od riječi amicus čit. trofe prehrana) med. razdirem) biol. mimesis oponašanje) med. razonoditi amnestija (grč. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. ugodan. a-. amnestia zaboravljanje) prav.) iz prijateljstva. amyno branim. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. razonoda. razonodan amizeta (fr.) drag mi je Platon. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. grč. zanimati.

amabile amorfan (grč.) 1. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. amoretti) mn. ljubav amor vincit omnia čit. amnos janje) med. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. oprostiti kaznu. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba.) u amonijski dušik amonijak (grč. amabile. ammoniakon. gmazova i ptica.) posl. n. v. upala amniona amok (malaj. supr. nekristaliziran. -ites. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. salammoniacus) kem. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. nakazan. postupno. dugotrajan ili stalan. . ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. e. amor vincit omnija (lat. a-. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. min. pren. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. morfe oblik) bezobličnost. cornu Ammonis Amonov rog) geol. im. zaboraviti krivnju amnezija (grč. Amon Amor (lat. ljubavnik. amorozo (tal. ljubav sve pobjeđuje.amnestika amnestika (grč. a-morfos) bezobličnost. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. nekristaliziranost. bog ljubavi. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. haima krv) med. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. amoriti amorevole (tal. amoreti amoroso čit. supr. ammoniakon. nakaznost. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. glagola facio. spoj dušika i vodika. kratkotrajan. lat. a-morfos) bezobličan. min. mokraćevina i dr. prikazivano je s ovnovim rogovima. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. amoniakon amonijak. moriš običaj) fil.) glaz. amnos) med. aluminijeva praška i nitrotoluola. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. bezobličnost. bogu Amonu) amoniti (hebr. amor ljubav) v. mos. facere činiti. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. a-. a-. amortisatio) 1. Amon. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. glaz. i 2.) mit. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. st. posteljica. Amon. zaljubljeni amortizacija (lat. mnesis sjećanje) med. glavno božanstvo starih Egipćana. osobito . bezobličan. vladao u Babilonu. pr. grč. -fikacija od lat. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. amnesteo zaboraviti) pomilovati. grč. tzv. lat. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. nakaznost amorfizam (grč. usp. amino-kiselina. kristalan amorfija (grč. nast. v. Ammon) mit. amnionova voda amnitis (grč. 2.

prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci").. zauzimanje. metron) fiz. tele daleko. amplificativus) proširivan. osvojiti . koji proširuje. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. koji povećava. prostranost. zauzeti. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. proširivati. proširenje. jedinica za mjerenje jačine električne struje. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. razviti. prav. najvišeg stupnja amplissime (lat. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. otimanje. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. nazvana po slavnom fr. šteta na brodu amplasman (fr. gradilište) voj. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. razgranati.. razvijanje. razrada. Ampereu (1775—1836).001118 grama srebra ampermetar (fr. emire) carstvo. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha. meteor. povećavajući amplijacija (lat. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). topnički položaj amplektivan (lat.-grč. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. amortizman amortizirati (lat. na jednoj skali. ampelos trs. i Napoleona III. 3. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. povećavanje. razgranavanje. Ampere. emporter) voj. ampliare proširiti) širenje. 2. vraćati neki dug postupno. fiz. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. proširivanje. 2. amortisare) 1. (lat. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč.) veleugledni. emporter) voj. za razliku od superlativa. ampliare povećati. amplificare širiti. amplificare) proširiti. emplacement zemljište. matematičaru i filozofu A. najveća razlika u zračnom tlaku. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. razvijati. grč. vinograd. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. oteti. sin jednoga od satira i neke nimfe. grč. galvanometar čija kazaljka neposredno. amplificatio) proširivanje. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. obuhvaćen amplificirati (lat. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje.amortizirati državnih zajmova. povećavati amplifikacija (lat. 3. izložiti. opširno izlagati. amplectivus) koji obuhvaća. otplaćivati. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. razgranavati. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. osvajanje amportirati (fr. šira obrada. širina) zem. empirance) trg. povećati. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. amplitudo obujam. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. ret. veleslavni.

crkvi). otcijepiti.itd. odgovara našem ne-. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. uglavnom (ispričati nešto) an. trg. ampulla bočica) ispupčena. neškolovan amuzija (grč. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom.) mn. a svijet ne postoji. s lica. tj. groznica koja napada svakog dana. amputatio rezanje) med. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. v. do sitnica. ulje. ana. amilacea (lat. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. potpuno odvajanje. po. npr.. en face) sprijeda.(grč. dijadema Anadiomena (grč. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. odrezivanje ranjenih. nepjesnički. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. ana-basis) penjanje. Bog je apsolutni duh. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. do potan- 70 anadiploza kosti. obično o vratu amundizam (grč. stalna groznica anabaza (grč. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. farm. trbušasta bočica za mast. lat. na. molitve. njemačkom un. na malo (supr. s kojega se čitaju Sveto pismo. amputare odsijecati) med. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. oko anabaptist (grč. ana) prijeđi. en gros) trg. med. a-. med. razmrskanih. na veliko. nasilno odvojiti amulet (lat. pr. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. iscrpno. pravo u oči an gro (fr. odrezati. oči u oči. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. ret. latinskom in-. neškolovanost amvon (grč. amusia) nenaklonost muza. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. mundus svijet) fil. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. kroz. anat. teh. detail) potanko. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti .ampula ampula (lat. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. koji napreduje.: an gro) an fas ili anfas (fr. en. a svijet je samo treperenje. anabaptistički anabaptizam (grč. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. koji raste. na kraju polukružnih kanala uha itd. podrobno. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. do. pren. ana (grč. uz. bjelilo. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. pren. opširno. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. amuletum) hamajlija. duž. propovijedi i spomeni. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. anabaino uzlazim) koji se penje. igra toga duha amuzičan (grč. odvojiti. amusia) koji ne uživa ljubav muza. ponavljanje riječi. na soleji. anabatična groznica med. staklo električne žarulje amputacija (lat.

ana-gnosma) štivo anagoga (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. med. bios život) mn. med. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. prid. usamljenik. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. radi ponovnog otiska i umnožavanja. anaglypta) mn: umj. mir od Rim. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. oduševljenje. alegorično tumačenje Biblije (usp. afrodisia ljubavno uživanje) med. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. ana-kampto) odbojni. ana. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. ananke anaglifi (grč. polureljefni umjetnički radovi. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. anagraf (grč. afe dodirivanje) med. an-. anaerobi anafija (grč. npr. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. alegorično značenje. mila kuda si nam ravna. an-.: Mila kano si nam slavna. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. npr. ana. zaštićivanje) med. ana-gnostes) mn. zool. epifora). fylaxis čuvanje. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. anafonesis) med. an-. ana-grafo napišem) sprava koja. ana-grafo) mn. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. anaglifi anagliptika (grč. (usp. probava anaerobi (grč. liječnički propisi. izbacivanje krvi anagogija (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. isposnik. zool. anagogija). zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. koji odbija (svjetlost. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. aer zrak. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. ana-dosis) fiziol. an-ago) uzdizanje. v. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. anafora) poet. anaglyfa) v. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč.anadoza anadoza (grč. slika i si. rob je anagram od bor. astr. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. iskašljavanje krvi. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. anahoretski anakalipterija (grč. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. mila si nam ti jedina. ana-gnostes) mn. aer zrak. zvuk) . anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. 71 anakamptičan anagnosti (grč. anagliti anaglipti (grč. recepti anagram (grč. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. bios život) mn. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. pustinjak. an-afroditos) med. med. piše obratno anagrafi (grč. med. mila kuda si planina. an-.

proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. akust. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. koji su. anakatartična sredstva anakatarza (grč. dolje. ana-lambano) mn. naslanjanje leđima. baino idem. kratko ponavljanje nečega. npr.). mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. ana-kathairo očistim) med. ana-klino nasloniti se) med. vremenska poremećenost. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . čišćenje prsiju od sluzi. pjevali ljupke. jačanje analeptici (grč. med. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. dolazim) meteor.anakamptika anakamptika (grč. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. ana-kampto) opt. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. plesu i društvu anakreontičari mn. ana-kathairo očistim) mn. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. ono što je u suprotnosti s kronologijom. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. uspostavljam) med. dioptrika anaklaza (grč. katoptrika. jačati) med. pr. udaranje glasom na slog anakteza (grč. okrjepljenje.e. st. med. anakoluthia nedostatak veze) gram. proučavanje odbijanja svjetlosti. anaktesis) med. n. ana. anachronismos) pogreška u računanju vremena. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. ana-klasis prelamanje) opt. anakoluthos) nepravilan. prethodna istraga anakronizam (grč. rekapitulacija anaklastika (grč. anaklastos prelomljen) opt. trijenale analekti (grč. bijenale. kratko anakriza (grč. ajdaino potpomagati. prolazni užitak u ljubavi. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. anakufisma dizanje. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. nježno. anakrusis) u metrici: naglašavanje. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. motivi su mu ljubav. hraniti. skupina njemačkih pjesnika XVIII. kata odozdo. vinu. ana-kollao nalijepiti) med. ozdravljenje anakufizma (grč. događaja. analambano podižem. ples i društvo. datuma. vino. iskašljavanje anakefaleoza (grč. an-. nesuvremenost. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. ljupko. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. odabrana štiva analepsija (grč. lako. usp. st. ozdravljenje. oporavak. analekta) mn. analepsis. po uzoru na Anakreonta. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. tj. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. annale. analabos) pravoslav. anakrisis) ispitivanje. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. akuo čujem) med.

stara analiza dokazivanje . ocjena. tj. ana-lyo) rastaviti. analytike) teorija analize. analytikos) filozof. beta) onaj koji ne zna abecedu. analogon racionis (lat. razlaganje. koji je nastao putem analize. razlaganje cjeline na njezine dijelove. mat. uzorkom. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. istovrstan. koji raščlanjuje. sličan. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. ispitati. odgovarajući. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. analytikos) raščlanjujući. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. godišnjaci. tijela itd. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč.) nešto što odgovara razumu. analogia) sličnost. suglasan. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. annales. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. okrjepljujući analfabet (grč. s njime je identično vezan. kvalitativna analiza kem. analysis) raščlanjivanje. analogismos) fil. suprotno: sinteza analizator (lat. analgesia) med. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. srodan. kvantitativna analiza kem. koji je u skladu s nekim pravilom. usp. bezbolnost. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. sudovima i zaključcima analiza (grč. rastavljati. raščlaniti. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). alfa. analeptikos) osvježavajući. raščlanjavati. ljetopisi analist (lat. analgija anali (lat. analogon rationis čit. tj. podoban analogija (grč. određivanje sastojaka nekog tijela. polarizator analizirati (grč. an-. slično (ili: odgovarajuće) stanje. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. ljetopisac. Nikolova prizma). annus godina) mn. zaključak po analogiji log. analogos) sličan. nepismenjaković. npr.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. suprotno: sintetički analitika (grč. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. okrjepan. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. pisac godišnjaka analitičar (grč. što je u skladu s razumom analogan (grč. sva su tijela rasprostrta. kemičar i dr. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima.) pravna sličnost. suda u njegove dijelove. podoban. prikaz. neznalica analgezija (grč. koji ne zna ni čitati ni pisati.) analitički (grč. istovrsnost. ispitivati potanko analogan (grč. tipom. annales) 1. neosjetljivost. pravilu. analystor) fiz. odgovarajući. ocjenjivanje. koji se zasniva na analizi. razložiti. analogon). koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. koji odgovara nekom zakonu. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). elementarna logika logika koja se bavi pojmovima.

: Ne učiniš li. književnik) ananke (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto .maneozij'a (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. ana-pneo) mn. udes. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. ana-plasso preobrazim) med. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. rastenje mesa anaplerotičan (grč. anagke) usud. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. an-anthes) bot. bez cvijeta. zamjenjuje anapleroza (grč. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ananassa sativa) bot. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. plašljiv. an-amartesia) bezgrješnost. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. izopačena oblika. kukavičluk . an-amartetos) bezgrješan. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. fiz. anamorfotičan anamorfoza (grč. ana-logizomai) usporediti. koji dopunjuje. fagein jesti) med.analogizirati analogizirati (grč. sredstva koja pomažu disanje. npr. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. ana. neizbježivost anankofagija (grč. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. nepogrješiv anamartezija (grč. vidjet ćeš što će biti. uspoređivati. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. uii-andria) nemuškost. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. potreba. anapneusis) med. prirodni nagon. bot. nužda. po dijeti anantapodoton (grč. nakazan. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. morfe oblik) izokrenut. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. otvoren) med. duboko disanje. anapetes raširen. obrnut daktil. med. plastična kirurgija anaplerotici (grč. ana. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anamnesis sjećanje) fil. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. anantičan (grč. ananke nužnost. anamnestična sredstva med. plašljivost. nepogrješivost anamnestičan (grč. bot. sudbina. sila. r emuževnost. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. med. an-andros) koji je bez muškonti. odušak. med. vještina sjećanja i pamćenja. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. anamnesis sjećanje) fil. ana-morfosis preobražaj. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. koji pripada sjećanju. pamćenju. preinaka) preobražaj. uzimanje hrane po propisu. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. odmor anapnoici (grč. naopak. jačanje pamćenja anamneza (grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. ana-pleroo ispunim) mn. kob. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. prešutkivanje završne rečenice. anaplerosis) dopunjavanje. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč.

seismos potres) geol. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ana. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. bez ikakvih obzira. med. umnožavanje. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. grč želuca anastaltici (grč. ana-spao) med. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. penjanje sokova. ana-stello suzbijam) mn. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. osnivači: Stirner. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. an-archos bez poglavara. arthron ud) 2. 1. anarroia) med. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). arthron ud) med. iskašljavanje. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. Bakunjin anarhoidan (grč. koji suši ranu anastatičan (grč. armonia) glaz. oporavak (rekonvalescencija). teško. an.anaptiza anaptiza (grč. ždrijela. disharmonija anartrija (grč. ana. anarhistički anarhizam (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. prijenosni. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. nedostatak udova anartros (grč. lica kao posljedica moždane kapi. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. uskrsnuće. an-. npr. med. ozdravljanje. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. stezanje želuca. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. tisk. pr. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. povećana disartrija. visok 8075 metara. ana. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. gore. pren. bakroreza. koji pomlađuje. grla. osobito krvi. anarchia) bezvlašće. an-apto objesim) utučenost. ispljuvavanje. an-. koji obnavlja. Proudhon. v. potpun nered anarhist (grč. ana-ptyo ispljujem) med. ustajanje iz bolesničke postelje. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. anistemi. usana. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. ana na. arthron ud) bezudnik.-lat. med. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. ana-stello) koji zaustavlja krv. prenošenje. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. anarchia bezvlašće. pren.

anatema esto (lat.) neka je proklet! anatematizirati (grč. anathema) prokletstvo. sestra boga Baala anatema (grč. pren. med. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. anathematizo) prokleti. okret) ret. dvosmislen. anatriptična sredstva anatriptika (grč. med. poljubiti. nesiguran. sredstva za trljanje. stigma) opt. ušća. spojiti anastomotici (grč. med. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. preokretanje riječi. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. kolebljiv. anatocistički anatolijski (grč. npr.nastigmat anastigmat (grč. param) parati. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. ana-tribo trljam) med. pren. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. dimljenje. djevica-ratnik. kletva. med. stigma točka) opt. obgrliti. anathema esto čit. tokizo dajem pod kamatu. stoma usta) mn. koji daje punu oštrinu slike. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. isključenje iz crkvene zajednice. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. trepanacija anatripsis (grč. rastavljati na sastavne dijelove. anatriptica) mn. baciti prokletstvo na koga ili što. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. otvaranje bušenjem. ana-temno režem. metr. potamniti anceps (lat. zelenašenje. proklinjanje. istočnjački anatom (grč. stoma) med. embrasser) zagrliti. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. anatresis) med. stoma usta) sastaviti otvore. odnosno biljku anatomija (grč. anatole istok) istočni. topografska. premazati tamnom bojom. utrljavanjem anatriptici (lat. jako povraćanje anbrasirati (fr. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. liječenje trljanjem anatropa (grč. anastomoza (grč. ana-trefo) med. voj. pr. proučavati u potankosti. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. do sitnica anatrepsis (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ana-tribo) med. "drugi neki čovjek". ana-tribo trljam. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. oštrovidan. češanje kože anatripsologija (grč. zelenašim) prav. trljanje udova. umjesto "neki drugi čovjek". dvostran. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. usp. ana. lihvarenje. tj. ana. anastrofe) ret. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. ana. med. ana-thimiasis) isparavanje. uzimanje kamata na kamate. mijenjanje mjesta riječima. ana. podrigivanje anatocizam (grč. t < . ujediniti. embrunir) slik. ana. ana-trope preokret. raščlanjivati. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč.) dvostruk.

andragathia) muževnost. 2. antropofag androfob (grč. aner. malo laganije. andare ići. vrlina. iz bilo kojeg razloga.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. muž. andros) mn. nova i kratka priča. Andromache) mit. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. andro-fagos) ljudožder. aner. fonos ubojstvo. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. aner. aner. potpis mjenice na poleđini. čestitost andrecej (grč. lithos kamen) mn. aner. gdje je pronađen) andamento (tal. logia znanost) med. angelos anđeo) bot. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. kao u hodu. stanište) bot. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. poet.) glaz. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. hermafrodit. andros čovjek. andro-mania) čežnja za muškarcima. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. andamento hod) glaz. gone rađanje) stvaranje čovjeka. lagano.) mn. eidos lik) umjetno napravljen. spis koji. šaljiva ili duhovita pričica . Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč.) glaz. fil. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. umjereno andarini (tal. još jednom. aner. više biće anegdota (grč. angelos vjesnik) teol. andro-gynos) dvospolac. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. gyne žena) dvospolnost. aner. slabić androginija (grč. temno režem) anat. aner. endosser) trg. aner. andro. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. pokretan ljudski lik androidan (grč. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. Božji glasnik. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. geol. fobos) onaj koji zazire od ljudi. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. ponovno andaluzit min. kefale glava) min. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. aner. dio fuge andante (tal. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. mania) med. hermafroditizam android (grč. hrabrost. anekdotos neizdan) 1. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. aner. uškopljenik. priča o kakvom zanimljivom događaju. mati Astijanaksova. ankora (tal. nimfomanija androtomija (grč. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. andante) glaz. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. uspaljenost žena prema muškarcima. aner. eidos lik) sličan čovjeku. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. aner. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. oikion kuća. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. endossement) trg. prijenos mjenice andragacija (grč.

močvare itd. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. npr. grafo) v. haima krv) med. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta.alpha privativum ne-. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. a-. elektron jantar) fiz. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. hydor voda) med. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. oikumene /tj. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. annexio) pripojenje. sporedan. a-. ergon djelo) med. a-. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. dodatak. an-. anemos. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. skopeo gledam. kovine) anematoza (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. haima krv) med. slab. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. tj. annectere) pripojiti. anemos. tj. haima krv.anegertika anegertika (grč. šaljivo: krasti. an-energeia) neradnost. nedostatak snage anenkefal (grč. anemos. nijemost . pustinje. pridruženje aneksionist (lat. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. epi na. enkefalos mozak) med. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. metria) mjerenje. blijed. anemometrograf anemografija (grč. a-. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. nastavak. kod kolere anemija (grč. anemos. nesposobnost govorenja. enkefalos mozak) med. nesposoban za život anemidrija (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. lijenost. an-. metron. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. tromost. vezan za. anemos. metron) sprava koja pokazuje. a-. slabokrvnost. anemos. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. pridodan. anemos. haima krv) slabokrvan. prisvojiti anekumena (grč. odnosno vjetra. a-. liječenje zrakom. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. pathos bol) med. strujanja zraka. filos prijatelj) bot. vidim) vjetrokaz. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. haima krv. ukrasti. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. pripremni aneksija (lat. annexus) prilog. an. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. oplođuje) anemogaman (grč.(grč. pren. npr. gamos brak) bot. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. vjetrometar anemometrija (grč. a-.) anelektričan (grč. • anemos. anemos. epos riječ) med. an-. anemos. anemograf anemopatija (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. barys težak. annexus) zavisan. anemos. pridružiti.

uključen u borbu angažirati (fr. enfilade) dugi red. biser. neuron živac) med. tupoglavost. anairesis) ret. zalaganje. služba. npr. nemaran. kulučenje angarijacija (lat. od podizanja Sun- . anervičan anestetici (grč. koji je uzet u službu. angaria) uzeti u kuluk. pustiti se. ergon djelo) med. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". vijugav. a-. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. ana. enfiler) udjenuti. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat. pobuditi. za ples.anepitimija anepitimija (grč. bolesti anfilada (fr. popuštanje. bezbolan. anesis) med. neosjetljiv. voj. olakšavanje. erethyzo dražim) uzbuđenje. npr. 2. 1. (grč. voj. zaobilazan angarija (lat. obvezatnost. npr. filum konac. za ples. koji je bez bola. bočna vatra anfilirati (lat. započeti razgovor. uzbuđenost.). davanje u zalog. brodova i dr. pr. navesti. angaria) težak posao. angažirati se zauzeti se. neravan. upustiti se u nešto. neosjetljivost prema bolu. nagovoriti. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. red soba u jednom nizu... nizati. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. založiti se. za ratne svrhe angarirati (lat.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč. pogodba. stupanje u službu. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. fil. anervia) med. neko plaćanje itd. ravnodušnost. tromost žila. opiti. an-. engager) obvezati. (grč. pren. fr. uzeti u službu. Ave Maria Angerona (lat. najmiti. ops oko) med. an-. obećati. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. a-. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. zauzimati se. engager) obvezan. tući topovima po dužini. med. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. erythros crven. zauzet. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. boj angelizam (grč. slavili su je na dan 21. an-. neros tekuć) fiz. anfractuosus) krivudav.) protiv volje vlasnika za potrebe države. slabljenje. rastresen anestezija (grč. tupoglav. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. epithymia požuda) psih. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. obvezati obećanjem. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. pogoditi. tj. an-. • ^pažljiv. nanizati. uplesti se u borbu. kuluk. redovna dužnost. uzrujanost. voj. prosinca. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. staviti nekoga u opasnost. anaistheteo ne osjećam) mn. sukob. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. engagement) obvezivanje. an-aisthesia) med. udijevati. npr. anaistheteo ne osjećam) med. najam..) anđeo. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. npr. pogađati. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. v. skloniti koga ili što. uzetost. npr. pren. obveza. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. voj.

temno režem) med. angošjozamente (tal. sarx meso) med. upala krvnih žila. neuron živac) med. stijesniti. grafo pišem) fiziol. Anglia. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. proširenje krvnih žila angiitis (grč. grč. grč. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. uzak) med. angeion posuda) med. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. angeion posuda. angeion posuda) med. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angeion. rezanje. angliciser) poengleziti. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. logia znanost) fiziol.) glaz. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. Anglia. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. spasmos grč) med. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. angeion posuda. anglofob (lat. grč.) med. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. kulture. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. angeion posuda. angošjozo (tal. angeion posuda. sperma sjeme) bot. angitis angina (lat. opis krvnih žila. angeion posuda. kritosjemenjače. angina) med. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. fobos strah. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. angeion posuda. anglez (fr. rak krvnih žila angiospazam (grč. grlobolja. angoscioso angoscioso čit. brižno. pektoralna angina angiografija (grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč.angiektazija ca. angeion posuda. angina pektoris (lat.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. angiografija angiom (grč. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. pathos bol) med. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. Anglia. angeion posuda. grč krvnih žila angiosperme (grč. upotiebljava se kao liiek . grč. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. ektasis rastenje) med. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč.) glaz. angeion) med. angeion posuda. jezika itd. operacija krvnih žila angitis (grč. v. angeion posuda. angiitis anglaise čit. stenos tijesan. angeion posuda. Anglia. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. v. grč. angere suziti. nazvana po gradu Angosturi. karpos plod) bot. Angila. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca.

animarum dies (lat. kojem je oduzeta voda. kut angularan (lat. trovanje anilinom anima (lat. raste u Indiji anilan (lat. hidros znoj) med. anilinskih boja.angster protiv povratnih groznica. anilis) bapski anilin (ar. životinjska tijela. angulus ugao. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. biljka od koje se pravi anilin. anima mundi (lat. jedan registar na orguljama angustacija (lat. mlijeko.) glaz. an-nil) kem. soli i oksidi anhidrid (grč. anilitas) bapska starost. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. životinjska priroda animalizacija (lat. animalitas) životinjstvo. duh.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. spoj kisika s nekim elementom. animalia) mn. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. an-. opovrgavanje anihilirati (lat. an-. npr. bezbojno aromatično ulje. teško udisanje zraka. an-nil. Svi sveti anima candida čit. jela od mesa. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. suša. prišipetlja anhidričan (grč. služi za pripremanje različitih lijepih. zadihanost anhengsl (njem. šp. poživotinjenje. dobiva se od anila anilitet (lat. hydor voda) kem. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat.) ono što je živo. oživljenje. hedone radost) med. animalna hrana meso. anydria) v. anidrija anhidrit (grč. nestašica vode. ali koji izložen vodi apsorbira. annihilatio) poništavanje. an-. anhydria) bezvodnost. prirepina. žestina. dahtanje. anima kandida (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. angulus) ugao. animal životinja) umj. lat. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. davanje duše. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. ukinuti. jaja itd. građu. duša svijeta. hydor voda) kem. opovrgavati anil (ar. pren. tzv. anil) bot. anhidrija anidroza (grč. ljutnja. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. vatrenost. anhelatio) kratko. an ne.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. supr. animatio) oživljavanje.) duša. živost. prirepak. životinja animalan (lat.) fil. angularis) uglat angulemka (fr. slobodan od vode. hydor voda) kem. opovrgnuti. animalije (lat. tj. animalis) životinjski.: vegetabilije animalist (lat. na narukvici i si. bapsko ponašanje anilizam (ar. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. bez vodika. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. ukidanje.) bijela duša. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. an-. Anhangsel) privjesak (na satu. an ne. prema Angouleme. anguistara. ži-> votna svježina.). an-nil) med. angustatio sužavanje) med. annihilare) poništiti.

anima duh. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat.) glaz. srdit. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). st. živahno.) prav. 3. animalis) životinjska priroda. kora zjenica) med. anima duša) fil. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. u tvari živog tijela.animalizam tvari u tijelu. zool. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. ogorčen. 2. anima kauza (lat. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. animozo (tal. fazer animi causa čit. poživotinjiti. animare) dati dušu ili duh. animalculum životinjica) mn. razdraženost. animus duh. supr. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat.) prav. srdžba. pren. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. ljutina. animosus strastan) ozlojeđen. ogorčenost. živahno animozan (lat.) zbog zadovoljstva. ohrabriti. mržnja. i XVIII. tj. neprijateljski animoznost (lat. pobuditi. nedostatak šarenice u oku anis (lat. oživiti. animalcula životinjice) mn. zagrijati animist (lat. animalisare) zool.) prav. žestina. animalculum) zool. usp. namjera nanošenja štete anion (grč. anisum) bot. uno animo (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. . u probavnim organima.) jednodušno.: kation aniridija (grč. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. namjera. s namjerom animoso čit. radi duševne naslade animirati (lat. vjerovanje u duhove animo (lat. s promišljajem. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture).) glaz. razdražen. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. potaknuti. poruge animus nocendi (lat. poticatelj. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. složno animus injurandi (lat. an-iris šarenica) med. prirodnjaci XVII. animare oživiti. duša) prav. pristaša animizma animizam (lat. duša) fil. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. anisos nejednak. godišnjica proslava i dr. namjera nanošenja uvrede. srčano. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. anniversarium) godišnjica. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. hrabro. poživotinjavati animalkula (lat. pimpinella anisum) bot. oduševiti. mikroskopske životinjice. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. 1. animosus) strastvenost. oživljeno. zool. oduševljeno animator (lat.

onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat.) iduće.) crkvena godina. ani praecedentis anno (lat.) godine. u godini anno ante Christum čit.) prijestupna godina. isos. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. tjeskobe. a-. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. isos. anus kurens (lat. ano ante Hristum (lat. obična julijanska godina. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ani preteriti (lat.anizeta anizeta (fr. isos jednak. npr. anlassen puštati u rad. pustiti u rad. tj. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. od 1. prije Kristova rođenja anoblirati (fr.) obična. annus curens čit. chroma boja) med. siječnja do 31. starter anlevaža (fr. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč.) tekuće. pokretač. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. ankylos zakrivljen) med.) sunčana.) godine prije Krista. neprijestupna godina. ankora brod. anus interkalaris (lat. ankiloblefaron (grč. anus eklezijastikus (lat. an-odos uzlaz. a-. an-. anxius tjeskoban. inqusita. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. povesti sudsku istragu. plemićku titulu. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. dugog i sretnog života anni currentis čit. kore zjenica) med. ennoblir) dati plemstvo. isos. predlaganje kazne anlaser (njem. ankylos iskrivljen. put kojim električna struja na- .) ove godine anni praeteriti čit. kotva ankeser (fr. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anquisitio) prav. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. annus intercalaris čit. uron mokraća) med. anisette) rakija začinjena anisom.) prošle godine anni praesentis čit. ani prezentis (lat. a-.) tekuća godina. sljedeće godine anni praecedentis čit. anat. zamršen. isos. an-. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. islandski kristal) anizurija (grč. ankon lakat) mn. a-. bolesnih osjećaja itd. annus solaris (lat. anno currente anni futuri (lat. glossa jezik) med. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. Anlasser) teh. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. ankvirirati (lat. tj. ankylos kriv. metron. annus civlis (lat. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. ove godine. put naviše) fiz. annus comrnunis čit. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. anquirere) prav. encaisseur) šport. ankylos zakrivljen. ablativ od annus) godina. ani precedentis (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. ops vid) med. anoblir. oplemeniti anoda (grč. prosinca anno (lat. veoma čvrst i otporan boksač. fr. ani kurentis (lat. isos jednak. annus ecclesiasticus čit. grč. odluka i si. uređaj za pokretanje nekog stroja. liker od anisa anizokorija (grč.) građanska godina. sidro. anus komunis (lat.) v.) starorimska božica nove godine.

organon. neobičnost. namjerno izjednačavanje riječi. annoncer. astr. an-. nepravilni glagol anomeomerija (grč. anonymus) nepoznati. anomia) bezakonje. odyne bol) med. npr. an-. gignomai postati) prid. neobičan anomalija (grč. an-. nepotpisani. anodia) nevezan. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. anomalos) nepravilan. tj. organon. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč. lat. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. lat. suprotan pravilu anomalologija (grč. an-. izuzetnost. anomalon) gram. paronomazija anomizam (grč. an-. odnosno. osobito minerala anoksija (grč. bez potpisa. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. neslikovit način govora anodin(um) (grč. a-. koji odstupa od pravila. an ne. anofeles nekoristan. annuntiare) oglasiti. nepravilan. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. annominatio) ret. oglašavati. usp. anomalos nepravilan. nepoznatost. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. tj. nezakonitost. odstupanje od pravila ili zakona.: Tišina je postala još tiša. anonimus (lat.: katoda. anomos) nezakonit. bezbolnost. anonarni zakoni anoniman (grč. geol. suprotno: katogen anogranologija (grč. supr. neuredan. anonymos) bezimen. npr. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. nedostatak očiju. ano naviše. ofthalmos oko) med. organon. eruptivne stijene. neobuzdanost anominacija (lat. suprotan pravilu. elektroda anodija (grč. nepotpisan. logia) gram. a imaju različito značenje. škodljiv) med. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. mrtve prirode. anomalia) nepravilnost. koji se razlikuje od pravila.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. nepoznat anonimno društvo trg. annonce) oglas. an ne. omos sličan. sljepilo anogen (grč. anodinum) med. an-. nomos zakon) v. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. ano gore. usp. neredovitost. objaviti.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). zool. ops oko) sljepoća. an-. hipoksija anomalan (grč. an-. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. pozitivni pol. anomalos) neredovit. antinomizam anonaran (lat. istovrstan. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. žitni. anonymos) bezimenost. an-. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . odyne bol. sisavci bez zuba anofeles (grč. odus) mn. zločinački anomija (grč. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. usp. objava anonsirti (fr. objavljivati anopsija (grč. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč.

anorganografij a anorganografij a (grč. annotatio) napomena. popis zaplijenjenih stvari. pripajanje. testis) nedostatak sjemenika. antagonizam). Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. djelovanje u suprotnom smislu. an-ago vodim protiv) ret. anosmia) med. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. mrtav. suparništvo. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. zajednica. empatement) slik. suviše se mučiti ant. anti. suprotnost. ograđeno zemljište ansilaža (fr. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. Anschlusz) priključenje. silo. norma pravilo) nepravilan. ansamblpartije glaz.(grč. koji je bez života. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. sredstva protiv kiseline. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. običaja anostoza (grč. enceindre. acidum kiselina) mn. slaganje. Anreisser) obilježač. ant-agonizomai boriti se protiv. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. vanjski dijelovi neke tvrđave. enchere) trg. usp. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. anti protiv. anstrengen) naprezati se. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. antagonismos opreka) oprečnost. engl. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije.. koji nema organa za disanje. annotare) v. adnotirati anozmija (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. koji odstupa od pravila. neprijateljstvo. adnotacija anotirati (lat.(npr. med. obrub na vrhu stupa. an bez. enceinte) voj. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. primanje hrane itd. a-. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. skup. ponavljanje iste riječi u dru- . poskupljivanje. grafia) poznavanje kamenja. pristojan anštrajher (njem. anti. zakona. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. anti antablman (fr. an-. anstandig) uljuđen. objašnjenje. organon) neživ. antagonistes) protivnik. an-. entablement) arhit. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. ensamble) cjelina. kem. anti. bilješka. sloga. nasip. sklad. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. opšivnica pod krovom antabus (grč. podizanje cijene. algos bol) mn. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. uminjuje bol antanagoga (grč. orchis sjemenik. lat. bolja ponuda na javnoj prodaji. Afrodite). anti. bedem. nastao bez djelovanja životnih sila. algos bol) koji ublažuje. primjedba. suparnik antagonizam (grč. anti. med. suprotna težnja. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anti. raditi suprotno. testisa anormalan (grč. anaklasis uzgon) ret. lat. lov. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. borba antagonizirati (grč. an-. organon. opkoljavanje divljači. pojas nekog utvrđenja. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč.

entente) smisao. putovođa..) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. koji leži nasuprot Sjevernom polu. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. pretjecati. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. npr. antecedencije (lat. neke riječi. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. antarktikos) zem. antecedentia) ono što prethodi. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. oikos kuća) mn.) prije godine. prijašnji događaj. preteći. npr. svoje majke (Geja = božica zemlje). apo. Velika Antanta savez Rusije.) prijeđi. sloga. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. učitelj. ante. med. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ugovor o prijateljstvu... nadmašivati antecesor (lat. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. plesso udaram) mn. ante Christum natum čit. anatant kordijal (fr. južni. prerano. usp.: postdiluvijski antefiks (lat. prije. prethodnost. arktos sjever. Mala Antanta savez između Jugoslavije. prethodni slog antecedirati (lat. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. anteactum) prijašnje djelo. ispred. antecedens) prethodnik. ante. anti. npr. fil. diluvium potop) pretpotopni. dodavanje pouke priči. zem. borac u EAM-u antartritici (grč. itd. ante-cessor) prethodnik. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. tj. prijašnji događaji ili odnosi. subjekt— predikat. (lat. anti. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. sin Posejdona i Geje. atrofos neuhranjen) med. med.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč. prijašnje činjenice. antecedere) prethoditi. anti. pred. anti.. ant-. antidatirati antediluvijci (lat. supr. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. ante Hristum natum (lat. anti. iznijeti. nadmašiti. tj. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. značenje. med. ant-. antarktikos južni) zem. prijašnji život antecedens (lat. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. izložiti) poet.) prije vremena. sporazum. anti. entente cordiale čit. značaj. naprijed 86 Antej ante anno. preteča. asthma) med. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč.) srdačan sporazum. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. post festum anteakt (lat. osobito u politici antapodoza (grč. anti. ante. apo. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. arthron zglob) mn. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. savijenost naprijed. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . antarkein biti komu premac) grčki partizan. Cehoslovačke i Rumunjske.antanta gom ili suprotnom značenju. apo-didomi predati. prije suđenog dana ante festum (lat. ići naprijed. prijašnji čin antecedencija (lat. anteflexio) med. antecedentia) mn. Francuske i Engleske koji je 1914. diluvium potop) mn. gram. entendre.) prije svečanosti.

ante-ponere) staviti ispred. antemurale kristijanitatis (lat. pretpostavljanje antera (grč. ante pred. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. hidros znoj) med. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antheros) bot. loquor govorim) predgovor. pretpostavljati. anthe cvijet) bot. zool.) mn. antenagium) prav. navođenje i nabrajanje pri- . Leneje antestirati (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. arhit. antestatio) prav. preci.. ant. prašnici. helmins. st. davanje prednosti. ante. predbračni anteokupacija (lat. doba cvjetanja anthelik (grč. grč. antena (lat. sredstva protiv glista. ante. cvjetanje. anti. antepositio) stavljanje ispred. ante-testari) prav. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. predoltarnik antepenultima (lat. pretpostaviti. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. pr. hyper nad. v. hypo-fero snositi) ret. anthera) bot. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. helminthos glista) mn. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. logos govor) predgovor antelokvij (lat. bot. anteoccupatio) ret. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. ante.) mn. antenniformis) u obliku ticala. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. helix. prijašnji događaji. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. prijašnji život. helikos zavinut) vijuga. antestari. med. anti. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. anti. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). prethodnici. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. antenuptialis) predsvadbeni. predak. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat.) mn. anthemion) cvijet.) "predziđe kršćanstva". ant-erotikos) mn. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. prednost u vremenu. anterioritas) prethodnost. preko. antheros) mn. naziv za Hrvatsku. epileptikos) med. anti. natus rođen) prvorođeni. prethođenje. pradjed anteniforman (lat. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč. med. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. suprotno: posteriores anterioritet (lat. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. prioritet anterotici (grč.) gram. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. iznad. ispred. prašnica antere (grč. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. anterotici antestacija (lat. prošlost anteriores (lat.

. aristokratikos) protivnik plemstva. adijaforist antiaditis (grč. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč.(grč. st. prema. antias krajnik) med. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. anti. koji potječe iz starog vijeka. lat. anti. u antibiotike spadaju. bios život) koji je protiv života. v. umjesto antiabolicionist (grč. Bakhios) poet. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. branim) med. unaprijed primiti (ili: primati). anti protu. osobito: aureomicin. antiquus) stari. anti. antibeibi (engl. u obliku predujma. anti. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. antiborejski (grč. streptomicin. po starinskom ukusu. starinski. drevni. apex) astr. anti. penicilin. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. upala krajnika antialkoholičar (grč. ret. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. usp. anti. čistunac . lat. ana. arthron zglob) med. barbarizme. anti. anti. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. starog kova. područje visokog atmosferskog tlaka. anti. anti. trezvenjak antianafilaksija (grč. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. iza. prostitucije itd. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. filaggo čuvam. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). ar. anti. a-. anticus. potučeni od Avara anti. st. sthenos jačina. anti. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. tzv. a-. točka na nebu od koje se vrši kretanje. circum naokolo. koji ubija antibiotik (grč.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. lat. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. fil. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. kyklos krug. anti. predujam na robu. prije vremena anticipirati (lat. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. koji povećeva životnu snagu. anti. u 6. pored ostalih. predujmiti.) unaprijed. antiadijaforist (grč. grč. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. barbaros negrčki. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. sredinom 6. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. starovremeni. snaga) med. kružno kretanje) meteor. kloromicetin i dr. mjesto. predujmljivati. koji služi protiv slabosti antibaby čit. suprotno: apeks antianeksionist (grč. koji uništava život. anti. osobito ropstva. palimbakhej antibarbarus (grč. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat.

flogos plamen) 1. antiflogistici 1. anti. med. lat. lat. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . temno režem) med. usp. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. med. sredstvo protiv groznice. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. pr. antedatirati antidemokratski (grč. diegeza antidijabetik (grč. anti. dysenterikos proljev. kem. besmislica. febris groznica) med. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. antemetici antiemetičan (grč. v. anapest antidatirati (grč. pren. v. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. epilepsia) mn. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. antidinična sredstva antidizenterici (grč.. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. kem. anti. anti. usp. diabaino prolazim) med. pren. anti. lat. emeo povraćam) mn. protuotrov. anti. epilepsije. griža) mn. med. med. antipirin antifermenti (grč. anti. fone) otpjev. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. anti. protiv demokracije antidetonator (grč. sredstvo. anti. med. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. dyne vrtlog.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. rijedak antidaktil (grč. anti. koji ublažava upalu ili groznicu. anti. fleps žila. daktylos prst) metr. protusredstvo antidotarij (grč. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. antidoton) med. diabetes šećerna bolest. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. flox plamen) 2. flox) mn. dynastes vladar. anti. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. anti. febris groznica) med. datum) v. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. anti. pristaše antiflogistike. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. teorija fr. farmakopeja antidramatski (grč. anti. anti. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. protugroznični antifebrilije (grč. mn. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. anti. također: otpjev antifraza (grč. flox. fermentum) med. anti.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. eu dobro. med. diexeimi prikazati. lijek protiv čega. iznijeti) ret. anti. lat.-lat. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. lat. sredstva protiv povraćanja. anti. sredstva protiv nesvjestice. v. fone glas) logička proturječnost. med. sredstva protiv padavice. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. flogiston antifon (grč. okretanje) mn. anti protu. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. aisthanomai osjećam. febris groznica) farm. anti. anti.

spuštam se) geol. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. med.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. postupnost u izrazu) ret.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. cancer rak) mn. antihelmitici antihemoragičan (grč. fthisis sušica) mn. pr. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. hypnos san) mn. tuberkuloze. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. anti. tuberkuloze. Grka i Rimljana. antistin) antihreza (grč. freeze zamrzavati) teh. anti. antiftizičan antigal (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. med. med. anti-katerogeo) prav. anti. antihektičan antihelmitici (grč. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. anti. med.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. neprijatelj Francuza (jezika. med. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. položaj slojeva . anti. npr. pren. elektroda u rentgenskom uređaju. engl. hemeroida antihipnotici (grč. helminthos glista) mn. kathodos put naniže) fiz. pr. anti. lat. anti. u kolibi" antiklinala (grč. politike itd. lat. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. npr. cariosus pokvaren. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. klino naginjem se. lat. med. anti. protutužba antikatoda (grč. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč.) Antigona (grč. haima. chresis uporaba) prav. anti. anti. veliki smo svuda. rheo curim) med. pr. zem. klimax stube.) Odisejeva majka. helmins. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. anti. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. katarroos ) mn. chthon zemlja. na prijestolju. kulture. anti. hektikos sušičav) mn.: "Ako smo veliki. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. anti. regnymi probijam) med. truo) med. antihipnotičan antihistaminici mn. kakos loš. Gallus) protivnik. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. anti. sredstva protiv sušice. exis svojstvo. stanje) med. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. koji služi kao lijek protiv šuljeva. predmet stare umjetnosti. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. anti. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. anti. u palači. anti protu. lat. lat. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. sredstva protiv sušice. haima krv. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. tlo) mn. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. v. anti.

pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. anti protu. starinar. anti protu. tromboze i dr. uspravna latinična slova. lat. anti. lat. anti. odbaciti. med. slobodnjačkim načelima . magnezija i silicija antikozmetičan (grč. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. lat. protukritika. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč.. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. supr. služi za liječenje embolije. cholas utroba) mn. antikolerici (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. obrana antikronizam (grč. bezbožan čovjek. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. anti. tisk. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. anti. slobodoumlju. anti. lat. antiqua) staro pismo. anti. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. napad itd. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. anti. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. contagiosus zarazan) mn. npr. antički) antilegomena (grč. zakon antikvitet (lat. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. anti. stare. anti.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. corrodere glodati. sredstva protiv kolere antikolici (grč. sinklinala antikoagulans (grč. lethargia bolest spavanja) med. kresis miješanje) prav. anti. homologumena antilemičan (grč. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. lat. raditi prema antičkim uzorima. loimos kuga) med. kolike trbuhobolja) mn. polovan. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. sotona antikritičan (grč. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. krino sudim) koji odgovara na kritiku. krino sudim) odgovor na kritiku. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. proglasiti za zastarjelo. med. antiquus) ugledati se na stare. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. anti. koji služi protiv kuge. antiquus) stari. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. a padaju u suprotnim smjerovim. poznavatelj starina i starih spomenika. teol. supr. anti. kupac i prodavač starina. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antiquarius) stari. upotrebljavan antikvarijat (lat. stari vijek. convulsivus grčevit) med. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. starinski (usp. vrag. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. odgovor na napade. antiquare) zastarjeti. umjesto interesa na dug. sredstva. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. antikvizirati (lat. antiquitas) starina. anti. latinica. anti. med. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. anti. stari svijet. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. lat. med. protukužni antiletargičan (grč. oponašati ukus starih. antilego suprotstavljam se. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. anti. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. opovrgavam) mn. starinski. lat. lat. pren.

: "Jedemo da živimo. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. anti. militarisme) suprotnost militarizmu. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. lat. redni broj 51. moriš običaj) fil. anti. nomos zakon) 1.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti. lat. anti. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). teol. med. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. s logikom antilogija (grč. anti. antilogikos) nedosljedan. npr. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. meros dio) ret. a ne živimo da jedemo". "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. melancholikos) koji razbija tugu. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. proturječnost. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). antholops) zool.antilisa antilisa (grč. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. anti. anti. tj. suprotan moralu antimoralizam (grč. med. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. v. antimonium) kem. antimetalepsija antimetalepsija (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. atomska težina 121. element. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. antimetabola antimetateza (grč. mos. fr. anti. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. npr. pobijanje. protunarodni antinarkotici (grč. anti. npr. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. metalepsis zamjenjivanje. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. anti. antilogia) proturječnost. protuslovan. lyssa pseće bjesnilo) med. anti. narke ukočenost. "Jedi da bi živio. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. nefros bubreg) mn. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. ali drugim redom. prigovor. načelno nepriz- . metaloid srebrnobijele boje. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. onoma ime) zamjenjivanje imena.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. razmjena) ret. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. živi u toplijim krajevima u stadima.76. lat. znak Sb (stibium). 2. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. ukočenje) mn. nationalis) nenarodni. npr. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. fil. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. ali u suprotnom smislu. anti.

obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. rebro) mn. shvaćanje da razum. npr. med. protivnik revolucije antirojalizam (grč. suparnik. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. suprotno: simpatija antipatriot (grč. pyr vatra) mn. ratio razum) fil. ljudi sa suprotnim sjenama. parallelos. protivnik. anti. pr. anti. para-lyo) mn. antiprotasis protuprijedlog) ret. lat. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. lat. pleuron bok. pneumon pluća) med. koji suzbija groznicu. anti protu. med. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. anti. anti. anti. neugodan. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. lat. anti. anti. nemio. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. psyche duša) fil. anti. anti. oprečan. stanovnici na istom podnevniku.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. odnosno ljudsko mišljenje. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. anti. parallelos) koji nije paralelan. med. anti. plenus pun) fil. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. istokračni trapez antiparalitici (grč. aspirin. anti. nesimpatičan antipatija (grč. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. lat. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . patriotes) neprijatelj domovine. sredstvo protiv groznice. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. usporedan antiparalelogram (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. lat. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. zem. antipleuritičan antipneumoničan (grč. anti. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. pr. nedomoljub antiperistaza (grč. antipirin i dr. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. skia sjena) mn. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. zem. anti. anti. pyr vatra) med. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. replika antiparalelan (grč. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. anti. gramma) geom. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antirepublikanski antireumatičan (grč. anti. pyr vatra) med. fr. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. anti. parasitos nametnik) mn. spolna ljubav antiplenisti (grč. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. antipus) sasvim suprotan. antipirin (grč. anti. rheuma) med. tj. sredstva protiv upale plućne opne.

. Beckett antitermici (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. bez izrazite dramske radnje. S. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. antithesis suprotnost. zajednice 4 . typos) otisak. v. filos) mn. lat. npr. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. suprotnost dvaju karaktera. ret. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. antispazmodici antispazmodici (grč. anti. sepsis trulež) med. političkom i duhovnom životu. dviju težnji i si. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. anti. anti. predstavnici E. anti. grčevit) mn. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. med. lijek koji sadrži sekret štitnjače. antiseptici antisifilitici (grč. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. anti. anti. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. pr. tj. logia. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. suprotna). 4. anti. antithetikos) suprotan.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. sepsis trulež) kem. sys. anti. anti. suprotno) 1.: "Ide ludo. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. sredstva koja ublažavaju grčeve. antitipski antitireoidin (grč. anti protu. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. med. spastikos koji vuče. antispastici antispektrologija (grč. anti. skepsis dvojba) fil. sinteza antitip (grč. anti. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. eidos izgled) farm. 3. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. usp. thermos topao) mn. antisemitski. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. toxikon) med. lat. teza. anti. spasmos) mn. 2. protužidovski pokret antisepsa (grč. lat. med. scabies šuga) mn. thyreos štit. med. spiritus duh) fil. Ionesco. septikos) med. antispastos) metr. med. ili kontrarna. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. prijepis. mn. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. proturječna. = materijalizam antistrateg (grč. lat. koji je u suprotnostima antiteza (grč. anti. protivnik ujedinjenja. socialis društven) suprotan društvenom poretku. lat. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. anti. anti. anti. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. progovara mudro".

anti. lat. metron) kem. sinonimi. med. antiseptik antoalaža (fr. krasta. udaljenost između stupova. osobito lirskih pjesama. osobito na licu antotipoliti (grč. entonner. entrecolonne) arhit. nered (npr. sredstvo koje sprječava vrenje. nevolja antrkolon (fr. ljeto—zima. anthos. lingv. med. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. anthrax ugljen. složeni ugljični vodik. anthos. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč.. geol. antrpilastir . med. antotipoliti antologija (grč. spolna ljubav) mn. crni prišt. bedrenica. ofthalmos oko) mn. usp. anti. itd. antrecen (grč. C 14 H 10 . vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. algos bol) mn. anthos. prostor između dvaju stupova. npr. razmak. v. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. anthrax ugljen. cvjetno žutilo. anti. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. med. lithos kamen) min. zool. zoon životinja. geol. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. veneričnih bolesti antizimotik (gr. anthrax ugljen) kem. odus zub. orgazam antos (grč. koralji antracit (grč. anthrax ugljen. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. toile. anthos cvijet. zbirka odabranih. dobiva se iz smole kamenog ugljena. kvasac) kem. anthrax ugljen. geol. xanthos žut) kem. onyma ime) lingv. antrakolit antrakoza (grč. antonimi antonoar (fr. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. lithos kamen) mn. nastavak -ites) min. lithos kamen) mn. anti. antonomasia drugi naziv) ret. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. paronimi. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. anthos. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. usp. osip. bjesnilo . anti. najstariji fosilni ugljen. anti. zyme kiselo tijesto. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. entonnoir) lijevak. homonimi antonimija (grč. usp. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. tegoba. lithos kamen) min. anthos) cvijet. u sobi). živo biće) mn. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. cvat. sredstva protiv navale krvi. pren. govorni ukras. Venus božica ljubavi. dobar— loš. npr. onyma ime) mn. laž—istina.antivenerea antivenerea (grč. tvrd—mek i dr. kyaneos zagasitoplav) kem. med. anthrax ugljen) med. npr. vrtača antonomazija (grč. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. v. anthologia) branje cvijeća. kotlina. typos otisak. sredstva protiv spolnih. zbirka najljepšega antonimi (grč. cvjetnjak. antoliti antozoe (grč. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. usp. riječi suprotne po značenju. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anthos cvijet. cvjetno plavetnilo.

povijest čovječanstva antropoidan (grč. mortaliteta itd. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. npr. ljudožder. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. fyteia sađenje. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. papiga antropognost (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. latreia služba) obožavanje čovjeka. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. prometna. stvoreno na Božju sliku i priliku. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. anthropinos) čovječji. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos) fil. anthropos. bios život. fiziološkog. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. utjecaja okoline. zemaljski antropizam (grč. rađanje čovjeka. anthropos. anthropos čovjek. . anthropos. anthropos. anthropos. nataliteta. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos.(grč. glyfo dubem. očovječavanje.antropareskij a antropareskija (grč. kanibal antropofagija (grč. privredna. kulturna. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. podvrste su: povijesna. lat. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. anthropos čovjek. antropocentrizam (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. rađanje) biol. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. anthropos. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. psihološkog. eidos oblik) čovjekolik. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. koji se tiče ljudi. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. urezujem u kamen. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta.

anthropos. anthropos. metron) mjerenje ljudskog tijela. morfoo uobličavam) počovječiti. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. psihologije. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. tj. fiziologije. da misli. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. proučavanje odnosa između čovječjih udova. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. počovječavati. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. metoda mjerenja čovjeka. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. antroponomija (grč. ponašanje životinja itd. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. logismos) fil. stajališta antropologija (grč. anthropos. arheološkog i dr. anthropos. povijesti. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. s ljudskim osobinama. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. anthropos. tj. anthropos. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. osjeća i radi kao čovjek. fiziologije. 2. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropopatheia) fil. rezanje ljud- filozofskog. težnji i ideala. Bog. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. anthropos. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. anthropos. slabostima i dr. anthropos čovjek. tj. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. biološki život. anthropos-morfos) sličan čovjeku. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. sociološkog. Theos Bog) obogočovječenje. vrlinama. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. fizičke pojave. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. anthropos. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela .antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anthropos. sociologije. anthropos. morfe oblik) fil. antropopatija antropopeja (grč. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. tj. želja. antropopatizam antropopatizam (grč. povijesnog. obožavanje čovjeka. v. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. soma tijelo. anthropos. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. anthropos. anthropopatheia) fil. morfe. seciranje. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. tome rezanje) med. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. 1. nomos zakon) fil. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek.

završetak debelog crijeva. ovarium jajnik) med. lat. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. poništavati. i 15. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). sofia mudrost) fil. anulus magikus (lat. annullatio) poništenje. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek.) zool. duša sudbini koju sama stvara. uron mokraća) med. SEATO anžanbman (fr. a-oristos neograničen. annuarium) ljetopis. čmar. Blagovijest anuri (grč.) kraljevski prsten pečatnjak. godišnjak. anthropos. koji traje godinu dana anuarij (lat. a Venvers čit. opovrgnuti. ukidati. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". ribarski prsten anumeracija (lat. annulus palatii čit. tj. anulus palacii (lat. mat. opkoračenje. objavljivanje. inversus) naličje. rujna 1951. annuitas. ukinuti. annulus piscatorius čit. uništiti. pribrojavati. poništavanje. opovrgavati. st. "prosvijetljenje" i "posvećenje". a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". an bez. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. annumeratio) pribrajanje. polukas anualni (lat. ubrajati anuncijacija (lat. proglasiti nevažećim anulus (lat. enveloppe) omotnica. natraške. godišnji dohodak. počinje s dijuvijalnim razdobljem. opovrgnuće. žabe anurija (grč. neodređen) gram. na naličje anzihtskarta (njem. zoon životinja) geol.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. godišnja renta anulacija (lat. v. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. an-. opovrgavanje. annulus magicus čit. uračunavanje anumerirati (lat. Pacifički pakt.) čarobni prsten.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. ura rep) zool. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. Petar u ribarskom čamcu. envers. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. prošlo svršeno vrijeme . proglašavanje nevažećim anulirati (lat.) aorist (grč. annullare) poništiti. kroz čmar anvarija (grč. kalendar anuitet (lat. annumerare) pribrojiti. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. annualis) godišnji. bezrepci. a lanver (fr. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. anthropos. lat.) naopako. ukinuće. a traje još i sad. annunciatio) nagovještavanje. an-. u San Franciscu između Australije. anulus piskatorijus (lat. godišnji prihod. per anum (lat. annuus godišnji) godišnja otplata duga. Novog Zelanda i SAD. uračunavati. koji se događa svake godine. uništavati. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. annulus) prsten.) med. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. enjambement) poet. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. tijelo je podložno zakonu naslijeđa.

apperentia) privid. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. abziehen svući. preslikač . naprava. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. prividnost.) aparencija (lat. apagoge) log. apache) velegradski razbojnik. zapleten. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. zločinac. isparivanje. osiguran prihod apanažirati (fr. tisk. vidan. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. vanjština. soba. kalcijev fosfat s fluorom. žila kucavica aortitis (grč.aorta aorta (grč. biju vat i apcigbild (njem. neke radionice. mlitavost pokreta apatit (grč. 2. razmak. smrad apage! (grč. aparatura (lat. odijeljenošt. antropofobija aparat (lat. apathes) neosjetljiv.) apartan (fr. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. tj. ravnodušnost. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. apatheia) neosjetljivost. sprava i si. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. prividan (npr. surovost. a. lat. appartement) stan. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. glavna srčana žila. pretakati (vino). sva oruđa. sapa. dah. odjel. pun draži. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. apart poseban. aorte) med. pomoćna sredstva i dr. apparatus sprema. osme miris) bezmirisan apa (mad. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. kinematografa. apantesis) odgovor. veoma raširen. oruđe) sprava. nemaran. posredan dokaz. abzihen) 1. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). lažan. utrnulost osjećaja. otići. pren. nesvakidašnji. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. chroma boja) opt. aorte) anat. lat. oduzimati. aparthajd (engl. 4. povraćati. očit. zaključak apatičan (grč. odvojenost. zadah. apo. godišnji prihod. apagogičan dokaz indirektan. očigledan. cijeli pribor. zaziranje (ili: strah) od ljudi. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. idi! apagoga (grč. 3. očevidan. ravnodušan. lopov. kazališta i dr. dražestan apartheid čit. upala aorte aozmičan (grč. zamršen. stan s više odjela apaš (fr. otakati. od plaće na ime otplate duga). apatao. posredan dokaz. veličina i si. jedinstven) poseban. utrnulih osjećaja apatija (grč. neobičan. npr. jasan. vapa) para. braće). apparens) vidljiv. ap-ago odvesti. apatetikos lažljiv) lažljiv.) otac apa (rum. odvraćanje. apatao zavodim) min.) zasebnost. nemarnost. odvratnost među ljudima. odbijati (npr. sive. trg. vjerojatnost. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). apanage. ono što izbija iz nečega (kao plin). izgled. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. opovrgavanje apantropija (grč. apage) odlazi. stroj. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat.

appellare) moliti koga za pomoć. čovjek. appendix) med. appellare. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). birstnapcug apedeutičan (grč. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. žalba višoj vlasti. nazivanje. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. vrh stošca. appellatus) prav. pozivanje. ap-echema) odjek.apcug apcug (njem. neupućenost u ono što je lijepo. tj. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. crvuljak apepsija (grč. npr.: drvo. apeiros neiskusan. višim sudovima. appellans) prav. životinja apelativan (lat. slaba probava apeptičan (grč. jasno shvaćanje . uložiti (ili: ulagati) priziv. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. nomen appellativum) gram. pozivati se na nešto. Apelles post tabulam (lat. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. a. neodgojen. zajedničko ime. a-.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. izdužen produžetak s površine nekog organa. gram. geom. znači otprilike: dolje!. usp. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. apedeutizam apehema (grč. suprotno djelovanje pada. bujica praznih riječi apercepcija (lat. rod. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). astr. paideo odgajam) v. doziv. koji označava zajedničko ime. prilog knjizi ili djelu. pepsis probava) med. zbor. neprobavljivost. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. apaideusia) nenaobraženost. vrstu apelirati (lat. nakon nižih. beskrajan) fil. appellativus) gram. usp. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. ad-perceptio) fil. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. ret. apedeuzija apedeuzija (grč. voj. dopuna. pozivanje. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. početak. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. neznanje poradi slabog školovanja. appendix) dodatak. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). aperantologia) pretjerana brbljavost. priziv višem sudu. anat. pozivanje na viši sud. zapažanje. i traži njihovu pomoć apelat (lat. nulla dies sine linea. arex vrh. appel) poziv. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. med. suprotno: antiapeks. znak. riječ koja označava rod ili vrstu. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. prav. nedostatak ukusa. neškolovan apedeutizam (grč. a-. paideutikos odgojni) nenaobražen. snimak. apeiros neograničen. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). otisak. shvaćanje.

arex. aplanir) poravnati. apistia) nevjerovanje. npr. bez latica apetencija (lat. oni činovi zapažanja. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. a-. linkejoskop aplanatičan (grč. žudnja. n) apikultura (lat. aperientia) mn. stanje bez groznice. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. zaključak. apeiria) neiskustvo apirman (fr. spoznaje i tumači apercipirati (lat. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. konstruiran 1866. a-pyros. med. aperitivan aperiodičan (grč. cut udarac) šport. a-. a. pyr vatra) 1. ad-percipere = zapaziti. otvor. periodos) fiz. otvor. naklonost apetit (lat. aperijens aperijens (lat. odnosno mišljenja. provjeravanje računa apis (lat. težnja za čim apeticija (lat. bez groznice apiričan (grč. mn. apereins) koji potiče volju za jelom. pyr) med.) zool. na dijafragmi za prolaz jednjaka. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. a-. kao složena leća. sredstvo za čišćenje. bez lišća. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. appetitus) prohtjev za jelom. aperijentan aperkat (engl.. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. npr. sumnja aplanat (grč. rt) koji se tiče vrha. opt. bez (sferne) aberacije. sveti bik.) anat. odnosno mišljenja. vršni. volja za jelom. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. prohtjev. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. otkloniti smetnje. rtni. dovesti u red. crn. koji nema koštice apiretičan (grč. apices juriš) mn. simbol zemljoradnje apistija (grč. a-petalos) bot. apex. težnja. sklonost. t. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. upper gornji. s bijelom pjegom na čelu. aperire otvoriti) med. nezapaljiv. apicis vrh. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. ovjeravanje. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. lat. planao) opt. osjećaj gladi. slobodan od njihanja. apex. želja. gen.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. pčela Apis mit. aperitivus) v. appetitivus) željan. jasno shvatiti. appetentia) čežnja. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. v. apis pčela. pyr vatra) med. siguran od vatre apirija (grč. žudnja za nečim apetitivan (lat. zapažati. zagladiti . požudan. a-. nagon. a-. apurement) trg. požuda. appetitio) težnja za čim. bez visoke temperture. rupa. uvidjeti. gen. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. pyren koštica) bot. rta. aperijencije aperijentan (lat. apis pčela. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom.

zool. nedisanje. inventar apofiza (grč. beznožan apodemialgija (grč. pljesak. apodosis) ret. metnuti. primijeniti. pus noga) koji nema nogu. appointer) odrediti plaću. završnica apoen (fr. samouvjerenost. priljepljivanje. asertoran. tapšanje. beznošci apodija (grč. povjerenje u vlastite snage. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. npr. brižljivo izučavati. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. mladica. lijek. sud koji izražava logičku nužnost. npr. pljeskati u znak odobravanja. svaka. unijeti. ucrtati aplikabilan (lat. beznožni vodozemci. pneo dahćem) med. nedostatak nogu od samog rođenja. apodiktičan sud log. opet. beznožnost apodiksis (grč. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. okomitost. utiskivanje. usp. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. rađanje bez nogu. hrabrost apneja (grč. neminovan. dati. uobličenje) anat. koštana izraslina. neoboriv. appoint) bank. a. upotrijebiti. smjelost. koji se može lako namjestiti. apodeixis) prikazivanje. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. gram. applaudere) tapšati. pus. mat. plasis oblikovanje. plaćati. log. apofysis izraslina. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. posljednji dio složene rečenice. aplikativan aplikacija (lat. probni govor.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". apofasis) davanje savjeta. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). npr. glasno odobravanje. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. bezuvjetan.aplaudirati aplaudirati (lat. uporaba vanjskih sredstava. a-. izlaganje. natrag apodan (grč. applicans) v. npr. sitan novac za izravnavanje računa. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. podos noga) mn. prionuti na neki posao. apodemia boravak u tuđini. samopouzdanje. a-. dokazivanje. a-. poricanje. obraćati veliku pozornost na nešto. uspravno držanje. problematičan modalitet apodoza (grč. kandidat aplikata (lat. osobito na završetku zgloba cjevastih .) težina. med. aplikabilan aplikatorika (lat. apodeiktikos) koji dokazuje. applicativus) v. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. staviti. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. ukras na haljinu. a-. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. drskost. prišiti. apunto apoentirati (fr. poravnati se u nečemu. drugi. nepobitan. oblog: marljivost aplikant (lat. applicare) namjestiti. za razliku od prvog dijela (protaze). pohvala aplazija (grč. prikladan. primjena. applicatio) način izvođenja. osobit razlog za neki hrabri postupak. odrediti ročište. applicatura) glaz. ali tako da ne izgleda da se to želi. prilijepiti. izdanak) med. brinuti se. važnost. pus noga) med. applicabilis) primjenjiv. primjenjivanje. živo odobravati aplauz (lat. popis imetka. pren.(grč. osobito inozemna^ mjenica. primiti nešto s bučnim odobravanjem. stavljanje. raz-. zavoj.

budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. potpun prestanak neke bolesti. kratak. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. kad se još smatralo da je Zemlja središte. glad i smrt apokaliptičari (grč. afelij). apofize mn. mračan. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. sentenciozan apogamija (grč. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. a misaon. astr. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč.apoftegma kostiju. apofthegma) kratka i duhovita izreka. sufumigacija apokarpija (grč. min. apo od. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. epifiza). rat. misao. gameo ženim se) zool. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. zagonetan. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-karpos plod) bot. apoche udaljenost. vraćanje zdravlja. tajanstven. duhovit. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. poslovica. apojovium. fil. razmaka apojovij (lat. kapnos dim) med. Apokalypsis) 1. apo. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. ozdravljenje. geol. s kosti spojena koštanom masom (usp. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. a ne Sunce (usp. 2. apo. tj. posljednja knjiga Novog zavjeta. med. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija).1-8): kuga. povratak u isti prividni položaj. grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. sentencija apoftegmatičan (grč. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. Otkrivenje. istraživači Otkrivenja. apo-grafo) prijepis. metria) mjerenje udaljenosti. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. to jest Otkrivenju (13. suprotno: perigej. Jovis) astr. Jov. stoici.od Jupiter gen. apokatharsis čišćenje) med. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva.. pitagorejci) . u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. kod žabnjaka) apokartereza (grč. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti.18). apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. apo-gaion) astr. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr.

u Engleskoj apolonion (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. apolitho skameniti) geol. sprječavam) med. odvajanje Apolo v. v. poučna pričica. branitelj. otkrivene. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apo-krypto skrivam) mn. liječništva. apokrino izlučujem. odluka. apolepsis zadržavanje. odgovor. npr. chroma boja) opt. sumnjiv. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. prijelom kosti apokopa (grč. Apolon. rječitosti itd. okamenjivanje. govora. titula biskupskog. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. st. lijep. skraćivati apokrifan (grč. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. Apollon) glaz. skratiti. koje nisu prave. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apokope odrezivanje) gram. rješenje apokriza (grč. disanja. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. apolis. usporedba u priči. prekid (ili: smetnja. glazbeni apomiksija (grč. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apologos priča) poet. mixis miješanje. spis ili govor apologetika (grč. apolambano zadržavam. apo-krinomai obavijestim. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. sin Zeusa i Latone. apologema) obrana. apologia) obrana. sparivanje) zool. razmnožavanja bez . odgovorim) 2. Apollon) mit. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. izostanak) neke organske funkcije. nepravi. apo-lysis odvajanje) med. NASA apolog (grč. znanost o tome kako treba braniti vjeru. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. osobito kršćanski nauk apologija (grč. zauzimati se za. med.apoklazma apoklazma (grč. poremećaj. umjetnički. apologeomai branim) teol. od IV. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. harmoničan. tj. držati obrambeni govor Apolon (grč. napravljen 1828. npr. apo-klao slomim) med. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. podmetnut. apolonikon (grč. poezije. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. glazbe. apologeomai) braniti. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. izdvajam) 1. bog sunca. kanonske apokritičan (grč. apo-krypto skrivam) nesiguran. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. Apollon) glazbeni instrument. prestanak. lažan. apo-krino izlučujem) med. koji izlučuje. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apo. sličan orguljama. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. skladan. obranjena točka apologet (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč.

usp. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. stvoren na osnovi iskustva. duboka nesvjestica. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporeo biti u dvojbi. ulog) trg. stvari zabranjene za izvoz. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. gnojan aposterioran (lat. neprolazan) mn. zagnojavanje apostematozan (grč. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. načela apostemacija (lat. gnojenje. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. osobito kršćanske apostazija (grč. a-poreutos) zabranjen. živac) anat. lat. aponia) bezbolnost. apostematosus) koji ima oblik čira. odreći se vjere. apopsycho izdahnem) izdisanje.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporema aport! (fr. mišiće. logička teškoća. koji se gnoji. apostata) otpadnik. aporetikos) onaj koji sumnja. nejasan aporeta (grč. poput navlake. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. neuron žila. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. obamrlost apor (fr. spokojstvo apopleksija (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. apport prinos. aporeo u zabuni sam) sumnja. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. skupine mišića i cijele udove. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apostateo otpadam) otpasti. ispuštanje duše. donositi. apporte) daj ovamo. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. prinositi. "vještina" raspravljanja o problemima. nedopušten aporetičar (grč. "Ja ću tebi !" apostat (grč. prekidanje govora npr. aporizma aporematičan (grč. a posteriori . a-poreutos neprohodan. otpadništvo. srca ili mozga). onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. težak za razumijevanje. fr. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apo. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. aporos neprohodan) fil. apo. lat. sklon moždanoj kapi. apo-stema čir. prešutkivanje. a posteriori) fil. apportare. prav. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. apostates. med. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. zdravlje. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. apoplexia) med. kolebati se. apostasia) odvajanje. apo-siopesis zanijemljenje) ret. teškoća. sličan moždanoj kapi. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. zatajivanje misli. težak zadatak. odmetanje. ali ne u gotovom novcu. snošljivo stanje. aporeo u zabuni sam) zagonetan. aporeo) v. zavisan od iskustva. nejasnoća: logična teškoća. apostematio) med. apporter) donijeti. imanje doneseno u brak aporema (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. odmetnuti se. bespomoćnost. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. aporema. aporia) zbunjenost.

1. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. bot. obožavati. osloviti nekoga življim. sačuvati) ljekarna. tj. veličanje apoteozirati (grč. ukor. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apostrofe odvraćanje. ukinem) lingv. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. skidanje. papinski. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. skloniti. apostolos) koji potječe od apostola. trgovina lijekovima. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. Theos Bog) uzdizati do božanstva. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apo. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. npr. ukidanje. Kristov učenik. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . potpuno izliječenje. apotithemi ostaviti na stranu. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. preporuka priložena uz pismo ili molbu. 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. veličati apoterapija (gr. nesumnjiva smrt apoteka (grč. apostolska stolica (lat. glaz. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. zvanje propovjednika vjere. kutija u kojoj se drže lijekovi. pren. apo-strefo odvratiti. 2. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. apostolicitas) teol. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. gubljenje glasa apotoma (grč. putnička apoteka apotekar (grč. apostolos poslan) poslanik. pren. kem. apostolsko dostojanstvo. oštrijim tonom. papinska vlast apostolicitet (lat. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apothesis odvajanje. ukoriti. thanatos smrt) potpun prestanak života. ili nekoj stvari. onaj koji širi neko naučavanje. otklanjanje) ret.apostil apostil (lat. dodatak nekom pismu ili povelji. grdnja apostrofirati (grč. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. apo. apotithemi odvojim. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. obožavanje. Djela apostolska. skinem. okrenuti) gram. propovjednik kršćanstva. apostolat (lat. 4. pren. ideje i si. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. therapeia) med. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. grditi apotanazija (grč. naučavanja. apotheke. koji odgovara naučavanju apostola. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apotemno odsijecam) mat. apostrofos) gram. apo. kućna.

sjajnost). dati im glatkoću. povoljan sud o nečemu.) glaz. neosnovan priziv. npr. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. apelacio inadmissibilis (lat. slivanje tonova apraksija (grč.) prav. ocjenjivanje aprehenzija (lat. npr. procjenjivanje. tj.) prav. appretiatio) određivanje cijene. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. apođatura (tal.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. koža. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. propušten. npr. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. predodžba. moj apre aprecijacija (lat. poimanje sadržaja neke predodžbe. apođato (tal. pohvala. apelacio dezerta (lat. apodando (tal. strasno. usrdna molba apres nous le deluge čit. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. razumijevanje. zatvor. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. prav.) glaz. uzimanje u posjed. nošeno.) prav. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. appositivum) gram. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. apelacio temerarija (lat. predudar. apre supe (fr. pristanak. a priori apriorizam (lat.) "poslije večere". vrijednosti nečemu. apre tura (fr. naknadno dodana pridjevska oznaka. suzdržano.) glaz. pojam. strah. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. apraxia besposlenost) psih. apre nu 1' deliž (fr. npr. sliveno appoggiaura čit. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. vezano. djevojčica Antonija. vučeno (u sviranju). ocjena. v. apelacio frivola (lat. apres) poslije. zabrinutost aprekacija (lat. apprecari. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda .) prav. dopuštenje. zatim.) prav. apponere priložiti. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. apelacio adminisibilis (lat. nedopustiv priziv. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. nepromišljen priziv appoggiando čit. vezivanje. approbatio) odobravanje. papir. tj.) nakon nas potop. appositivus) gram. večernje sijelo. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. a priori) fil.) glaz. pro- 107 aprobacija cjena. glaz. nas se to ne tiče. strahovanje. nakon naše smrti može doći što hoće. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. tj. apprehensio) fil. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. da se tiska knjiga. appositio) gram. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. appoggiato appoggiato čit. dopustiv i prihvatljiv priziv. kao imenica. apprecatio) preklinjanje. hapšenje. grad Split apozitiv (lat. sjajnost itd. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat.apozicija apozicija (lat. odobrenje.

apsis. abscissio) odsijecanje. mat. odvojiti. approximatio) približnost. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. abs-cedere) odlaziti. brašna. progresivne paralize itd. pod apsentizam apsentizam (lat. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. apscisa (lat. vina. približavati aproprijacija (lat. odsjeći) geom. npr. aprobativan aprobirati (lat. appropriatio) prisvajanje. approbatorius) v. med. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. abscissa. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. otkidanje. približno izračunavanje. abscindere otrgnuti. tvornicama itd. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. zagnojavati se apsces (lat. approximativa) točka zbližavanja. prekidanje apsentan (lat. approbativus) odobravan. pohvaliti. apsidos svod) 1. absens. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. gnojni čir. uskladiti aprovizacija (lat. absens) odsutan. tj. appropinquatio) približavanje. prilagođavanje. v. absenters) mn. abscessus) odlazak. koji izražava odobravanje. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. astr. udaljiti se. povoljno ocijeniti. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. mliječnih prerađevina i dr. otići. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. dodirna točka aproksimativan (lat. ret. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. 2. engl. približavati aproksimitet (lat. aprobatoran aprobator (lat. med. u srednjovjekovnoj crkve- . apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. prisvajati. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. približna ocjena.aprobativan aprobativan (lat. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. (žita. appropinquare) približiti. approximare približavati se) približiti. poljoprivrednim dobrima. odvajanje. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. gnojna upala tkiva. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. prelaziti u gnoj. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. gonoreje. prilagoditi prema čemu. linea. approximativus) približan aproksimirati (lat. udaljen apsenteri (engl. dopustiti.) aprobatoran (lat. udaljavati se. prisvojenje. appropriare) prisvojiti. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. približno pronalaženje korijena. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. a mazga je ispod njega pobjegla). odvajanje.

razrješni. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. razumijevati. velika os eliptične putanje.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. materijalistički: tvar). usp. osloboditi od (grijeha ili krivnje). bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. suprotno. potrošiti. neograničeno. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. pril. razrješno pismo. absolutorius) koji oslobađa. fiz. bezuvjetan. završiti. upiti. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. npr. neprisustnost duha. savršeno. duh. samovolja. nego samo za jednu. ovladati. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. školu apsorbencije (lat. koji razrješava. apsolutna vrijednost mat. otpusni apsolutorij (lat. Bog.lucija (lat. absorbentia) mn. broj. za masu gram. rakija od pelina. neuvjetan. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. čisti alkohol. bez obzira na njegov obujam. čist. pomilovanje apsolut v. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. neograničenost. usisavati. suprotno: relativno apsolutnost (lat. apsolutan (lat. gram i sekundu. oslobođenje. savršenost. v. apsolutni broj. 2. apsolutni alkohol kem. absolutorium) razrješenje. savršen. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. osnovni uzrok svim pojavama. npr. apsinthion) bot. obuzimati. absolutum) činiti. vrijednost bez obzira na znak + ili —. ab-sorbere) usisati. apsidiola. u filozofiji religije: apsolutno biće. stvar po sebi. upijati. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . mala zborna kapela. za vinograd i si. fil. neuvjetovanost. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. absolutum) 1. progutati. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. za vrijeme sekunda.. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. absolvere razriješiti) gram. gorka rakija apsintizam (grč. trošiti. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. apopsihija apsint (grč.: relativnost. oslobođenje. supr. apsinthion) med. neograničen. jednostavno. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. obuzeti. relativitet apsolutoran (lat. ab-solvere odriješiti) razriješiti. apsyhia) nesvjestica. uvjeta. potpun. indikativ. uvlačiti u se. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. polukružni dijelovi crkava. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. bezuvjetno. tj. absolvere završiti. učiniti nešto apsolutnim. kem. neprisebnost. absolvere) neograničenost. apsolutno 1. samovlašće. fil. relativ apsolutizam (lat. agr. ograničenja) nezavisan. grč. absolutus) bezuvjetnost. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. prvi. diplomskog ispita. apsis) arhit. im. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. razrješnica aps6lvent (lat. neuvjetovano. fiz.

sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. sudare cijediti) prokuhana tekućina. ispirati. absumptio) trošenje. dubokouman. rastresen.apsorpcija uzeti poslom nekoga. suzdržavanje od alkoholnih pića. apstraktan broj mat. rastresenost. čist. abstinens) pristaša apstinencije. trezven apstinirati (lat. med. samo u mislima. besmislica. taman. misaoni. neimenovani broj. izmučenost apsurd (lat. emisija). odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. abs-trahere) odvojiti. abstrusus) skriven. spolnim odnošajima. stvaranje pojmova. čist pojam. sredstva za vanjsko čišćenje. dubok. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. koji postoji samo kao pojam (supr. zamišljenost. zamišljen. abstractio) log. pojmovno odvojeno. slučajno ili nebitno. potpuna zauzetost (poslom. čist čin mišljenja. abstractivum) kem. koji služi za ispiranje. in abstracto čit. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. suzdržanost. upijanje. nerazumljivost. mesa. pranje. besmislenost. apstraktna. čin kojim se u želucu završava probava. glupost apsurdan (lat. apstinent (lat. abstersivus) med. spolne ljubavi. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. čista misao. absurdus) logički nemoguć. smiješan. živjeti trezveno apstrahirati (lat. absorptio. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). posebno. mesa. čista misao. mesu. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. negledanje.) dovesti do besmisla . gram. nepodoban. spolnih odnošaja itd. uvarak apsumpcija (lat. stvarati misaone predodžbe. zamršen apsud (lat. usisavanje. odvajati u mislima. absorptio) fiz. metron) fiz. nerazumljiv. ono što je u mislima. mislima i si. ispiranje. udubljenost u misli. duhanu.) u općem. primanje u sebe (supr. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. apstraktum pro konkreto (lat. nepriličan. duhana. abstergentia) mn. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. težak za razumijevanje. abstergere brisati) prati. odvajanje. grč. ad absurdum čit. abstinere) suzdržavati se od alkohola. mislen. v. duhana. opće. fiziol. pren. teorijski. besmislen. čistiti (ranu) apsterzija (lat. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. nejasan. zatvoren. neosvrtanje apstrakt (lat. abstersio) med. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. apsterzivan apstergirati (lat. teško razumljiv. ad apsurdum (lat. istrošenost. mudrovanje. okaniti se toga apstrakcija (lat. abstentio uzdržavanje) prav. absurditas) logička nemogućnost. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno.: konkretan). usisan apstencija (lat. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. abstractus) log. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. abstergens) med. in apstrakto (lat. trezvenjak apstinentan (lat. ne obazirati se na to. viši. ab od. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa.) apsorpciometar (lat. abstractum pro concreto čit. abstractum) log.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. mislena imenica.

lithos kamen) geol. npr. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. arahnoliti arahnitis (grč.) oltar. arahnitis arahnoida (grč.) tofanska voda. ruševan. paucima slične životinje. govoriti arapski. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja.) aptrajbati (njem. žrtvenik arabatan (tur. absurdum nemoguće) v. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. pokvaren. arabesco) 1. arachne. arachne. fantastične linije u slikarstvu. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. lat. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. arachne.bez noge. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. dotrajao. bezbojan ili žućkast mineral.apsurdnost apsurdnost (lat. 1700. geol. npr. arachne pauk) mn. upropašten. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. a-pteros beskrilan) zool. apus. arapske književnosti i umjetnosti. u umjetnosti arabotedesko (tal. pohaban. izraz kojim se označuje npr. usp. appunto) trg. vrijedne iskopine. sklon propasti. zool. arabicitas) bit. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. Akvinikum (lat.) farm. rabatan arabeska (tal. arapske književnosti i dr. arahnoditis arahnoditis (grč. ar (lat. osobito vješta tkalja iz Lidije. karbonat vapna. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. arachne pauk. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. upotrebljavati u govoru arapske riječi. v. ugledati se na Arape. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. apsurd apšmalcati (njem. arabinoza vrsta šećera. akva Bineli (lat. akva tofana (tal.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. v. eidos oblik) zool. ukras u arapskom stilu. amfiteatar. arachne) med. pauci arahnoliti (grč. javna i privatna kupališta i dr. akva destilata (lat. otrcan.) kem. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. upala paučinaste moždane opne. bubama i dr. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arachne) med. daktylos prst) med. kamenje s otiscima morskih zvijezda. slik. harabi) trošan. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. 2. aranea pauk. arahniti arahnolog (grč. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. arachne pauk. eidos oblik) mn. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. otrovna tekućina koju je navodno oko god. abschmalzen) zamastiti. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. začiniti. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. zapržiti apterologija (grč. abstreiben otjerati) kuh.

grč.) 2. arachne. rok. mali hodnik. pr. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. radovati se. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. glavna. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud.arahnologija arahnologija (grč. spada u skupinu semitskih jezika. svojevoljan. najutjecajnija. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. presuda izabranog suda. n. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. arcus luk) 1. ukusa. Arbeit rad. izmirenje. uživati gledajući nešto. oporavljam se) veseliti se. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. nagoditi se s vjerovnicima. međuprostor. Arracacia xanthorhiza) bot. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača.) vrsta vinove loze.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. uređivati. promatrač. orkestracija aratura (lat. uređenje.. priređivati. znanost o paucima. bureau ured) ured za posredovanje rada. fr. trg. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. grč. e. razmak. n. mode i dr.) mn. izravnati. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. arrangemen ^ uređitnje. arrangeur) obrađivač. suđenje izabranim sudom. arahiologija aranžer (fr. Arbeit rad. složiti. vremenski razmak. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. do 650. obrada. aranea pauk. e. r^d. prisutni svjedok. poravnanje. pol. logia) zool. arranger) urediti. preradba. priređivač aranžirati (fr. približan arbitrator (lat. spremiti. napraviti sporazum aranžman (rr. logia) zool. izabrani sudac arbitraža (fr. aranea. vrsta jake rakije od riže. neograničeni gospodar. samovoljna procjena arbitralan (lat. sudac u nekom sporu. arbitrage. arbiter) izabrani sudac. srediti. naslađivati se arak (ar. Dienst služba) "radna služba".) arbitracija (lat. rješavanje me- . najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat.) rad na njivi. raizo odmaram se. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. v. male. raspored. neutemeljen. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. jedinica za mjeru papira arakača (lat. glaz. prirediti. spora- 112 arbitraža zum. despot. sređivati. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. Arba (lat. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. aralvk) dogradnja uz kuću. grafo pišem. samovoljan. razdaljina. lat. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima.

ardens) gorući. arhijatar arctior citatio čit. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju.) prav. usijan. gradilište.) slobodna volja. suditi. odrvenjavati arboretum (lat. zažaren. osim predstavnika zavađenih strana. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. mišljenje.) borilište posuto pijeskom. poprište. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. arenacija (lat. carskog dvora u starom Rimu. usp. žustar. arboriformis) koji je u obliku drveta. botanički vrt arboriforman (lat. shvaćanje. velika teškoća. rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. arkato (tal. žarki. samovolja. odrvenjenje arborescirati (lat. volja. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. pravo prednosti arctius mandatum čit. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat.) površina. slobodan izbor. vojsci. presuđivati kao izabrani sudac. pren. arbitrium) presuda. žestoko. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat.) glaz. rada i si. "životno drvo". oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup . arkcior citacio (lat. tj. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. bliže (ili: preče) pravo. muka area (lat.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. arbitrari) procjenjivati. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. obiteljsko stablo. srčano arduitet (lat. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. arena) borac u areni.) prav.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. kao drvo arborikultura (lat.) rodoslovno stablo. polje borbe. ardasse) trg. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). arbor drvo. arkcijus mandatum (lat. pren. hrvač arenda (lat. plah. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. u tal. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arbor vite (lat. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. arbitrari) bank. sud izabranog suca. trg. arbor genealogika (lat. trkalište u cirkusu. ardassine) trg. vatren. pooštrena zapovijed ardasa (fr. arduus strm) strmost. gumno areal (lat. arkcijus jus (lat. arenatio) med.) anat. vreli. nasad raznovrsnog bilja.) prav. silan. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. pješčana kupelj arenant (lat. ocjena.) nadliječnik svetog. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. revan ardit (tal.) glaz. ardito) voj. arrenda) zakup zemljišta. arborescere) pretvarati se u drvo. tegoba. smjelo.

argentum srebro. sin Zeusa i Here. hidrometar areometrija (grč. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. uze. arreter) zaustaviti. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. aretirati. pakvon. dugovi. v. krug oko Mjeseca areometar (grč. arrestatorium sc. prsten oko prsne bradavice. zatvor arestant (lat. argentum srebro) 1. rešt arestacija (lat. argirijaza argirijaza (grč. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. zatvaranje. argyrion) med. kažnjenik. crven krug oko upaljenog mjesta. argyrion. 3. pren. obustaviti. mania pomama. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. bog rata. slitina bakra. Ares) mit. logia) fil. argyrion srebro) med. argentum) v. uze. pakvon argentometar (lat. aretirati (fr. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. v. neplaćena zakupnina. govor određene socijalne skupine . astr. zadržavati. simbol surove hrabrosti. arrestatus) prav. naredba o uhićenju. šatrovački govor. argyrion) med. prav. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. 2. lopovski. area. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. arrerages) mn. arrestare) v. anat. uhititi. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. argyrion srebro. arrestum) zatvor. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. rata i ratnih užasa arest (tal. zakupiti areola (lat. zaustavljati. argental. man- 114 argo datum) prav. cinka i nikla. Areios Aresov. usp. areola) malo. eidos oblik) umjetno srebro. zadržati. bogatstvom argiroza (grč. araios rijedak.arendator arendator (lat. obustavljati. Areios pagos) 1. argyrion srebro) med. mala šupljina između tkivnih snopića: med. slobodno mjesto. zaostala plaćanja. usp. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. arrestans) uhićenik. staviti zabranu aretologija (grč. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. zatočenik. neplaćena kamata areražirati (fr. novac argentum foliatum (lat. pakfong. arrestatio) uhićenje. gravimetar. grč. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. dio etike argental (lat. metron) fiz. arete vrlina. argirijaza argo (fr. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. koji pripada bogu rata Aresu. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. argentan argentan (lat. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. mangupski. živa argirija (grč. arresto. zapadno od Akropole u Ateni. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. tektoniki) voj.) živo srebro. pakvon. zatvoriti. araios rijedak. lat.) lisnato srebro argentum vivum (lat. metria) fiz. ne biti isplaćen Ares (grč. argentum) srebro.

uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. archaios star) gram. npr. Argos. arhaističan arhajski period v. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. arch-egetes) vođa. dokaz. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. tj. plemeniti (inertni) plin bez boje. atomska težina 39.. znak Ar. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. Argo. koji ne potječe iz starog vremena. nautes brodar) zool. poglavar.argon argon (grč. Argo. archaios star. neon. veoma oprezan i savjestan čuvar. usp. obrazloženje). nemajući drugih dokaza. nautes brodar) mit. lako 115 arheget razumljiv. ksenon argonaut (grč. više ne upotrebljava. pren. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. obrazloženje. koji obrazlaže. koji zaista potječe iz starog vremena. mirisa i ukusa. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. otkriven 1894. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. lijen) kem. koji zaključuje. dokazni argumentator (lat. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. element. neradan. kad netko. zaključivanja argumentativan (lat. 2. način dokazivanja. dokazivati. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. zaključivanje.) dokaz batinom. argumentosus) bogat razlozima. popularan dokaz. zaključivanja. razlog. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. stooki div. uhoda. argos nedjelatan. argumentum bakulinum (lat. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. sin Zeusov i Niobin.) log.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. argumentum) dokazno sredstvo. obrazlaganje. azojski period arheget (grč. lat. u običnom pisanju i govoru. vještina dokazivanja. tj. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. starinski) 1. redni broj 18. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. argumentari) navoditi kao dokaz. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. 2. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. starinski arhaizam (grč. archaismos) gram. nego je samo napravljen. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. argumentator) onaj koji navodi dokaze. usp. Argus) mit.) 1. argumentum e konsenzu gencijum (lat. korablja (lađa).944. pažljive. Argusove oči vrlo budne. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . zaključivati. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. raspravljač argumentiran (lat. archa kos) starinski. npr. špijun. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. kripton. argumentatio) dokazivanje.

pr. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. povijest stare umjetnosti. gignomai stvaram) biol. episkopeo) pravosl.(grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. grafo) opisivanje starina. vladika. medomai brinem se. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. počinjem) arh.). pren. po nekim dijelovima sličan reptilima. arheografski arheolog (grč. e. prastvaranje. žučan. staro-. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. zajedljiv. Archiloxos) poet.pra-. diakonos sluga) pravosl. e. arhce. original. archos. archo. arch-hiereus) pravosl. archi-hierarches) pravosl. archos. anorganske tvari. praarhibiskup (grč. logia) početna znanost.nad-. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. arhiepiskop arhiblast (grč. arche početak. bot. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. osobito: prvi otisak. fosilni kralježnjak veličine goluba. najstariji đakon. archi-pelagos) otočje. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). archo.). "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. episkop arhihijerarhija (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. arche. n. prauzor. archimandrites) pravosl. archos. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. gonos) mn. prid. archaios. i 640. "koji zna predviđati". nad. arche. prapismo. episkopos) pravosl. prvi.predmetak koji u složenicama znači: glavni. Arhimedov zakon fiz. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. n. archetypon prauzorak) praslika. nadbiskupija arhidakon (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. archo prednjačim. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. arche početak. archaiopteryx) zool. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. arche početak. prapočetak. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. prazametak arhidijeceza (grč. archo vladam. dakle "oprezni". uronjeno u tekućinu. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. zametak) zool. prvosvećenik. tj.arhegonije arhegonije (grč. inženjer arhitekture. a po drugim opet ptici. projektant građevina. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. arheološki arheopteriks (grč. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. blastos klica. visoko svećenstvo arhijerej (grč. prvobitno: otoci u Egejskom moru. episkopos nadzornik) nadbiskup. spontano nastajanje života. graditelj arhitektonika (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. gradi- . prid. abiogeneza arhihijerarh (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč.

archo. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. suša. rimskoj. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. mršavljanje. architectura) građevna umjetnost. Perzije i Irana sami sebe nazivali. mršav. pren. trabs greda) arhit. ptosis pad) med. archon) vladar. lukova glavnog crkvenog portala. način pjevanja. arija) mn. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. pismohrana arhivalije (lat. archos čmar. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. ime kojim su indoeuropski (arijski. povelje. arya. pjesmica . osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. isušen. bruh debelog crijeva arhont (grč. kila. građevinarstvo. lat. aridura) med. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4.arhitektonski teljstvo. Arijevci. fr. sušenje. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. zaštitnica arijeta (tal. arriere straga. archivum) koji se tiče arhiva. pren. mala arija.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. jalovost. načini zidanja. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. suhoparan ariditet (lat. aridus) suh. arriere-ban) voj. raspored građenja. ariditas) suhoća. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. Indoeuropljani. grč. arriere-garde) voj. indogermanski) stanovnici Indije. mršavost. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). archivum. zaštitna četa. spržen. posljednja obrana arijer-garda (fr. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. graditeljstvo. za grad Jeruzalem. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. građevni stil arhitrav (grč. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. architekton. sušnost. nego običan čovjek Arijci (sanskr. melodija Arijadna (grč. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. neplodnost. koji radi u arhivu arhocela (grč. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. dokumenti arhivist (lat. za žrtveni oltar. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. kele kila. architektonikos) građevni. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. zaštitnica. poglavar. regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. perz. lat. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). napjev. archos čmar. Ariadne) mit. Indogermani. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. archos. slabost aries (lat. mršavost. neplodan. pomogla Tezeju. bruh) med. koji pripada arhivu. znanost o sustavu arhitektonski (grč. pristaše i pobornici arijanizma. arietta) glaz. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. koji se nalazi u arhivu. archivolto glavni luk) arhit. nakon što je ubio Minotaura.) ovan. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. st. aria. jalov. odstupnica arijergarda (fr.

osiguranje života. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. znanost o brojevima.) aristokracija (grč. n. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. vladavine plemića aristokratizam (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. plemstvo aristokrat (grč. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. ariozo (tal. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. med. sredstva koja pomažu porađanje. arithmos broj. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. pr. usp. v. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti.Arijevci Arijevci (sanskr. logia) znanost o brojevima. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. e. agua) mn. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. e. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. 58. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. n. računski. Aristoteles) fil. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. prema priči. kratos moć. arithmos broj. med. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. locheia porađanje) mn. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. demos narod. arithmetikos) koji spada u računanje. arithmos broj.). pren. progresija aritmetika (grč. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju.e. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. techne) mat. n. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. aristos najbolji. Larix europaea) bot. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. pr. im. neskladnost. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico.) glaz. u obliku arije. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. plemićki stalež. geometrijska sredina. pjevajući.). e. umijeće računanja. stube. mania bijes. aristos. pr. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. e arithmetike tj. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. nepravilno kretanje. prijatelj i član aristokracije.) aritmija (grč. aristokratia) vladavina plemstva. Platonovog učenika.). prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. lutrije i dr. v. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. e. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. aristarhski Aristej mit. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. n. arithmos broj. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr.) . vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. starogrčki zaštitnik lova i stada. pr. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. n.

osobito ratna flota (ovako se u XVI. . dolazak brodova u luku. tj. gusarski brod. relikvije i dr. mit. pastirski. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). arcata) arhit. koju je 1588. mali naoružani brod. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arriver postići. sanduk) 1. sužavanje. lat. naoružan trgovački brod. stup podupirač arkebuza (fr. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. arithmos broj. arca kovčeg.)'gudalom arkosolij (lat. arcatito) med. umjetne arkade. u Španjolskoj: oružana sila. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. pomorski razbojnik . coll arco čit. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. armadilla) pom. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. 2. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja.) oprema. arco. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. gudalo. lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. dragocjenosti arkada (fr. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. Arkadia. laktaš arivizam (fr. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. kol arko (tal. laktaštvo arizacija (sanskr. nadsvoden hodnik. arithmos broj. metron) sprava za računanje arivaža (fr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. tj. osobito carinski armalisti (mađ. potporni poluiuk. arkadikos) koji je iz Arkadije. arcanus tajanstven. arcanum tajna) tajni lijek. armalis. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. pomlađivanje itd. idiličan Arkađani (grč. tajno sredstvo arkatura (fr. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. Velika kola) astr. arcus luk. svodna oplata arkbutan (fr.) oružje. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. naivan. arctura) med. arcade. sjever arktura (lat. polukružni otvor arkadijski (grč. vlasnik gusarskog broda. armateur) pom. mala ratna flota.aritmomantija aritmomantija (grč. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. gusar. kako se prave sredstva za uljepšavanje. arma oružje) mn. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. Arkadoi) mn. karijerist. lat. arkeo izdržavam) geol. arcus luk) glaz. seoski. potez gudalom. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. dolazak. stanovnici Arkadije. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. pren. e arktos Veliki medvjed. arrivage) pristajanje. npr. st. dovezena roba arivist (fr. dovoz robe. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. arcuatio) med. arc-boutant) arhit. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arkanum (lat. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat.

naoružanje. ugodan miris eteričnih ulja. navodnjavati. arroser) zalijevati. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. gord. tj. Aaron) stariji brat Mojsijev. trg. oholost. harfica arpeggiato čit. arrogare) usuditi se. arpanetta) glaz. armee) 1. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. aroma) namirisati. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. opremiti.) glaz. oružana sila. pren.) glaz. navodnjavanje njiva. 5. grad. arrosement) zalijevanje. granatama. "armija nezaposlenih". zasuti vatrom. osvježavanje. 3. snažiti armorijal (fr. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. npr. metodično bombardiranje arozija (lat. ratna sprema. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. pren. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. pom. narukvica) okrugao. drznuti se. 2. arpedžatura (tal. razmetljiv. ohol. uzeti pod svoje aroma (grč. žena sposobna zavesti armija (lat. naoružati. arpedžo (tal. aroma. aromatica) mn. arrostia) med. armilla grivna. voj. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. aroma) mirisan. ovlažavanje. mala harfa. nagrizanje kostiju arozirati (fr. arpedžato (tal. prvi mađarski knez (890—907). prisvajati. jačati. fiz. bombama. trg. arrogans) napuhan. pren. doplaćivanje. v. jela i dr. uobražen. armare) 1. koji ugodno miriše. arrostema slabost) med. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. drskost. arostija arostija (grč.) glaz. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. vojska. mnoštvo. arostema arozaža (fr. 3. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal.armatura armatura (lat. Cincari. slaboumnost. Aharon. polijevanje ulica. staviti miris u nešto. opskrbiti ratnom spremom. lat. prav. polijevati. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. 4. sa začinom aromatizacija (grč. začiniti. aromatizirati (grč. arrosio) med. drzak arogirati (lat. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". naknadno platiti arozman (fr. glaz. doplatiti. 2. lat. arma oružje. arrogantia) napuhanost. Vlasi Aron (hebr. oklopljavanje broda. naoružanje i posada nekog broda. aroma) miris. "armija beskućnika" armilaran (lat. armorial. arrodere. polijevanje. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. lomljenje tona kao na harfi . bezobzirnost arogantan (lat. kao na harfi. voj. mirisne tvari. prisvojiti. armorale) poznavatelj grbova. arrosage) zalijevanje. bezobrazan. fiz. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. začini 120 arpeggio aromatičan (grč.) voj. metodično bombardirati. u obliku koluta. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. fr. voj. pojačati snagu magneta pomoću željeza. povećati nosivost zida željezom i cementom. ludilo.

nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arteria žila. lat. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. pren. tal. ljutit čovjek. proširenje arterija arterija (grč. darsonvalizacija arš (tur. ar nuvo (fr. proučavanje arterija arterioreksis (grč. pucanje arterije arterioskleroza (grč. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. znak As. bot. glavna prometna ulica u gradu i si. rexis pucanje) med. arterijska krv svijetlocrvena. arterijalitet arteritis (grč. spinet ars (lat. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. soli arsenove kiseline arseniti (grč. prijašnja ruska mjera — 0. aslan) lav. arsenikon) kem. oksidirana krv.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. pren. arslan. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. umijeće. artefactum) umjetni proizvod. zanat. ektasis pomicanje) med. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. element atomske težine 74. u 20. aršyn) lakat. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno. arteria. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. velika zaliha arsenijati (grč. nasilnik. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. v. krvna žila. kem. arsena. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arteria. logia) anat.arpikord arpikord (tal. arteriolae) mn. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. najsitnije arterije. arteria. arsonvalisatio) v. slobodne umjetnosti. arteria. arsenikon) mn. arterijalitet (lat. bogatstvo u arterijama. a svaki urup na četiri greha). 1500 aršina — 1 vrsta (1066. arteria žila) anat. arteriositas) fiziol. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur.) mn.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. tome rezanje) med. grafia) anat. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi.) vještina pamćenja arsen (grč. fagein jesti) med. kem.. junak.7112 m. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. stenos tijesan) med. ars mnemonika (lat. prijek. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . skleros tvrd) med. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. fiziol. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arsenikon.781 m) art nouveau čit. arteria) med. vita brevis (lat. arsenal. redni broj 33. arteria žila) koji se tiče arterija. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat.93. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. rif. pren. arteria. a život kratak ars mnemonica čit. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteria.) umjetnost je duga. st. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arterialisatio) fiziol. upala arterija artes liberales (lat. arterialitas) fiziol. posao. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. arsenikon) mn. arsen muški. dijelio se na osam urupa.) umjetnost.

rak u zglobu artropatija (grč. člankonošci . artistique) umjetnički. artro. tvoriti glasove. topnik artiljerija (fr. izvještačen artikl (lat. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. arthron. umjetnik. artilleur) vojnik koji rukuje topom. pyon gnoj) med. član. giht artritizam (grč. artiste) umjetnik. šećernoj bolesti. rod vojske naoružan topovima artist (tal. articulatio) gram. 122 atropodi kompozicijom i dr. arthron zglob. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. krušne biljke artolatrija (grč. majstor u jahanju. artista. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. artis umjetnost. arthron. probadanje u zglobovima. zglobni artrodeza (grč. bol zgloba. lijek) artritis (grč. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. pus. zool. predmet. arthron. grada tijela koje je sklono debljini. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. arthron. stvar. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. artos. stilom. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. arthron. artichaut) bot. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. ars.(grč. arthron) med. poglavlje. anat. arthron. articulus zglob. glumac. articulare) gram. poznavatelj umjetnosti. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. artios usko spojen. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. upala zglobova. autor. bol zgloba. pren. gen. začetnik. artos kruh. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. artis umjetnost) način umjetničkog. kasnije: topovi. facere činiti) tvorac. fr. fyo stvaram) med. karpos plod) mn. razumljivo govoriti artiljerac (fr. takoprstaši. podos noga) mn. napis. članak) članak. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. bot. majstorski artizam (lat. tvorba glasova. točka ugovora. osobito u varijeteu i kabareu. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. glumac. artos kruh. majstor artificijalan (lat. prijevremenoj arteriosklerozi. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. ars. zglob. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. roba u trgovini. algos bol) med. osnivač. pathos bol) med. "igra riječi" artizan (fr. daktylos prst) zool dvopapkar. karkinos rak) med. zglobobolja artropioza (grč. umetnuti) med. astmi i dr. neuralgiji. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća).apropos kopali prve takve zdence već u 12. trg. kostobolji. articiocco.). artisan) zanatlija. neprirodan. topništvo. sastavni dio nekog spisa. arthron. gram. stvaralac. pokretač artofag (grč. fr. gnojenje zglobnih kostiju. odyne bol) med. paragraf artikulacija (lat. artificialis) umjetnički. emballo ubaciti. arthron zlob) med.

rast ascendenti (lat. uzdizanje. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. skia sjena) mn. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. 3. sanus zdrav. plaštenjaci. usp. sabor. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. mješčićnice asciji (grč. ascendentes) mn. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. naglašeni slog stope. astr. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. rakove i crve arundinozan (lat. Singapur. mn. assis) 1. askites. napredovanje. djedovi. Spasovo. prvak. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. as. isušenje močvarnih mjesta itd. mat. bezvjerstvo. po sko- . astr. penjanje. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. arundinosus) trskovit. Malezija. aseitas. ateizam aseitet (lat. arso zapaljen. tj. zbor. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. arsis) metr.). kraju ili državi. prav. parlament. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. a se esse biti. ascensio) penjanje. uzlazna linija srodstva. zemljoradnja arza (grč. penjanje. trbušna vodena bolest ASDIC krat. suprotno: teza arzan (tal. cultura uzgajanje) poljoprivreda. uzlaženje. sa zglobovima. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. 2. asambleja (fr. isušivanja močvarnih mjesta itd. ascendencija (lat. n. Tajland. fr. pretežnost. tome rezanje) med. e. ascendentia) prava. pradjedovi. zglob artrozoa (grč.artrotomija artrotomija (grč. obrastao trskom Arverni mn. arvus njiva. asebeia) bezboštvo. nadmoć. postojati sam sobom) samostalnost. kora od kruha. površina pečenja i dr. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. a-. pauke. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. askos koža) med. Filipini) asebija (grč. prihvaćati). asanirati (lat. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. čišćenje od zaraze. amarus gorak) kem. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. assemblee) skupština. asciscere primati. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. grada zgloba. npr. bez ikakvog vanjskoog poticaja. uzlazak. arthron. fr. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. preci kao roditelji. arthron zglob. zoon životinja) zool. sanus. skup. glaz. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. za engl. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. arthron) anat. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. zem. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. tj. Uzašašće Kristovo. dizanje glasa. najjača karta.). najbolji u nekoj struci. opće ime za kukce (insekte). rođaci po uzlaznoj Uniji. polet. unutarnjem nagonu. bogat trskom. assus pečen. suprotno: descendenti ascenzija (lat. nosos.

one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. fil. čapljan. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. asertorna. assertorius) kojim se tvrdi. sfyxis) med. pristajanje uz koga. porotnik asesorat (lat. potvrdan. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. razvrat. koji nema zaraznih klica. pohraniti. sepsis trulež) med. apodiktičan). nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. sepsis trulež. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. ostaviti u pohranu asesor (lat. obamrlost. ostavljanje u pohranu aservat (lat. tj. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. udvaranje. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". ulagivačko odobravanje asenzija (lat. asemos) koji nema znaka. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. npr. a-. prisega prav. dušika i sumpora. a-. obamro asfodel (grč. prisizanje u nešto aseverativan (lat. tj. asservare) čuvanje. zemna smola. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. kastracija aselenski (grč.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. problematičan. septikos) koji nije sklon truljenju. asertoran asertoran (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asservare) čuvati. assibilatio) gram. fil. sepsis) kem. a-. sexus spol) bespolan. a-. pohotljivost asemičan (grč. "cvijet smrti". a-. bez obilježja asentacija (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. aselgeia) razvratnost. asfaltos) kem. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. bez satelita aselgija (grč. asesorat aseveracija (lat. čepljez. assertivus) v. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. dokazni asfalt (grč. naši izrazi: primorski brden. pohrana. a-. koji je bez oznake. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. sfyxis bilo) med. oleum ulje) kem. lat. a-. lat. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. a-selenos) bez Mjeseca. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. assessura) v. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. dakle. prav. sexualisatio) uništenje. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. a-. sačuvati. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. bez pratitelja. dokazivanje. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. antiseptičan aseptin (grč. assertio) potvrda. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. koji je u dubokoj nesvjestici. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. asseverare dokazivati) potvrdan. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). assensio) odobravanje. koji nema spola. v. assenatio) laskanje. assessoratum) zvanje pomoćng suca. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. polumrtav. lat. paklina. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. u pohranu aservirati (lat.

prilagoditi. asjento (šp. očajan. bez svezica asindezija (grč. asindetski (grč. primati u se. nejednakovremen. nepoklopljiv asimulacija (lat. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. sympatheia) nenaklonost.. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. nespojenost) ret. asyndesia nevezanost. ali je nikad ne siječe. nervozan. npr. nejednakost. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. usp. nedostatak sućuti asimptota (grč.asibilirati asibilirati (lat. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. assignatio) doznaka. a-. tj.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. a-. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. nesposoban je. neravnomjernost asimfonija (grč. bolestan.-grč. nalog. a-. fiziol. a-. syn s. hiperbola ima dvije asimptote. psih. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. nejednak asimetrija (grč. syndeton) poet. postojanost. assimulatio) pretvaranje. izjednačavati. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan. neistodoban asinus ad lyram čit. syndetos nevezan) koji je bez veze. assiduitas) točnost. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. doznaka. krvav. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati). assignatura) v. npr. a-. prilagođa• vati. st.: //O žene. asignacija asignirati (lat. a-.—18. assimilatio) izjednačenje. glup je) . azinus ad liram (lat. nerazmjeran. neskladan. chronos vrijeme) neistovremen. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. pošiljatelj asignat (lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. licemjerje asindeton (grč. ustrajnost asiento čit.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. symptotos koji se ne poklapa) mat. uputnica. ili između članova jedne rečenice. nalog za isplatu asignant (lat. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. izjednačavanje. 1790. prijetvornost. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. nedovoljno suosjećanje. linija kojoj se približava neka krivulja. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. neskladnost. syllogismos posredni zaključak) log.). assimilare) izjednačiti. IV. assibilare) gram. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. a-. po mjestu tvorbe glasova).. nedostatak veze u rečenicama. asimfoničan asimilacija (lat. a-. neskladnost. asindeton asinkroničan (grč. symfonia) nesklad. grozan. nevezanost. gram. bez sveza. fi- 125 asinus ad lyram ziol. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. primiti u se. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. pr. gram. jednačenje (po zvučnosti. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. jednačiti.

nestezanje srca asitija (grč. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. primiti za suradnika. socialis) nedruževan. assistentia) pomaganje.. associatio) udruživanje. odgojni askeza (grč. pratiti nekoga. vezivanje. associare) pridružiti. mlađi činovnik asistirati (lat. lat. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. liječnici i učitelji liječništva askus (grč.) Buridanov magarac između dvije livade. asocirati se združiti se. Asinus Buridani inter duo prata (lat. dječje gliste asket (grč. nedruštven. asketes) pustinjak. biti nazočan čemu asistolija (grč. spajanje. asketos) pokajnički. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. askeo) pisac pobožnih djela. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč.. pokajnik. udruženje. as-odes koji osjeća gađenje. u početku s trohejom ili spondejom. bogougodan. nedostatak volje za jelom. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. gladovanje) post. pustinjaštvo. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. fil. potpora. vrsta klasičnog stiha. odis prezasićenost) med. jezik. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. spojiti. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. člana. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. pomagač. asitia nejedenje. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. udružiti. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. vezati.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. prisutnost asistent (lat. v. stezanje) med. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. asodična. koji izaziva gađenje. systole skupljanje. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. associare združiti. a-. askesis) pustinjaštvo. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih). groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. pokajništvo. pomoć. Asklepijadi potomci Asklepijevi. bogougodnih spisa asketika (grč. a-. askaris) mn. assistere) pomagati nekome u poslu. zool. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. društvo. assistens) pomoćnik. zamjenik.Asinus Buridani. udružiti se asodičan (grč. nedostatak hrane askaride (grč. a-somatos) netjelesan . kod Rimljana: Eskulap.

aspermizam aspermizam (grč. astr. razvrat. aspergillus) med. zla i opaka žena aspik (fr. aspirirati (lat. prehlade i si. stajalište. neravnina. asperitas) hrapavost. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). aspermičan aspermatizam (grč. udisanje. asotia) razvratnost. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. opremiti asortisaža (fr. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. aspermizam aspermičan (grč. rod bilja iz porodice ljiljana. odabiranje asortirati (fr. krutost aspermatičan (grč. surovost. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. zbirka razne robe iste vrste (npr. sperma sjeme) med. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. nepotpuna rima. v. reumatizma. pojava. izgovaranje s hukom. usisavač. aspic) kub. pren. assortissage) trg. onaj koji teži za nečim (položajem. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. st. biranje. hladetina aspiracija (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. littera) gram. aspera nek terent (lat. aspirator) sprava za usisavanje prašine. neotesanost.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. zmija otrovnica. assonantia) poet. gledište. n. aspiratio) gram. pr. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. pren. težnja. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. nesanica asonanca (lat. dobar znak aspera nec terrent čit. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. asperifolia) mn. aspis. a-. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. težiti za nečim. a-. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. knjiga).asomnija asomnija (grč. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. s dahom. tvrdoća. egipatska naočarka. čežnja aspirant (lat. položaj planeta promatran sa Zemlje. želja za nečim. bot. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. v. grubost. aspirata sc. lik. aspectus) izgled. sperma) med. a-. slično zvučiti asortiman (fr. koji nema sjemena. a-. uvlačiti u . somnus san) med. asonanca asonirati (lat. usisavanje. sperma sjeme) med. sperma) v. ventilator aspirin farm. zvanjem) aspirata (lat. asparagos) šparoga. opskrbiti skladište robom. aspirare) tražiti nešto. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. asper ljut. assonantia) v.. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. lat. aspermos) med. udisati. samoglasničko podudaranje. e. glaz. uvlačenje u sebe. plina ili tekućine. aspirans) kandidat. a-. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. aspidos) zool. odabrati stvari jedne prema drugima. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. sisanje.

steničan afekt astenija (grč. vrlo. sjajan asteroidi (grč. zvjezdan. s dahom. astr. u obliku zvijezde. tuga. assumere primiti. izgovarati iz grla. profinjen ton u ophođenju. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. usisavati. oronuo.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. biljka glavočika. asthenes) nemoćan. orao vidim. asterismus. nemoć. aster zvijezda) fiz. astatične igle fiz. nepostojanost. asthenes. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. assai) glaz. slab. npr. astečki jezik v. vrsta slova. supr. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. uzeti k sebi) slik. glaz. makros dug. tzv. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. utjecaji asterisk (grč. bacakanje teškog bolesnika. eidos oblik) mn. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. tisk. osobina nekih vrsta tinjca koji. dosta Assunta (lat. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. asteroides) zvjezdolik. asteismos istančan. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. psih. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. npr. koji potječe od zvijezda. suptilan. oronulost. slab vid. astateo) nemir. s hukom. aster. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. astenična groznica živčana groznica. zbog interferencije svjetlosti. npr. nahuatl-jezici. med. grč. rata i mira. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. koji potječe od slabosti. lithos kamen) geol. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. prijelazna antikva asteričan (grč. zvjezdice. astheneia nemoć. okamenjeni rak Astarta (Astarot. pramajka svega živoga. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. gledam) med. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. lijepa kata. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. astheneia slabost) med. asthenes. asteizam (grč. gram. mali. bez određene orijentacije. duhovit govor. bunilo. astakos rak. zvjezdani. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. dosjetljiv govor. logia) med. slabost vida. lako zamaranje očiju aster (grč. astatos nestalan. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. astečko pismo meksičko pismo. asteroeis) zvjezdast. aster zvijezda) bot. nepostojan) koji nema smjera. slikovnog (piktograma). asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). gospodarica neba i zemlje. aster) zviježđe. pun zvijezda. asti grad) gradsko ponašanje. skupina zvijezda asteroidan (grč. ret. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. slabost. derivat maja-pisma. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . ljubavi i rađanja astatičan (grč. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč.

grč. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. slabija nego na ostalom nebu. astrobolismos. fobos strah) med. osobito između zvijezda Kumove slame. u srednjem vijeku: pali anđeli. skočna kost. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. astrum zvijezda. asthma) sipljivac. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. planetoidi asteronim (grč. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. anat. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. nakon svakog bacanja. u obliku zvijezde. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. balio bacam) med. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. pjenušac. udar sunčanice. obruč. sipnja. stylos stup) arhit.asteronim pitera. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. stigma točka) fiz. po naučavanju okultizma. Juno. gležnjača. astragalos kocka. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. metron) opt. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. a-. astmatičan astmatičar (grč. usp. uprava grada. npr. zvijezda. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. a-.. astralni svijet zvjezdani svijet. pseudonim asti (tal. stigma. građevina bez stupova astinomija (grč. astragalos) igra kockom. asti spumante (tal. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. aster zvijezda. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. arhit. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. koji potječe od zvijezda. izgleda da potječe od bezbrojnih. vijenac na gornjem dijelu stupa. Vesta i dr. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. Astrea. astragalos) kocka. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. pr. duše umrlih. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . sunčanica. tjelesnih osobina. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. eterično tijelo čovjeka. zvjezdast. želučane) astrafobija (grč. a-. gradu Astrahanu) astralit (lat. asthma) med. svijet zvijezda. nomos zakon) upravljanje gradom. spuma pjena) pjenušavo vino. zvjezdani. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. drugo. teško i kratko disanje u napadajima.(grč. astron. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. Ceres. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. kockanje astragalomantija (grč. zemlje i pakla. astralis) koji se tiče zvijezda. a-. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. srčane. med. astron zviježđe. asti grad. asti grad. zvjezdano nebo astro. nadzor nad kućama astma (grč.

. imali su sina Partenopeja (grč. bezbožništvo. nespretan atehnija (grč. athanasia besmrtnost) v. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. njem.atalsko blago 132 Atena pije. primamiti. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. naviknuti se na nešto. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. (kod Rimljana: Minerva) . kozački harambaša. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. duševno spokojstvo. ublažavati. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. utišavati atemporirati se (lat. atheos bezbožan) bezbožnik. to je uspjelo Hipomenu. neizmjerno bogatstvo koje je 133. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. a tempore) ponašati se prema vremenu. voj. utišati. divim se) nečuđenje. attelage) zaprega. atechnia) nespretnost. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. stanje bez strasti ataše (fr. obično s činom pukovnika. attemperare) ublažiti. ateleia) nesvrhovitost. nekog liječnika). nevještost (npr. "dječak s djevojačkim licem"). Posejdonovom praunuku. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. attacher) dodijeliti na rad. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. privrženik ataširati (fr. kipara dr. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao.) vrsta dramske improvizacije. atechnikos) neiskusan. atemperirati (lat. zavoljeti nešto atašman (fr. odan čovjek. athanasia) besmrtnost. neumrlost atanizam (grč. ateknia bezdjetnost) neplodnost. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). thaumaso čudim se. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. v. radionica slikara. božica rata. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. kći Zeusova. zaštitnica junaka i gradova. dizala ih i tako zaostajala. hetman atambija (grč. prema prilikama. atheos bezbožan) bezbožnost. topovski pribor atelija (grč. atanizam atanatologija (grč. naslijede osobina predaka atehničan (grč. po legendi niknula iz njegove glave. Athena) mit. duševni mir. neustrašivost atanatizam (grč. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. pren. osobito ženskih. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. pr. a-. besciljnost. zaprežni pribor. attachement) odjel. n. posebice grada Atene. atelier) umjetnikova soba za rad. ima umrijeti). ataraxia) fil. nevješt. atavus predak) sličnost s precima. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. brak bez djece atelana (lat. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. ravnodušnost atavistički (lat. athambia) hrabrost. fabula Atellana atelaža (fr. a-thanatos besmrtan. atanatizam ataraksija (grč.

pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. napasti. attique) arhit. ovjeriti. poništavanje.atenej atenej (lat. adijaterma aterom (grč. tj. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. doći k obali aterman (grč a-. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. uvjerenje. v. položaj. a-. attentata crimina čit. izvršiti zločinački pokušaj. n. potvrđivanje. v. uzor) neuredan. napadati atenuator (lat. teška probava. zločinački napad. duhovit. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. pristati. thermaino) fiz. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. pismena potvrda atestat (lat. attica. atest 133 Atlant atestirati (lat. attestari) potvrditi. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. spustiti se zrakoplovom na zemlju.). fr. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. athetesis) odbacivanje. držanje tijela. loša probava aterenizacija (lat. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. attitudine). nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. a-theoretos) koji ne zna. pom. uvjerenje. prijatelj Ciceronov. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. ad k. svjedodžba. atemptare napasti. posvjedočiti. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. prezirati. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. e. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. typos oblik. fr. ublaživati) prigušivač. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. attentatum od attentare. attestatum) v. attitude. nevičan čemu ateramija (grč. pokušaj ubojstva. stav. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. "tatica") kralj Huna (5.) mn. atestat atestacija (lat. imanje ili čast. attikismos) atički način govora. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. uvjerenje. zločin. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. uzor) med. neupućen. pokušati) protupravan napad na nečiji život. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. ne poštovati. Atlas . izdati svjedodžbu. a-teramnos tvrd) med. n. nasrnuti na tuđe pravo. dosjetljiv. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. proglašenje nevažećim aticizam (grč. tal. ukidanje. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. terrain tlo. e. svjedodžba. ponašanje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. prav. a-. attenuare umanjivati. Atlas) mit. potvrdu.) atika (lat. attestatio) ovjeravanje. uglađen. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. suptilan. st. viša škola. atentata krimina (lat. atterrir) zrak. atticus) svojstven atičkom duhu. otuda: učeno društvo. ather kaša. typos oblik.

athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. lijepo i pravilno razvijen. prema Platonu. logia) znanost o isparavanju. zapadnoafrički Atlas (grč. iatreia liječenje) med. duša svijeta. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. iatreia liječenje) med. duša. usp. Atlas) arhit. sfaira. atmos. iatreia) med. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. liječenje pomoću pare. što iznosi oko 1. nalazio u Atlantskom oceanu. tvari iz atmosfere. atmis. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. životni dah. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. koji ima osobine atleta. atlanticus) gorostasan. velik i snažan. divovski. atmosfaerillia) mn. prvi vratni pršljen. po vjerovanju starih Grka. v. usp. sfaira. troposfera. v. at atlotet (grč. atmoskop. koji pripada atletici atlija (tur. atmos. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. div koji. metron) v. atmidoskop. atli) konjanik. borac. atmos.atlanti atlanti (grč. atmidometar atmijatrija (grč. koji pripada planini Atlasu. Atlas) mit. zračna tijela atmosferografija (grč. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmidijatrija. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atmis para. širine 45° na 1 cm2.093 kg na 1 cm2. otuda: koji pripada zap. a u praksi te dvije atmosfere znače isto.: duša. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. oko 9000 godina prije njega. pren. zem. po grčkoj mitologiji. u indijskoj fil. veoma snažan. Africi. pren. atmijatrija atmidijatrika (grč. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu. stratosfera atmosferilije (lat. pravo ja. atmidos para. ozračje. atmometar atmidoskop (grč. sjajna svilena tkanina atlet (grč. športska grana. atmis para. liječenje inhalacijom. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. atmidometar atmosfera (grč. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. sfaira kugla) zračni omotač. atmijatrika atmologija (grč. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atmos. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. čovjek koji se bavi atletikom. skopeo) v. nazvan po divu Atlasu koji. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno".) dah. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. atmos para. atmos. Atlantis) legendarni otok koji se. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. osobito na olimpijskim i drugim igrama. načelo svijeta atmidijatrija (grč. atmidijatrija atmidometar (grč. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. fiz. anat. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. trg. Atlantic) Atlantski ocean. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . atmis. parnih kupelji. Atlas) zem. hrvač. atmis para.

neobičan atopija (grč. malaksao. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. klonulost. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč.) glaz.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. mlitavost. nenaglašena riječ atopičan (grč. malaksalost. kukavičluk atom (grč. osobito djela za pjevanje atocija (grč. razdvajanje na sitne dijelove. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. atomos nedjeljiv) pren. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atomos nedjeljiv) pren. kreću oko njega. atonia) bezglasnost. atocia) mn. usp. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. razdvajati na sitne dijelove. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. znanost o atomima. st. fil. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. elemenata za koji se sve do početka XX. atom atomologija (grč. neotrovan atoli (malaj. upotrebljava se kod bolesti zglobova. med. o najsitnijim djelićima . elektricitet ato (tal. slabost tijela. nedjeljiv atomvolum (grč. pren. uspavljivanje atonija (grč. pojava. atto di cadenza čit. atomos) fiz. veoma sitan. atomos) fil. proturječnost Atos (grč.) geol. završetak glazbenog djela kadencom. nepriličnost. usp. atomos) koji se tiče atoma. atmosferski elektricitet v. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. atopia) nepristojnost. gram. a-. lat. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. v. 2. atomos nedjeljiv) 1. tj. nenaglašen atonifikacija (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. čin. umoran. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. atoksičan (grč. atolmia) strašljivost. med. pren. najmanji djelić kem. atomos) fiz. atokos) med. gram. mlitav. atonos) bezglasan. neutrona. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. fenil-kinolin-karbonska kiselina.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. reumatizma i dr. nenaglašenost atonon (grč. atomos. veoma sićušna stvar atomističar (grč. nepriličan. atonos olabavljen. alfa-čestica i dr. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. volumen obujam) fiz. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. Athos) gora na poluotoku Halkidici. nesposobnost rađanja. žućkasti kristali gorka okusa. neplodnost atocije (lat. ato di kadenca (tal. atto) kaz. omlitavljenje. facere činiti) med. slab. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atom atomizam (grč. bojažljivost. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. atonon) gram. atopos) koji nije na pravom mjestu. klonuo. lat. najsitniji djelić nečega. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. mislilo da je nedjeljiv.

brat Tijestov. mršav. atrofija kod dojenčadi. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. nemilost atrofičan (grč. suh. beladona atropin (grč. slabljenje. užas. attrahere) privlačiti. prividno kajanje. oblježje. koji se ne koleba atremija (grč. čvrstina. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. atrocitas) grozota. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. primamljiv. stvar koja privlači. astmatičnih. usp. usp. atrabilitas) med. primamljivost atraktivan (lat. privlačan predmet. atropos) kem. e. attractio privlačenje) privlačnost. po Spinozi) atributivan (lat. strahota. sredstva za izvlačenje. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. a-. tih. pretklijetka atrium mortis (lat. attributum. srčana pretkomora. attrahentia) med. pridjev. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. kopnjenje. surovost. ojedenost kože. pravo atribut (lat. ojedanje. supr. zabava. kosa) med. atrium mortis) predsoblje smrti. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. med. velebilje (veoma otrovna biljka).) atrabilitet (lat. kakvoća. osušen atrofija (grč. atrofija atrezija (grč. pr. miran) miran. djelokrug. a-. pripisivati) svojstvo. primamljivati atrakcija (lat. tresis bušenje) med. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. oznaka. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. očnih i spazmodičnih bolesti) . privlačna sila. dodan atricija (lat. crna. atremes koji ne dršće. Atreus) mikenski kralj. neustrašivost) mirnoća. nedostatak prirodnog otrova. trefo hranim) med. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. a-. zanimljivost. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. atra tamna. fil. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. atremeo ne dršćem. mir. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. melemi (npr. attractorius) privlačan Atrej (grč. attributivus) pridjevan. mir. dvorana za primanje posjetitelja. 136 atropin znak. trofe hrana) zakržljao. ne uzrujavam se. uzajamno privlačenje. sasušivanje atropa (grč. n. neizbježan) bot. mjerodavnost. attractibilitas) privlačnost. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. attritio) med. strogost. sušenje. prednji dio hrama. thrix dlaka. atremia nepokretnost. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. bilis žuč. a-. žutica atrahencije (lat. attribuere pridavati. znamenitost. gram. slab. nepokretan. nepomičan.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. med. pridavanje. bitna. sin Pelopov. odlučnost atremograf (grč. atropos neotklonljiv. pouzdanost. attractivus) privlačan. unuk Tantalov. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. pripisivanje. a-.: repulzivan atraktoran (lat. mršavost) zbog slabe prehrane. trajna osobina nečega. trenje.

opernog pevača. probno sviranje. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera.) prijeđi. slušatelj auditorij (lat. saslušanje. posebice djevojke.) prav. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. probno pjevanje. grč. učionica. audire čuti. auditus sluh) osjetilo sluha. o kontan (fr. ročište audimutizam (lat. hrabro audacem fortuna juvat (lat. metron) med. audacitas) srčanost.) prav. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. audire čuti. slušalica za gluhe audijencija (lat. koji upada u oči. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. sudska sjednica. metron) med. audire čuti. auditor slušatelj. npr. audače (tal. auditivan (lat. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. 1858—1929) auf (njem.) trg. saslušavanje. grč.au comptant au comptant čit. slušatelji auditus (lat. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. svirača i dr. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat. auditio) slušanje. proba glumca. slušati. napadan.) posl. smjelo. na.) izraz za osobe. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. zasjedanje. aukcionis lege (lat. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit.) putem javne prodaje. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. slušni. fone glas) med. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. auktoritate kuratoris (lat. sudnica. uz plaćanje gotovinom au pair čit. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat.) doviđenja! auctionis lege čit. vojni sudac. o per (fr. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. čuti. kričav . audire slušati. sonometar audiometrija (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. auktor delikti (lat. auditivni tip psih.) neka se čuje i druga. hrabrost audiatur et altera pars (lat. audire čuti. glaz. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. tj. smjelost. srčano. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. o revoar (fr. suparnička strana. audientia) službeni prijam.) glaz. prav.) po onome što se čulo. licitiranjem auctor delicti čit. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. auffallen upasti) upadljiv. auditorium) slušaonica. počinitelj kaznenog djela. čujni. audio čujem. audire čuti. audire čuti. mutus nijem) med. de auditu (lat. grč.

2. naučavanje o milosti sljedbenika sv. povisivati. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. naprava za vješanje odijela. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. cijenu. auguralis. august(us) (lat. dodatak. povećanje augmentativ (lat. augmentatio) umnoženje. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. fr. sastoji se od silicija. auge sjaj. n. kralj u Elidi čiju je staju. veličanstven (pridjev rimskih cezara). dodatak. auguriosus) v. gatalac. uvećanje. osmi mjesec u godini. povećati. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. predznak auguriozan (lat. znak. broju i glasanju ptica. kolovoz. vješalica. n. augere) v. aufhenger (njem. proročki. Aufschnitt) narezak. pren. e. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. pojačanje. naslućivati. počasno ime rimskih careva. blijedozelen dragi kamen.) svet. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. Auge oko. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. magnezija. augural). predmetak pomoću kojega se. dodavati. augirati augnmas (njem. posvećen. e. gram. augmentativum) gram. aufhangen objesiti) klinčanica. augmentum) povećanje. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. kod grčkih i staroindijskih glagola. zraka) min. npr. Heraklo očistio za jedan dan. zove se i tirkiz augment (lat. pretkazivati august (lat. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina.aufdekati aufdekati (njem. večeru i si. dodavanje. umnožavanje. pr. tvore prošla vremena. pojačavanje. aufdecken otkriti) prostrijeti. auctio) trg. licitiranje aukcionator (lat. uvećavanje. do 14. Augeias) mit. željeza i vapna. augur. med. auguriozan augurij (lat. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . 138 aukcionator pojačati. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. povećavati. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. tumač znakova auguralan (lat. carski augustinijanizam teol. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. augmentirati augit (grč. mjesec žetve. umnožavanje. auguralan augurirati (lat. slutiti. otprilike. dodati. javna prodaja. povišica. 31. augustus uzvišen) 1. umnožavati. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. pojačavati. prorok. npr. npr. porast. uzvišen. auflegen položiti. Mass mjera) mjera odoka. predviđanje. pretkazivač. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. postaviti stol za ručak. pretkazivački.

pigmentum) min.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. aulos frula. auriscalpium) med. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . ušni aurin (lat. odličan aureola (lat. kao uho auriga (lat. aula dvorana) dvorjanstvo. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. dio uha na koji se stavljaju naušnice. ode pjesma) glaz. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. aurum zlato. pren. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. aureatus) zlatan. autoritativan aula (grč. krug oko glave svetaca. auratura) pozlata. auriformis) uhast. zlatni auratura (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. žličica za uho auriskop (lat. auri sakra fames (lat. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. pathos nesreća. zborno mjesto. aule. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. aurum zlato) kem.) aura (grč. aura) ugodan zrak. autor auktoritativan (lat. aurea mediokritas (lat. ode pjesma. ušna školjka aurikularan (od lat. skopeo) med. lat. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. auctionari) trg. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. prostrana dvorana. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. med. auxesis) ret. auksano rastem. auricula) uška.e. pjevanje) glaz. metron) opt. auris) liječnik za uši Aurora (lat. slava. auksano rastem. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. auxiliaris) pomoćni. auksilijarne trupe pomoćne trupe. predvorje. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat.) svijetli vijenac. u obliku uha. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. ugodan povjetarac aura popularis (lat. posebno biljaka aukseza (grč. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. životni dah auraran (lat. aurum. aula odn. svečana dvorana sveučilišta.) životna snaga. Aurora) mit. aulos. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. astr. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. aukso. auctor) v. javno prodavati. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auctoritativus) v. ulagivanje aulodija (grč. auxano umnožavam.) zlatna sredina aureatan (lat. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. aurarius) koji se tiče zlata. grč. auxano povećavam. sjaj. auris uho. velik ugled auri sacra fames čit.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat.) kočijaš. mirisan. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat.) prokleta žeđ za novcem. anat. zlo. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. laskanje. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. vanjsko uho. nevolja. dvorski život i običaji. aula) dvorište. držati licitaciju. aukso. n.

Ausschuss) bezvrijedne stvari. pristaša Austrije austrofobija (lat. grč. samodržac. pokrovitelj auspicij (lat. despot. otpad aut (engl. stetoskopa auskultant (lat. apsolutist autarhija (grč. aus iz) žarg. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. apsolutizam autarkija (grč. vrhovna uprava i zapovjedništvo. ono što treba odbaciti. samotok. dvije sreće grabi" aurozan (lat. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. aut nihil (lat. auscultatio) med. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. avispicium. grč.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. pren. jutarnje rumenilo.) jug australan (lat. sub auspiciis (lat. ausbord (njem. zadovoljstvo samim sobom.) zlato aus (njem. autos. auskultant auskultirati (lat. archo vladam) samovladar. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. aussen vani. suškovina Auschwitz čit. auspicium. znak. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. aurum) koji u sebi sadrži zlato. moć. sreća. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. samodrštvo. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem.) pod okriljem. uživanje u samom sebi. st.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. svršeno. neovisnost o aurora (lat. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. auscultare) slušati. gotovo. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. archo vladam) samovlada. Aušvic (njem. izvanbrodski motor ausbruh (njem. prošlo je i si. ili ne biti ništa aut-aut (lat. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. vlast. aut nihil čit. out) šport.) ili biti Cezar. nešto veliko. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . početnik. auscultans) slušatelj. zaštitnik. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. okrilje. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. auster južni vjetar. Austria. istok aurora musis amica čit.) zora. sretan početak. authadeia) samodopadanje. pomoćni radnik auskultacija (lat. predznak. samostalnost. augur.) ili-ili autadija (grč. auskultator auskultator (lat. australis) južni. filos) prijatelj. auscultator) v. prisluškivati. zlatan aurum (lat. tj. autos. sudski pripravnik. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. med. proricati auster (lat. pod zaštitom.) zora je prijateljica muza. autarkeia) dovoljnost samom sebi. zaštita. pomoćni sudac bez prava glasa. aurora muzis amika (lat. "tko rano rani. aut Cezar. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. tj.

izvorni. svečano spaljivanje heretika. istinit. lat. emera) med. autos engl. lat. authentikos pouzdan. prav. lat. autobusima. bios život. goal) šport. bez uvoza sa strane. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos. samoauto-dres (grč. prvobitni. pravovaljanost. kamionima autoanaliza (grč. istodnevni. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. autos. bios. autos. autos. autodefe autodefe (šp. izvornost. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. lat. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. vjerodostojnost autentificirati (grč. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. authenticum) izvorno djelo. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. autos eng. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. digestio probava) fiziol. vlastita biografija. facere) potvrditi. autos) 2.autemeran vanjskim stvarima. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. pisac autobiografije autobiografija (grč. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. authentikos) zakonit. naučavanje o samodeterminaciji. odrediti) fil. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. autos. autos sam. v.(grč. trg. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. osobnosti i ideje autodidakt (grč. autentik autizam (grč. autodafe autodeterminizam (grč. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. actus fidei) heretički sud. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . prav. didasko učim. ovjeriti autentik (lat. autos) psih. bezbožnika. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. usp. authentikos) istinitost. tj. uobičajena kratica za automobil auto. samoprobava. originalni spis ili dokument autentike (lat. vjerodostojan autentičnost (grč. autos. autos) 1. grafo) vlastiti životopis. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. authentica) mn. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. putem razumne volje. fr. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. pravovaljan. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. fil. auto-da-fe. auto-de-fe) v. omnibus autodafe (port. original. autos. izvršenje inkvizicijske presude. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. autos. emera dan) med. lat. pravi. determinare opredijeliti. autos. omnibus svima) automobil-omnibus. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč.

autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. autos. autografskog crnila autogram (grč. auto-chthon) prastanovništvo. grafikos) svojeručan. stijena). fagein jesti) med. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. autograf autohipnoza (grč. autos. supr. gignomai rađam) biol. samoliječenje autofonija (grč. ljubav prema samom sebi. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. starosjedilac. samooplođivanje kod biljaka. jak) koji djeluje sam od sebe. alogen autognozija (grč. min. autos. autogramma) v. fysis priroda. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. dromos put) automobilsko trkalište. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. eros ljubav) psih. urođenički. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. autogram autografija (grč. starosjedilaštvo. samonikao. auto-chthonos) urođen. anorganske tvari. jedenje samog sebe. izrađen putem kopiranja. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. filia naklonost. sam sobom autodrom (grč. grafo. autos. urođenik autohtoni (grč. svojeručan potpis. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. autos. koji radi sam od sebe. auto-chthon) prastanovnik. ljubav) samoljublje. samoubojstvo autohton (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. in) med. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . autos. infectio zaraza) med. autos. lat. tj. gnosis) samoispitivanje. autos. med. therapeia) med. autos. dynamikos moćan. samoniklost. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. toxikon lat. autohirija autogamija (grč. fonos ubojstvo) 1. urođeništvo. usp. autos. gennao rađam) fiziol. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. koji se sam porađa. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. autos. umnožavati autografomanija (grč. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. gamia) bot. autos. naprava za umnožavanje rukopisa. pomoću tzv. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. v. autos. autos. samooprašivanje autogen (grč. autos. umnožiti. hipnoza autohirija (grč. fone glas) 2. autos. samobitan autohtonija (grč. starosjedilački. svojeručno napisan. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč.

autos. osakaćenje. postupaka autolezija (autos sam. autos. kratos vlast. lat. autos. maomai. tako reći. clavis) fiz. autos. sustav apsolutističke vladavine. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. lat. "samonadzor" autokracija (grč. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. autos. temno režem) med. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. moć) samodržac. automatski pokreti psih. pokretljiv) vozilo koje se sa- . naprava za sterilizaciju lijekova. laesio povreda) samoosakaćenje. pren. ocjenjivanje samoga sebe. učiniti da netko radi kao automat. nesvjesna radnja automatizirati (grč. autos. npr. autos. vladanje samim sobom. kritike) samokritika. autos. kratos neograničena vladavina. mobilis pokretan. kata-lyo odriješim) kem. autos. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. haima krv. za čovjeka. autos sam.. koji sam od sebe radi. samoozljeda. nezavisan. maomai tražiti. kišobran. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. mišljenju i pisanju) automat (grč. med. glupan. stvarni govor. autos. samovladar. autos sam. sam svoj autokefalnost (grč. autos. kratos) v. lithos kamen. odnos prema samom sebi. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. autos engl. kirurških instrumenata i dr. autos. makinalan. therapeia) med. fil. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč.autokar 143 automobil autokar (grč. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. samodržački autokritika (grč. ocjenjivanje vlastitih spisa. automatos) samopokretan. tj. vaga. automatiser) pretvoriti u stroj. onaj koji liči na stvar. mehanički. žuditi) fiz.. djela. autos. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. knipsen pucketati) fot. nož. tal. Papinov lonac autoknips (grč. automatos koji se kreće sam od sebe. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. autos. samostalnost automahija (grč. autos. logia) ret. vladanje sobom. samodrštvo. sag. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. puška. fr. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. samokret. nezavisnost od drugih. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autokratizam autokrat (grč. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. sprava koja. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. kem. njem. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. kratos) neograničen u vladanju. kefale glava) samostalan. lišiti samoradnje automatograf (grč. za razliku od slikovitog. kefale) samostalnost. grafo) psih. biće koje nema duše. autos. tj. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč.

auto. gledanje (ili viđenje) svojim očima. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. samogledanje. augere. usp. auctor tvorac. nafta ili elektricitet. samostalan. auteur) pisac. koji izrađuje automobile. fr. znanstvenog ili umjetničkog djela. motorni čamac. autopsija) autor (lat. morfe oblik) biol. plasso oblikujem) med. putem otvaranja i pregleda leša (usp. fr. fr. auto automobilist (grč. lat. tvorac. auctor. baino idem) med. odobrenje. nomos) pristaša samouprave. autos. priznata veličina (u nekoj struci). jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. takve su npr. tj.automobilist mo kreće. opunomoćiti. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. med. ovlaštivanje. znanstvenika. autopatheia) vlastiti osjećaj. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. autorisation) ovlaštenje. autonomos) samoupravni. utjecaj. 2. ugled. slobodan. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). tvorac nekog književnog. nyx. fil. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autos. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. v. auctor tvorac. osobno iskustvo autoplastika (grč. nadmoćnost (duhovna. čak i kad su pogrešna. osobno promatranje. usp. autos sam. autoptes) očevidac autoptički (grč. nyktos noć. autos.: heteronomija) autonomist (grč. autos. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. opsis gledanje. slika. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. odobravanje autorizirati (lat. portrait slika osobe) umj. auctor. umjetnika. autorite) 1. autoriser) ovlastiti. autos. samostalnost. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. na osnovi viđenja svojim očima. auktor autoritativan (lat. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. autorsko pravo isključivo pravo književnika. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. auctoritas ugled. antos. mjerodavan. fr. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. 2. pronalazač. priznat stručnjak autorizacija (lat. autos. viđenje) 1. autosomnambulizam autonoman (grč. nomos zakon) samozakonodavstvo. pravna). začetnik. samouprava. zakon koji je na snazi. zakonita vlast. autos. autoptes) pril. vlastitim očima. autonomia. odobriti. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. mobilis) onaj koji vozi automobil. fr. pascho iskusim. moralna. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. med. morfogeneza autoniktobatija (grč. ugledan. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. mobilis) šport. na osnovi osobnog promatranja. lat. politička nezavisnost. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . pregled.

stjecanje pogrešnog. npr. autos. pod heterotrofan autotrofija (grč. supr. lat. je to rekao".autorotacija autorotacija (grč. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. prvi otisak autotipija (grč. trofe hrana) koji sam sebe hrani. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. Pitagora. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. suggerere savjetovati. kod upale plućne opne itd. autos. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. autotrofne biljke bot. rotatio okretanje) samookretanje. autogyre) zrak. okretanje krila oko vertikalne osi. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. novija faksimilna izdanja. autos. trofe hrana) biol. autos efa) "on. utjecanje na samoga sebe. lat. autoshedijastički (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. ambulare hodam) med. heterotrofija autovakcina (grč. autos. stabilis čvrst. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. therapeia lat. npr. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. vaccina) med. gyros krug. autos lat. autos. autos tal. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. autos. somnus san. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. trausfusio pretok) med. lat. neograničenost. lat. auto-teles nezavisan) samostalnost. therapeia liječenje) med. njegov glavni dio je poseban vodoravni . autopsija autosomnambulizam (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. fr. na brzu ruku. autos lat. autos.: alomorfija. autos. autos. serum) med. autos. autos. nepomičan) fiz. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos sam. autorotacija krila zrak. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. autos. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autoniktobatija autostabilnost (grč. autos. psih. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. neuvjetovanost autoterapija (grč. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. improvizirano autoskopija (grč. autos. npr. skopeo gledam) v. tj. lat. v.

Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. avant-corps) voj. promaknuće. osobito izići u stroju iz vojarne.) zdravo! Ave. avanguardia prethodnica) u Italiji. mjenično jamstvo. avantegeur) onaj koji ima prednost. ići naprijed. pokušaj. aventurier) pustolov. unaprjeđivati. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. Maria "zdravo. aventure. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. avancement) unapređenje. avan midi (fr. isplata unaprijed. sramota. aventureux) pustolovan. prednost avantažer (fr. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. u športu: onaj koji se natječe. onaj koji je daleko od čega. avance) predujam. mongolski nomadi koji su u 6. avant naprijed. prevaga. fr. pren. zaštitnik Tibeta. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. avancer) napredovati. napredovanje u službi. koji stavlja sve na kocku. lovac na sreću avanturistički (fr. nadmoć. unaprijediti. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. izazvali seobu Huna. bujica. arhit. ali nitko ne misli da će pobijediti. st. isplata unaprijed. plaćanje unaprijed Avari mn. prvi korak. potpisnik. Maria (lat. avaliste) trg. garde straža) voj. adventura. napredak. poći (obično u skupinama). avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. tal.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. arhit. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. krenuti. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. drzak. bilo u životinju ave (lat. ausriicken) izići. dati (ili: uzeti) predujam. izlaženje u susret avant midi čit. prethodnica. prevagu: voj. avant-garde. istaknuti dio kuće. napredovanje.autsajder 146 Ave. avantage) dobitak. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. Obri avatar mit. smanjivanje dobitka. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. prethodnica. adventura) pustolovina. biti unaprijeđen. sva sila avalirati (fr. neupućen čovjek. aval (fr. predujmiti. zarade u nekom poslu avankor (fr. trg. lat. aval) trg. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. Ave. avania) uvreda. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. izmarširati u skupini. ispust. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. predujmljivati avanzman (fr. izvidnica. bučno. smion. iznuđivanje novca. avalanche) snježna lavina: odron zemlje.) prije podne. prednost. aventure) sklonost avanturi. koji je po strani. izbočenje. prema Auzonu. predstraža. usp. outsider) onaj koji je izvan čega. ante meridiem avantaža (fr. odvažan. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . ostavljen sreći ili slučaju. paradno i si. istaknuti dio građevine avans (fr. avanie. Alana i Slavena. poniženje. mlakonja Auzonija (lat. korist.

v. avion. quantum količina. pohlepan. večernje zvonjenje u Kat. avis ptica.avenija jući joj da će roditi Isusa. suma novca kojom se plaća poprijeko. željan. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. lat. avenue) pristup. grč. djedovsko. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. proždrljiv avijacija (fr. kavez za ptice. naprava za letenje teža od zraka. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. avis ptica. aviaticus. vita život. tal. gnušanje. adversus okrenut prema.) u kojem su pape stolovale u fr. avis ptica. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. osvježiti boje . sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. staza. prilaz. crkvi avenija (fr. lice (kovanog novca).) prav. oživljavati. lat. aviver) oživiti. summa svota) trg. amine od am (monia) + -ine. avis ptica) plovidba zrakom. pelagra. tal. grč. aviateur) zrakoplovac. bios život. pilot 147 avivirati avikultura (lat. gramzljiv. sprijeda. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. iznos) trg. ret. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. i odriče besmrtnost duše. beriberi. aeroplan avional (fr. engleska bolest i dr. avis ptica) zrakoplov. a. utvara. aversus licem okrenut od. sablast. med. suprotno: revers averzija (lat. zračna flota avijarij (lat. (papa Grgur IX. krletka avijatičar (lat. lat. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. vilis jeftin) trg. fr. aviarium) ptičnjak. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avizacio de peijurio vitando (lat. avilir. avis ptica. avidus) lakom. vrsta majmuna aviceptologija (lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. stara kršćanska molitva. aviation. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. (papa Klement V. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. grč. st. uzgoj životinja avilirati (fr. gradu Avignonu. skorbut. cultura uzgoj) gajenje ptica. avverso) num. mržnja. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. fone glas) zrak. fil. žudan. letač.bez. grč. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. glava. odoka averzionalna suma (lat. lik. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. avitum bonum (lat. obiteljsko imanje avivirati (fr.. tj. zrakoplovstvo. lat. avion. nosos bolest) mn. afet) strašilo..) do 1376. aversio) odvratnost. drvored.) prav. capio hvatam.

prav. najstarije razdoblje Zemljine kore. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. imao je dvije karakteristike: 1. prav. a-. antički govornički stil. a-zoon. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. ali najčešće ima pejorativno značenje. utočište. tzv. azab. i 2. a-zoon. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. mit. ići prema) astr. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. kao loš vodič topline. avviso. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. skandinavski bogovi nebesnici. a-. odazivati. tal. a-sylos neopljačkan. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. inače služi. mn. avizna lađa. Božja kazna azbest (grč. sloboda. a sjedište im je Asgard). avoir. vađenje zuba. avocentur akta (lat. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. avocatio) opozivanje. azap) muka. odazivanje. lat. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. avulsio) med. suparnici su im bili vani. izvidnički brod. habere imati) kao imenica. tal. zoon živo biće. neka se traže spisi. zyme kvasac. a. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat.. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. i za izolaciju azeotropija grč. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. v. opozivati. npr. a-. nezauzetost azijanizam ret. pribježište. patetičnost Azijat (lat. ad za. spisi avokacija (lat. javljati avizo (tal.aviza 148 azoogenija aviza (tal. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. obavijestiti. vrsta nesagorljivog minerala.) prav. aviser) izvijestiti. avocere) odazvati. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. obavještavati. aktiva avocentur acta čit. magnezijev silikat vlaknastog sastava. javiti. lat. opozvati. patnja. dynamis snaga. a-sbestos neugasiv) min. sila) med. nedodirljiv. pogled) trg. stvoren u maloazijskoj Joniji. neudanost. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. u francuskim trg. avisare. neobuzdan čovjek azil (grč. visus gledanje. zastora u kazalištima i dr. fr. bombastičnost. slabljenje azoogenija (grč.syle) sigurno sklonište. samatha ići k. zygon jaram) neoženjenost. avvisare. nedostatak snage za život. izvještavati. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. periodos) geol. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. divljak. aviza avoar (fr. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. tražiti da se nešto pošalje. kićenost. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. Asia. Asianus) stanovnik Azije. akti avocirati (lat. gignomai nastajem. knjigama: potraživanje. koje su pobjedili azigija (grč. avere.

trgovanje novcem. vrijednosnicama. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. urein mokriti) med.) po talmudu anđeo smrti. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. Nica. azotos. dotjerivanje ažur (fr. sperma sjeme) med. dušik. ajour) praviti otvore. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. izrađivati šupljikavi vez . vrijednosnica i si. Tropez. tal. grč. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. a jour) točan i brz u poslu. azur. aždaha) zmaj. dionicama i si. veća vrijednost neke vrste novca. lazhward. agiotage) špekulacija. azotos. azzurro. neke dionice. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. namještanje. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. azotos. ažiotaža (fr. pers. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. znak N. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). element atomske težine 14. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. vrijednosnica i si. agio) trg. St. nebesko plavetnilo azuri mn. npr.008. Marseille) aždaja (tur. prilagođavanje mjere. karbonat bakra Ažurna obala (fr. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. agioter) špekulirati vrijednosnicama. a-. zoo živim. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. višak. može imati i više glava ažio (fr. od nominalne vrijednosti. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. a-zoon. plava boja neba. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. nastavak -ites) min. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. agio-conto) trg. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. lapis lazuli) plavetnilo.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. azotos. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. pomicanje. tj. akcije ažio-konto (fr. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. Cannes. neman u obliku krilatog guštera. rednog broja 7. haima krv) med. azur. doplata. ažioter (fr. plav mineral.

bakterije koje imaju oblik štapića. očinstvo. dodiru nekog predmeta. pr. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode.) malo dijete.) omiljeni češki narodni ples. ženina obitelj babel (hebr. otmjen. vrenja maslačne kiseline i dr. pren. st. podloga) glaz. bezbožnost. dojenče. jezgra je jestiva. drvo i plod iz porodice ruža. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. bacilofobija (lat. šaljiv. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. n. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. beba. tonzile badinaža (fr. grč. draga djevojka babyboom čit.B B. kit što ga upotrebljavaju kipari.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima.) velik broj porođaja. bekgraund (engl. kratica za element bor B log.) dadilja. djetešce.) bot. lakrdija. mandule. očevina. Ali-baba). zbrka. nered. u radio-dramama) badecimer (njem. beibi (engl.) otac. bacillum štapić. štapić) med.) indijska titula. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. izopačenost. med. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). kratica basso B kem. . tetanusa. babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. sastavljena od boje. češka brza mazurka babu (ind. tast. kaos. pren. toranj građen u Babilonu. babilonski toranj prema Bibliji. gospodar. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. izazivači tifusa. bedminton (engl. čuvarica djece bacili (lat. e. background pozadina. trebao je doprijeti do neba. razvrat Babilon stari grad u Aziji. punac. četka badminton čit. upotrebljava se i u medicini. Kaldeja. beibibum (engl. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). beibisiter (engl. novorođenče. očuh. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. zabuna. metež. kratica za barij baba (tur. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. zvučna kulisa. ali prazan razgovor badižon (fr. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. ozvučenje događaja na pozornici (npr. baden kupati. i 6.) nered. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. badinage) šala.) background čit. zbrka. fobos strah) med. piše se iza imena (npr. bacillus prutić. dizenterije. vapna i bizmutova klorida. vožnji javnim prijevozom i dr.

bagger) jaružati.) kornjačin oklop. bagana janje) janjeća kožica s krznom. hramovima (ind. tričarija. ponekad su i javne žene. bailadeira) mn. bagasse) trop šećerne trske. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bagatelle. baganac bagasa (fr. buhara. bei kod. tamnica. bahio) zaljev. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. v. vrsta istočnoindijskih.19). radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. nebesko kamenje. žulj na nozi. baidaki) mn. javne plesačice i pjevačice u Indiji. šljiva. njegovati dijete. sem. bethel) mn. peronospora. potcjenjivati. mulja bagra (rus. bagage) prtljaga. bajaccio) lakrdijaš. vrsta morske ribe. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. presvučen kožama bajla (tal. čamac za spašavanje bajdaki (rus. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. diskusija bahur (hebr. ben-mari (fr. niska cijena. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. bajbokana bajbot (njem. plamenjača. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. a može se igrati na svakom terenu. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. rasprava. bagat (tal. betilije bajaco (tal. pajac bajadere (port. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. po čemu je i nazvana bager (niz. slične bagdadskim šalovima. omalovažavati. bahys) govor. plesačice na službi u ind. baft) trg. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. vaditi pijesak iz rijeke. insekt bagana (tur. Burundiju. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. harlekin. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. kanala i si. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. vrsta malih rubaca bajbok (njem. dadilja. pagat bagatela (fr. balia) dojilja. čistiti riječno korito od pijeska. bagatella) sitnica. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. bei Wache pod stražom) zatvor. Tanzaniji) bain-marie čit. balia) dadiljati. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. malenkost. maslina i dr. kukac. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. baithylia. pjestovati . bigar bahija (šp. bagger) jaružalo. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. grimiz. trop od grožđa. Dnjestru i Bugu bajdara (rus.) kuh. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. Ugandi. ološ. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bagata) v. šaljivac. polemika. tal. Boot čamac) pomoćni čamac. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr.

lola baklaža (fr. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. razvratna pijanka. koliba bajuneta (fr. Bakchos. bacca) bot. Bakchos. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. burno veselje bakanalije (lat. ispit koji prethodi licencijatu. vino. bokkancs) vrsta teške.) bajvagn (njem. pren. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. šiparica bakhej (grč. kod. bobičast. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). sveučilištima: najniži akademski stupanj. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. tovar bakalaureat (lat. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. Facket. boja bakalar (tal. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) . Byrona (1788—1824). tal. Bacchus. bei pri. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. bakancs. baita)Jpotleušica. pren. raskalašena. u sr. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). bacca laureus lovorova bobica) na njem. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. ispit zrelosti bakana (tal. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. bacchans) mn. backen peći. i engl. Bake) znak (obično komad drveta. zublja. jagoda baka (njem.bajok 152 bakter bajok (tal. kolac premazan smolom. Bacchanalia) mn. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Wachter) stražar. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. pijanke. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. bog vina. lat. Bačke obraz. bacciformis) u obliku bobice. Bacchanalia) mn. backboard) pom. baionnette) voj. baclage) pom. najčešće vojničke obuće bakant (grč. jagodičast bakenbart (njem. vinopija. fr. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. fiaccola) luč. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. Backfisch pržena riba). bobica. mlada djevojka. divlja. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. Bakchos) mit. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. pren.. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. magisteriju i doktoratu. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. zalisci. baccala) zool. drugi. živi u iz sjevernim morima. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. treska. baccana) obična krčma bakanalije (lat. terevenke. Bacco Bahus. bučno veselje bakandža (mađ. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. pijanac. baccalaureus. boga vina. grč. g. G. pren. lat. zulufi bakfiš (njem. pjesnika G.

pripadaju biljnom carstvu. lat. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. Baal gospodin) mit. bakteria. prisutnost bakterija u mokraći. baculatio) batinanje. motke bakulus (lat. bakteria. bakvuds bal (fr. iz doba krede bakulometrija (lat. Pasteur i R. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. bakteria. bakteriocidi bakteriofagi (grč. jednostanična živa bića. bal en masque čit. lakrdijaš. Koch) bakterioterapija (grč. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. gorštaci. bal u svečanom ruhu. uron mokraća) med. bakteria. ballade. krabuljni ples. osobina nekih živih bića. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. bal. haima krv) med. usp. bakteria. bal champetre čit. veoma sitna. balio. bakteria. bakteria. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. ballare) mn.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. služeći se i dijaloškim oblikom. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. ples pod obrazinama. palica. bakteria. lat. batina bakvuds (engl. prut. caedere ubiti) biol.) ples u polju Bal (hebr. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. bailo. balle) smotak.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. lat. uništavači zaraznih klica. najmanja. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac.) otmjeni ples. tal. pjesnička pripovijetka baladen (fr. prašume. caedere) biol. bal šanpetr (fr. golim okom nevidljiva. glumac. backvvoods) mn. backwoodsmen) mn. baculus) štap. od bakteria batina) mn. lat. usp. slična štapiću. bakteria. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. bakterion štapić. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. bakteria) bot. pr. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. bajadere . žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti.-med.) svečani. bal an mask (fr. grč. kažnjavanje batinom. baletni plesač baladine (grč. tal. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. štapom bakulit (grč. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. lysis) mn. svežanj balada (fr. kod Feničana. kem. baladin) šaljivac. sluškinje u azijskim hramovima.) ples pod maskama. fagos) mn. bakteria palica. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). usp. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. ballare plesati) zabava s plesom. lysis rastapanje) kem. klicomori. dem. klicožderi. ballata pjesma za ples) poet. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. biol. bal pare (fr. baculum štap. sjajni ples bala (fr.

zaplitanje jezikom balbutirati (lat. glaz. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. kolebanje. 154 baletan na.. ali elastičnija od njih. pjesma uz ples balatura (tal. balanos. balbutire) med.balagan balagan (rus. tepati. balanos žir) med. tezulja balander (niz. osobito cirkuski balalajka (rus. dvojba. lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. bilanx) ravnoteža. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.) 1. balkon oko zgrade. žirolik balanopostitis (grč. ballatoio) trijem. svaki nepotreban i suvišan teret.) glaz. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. upala glavića i kapice balans (fr. baraka. balahane) daščara. balanos. galerija balazor trg. mucati. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. pren. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . onaj koji se hrani žirom. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. strojne remene. podstrešje. Baldacco. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. šator. fagos) zool. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. nejasno izgovarati. neodlučnost. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balanos. blenna sluz. zaplitati jezikom baldahin (tal. žirojed balanofori (grč. ruski narodni instrument. posthion kapica) med. ballata) 2. eidos) koji ima oblik žira. stvar za odbacivanje balata (lat. zamuckivanje. upotrebljava se za električne izolatore. bilancia) vaga. perz. balanos. balbuties) med. veža. mucanje. sličan gitari. balance. zamuckivati.

baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. beznačelnost. rasipnik. protuha. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. drhtanje. grčenje. ballyzo. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). ballismos "plesanje") bolesna. med. pod tlakom barutnih plinova. balle.. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. neradnik. 1581—1599) balija (tur. Balhornu. nasrtljivac. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. balio bacam. služi kao identifikacija između oružja (puške. obijesno. ponašati se kao balija ponašati se prostački. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. na temelju te deklaracije stvorena je 1948.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. g. neotesanac itd. balio bacam. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. kasnije: svojeglav čovjek. balkanologija balkanizam 1. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. izraelska država balhornizirati (njem.) nekad: prostak. borba nedopuštenim . skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. samovoljno Balila (tal. trzanje. lijenčina. bacakanje balkanistika v. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč.

a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. bal-boj (engl. balsamon) kem. balustrer) ograditi stupićima.. pren. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. dijal.) šport. a dijelom i aromatičnim kiselinama. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). balneum arene (lat. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. stubišta.. balneum. Letonce. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. ballon) šuplje. kod tenisa.) farm. therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. ballon d'essai čit.) vječno pero. balneum. grč. jaka i većinom ugodna mirisa. topličko liječenje balneum (lat. fr. balneum lakonikum (lat. ograda kojom su ograđeni balkoni.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balaustion.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. grč. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal. toplice balneum arenae čit. austrijska vanjska politika balneografija (lat. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi.) kupanje u pari balnot čit. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. balon kaptif (fr. ballotte) kuglica za glasovanje. (čit. balno (fr. pom. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. balzam za uminjavanje.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. logia) proučavanje kupališta. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. ballon captif čit. okrugla. pisaljka balon (fr. balzamum oftalmikum (lat. staropruski). dečko koji. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. grč. balon d'ese (fr. grč. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. grč. postaviti balustradu balzam (grč. bruh. balneum) kupalište.ball-boy do pozornice. balustrade) arhit. balzamum anodinum (lat. kuglasta boca za tekućine. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti.) farm. naslon. balustrirati (fr.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. okruglo tijelo. balzamum kordijale (lat. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana .) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. priručje. balon (obično u značenju: lopta). glasačka kuglica balotada (fr. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. kila. pren. balneum kupalište. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. letonski. balneum.) farm.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.

osobito zavoja. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. bambu. sette bandiere čit. lutka. bandera (tal. balsamica) mn.) bot. banalite) otrcanost. svakidašnjost banana (šp. Impaticus balsamina) bot. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. čovjek koji se okreće prema vjetru. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. balzamska sredstva. platforma banalan (fr. gomila. "lijepi čovjek". zavijanje. jednogodišnja ukrasna biljka netik. svakidašnjim banalnost (fr. uteg (kod mačevalaca i boksača). često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. telefonski stup) banderilja (šp. bot. previti. mambu. odmorište na stubištu.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. vjetrokaz. banda) četa. prodavač kirurškog pribora. čelični okov na kotaču. družina (lopovska). zaviti. bandera. bend (engl. klupa. raste u Indiji banak (tal. banderole) vrpca na trubi. banco. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. bandage) med. "lijepi čovjek". konjička zastavica. odred. bambočate (tal. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. a po okusu dinji banarij (lat. banaliser) načiniti otrcanim. previjati. stup (npr. opasač na kojem stoji naboj nj ača. sete bandijere (tal. previjanje. šport. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. po običaju starih Egipćana. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. otrcan. metnuti okov na kotač bandažist (fr. balzamski lijekovi balzaminka (lat. prilago- balzamici (lat. zavoj. utroba se ispere karbolnom kiselinom. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. umjetnosti) bambocciate čit. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. engl. tezga. svakodnevan. bandiera) zastava. bambus (malaj. vojna glazba bandaža (fr. v. opći. suviše ponavljana rečenica . staviti utege (u mačevanju u boksu). farm. zastava na katarci.) mn. njem.) djetešce. spojnica bandažirati (fr. povez na poštanskim pošiljkama. banalna fraza otrcana.. tj. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. seljačke zabave i si. bandagiste) proizvođač. balsaminaceae) mn. veza. sajmove.) manji instrumentalni sastav banda (tal. glumaca. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. trg. stijeg. bamboo) vrsta trske. banale) običan. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. osobito. bandager) med. stup o koji se vješa zastava. utega i si. putujuće društvo svirača. "lijepi dečko" balzaminke (lat. malo dijete.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu.

lat.) jak udarac. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. njem. pristaša bankokracije bankokrat (tal. grad. vlasnik banke. plosnata mala šipka bandola (tal. ledenjačka gomila (na moru). skitnja. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banco. banco-conto) trg. turistička kućica od lake grade bank (tal. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). banco. fr. tal. upotrebljava se posebno u Sjev. banquier) osoba koje se bavi novčanim. skitnica banditizam (fr. kreditnim i efektivnim poslovima. kupuje i prodaje vrijednosnice. banchieri) mn. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. usp. v. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. bandito) razbojnik. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. banque. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. bandola. Bank) novčani zavod. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banquette) voj. nazvana po pronalazaču H. banquise) ledena santa. bancarotta. banquet. nevaljalac. strani novac itd. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banjo) glaz. bježanje iz škole. propast . šp. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. banda bandit (tal. mandora.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. lazaroni bankiza (fr. gozba. bendžo bang (engl. potpuna propast. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. progon. grč. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. banditisme) razboj ništvo. v. zavojić. Americi i Meksiku. posreduje u kreditnim poslovima. oproštajna gozba banketa (fr. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. pucanj. cestovni razbojnik. hajdučija bandiža (tal.. štedionica. propalica. bancus klupa. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. grč. plaćeni ubojica. papirna novčanica banko-konto (tal. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. bandeletette) uzak zavoj. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. grč. prima novac na štednju. mala vrpca. odnosno njihovi predstavnici. igrač koji drži bank bankata (tal. krateo vladam. obustava plaćanja. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. banco. ustanova koja radi s novcem. daje zajmove uz kamatu. Bandu bandura (rus.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. banco. bank bankar (fr. pruga u boji. pren. el bandola) glaz. banco. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. usp. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. banka banka (tal. bandizar) izgon. "markiranje" bandleta (fr. rumpere slomiti) slom banke. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca.

kupanje uopće banja (tal. straćara. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. totemizam. stanovati u logorskim kolibama. plesovi s maskama. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. poligamija. obustava plaćanja bankvaluta (tal.75 i 53.banksija banksija bot. baros težina. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. skitnica. barr) poluga. krštenje baptizirati (grč.) bot. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. tj. lupnjava. bantam pijetlić) šport. banseg (njem. bannisare) skitati se. bagno) drvena kućica za kupanje. baptisterion) krstionica. slična platnu. baraque) daščara. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. baptizo) mn. baptiser) krstiti. kupanje u kadi. sperren zatvoriti) bank. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. bantam kategorija boksač. plod. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. pivnica. pren. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek.. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. baraba baraka (fr. bagno) kada za kupanje. toplice. baptizo. daščarama barakuda (lat. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. karakteristike: negroidnost. nadjenuti ime bar (engl. nitkov. kupaonica. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. kavana s alkoholnim i drugim pićima. fr. tal. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . fr.) 2. barakan. šipka. zahtijevaju da se krste samo odrasli. patuljastoj vrsti kokoši. uličnjak. patrijarhat i matrijarhat. gostionica. sprud naslaga. motka. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. kupalište baobab (arap. baraque) smjestiti u barake. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. Adansonia digitata) baptisterij (grč. pronositi glasove banj (tal. Sphyraena barracuda) zool. tlak. pregrada. baptisma) crkvena tajna krštenja. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. berkan barakirati (fr. dućan od dasaka. osobito protiv groznice (lat. vrsta tropskog drveta. lopov. rusvaj. brana u sudnici. banco. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. raste u tropskim krajevima Afrike. drvo s osvježavajućim plodovima. banca. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. hrvač i dizač utega težak između 50. lišće i kora služe i kao lijek. barracano. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. veoma gusta i teška.5 kg (naziv po bantam-kokošima. široka arapska haljina od te tkanine. trošna kućica.

barbula hirsi čit. vješto rukovati. sličan liri. ranar. barba. ujak. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. greda kojom se preprečuje put. riba koštunjača'iz porodice trlja. dakle tudinac. barbaros) v. iskvareno. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. Modrobrad barbir (tal. npr. po imenu lišaja Usnea barbata. surov. polikord barbiturat (lat. stranac. barbaros) nenaobraženost. u lice barbakan (fr. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . šišati. surov čovjek. šuster (krojač. spretno postupati baraterija (tal. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. vanjski zid bedema s puškarnicama. grub. stražarska kula. barbarismos) gram.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. barba brada) bradica. trlja. barragiste) čuvar brane. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). suprotan duhu i pravilima jezika. bez da sam znao. rampe barba (lat. bard. danas: nenaobražen. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. barbacana) voj. pregrada. pristojba za prelazak preko mosta. barbar barbarizam (grč. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. voj. barrage) brana. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbarikos) prvotno: strani. nepravilno barbarski (grč. baratto) razmjena. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. barba brada) stric. in barbam (lat. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. razumjeti se u nešto. neuljuđenost. divljak. potkradanje. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. barbarski ornament gotički. divljaštvo Barbe-bleu čit. barattare) vješto poslovati. zaporna vatra baražist (fr. barbula hirzi (lat. barbifier) brijati. baraonda) metež. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. lat. tuđinski. kelt. baražna vatra za prečna vatra. tal. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. zbrka baratati (tal. grub. barbacane.bara 160 bar baranda (šp. Barb-ble (fr. surovost. imate li što za jelo). šp. u brk. (barbiere) brijač. nečovječan. trilja. tal. rampa. podvala. grubost. pobarbariti. baratteria) pom. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. krijumčarenje baratirati (tal. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barattare) trgovati davanjem robe za robu. kaos. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. barbe.) u bradu. barbarin barbarin (grč. kovanica. kuh. tj. vreva. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. prijevara. buka. barbone) zool. govoriti u kovanicama. batoglavac barbula (lat. uricum acidum. postolar).: šnajder. imate li što za jesti (bez mog znanja. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. mostarina. vidar. divlji.

) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. pren. gradska vrata. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. fone) glaz. željeza i dr. barda. tal. smetnja. barioler) šarati. barilla) kem. otežano govorenje. barrel) bačva. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. tj. mineral barij a (težac) . bačvica. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. guslarska pjesma bardo (fr.(grč. berretta. bas-relief) plići. dizati (ili: praviti) barikade. smetnja. metria) barometrija bariolaža (fr. zatvoriti se dobro. stabilizator toka barež (fr. baryum. ulaz na kojem se plaća trošarina. barilalija barij (lat. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. u slavu junaka i bogova. prepriječiti. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. sada: svi slično tkani materijali od vune. glossa jezik) med. teško izgovaranje riječi barilja (šp.barij 161 bari naroda koji je pjevao. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barricade) brana. barys težak. barretum) kapa uopće. bas. bareter (fr. pregrada od rešetaka. lat. bariolage) šarenilo. bardot. mlada mazga. crnih medvjeda u Sjev. Americi. redni broj 56. reljef bares geld (njem. barys težak. barys. dubok glas. znak Ba barijera (fr. laleo govorim) med. gotov novac bareta (fr. barditus) bardova ratnička pjesma. v. obrana. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. prepreka barikada (fr. granica. barricader) pregraditi. pren. element. barys težak. pregrada uskih mjesta (ulica. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. med. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. barys. protkati šarenilom barisfera (grč. barys. bas barifonija (grč. našarati. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. bar gotov. barys težak) kem.6 1 bareljef (fr.) barisomatija (grč. zatvoriti uske prolaze (ulice. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. zabarikadirati se ograditi se. neukusno. barys. soma tijelo) med. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. brana. pren. atomska težina 137. mostova) radi obrane.36. barys težak) kem. čist. pjevač koji pjeva dubok glas. gojnost barister (engl. građanski rat. usp. bardelo (tal. Geld novac) gotovina. albarda) tegleća životinja. od teških elemenata (nikla. Japanu i dr. ar. ugojenost. sastoji se. Zemljina jezgra. uz pratnju harfe. osamiti se barilalija (grč. vrsta malih. tromost. težište barifon (grč. šp. mostove) radi obrane. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. branik. vjerojatno. ulična borba. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč. prepreka barikadirati (fr. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. svile i pamuka Bargello čit. pjesnik bardiljo (tal. zaklon. našaranost. barys težak. svećenici itd. meda. barriere) pregrada. kentron) fiz. baricentar (grč. izdvojiti se. grč. teško. prošarati. barrette. sfaira kugla) geol. pogranično utvrđenje. tal. pren. fone glas) glaz.

pjevač koji pjeva bariton. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. duboki tenor ili visoki bas. barokna poezija učena. s katarkama.. st. st. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. baros. bar) vlasnik ili poslovođa bara. metron) koji se tiče barometrije. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. tuga. jedrima i malim topovima barkerola (tal. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. najveći čamac na ratnim brodovima. lađica. dvorska. baros težina. svaka učvršćena na dva stupa.. neraspoloženje bariton (grč. baros. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. barrocco. usp. pritisak barofon (grč. fr. barjak) zastava. nastran. i prvu polovicu XVIII. barythymia) zlovolja. stijeg barka (tal. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. makros visok. dubok. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. barytonon) gram.. glaz. barometarski minimum najniži zračni tlak. čudan. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. Barren. baros težina. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. metron mjera. grč. najviše stanje barometra. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. barrocco) nepravilan. v. pjevati bariton baritonon (grč. barcherolla) čamac bez katarke. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). baros. "sin utjehe" barne (njem. barografsku krivulju. jedan slog ostaviti nenaglašen. baros težina. barokni stil barokan (port. fr. st. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. barytoneo naglasim gravisom) gram. barca. brodić barman (engl. barok barokomora (grč. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. muški glas između basa i tenora. grafo) meteor. tonos ton) glaz. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. barogram barogram (grč. sjeta. barys jak. barkarola barketa (tal. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barchetta) mali čamac. metron) fiz. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. paralelne (i vodoravne) motke. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. st. usp. metron) vaga za djecu. XVII.(grč. razboj baro. smiješan. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV.baritimija 162 barometarski baritimija (grč. glazbeni instrument sa žicama. kreće se otprilike između "A" do "a". gondola. ladica. barometarski maksimum najviši zračni tlak. najniže stanje barometra . barrocco) arhit. gramma slovo. osobito posljednji slog riječi. barque) mali čamac. barcaza) pom. baros težina.

metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. barunat barut (tur. baros. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva.barometrija barometrija (grč. thermos topao. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. ba ble (fr. američki. baronnie) v. baros. barograf baronesa (tal. tj. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. međunarodni. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. Bart brada. vitez barunat (lat. beisik ingliš (engl.) mn. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. smjesa kalijeva nitrata. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. metron. Commercial. barunija barunija (fr. baros. geotropizam baršun (mađ. ba breton (fr. fr. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda.) puščani prah. kolovoza 1572. svirač koji svira bas baskervil tisk. prečaga (na ljestvama) baset (tal. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. pravac) bot. bassetto) glaz. pren. duboki tenor. barsony) vrsta tkanine. "škripavac" basamak (tur. wischen brisati. basileus) kralj. britanski.) stuba. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. skopeo) stariji naziv barometra. pahalica barun (lat. bassiste) pjevač koji pjeva bas. jak. pren. žena koja se pravi učenom. bassetto) glaz. hipsotermometar barotropizam (grč. v. između baruna i viteza baroskop (grč. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. baronessa) barunova kći baronet (eng. vještina rukovanja barometrima.) plava čarapa.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. barimetrija barometrograf (grč. upala Bartholinovih žlijezda. tropos okret. član nižeg plemstva. pliš bartolinitis med. baros. grč. baro. (uoči dana sv. oprašivati) četka na dugačkom štapu. znanstveni. baron. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi. velur. samt. metria) mjerenje zračnog tlaka. fagot bassa ottava (tal. tal. kadifa. najdublji muški glas. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. baros. stupanj plemstva između grofa i plemića. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. Scientific. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. osnova harmonije. International. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. v. American. basson) glaz. "takozvana" spisateljica bas breton čit. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . glaz. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. basso. hrabar čovjek. kratica od British. barone) plemićka titula. dazimetar barotermometar (grč. rodoslovno usamljen baslis (fr. junak. bariton Basic English čit.

vuka i psa). st. prateći bas basta! (tal. voj. smjeti. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. osobito. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. bataillon) voj. i koja je razorena 14. također: bareljef bastard (ta. bastardo) izvanbračno dijete. bastion) voj. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. bastagma breme. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. mješanac (npr. pom. polaziti za rukom. tisk. sposoban. bastardo) bot. bot.) posebice. privremen zaklon. srpnja 1789. uspijevati bastilja (fr. po strani bašlija (tur. teret) sluga. bristolski mesing bataliti (tur. bastare) dostajati. baša) ponašati se kao baša (paša). zool. ostaviti. bastonnade) batinanje. zapustiti. šp.) fort. mađioničarstvo.) glaz. napustiti. dubok bas basso ripieno (tal. tj. batardeau) voj. bastille) tvrđava. zanemariti. bašli što ima glavu) pribadača.) dosta! dosta o tome! bastah (grč.) glaz. bašmaklik) "novac za papuče". prema formaciji. utvrditi. telećak. odred vojske koji predstavlja. na stranu. dubok bariton. basso ripieno) glaz. obično s 800 do 1000 vojnika. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). glas između baritona i basa. fr. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. okaniti se čega. s potpisom osobe koja ne postoji. zamuckivanje. sagradio Karlo V.basso obbligato basso obbligato (tal. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. prsobran bastionirati (fr. osobito po tabanima baš-čauš (tur. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. brzoplet govor batavija (lat. utvrđenje. slova između ronda i angleza batardo (fr. konja i magarca. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. kopile. poluležeća fr. biti dovoljno.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. nasip od kamena batarizam (grč. kula. praviti se važan baška (tur. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. bastak bastaj (fr. borba bataljun (lat. prijevara. bastonare) batinati. poremetiti. odbaciti batalja (tal. vrsta fine i guste pamučne tkanine. bataglia) bitka. battuere tući se. trg. biti hrabar.) glaz. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. križanac. batal) pokvariti. batelage) opsjenarstvo. vrsta starih topova. ranac. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. špenadl bašmalik (tur. bastardna mjenica lažna mjenica. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. mucanje. usuđivati se. podijeljenih u 4 čete batar (fr. bastion (fr. bassetaille) glaz. utovarivanje i istovarivanje broda čam- . battarizo mucam) med. nosač. za vrijeme Luja XVI. boj.

bathys. brodarina. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. lupanje srca. battre.baterflaj cima. bathos. bathron postolje. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. metria) v. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. dirigentski štapić. bios život) biol. brodski promet. butterfly leptir) plivački stil. basto) štap. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. parodija Ilijade batrahus (grč. prišt ispod jezika. bathos visina. dvostruki udar. bathys dubok. butler) peharnik. radi većeg električnog punjenja. ognjilo na starim puškama. machia borba) "Boj žaba i miševa". onaj koji živi u dubini. bathron) terasa ispred kuće. palica. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. naklapanje batometar (grč. fobos strah) med. prevoznina. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. batrachos žaba. batuere udariti. v. prut. bathos dubina) niskost. pipničar. usp. 1884—1962). glaz. skafos lađa) ronilačko zvono. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. lat. kameni prag batrij (grč. bator hrabar) hrabriti. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. klupa. glavni sluga batman (fr. lat. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. metron) mjerenje dubine. batuta batos (grč. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . kirurška postelja. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. vozarina baterflaj (engl. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. battitura udarac) kolut na vratima. ponajviše granitoidnih batologija (grč. bathys dubok. batimetrija baton (fr. batrachos žaba) med. batterie) voj. tal. znak za mirovanje batonda (tal. baton. kremen. batrahus Batrahomiomahija (grč. alka batifon (grč. izraz koji je stvorio engl. bathys dubok. bathron stuba. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. električna baterija više lajdenskih boca koje se. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. batrachos žaba) med. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. lithos kamen) mn. batometrija batirati (fr. bathos dubina. mys miš. dubina. battere. strah od dubine ili visine. sjedalo) med. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. leptirov stil baterija (fr. bitnica. glaz. batrahij batrica (grč. tzv. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. geol. battologia) nepotreban govor. fone) glaz. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bodriti. lupetanje. bathos dubina. sokoliti batrokefalija (grč.

ubrzan rad srca. nabran Bav (lat. basis) kem. augita i magnetita. trema pred javni nastup Baukida mit. basaltes. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. Bauch trbuh. ponekad bazana (fr. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. liječniku K. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. metr. udarac za takt. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. drhtanje prstiju. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. podloga neke stvari. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. katkad. mat. osnova stupnja. usp. obojiti crno bazanit (grč. kipa ili svoda. Basedowu. basis) mn. znaci: povećana štitnjača. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. mršavljenje i dr. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. ovčju. grčevi u trbuhu. Bauer seljak) u šahu: pješak. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. krupne buljave oči. basaner) obojiti kožu (janjeću.batuta 166 bazen batuta (tal. Bavijus bavarin (tal. kem. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . Bavius) v. osnovna linija duga više kilometara koja se. znojenje. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. zavijanje. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. basane) obojena janjeća. voj. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. (nazvana po njem. basis) osnova. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. podnožje stupa. geod. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. pomoću motki za mjerenje. battuta) glaz. proljev. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. potencije ili logaritma.) nekad. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. siperak bavela (tal. baze. tvar (supstanca. pijun bauhcvikn (njem. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. temelj. uvodna stihovna stopa. pjena) opršnjak.) sajam. određen put na zemlji (npr. bavaglino od bava slina. bava) trg. odličan materijal za građevine bazan (tur. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. kem. otpaci od svile Bavijus (lat. bavella. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. geom. zwicken štipati) štipanje. baza Bazedovljeva bolest med. teleću) za ukoričenje knjiga. Bausch nabor) naboran. 1799 —1854. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. usp. pojačana probava tvari. arhit. a Filemona u hrast baušig (njem.

basis) osnovati. osloniti se. 4/4 takt. saborna. kratica za British broadcasting Corporation čit. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . basis) prid. osnovno naučavanje bazicitet (grč. basilike) zool. dolerita itd. v. supr.. bič la mar (engl. sličan bazilici Bazilike (grč.. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. kraljevski zmaj. glavna crkva bazilikalan (grč. basis. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. jedne za publiku. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč.bazeologija bazeologija (grč. učitelju Baziliju Velikom (4. zakonik cara Basilijusa Velikog. legendarni kraljevski zmaj koji je. basis) kem. basilike) u obliku bazilike. tribe trljanje) med. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. osnivati. utemeljiti. basis) mn. ime po crkv. tobože. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. metron) med. bdella pijavica. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). kratica za beril be-bop čit. tempo umjeren . basis. a druge za suce (tribunal). v. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). zatim. Be-moll) glaz. počivati bazitet (grč. kefalotriptor baziotripsija (grč. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. šp. razvaruša. geol. petalon list) bot. pouzdati se. v. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. v. supr. bibop (engl. basis) kem. n. pouzdavati se u. basis. zvučanje s osnovnim tonom b. uljevuša. bazlamač) slijevka. bazno kamenje bazlamača (tur. kefalotrib. bazalni bazuka voj. suvremeni društveni ples. "kreolski" jezik (engleski temelj). bdella. oslanjati se na koga ili što. basis. tribo trljam) med. e. Basileus) mn. bazeitet baziti (grč. Be-dur (tal. oikia kraljevska. Bibisi (engl. ručni reaktivni bacač BBC čit. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. basilike tj.) glaz. četverouglato "V". basis. improvizacija u paru i skupini. baziotriptor. logia) znanost 0 osobinama tijela. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. zasnovati. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. besežiranje bdelometar (grč. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. tripsis trljanje) med. objavljen 887. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. baziotrib bazipetalan (grč. bazilisk (grč. tip prvih kršćanskih crkava.) bazilika (grč. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. staklena sprava za isisavanje krvi. st. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. mit. Be-dur beach-la-mar čit.

cirkus.. Befehl) zapovijed. st. nalog. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. cum befel (njem. bedienen poslužiti) sluga. kvart Becquerelove zrake čit. tj. begute beging (engl. bedavi) mn. ugađati) svidjeti se. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. poslužitelj. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur." (Horacijev stih) beaufort v. beatificare) posvetiti. zaštita. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. pren. tobožnja svetost. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat.. beguine.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beta-zrake. pren. voljeti koga.) na zapovijed. nomadska arapska plemena u arabijskim. boufort. okružje. qui procul negotiis. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. novac uopće beča (tal. razmjeran) zamjenik.) kolač s medom. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. Beaufort Francis (1774—1857). beatificatio) posvećivanje. licemjerje beatus ille. nakon čega dolazi čin kanonizacije. bedavi) mod.. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. bagging) platno za pakiranje . njem. begenmek činiti dobro. Bezirk) okrug. obrana bediner (njem. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. bedel odgovarajući. Gospa beatae memoriae čit. beden) vanjski zid oko tvrđave. beate memorije (lat.) luđak. beaticum) posljednja pomast. čit. pristajati na nešto. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. njegovanju bolesnih itd.beanizam beanizam (lat. fiz. beati possidentes) sretni su oni koji imaju.. begger) mn. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. engl.). gama-zrake) 168 beging beč (tal. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. bogomoljke. zum Befehl čit. umj. Bekrelove . one koje se prave sveticama. beata) blažena. i XIII. poželjeti. proglasiti svecem. izabrati po svome ukusu. Majka Božja.) blažene. odobriti. Bogorodica. engleski admiral. diviti se begine (lat. beatus blažen) pravljenje svecem. blago onima koji imaju beatificirati (lat. stanovnici pustinje. bezzo) sitan mletački novac. bedinter bedlam (engl. proglašenje za sveca. medenjak begenisati (tur.. uvrštenje u red blaženih od strane pape. bagan. zavoljeti. sretna. žive od stočarstva i pljačke. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat.. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat.

bahar miris. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. tj.beglajter beglajter (njem. šport. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . gužva. sin Glaukov. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. begleiten pratiti) glaz. bellezza) ljepota. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. ružno vrijeme. napast. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. glavni sastojak atropina beladonin (tal. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. med. estetska i književna kritika belfrid (engl. nepogoda. bijeda. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. base-ball) šport. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. pomoćnica. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). belchite) vrsta španjolske vune. belanda. begine behanizam smjer u babizmu. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. ni znanstvenim. bel-espri (fr. udarac okrenutom rukom. bella donna) kem. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. becassine) zool. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. bella donna "lijepa žena") bot. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. backhand) šport. zabavni pisac beletristika (fr. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. fr. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. ljepotica beledin trg. dakle pjesništvo u stihu i prozi. begine begute (eng. tj. beggar) mn. belles lettres. lijepa žena. v. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl.) lijep duh. bun. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. strijela) geol. neman. belletriste) onaj koji piše beletristiku. divovska životinja. bunika. jad. neprecizan udarac bel-esprit čit. močvarna šljuka bekhend (engl. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. vrag belanda (tal. back) šport. zabavna književnost svake vrste. bex. belandre) pom. velebilje. belemnon oružje koje se baca. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. slične taftu belemniti (grč. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. lijevog i desnog) bekasina (fr. metež. unuk Sizifov. back). vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. beggar) mn. zlo. feljton. bela) nevolja. sjevernoamerička igra loptom. sredstva. belles-lettres književnost) lijepa književnost. patnja. ni praktičnim ciljevima. muka. nesreća. v. bechos kašalj) mn. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal.

) rat do istrebljenja. st. benedicite) molitva prije obreda u kat. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. blagoslivljanje. Belt) tjesnac beluga (rus.) građanski rat bellum internecinum (lat. lijepo bene valete! (lat. božanstvo starih Filistejaca.) zool. žena Marsova Belona (lat. bellum rat) rimska božica rata. larpurlartizam belle humeur čit. riba jesetra. dobra volja bellum civile (lat. tornjić na kući. benedikcija apostolika (lat. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. uništenja bellum omnium contra omnes čit.) rat sviju protiv svih. bei imer (fr. blagoslivljati benedicite (lat. Benedikta (480—543). benefactio) dobročinsL o. Davidov sin benares (ind. bene) dobro. belos strijela. blagoslov benedictio apostolica čit. osnovan u VI. njem. bei epok (fr. bandy) šport. nečastivi. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl.) dobro raspoloženje. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. bellicosus) ratoboran. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona. instrument sa 5 do 7 žica. u Monte Casinu benefakcija (lat.) živjeli! benedicirati (lat. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. vrsta tenisa i hokeja na ledu. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. praveći znak križa. benedicere) blagosloviti. katolički red sv. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. belvedere Belzebub (hebr. dobrotvorstvo. prirodno stanje čovječanstva. usp. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. prvotno. ratnički belkanto (tal. čist parafin koji se dobiva od petroleja. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. bellevue) v. bei canto) glaz. božica rata kod Rimljana. brokat. sveopći rat. moruna. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. Bellona) mit. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. lijepo pjevanje. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". npr.) apostolski blagoslov koji papa. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. razdoblje početkom 20. doba ljepote. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. fil. vrag bema (grč. benedictin.) lijepo razdoblje. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. belvedere lijep vidik) vidikovac. belum omnijum kontra omnes (lat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. Baal-Sebub) mit. benedictio) u Kat. samostanima. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. beneficencija . Salomon ben David = Salomon.

bangla. žitka bezbojna tekućina. baignoire) kupalište. engl. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. dobrodušnost. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. bezopasnost. dobrotvor beneficijar (lat. beneficijar. povlastica. benefia«. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. naklonjenost. odan. lovce itd. pašnjak. od neke dobrotvorne predstave.) trg. beneficij at beneficijat (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. kada za kupanje Beoćani (grč. primatelj crkvenog prihoda. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. gaj. također: đak koji prima novčanu potporu. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. benevole lektor (lat. bengal strajp (engl. npr. darežljivost. vrije na 80 °C. benevolens) blagonaklon. naklonjen. neplodno zemljište. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. ugodna mirisa. služi za turiste. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. bend) brana. benjoin) kem. dobročinitelj beneficij (a) (lat. beneficium) dobit. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. benjui. benefactor) dobrotvor. benthos dubina) biol. benjui) kem. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. sklonost benevolentan (lat. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. bengal) polusvilena tkanina. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. pravilo. otapa se u alkoholu.is) dobročinitelj. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. s krovom od slame ili crijepa. žutim. nasip. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. glupo. beneficiatus) v. otuda: nespretnjakovići. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. prednost. prolaznost bolesti bent (tur. glupani beotski (grč. prihod. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. benevolan Bengal (engl. Bengal) mn. zarada.benefaktor benefaktor (lat. benignitas) dobrota.) lug. tromo beraha (hebr. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. med. nespretno. iz Beotije. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). močvarno tlo berat (ar. propis. dobiva se iz petroleja. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. gori sjajnim plamenom. gori pola- 171 berberin gano crvenim. korist.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. paragraf. tj. Boiotos) pril. fr. benevolentia) blagonaklonost. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . otapa se u alkoholu.) "dobrodošli" benzin (šp.

obrezivanje (berit. zavjet. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. mila. tur. birichino) mangup. žutika berdanka (engl. berlinska kočija berlinerblau (njem. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. berlingot) polu-berlina. postojan. bardevam) moćan. heksagonalni mineral. ar.02. snažan bere (fr. beryllos. berlingare. neproziran. barracano) gusta i teška tkanina od vune. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). begarmudi) carska kruška. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. atomske težine 9. berlingozza) talijanski narodni ples . služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. nazvana po pronalazaču. berkshire) po engl. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. nastala križanjem sijamske. Berdan) puška ostraguša. kostrijeti ili devine dlake. stoljeća pr. beryllium) kem. v. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor.) berdivan (tur. vragolan. Amerikancu Berdanu (11893. laka kočija sa dva sjedala. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. Australiji i Indiji. beri) med. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. lat. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. obješenjak Berenika (grč. savez. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. bergamotto. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. bez prednjeg sjedala. ferein nositi. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind.805 kg berkšir (engl. element. redni broj 4. bergamo) mn.e. iz III. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. zavjet obrezivanja. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. berit. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr.) pom. brelengo berlina (fr. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. beryllos) gatanje.) berlinsko modrilo. vrlo raširena krvna bolest u sjev. n.berberis berberis (lat. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. = beri skorbut. beryllos) min. beavitaminoza beril (grč. berberis vulgaris. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. znak Be. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. Africi. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. subjektivno-idealistički smjer. fakin. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. berberis) bot.

nečovječnost bestijarij (lat. v. osobito knjiga koja se najviše traži. trgovati. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. kod Albanaca: čvrsto obećanje.) 2. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. ber-serkr) mit. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. Bessemerov čelik bestijalan (lat. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. best najbolji. Berni. bijela braća. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. surov. strijelci (vrsta pješaštva u tal. crvene i bijele. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. antropologu Alfonzu Bertillonu. osnovano 1836. seli prodavati. duge dlake.) berseza (fr. nastran (po načinu pisanja tal. bestia) životinjstvo. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. puteljak. berme) 2. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. beurt) mn. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. najbolje književno djelo . pren. radosti i bračne sloge besa (arap. v. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. trg. bestialis) zvjerski. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. grub. zvjerska priroda. berceuse) glaz. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. reda sv. bijesni. baisse) 1. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. bernijeskan bernijeskan (tal. bersaglieri) mn. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. 1853—1914) berzerkeri (nord.berma berma (fr. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. u Francuskoj) berneskan (tal. bernesco) ćudljiv. zvjerstvo. berne) pom. bernesco) v. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. časna riječ. nečovječan bestijalnost (lat. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. uspavanka bert-brodovi (niz. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. stazica. firma berna (fr. vojsci. Bernarda (red je osnovan 1098. životinjski. kad pobjesne. divlji. ljudi koji. pripadnici kat.

fino tanko platno. farm. perz. rukoljub. oskudica. betlehem štalica od papira. tržnica. baisemain) cjelivanje ruke. Besatzung) osoblje. bettola) gostionica. bezemschoon) trg.) u slučaju potrebe. protuotrovi bež (fr. opojnost. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. siromaštvo. prirodne boje.bešamel 174 bi- bešamel (fr. betula betula (tal. nesvjestica. basistan) v. alfa-zrake. beta-zrake fiz. nakon što se ovlaži. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. nesvijest. fr. ćatal rašlje) peterostruko. tanjuri i ubrus beštija. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b").) v. krevetnina bevanda (tal. bilupa itd. neobojen.) trg. bitumen asfalt.) vino. jako obojeno kotenilom. baiser) poljubac. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. birtija betveš (njem. bedesten. rodno mjesto Isusa Krista. vazalsko. Wasche rublje) posteljina. kratica za bizmut bi. opšav bezacung (njem. potrebitost. životinja. dio trga pod krovom. bezoardica) mn. gama-zrake) beteg (mađ. Besatz) porub. Beschlag) kovne stvari (brave. npr. bezistan bezmen (fr. pokrivena tržnica. željezni dijelovi kotača. im. osobito dvopek bešlag (njem. Besteck) pribor za jelo: nož. kletva. besoin. pančaratra Bi kem. adres o bezoan (fr. na mjenicama: adresa po potrebi. krčma. kao dodacima beščatal (tur. žlica.). kad bude nužno. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. adresse au besoin čit. bestia) zvijer. badzahr) farm. bisogno) potreba. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. beš pet. au besoin čit. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. osobito crno. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. kuh. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. tal. žućkastosmeda boja. basistan) u Turskoj: trg. beige) pr. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. bestemmia) psovka. biandrija.(lat.) židovska sudnica. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. nužda. posada beze (fr. ribom i si. vilica. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. nečovjek. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. čovjek-zvijer beštima (tal. osobito u Carigradu. o bezoan (fr. grdnja beta (grč. bihud) zanos. kvake i si. tj. potpuna smirenost bezac (njem. bezoard. stvrdne kao kamen. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. kola i si beštek (njem. beštija (lat. bezette) crvena šminka. usp. . pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. Bett krevet. bezisten bezisten (perz. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s).

biblista) poznavatelj Biblije. biblion knjiga. aner. knjige) Sveto pismo. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. grafo pišem) poznavanje knjiga. biblion knjižica. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. objašnjavač Biblije. pismo bibliolatrija (grč. grč. umjetnost i si.) Biblija siromašnih. ona može biti abecedna.) piti. knjiga. strast za pićem. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. bi-. biblion. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. bibacitas) željaza pićem. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. biblion. bibere greko more (lat. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei. arche vlada) dvovlašće.(od grč. kronološka ili sistematska. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. grč. bi-. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. articulus zglob) koji ima dva zgloba. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji.) piti po grčkom običaju (tj. onaj koji se drži samo Biblije. biblion. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. athlon borba) šport. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. sklonost piću bibere (lat. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. bibere graeco more čit. diarhija biartikuliran (lat. bi. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion) neodstupanje od Sv. knjiga. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. biblion. bi-. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. dvozgloban biatlon (lat.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). časopis biarda stroj za tkanje. grč. bibere ad numerum (lat. annus godina. biblion knjižica. biblia knjižice. lat.) ženski šešir s malim štitom. bis. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. fr. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. biblion. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. običaje.jačko -oštovanje Svetog pisma. autos sam. bis. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. npr. grafo pišem) poznavatelj knjiga.

tafos grob) "sahranjivač knjiga". biceps) koji ima dvije glave. npr. njihove sudbine itd. na nekoj zabavi) . ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. posuda od pet litara biduum (lat. tj.) u roku od dva dana bienalan (lat. bikefalan biceps (lat. dvozube vile bidermajer (njem. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. bot. bibliomanija (grč. biblion. lithos kamen) mn. starosti. bi-dens) dvozubac. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. karakteristike: jednostavnost. rijetkosti. bis. popravci uveza. grč. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. otisci lišća na kamenu. osobito Sveto pismo. rok od dva dana. mania oduševljenje. biblijski izraz bicefalan (lat. mirni oblici. biblistika (grč.-fr. bibliopoles) knjižar. kefale glava) v. bicchiere) čaša bide (fr. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. prostodušni naivac) umj. biblion. bicinium. bibliotheke. biblion knjiga. knjigoljublje bibliomantija (grč. ploška. dezinfekcija i si. biblion. canere pjevati) glaz. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. tal.) vrijeme od dva dana. zbirka knjiga bibliotekar (grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. intra biduum (lat. dvogodišnje biljke bienij (lat. ormar u kojem se drži piće. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. zalogajnica. biblion) biblijska riječ. stol s hladnim jelima i pićima (npr. geol. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. bibliotheke. biblion. popravljanje oštećenih listova. nasumce otvori bibliopeja (grč. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. bi-. biblion. prilagodba svrsi bidon (fr. okamine lišća. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. znanost o Svetom pismu. spisateljstvo. Biedermeier poštenjačina. bidon mijeh) kanta. tehničke opreme. biblion. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. limenka. tj.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. poznavanje Svetog pisma (Biblije). buffet. bis. st. biennis) dvogodišnji bienalije (lat.. bicycle. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. tal. radi originalnosti tiska. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. prodavač knjiga bibliotaf (grč. bidet. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. anat. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. biennis) mn. lat.

dvoženstvo bigamist (lat. lat. biglao. rijeke Big Ben (engl. fitilj. bi-. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. licemjerje. iz perz. bakreni novac s nešto srebra. kefale glava) dvoglav. išarati. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. bis. bogomoljstvo. biformis) s dva oblika. bicarbonas) kem. bivariare) šarati. koji ima dva spola. filum nit. licemjeran bigoterija (fr. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. npr. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. behaviour ponašanje. bifurcatio) račvanje. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. bogomoljac. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bikarbonat sode bikefalan (lat. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr.) onaj koji slijepo vjeruje. vladanje) psih. bis. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . bigarrer. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bis. bifer) bot. grč. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. pretjerana pobožnost. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. dijeljenje na dva kraka. dvorodan. krivotvorenje novca. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. konac) dvonitan. vrpca koja polako gori. bezrazložno bijon (fr. beefsteak) kuh. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. sa dva cvijeta. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. grč. floris cvijet) bot. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. npr.) uzalud. hermafroditski biglisati (grč. flos. bis. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. pretvarati se bigotizam (fr. genus rod. grč. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. bigotisme) tobožnja svetost. dvoobličan biformitet (lat. bis. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. bis. dvolisni biforman (lat. bi-. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bigot) praviti se svecem. gamos brak) dvobračnost. licemjerje bigotirati (fr. bogomoljstvo biheršrank (njem.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. licemjer bigotan (fr. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bi-. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. folium list) bot. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. dvoženac bigamistica (lat. vjerski zatucan. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. grč. bigener) dvospolan. grananje ili cijepanje na dvoje. bigoterie) vjerska zatucanost.

crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. knjigama. fotografija. grč. usmjeren na suprotne strane. tisk. željezničkih karata.) banknota. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. fizički razvijen. bilboke (fr.). bije a porter (fr.) vlastita mjenica.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. chroma boja) dvobojan. gimnasticirati. bi-concavus) opt. bije a bank (fr. bilanx s dvije zdjelice) trg. bi-quadratus) mat. s dva roga bikromatičan (lat. bilis. pod orlean biku (sanskr. u dvije boje bikonkavan (ni. fr. Bild slika. snažan čovjek. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. billet) trg. bilateralis) dvostran. snob bildž (engl. zaključiti neki posao.000. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. bilanx) trg. ispupčen s obiju strana. suglasnik koji se izgovara s obje usne. bikonkavna leca bikonveksan (lat. u Francuskoj: tisuću milijuna. tal. umišljeni gizdavac.000. billet de batique čit. žučni bilifulvin (lat. bis. željezničkih karata itd. saldo bilancirati (lat. bilis. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. billet) prodavanje ulaznica. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. billet au porteur čit. bilan. novčanica biletirati (fr.000) .000). billet a ordre čit. pren. bi-. posjetnice i si. izvesti završni račun. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. dvorog. žučno žutilo. ulvus smeđežut) kem. m) bilanca (fr. bis. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bilieran (lat. prodavaonica ulaznica. labium usna) gram. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bije a ordr (fr. p. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. obostran. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. donji dio lađe bilet (fr. npr. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr.) preko telegrafa bildati (njem. latus strana. bi-cornis) zool. dvobojan. razvijati mišiće bilder (njem. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. bilancio. bi-convexus) opt. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. krajnji ishod nečega. biletura (fr. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. bicolor) bot. dvousneni suglasnik (b. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. prodavati ulaznice.000. saldiranje. željezničke karte i dr. v. sitni tiskarski poslovi (karte. bilden) šatr. lat. billiaire) koji se tiče žuči. autografa i si.000.000. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. milijarda (1. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. ravno dno u sredini lađe. udubljen s obiju strana npr. pren. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. jednim udarcem udariti dvije lopte. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. lat. bixa) kem. bilge) pom. vježbati.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. od dviju boja.

supr. binarius koji sadrži dva. dvotisućljeće bina (njem. bulletin. ballur kristal. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. dvoličan.) biljetarnica (fr. prodavač ulaznica za predstave. kratak. rubinus) kem. koji se sastoji od dvije jedinice. ulaznice biljur (ar.). povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. ljutnja. bilinguis. o zdravstvenom stanju. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. bis. također: pisamce. žutozelen. grč. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. mjenica bilogija (grč. služben dnevni izvještaj (npr. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. uporaba dvaju jezika u govoru. žučno crvenilo. cedulja. bini po dva. crvena supstancija u žuči bilis (lat. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. prodavač karata (željezničkih itd. loupe) opt. bis. beryllus. bullettino) dnevno priopćenje. pren. billa. o aktualnim političkim pregovorima i si. pren. manus. sa dva člana. razdražljiv. o stanju na bojišnici. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. lingua jezik) dvojezičnost. dvoličnost biliozan (lat. žustar. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. mrzovoljan bilirubin (lat. logos riječ. prepreden bilingvitet (lat. billet) blagajna. bijes biliskopija (lat. mjesto gdje se prodaju karte. bi. žučno zelenilo. bimenzis bimestran (lat. izborni listić. priznanica. dvomjesečje. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. bili. bis dvaput. billard) igrati biljar biljetar (fr. prijetvoran. billetier) kaz. koji govori dva jezika. podnosi kralju. bimembris) koji ima dva uda. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. od dva) dvojni. bilis žuč. slitine s više primjesa nego čiste kovine. bi. prijek. pren. tempus) v. srdžba. vert zelen) kem. cedulja. bulla) prijedlog. bilis. monometalizam bimilenij (lat. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. billon) manje vrijedno zlato i srebro. kristalno staklo biman (lat. potvrda. listak. pren.) med. priznanica biluks (lat. zakonski prijedlog (u Engleskoj). dvojedinični . žuč. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. bille. o sjednici ministarskog vijeća. fr. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. prepredenost. biliosus. fr. grč. berillos beril) gorski kristal. sc. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. bilis žuč. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. lat. kazalište binaran (lat.bilin bilin (lat. od dva dijela. naprasit. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. tal. lingua jezik) dvojezičan. prijetvornost. lat.dvaput. bis. pun žuči. lat. bilis) kem. bimestre. bilis) žučan. zelena tvar žuči bili (engl. fr. bimestar bimestar (lat. dvočlan bimenzan (lat.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. koji se. Buhne) pozornica. bis.

govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. bios. povoj. biblion. ta fainomena pojave. petlja. bios život. foros koji nosi) mn. zavoj za oba oka binokularan (lat. životni bioaritmetika (grč. bios. = bioblasti biogen (grč. bios. binocle) naočale. koji se tiče binoma binub (lat. Sprache jezik) kazališni govor. ovratnik. genos podrijetlo) biol. zavoj. biocenotika biocenotika (grč. zbivanja biofenomenologija (grč. a ± b. centrum središte) fil. lat. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bios. binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. Biihne pozornica. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. scensko izražavanje. bios. bini. bi-. kolonija bioblasta). bios. grč. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. biodinamički bioenergetika (grč. nomos zakon) fil. životne jedinice manje od stanica živih bića.binda binda (njem. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. knjiga.) bioblasti (grč. lat. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. sa dva člana. bios. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. vladara i dr. zemička binokl (fr. regulator) kaz. Biihne. dio ekologije biocenoza (grč. koinos zajednički. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. prema Altmanu. binario udvojen) kruščic od dva dijela. uglađen i istančan govor. Binde) veza. filozofa. logia znanost) v. nomos) mat. blaste klica) mn. na kojima se temelje prirodne pojave.(grč. veličina koja se sastoji od dva dijela. nomos) mat. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. oculus oko) s oba oka. energeia) fil. koinos zajednički) životna zajednica. bios. biol. med. dvočlani. bios. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. nositelji života. pojas binen-regulator (njem. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. bi-. bios. svih životnih procesa. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. polinom od dva člana. dalekozor za oba oka. npr. bios. vrpca. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. grč. prid. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. biol. bios. dvočlani izraz binomizam (lat. biofori biocenologija (grč. bi-. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. bios. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . energetika cjelokupnog života. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem.

zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. bios. bios. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. krijesnice. bios. prid. neke ribe) biomagnetizam (grč. bios. biomagnetni biomantija (grč. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios. biologia) znanost o životu. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. lat.) svijetljenja živih organizama (npr. lithos kamen) geol. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. genos) koji se tiče razvoja života. tj. 2.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . prema određenim znacima na tijelu. poremećaji u razvoju. pristaša biologizma biologizam (grč. bios. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. genesis postanak. biografia) opisivanje (ili: opis) života. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. grafo) umijeće opisivanja života. sredstvom u borbi za opstanak. bios. podrijetlo. manteia proricanje) 1. bios. pisac biografije. bios. životopisac. prid. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč.-lat. bios. bios. biografski biografija (grč. bios. chemeia) dio fiziologije. bios. bios život. logos) fil. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. životopis biografika (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. ge zemlja. osobito pojave nasljeđa. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. logos) fil. grafo pišem) onaj koji opisuje život. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). to klima nagib.

životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. organizama koji izazivaju vrenje itd. typos otisak. bios) znanost o životu biotip (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. tou ontos postojeće. čista rasa.. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. bios. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. bios. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. psyche. logia) fil. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. seksualne i druge karakteristike biotit min. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. člana društvene zajednice. bios) v. typos) čist tip. biće) mn. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. biotehnika (grč. i u zemlji. funkcionalne. i u vodi) bioskop (grč. bios. prilagođavanja. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. on. države itd. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. biol. bios. panpsihizam biopsihologija (grč. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. bios) koji se tiče života. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. psihičke. životni biotika (grč. ontos. bios. razmnožavanja itd. bios. a čovjeka. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. kao animalno biće biostatika (grč. sarkom) biorizacija (grč. bios život. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. psihobiologija biopsija (grč. bios. bios.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. biotičan (grč. psyche duša) fil. v. pod biorizacija biosfera (grč. endokrine. bios. nekog područja. to on. stanovnika nekog grada. ovako je njem. mehanike razvoja. znanstveniku Biotu) . bios) 1912. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. orao vidim) med. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. npr. usp. g. bios. npr. bios. bios. bios. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. techne. lat. tj.

tal. bi-pes. bis. tal. okrećući balvan nogama. burato) pisaći stol. birokratizam birokrat (fr. bios. ravna površina) zrak. ukočenost. pes noga. bureau. zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. planum ravan. bakrorezac. bureau. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. bureau. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. dvostopni bipedan (lat. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. bis. bios. gostionica birza (lat. austrijskom inženjerijskom časniku K. polus stožer) dvopolan. poljar birtija (njem. grč. burette) kem. kancelarijske potrepštine. buratine) trg.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. općinski sluga. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. utensilia) mn. ured. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. Wirtshaus) krčma. mania) želja (ili: težnja. Burger-meister) gradonačelnik. glaz. kancelarijski pribor birov (mađ. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. čuvar polja. grč. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bipedis) koji ima dvije noge. bureau. nazvana po pronalazaču. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. bipedalis) dug ili širok dvije stope. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. staklena cijev s ljestvicom. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. poluvunene tkanine birago voj. bi-pes) dvonožna životinja. biro sudac). ponovno . predsjednik općine. dvonog biplan (lat. vunom ili kostrijeti birarija (tal. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. sofia) životna mudrost. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. burail) trg. lat. pivnica biratina (fr. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. raspolovljavanje biped (lat. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. još jedanput. sol vinske kiseline. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla.) dvaput. grč. vrsta polusvilene. tartarat bis (lat. krateo jak sam) v. po drugi put.biotomija biotomija (grč. bios.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. bis. Biragu (1792—1845) biraj (fr. tj. općinski starješina. vinska plijesan.) točionica piva. dvonožac bipedalan (lat. vrsta lakih poljskih mostova. burin. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. burino) dlijeto. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. burat) trg. bakrorez bireta (fr. kancelarija.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. biremis) čamac s dva vesla. s dva suprotna pola bira (fr. krut i ohol. bureau. pisarnica. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. odjel. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr.

tj. buste. dvospolan. segmentum) mat. al bisogno čit. čvrst. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). tal. pakostan bisilabičan (lat. lithos kamen) min. polovica. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. šećerni dvopek. bis coctus dvaput pečen. klinčića i šećera bit (engl. vrsta najmanje tambure. bis. torba na sedlu bisegment (lat.) nužda. byssos pamuk. veljače biseksualan (lat. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. bissig) zajedljiv. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. bitevi) plosnato koplje. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. bistouri. bistro) nekada: vinotočje. bisekstus bisekstus (lat. prim bisig (njem. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. s jednim prijestupnim danom. usp. bis. biscroma) glaz. n. tal. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. mineral svilenkasta sjaja.bisage bisage (fr. polovljenje biseksan (lat. potreba. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. polovljenje bisekcija (lat. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. sexus spol) v. sexus spol) koji ima oba spola. u dva niza. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. dvoboštvo biter (njem. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. segmentum odsječak) mat. narančine kore i soka. temeljan. čovjek "kao od brijega odvaljen". biscotin. segmentum) mat. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. tal. po rimokat. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. crkvi. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. al bizonjo (tal. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. bisextilis) prijestupni. bistrer) slikati (ili: bojiti. bis. bigeneričan bisekstilan (lat. busto. grč. masivan. episkopos nadzornik. bis. theos bog) vjerovanje u dva boga. bisextus) prijestupni dan. bis. biisre) školjka koja proizvodi biser. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. bistori) kir. Brust) poprsje. bizonjo (tal. temeljit bitevija (tur. trideset drugi dio neke note biskup (grč. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. grč. biscuit. osobito Egipćana bišof (njem. biscottino) mali.) trg.) sitan novac od 12. dvosložan. bis. dvostruka torba (u Lici). Bischof biskup) piće od crnog vina. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. bissac) mn. snažan. od dva sloga bisirati (lat. cimeta. ljudeskara . bitevi čitav) jak. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. bis. series red. niz) koji ima dva reda. ljudina. hermafroditski biser (tur. bis. dvaput kuhan) dvopek. bi-. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. lat. tal. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. syllabe slog) gram. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. dvoredan bisernica (tur. biscotto. srodan s azbestom bista (fr. okrugli kolačić.

od dvije vrijednosti. filozofiji. Bizantion) 1. japanski narodni instrument. pri liječenju sifilisa i dr. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. koji se dvolično ophodi bizar (fr. osobenjak. teologiji. čudnovat. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. analitici. premazati) zemljanom smolom. grub vunen porhet bivij (lat. divlji bivol. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. pren. kisik. tj. hebr. 2. cink. 3. sličan lutnji. buffalo. nastran čovjek bizaran (fr. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. bison) zool. retorici i poeziji. valens koji vrijedi. olovo. Bizantion. god. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. poljski logor. redni broj 83. bitumen) prevući (ili: pokriti. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. dvovrijedan. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. beaverteen) trg. pren. do propasti Bizantskog Carstva. bizarre) čudak. business) posao. kao npr. arheologiji. nastran. čudesan. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. beaver) trg. 2. neobičan bizarnost (fr. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. sumpor. god. bivouac) voj.bitometrija bitometrija (grč. bythos dubina. američki divlji bivol . bakar. geografiji. trgovački posao bizon (grč. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. puzanje pred višima. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. bismutum) kem. petrolej. i radili na povijesti. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. osebujnost bizmut (lat. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč.) biznis (engl. element atomske težine 209. biver (eng.0. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. mošus 185 bizon bizantinci (grč. mn. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. bizzare) čudnost. asfaltirati bituminizacija (lat. u asfalt bituminozan (lat. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. zubar (u Europi). nafta. koji ima dvije vrijednosti. raskrižje bizam (lat. asflat i si. željezo i dr.) pa do pada Carigrada (1453. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu.). znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. bizarre) čudan. nalazi se kod nekih životinja. bi-. bisamum. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. npr. neobičnost. Bizantion) 1. valere vrijediti) kem. bituminirati (lat. metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bizantska umjetnost.

ukras. bijela boja. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. potpuna sloboda djelovanja. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. bijou) nakit. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. huljenje na Boga. bruka. koriti. bijel. blanche) bijel. nakit. blankokredit otvoren kredit. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. kart blanš (fr. dragocjenosti. psovka. bianco bijelo. blasfemia) pogrda. A. Vrangelove i dr. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. grč. dragulj. izdanak. blankotrgovanje prividno. blamage) sramota. blanc. zaborav. dragulji. bjelina. obrukati. blastos klica. zone pojas. bjelilo blanket (fr. carte blanche čit. neispisan. potpuno odriješene ruke. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr.) čisti bijeli. mladica. huljenje. kredit bez pokrića. pisello) grašak (usp. tj. pokuditi. belogvardeec) "bijeli gardist". grditi blank (fr. punomoć samo s potpisom.) šutnja. dragocjenost. bogohuljenje.) glaz. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. blastos klica. kuđenje blamirati (fr. blanche) pr. kystis mjehur) fiziol. blastema) bot. akutna i kronična bolest . grdnja. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. bjelina) trg. loš glas. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. blaste klica. blek-botom (engl. oskvrnitelj blastem (grč. činiti blijedim. blekaut (engl. neispisan. mykes gljiva) med.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. čist formular. zametni mjehurić blastoderm (grč.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. blamer) osramotiti. prijekor. pogrdan blasfemija (grč. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. vrsta pjenušca blanše (fr. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. iznijeti na loš glas. blastos klica. čist. pisum. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. bjanko mjenica čista. tj. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. im. ukor. obeščašćivanje blasfemist (grč. bleichen) blijediti. dragi kamen bižuterija (fr.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. bi-. prešućivanje. klica. blekvud (engl. neispisani papir. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. neograničena punomoć. prazno. kuditi. bjanko. bijouterie) trgovina dragocjenostima. čist. rizi-bizi) bižu (fr. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. đerma koža) fiziol. blasfemos) bogohulnik. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. bianco) v. tal. blasfemos) bogohulan. fiziol. sukno za filtriranje blasfeman (grč. područje) podijeljen na dvije zone.

zasićenost. dio dodan zidu s vanjske strane. bacam tamo-amo) med. silberfuks blaugas (njem. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. blenna. blau plav. praviti se. upala očnih kapaka blefarizam (grč. vrsta morske ribe blaziran (fr. obmanjivanje. hvaliti se. blenna. bluff) zavaravanje. neosjetljivost. zasićen. emeo povraćam) med. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. živčana izmorenost blazon (fr. blenna. smjesa. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blase) otupjelih osjećaja. lat. ofthalmos oko) med. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. procurim) med. blastula) fiziol. blenna. blefaron. blefaron. blenna. kapavac blenoreja (grč. blaser. metra maternica) med. zavaravati. uron mokraća) med. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blestrizo bacakam. sluzni proljev. Blitzkreig) voj. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. usp. sulfid cinka blenemeza (grč. varati. Blende) arhit. obmanjivati. spoj blenda (njem. očiju. blefaron. bacakanje blickrig (njem.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. znanost o grbovima. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. povraćanje sluzi blenenterija (grč. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč.) mješavina. žmirkanje. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. vrsta guštera bez nogu. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. neosjetljiv blaziranost (fr. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. blenna. slijepi prozor. zaplašiti. blefaron očni kapak. heraldika blef (eng. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. bluff) plašiti. blenna. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. blau plav. fimosis suženje) med. tzv. blenna) med. spolnih organa i dr. tj. blefaron) med. zbunjivati razmetljivom reklamom. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . blefaron. blastos klica. zametni mjehur blaufuks (njem. blenna. curenje iz ušiju blenurija (grč. ptosis pad) med. munjeviti rat. blaser) otupjelost. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. blenna. aden žlijezda) med. otos uho. rheo curim) med. spasmos grč) med. prema potrebi. blefaron očni kapak) med. pre- 187 blickrig tvarati se. regnymi izbijam. rheo tečem) med. udubljenje sa svodom u zidu. živčano izmoren. prevrtanje. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. plava lisica. opt. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. blefaron. upala sluzničkih žlijezda blend (engl.) blenotoreja (grč. us gen. tome rezanje) med. nemir kod teških bolesnika. treptanje blefarofimoza (grč. španjolski zid. min. balaur zmaj) zool. blason) grb. enteron utroba) med. nalik na zmiju. aden žlijezda) med. ofthalmos oko) med. slijepa vrata. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. sluz.

knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. an blok (fr. blocus. blindage) fort. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. Blue book čit. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. pren. bluming kondišn (engl. tal. iskrica duha. ruski kolači. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr.) pom. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. blokada blokirati (fr. malo kazališno djelo puno dosjetaka. oklop (na ratnoj ladi. čamcu. grad. usp. zrakoplov). geol. gomila (knjiga). oklopljivanje. tvrđave. bloquer) voj. zaštićivanje od zrna (projektila). imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. dobro. bloquer) v. karaula. blokiranje blokaža (fr. zrakoplovu). od finog pšeničnog brašna. prid. tisk. zatvaranje sa svih strana grada. bluette) iskra. blondine) djevojka ili žena plave kose. žućkast blonda (fr. biondo) plav. tisk. pojačavanje rova gredama. blondine) v. duhovita sitnica. čamac. trupac. mnoštvo. farsa blinker (njem. vojske. kicoš. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. opsada. konjski naočnjaci blinji (rus. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. poprijeko blok-haus (lat.) "Plava knjiga". velika količina (robe). panj. blu piter (engl. opsada. poza. blink sjajan. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. automobilu. automobil. kulica. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). osigurati od zrna. Blu buk (eng. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. cjelina. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. blondina blooming condition čit. veliki komad stijene. blonde) čipka od sirove svile. tal.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. slični palačinkama. blok (fr. bloccata) voj.). zatvaranje željezničke skretnice. bilježnica za pisanje ili crtanje. blinder) fort. Blockhaus) voj. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. blond. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. blin) mn. en bloc čit. pojačati rov gredama. pren. gomila. svjetlucav) varalica. mramora). bloc) veliki komad (npr. streljiva i si. klada. signalna zastava koja znači slovo P . blindiran blineta (fr. udvarač ženama blondina (fr. (engl) modra ptica. plavuša blondinka (fr. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga.) naveliko. blondin) mladić plave kose. svijetle boje. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. zajednica. blu berd.) šport. zatvoriti skretnicu.

Bokačo (tal. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). man čovjek) pom. bobslej bobadiljizam nepravedno. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze.) ime talijanskog pisca iz 14. boa constrictor) zool. Blume) poznavanje cvijeća. popularan u različitim inačicama (pjevanje. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu.. uzgoj cvijeća. balota . bozzone) velika boca. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. grad Genovu. harmonika) sve do danas. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. Blume cvijet. "traperice" blue-stocking čit. obliku Janne za tal. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. najčešće plave boje. sir Robertu Peelu. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. bord ov tred (engl. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. bubnjevi. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. zmijski car.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. glavno djelo Dekameron bocman (niz. bobine) prozirno pletivo od pamuka. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. prema starofr. lažno optuživanje — po šp. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. st. blu džins (engl. fr.) hlače od takve tkanine. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bobine) svitak (za konac). bobbinet. brodarski. demižon boćanje (tal. pamučni til bobslej (eng. skraćeno: bob Boccaccio čit. sologitara. cvjećarstvo bluza (fr. stoljeća. boot lađa. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII.) trgovačka komora bob (engl. Blume cvijet. bluz (engl. bluejeans čit. fiz. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. bas-gitara. engleski til. bludžin (engl.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. to bob) v. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal. ali i drugi odjevni predmeti. blu-stoking (engl.) "plava čarapa". plavo polje s bijelom četvorinom u sredini.

u Trakiji. život od danas do sutra bohemi. umjetnici. pijanac boja (niz. engl. Bosni. patareni bogus (ir.bodega bodega (šp. Boycotta. naš rujan—listopad. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. i XIII. bodega) podrum. bohemes) mn. pom. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. nekonvecionalnim životom. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. boemi (fr. pren. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. boema (fr. ili na oboje istodobno boedromion (grč. šećera i drugih dodataka bohema. roba za odbacivanje bogatiri (tur. krčma. skladište robe u luci. duhovni poglavar u Tibetu koji. boei) v. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. J. po pravilu neuredno.-perz. Makedoniji. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. dromeo trčim. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. loša. prekid svakog odnosa s nekim. Dalmaciji. body tijelo. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. npr.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. bogdo-lama) vrhovni svećenik. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. bahader) mn. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem.) plemić koji je i ratnik. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. pren. zapreka) šport. st.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije.) irsko narodno piće od vode. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. iznos berbe grožđa. otpaci. Bugarskoj. studenti i dr. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. bodmerei. boheme) način življenja boema. rakije. književnici. neuredan život. boe vika. kod bojkota strane robe u nekoj državi). ispičutura. njem. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. tchek zaustavljanje. pokvarena roba. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. vinara. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. Bafel) trg. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. bavella. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. boatu (fr. upravlja zemljom bogumili mn. Bodden) zem. baka. u Rumunjskoj: plemić. zajedno s dalaj-lamom. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . koji 190 bojkot žive svojim osobitim. bottomry) trg. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu.

hidrat čiste gline. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. šport. boccale. bascagium) šumarak. lug bokerica dvocijevka. šakanje u rukavicama. fr. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. onaj koji je stručno izvježban u šakanju.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. državni jezik) boks (engl. guranje i udaranje nogama. box) šport. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. strijela) mn. box) šakati se. tal. šakač. strujom. v. boccone) komad. bolidos oružje za bacanje. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. bosco. glavom i leđima. plinom i si. bocage.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. srednje veličine Bokseri (kin. boxer) 1. bolanča (tal. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. bulletta) cedulja. jedan od glavnih izvora aluminija.) koja je 1900. ulaz. šp. ušće. šumica. šport. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. boxcalf) 2. bolites jestiva gljiva) geol. loža u kazalištu. bolis. svaka runda po 3 minute. boks bokun (tal. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boka (tal. kratak. box) 1. tj. lat. tal. boletus gljiva. mod. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. boksanje boks (engl. otvor. bocassino. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. grč. bollo. opterećena olovnim i dr. pren. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. bolletta. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. bocal. lat. tjesnac. "plemenitoj vještini". zaljev bokal (fr. kutija. box) 3. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana.. živa i okretna. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. vrč. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". gitarom ili tamburinom.) zamka za bacanje. v. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. tezulja bolas (šp. zalogaj bola (engl. bucca) usta. do struka. okamenjena gljiva bolidi (grč. priznanica boletit (lat. šećera. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. balanza) vaga. tzv. bukmol (norv. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. bocca.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. boks boksati se (engl. Boxer) 2. astr. praćen pjesmom. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . fr. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. grč. bokskaf boks-meč (engl. buldogu slična rasa njemačkih pasa. bouche.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. mlet. kastanjetima.

bombe) voj. pamuk. besklasno društvo bez državne vlasti. atomska bomba. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. šator na sajmovima. bombos potmuo. izvještačen (način pisanja. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bombardare) voj. bombe. balon bombarda (tal. tal. prodavaonica. 2. pretjerano kićen.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin.) bombast (engl. lemnoska zemlja. bombast. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. grč. bombyx) 1. staklene bočice kruškasta oblika. dosađivati komu (molbama. svila) pamučna svila. velika trbušasta boca. grč. metron) fiz. lubarda. lenjinizam. bujica riječi. pristaše boljševizma. topnik. marksizam bomba (fr. bole zrak. vrsta keplane svilene tkanine. osnovao u Bologni L. vata za ispunjavanje haljina i si. konfetima). bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. bombasin. dubok ton) voj. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. grč. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). lit.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. cirkuski šator bolus (lat. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. bombyx dudov svilac. bacati avionske bombe. izražavanja) bombaš (fr. bombast) lit. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. bomba. prangija. svojim pjesmama i si.boliviano boliviano (šp. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. lat. bombarder. boljševici. usp. ljubavnim izjavama. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. bacač bombi bombazen (fr.000001 °C). ručna granata. volta) luk. st. pretjeran. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". bolos) kem. bombycinus. bombardeur) voj. na II. hrabriti koga. zračni termometar. pren. svod. Oktobarska revolucija (1917. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr.. nazvani po tome što su. bolus. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. veliki top. grč. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. lat. onaj koji bombardira.

brašna. imetak. valjanost.) u dobroj namjeri. bonificatio) naknada. prav. pren. Flemminga.) posuda za tekućine.) mn. tuba za sprej bombon (fr. raširen je među južnoameričkim Crncima. često s dodatkom želatine. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. bombyx. bon anfan (fr. imanja bona mente (lat. vrijedi za . bona adventicia (lat. bonum dobro. bon pur (fr. naslijeđena dobra. prirodna nadarenost bona (lat. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. priznanica. bon dobar. ukusno namještena soba. bombyx pamuk) zool. poboljšanje. ostavština bona adventitia čit. bonz a vi (fr. Americi bombola (tal.. bon-sens čit. nalozi koji se isplaćuju odmah. odštetiti. fr.) trg. prav. bonifier) nadoknaditi. bonbonniere) kutija za bombone. bonum. bonitas) dobrota. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. prav.. kazati) bona hereditaria (lat. muškata i šećera u Sjev. mjenica bondirati (fr. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. u dobroj namjeri (učiniti.) dobronamjerno. nalog za plaćanje. obično ukusno i luksuzno izrađena.) tko zlima oprašta.) mn. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. odšteta. dobra. dudov svilac. propinjati se. po kojima izvođač udara prstima. bon (fr. vrsta ženske kape. ukusno namješten stan i si. naknadno pridošla dobra. bonazza) potpuno tiho i mirno more. bondir) skakati. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. popraviti. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte.) "Dobra božica". bond) pisano jamstvo. nasljedna dobra.) mn. poboljšavanje. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bona dobra) mn. potječe iz Afrike.. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. imanje..bombikometar bombikometar (grč. dobronamjerno bona minorum (lat.) vrsta rakije od ruma. mot riječ) dosjetka. bezvjetrica bonapartisti mn. dobričina bon mot (fr. unutarnja vrijednost.) mn. dobrima škodi bonitet (lat. bonbon) poslastica od otopljenog. izvrsnost (u . lat. voća i dr. popravljati bonifikacija (lat. nalog za izdavanje neke robe. aromatiziranog i obojenog šećera. priznanica. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bombonijera (fr. bombyx pamuk. svilena tkanina bombo (engl.) dobar za . svila.) zdrav (ljudski) razum. potvrda primitka. popravljanje. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. bon-sans (fr. poboljšati. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat.. duhovita izreka bon pour čit. bons a vue čit. propeti se. facere. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. obveza. po viđenju bon enfant čit.

traka za opšivanje bordaža (fr. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. glavešina bookmobile čit.) 2. sreća. bordel. soli borne kiseline bord (engl. borac. pren. korist. javna kuhinja bordirati (fr. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. opće dobro bonus (lat. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. mn. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. rub lađe borda (ar. pren. znak B. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. daska. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. redni broj 5. gostionica. bordage) oblaganje lađe daskama. ar. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. borde) 1. okrajak. bordello) javna kuća.) "dobre usluge". vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. rub. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. tj. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. vrlina. vrpca. stol. dobrodušnost. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. naivnost bons offices čit. bordat borda (fr. bonhommie) prostodušnost. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. bonhomme) dobričina.) pom. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). borax) mn. stol za kojim se drže sjednice. borax) kem.82. sred. tal. kem. Bord. border) opšiti. savjetovanje.) dobro države. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. bonum publikum (lat. dar. važan za industriju. bukmobil (engl. Aziji i Kaliforniji. burakx) kem. kozmetiku i medicinu borati (lat. obložiti brod daskama. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. grundirati bordo-boja (fr. spoj bora. sudnica.bono modo smislu izrade). pretjerana jednostavnost. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. novac za hranu. trg. board) 1. element atomske težine 10. pom. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . ured bord (njem. bordeaux) boja crnog vina. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. bonvivant) veseljak. kupleraj bording (dan. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. opšivanje. bord) 2. fr. ne tali se na poznatim temperaturama.) dobrim načinom.) šport.) minijaturno. opšivati. hrana. materijal za oblaganje lađe. bank. platna sposobnost. bona bonum publicum čit. porubiti. sud.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. otmjeno držanje. kost. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr.) dobro. državna korist. porubljivanje bordel (fr. porubljivati. mirnim putem bonom (fr. nemetalno čvrsto tijelo. bonzofis (fr. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. Muhamedov ogrtač. odbor. na lijep način.

okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. šare. starogrčki bog sjevernog vjetra. bosko napasam. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. voska. Borda (tal. izvadak. pr. mali. knjiga u kojoj su računi. Bohrmaschine) strojno svrdlo. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. okvir. majstor bosa (fr. ura-.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. sjever Borej mit. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. boss) šef. usp. valovitim oblicima. ublažiti želje. bordure) rub. boseliran bosirati (lat. jedan bot jedanput. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. bourgeois građanin) tisk.(grč. fobos strah) strah od Prusa. onaj koji se voli baviti botanikom t . borne) ograničen. biljka. borealis) sjeverni boreas (grč. bosselage) izrada u ispupčenim. grč. skučen. grč. bormašina Borgia čit. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. botane. ograničavati. vijenac borealan (grč. Americi. pa odatle i sat. u skupini) bosaža (fr. valovite oblike. vrsta plesa (američka. (po J. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. borda borusofobija (lat. botanikos travni. usp. biljojed. sjeverni vjetar. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. jednom botana (tal. borej sjeverni vjetar borer (njem. šarama boselirati (fr. porub. bohren bušiti) svrdlo. burgija. postaviti granične znakove. lista. botane. boreios. Borussia Pruska. bordereau) trg. brežuljkastim. omeđiti.. kvrga. borner) ograničiti. čvrga. bosseler) raditi ispupčene. 2. botto) mah. borer borniran (fr. biljožder botanofil (grč. gospodar. kamene međaše. bozza) grba. botane trava) skupljati biljke. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. udarac. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. ograničiti se borsalino (tal. bottana) obično.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. gazda. boreas) sjeverac. baviti se biljkama botano. gipsa bosoni mn. botanike) znanost o biljnom svijetu. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. Borussia Pruska. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. Boseu. mjenica. C. bosse. trava botanofag (grč. filos) ljubitelj bilja.) 1. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. fagos) zool. tal. Borte) v. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. pren. ublažavati. glup bornirati (fr. bušilica.bordro bordro (fr. popis računa. otkucaj sata. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. ograničen. poslodavac. novčanih vrijednosti bordura (fr. lat. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. pren. zamah.

čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. boutique. vinara. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. botane. compater) kum botarga (šp. botanički botanomantija (grč.) ime poznate vladarske porodice. 8 = vrlo jak. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. botrys) grozdast. Bourdonu. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. fr. Burbonska palača pren. botritičan botroilit (grč. sluga. botellarius) šef kuhinje. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. tal. botane. boling-grin (engl. okamenjene biljke botanolog (grč.) veliki lovački nož oštar s obje strane. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. bottega.) mn. botrys grozd.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. -ites) mn. francuskom inženjeru E. 6 = jak. botrys grozd. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. sa 3 do 4 tisuće članaka. konobar botelar (lat. bota larga. botulus kobasica) med. tunjevine i dr. teklić božole (fr. znanost o biljkama. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. trčkaralo. bu-rime (fr. bortiotičan botrinti (grč. kratica za brom .) beznačajan. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. busur) bot. pronalazak američkog pukovnika J. peckanje. botos) mn. buš-tru (fr. botane. kefale glava) zool.) dečko. bul (fr. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. sluga.) kuma botrinitičan (grč. 12 = orkan boule čit. bottarga) jelo slično kavijaru.. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. botella.. lat.botanograf botanograf (grč. botane. od usoljene ikre morskog lipljena. botarga. Burbon (fr. 196 br botuše (mad.. u obliku grozda. lithos kamen) mn. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. mykes gljiva) med. mala trgovina. peonija Br kem. dječak. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. 2 = lagan. apotheca) dućančić. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. 4 = umjeren. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. botrys grozd. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. nazvan po francuskom rezbaru A. crvena izraslina na ruci ili nozi. Bowiea bowling-green čit. 1808—1884) bouts-rimes čit. trovanje pokvarenom hranom. širokočlana trakavica. francuski parlament Bourdonova cijev čit. prid. botane. bottonata) zadirkivanje. botanika. geol. botrion jamica. botriomikoza (grč. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. 10 = jaka oluja. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. Ch. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. živi u tankom crijevu čovjeka. psa i dr. geol. Burdonova . krčma. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. boi-najf (engl. lithos kamen) min. bockanje. logia) poznavanje i proučavanje biljaka.

pjesništvo brahi. nepotpun. st. bradys spor. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. femi govorim) med. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. hvalisavost bragoc (tal. bradys. pren. mišica. prst) antropol. kefale) glava antropol. sporost u govoru bradifrenija (grč.(grč. malen. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. sitan brahibiotičan (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. teško žvakanje bradipepsija (grč. brachy-katalektikos) metr. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. brachion ruka. brachion) mišica. ruka. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. daktylos . sperma sjeme) med. lalia govor) med. strangurija bragadur (tal. koji živi kratko brahibiotika (grč. brachys. brabantski vojnici koji su. akuein slušati) med. braccatore lovački pas) snalažljiv. od prstiju do lakta. loša probava bradispermatizam (grč. uron mokraća) med. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. frasis govorenje) med. viola di braccio) glaz. vrsta nizozemskog platna bracera (tal.brabansona Brabansona (fr. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. bradys. nasilan. lat. pri mucanju) bradifrazija (grč. čovjek koji ima kratku lubanju. težak. teško. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . grč. mišićni) ručni. bios život) kratkovječan. v. bradys spor. bradilogija bradilogija med. pepsis probava) med. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. težak govor. njuškalo braganja (tal. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. v. bradys. viola. nešto veća violina. bradys spor. bradilalija bradimaseza (grč. brachys. bradys. bili u engleskoj ili francuskoj službi. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brachys. tj. sporo probavljanje hrane. kardia srce) med. sila brahijalan (grč. moć. teško. stenograf brahigrafija (grč. osobito donji dio ruke. brachialis ručni. fren srce. domišljat čovjek. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bradys. brachys. teško slušanje bradifazija (grč. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. bradys spor. nasilnički brahikatalektičan (grč. gluhoća.) trg. brabangons) mn. masaomai žvakati) med. brachys. bradys. bradys spor. osobito u XII. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. bragr) pjesnička umjetnost. brachys. brachys. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. brachium. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. braggard) razmetljivost.. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal.

skia sjena) zem. temno režem) kir. pus. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. brahma) indijska religija utemeljena.. sprava za mjerenje mišice. n. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. otprilike. metron. npr. brachys. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachys. skopeo gledam) opt. i po tome nalikuju na školjke. brachion. e. brachys. pjesnike. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. jagodicama prstiju opipljiv- . fil. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. metr. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. pr. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. pren. brachys. znanstvenike i političare. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. metron) med. cikloida brahit opt. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. astma brahipodan (grč. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. uskoća prsiju. brachys. kratkovremen brahilog (grč. na udaljenosti. brachys. Brahman) ind. st. kratkih nogu brahipodi (grč. brachys. kratak dah. brachys. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. pteron krilo) kratkokrilan. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. u 8. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. veoma rasprostranjene morske životinje. brachys. brachion ruka. koji ima kratke cvjetne listiće. u sisavaca brahiometar (grč. chronos vrijeme) mat. brachys. kratkih krila. zool. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachion. petalon list) bot. pteron krilo) mn. brachys. kratke latice. rezanje ruke brahipetalan (grč. dajući oduvijek svećenike. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. uspravno) brahisilab (grč. kratkih latica brahipneja (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. kratkovidnost brahiodonti (grč. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. chronos vremenski) kratkotrajan. orao vidim) med. tj. pneo dišem) med. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. brachistos najkraći. imaju dva kapka. podos noga) zool. brachy-pneuma) med. ruke brahiotomija (grč. pus. podos noga) kratkonog. odontos zub) zool. brachys.brahikroničan brahikroničan (grč. brachys. linija najbržeg pada. tele daleko. životinje kratkih krila. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. brachys.

uljem i kučinom. škrge branhus (grč. vrlo lijepo. uže područje zanimanja bratvuršt (njem.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. brein-trast (engl. upala krajnika branša (fr. v. krivolovac. braunizam bravissimo (tal. "podražajima". breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. Bramahova brava Bramarbas (šp. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. junak na riječima brancin (tal. abrakadabra brakonijer (fr. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. sjajno. braconnier) zvjerokradica. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. gangrena. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. odlično. posebno. pristaše naučavanja Johna Brovvna. tj. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. tako je! . sposobnost da vanjskim utjecajima. Brand požar) požarnjak. malen jedrenjak napunjen smolom. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. ogranak (neke znanosti.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. lovokradica. nekroza branda (tal. promuklost. brein-storming (engl.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. engleskom mehaničaru Bramahu. zaštitni. bivaju pokretana na djelatnost.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. braten peći. braida od njem. med. branca) grana. 1749—1814) Bramahova preša fiz. dio. branche. prema tome. škrgaši branhije (grč. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. brein dreining (engl. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. brendi (eng. bravvning) v. hvalisavac. odlično! bravo (tal. pergola brakadabra (bracadabra) v. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. poziv.) "isušivanje mozgova". naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. bractea list) bot. odsjek.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. nekog posla). struka. ta. 1855 —1926) braunizam med. podrijetlo bolesti je. pren. branchion) mn. zool.) 1. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. usklik u znak odobravanja. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. Brand) med. branchos) med. branda) viseći (mornarski) krevet. preklopna postelja brander (njem. v.

remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. junačko djelo. patent. tal. tjeme kratak izvještaj. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. brevis. odmah.. dekret. nost izvođenja. bredizam med. brevete) pr. nazvan vladarima i dr. breve d'envansjon (fr. nešto izrađeno kišnog ogrtača. kratke ili breša (fr. kratak popis. breviatura) v. brefos novorođenče. športske boj. povelju brazleta (fr. valjan i vrijedan ples udvoje. kratak izvadak. molitvenik katoličbrek (engl. bracelet. brevijatura dizanje djece brevijar (lat.) otvoreno. tropronalazačka povelja. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. bretelle) uprta. kratkih nogu brenšer (njem. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. brevis kratak) glaz. tal. grč. junaštvo. breve) svaki službeni pisani rukvica. darskih i šumskih poslova. brennen paliti. šteta. za nahočad. hlačnjaci ljanost. trofeus) zavod brevijacija (lat. zavod za prehranu i pokraćenje. breveter) dati. breche. brevipedan (lat. grivna akt. gradnje i typos otisak) glaz. bedemu. prodor (u zidu. = hipnotizam. voj. bravura) vabretele naramenice. pes noga) kratbremza (njem. bravoure. plaćeni ubojica. brefos. tiskanje nota dr. patent. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. osobito u glazbi s poveljom. bez uvijabrefotrofija nja. (fr. bretagne) stari francuski bravo (tal. brachiale) nabreve (tal. s diplomom. kratkim putem brefotrofij (grč. mn. osobito Papino pismo državama. bravour. povlastica. uštrb jesno priljubljene uz noge . brevis. Schere brevis (lat. neustra-. bregma) anat. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. povelja. pokraubojica bravur-arija (fr. patent feus hranilac) nadstojnik. srednji dio gled. nazvanog po fr. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. izdati brazilskog drveta dekret. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. brevis kratak. bretonne) vrsta ženskog šivost. diplomu. s patentom. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. vrsta odličnog francusčovjek. hrabrost. kovrčalo bričesi (engl. breccia) voj. breeches) mn. brevet d'innoze i sugestije vention čit. Bremse) kočnica konog. junak. propolukratke časničke hlače. brevilokvij (lat.bravo 200 bričesi bretanja (fr. tal. gore široke a dolje tinju). breviarium) kratak prebregma (grč. breviatio) skraćivanje. Bremse kočnica. bravura (fr. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. lat. pren. upravitelj brevi manu (lat. utvrđeili za jahanje. bretona (fr.) brefotrof (grč. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. lubanje.) 2.

Brief pismo. brigadier) 1. blistati) sjajan. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. a odozdo slabije zatupljenog. brillant. brig. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr.) posredno. brignos škrgut) med. kugle ili jajeta. pren. briqueter) popločiti ciglama. bradu i brkove briljantina (fr. blistav. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brillantine) kozm. osobito briljantima briljantnost (fr. hajduk. odličnost . bric-a-brac) starudija. voj. divan. sitan. briller sjati. sa strane. vrsta mirisne masti za kosu. otuda: pren. škrinjica za pisma. raskoš. pljačkaš. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. jajeta i si. fr. živahno. 2. voj. raditi zaobilazno briksizam (grč. odboj lopte od ograde. buntovnik brigantina (engl. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat.bridž bridž (engl. udariti par bricole čit. odličan.) glaz. veličanstven briljantin (fr. veličanstvenost. blistavost. škrgutanje zubima Brijarej mit. slična vistu. divota. kugle. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. par bricole čit. krasan. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. učiniti da se nešto odbije. briketaža (fr. par brikol (fr. kod biljara: odskok. veoma vatreno. par brikol (fr. bricola. brigg) pom. lukavo brikolirati (fr. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. div s 50 glava i 100 ruku. zapovjednik brigade. bridge) kartaška igra. fugiranje briketirati (fr. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. ne raditi časno. brillant) sjaj.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. pren. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. brycho škrgućem. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. odozgo jače. zbijen u obliku opeke. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. za sto naoružanih ljudi. odskočiti. cigle. Brigantine) pom. brigantine. brigade. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. osobito starinske. briquette) nešto u obliku cigle. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. nazvana po engleskom liječniku R. odskoči. morbus Brightii) med. brigata) 1. bricoler) odbiti. njem. brigg. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. list. fr. ormarić. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. sin Urana i Geje. zaobilazno. 2. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. 3. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. staretinarnica briket (fr. Egeon brikabrak (fr. tal. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. škrgut brillante (tal. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. pren. razne umjetničke stvarčice. Kasten ormar) poštanski sandučić. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. brigante) cestovni razbojnik. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. svijetao. plahovito briljant (fr.

) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. sendvič briozoe (grč. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. koji razmrskava. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. vladu u svoje ruke brinet (fr. razorna snaga brizer (fr. bryon. briseur) lomitelj. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr. brizo. strana broda. brizo spavam. logia) bot.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. htjeti nešto brzo sprovesti. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. listopada do 24. pocrniti briofiti (grč. Britiš muzeum (engl. briser) sposobnost rasprskavanja. čajni kruščić. morske. briozo (tal. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. tal. radio emitiranje broad-side čit. odskakati od ostalih brimada (fr. brumaire. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. živahno. pren. bryon. brodkasting (engl. sličan mahovini. okolišanje. brusquer) obrecnuti se na nekoga. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. izmotavanje brimer (fr. upotrebljava se. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. magleni mjesec. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. briser. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. brimera (9. prelijevati se u svjetlosti. lat. srebrnaste boje.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. brillare) sjati.briljirati briljirati (fr. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. plameno. rasprskava. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. briller.) glaz. eidos oblik) bot. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. trljanje boja . brioche) vrsta peciva. razbijač. bot.) odašiljanje radio emisija. Brisoleten) mn.) uzeo je Bonaparte. bryon mahovina. con brio brioš (fr. šumno. umjesto srebra. zoon životinja) zool. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. bojiti (ili obojiti) smeđe. fyton biljka) mn. studenog. briscola) vrsta kartaške igre. sijati. kao prvi konzul.) govorenje nebitnih stvari. Brodvej (engl. svijetliti se. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. uništavajući brizantnost (fr. dugačka 25 km. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. 18. brisant) koji lomi. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. pletenica. razornost. mahovinast briologija (grč. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. blistati. broyon) tučak za mrvljenje. brunir) metalne predmete smeđe uglačati.) pom. razoran. bučno. studenog 1799. od 23. rjeđe slatkovodne. životinje nalik na mahovine. bryon mahovina. bijele. brod-sajd (engl. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. značajno se isticati. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. žuka broad-casting čit.

srebrom. bronser) obojiti brončanom. "pohanac" brokanter (fr. poklepčica brončana bolest med.. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. element. pren. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. osobito slikama. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. nazvan po velikom njem. brončati (fr. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. luka i maslinova ulja. staretinar brokantirati (fr. mjedeničica. Brokhaus (njem. bromoformium) farm. trgovina vezivom. poznati lijek za živce bronca (fr. koji se tiče dušnika ili dušnica. broma jelo. an-i». bromos) med. bronchia) mn. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. oblicima i si. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. crnom. koji nastaju . zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. bromos) farm. bromium) kem. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. gips. bromov pripravak. broder) vesti. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč.916. uljepšavanje brodet (tal. broccato) skupocjena i teška. vezivo. smeđom. lat. brokatni papir papir u boji s uzorcima. od svile i pamuka. bronchos dušnik) dušnički. bromos smrad. tj. na roštilju) pile za pečenje. trovanje bromom bromoform (lat. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. broker) trg. tal. broderie) vez. kožu i dr. npr. broderija (fr. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. krasiti. izvesti zlatom. osnovanom 1805. cinka i željeza bronce (tal. tekućina veoma slična kloroformu.brockhaus Brockhaus čit. znak Br. lat. posuđa i dr.). dva kanala. crvenkastosmeđa teška tekućina. osobito slikama. broma jelo. svilom. obično se jede s palentom brodirati (fr. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. ili samo od pamuka. to broil peći na otvorenoj vatri. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). broma jelo. bronze.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. brodetto) kuh. vrsta žutog. lijevi i desni. s utkanim velikim cvjetovima. klepčica. bronzium) legura (slitina) bakra. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. pren. bronzo. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. vezenje. bakrenom bojom (drvo. bronzo) zvonce. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. logia) znanost o jelima. nemetal atomske težine 79. redni broj 35. oštrog mirisa bromatika (grč. izdavačkom poduzeću u Leipzigu. kićenje.

grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. bronchos. fone glas) med. guša bronhofonija (grč. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. mykes gljiva) med. mrmljati. kila dušnika. bronchos. bronchos. brontolare) gunđati. brontotherium) geol. usp. brocher) prošiti. rheo tečem) med.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. Bruderschaft) bratstvo. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronte grom. bronzo) lonac. bronchos. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. divovska. bronchos. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. bronchos) anat. brontosaurus) geol. brochure) mekano uvezana knjižica. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč.(grč. brochurier) pisac brošura browning čit. bronchos. bronhijalni katar bronho. malteška groznica). bronchos. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. rheo tečem) med. protkivati tkaninu (zlatom. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. logia) znanost o grmljavini. bronchos. bronchos. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. operativno otvaranje dišnih kanala. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. uvezati knjigu u mekan uvez. lithos kamen) med. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. svilom). piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. bruh) med. pneuma dah) med. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. dug preko 18 metara brontoterij (lat. prošivati (knjigu). bronte. plesso udarim) med. skopeo gledam) med. kele kila. slomim) med. bakreni kotlić broš (fr. regnymi skršim. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. temno režem) med. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. blemma sluz. bronchos. brauning (engl. bronhije . kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. grkljan. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. dušnik. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. bronte grmljavina. upala bronhija. srebrom. N. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. o nepogodama uopće brontometar (grč. prigovarati bronzin (tal. bronchos. bratimstvc grč) med. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. pren. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. a kod goveda. bronchos. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. protkati. bronchos. Amerikancu J. bronchia) med.

od 22. zvjerski brutalitet (lat. kramp. brutalis. divljački. težina robe zajedno s težinom ambalaže.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. kele) med. suprotno: netto bružeta (tal. Bruchgold) izlomljeno. bubon.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. Buhnvvald (njem. hernija bruh-gold (njem. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica. divljaštvo. do 22. brustolare) paliti. bolest prepona buboni (grč. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. X. štovan kao . upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. pren. n. usp. brutaliser) zlostavljati. brutto) trg. potpuno zanemariti brutto (tal. pr. Dachau. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. Buddha) "Probuđeni. prilikom dobivanja. Bruch lomljenje) med. kila bubonulus (grč. bruh prepona. 1799. u staroj plemićkoj obitelji. učiniti da podivlja. afrički jelen. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). 18. algos bol) med.) najkraći dan u godini. neotesan. pržiti brut (fr. glupan. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945). nezahvalni urotnik brutalan (lat. bista brusthalter (njem. Auschwitz bucina (lat. brumaire datum (9. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. Budha budak (tur. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. XI. životinjsko ponašanje prema kome. brimer (fr.bruh bruh (njem. Buddha) v. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. med. bubon. st. bez odbitka troškova. Brust-bild) poprsje. bubon) mn. studen uopće brumaire čit. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. brutal) životinjski. XI. pr. Prosvijećeni". bubonulus) med. lat. bubalis) zool. e. n. rođen u Indiji polovicom VI. bubon. pren. neprerađeno zlato brum (engl. poživotinjiti brutalnost v.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. bakingemska (engl. Bubikopf) "dječačka glava". surov. venerične otekline bubonocela (grč. grubost. životinjska požuda brutalizirati (fr. aden žlijezda) med.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. fr. antilopa bubikopf (njem. brumalis) zimski brustbild (njem. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. brutificere) napraviti nekoga životinjom. Thiiringen). zimski solsticij. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. brogiotto) vrsta crne smokve. trublja buckinghamska palača čit. e. v. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.) truba. zima. brutalitet brutificirati (lat. grub.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. bubon preponske žlijezde. brutalitas) surovost. velika budala Budha (sanskr. budak) trnokop.

). buljon bujrum (tur. volook. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. vrsta tkanine bujatrika (grč. bouillon) kuh. posušilo. "sveti mudrac". bouille. fr. budhisti budizam (sanskr. v. venet. religija koju je osnovao Budha. budizam budisti (sanskr. uzroci patnje su strasti (tj. buffa) šala. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. bouillon) kuh. iatrike liječništvo) stočno liječništvo.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. buffo caricato čit. blek-botoma. bolgia. bafelou (engl. život je patnja.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. usp. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. bus vol. tj.. tal. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. stanju blaženog mira. ind. kao ples sadrži elemente bluza. Bafelo Bil (engl. bujrumte . n. boogie loša improvizacija na glasoviru. s volovskim očima. Buddha) mn. bucare probijati. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. volja za životom). dvorska luda bufonerija (fr. bufon bufon (tal. vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. bugsiren) pom. izvolite. boudoir) mali. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. bi vol.budhisti bog. žeđ za životom. Buddha) v. put prema oslobođenju vodi nirvani. američki pustolov. lakrdijaš. lakrdija. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. obično u nogama bufer (engl. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bouiller) staviti na robu carinski žig. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. komične opere. karate i si.) zool. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. buffer. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. usp. bus govedo. buljook bugačica (tal. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. v. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. bez strasti i patnje. laka komedija. bufo karikato (tal. bik buffo (tal. proračun prihoda i rashoda uopće. budhizam budo (jap. Buddha) mn. st. komičar. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. buj bujon (fr.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). bugazar upijati) sušilo. lakrdija. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. ofthalmos oko) med. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. liječenje goveda bujirati (fr. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. lat. budget. buffone) šaljivčina. čarlstona. lakrdijašenje buftalmičan (grč..) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. loš ples. budoar (fr. bouffonnerie) šala. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. e. budhizam budhisti (sanskr.

Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. kefale glava. osobito na dorskom frizu. plik bula (tur. dokument (uopće). najava dolaska. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. tkan na čvoriće bukmejker (engl.bujruntija bujruntija (tur. tj. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. povelja s takvim pečatom. pastirski. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. pren. buket Bukefal (grč. predbilježiti se bukle (fr. povelja. bulla) 3. med. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. book-making) sastavljanje knjiga. turska žena. bouquiniste) prodavač starih knjiga. bujurultu. mutna. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. buckskin) "jelenja. bukolikos) poet. vina). obrazni mišić. kranion lubanja) arhit. bukolička cezura metr. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. potvrda. booking) rezervirati. bus govedo. obaviti upis. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. ukaz. povećanje. ukrasi. mišić puhač buke (fr. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. bus vol. tepih.) 2. hrpa. pečat od voska ili kovine na povelji. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). pastirska pjesma. hipertrofija srca. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. antikvar bukirati (engl. v. boucanier) lovac na bivole. gusar bukanirati (ind. bukolike) poet. g. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. točan bula (lat. bukva slovo) doslovan. anat. kardia srce) med. tamnica buksirati (niz. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. bukirati bukinist (fr. zvjerokradica u Sjev. Turkinja bularij (lat. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl.) zatvor. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. boucle kopča. rezervacija (u hotelu. janjeća koža". prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . bukle-sag sag. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. bouquineur. (1242. najaviti dolazak.). krvava ili gnojna tekućina. na željezinici. uvjerenje. bouquet) miris (npr. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. isp. Americi. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed.) bula (lat. seoski. bulla) 1. bus vol. morski razbojnik. običan način klađenja na konjskim trkama. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. v. bukolikos) poet. skup bukiner (fr. pismo bukanir (fr. buccinator) trubač.

2. bully gužva. kratke i duboko usječene njuške. pren. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. nenadana aktivnost. forma) koji ima oblik lukovice. bouliner) pom. tj. hrpa. senzacija. buleuterion) vijećnica. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. pljačkati. boulevard) šetalište. gusta trnovita živica kroz koju konj. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. pregrada od brvana. Bund) savez. glavičast. foltamente gusto. spekulativan pothvat. posebno se odlikuje time što se. glavica. na krajevima plosnata. (njem. hladnokrvnosti i dr. očna jabučica buldog (engl. dugme) pribadača. gomila.) velika splav (služi npr. ako ne pogodi u cilj. bulimia) med. nalet) šport. kudrava i prljava glava bum (engl. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. naziv za periodička i neperiodička izdanja. boom) buka. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. voj. bulbus lukovica. glupost.) izvješće o nekom važnom događaju. neotesanost. (njem.) lukovica.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. skok dionica na burzi. vreva. nastala križanjem buldoga i terijera. životinjska glad bulinirati (fr. fero donosim) bot. bulldozer) "kopnenojaružalo". opskrbljen bulom bulist (lat. gomb puce. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. 2. bulldog) 1. rulja. na utrkama s preponama. bul-finč (engl. bulbosus) lukovičast. . izbacivanje mjehurića bulimija (grč. nepočešljana. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. skupštinska zgrada bulevar (fr. krasti buliran (lat. bilten 208 bund bull-finch čit. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. mora projuriti bullion čit. bedem buli (engl. isto i buml bunar (tur. urnebes. bullatus) zapečaćen. za zatvaranje ulaza u zaljev). ploviti ukoso (po vjetru sa strane). glavna ulica. sabornica. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. velika. krumpirast bulbus (lat. metež. društvo. pren. tuđi. glavičast bulbozan (lat. bullitio) vrenje. buljen (engl. bullire. stran novac. pločama ili grudama. nepošteno trgovati. das Bund) svežanj. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. luk.) zdenac. vraća bacaču bumler (njem. bulla) pisac papinskih bula buli (engl. bulla. bulbus. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. buli bik) pren. bulletin (fr.) anat. liga. potvrđen pečatom. tako da mu se vide prednji zubi. studenac bunčela (tal.bulbiferan bulbiferan (lat. veliki engleski pas širokih prsiju. bulbus okuli (lat. neodoljiva. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. a u sredini koljenasto savijena). bullterier) vrsta engleskih pasa. neočekivan razvoj. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari.) šport. tvrđava. bulbus oculi čit.

fr. ljutine buratino (tal. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. komedijant. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. iznenadna nepogoda. voj. zadirkivanje. vječni buntovnik. spletkar. Gradišće burgija (tur. mjera za konac Bundesliga (njem. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal.) Muhamedov ogrtač. čovjek koji svuda "zabada nos". st. st. mjera za staklo. i 16. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu.. poticatelj nereda. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. burattino) pokretljiva lutka.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. 2. pren. burrasca. tisk. dvorac. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . zavežljaj. 3. lakrdijaš. spremište na brodu za ugljen. bourdon) glaz. zabadalo. vikač. besmislica. duboki bas na orguljama. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. podvala. stanovnici juž. u kojem su Buri izgubili samostalnost. savezni parlament. iznenadan vihor. boer) "seljaci". pren. podmetanje. smutljivac. st. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. borer. Buntdruck) tiskanje u više boja. marioneta burda (ar. bušilica. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. pom. komoda buran (rus. ulično) od zračnih napada. bukač. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju.) 1. bourrasque) bura. borale) ormar s ladicama. betonsko sklonište (kućno. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. zadirkivalo. Burg) zamak. nesmisao. izljev zlovolje. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. prostor. 4. izmišljotina. pijesak i dr. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. Bur (niz. a spojena je s rezervoarom plina. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. cement. 1811—1899) buntdruk (njem. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih.Bundesliga smotak. višebojni tisak bunting (engl. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. budalaština. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija.) savezna skupština. usp. burgu) svrdlo. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. podvaljivač.

pod burza burzovni uzansi trg. komedijati. burlesque) smiješan. momak. glazbeno djelo humorističnog karaktera. lakrdija. kurir burza (fr. bursa. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. koji trguju na burzi. mala burleska burma (tur. bournous) ogrtač bez rukava. bursa. bursa vrećica. ekonomskim jačanjem bur- . byrsa koža. burmak uvijati. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). burla šala) izvoditi šale.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. upotrebljava se za obloge kod rana. usp. burnus. Bersianer) mn. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. njem. veseo. lagan istočnjak burka (rus. burka. gladak prsten (obično zaručnički). bezbojna tekućina. bourg. burnetizirati burnetizirati (engl. sluga. vjenčani prsten burmut (tur. v. burze muskoze (lat.. buržuj) 1. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. burlesque) poet. usukati) zavoj. šaljiv. s kapom. sladunjavog i trpkog okusa.) mn. tal. burun. čireva. lakrdijati. oteklina i dr. zatim s robom: žitom. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. šala. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. grč. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. lat. burletta) mala vesela igra. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze.) slaba bura. med. bourse. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. bourse. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. nakaradan. blebetati. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. nazvana po njem. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. ugljenom i si. sluzne kesice bursitis (lat. vitica. obično od bijele vunene tkanine. neobuzdan. borsa. burla) šala burlak (rus. burra. tržište novca. fr.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. pun života student ili mladić uopće. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. tal. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. njem. otopina baznog aluminijevog silikata. glupariti burleska (lat. lupetati. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. bourgeoisie. perz. octenog mirisa. burlesco. burla. (produktna burza). lakrdijaški burleta (tal. fr. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v.

od bourg grad ili selo pod okriljem grada. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. tzv. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. bussola kutijica. bottega) trgovina. glaz. pravednost. usp.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. v. neravnina (na svili) butada (fr. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. prodavaonica. Etruščani i dr. Butter maslac) putar. butyron. samozataj- 211 butirometar nost. burg) 1. bouteille. tal. = capriccio. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. mjerica = 36. bus. bogatašica. par boutades čit. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. maslac butiga (tal. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. par butad (fr. lat. koriš. potaja. boso) šimšir busija (tur. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka .) prema hiru. preziranje smrti. 3. grč. njemački Burg. butirometar (grč. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. malogradanka bus (engl. biznis) posao. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. poslovna struka busola (tal. omnibus svima) = omnibus bus (tal. za razliku od kmeta.349 1 bušerizirati (fr. trgovina. najviše 1. dućan. atrapa butan (grč. brzi solo-ples bez pripreme. radionica. boutade) duhovita šala. seljaka. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. hrabrost. lokal butik (fr. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. lat. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. pusu) zasjeda. blagost prema slabima. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. i plemića. bourgeois.50 m) bušon (fr. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. dosjetka. boutique) prodavaonica. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. nagao i neobičan nastup ćudi. pripadnik buržoaskog staleža (v. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. trgovina na malo. 2. 2. pyxis kutija od šimširovine) fiz. ruxis kutija. butyrum) kem. odanost poglavarima. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. bouchon) zatvarač. malograđanin. čep. harakiri buširati (njem. tvrđave. bračna vjernost. butomon močvarna biljka. Busch grm) "ljudi iz grmlja". na mahove butaforija (tal. maslačna kiselina. lisičji šaš) vrsta plina. napad iz busije business (engl. bus govedo. zasićeni ugljikovodik.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. bushel) engleska mjera za žito. buržoazija 2). mornarički kompas. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. građanski stalež buržuj (fr. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. Busch grm) lov. pren.

fiz. puce. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. pederast. gume. debeljuškast. bottone) gumb. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. bucmast. zadebljao. bougie.. šp. tal. bouton. stvarčica slična gumbu. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. zatim debelog crijeva i jednjaka. topuz. pigist. manteia proricanje) gatanje u gumbe. bouteselle) voj. električna svjećica . sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. grč. osobito mokraćnih. buzzurro prostak. Busen dojke. pupoljak. proširen butsel (fr. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. tal. budala buznhalter (njem. za proširivanje suženih kanala.buton buton (fr. bouton. bodur) punašan. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. valjkasta šipka od voska. bubuljica. pren. grudnjak buzurant (tal. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bugia svijeća) med. napušteno zemljište. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. glupan. uranist bužija (fr. kaučuka i si.

kratica za kulon C kem. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). med.) trg. potvrda cajtlupa (njem. kolgerl (engl. Zacke zubac. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. rašlje. Zeisig) zool. Kaljostro Alesandro (tal. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. loupe) fot. pren.) glaz. cajg (njem. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit.) glaz. Zeit vrijeme. po prilici) cabinet separe čit.) kavana. kalando (tal.) trg. pravim imenom Giuseppe Balsamo. cafe-restaurant čit. kratica za cezij Ca kem. tobožnji liječnik. da može općiti s pokojnicima. fr. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. popuštajući u jačini tona i u tempu. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). natkonobar.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. kalo di pezo (tal. manjak. circa oko. blago. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. kafe (fr. parožak) uvojak. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. šiljak. "ober" call-girl čit.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. vitica. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". kabine separe (fr. škripac cajzić (njem.) posebna soba. kalmato (tal. Zeit vrijeme. kalo di prečo (tal. Zeugniss) svjedodžba. zahlen platiti. tj. Not nužda. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. pren. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. kalentura amarilja (šp. Kalmetovo. kafe-restoran (fr. zasebna soba cafe čit. vremenski tjesnac.c C. kovrča calando čit. da posjeduje moć proricanja itd. tiho. padanje cijene (nekoj robi) .

) dvorac u sjev. bojno polje candy-store čit. rekreacijski tereni i si. kambio di ritorno (tal.) fiz.) glaz. mjenični račun cambio di polizza čit.) Martovo polje (tj.cambio conto cambio conto čit. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata. kamera klara (lat.) "sveto polje". Zahnstocher) čačkalica. budak. dronjak. kantabile (tal. gdje se sve zgrade. zubotehničar. Kanosa (tal. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi. kantante (tal. pjevajući cantante čit. knjižnice. rita. e. povratna mjenica cambio secco čit. osobito građanskih prava. za pjevanje. smanjivanje ili gubljenje prava. pren. groblje.) trg. "suha". tj. građanska smrt capriccetto čit. predavaonice.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. kapitis deminucio (lat. kamerata fiorentina (tal. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. pokorio papi Grguru VII.) trg. pjevajući. Techniker tehničar) zubni tehničar. njemački car Henrik IV.) trg. pjevajući cantando čit.. n. mjenično pismo cambio di ritorno čit. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. Zanke) krpa. vlastita mjenica camera clara čit. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. kampus (lat. kambio seko (tal. 970—930 pr. Zahn zub. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. Zahn zub. kantando (tal. "jasna komora". izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. kambio di polica (tal. tj. kampo santo (tal. Zahn zub. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. kandi-stor (engl.) trgovačka komora camera lucida čit. bojište. cunja. kosturnica. kaprićeto (tal. pjevajući. Italiji u kojem se 1077. Kampus Marcijus (lat.) glaz. što se može pjevati. kambio konto (tal. kratka fantazija .) engleska slastičarnica Canossa čit. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. (obično u mn. kamera lucida (lat.) canjak (srednjonjem. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem. mala. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit.) fiz. danas: ratište. tj.) glaz.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. "svijetla komora". zappa motika) trnokop. tralja.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. Stein kamen) zubni kamenac. kantante (tal..) prav. Kantikum kantikorum (lat. st. sriješ canšteher (njem.) američki tip sveučilišta ili koledža. trulja capin (tal. isto i capinaš capitis deminutio čit. polje boga rata Marsa).) glaz.) glaz. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. vojno vježbalište u starih Rimljana. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. pri čemu se služi capinom.) trg.

g.) lijevani čelik castitas violata čit. u početku govora. neograničeno povjerenje. usp. Karmina Burana (lat. neobično umjetničko.) ćudljivo. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. 1737. kart blanš (fr. carta bianca Cartesius čit. laskajući. akuzativ i ablativ). priglbok captatio benevolentiae čit. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit. kazneni predmet. karecevole (tal. kosi. u obliku sonate. kaprićo (tal. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit.) prav. zaobilazno casus rectus čit. lov na milost CARE čit.) retorička fraza kojom govornik.) glaz. koristi se vremenom! carta bianca čit. kastitis violata (lat. kazus federis (lat. kast stil (engl. mješovit slučaj. kaprum ekspijatorum (lat. moli slušatelje za blagonaklonost. keč-es-keč-ken (engl. laskavo carizam carski apsolutizam. karecando (tal.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. tj.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. ćudljivo. karta bjanka (tal. kosti zapešća. tj. ulagujući se carezzevole čit. a kaprićo (tal. neke je od njih uglazbio njem. dativ. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) prav.) pomirbeno janje. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. carpalia čit. kosim putem. carta bianca "bijeli papir") pren.) glaz. jeziku (genitiv.) prav. per kazum oblikvum (lat. a capriccio čit.) gram.) prav. po volji capriccioso čit.) povod ratu. v.) "čisti.) "iskoristi dan.) mn.) pren. vješto zadobivanje naklonosti. povrijeđena nevinost. kaptacio benevolencije (lat. kauza kriminalis (lat. kazus rektus (lat. prema volji caprum expiatorum čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. usp.) glaz. keč causa civilis čit. ker (engl. tj. kauza civilis (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. med.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) prav. potpuno slobodne ruke. zavisni padež u lat. ugrabi dan". predmet kaznene parnice . građanski spor. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". neograničena punomoć.). karpe diem (lat. kaprićozo (tal.) glaz. per casum obliquum čit.capriccio capriccio čit. v. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. kazus mikstus (lat. uzrok ratu. potpuna sloboda carte blanche čit. kazus beli (lat. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. bijeli papir". Karolina urbarijalis regulacio (lat. kazus oblikvus (lat. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. Kartezijus (lat. karpalija (lat.) gram. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. žrtva za tuđe grijehe.

daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. centum per centum (lat. osobito u kovini celebracija (lat. trg. neka se pripazi". nota cefal. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. kefale) v. proslava. glasovitost. caecus slep. rod muha iz tropske Afrike. proslavljati. tj. cecidi ubijam. kauza finalis (lat. element kolumbij (columbium. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. st. dem. kauza sui (lat. isto što i niobij) c/c krat. račun za jelo i piće u kavani. polureljef. kure kauza (lat. ustupitelj. razbijam) mn. privremena priznanica.) sto posto.) uzrok koji prethodi djelu. kaveat (lat. kauza eficijens (lat. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). priznati kome prednost cedrat (tal. proslaviti.) fil. radi njegovanja. pod kefalCefej (latinizirano od grč. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. cauza finalis) causa finalis čit. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat.(grč. izrađivač reljefa celatura (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. prav. list papira. Zeche) 1. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. opomena. stvarni uzrok (supr. zembilj cekin (tal. znamenita osoba V .) krajnji cilj causa sine qua non čit. komadić papira. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. tj. celebritas) slava. bot. osnovni uzrok causa sui čit. cavere. zlatnik cekum (lat. celebrare) svetkovati.causa efficiens causa efficiens čit. svetkovina celebrant (lat. ustupati. kratica za cerij ce-ce muha zool. struja u posljednjoj trećini 19. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. 2. glavni. trošak. usp. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. 2. siše krv domaćih životinja i čovjeka. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. apsolutan cave! čit. caveat) "neka se čuva. schedula listić papira) 1. caecum) anat. st. a po nekima i za curae causa čit. caedo. kauza sine kva non (lat. celebratio) proslavljanje. odustati od čega. cedere) prav. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. za lat. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. bezuzročan.). slijepo crijevo celator (lat. scheda vrpca. tj. celebrans) kat. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. svečano obavljati celebritet (lat. kave (lat. sam sebi uzrok. sudski prigovor Cb znak za kem.) čuvaj se! čit. ustupiti. cedens) prav. tj.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. slavno ime. listić..

osjetljiva na svjetlost. anat. grč. papir za kopiranje čija se površina. celularan celvole (njem. caementum) učvrstiti cementom. služi za izradu češljeva. koilos šupalj) tjelesna šupljina. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. coenaculum) 1. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. teško prozirna. vrlo elastična i lako zapaljiva. koilia trbuh. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. slika "Posljednja večera". lat. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. bez mirisa i okusa. stanični celularna patologija med. izrada u cementu cementirati (lat. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. cellula stanica) kem. tj. 18. mješinci. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. zool. a upotrebljava. pravi se od celulozina acetata. celomati mn. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. cellula stanica. masa slična celuloidu. grč. kaučuk i si. za filmove. rožnata. stanovnik ćelije. fotografskog pribora itd. coelestis nebeski) min. kad se navlaži. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. u obliku listova. nije zapaljiva kao celuloid. pren. Coelenterata) mn. algos bol) med. 2. cella ćelija. raznobojan. selinon) bot. selinum. prozirna.). celeri. učvršćivanje cementom. proziran) umjetna plastična masa. celuloza (lat. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. 2. caementum) 1. posebna vrsta vapnenog praha koji se.). cellulosus) v. trbušna bol celibat (lat. 2. a zamjenjuje i staklo. 2. cella ćelija) kem. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. umjesto lako zapaljivog celuloida. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. Zellstoff) staničevinska vata. od bakra i cinka mesing itd. učiniti nešto solidno cenakul (lat. koja tvori čvrste sastojke biljaka.celenterati celenterati (lat. grč.) celirati (lat. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. fanos svijetao. coelibatus) bezbračnost rimokat. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. bezoblična amorfna bijela masa. redovnik. osobito metalnom celit (lat. dobiva se od celuloze.). tanka. g. Posljednja večera. savitljiva i ne propušta vodu. celeritas) brzina celestin (lat. st. biljarskih kugli. 3. blagovaonica u katoličkim samostanima. monah celofan (lat. cella ćelija) 1. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. 1074. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. prostor između crijeva i stijenki tijela. prozirna. caementum) 1. il cenacolo) . stvrdne kao kamen. dupljaši celer (fr.

supr. grč. glavni. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. zehn deset. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. centralis) v. gablec cenobij v.). u SAD-u 1/100 dolara. grč. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. Irana. proslava stogodišnjeg postojanja. usredotočivanje. cb centifolija (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. v. elektronska itd. telegrafska. centum sto. usredotočenost. iz jednog centra (centralizam). koji djeluje u smjeru središta. koji je u vezi sa središtem. centum sto. pedis noga) zool. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. stogodišnjica centenar (lat. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. centum sto. centrala). 3. 2. centenarium) 1. stoti dio. glavni grad. skupni centralist (lat. razdoblje od sto godina. centum sto. krat. stoljeće. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. bitni. pren. centralis) središnji. banke. Kentaur centenar (lat. stoti. metron mjera. nagomilati u jednu točku . prijestolnica. stonožan. pes gen. centralis) usredotočiti. telefonska. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. cento "stokrpa".) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. sa sto nogu centner (lat. matični. ruža s mnogo latica. 2. srednji. pravac koji spaja središte dvaju krugova. centralis središnji) 1. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. ćentezimo (tal. čovjek od sto godina. usredotočenje. centum sto. 3. stolisnik centigrad (lat. kenobit cent (lat. geom. između Turske. polustihova odn. centralizacija centralizirati (lat. centrum središte. skupiti u jedno. središnjica centralan (lat. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. središnjica. centralis središnji) 1. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. centum sto. matica. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. vodovodna. stogodišnjak centesimo čit. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. grč. (drugi) doručak. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova.cenerjauzn cenerjauzn (njem. poduzeća i dr. Centifolia rosa) bot. litra) stoti dio litre centimetar (fr. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. kenobij cenobit v. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. Centaurus) mit. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. stolisnik centifolija (lat. dužina između središta dvaju krugova. centenarius) 2. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. centum sto.

centrum) 1.) šport. zbog centrifugalne sile. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. usp. baros težina) fiz. Zemljine kore) centrosom (lat. vrši se po putanji koja je. želudac) centralno gibanje fiz. budući da se kod njega. vune. geom. Mjeseca oko Zemlje itd. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. tjelešce. npr. centrum središte. svima zajednička uprava. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. voj. gibanje Zemlje oko Sunca.. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). kod centralnog gibanja. centrum središte. u nogometu: vođa navale centričan (lat. 3. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. glavni položaj. za cijeđenje meda iz saća i dr. šport. odrediti središte. centrum središte. centralan centrifuga v. ali je suprotnog smjera. glavni životni organi (srce. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava.centralna pozicija centralna pozicija voj. po prvom Keplerovom zakonu. kentron. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. centrum centrobarika (lat. pluća. soma tijelo) bot. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. geom. centrum središte. šećera. jednake je veličine kao i centripetalna sila. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). centrifugalan centrirati (lat.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. 2. grč. supr. grč. sentr-fovedz (engl. lat. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. sila koja. centrum središte) v. oportunizmu. povučen centrum (grč. 219 Centum revolutis. centrum središte) 1. sfaira kugla) geol. centrum gravitatis (lat. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. sklonost kompromisima. centrum središte. centrum središte) "srednja linija". dovesti u središte. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. centrum središte. utvrditi središnju osovinu.. centripetalna sila fiz. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja.) težište centum (lat. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. "desnice" i "ljevice". matica centralni organi zool. u geometrijskom liku (krugu. perspektivna projekcija centralna sila fiz. 2. grč. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. između tzv.

census procjena. centurio) zapovjednik centurije. cenzus cenzit (lat. kasnije 60 vojnika.) centuplirati (lat. cera vosak) voštano platno. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. cera) ceracija (lat. do 18. žitarica. skeptar cera (lat. strog sudac. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. censura) 1. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. censor) 1. ocjenjivanje.) zool. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. nazvan po pronalazaču. centum sto) ustostručiti. 2. kritičar. 2. vodio nadzor nad javnim moralom. visoki rim. v. centvejt (engl. censere procijeniti. Kerber cerealije (lat. činovnik koji je vršio procjenu imanja. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. koji se tiče mozga. tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. vršiti. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. tj. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. 3. časopise. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. krušni cerebellum (lat. cera vosak) farm. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). zemaljskih plodova. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. censitus) poreznik. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. djela i filmove. 220 cerebralan filmova i dr. kapetan centweight čit. cerasus trešnja) kem. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . taljenjem) cerada (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). porez. = 50. travnja) cerealni (lat.). g. 4. cerebralni sistem dio živčanog sustava. census) v. 3. skeptron) v. porezni obveznik. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. postostručiti centurija (lat. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. punjen plinovima lakšim od zraka.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. porezni obveznik cenzor (lat. centuria) kod Rimljana: četa od 100. cerebrum mozak) moždani. ocjena) procjenjivanje imanja. Kerberos) mit.8 kg cenuroza (lat. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. Cerealis) koji se tiče Cerere. pregledavanje. pisanje tiska. kaz.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. cerebralna afekcija bolest mozga. kazališnih djela. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. Cerealia) mn. "činženjak" cenzura (lat. voštana mast cerazin (lat. časopisa. žitni. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. popis stanovništva. kritičko ispitivanje. zemaljski plodovi.

sa sigurnošću. zool. ceremonieux) svečan. cerium) kem. grafo pišem. znak Ce. grč. upotrebljava se za izradu svijeća. certe jamačno.) ceremonijalan (lat. svećenik koji vodi svečane obrede. keroplastika cerozin (lat. cera vosak. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. fr. pristojan. sličan parafinu. 2. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. facere učiniti) pisano uvjerenje. Ceres. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. ovjeravanje. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. certe jamačno. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. astr. cerebrum mozak) med. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). slikam. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. proricanje) proricanje. certificatio) potvrđivanje. caerimoniarius) kat. cercariae) mn. potvrđivati. crtam. atomska težina 140. opkoliti. mit. isprava. ceribaša (tur.) zool. premazivanje podova i dr. spina hrptenjača) anat. ovjeravati certifikacija (lat.eerebrin laze. cerebrum mozak. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. baša glavar. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. kerkos rep. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cera vosak. položaj. mozak. red. cera vosak) zelena smola. g. caerimonia. element iz skupine rijetkih ruda. zamorac. nazvan po božici Cereri cerin (lat. cera vosak. pretjerano ljubazan. cerner) voj. 2. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. kerkos rep. okružiti (utvrđenje. grč. lat. ovjeriti. sa sigurnošću.) cerografija (lat. čeri neredovita vojska. grafia) v. kerografija ceromantija (lat. psetoliki majmun cernirati (lat. fr. s puno formalnosti ceremonijar (lat. ceremonie) 1. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). gatanje u vosak ceromel (lat. broj 58. plastike vještina uobličavanja) v. Ceres) 1. cerebrum mozak) zool. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. potvrditi. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. circinare. pithekos majmun) majmun s repom. cera vosak. facere učiniti) pisano posvjedočiti. dokazivanje certifikat (lat. caerimonialis. svjedodžba . fr. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. svečanost. asteroid otkriven 1801. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima.13. grč. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. trupu itd. manteia predskazivanje. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. mel med) farm. veliki mozak ceremonija (lat.

caesius sivoplav) kem.) pod inače jednakim okolnostima.cerulin cerulin (lat. druge stvari. cessus) prav.17 m chambertin čit. šanberten (fr.) poznato crveno vino. cervix gen. coeruleus tamnoplav) med.91.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. ceterum censeo..poglavar. vratni. cestodes) mn. ritmički odmor u stihu cf. usjek. se la ger (fr. upotre- 222 change bljavaju se kad se. grč. cessio) prav. (lat. caesura presijecanje) metr. Cezar cezaropapizam (lat.) i tako dalje. papocezarija) cezij (lat. kratica za confer čit.. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. trakavice cesus (lat. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija..) zool.. zool. cera vosak. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. et cetera (lat. na kraju krajeva. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. broj 55.) usporedi! sravni!. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. koji se tiče vrata cerviks (lat. cervicis vrat) med. tj. cijanoza cerumen (lat. cervix gen. red. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit.) u tenisu: promjena strana u meču. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . itd. engl. znanost o kitovima Cezar (lat. ostale stvari. 2.) prav. usp. grlić maternice ces glaz. cost and feight (čit. upala maternice.. v. tj. tj. osobito papinska prava (supr. ustupanje. cetaceje (lat. vrat. tako ti je to u ratu cestode (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. koji treba platiti cetaceae čit. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. logia. metritis cervikalan (lat. kasnije su ga uzeli. ceteris paribus (lat. element iz skupine alkalnih kovina. cervicis vrat) anat. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. ceterum censeo. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. zool. presjek. Caesar. cfr. cervix vrat) anat. čejndž (engl.) kitova mast cetera (lat. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. atomska težina 132. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. onaj na čiji se račun nešto ustupa.) mn. kitovi cetaceum (lat. odustajanje. konfer (lat. Konfederacio Helvetika.) to ti je rat. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. onda. cessionarius) prav.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. = 20. kaiser) cezarizam (lat. 1. znak Cs cezura (lat. opisivanje kitova. čejn (engl. stanka. cerumen. vrat maternice. cetus kit.) mn. ako je sve ostalo u redu. kao titulu.

e. obroci cibetka (tal. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. nasitno. hrana. indijskog podrijetla cicero (lat.) zool.charge d'affaires charge d'affaires čit. Cid. st. živio u drugoj polovici XI. cibosus) hranjiv cic (engl. kastilijanski plemić i vojvoda. Cicero) veliki rimski državnik. osim uvozne carine ciferblat (njem. šerše la fam (fr. neke nesreće) Chicco čit. kyaneos) mn.) tražite ženu (tj. ziehen vući. poznata vrsta parfema. insekti-cid. Cicero) tisk. slova. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. visoka 4. šarže d'afer (fr. prijestupa. sa željezom berlinsko plavilo. Verschluss zatvaranje. ubojstvo (lat. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. kyaneos tamnoplav) kem. malo krupnija od garmonda. freight vozarina. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. zapor) v. ar. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. zitzeln dojiti. npr. govornik i pisac (106—43 pr. cijanidi (grč. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. cikonija (lat. oštra mirisa i jako otrovan. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem.-ar. knez) španjolski narodni junak. chintz. nekog zla. jednovalentan radikal. rajsferšlus cifra (ar. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. kem. kazalo ciferšlus (njem. cichlidae) mn. n. cifr) brojka. geno-cid. Ziffer brojka. roda Cid čit. insurance osiguranje. odličan govornik. prijevoz) trg. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu. znak kojim se piše broj. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. Kiko (tal. osobito s kovinama . crvenkast. plin bez boje.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. occidere ubiti). sid gospodar. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. mjerenje i osiguranje robe). ša noar (fr. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. Blatt list) brojčanik na satu. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. cibaria) mn. cif = cost trošak. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. kao skrivenog. kiborion vrč.) otpravnik poslova. rot crven) crven poput pečene cigle. živežne namirnice. kulturo-cid cif (engl. ukrcavanje. Ziegel) opeka ciglrot (njem. Weise način) malo-pomalo. brojni znak cigara (šp.) "crna mačka". žućkast cihlide (lat. spojevi cijana. Ziegel cigla. pren. potajnog pokretača nečega. njem. Sid (šp. često se drže u akvarijima cijan (grč.). jestivo.

orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. Kyklops) mit. orama pogled. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. cvrčak cikatrizirati (lat. jednookost ciklopista (engl. oluja ili sustav vjetrova. cicatrix ožiljak) med. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. uništavati gamad ciklonom. klobučac. izgled. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. kyklos krug. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. cijanoza cijanotipija (grč. ciklične forme glaz. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. tj. ciklonopatija (grč.-fr. mjerenje kruga. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. kyklos krug. miholjica. kykloo okrećem u krug) 1. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kyklos krug. razrokosti ciklograf (grč. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. metria mjerenje) geom. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. kykloo savijam. zarasti. eidos oblik) mat. njem. kyanos. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. oluja u kovitlac. kyklos krug) kružni. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. teh. simfonija. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. meteor. cicada) zool. vrtložim. uglavnom. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. Kiklop ciklopija (grč. pathos trpljenje. kyklops) med. točkarica ciklometar (grč. koji se pravilno ponavlja. modra bolest. upala očnih vjeda. kotač. ciklici ciklitis (grč. kykloo savijam. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. kyklos krug. typos otisak. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kyklos krug. mješavina cijanovodične kiseline i klora. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. metron mjera. v. fr. kijanometar cijanopatija (grč. cyclamen) biljka križalina. kyanos. kyklos krug) mn. kao takvi. kyanos tamnoplav. kem.1%) cijanometar (grč. v.cijanidizacija cijanidizacija (grč. vrtložim. ciklon 3. vihor. koji se vraća u krug. kyklos krug. grafo pišem. mjerilo) v. kyanos tamnoplav mineral) med. v. 2. ciklični pjesnici v. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. bicycle.-fr. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. naprava koja. bicycle. bilježim) teh. foreo nosim) vrsta zrikavosti. kyklos krug. sonata itd. pathos bolest) med.. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. kyklos krug) grč. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. npr. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. menegled. 3.

elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. meta cilj (njem.) uže. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . konop. vrsta ludila s izmjeničnim. točka u koju se gada. stylos držak. Ziel cilj. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. ciljati nišaniti. svrha. zool. stari rukopisi neke biblioteke). valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. kyklos) 1. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. kylindros) geom. vriježe. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. soba. 4. 3. ciliaris) trepavični. težiti. zaokružena cjelina. cilia) mn. smjerati. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. namjera. npr. 2. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. staklo (na svjetiljkama). krug. 5. 1. okružnica i dr. kyklos krug. Scheibe ploča) nišan. skisnuće cina (lat. bundeve i si. neutrone. kraće: cimer cimerman (njem. težnja. crkveno blago cimentirati (tal. tal. dragocjenosti (npr. duga i okrugla staklena cijev. skupocjenosti. kymainein uzbibati se. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. jačim ili slabijim. kylindros valjak) u obliku valjka. stoma usta) zool. koji ima trepavice. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. nastojati da se nešto postigne cima (tal. valjkast zapinjač (u satu). tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. lat. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. razdoblje. Ziel) meta. pokretne spolne stanice cilindar (grč. Zimmermann) tesar. paklara) ciklotimija (grč. v. trepavice. niz spisa. Zimmer soba. s trepavicama cilije (lat. repe. mjesto do kojega se utrkuje. 2. gađati. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. Zimmer. cimentare) baždariti. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. 3. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. elektron = elektron) fiz. pjesama i si. drvodjelja cimet (grč. Herr gospodar) podstanar. želja koju čovjek hoće postići. thymos srce. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. cimelia) mn. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. kichorion. orguljski registar s usklađenim zvoncima. cimaza (grč. kylindros valjak. duša) med. liše u luka. 2. vodopija. cicoria) bot. kyklos krug. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. nišan. kyklos krug. bot. predavanja. dva "cimerhera" jedan prema drugome. kinnamonon) bot. dio parnog stroja cilindričan (grč. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. ciklostome (grč. valjak. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. cichorium. kyklos krug. kružnouste (ribe.cikloskop cikloskop (grč. nakana. 1. kyk!os krug. kymbalon) glaz.

cinker potkazivač. weiss bijel) bijela slikarska boja. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. urna cinerarij (lat. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. cinis. bezočan. Zink. cine kino. pren. pren. csengo) zvonce cinkvajs (njem. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. vrsta glavočika) cingara (grč. cinčano bjelilo. grafo crtam. grč. kynos pas. zanemarivanje vanjske pristojnosti. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. znak Zn cinkati (iz njem. s bakrom i niklom (novo srebro). cineratio) v. zagriženost. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. Zink. cinis. kinnabaris) min. nepristojan. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. kyon gen. bezobrazluk. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. gen. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. doušnik. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. bestidnost. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. grafo crtam. grč. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. usp. grč. v. činečita (tal. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cineris pepeo) urna. živin sulfid. bestidan.cinabarit cinabarit (grč. anthropos čovjek) med. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. cinis pepeo. jedna od rudača žive.38. bezočan čovjek. Zink. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. facere učiniti. zajedljivost. plavičastobijela kovina. neotrovna cinober (grč. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. usp. mjedenica cingareska (tal. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. s bakrom (mesing). Zink) min. umjetni bijeli slikarski pigment. element. atomska težina 65. "otkucati". iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. kvnegetikos lovački. denuncirati. cinkuš (mađ. cinefakcija cinerarij (lat. gen. naučavanje cinika. kinnabaris) min. lov cineracija (lat. "tužibaba" cinkograf (njem. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. kyon gen. cinabarit . slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. cineris pepeo) bot. cinici cinizam fil. autarkija i vrlina. cink. optužiti. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. redni broj 30. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. spaljivanje. s kositrom (bronca) itd. načiniti) izgaranje. kynos pas. bezočnost. bezobrazan. npr.

Cyprinus carpio šaran) zool. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe. circulus) 1. 3. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). glasova i si. 2. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. kyon pas. trg. circa) otprilike. mn. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. kefale glava. tj. Crkva i njezini vjernici. groblje Cion (hebr. kožica (na jajetu.) min. šestar (sprava za opisivanje kruga. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. krvotok. na mlijeku). morska riba. štuka. optjecanje. pren. panem et circenses čit. kyon gen. uvojak.) opna. pseće bjesnilo cinologija (grč. redni broj 40. kyon pas. lyssa bjesnilo) med. usp. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit.) "kruha i igara". "pogrešan krug". circulatio) 1. cirkulus viciozus (lat. prohtjev) pseća. karaš. ribe nizinskih voda (šaran. T. orexis težnja. panem et circenzes (lat. Sion cionist (hebr. kynos pas. kyon pas. znak Zr cirkul (tal. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. dragi kamen. atomska težina 91. agra plijen) med. promet (robe). skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kolanje. krvne žile. kinologija cinoreksija (grč.) kem. cirriformis) kovrčast cirka (lat. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. okružje. kreditna pisma i si. cirkulus major (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. crkveno dvorište. rijetka kovina. rasprostiranje. optjecaj (novca). logia) v. itd. grč. Herzl cipa (grč. skočac. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. mjenice. oko cirkator (lat. borbe sa životinjama.) fizol.). kotar cirkulacija (lat. cephalus) zool. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč.). cirrus kovrča. membrana cipal (grč. circinus šestar) med.) cirkulacijski organi anat. mjerenje udaljenosti itd.cinofil cinofil (grč. fin. preko lat. element. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. kyon pas. cimitero) prostor oko crkve. kečiga. područje. društvo cirkon (perz. lišaj oko pojasa circulus maior čit. cionizam cionizam (hebr. som.) log. krug. cirkulus minor (lat. 3. neutaživa glad cintor (tal.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. kruženje (vijesti. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . Jeruzalem. kao razlog koji dokazuje. krug. 4. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug.) fiziol. 2. mrena. salmonide ciragra (lat. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime).22. kružnica. osip. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. zool.

ret. meteor. boje limuna) med. ovčja vuna. cirrocumulus) mn. usp. okružnica. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. uvojak. tj. circumvallatio) voj. usp. teći. opseg. circularis) kružni. zatvaranje u odredene granice. circum) prijeđi. periferija cirkumfleks (lat. paperjasti oblaci. cirrostratus) mn. optjecati. sastavljeni od ledenih iglica. cirrus kovrčava kosa. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. u obliku kruga. kirros žut. potpuno bijeli. = parafraza cirkumluvija (lat. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. kružna putanja cirkum (lat. kružnica. kolati. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). meteor. opkopavanje. biti u tečaju. circumluvio) geol. med. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. dug naglasak cirkumgestacija (lat. sunet cirkumferencija (lat. gyrus krug) vijuganje. koji se kreće u krugu. 4. meteor. cirrus kovrča. kružna linija. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. ako barometar pada. ograničavanje. ići od ruke do ruke. beskrajna. circulus) krug. circum naokolo. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. opisivanje riječima. circumlfexus) gram. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. optjecanje. monstranca cirkumgiracija (lat.) cirozan (lat. circumligatura) med. pri lijepom vremenu. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. 2. kem. kružiti. circus. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. sifilisa i dr. 2. circulare) 1. kružna pila cirkularan (lat. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. kirkos krug) 1. circulare) 1. ponovno destilirati cirkulus (lat. oko. grč. 2. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. koji ima osobinu cirkulara 1. 3. biti u optjecaju. pronositi se (glas).cirkular cirkular (lat. nagovještavaju skoru kišu . teh. circumstare stajati uokolo) okolnost. circumlocutio) ret. circumferentia) obujam. vrtoglavica cirkumligatura (lat. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. uvojak) mn. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. opširno opisivanje. okolo. circumscriptio) opisivanje. circum. oblaci u obliku tankog.

s ove strane (za prostor). kystis mjehur. posebni vagon za prijevoz benzina. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. kystis mokraćni mjehur) med. Cithara octochorda čit. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. više. altius. pozvati pred sud. temno režem) med.) 2. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. fortius čit. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. alcijus. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. citator) 1. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. za (za vrijeme) cis (lat. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. kithara) glaz. ušće stanice citotoksičan (grč. cisterna) 1. navoditelj citata citirati (lat.) 1. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. omot. 2. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. Cistertium. stoma usta) biol. navod (citata). 2. kytos šuplje tijelo. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. kystis. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. kystis mokraćni mjehur. promatram) med. poziv pred sud citadela (tal. kytos šuplje tijelo. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. citus brz. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. kytos šuplje tijelo. zajedno s jezgrom. kytos šuplje tijelo. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. toxikos otrovan) med. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. prav.cis cis (lat.) brže. citara oktokorda (lat. jezgra. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). glaz. 2. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. prav. točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kytos šuplje tijelo. citra. kytos šupljina. doslovno. omot. skopeo gledam. kystis mjehur) med. forcijus (lat. kitron. prav. sol limunske kiseline citrin (grč. kissos bršljan. petroleja i dr. citare) 1. navod. citrus limun) kem. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. citatum) 1. plasma tvorevina) bot. onaj koji poziva sudu. grč. blastema klica. citatus) 2.. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. kremen žute (limunove) . cicijus. ovise pojave života citostoma (grč. koji uništava stanice. kitron limun) vitamin P. cittadella) fort. citatio) navođenje. lat. u Burgundiji) cisterna (lat.) citra (grč. cistitis (grč. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. leukocite i dr. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. st. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. prav. ulja. gone rađanje) biol. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. brzinomjer citoplazma (grč. tvrđava za obranu grada citara v. lat. izdanak) bot. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux.

ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. ciseler) fino. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. ciseleur) rezač kovine.) mn. koji se smatra mrtvim iako je živ. civis akademikus (lat. 2.) akademski građanin. vidovnjaštvo clandestina possessio čit.citroen citroen čit. društvena usklađenost civilizirati (lat. titula) clavus hystericus čit. civis academicus čit.) građansko pravo cizeler (fr. klervoajans (fr. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. klandestinum konjugijum (lat. školovanost. bez građanskih prava civilizacija (lat.) "najslavniji". tj. uljuđenost.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. citrus od grč.) city čit. limuni. 3. caedere rezati) dlijetom oklesati. građanski stalež (za razliku od vojničkog. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. malo-pomalo. uljuđivati. tal. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. prosvijećenost. ciseler. proglašen umrlim. lat. građanin (za razliku od vojnika). prid. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. citrus limun) nezrela. cizeliran clairvoyance čit. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). sitroen (fr. prav. uljuđen. civis građanin) 1. limun (drvo i plod) citronat (lat.) vidovitost. civilisare) provesti civilizaciju. građanstvo. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. civiliter mortuus) prav. kovinorezbar cizelirati (fr. civilis) građanski. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima.) prav. nastavnik građanskog (civilnog). uljuditi. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. klarisimus (lat. klandestina posesio (lat. Svjetlost (grof. klavus okuli (lat. uglađen. klavus histerikus (lat. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. građansko odijelo. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. civilis građanski) 1. siti (engl. sposobnost predviđanja. privatnopravni civiliter mortuus (lat. civilis) građanska služba. građanski mrtav. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. kitron limun. uljudan. dlijetom otesati. potajni brak clarissimus čit. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. citrus) bot. prav. cesello.) grad. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. lat. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat.) prav.) med. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. 2. militera). pristojan. student sveučilišta civitet (lat. mandarine itd.) med. školovati. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat.) građanin. učiniti uglađenim. Visost.

čekovna i dr. baš kako treba.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kodeks kartaceus (lat. primjerno.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit. come prima come sta čit. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.). sabor kardinala u Rimu colštok (njem. metar na kojem su označeni coli (palci). žulj na nozi.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. kao gore come sopra čit. kurje oko clearing-house čit.) Francuska komedija.) glaz.) zdravstveno vijeće.) glaz. i objavljen 1804.) glaz. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". kolegijum privatisimum (lat. palačno mjerilo come prima čit. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. kolegijum medikum (lat. gudalom (svirati) colla parte čit. koka-kola (engl. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. kold-krim (engl. v.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. teške i čvrste kožne cipele.) glaz. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kome sopra (tal. ergo sum (lat. komedi a tiroar (fr. otmjenost communicatio idiomatum čit. comme 9a čit. codex chartaceus čit. kom sa (fr.) sveti sabor. kolegijum publikum (lat. Komedi fransez (fr. kol aro (tal.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. v.) šaljivo kaz. koitus animalijum (lat. kolegijum privatum (lat.) fil. kao što priliči. kom il fo (fr. ergo sum čit. kako jest. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. svakojako comme il faut čit.) teol.) med.clavus pedis clavus pedis čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.) glaz.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. u Londonu climb čit. osobito: stari rukopis cogito.5 cm cold-cream čit. kodeks manuskriptus (lat. kliring-haus (engl. kom si. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. zoccolo) mn. climb "penjanje". kola parte (tal. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. komodamente (tal. comodo .) djelo u rukopisu.) glaz. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. osobito vojničke col (njem. Kod Napoleon (fr. kogito.) parenje životinja cokule (tal. kome prima (tal. kao prije. komunikacio idiomatum (lat.) uzorno. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. clog "drvena cipela. klajmb (engl. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit.) i ovako i onako. klavus pedis (lat. klog (engl. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. valjano. kome sta (tal. mislim.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat.

kon gravita (tal. strasno. s pažnjom. konsenzus gencijum (lat. kon anima (tal. kon tenereca (tal. pren.) glaz. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. umjereno compiacevole čit.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti.) glaz. trgovački pomoćnik) ograničava. brižljivo con dolcezza čit. vatreno con diligenza čit.) glaz. ljupko. konsignacio bonorum (lat. punim tonom con tenerezza čit. pod konkurs conditio sine qua non čit. kon suono pjeno (tal. v.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). u slučaju bijega nekog prijestupnika).) glaz. konkurencije klauzula (lat. kondicio sine kva non (lat. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) glaz.) glaz. radosno. neophodan.) prav. s izrazom punim duše con brio čit. kon fuoko (tal. pažljivo con passione čit. manje glazbeno djelo. nužan. kod javnih prodaja. tj. kon vigore (tal. umilno.) teol. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit.) glaz. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. nježno. sudski popis imovine (npr. pogodba kojom se službenik (npr. komplices delikti (lat. s uzbuđenjem con suono pieno čit. kon dolčeca (tal. kompijaćevole (tal.) glaz. konferatur conferatur (lat. živo concertino čit. kon varijacioni (tal. s varijacijom. kon espresione (tal. živahno.) trg. v. vremenski slijed. s dostojanstvom con grazia čit.) "ispovijedam se". tužno. prav.) glaz. živahno. sa žarom. izražajno con vivezza čit. komodo (tal.) glaz.) gram. ljupko. dopadljivo complices delicti čit. umilno con moto čit. kon viveca (tal.) glaz.) glaz. udobno. kon pasione (tal.) glaz.) glaz. s ljubavlju. kon brio (tal.) glaz. sa zadovoljstvom con anima čit. konsekucio temporum (lat. ljupko. kon alegreca (tal.comodetto comodetto čit.) neka se usporedi Confiteor čit. burno.) glaz. pažljivo.) glaz. komplici composto čit. izražajno con fuoco čit.) glaz.) glaz. v. kon oservanca (tal. živahno con gravita čit. konfer (lat. s gorčinom. dostojanstveno.) glaz. kon gracija (tal. snažno. pokajanje consecutio temporum čit. žalosno con espressione čit. comodo comodo čit. slatko con dolore čit. kon moto (tal.) v.. s veselošću con amarezza čit.) glaz. apsolutan uvjet confer čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. komposto (tal. usp. kon amore (tal. živahno. konkurzus kreditorum (lat. komodeto (tal. živahno.) mn. prav. strastveno.) glaz. končertino (tal.) glaz. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. kon amareca (tal. složeno con allegrezza čit. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf.) glaz. Konfiteor (lat. simbolično oduzimanje imovine . vatreno.) glaz. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. kon dolore (tal. kon dilidženca (tal. tužno con amore čit. s nježnošću. pod motus con osservanza čit. krjepko. s bolom. sa živošću.

dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) pred skupljenim narodom.) med. konto korente (tal. korona (lat. korona trijumfalis (lat.) prav. konzilijum medikum (lat. liječničko mišljenje consortes litis čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. potpun zbor corona čit.) opsadni vijenac.) med. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. kontinuetur (lat. v. korona valaris (lat.) med. corona navališ čit.) konto o poslovima na zajednički račun. nejednako copy-right čit.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit.) vijenac.) trg. kljasto. kad banke. kontinuo (tal. pun zbor. corona triumphalis čit. ala copa (tal. pred cijelim svijetom. coque) farm. tekući račun. corona vallaris čit.) glaz.) građanski vijenac. kontinuet (lat. kornd bif (engl. kopi-rajt (engl. koram populo (lat. contradictio symptomatum čit. drugovi pred sudom. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. kuhaj! (na receptima) coram populo čit.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja).) log. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. corona castrensis čit.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. konstitutum posesorijum (lat. korona civika (lat. proturječnost u pridanome. prav. kontano (tal.consilium abeundi consilium abeundi čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. zoppo) sakato. socida contradictio in adjecto čit. tj. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. coquere. alla zoppa čit. korona muralis (lat. koro pjeno (tal. kokve (lat. kontraktus socide (lat. kopi-rajt bil (engl. koram publiko coram publico čit.) glaz. korona obsidionalis (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit. konto a meta (tal. bez prekidanja conto a meta čit. corona obsidionalis čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) prav.) mn. brojte. tj.) glaz. npr.) nasipni vijenac. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit. četvorokutan krug. kontradikcio simptomatum (lat. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg . hladna vatra itd.) zidni vijenac. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. corona ciuica čit.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit.) brodski vijenac. kontradikcio in adjekto (lat. korona kastrenzis (lat.) glaz. corona muralis čit.) v. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). tj.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). drveno željezo. konzilijum abeundi (lat. tj. korona navališ (lat.) liječnički savjet. javno i otvoreno eorned beef čit. koram publiko (lat. konsortes litis (lat.

) mn.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit. razred člankonožaca. (tal.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi.) Hrvatska. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. privaga cucla (njem. kraun (engl. no koja je tek u XVI. sve jače. krustaceja (lat. tj. korpus vile (lat. Korona borealis (lat. i Kroacija croix d'honneur čit.) v.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem.) med. obično kosti ili lošije meso.) Hrvat Croatia čit.) prav. krešendo (tal. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. kroa d'oner (fr. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. st. ljuskari cuba libra (šp.) Cosa nostra čit. veleizdaja Croata čit. Korpus juriš kanonici (lat. predmet koji dokazuje krivnju. st. Kroacija (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. krepitacio vezikularis (lat. Korpus juriš civilis (lat. v. krucifere (lat. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. uvreda veličanstva.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. korpus delikti (lat. dobila ovaj naziv corpus vile čit.) glaz. krepitus ventris (lat. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). gumena sisaljka. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. utvrdni zid. duda. kor d'loži (fr. korpus Domini (lat. ožujka 1906. krečio (lat.) zbornik prava. bot. kor diplomatik (fr. . Zuwage) dodatak. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit. zool. pojačavajući jačinu tona cretio čit. Kroata (lat. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. a predstavljali su npr. iz grč.) arh. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) Sjeverna kruna. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. diplomatski zbor. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit.) med.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) prav.) med. Korpus juriš (lat.) sisa. Corona borealis čit. biljke krstašice. valove itd.. rakovi. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. Koza nostra tal. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. zločin prema državi. "varalica". Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. st. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit.) prav.) francuski orden: križ legije časti crown čit. čujno.) mn. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. "Venerin vijenac". priredio car Justinijan.) u Kat. krimen lese majestatis (lat. korona Veneris (lat.) kruna.

Zucker šećer. mala krivnja culpa levissima čit.cug cug (njem. kum rezervacione (lat. usp. kulpa levisima (lat. kuprum (lat. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". . brašno) cvajzicer (njem. 2. fr. vod cugati (njem. životopis custodia honesta čit. široka.) prav. dvopek. zabib. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. cvikl klin). vrsta velike udice za lov somova. sudar cvajakter (njem. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. kulpa lata (lat. laka. potezna sklopka cukar (njem.) tijek života. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. posve mala krivnja cum grano salis čit. konac. nasamariti koga i si. 6. Zucker šećer. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. kum grano salis (lat.) v. zibibbo) mn. bakar Curia romana čit. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem.) min. Zweier) dvojka. pohvalno. a preko sebe) curriculum vitae čit. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. saonice. suho grožđe. američki somić cvibak (njem.) s iznimkom. kola.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. sporedno jelo. gutljaj. Zwiebel crveni luk. Zucker) šećer cukati (njem. Zug vučenje. sa dva sjedala. zrakoplov i si.) mn. Zwick) vrsta kartaške igre.) cugšalter (njem. kad igrač ima kralja i damu iste boje). komarči culpa lata čit. kustodija honesta (lat. tal. kulpa levis (lat. kum laude (lat. propuh. zuriick natrag. pod granum salis cum laude čit. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. zwei dva. zurichten) spremiti. pijuckati cugeher (njem. dvočinka cvajer (njem. zool. grožđice. vrsta sitne ribe. povorka. zwei dva. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. kulicide (lat. tzv. zucken) vući.) prav. rozine cvečknknedli (njem. Zusammenstoss) sukob. Zerge) patuljak. Zug) piti. Akt čin) kazališna igra u dva čina. Kurija romana (lat. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. vlak. željeznica. cvinglijanci cvik (njem. Schalter) električni prekidač na poteg. 5. osim Cung-li-jamen (kin. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit.) Rimska kurija. kurikulum vite (lat. gumbi i dr.) prav. okruglice. trgati cukerkrankhajt (njem. fircig cvancik (njem. 3. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. 4. veoma laka. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. dotjerati.) s pohvalom. Zvvieback) kruh dvaput pečen. uz ogradu. voj. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. varivo cuštendig (njem. Sitz sjedalo) vozilo.) prav. igra "mlin" cvika (njem. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. Zwetschke šljiva) mn. Zug) 1. dvosjed cvancig (njem. teška krivnja culpa levis čit. biskvit cviblsos (njem. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. dogotoviti curik (njem. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. zool. tj.

bilih dvonitni. usp. zvvicken) bušiti. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. bez nožica cviki-pusa (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. uklinak. kad treba proširiti hlače ili si. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Sirano d' Beržerak (fr. jedno od blizančadi. Zvvickel) klin. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat.cvikati cvikati (njem. zwicken štipati. njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. zvvicken štipati. od dvije žice. 1619—1655). bušenjem poništiti (kartu. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. ulaznicu) cvikcange (njem. Zwilling) blizanac. njem. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke.

-tur. šajka čakarita (šp. csako) kožna vojnička kapa. sviranje.) kresivo. 2. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur. pašnjak. čaki) džepni nožić. csapka) četvrtasta ulanska kapa.) putnička torbica čantrati (tur. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. cipllina) bot. šator čaga (šatr.) v. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. ognjilo čakov (mađ. čaika. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.) ples čair (tur. travnjak.) konj sa sitnim i brzim hodom. partneri se ne drže.) brzo čador (perz. čanak (tur. grah i si.) hlače čalgija (tur. nestaško čapljan (tal. spremište 7~ kukuruz. svirka. prigovarati. čamac od jelovine čama tur. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur.) kineska mjera za dužinu.c Č. čajyr) livada.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. mađ. poljana. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). vragolan. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. gunđati čapetoni (šp. gornji t ili katovi u takve zgrade.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. čangrizati. čakmak (tur. pleše se u paru. zaviti čalmu pren. čam 2.) cendrati.) svileni rubac č' a rmađ. perorez čakija (mađ. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. motka uz koju se penje loza. šešir s remenom ispod brade čakra (šp. pren. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). bor. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. poljska narodna kapa čapkun (tur. poriluk čaptija (tur. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. jela. stražarska kula V . dolina čajka (rus.18—3. glazbeni instrument.58 m čankir (fr. smreka.) 1. poturčiti se.) v. chacra) seljačka koliba.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. čalgi) glazbalo. = 3.

borio se za široke demokratske slobode.) čelesta (tal. nado. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. čaršu) 1. čaryk) opanak častuška (rus. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku.) vojnik na prednjem položaju. svira se . također: mladi gospodin. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. trgovački dio grada. čembalo) glaz. charter) povlastiti. ugovor. tur. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. kao državna politička uprava — GPU. neobaviješteni. 2. usp. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. ruska mjera za tekućinu = 0. violončelo čembalo (tal.čardaš čardaš (mađ. čati) rubac.) narodna pjesma vedroga karaktera. pa sve življi i burniji čarka (rus. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. puškaranje između prednjih. "čaršija priča" čarter (engl. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. poslovni. bankovna uputnica. ocal čelist (tal. pravo. trgovački stalež. dokument. čalab. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. nakit na kapi. javno mnijenje.132 1 čarka (perz. povlastica. žičani instrument u obliku trapeza. cheque. sajam. v. kotur. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. reorganizirana u veljači 1922. čikrik) kotač.-tur. tržnica.) 1. lijepo odgojen čovjek. kratka pjesmica (obično četiri stiha). čehar su. srebrne. čelenk) nakit u obliku perjanice. mornarsko platno Čeka (rus.) kladivac. charter) povelja. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. kasnije NKVD čekić (tur. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl.) 2. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. rjeđe zlatne. 3. poskočica čatija (tur. usp. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. koprena. violončelist čelo (tal.) kovko željezo.) pleter. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. bank. velikog posjeda i kapitala. općinski podvornik u Dalmaciji. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). glava (šatr. gospodičić čelenka (tur. bat. charter) mn. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. ispočetka lagan. kladivo. 2. pren. cello) glaz. bohemizam ček (engl. cello) glaz.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. povlaštivati. nestručnjaci. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. veo. v.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. check) 1. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. npr. preplet. čeleb) gospodin. isprava. prekrivač čatma (tur.

"crvenjaci". cicerone) vođa stranaca.) Židov. s našim česati) česalo. bez igdje ičega činampas (šp. 2.. 3. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. csillas) konj sive dlake čili (engl. čoček čerevički (rus. plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. zbog svoje govorljivosti. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. "afrički divlji čovjek". osobito ciganski čeri-brendi (engl. konjušar čilaš (tur.) 1. cherry-brandy) rakija od trešanja. čengi) plesačica i pjevačica. gradu Chesteru češagija (tur. češme) kladenac. osobito u tal. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. nazvanog po engl. csikos) čuvar konja. čyrčyplak) gol golcat. obruč. glaz. pren. male ženske cipele čerga (tur. južnoamerički zec. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu).24 1 čevra (tur.246 m. šifon. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). čerge) mali šator.) mn. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. mađ. zdenac. chinchilla) 1. chester) vrsta odličnog engleskog sira. plitica činele (tal. zec-miš. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. kašagy. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. bunar. chicchera) šalica čikoš (mad. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus.318 m. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. 2. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. tschatur. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. usp. lat.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. čember) veo muslimanskih žena.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur.) mn. sanskr. lula. šuplje kolo čempres (lat.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. shinampas) mn. kamiš. cinelle) mn. Schimpanse) zool.. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. platno. zool. vjenčani dar či (kin. srodnog gorili čimpanza (njem. trešnjevača červonci (rus. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. mjera za putove = 0. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) .. čubuk) cijev lule. g. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923.

talijanske književnosti i umjetnosti. grumen zemlje ču (jap. vanilije i dr. tal. chok) tehn.. cioccolata. grizlica. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. rulja čuros (šp.310 m. lažan izgled čvenk (šatr. (čyrak. tal. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. modrilo. okomak od kukuruza.) rupa. družba. chip komad. obrazina. čolak) jednoruk. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. ovce s grubom. st. xocoati. šegrt.čing čing (kin. jeti. chocolate. ciovetta) maska. cliurros) mn. čoma (mađ. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur.) i umjetnici (Rafael i dr. fr. kalfa čistka (rus. 1 dl i 1/2 dl. njem. Tasso i dr. momak. maškara.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal.) čišćenje. chino) "Kinez". "pet stotina". zelenaš. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. krinka. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. obično crnom vunom čuruk (tur. usp.573 a čukur (tur. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. sakat čovjek. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. mad. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". iver) vrsta sendviča. chocolat. cacauati. cinquecento) lit. 2. ćoček) plesač čoha (tur. bogalj čolo (šp. gruda. čorba) juha čota (tal.) sastanak. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. plavi pigment biljnog podrijetla. pjesnici (T. csomo) zamotuljak npr. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. duhana čomor (mađ. šećera. dolina čulo (šp. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. miti čuvida (tal. uobičajeni naziv za XVI. ciurma) momčad. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. pren. svjetina. "spoj" . lihvar čizma (tur. mjera za površinu = 99. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. krabulja. cinquecento) mn. čoha.) 1. stabljika kupusa. čyrakman) svijećnjak. jarak. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. otrovni žabnjak (biljka). kriška. bolest koja dolazi od masnih jela. 2. klip bez zrna čokolada (meks. čerag) sluga. invalid u jednu ruku. doba cvjetanja renesanse čino (šp. cholo) potomak Zamba. prigušivač. čuruk) nedostatak. čolak (tur. džirahat) med. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. čivit) isto što i indigo. csomor) 1. šp. jama.

) onaj koji ne priznaje Boga. uživanje. ostava. kereste) materijal. ščepati ćar (tur. ćeif) dobro raspoloženje. soba za ostavu. bez oštrog i ubitačnog naboja . odijelo ćitab (ar. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. cellula. zgrabiti. radost. tur. ćiriš ćispet (ar. najam. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. kethhuda. kut. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur.) sreća. kenevir) konoplja. zakon. škrtac. ćehribar) "ono što privlači slamu". ciao!) zdravo! ćapati (tal. vrsta platna ćenevir (tur. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. grč. kjar) trgovina. ćisvet) nakit. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. građa. knjiga. zamjenik. kraj. trgovački posao ćasa (tur. cella soba.Ć. ciacole) brbljarije ćao! (tad. upravitelj dobara. naredba. zarada. novčana kriza. violina ćenar (perz. korist. nadstojnik. Kur'an. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. samodopadljivost ćifta (perz. ćar-hhane) radionica sapuna. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. jamac ćehaja (perz.-tur) = Čifut. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz.) obala. ćitab) pismo.) lokot. lihvar. strana. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kefll) svjedok. koketa ćor. chiappare) uhvatiti. rub. gordost.) nedostatak novca. volja.) v. oplata. kor) prid. Kaba ćafir (ar. ćahje) domaćin. kehruba. kalia koliba) zasebna sobica. dobitak. ćorak slijepi metak. tepih. filistar ćilibar (perz. osobito redovnička ćemane (tur. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. plijen. jantar čilim (perz. kibir) oholost.) cijena na veliko. paušal. ćorav (tur. kjase) duboka porculanska. fosilna smola koja potječe od crnogorice. uže ćeramida (tur.) 1. prohtjev ćefil (tur. mudrac. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. brava ćiriš (perz. pisac. ćiriš) v. prozorski okvir ćeresta (tur. nadzornik ćehaja (tur. zakupnina ćesma (tur. namiguša. perz. 2. slijep na jedno oko. venet. besparica ćesim (tur. kjafur) kamfor ćakule (tal. uloviti. Ća'be) v. keman) gusle. kelim) prostirač. tj.) pisar. starješina pastira ćeif (ar.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. dem. samica. sag ćilit (tur. čarčuve) okvir. starješina. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. konopac. pren. pljačka. dobit ćelija (lat.) lan ćevap (tur. Biblija ćiveta (tal. Ka'bah. kilim. užarska radionica ćerčivo (perz.-tur. ćef ćela (tur. učenjak ćeča (tur. veselje. civetta) ćuk (ptica). ćorac.

sokak ulica) slijepa ulica.) polukružna vunena kapa. bezizlazan položaj.) kratak krzneni kaput. zatvor ćorsokak (tur.ćoriti ćoriti (tur. ćor) šatr.) 242 ćuza ćuprija (tur. motka. kursu) propovjedaonica.) panj.) velika zemljana posuda (za pekmez.) željezna poluga. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. kusegi) lopatica za ugljen. izrod. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. bunda ćurdija (tur.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. ćor slijep. zaključan) zatvor . za žeravicu ćuskija (tur. ćor slijep.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. glupan ćuvik (perz. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur. kotu) nevaljalac.) kokošinjac. vrhnje i dr.) most ćurak (tur.) drveni ugljen ćup (perz. kućica ćumur (tur. batina.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. kome je tamno) šatr. pren. chiuso zatvoren. tamnica. pijuk ćutuk (tur. kramp.) mn. ćuk. ujk) brežuljak ćuza (tal. kritična situacija ćotija (tur. spavati ćorka (tur. pren.

Daguerre. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. .) glaz. dafne lovor) kem. Auschwitz dacija (tal. lijepi pastir na Siciliji. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. poznat po okrutnostima. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. dafne) lovorika. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. daire krug) 1. daimonion) fil. zbor. ili uopće starija žena.) v. pa i prizivanje vragova). dekstra manu (lat. maleni bubanj s praporcima. d šesto slovo hrvatske latinice d. ispočetka. Buchenvvald. 4. t. m. porez. usp. glaz. neka se dade (na receptima) d. Dahau (njem. sin Herma i jedne nimfe. dada. da kapo (tal. def. guvernanta dadžaz (etiop. glaz. iznova. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit. umro je vrlo mlad.) daj takve količine da capo čit.) titula u etiopskoj vojsci. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. dvorana za primanje ili vijećanje. 3. typos) fot.) desnom rukom d. nekorisno ili loše daira (tur. dafne lovor. skup. kratica za da ili datur (lat. manja od titule ras.) majka. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. a znači što i general. dagerotip daidža (tur. d. daća. sestra. grč. dajy) ujak daimonion (grč. dady) dojilja. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. dazio) carina. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. žena koja čuva djecu. naprava koju je 1838. kratica za da tales dozes (lat.) daj. na poseban način dadilja (tur. tj.D D. kratica za dextra manu čit. dadžazmač dadžazmač (etiop. danak dacit eruptivna površinska stijena. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. 2. primitivnoga i si. također: zapovjednik pokrajine. v.

ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. motka. skopeo gledam. računanje na prste daktilosimfiza (grč. pod Samson dalkilič (tur. daktilioglifika daktiliomantija (grč. mania bijes) med. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. daktylos. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. v. daktylos) med. daktylos. osobito grčkog. curim) med. daktylios prsten. podupirač (na zid).) v. daktylos. daktylos. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. daktylos) 1. nomizo mislim. sažet pregled. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. daktylios. g. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. rheo tečem. dalga val) 1. dajak) potporanj. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. čir na prstu daktilograf (grč. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. daktylos. draguljarski sandučić daktilitis (grč. udar vjetra. daktylos) 2. ljubičasta georgina. a druga dva kratka (— U U) daktil.) Dalila (hebr. tithemi stavljam) med. daktylios. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. valovi. daktylios. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. valovlje. zbirka otisaka takvog kamenja. na jagodicama. daktylios. grafo) v. glyfein rezbariti. daktylos.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. aden žlijezda. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč.) glaz. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. stup dajdžest (engl. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. 2. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. daktylos. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. dal senjo (tal. dakryon suza. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. upala prsta. bura na moru. digest) 1. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. algos bol) med. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. smatram) vještina računanja na prste. nalet. daktylos.(grč. poet. 2. dakno bodem. daktylos. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. dakryon. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. daktylos.

dam nasip) uzvišenje od zemlje. damasser) tkati na damastni način. služi za zaštitu obale od poplave. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. oštećivanje damnifikat (lat. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal. žila (arterija i vena). usp. oštetiti damnifikacija (lat. gospa. slike. prvi put primijenjena) dama dat. damnatio) osuda na vječne muke.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. damnum) šteta. damnatur (lat. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. žena iz višeg staleža. 2. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. bilo. podrivanja i si. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg.) 1. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. damasto) svilena. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. damnificare) nanijeti štetu. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. paraliza. živac. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. fr. mišićava tijela. da bi mu pokazao kakva je to sreća. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje.) kap. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . damenval (njem. Wahl izbor) "dame biraju" tj. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. prokletstvo damnatio memoriae čit. tal. Dame gospođa. "kraljica" u šahu damar (tur. dame. puls. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. domina gospoda. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. izvezen. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz.) prav. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.) odbacuje se. kamena ili betona u obliku nasipa. osuđenik damnificirati (lat. apopleksija damnacija (lat. damast damascirati (fr. osobito oštricu noževa i mačeva. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. figura na igraćim kartama. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. damnacio memorije (lat. plemkinja. oštećeni damnum (lat. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. 3. dama) gospođa.) osuđen. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. grba i dr. kralj to dopusti. damnificatio) nanošenje štete. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe.

darbikršćani. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. pristaše se zovu: darbisti. što znači: uvijek) dandy čit. vidjevši ovakvu vjernost. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. mjesto. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. N. "suzbijač" . prodavanje robe. n. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. dans (fr. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. osnovao u franc. prid.) trg. dendi-valjak (eng. dvije kule s obiju strana Helesponta. Aligijeri (tal. pr. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. Dardanos) mn. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. pren. restoran i dr. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. gizdelin.) kicoš.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. kći kralja starogrčkog Akrisitja.) ples dansing (engl.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. dance plesati. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. Dampf para. tj. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. dakryon. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. darbistički dardanarijat prav. upala suznih žlijezda Darije (perz. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. aden) med. v. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. dardanarijat Dardanci mn. dumping) trg. šteta. baden kupati) parna kupelj damping (engl. smatrajući ga darom. dancing) ples. e. gubitak danse čit. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. Švicarskoj J. podanici kralja Dardana. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke.) "ugušivač". lihvarenje. to dump prodavati po niskoj cijeni. st.. zelenašenje.dampfbad kivao. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. lokal (kavana. i 14. osobito tvorničkih proizvoda. st. dendi (eng. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.

data) mn. dod) "ljubljeni".. non Edipus (lat. miljenik darsonvalizacija med. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . potjecati. darios darling (engl.) Ja sam Dav. descendentna teorija data (lat. ono što je dano. npr. treći padež.darik darik (grč.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. dan i godina kao gore daturin (perz.li: pismo i dr. tal. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. imati svoj početak. odgovara na pitanje komu? čemu?. osnivač Amerikanac Daviš 1900. mjestu. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. casus) gram. dan. dativus sc. usp. dare dati. A. dater) stavljati na spis (~. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija.) na mjenicama: mjesto.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.) Daviš cup čit. Davus sum. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. e. dodaci.) mjesto.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. iz jednostavnijih u složenije. danu i mjesecu (na spisima. datirati (fr. padež cilja ili namjene datizam (grč. ono što je poznato.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. vrijedan 20 atičkih drahmi. g. datum. mjesec i godinu pisanja. dare dati) podatak o vremenu.) međunarodno natjecanje tenisača. a ne Edip. danas. v. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. struje se ne propuštaju kroz tijelo. taturah) kem. pr. d' Arsonvalu. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. izdavanje i primanje datacija (lat. zabranu sklapanja braka i dr. Dejvis kap (engl. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. n. dattero. Davidova zvijezda (hebr. 1851.) datum ut retro (lat. darling) ljubimac. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. trg. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. datarije datarija (lat. fiziologu J. dano. izdaci i primici. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. non Oedipus dativ (lat. pov.) trg.) mn. rod. bolesti. određivanje datuma. pismima itd. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. biscenzaciju. mat. data et akcepta (lat. tj. trajati od 247 Davus sum. nadnevka datar (lat. non Oedipus čit. dofen (fr. st. datatio) stavljanje. Davus sum. od danas. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat.

) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. lat. de lege lata (lat. debaclage) pom. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. de lana kaprina riksari (lat. brodova itd. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. ukidanje (npr. očigledno. primjereno prilikama de visu čit.) v. de facto de lana caprina rixari čit. ne nanoseći štetu. usp. za nešto nevrijedno. duo) 1.) prav.) zaista. europeizirati .) u pravo vrijeme. doista. uganuće deauracija (lat.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. tzv. degradacija) de. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje.(fr. metron) fiz. bez okolišanja de profundis (lat. pozlata debakl (fr. demobilizacija). de vizu (lat. raspakirati svežnjeve.) neka se briše Dea Dia (lat.) mit. lopta izvan igre dead heat čit. "iz viđenja". ded hit (engl. devalvacija. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. stvarno de gravi causa čit. srozavanje. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. tj. fr. jednostavno.) po pravu. mrtva lopta u tenisu. debacler) očistiti luku. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939.) "po viđenju". bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat.) šport. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. de non prejudikando (lat. deballage) trg. b) padanje. tj. deux a deux čit. iščašenje. tj. d'liks (fr. pren. debaklirati (lat. dez-a-de (fr.) "iz dubina" (početak 130. de-articulatio) med.) prav. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). ukusi su različiti de jure (lat.) raskošno. de) 2. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. s pravnog stajališta. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. kratica deleatur (jat. lex zakon.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. snižavanje (npr. rastavljanje. deux. slom debaklaža (fr. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. dva. de (fr. deballer) trg. debacle) prolom leda. uklanjanje istovarene robe. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. u Kat.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. ded bol (engl.) boriti se za kozju kostret.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. luksuzno de nihilo nihil (lat.) kod biljara: dva po dva. par i par de facto čit. dasys gust. de-baculare. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.) šport.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. dva i dva. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. pravdati se za sitnicu. de gravi kauza (lat. propast. ferendus koji treba. profmiti. de fakto (lat. "mrtva utrka". psalma. ukratko. čišćenje luke. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.

deblokirati deblokirati (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. prodavanje na malo debi (fr. prodavati. deboursement) trg. debarquer) istovariti. razglasiti debitirati (fr. debens) trg. dužnik debitum (lat) trg. davanje predujma.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. početak. raspršiti se debankirati (fr. debiter) 2. debusquer) voj. debandade) voj. debloquement) voj.debandada debandada (fr. debuter) 1. debellare završiti rat. engl. debourser) trg. prodaja. kancelarija. dati predujam. pr. supr. tisk. barbaros) uljuditi. uračunati nešto u dug. raspremiti. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. borba bez ikakvog reda. debloquer) voj. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. tučnjava: razuzdanost. de uklanjanje — u složenicama. gradu Debreczenu) debri (fr. raskalašenost. debris) ruševine. opteretiti račun. v. debat) raspravljanje. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. grč. rasvijetliti. pronijeti glas. držati prvi govor debito (tal. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. osloboditi od opsade. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. ostaci trupa. iznošenje mišljenja. voj. srediti deburizirati (fr. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. isplatiti. sudjelovati u debati debelacija (lat. n. preostali vojnici debrujirati (fr. iskrcati na kopno. debrouiller) razmrsiti.) "pčela". trg. diskusija debatirati (fr. ime izraelske proročica (12. kaparenje . igrati svoju prvu ulogu. grč. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). debander) rasuti se. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. raspetljati. voj. potraživanje debi (fr. istovarivanje robe debarkirati (fr. pristati uz obalu debata (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. debilis slab) slaboumnik. debet) trg. iskrcavanje iz lađe. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. promet robe. dugovanje deblejirati (fr. rasulo. debilitatio) slabljenje. rasprava. debenture) trg. debatre) raspravljati. dužnik debentura (lat. rastrojstvo. bureau ured. oslobođenje od opsade. debarquement) pristajanje. debarrasser) raskrčiti. prvo pokazivanje publici. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. debit) 2. dug. razularenost. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. carinski predujam koji se zadržava. trg. st. debentur.) trg. dugovanje debitor (lat. troškovi. osobito na pozornici. e. za ženu: debitantica debitirati (fr. isplaćivanje. de. prvi put se pojaviti. prepirati se. izvršiti isplatu. debauche) skandal. dug. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. potvrda primitka debet (lat. pristupni govor debil (lat. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. idiot. dugovanje. istovarivati. debut) 1. fr. debitor) prav. kaparati deburziranje (fr.

deboucher) nešto začepljeno otvoriti. usp. decessor) onaj koji odlazi. grč. iz stare rimske povijesti.) dvanaesti mjesec u godini. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. debouchement) voj. de. Napoleona i pomagači tzv. litra) deseti dio litre . decemviratus) vladavina desetorice. laganje. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. npr. decernere) sudskim putem odlučiti. deceptio) varanje. krug poslova. odlaženje decesor (lat. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decedere) otići. decernatus) djelokrug. decempeda (lat. groznice u bolesti decidirati (lat. podvala decernat (lat. prijevara. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. najpoznatiji su. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. decipere varati) varljiv. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. pristojan. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. dekret decertacija (lat. rješavati.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. decem. cadere pasti. prestajati. decider) riješiti. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. tj. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. trg. proda. grč. presuditi. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. dekagram decilitar (lat. decens) pristao. decidere završiti. decidendi raciones (lat. riješiti. odlučna) borba decertirati (lat. odlučivati. preminuti. decem. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decemvirata decencija (lat. fr. put i način da se roba proda debuširati (fr. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. lažljiv. sastavljač (ili: pisac) presude. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. veća samostalnost pojedinih dijelova.debuširanje debuširanje (fr. riješiti. izvući se iz tjesnaca. nešto više od 3 m decem vir (lat. decere. popuštanje. trg. decidendi rationes čit. koji su objavili tzv. koji podvaljuje decentralizacija (lat. caedere. umrijeti decem (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. čestit. decenta) pristojnost. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. decessio) odlazak. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. fr.(lat. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. izvaditi čep. skladnost decenij (lat. pošten. spasti) pad. odlaziti. prosinac (31 dan). struci ili vrsti poslova. odlučiti. voj.) prav. decernens) prav. prolaziti. g. gramma) deseti dio grama. decertatio) završna (ili: presudna. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decidere pasti.) deset decembar (lat. decem vir) član kolegija od 10 članova. prosinca (decembra) 1851. prodaja robe. državnog štrajka 2. referent o nekoj temi. prethodnik u službi deci. opadanje. izvjestitelj. prikladan. v. razlozi sudske presude decigram (lat. centrum središte. prikladnost. pristalost. decem.

decem. poklanjanje. sve slabije. dedecoratio) sramoćenje. dedignatio) preziranje. decisum) sud. metron) deseti dio metra. obeštećivati. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. dedi) trg. oštar decizivan glas (lat. dao je.) glaz. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat.) prav. posvećivati: pokloniti (npr.) glaz. veoma izrazito.) glaz. objava engleskog parlamenta 1689. koji se sastoji od deset dijelova. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. decimare. šaren. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dati odšetu . v. desetinski razlomak. deklarešn of rajts (engl. potcjenjivanje. decisor) prav. skupljanje desetine. kaljanje dedicija (lat. dekrešendo (tal. decisio) prav. dedicatio) posveta. decimus deseti) mat. omalovažavanje dedikacija (lat. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. dedit. deklamando (tal. deditio) predaja. kićen dedekoracija (lat. tj. grč.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. desetinka decimalan (lat. dare dati. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. posvećivanje. dečizo (tal. nadoknaditi štetu. decima) glaz. kapitulacija dedicirati (lat. tj. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. izmirio je deditirati (lat. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. presuda. određeno decizija (lat. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. votum decisivum) prav. beščašćenje. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. poet. decimalni razlomak mat. decimole) glaz. decimus) desetinski. fr. dare) trg. brisati neki dug. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. sudska odluka declamando čit. usp. s puno izražajnosti declaration of rights čit. decisivus) presudan. dedicare posvetiti. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. dekoktor bonorum (lat. dare dati) trg. deditirati dedit (lat. izborni sudac decizum (lat. decimer) desetkovati. nekome neku knjigu).) izlaganje prava. "živi kotač". dedicare) posvetiti. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. decimatio) pravo na desetinu. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. desetkovanje. dedirati dedomažirati (fr. dekoktor dolozus (lat. decem. dedommager) obeštetiti. dekametar decimirati (lat. namijeniti dedignacija (lat. daidaleos) umjetnički.) prav. Daidalos) fil. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. platio je. sudska odluka. glas koji odlučuje. postupno tiše. zootrop. g. odlučan. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. darivanje dedikator (lat. lijepo izrađen.decima decima (lat.

kvar. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. ispitivanje. zaštitni defenzivni kut voj. izložiti. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. mana. pukotina u izrađevini od kovine i si. kem. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. pravobranitelj . pronevjeriti. popunjavanje laboratorija. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. pokazati. defectio) otpadanje. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v.dedublirati dedublirati (fr. dokazati. defensif) obrambeni. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. defensive) obrana. verba defectiva) gram. pročišćavanje. izvoditi. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. defectus) krnji. izbacivanje izmeta defekcija (lat. zastupnik. zaključivanje iz općega o posebnom. manjak. oštećen. efeminacija defendend (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. štićenik. tj. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju.) defektuozitet (lat. dedukcija deduktivnost (lat. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. slabljenje.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. deductio) log. tj.) po odbitku onoga što se treba odbiti. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. koji je za obranu. defensivum) med. npr. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. nepotpuni glagoli. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. za ženu: defendentica defenzija (lat. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. pravni dokaz izvesti iz drugih. deductivus) log. malaksalost defekt (lat. defensio) obrana defenziva (fr. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. defectivitas) krnjost. manjkavost. ofenziva defenzivan (lat. dedutkis deducendis (lat. u blagajni defektan (lat. defectus) nedostatak. objasniti. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. iscrpljenost. defectivum) gram. klijent. defektivitet defektura (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat. dopunjavanje defeminacija (lat. defeminatio) psih. defectuositas) v. popunjavati. na motoru. defectivus) nepotpun. manjkav. deducere) izvesti. obrambeni rat. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. deduktis impenzis (lat. supr. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. izvođenje.) znanost o pojedincima koji se po organskim. fr. s prazninama defektirati (lat. supr. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. dopunjavati. odmetanje. nepotpunost defektivni glagoli (lat. praznina. defensus.-grč. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. ponovno naručivati. nepotpun. obrambeni položaj. dedoubler) voj. defensor) branitelj. trg. npr. pogreška. zaštitnik. defaecatio) čišćenje od taloga. osobito šećernog soka pomoću vapna. popuštanje u snazi. nepotpunost.

suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. pril.) završni ispit. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. (točno) određen pojam definitiv (lat. nagrđivanje.). nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. prav. defilement) voj. deflatio) bank. defiguratio) kvarenje. definitiva sententia) konačni sud. defaire) praviti malodušnim. uređivanje. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. dostavljač. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. most itd. koji nekome drugom nudi prisegu.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. definicija definit (lat. deficit nema. odmetnik. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. voj. defmitum) (nešto) određeno. defile) tjesnac. unakaživanje defigurirati (lat. usp. onaj koji ima manjak na računu. unakaziti. deficere nedostajati. definitivno definitivna sentencija (lat. v. genetička definicija definirati (lat. defmitivus) odlučan. dužnik. odrediti pojam. odbiti. manji iznos u jednom računu. definitio) log. završna redakcija ugovora. npr. klanac. defetistički defetizam (fr. svečano prolaziti defilman (fr. konačan. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. nagrditi defile (fr. uzeti unaprijed. nije tu) manjak. deficiens) otpadnik. klonulim.deferent deferent (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. defigurare) pokvariti. zaključan. prid. defaitiste) pristaša defetizma. deflatio) bank. defaitisme) malodušnost. definitivum) končano objašnjenje. presudan. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. objasniti pojam drugim pojmovima. odrediti) log. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. faix srp) požnjeti srpom. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. nedostaje. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. generička definicija. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. klonulost. podigne kupovnu moć novca. blagajni itd. određen. jedan dio nasljedstva . de. defaite poraz. tj. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. npr. klanac. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. malodušan čovjek. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. defmere ograničiti. određenje (ili: odredba) pojma. svota za koju su prihodi manji od izdataka. usp. svečani mimohod defilirati (fr. ukloniti. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. onaj koji određuje. inflacija deflacionisti (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. osobito onih za koje nema pokrića i podloge.) odreditelj. prolaziti paradnim maršem.

pogreška.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. de. sporedan. degarnirati utvrđenje voj. utaja. mač. otpustiti iz vojske. izopačivati se. deflectere) skretati. mlatiti. defungere) prestanak života. degarnir) ogoliti. vatrom očistiti deflegmacija (lat. otvoren. utajiti. defraudare) pronevjeriti. prav. de. okretan degažirati (fr. neopravdan izostanak. degeneratio) izrođivanje. batinati. neusiljenost. deformatio) kvarenje oblika. osobito: prikriti porez. odvojiti. opadati. defunkcija (lat. mač. nagrđenje. izopačen. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. med. degenerare) izrođen.) bot. obeščastiti defluksija (lat. pogoršavati se degenia velebitica čit. katar defo (fr. izrođenost. unakaženost. grč. izostanak s ročišta. deformis) pokvarena oblika. flegma sluz) kem. izrođivati se. spretnost. kvarenje degeneriran (lat. naružiti. tajni izlaz. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. izopačenje. unakaziti. deflegmirati deflegmirati (lat. propadanje. mana. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. nagrđenost deforman (lat. carinu itd. defraudatio) pronevjera. unakaženje. degage) slobodan. pogoršan. defraudans) pronevjeritelj. krijumčar defraudator (lat. pronevjeravati. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. defaut) oskudica. nedostatak. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. tući. nagrditi. nagrđivanje. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . unakažavanje. deforman deformirati (lat. defoliatio) opadanje lišća. izrođenje. lupati degeneracija (lat. osloboditi od vode. u stanu napraviti tajni izlaz. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. krijumčarenje defraudant (lat. flegma sluz) kem. unakažena oblika. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. prevariti. obeščašćena deflorator (lat. deflagrare) izgorjeti. batinanje degenekom. degenerare) izroditi se. nakaznost. propadati. riješiti. grč. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. degenija velebitika (lat. izvući iz neprilike. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. lakoća. deformis) v. izopačenost. utajivač. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. gubljenje.) batina za udaranje po tabanima. skinuti ukras s nečega. v. neusiljen. skrenuti deflektor (lat. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. defraudant defraudirati (lat. deflexio) skretanje deflektirati (lat. deformiran deformiran (lat. pokvarenost oblika. smrt degarnirati (fr. defluxio) opadanje. defloratio) obeščašćenje. oslobođenje od neke obveze. razriješiti. prijevara. deformitas) unakaženost.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. opadanje. degager) osloboditi. degagement) sloboda. varalica. pokvarenost oblika defraudacija (lat.) v.deflagracija deflagracija (lat. deflagratio) kem. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. izopačavanje. izopačiti se. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat.

dehortatio) odvraćanje. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. poniziti. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. preuveličavanje deintegrirati (lat. pretjerivanje. kuh. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. sisavac. Deus. sin. s u prilogu jutros. žderanje degmati se (tur. deinos. pristaša deizma. deus) fil. deintegrare) oduzeti od cjeline. dehiscere) raspuknuti se. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. deiknymi pokazujem) lingv. probati 255 deizam degutirati (fr. degradare) zapostavljen. divovska pretpotopna životinja. mit. degresirati degresirati (fr. skinuti gumu s nečega. 1866—1934) degluticija (lat. masnih mrlja (vunu. potcijeniti degrasirati v. degraisser) očistiti od masti. tj.. therion divlja životinja. skinuti pjenu). degrader) zapostaviti. smanjiti. degustatio) kušanje. čelik) degumirati (fr. general Cherles de Gaulle (1890—1970).degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. mirisa. zjapiti dehortacija (lat. ukazivati čast kao Bogu. ali ne priznaje nika- . deitas) božanstvo deizam (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. čaja. fr. dehiscentia) bot. zjapljenje dehiscentan (lat. odvratiti nekoga od nečega. lišavanje čina i zvanja. suziti deipnosofisti (grč. duhana i dr. degustacija vina određivanje okusa. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. degrasirati degrosirati (fr. svođenje na niže stanje razvoja. probanje. titulama itd. lišen čina i zvanja. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. potcijenjen degradirati (lat. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degradatio) poniženje. ovog jutra) deiktičan (grč. degorger) očistiti od mulja. otvoriti se.) degustirati (lat.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. degmek) hrvati se. usporedi: teist deitet (lat.) "strah". degustare okusiti) kušač. fiz. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. odavanje božanske počasti deiksa (grč. na dokazima Deimos (grč. degustare) okusiti. deinos strašan) ret. deificatio) obožavanje. Dei gracija (lat. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. pročistiti degradacija (lat. deglutitio) gutanje. lišiti nekoga čina i zvanja. stanjiti (srebro. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. degrossir) dotjerati. zvijer) zool. Deus Bog) fil. facere učiniti) obožavati. boje i izgleda vina degustator (lat. deipnos ručak. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). degradare. degouter) ogaditi (nekome nešto). pokazna (deiktična) čestica (npr.

cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. dekas. fr. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. npr. usporedi: teizam Dejanira mit. desetni sustav. delectio) prav. sin Prijama i Hekube.) dekadika (grč. osnova) geom. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. deset komada. Rousseau.. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. nakon Parisove smrti muž Helenin. dekalog (grč. deka deset. deka. deka. edra sjedalo. mania pomama. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. deka deset) 2. zbirka ili djelo od deset knjiga. duodi itd. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. deka. izlučivanje dejektorij (lat. bot.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. razdoblje od deset godina. deset. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. deka deset. v. desetokutnik. Mendelsohn i dr. lat. s bakra ili kamena na drvo itd. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. mat. udaljavanje s položaja ili posjeda. gonia) geom. porculan. metakromatipija dekalo (tal. propast. ispražnjavanje stolice. do dekadi). curenja itd. decalo) trg. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. kožu. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. decimalni sustav dekadenca (lat. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. pogoršavanje. izmet. grč. dekas. tal. Lessing. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. decadenza) opadanje. broj deset. sasto- . tucati. st.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. decimalni sistem dekadni sistem mat. decadere opadati. brat Hektorov i Parisov. lit.. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. deka deset. prosinca 1825. kovinu.. ubio ga Menelaj deka (grč. gyne žena) s deset žena. lim i dr. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. raspad. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. npr. deka. deiectorium) med. oćelavljenje.. mjera od deset grama deka (njem. dekados desetina) desetorica. st. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. glavni predstavnici: Voltaire. decalvatio) oćelavljavanje. decalquer) prenositi otiske. žena Heraklova. Dečke) 1. staklo. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. Livijeva "Rimska povijest". gunj dekabristi (rus. dekados desetina) mat. v. med. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. lat. de-calare) trg. pokrivač. v. propadanje. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. decalcare ugaziti. deka.

ocijediti. caput glava. decantare. deka. v. dekatirati dekatlon (grč. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). declamatio) umijeće usmenog izlaganja. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. ili o umijeću lijepog govorenja . deka. fr. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. decapitation) odsijecanje glave. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. strofa od deset stihova dekastilon (grč. decastere) deset kubičnih metara. koji ima deset slogova. grč. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. deka. decarburer) v. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. otočiti. predsjednik fakultetskog vijeća. prvi put upotrijebljen 1822. vježbanje govorenja u školi. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. decanter) kem. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. Decker) bojadisač u crtanom filmu. deka. u Parizu. teško razumljiv govornik. 4. obezglavljenje dekapitirati (lat. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. majstor u izlaganju. dekanat (lat. deka. deseteroboj deker (njem. kuhanjem u sodi. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. kolorist deklamacija (lat. athlon natjecanje) šport. zvanje i položaj dekana. dravidski jezici dekantacija (fr. carte) post. viši svećenik. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. deka deset. decanus) 1. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. stylos) arhit. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. kardinala itd. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. dekarbirirati dekartirati (lat. decanatus) dekanstvo. fr. decapiter) odsjeći glavu. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. 2. razbistriti dekapirati (fr. Decamerone. decatissage) postupak pri dekatiranju. aner čovjek. decantation) kem. deset stera dekastih (grč. obezglaviti dekapod (grč. umjetničko govorenje neke pjesme. deka deset. deka. stichos) lit. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. syllabe slog) deseterosložan. fr. muž) bot. Dekham) v. 3. čitanju. de-charta. govorenje s puno izražajnosti. deka lat.

izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). grč. padežna promjena. udaljiti. završavanje uzlijetanja zrakoplova. savijati. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. rasipnik dekolacija (lat. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. declinare skretati) fiz. sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. izjavljivati. declamare) govornički. odbijati deklinograf (lat. iskazni. prav. grč. izjaviti. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. objavljivanje. declinare skretati) koji odstupa. declinare skretati. kem. klase. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. razreda. npr. objavljivati. objavni. zaruka. isključiti) iz nekog društvenog staleža. polazak zrakoplova dekolirati (lat. uzlijetanje. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. ekvatora. declinabilitas) gram. med. odstupati. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. izlaganje. prokuhavanje dekoktor (lat. declassis. izjavni. pridjeve. decoctio) iskuhavanje. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). iščašenje. declinabilis) gram. neprirodno. ne priznavati. poniziti deklinabilan (lat. declarare) objaviti. trg. skretati. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. ukloniti. koji osporava deklinatorij (lat. ukuhavanje. izraziti se. astr. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. decollage odljepljivanje) zrak. ukuhava. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. rječito. izjava. objaviti svoju odluku. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. npr. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). v. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. odvajanje zrakoplova od zemlje. reda. odbija. fr. zamjenice i brojeve). metron mjera) fiz. declinare skretati) gram. grafo pišem) astr. astr. npr. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. govoriti govorničkim tonom. declinatio) gram. također: slabljenje. declinare skretati) fiz. skretljiv. mijenjati po padežima (imenice. odstupanja deklinacija (lat. izjašnjenje. sposobnost skretanja. declinare skretati. declancher) otvoriti. promjenjiv (po padežima). polijetanje. declaratio) objava. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. trg.deklamatorski deklamatorski (lat. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. skreće. skretljivost. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . deklinatorij deklinatoran (lat. teško razumljivo deklamirati (lat. promjenjivost. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. de laser) brisati (ili: izbrisati. deklarativan (lat. pustiti deklaracija (lat. fiz. prav. decoctor) onaj koji prekuhava.

truljenje dekompozit (lat. decompensatio) med. odvojiti. v. oduzeti boju. izbljedivanje. stanje rastresenosti. koji krasi. arhit. bezbojnost dekolorimetar (lat. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat. de uklanjanje. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. otpis. kazališni slikar dekorirati (lat. decor. tako da se vide grudi. ures. gol. koji je izgubio boju. decombinare) rastaviti. osobito ženskim. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. nesabranosti dekont (fr. decrediter) lišiti povjerenja. zatajivanje. trgove i dr. ures. uljepšati. uresiti.. de-curtus. decolorare) izblijediti. gram. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. usp. odbiti od duga ili računa.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. kaz. decrementum) gubljenje. razgolićen. ukrasni. decolleter) izrez na haljinama. razgolićenost dekoltiran (fr. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). odbitak od duga ili računa. ukras u boji. 2. kaz. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće.) 1. slik. iznos izgubljen postupnim . ostatak dekontaminacija (lat. povjerenje. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. izgubiti draž dekolte (fr. tal. kombinirati dekompenzacija (lat. nakititi. otpisati dekor (lat. odlikovati ordenom. decorare) ukrasiti. pren. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. ulice. med. osobito u keramici. decorativus) ukrasan. koji resi. uzajamni. kojem je oduzeta boja. urešavati. uresan. razgolititi dekombinirati (lat. sastavne dijelove. (npr. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. namještanje pozornice pomoću kulisa. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. contaminare okaljati) voj.. zakazivanje. decompter) trg. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. ugled. kontrolni račun. decor) ukras. decolorare izblijediti. uresni. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. oduzimanje boje. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). vrat. čast dekrement (lat. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. pozadine i dr. koji služi za ukrašavanje. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. ramena. orden. ukrašavati. grč. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. decollete) s izrezom na haljini. decompte) trg. de-corto) trg. odličje. raspadanje.dekoloracija dekoloracija (lat. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. biti dekoriran dobiti orden. pren. ljepota.). dekolte dekoltirati (fr.) dekontirati (fr. imati na sebi orden dekort (lat. ukras. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. odbitak od računa za neku robu. decoloratio) gubljenje boje. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. potkopati nekome kredit. počasni znak dekorativan (lat. izgubiti boju. kićenje. metron. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. sastavne dijelove.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. decoloratus) izblijeđen. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. stavljanje stilskog pokućstva itd. pren. fr. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke.

supr. decursus) tijek. uplašiti. decourager) obeshrabriti. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. suze u očima delaktacija (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. de-court) trg. kardia srce) med. decretum) odluka. npr. kuhinjska sol. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. rješenje. delatio) potkazivanje. prštanje. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. groždani šećer. v. ležanje. način (ili: položaj) ležanja. izdajnički. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. neke bolesti. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. koji je s desne strane dekstrin (lat. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. inkrement dekrepitacija (lat. dekstrin) kem. delatum) potkazivački. obeshrabrivati. dekuražiran dekurija (lat. prid. Deckung) voj. de. dekort dekurtirati (fr. opadanjem. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. zaklon. dexter desni. decussorium) med. dekstroza dekstroza (lat. siječnja 1624. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1.dekrepitacija smanjivanjem. potajni tužitelj delatoran (lat. dexter desni) kem. delatus) prav. zaležaj. decretales) mn. narediti. dextralis) desni. rov dekuražirati (fr. klevetnički .) prav.) prav. suzenje. pucanje. decrescere) mn. umjesto na lijevoj. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. prav. npr. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. odbiti. v. decretare) odlučiti. dexios desni.) potkazivač. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. usp. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. rov. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. riješiti. dexios desni. skratiti. smanjiti. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. naredba vlasti. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. decurrere. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. decrepitatio) kem. lacrima suza) med. delacio hereditatis (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. decretorius) odlučujući. odrediti. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. decuria) klasa. de. decernere. deferre. nametanje prisege delator (lat. decourter) trg. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. decubitus) med. puckaranje dekret (lat. delacio juramenti (lat. zaključiti. dexios desni. optuženik delatio hereditatis čit. za razliku od legista. decutere. izdati naredbu dekretisti (lat. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. glikoza dekubitus (lat.

sladak. delikatamente (tal. prav. odlučno delicatamente čit. imenu Delaware) dele (lat. osjetljiv.) delekcija (lat. delibacio hereditatis (lat. fin. pažljiv. v.) potkazivanje. Ijubak. zavijanje. osobito u korekturi) delegacija (lat. smisao za lijepo. delikato (tal. koji treba pažljivo raditi. n. otrovna tvar Delfi (grč. pažljivost. tzv. kiće- . položaj) delikatesa (fr. deli. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. pr. prikraćivanje. delibatio hereditatis čit. u umjetnosti: profinjen ukus. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deleatur) neka se briše. izabrati. deleomai uništavam. delphinus) morska životinja. Delfi delfin (lat. delibatio) smanjivanje. osjetljivost. previjanje deligatura (lat.) glaz. delectum) biranje. zavijanje rane. e. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. prenijeti na koga (pravo. "amerikanka" (naziv po američkom zem. dupin. delegare) odrediti. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. previjanje rane delikatan (lat. deliciosus) divan. mio. mio. dok je Rim vijećao. delere uništiti. zavoj. bajan deligacija (lat.) glaz. neugodan (npr. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. trg. deliberatio) savjetovanje. deleterion otrov) med. izaslati. ovlastiti. neka se izbaci (slovo ili riječi. ukusan. delenimentum. delfis.) med. umilan. deliberativus) koji savjetuje. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat.) glaz. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. izbor delenda Carthago čit. delegatio) izaslanstvo. delicato delicato čit. delicatamente deliciozan (lat. obzirnost.delatura delatura (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. laskave riječi deleterij (grč. med. dogovaranje. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. tvar koja truje i uništava život. delegatarius) trg. s nježnošću. delegatus) izaslanik delegatar (lat. izbaci! deleatur (lat. dele) briši. ukusan.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. deligatio) med. opunomoćiti. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. delenire ublažiti) mn. težak. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). nježno. klevetanje. umirivanje). razmišljanje. dug itd. deligere odabrati. savjetodavni deliberato (tal. delenda Kartago (lat. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. delicatus) nježan. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. slična kitu. veoma obziran.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. prav.

izdati robu delkredere (tal. istup protiv zakona. alkoholno ludilo. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. delinquere. trg. delirij delirant (lat. kao predmet za uživanje: poslastica. d. skicirati delinkvent (lat. delirare) buncati. D. da se na zraku otopi. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. de. 1% željezo. odseliti se delta (grč. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića.) nesvjestica delimitacija (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. limitis granica) graničenje. otapanjem na zraku. slova delta) 3. deložman deložirati (fr. topiti se delikvij (lat. predaja. d. bjesnjeti. 2. 40% cink. limes. izdavanje delivrezon (fr. deliquescens) topljiv. prijestupnik. zločin delikvent (lat. 1% olovo) za okivanje brodova. osobito ukusno jelo delikt (lat. delirij um tremens (lat. locus mjesto) oduzimanje (npr. biti lud. izbaviti: trg. poslati. delineare) crtati. per delikvijum (lat. per deliquium čit. delta) 1. gubiti se. med. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. zlikovac. delikvijum animi (lat. strojne dijelove i oruđa . delictum) prav. omeđiti.) ili skraćeno: p. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delivrance) oslobođenje. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. limitis) graničiti. limes. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. deliquium animi čit. delivrer) osloboditi. delinquere. četvrto slovo grčkog alfabeta. v. prijestup. delogement) izlazak. deliquescentia) topljenje. voj. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. delineatio) crtanje. v. deliracija delirirati (lat. deliratio) med. s položaja. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. brodske vijke. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. bunilo. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delcredere) trg. ograničiti. izaći. završava najčešće smrću delitescencija (lat. npr. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. ludilo. odlazak. nacrt. predati. omeđivati. pokret. ograničavanje.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delinquere) v. isporuka. deloger) izbaciti. de. delinkvent delikvescencija (lat. luđak. delirans) onaj koji bunca. izdavanje robe delivrirati (fr. de uklanjanje. isporučiti.delikt nost. delitescere) med. skica delineavit (lat. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. istjerati iz stana. omeđivanje. isporučivanje. logora ili trupa. delivraison) trg. onaj koji boluje od delirija delirij (lat.) med. rastopljiv delikvescirati (lat. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. potiskivanje neprijatelja. delinquens) optuženi. delkredere delokalizacija (lat. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delirium) med. predaja.

"zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). razgolititi. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. postupak. dementia) med. dementia paralytica čit. Marke. delta. voj. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demarche) korak. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati. agein) vođenje naroda. dementia praecox čit. trokutni deltoideus (grč. demencija prekoks (lat. demencija paralitika (lat. deltoeises) u obliku delte. rastaviti na dijelove demencija (lat. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. luere prati) geol. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. eidos oblik) geom. prikazati u pravoj boji. u narodnoj skupštini. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. vlasti demagogizam (grč. ludilo. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. pren. iznositi. demembrare) raskomadati. de mephitis kužno isparenje. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. odricati. demarquer) ograničavanje. rječitošću itd. zajednički naziv za duševne . raskrinkati. gubitak značajki tjelesnosti. med. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. tj. dementir) opovrgnuti. rastrgati. govor pred narodom. prozračiti. povući graničnu liniju demarš (fr. pom. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr.delta-zrake delta-zrake fiz. obilježavanje granične linije. demos. demarquer) ograničiti. onako kako jest. omeđivanje.) mladenačko ludilo. demos. otkriti. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. demos. (isp. tj. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. razvesti. delta. fr. demagogos) voda naroda. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. demagog demaj (engl. razgolićavati. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. poricati. obilježiti granicu. dementi) opovrgavanje. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. čistiti. zapravo: zavođenje naroda. eidos oblik) med. demos narod. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. oduhovljivanje demeblirati (fr. demegoria.) progresivna luđačka paraliza. poreći. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. odreći. agoreyo govorim) javni govor. poricanje. fr.) vrsta letjelice. razotkriti. agein voditi. de-mephitiser) provjetriti. poduzeti korake demaskirati (fr. demos narod. vršili velik utjecaj na narodne skupštine.

demergere. militaris) voj. svijet. malo utvrđenje. zanatlija. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. demi-parallele) voj. ostavka demisionar (fr. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. raspuštanje. militarizirati deminutiv (lat. narodni . i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. obrtnik. demurrage) zakasnina. tvorac svijeta. demi-bastillon) voj. demitour) polukrug. rukotvorac. službenik u ostavci demisionirati (lat. dimittere. prijelazan demisija (lat. de-. jahanje u polukrugu demižon (engl. razoružavanje. polureljefna tvorevina demirug (grč. 3. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. de-. za razliku od najvišeg Boga. razoružavati. imanja. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. razvojačenje. tvorac. zgriješiti. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. uronjavanje demetropolizacija (lat. demos zemlja. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. damejeanne) opletena staklena boca za vino. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. umanjena riječ. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat.(grč. demeriter) skriviti.-grč. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. umanjenica. opletena boca od nekoliko litara demo. u "polusezoni". pripadnik staroatenskog trećeg staleža. uvođenje civilne umjesto vojne uprave.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. 2. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. militaris) voj. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. umanjuje. riba — ribica. fr. graditelj svijeta. demiurgos) fil. fr. demissio) utučenost. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. demivolte) jah. zahvaliti se na službi ili zvanju. demissionner) dati ostavku. nekom području ili državi. npr. demirelief) poluispupčena tvorevina. polurov 264 demodemiraža (fr. zataškavati demibastion (fr. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. demi polu-. diminitivus) koji smanjuje. 4. klonulost. nekom području ili državi. dementia senilis čit. ergon djelo) 1. autor. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demijohn. slaboumnik demeritirati (fr. skraćuje demiparalela (fr. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. kuća — kućica deminutivan (lat. demencija senilis (lat. razoružati. umjetnik. poluutvrđenje demikoton (fr. otpustiti demitur (fr. supr. ocat itd. sužava. tj. narod. diminutivum) gram.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. demens) luđak.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. od perz. demi-john. demersio) potapanje.

kratos vladavina. zakonodavnu i izvršnu. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč.. porušiti. upropaštavanje. položaj. demolicija demolirati (lat. demokracija. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni).. fr. razoružati. demo. demonetiser) bank. demos. demos narod. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. daimon) natprirodno biće. demolir) rušenje. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat.) mit. krateo vladam. demos. po naučavanju o trima vlastima. doksa mišljenje. demoliran demologija (grč. demonetiser. demokratia) vladavina naroda. najvišu vlast. čovjek slobodoljubivih. podrijetlo iti'. razoružavanje vojske. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. uništiti.). u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. demos.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. prid. demolitio) v. demo. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje.i moneta novac) bank. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. duh. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. fr. filos prijatelj. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. n. upropastiti. krateo vladam) v. moneta. demoliranje demolicijski sistem fort.. demobilisation) voj.) izvan mode. pr. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. sotona. starješine po starosti i dostojanstvu. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. kad ih neprijatelj zauzme.. grafia) opisivanje naroda. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. de. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. uništavanje. širokih pogleda demokratizam (grč. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. demos. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. položaj i školovanost). demobiliser) voj. narodna vlast. osobito zao duh. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. povlačenje novca iz optjecaja. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. znanost o stanovništvu demokracija (grč. staromodan Demodok (grč. lat. krateo moćan sam. npr. državno uređenje u kojem. demos. demo-geron) mn. demo.jV va. fobeomai bojim se) med. demoliri. demolir) rušiti. zla sudbina demonetizacija (fr. e. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. vlast.

otvoreno. gubljenje hrabrosti. odsjek jedne file demoskopija (grč. oboriti s konja. narodni. voj. natprirodan demonstracija (lat. izlagati. dokazivati. daimon. med. očigledno. naklonjen narodu demulcencije (lat. utjerati joj strah demos (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . demos) narod. most itd. npr. logia) naučavanje o duhovima. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. usp. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. voj. demoralizirati demoralizirati (fr. narediti da se sjaše. izrazito. v. tumačiti. očigledno prikazivanje. prikazivač. demo. pojedinca ili mase. demonima demonomagija (grč. izlagač. u demokratskoj Ateni: općina. anketiranje širokih slojeva pučanstva. daimon. onesposobljavanje za uporabu. daimon. de uklanjanje.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. javno iskazivanje. daimon. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. svog raspoloženja. demonstratio) dokaz. voj. lišiti morala. daimon. demontirna baterija voj. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. demonstrativno (lat. dokazivanje. onaj koji tumači. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. demoralisation) kvarenje. izlagač. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. v. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. demotikos) koji pripada narodu. demonstrare) javno. malodušnost.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. sotonski. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. mania pomama. demonstrare) pokazivati. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. demonstrativum) gram. taj i dr. prividan. živo. demulcentia) mn. pokvariti. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. daimon. oštetiti neku spravu. otuda: demostenska rječitost izvanredna. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. rasplitanje. akcija.) dokazivač. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. usp. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. slobodno. upropastiti nekoga. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. razvratnost. pokvarenost morala (ili: naravi). obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. demoraliser) učiniti razvratnim. onaj. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. pokazivač. demonstrans) tumač. demodoksologija Demosten (grč. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. demonstracija demonstrator (lat. ovaj. daimonios) vražji. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). pokazna zamjenica. demontirati demontirati (fr. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima.

smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dendron drvo) u obliku drveta. dandy) kicoštvo. logos) poznavatelj drveća. de uklanjanje. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. denegacio audijencije (lat. državi itd. sličan drvetu. znanost koja određuje količinu drvne mase. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. veza s drvetom dendrografija (grč. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. odroditi. vrlo zarazna bolest. uskraćivati denga (ar. denegacio debiti konjugalis (lat. fr. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10.) i. denegatio audientiae čit. prid. dendron. dendron. min.) prav. uzrokovanje neravnosti. metron) vještina mjerenja drveća. izopačiti. natio narod. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. starosl. usp. dendron. natio narod. onaj koji proučava drveće. logia) poznavanje drveća. uskraćivanje. denegatio debiti coniugalis čit. lithos kamen) mn. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. dendron. de-. denegare) odlučno poricati. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. dendron. dendron. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. dendrometar denegacija (lat. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. lik) v. odbijanje. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. u vezi s tim. odbijati. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. fr. pomodarstvo dendritičan (grč. denivellation) spuštanje razine (nivoa). facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. namirnicama (npr. kao drvo 267 denivelacija dendro. trg. denationalisation) odnarodenje. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl.denacifikacija denacifikacija (fr. dendron. odnaroditi denar(ius) (lat. de-. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. lat.) med. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. uskraćivanje saslušanja. dentritičan dendroliti (grč. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. denationaliser) oduzeti narodni karakter. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. gizdelinstvo. de. grafia) opisivanje drveta. dendrografički dendroidan (grč.(grč. eidos oblik. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). odnarođivanje denacionalizirati (lat.) prav. promijeniti prirodu neke stvari. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. vertikalno pomicanje .

soba. 2. agra plijen) zubobolja dentali (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. denuntiator) v. izliječiti od paralize departicija (lat. dentis zub) zool.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. instrument za vađenje zuba denticija (lat. zubalo. zubni liječnik. dens. fil. riječ izvedena od nomina (imenica. dens zub. densus gust) gustoća. dens zub. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. obilježavanje. odjeljak (stana) . davanje podataka denotirati (lat. grč. potkazivač. tj. densus gust) zgušćivanje. okrug. zbijenost Deo gratias čit.) zubi. denoncer) obavijestiti. deontološki dokaz o postojanju Boga. zgusnuće denzimetar (lat. potkazati. geol. denominativum) gram. deontos dužnost. denominativan denominirati (lat. metron) fiz. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. dens zub. grč. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. dentales) gram. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. denotatio) označavanje. odvajanje kostiju od mesa. densus gust. razgolićenje. dati podatke dentagra (lat. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. deon.denobilitirati se denobilitirati se (lat. pridjeva i brojeva). vrsta areometra denzitet (lat. prijava. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. grč. paralvein klonuti) med. Deo gracijas (lat. denuntians) dostavljač. denominare) nazvati. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. deon dužnost. logia znanost) 1. zubna kost. denotare) naznačiti. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. de. dens) zubni tehničar. zbijen. zamjenica. dentalis) zubni dentarpag (lat. denticuli zubići) mn. denudare) otkriti. zubni kirurg dentura (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. veslati od veslo. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. denuncijant 268 departman denudacija (lat. zubni glasovi. denudatio) otkrivanje. denominatio) imenovanje. logia znanost) teol. tj. ščepam) med. arpazo zgrabim. naučavanje o liječničkoj etici. optužba denuncijant (lat. oguliti. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). tužitelj denuncijat (lat. otkazati denotacija (lat. otkloniti uzetost. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. t) dentalni (lat. departitio) podjela departman (fr. denuntiare) dostaviti sudu. arhit. djelokrug. prid. imenovati denonsirati (fr. ogoliti. optužiti denzacija (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. zguliti denuncijacija (lat. objavljivanje denominativ (lat. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. dentitio) med. nazvan još i moralnim dokazom. grč. tj. potkazivanje. npr. obilježiti.

dis. promijeniti mjesto. volumen dijela broda pod vodom. polos stožer) fiz. deploratio) oplakivanje. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. žaliti depo (fr. de uklanjanje. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. ukloniti sa svog mjesta. de. pediculus uš) kir. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. grč. uopćavanje depeša (fr. en depot čit. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. an depo (fr. uobičajenost depolarizacija (lat. skidanje dlaka depilatorij (lat. sažaljevanje. dipennare) trg. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. pren. side) deplantacija (lat. volumen istisnine deplecija (lat. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. planta biljka. lišiti kose. tal. sažaljevati. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. kad tvrdi daje već davno umro). de. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). deplorare) oplakivati. vrijednosne papire i dr. brzojav. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. brzojaviti depilacija (lat. pauper siromah) osiromašiti. koji nije na svom mjestu. dependere) mn. loše) postavljanje. depilatio) opadanje kose. spremište. bežični brzojav. potiskivanje. prilagodba običnom načinu izražavanja. deplantatio) presađivanje. pediculus uš) kir. smjenjivanje. svakodnevnost. penna pero. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. loš položaj. depecher. depilatorium) med. vojni materijal koji služi za dopunu. de uklanjanje. povući nalog depersonalizacija (lat. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. npr. osirotiti depedikulacija (lat. rasadivanje (bilja. smijeniti nekoga s njegovog položaja. depot) skladište. naopako (ili: pogrešno. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat.) na čuvanje depo-posao bank. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. kad banka prima na čuvanje. deplacer) premjestiti. žaljenje deplorirati (lat. deplere isprazniti. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. v. u sefovima. sklonište: voj. deplacement) premještanje. ono što nekome pripada.depauperacij a depauperacija (lat. brzo dostaviti. npr. ispražnjavanje deploracija (lat. de. deplace) neumjesan. depletio) pražnjenje. gubljenje osobnih karakteristika. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. polus. drveća) deplantirati (lat. de.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. ostava. lat. pom. prav. persona osoba) med. deplantare) presaditi. rasaditi deplasiran (fr. pertinencije depenirati (lat. službeno pismo.

dakle. talog. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. Rusa u Sibir. zalog. dati. npr. onaj koji daje nešto na čuvanje. prisilno upućivanje u logore. deponere) odložiti. poslati u zatočeništvo. depopulari opustošiti. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. npr. deponere odložiti. depositorium) odjel za čuvanje. izgnan. depolitizirati (lat. depravatio) moralno kvarenje. ad depozitum (lat. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. depositum) povjereno dobro. vojsku itd. polus. činovništvo. službenike. uložiti. deponens (lat. protjeran. protjerati. u pohrani. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. deposedirani npr.. in deposito čit.) dati ili primiti na čuvanje. bank. položiti. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. otjerati s mjesta. deposseder) prav. prav. deportatio) progonstvo. Francuza u Novu Kaledoniju itd. fr.) gram. deponentni glagol deponent (lat. svjedok pred sudom deponij (lat. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. de prefixe predmetak) lingv. vojsci itd. službenicima. poslati po kazni u koloniju. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. = arhiv depravacija (lat. deposter) voj. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. izopačenost. deponent depozitorij (lat. izgnati. glatkoću depolitizacija (lat. pokvarenost. primiti ad depositum čit. de. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. depozicija deponirati (lat. deponens) ulagač. deportare) prognati. baciti u bijedu deposedirati (lat. iskvarenost.) na čuvanju. fr. deportiran (lat. deponere) v. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. opljačkati) raseljavati. ulog. in depozito (lat. otjerati. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. prognati. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom . popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. depossidere. raseliti (stanovništvo) deport (tal. de. ono što je ostavljeno na čuvanje. ulaganje. depopulatio) raseljavanje. pogoršanje deprefiksacija (fr. potisnuti s položaja depozicija (lat. depositor) v. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. npr. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. de. deportatus) prognan. grč. činovništvu. pred sudom iskazati. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. upućivanje po kazni u neku koloniju. polos) fiz. iskaz pred sudom depozit (lat. depolir) oduzeti sjajnost.dpolarizirati depolarizirati (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. razvratnost. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. dati na čuvanje. protjerivanje.

med. depurgativan depurgirati (lat. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. utučenost. oduzimanje depuracija (lat. područje koje leži niže od morske površine. deputatum) 1. trijebiti. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. drva. ulegnuće. proklinjanje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. po značenju i obliku. instrument za svlačenje. depurantia) mn. s priznanjem Božjeg suda. lišavanje. poremetiti. ratio pamet. razum) staviti u slobodnu prodaju. depurgatorius) v. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. otrijebiti depurirati (fr. potištenost. depurgatio) čišćenje. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. zadužiti se deranžman (fr. trijebljenje depurgativan (lat. zauzimanje za nekoga. žito i dr. depurer) čistiti. pored plaće. poremećenost. uznemiriti. deprecatio) molba za koga ili za što. depuratorius) v.) otuđenik. tlačiti. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. izaslanici. depreverbation) lingv. med. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. aden žlijezda) med. depressio) psih. deprimirana kapilarnost fiz. izabrati. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. utvrđeni prihod koji netko. zastupnik. meteor. utući. uputiti deračine čit. fiz. depurgare) čistiti. iseljenik deracionirati (lat. opadanje cijena. dere vrat. deputatio) izaslanstvo. očistiti. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. depressorium) med. trg. oduzimati snagu. anatema. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. npr. poremetiti svoje imovinsko stanje. pasti u dug. knjigu. izaslanik. zadržavati (koga). tj. ugnjetavati. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. poglavito osjetljivosti. derasine (fr. slab puls koji znači oslabljelost. smetati kome. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. deprimere. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. privare lišiti) lišenje. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. posredovanje depresija (lat. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. sredstva za čišćenje. npr. rastužiti. pobrkati. tj. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. oneraspoložiti. deranger) uznemiravati. de uklanjanje. pročišćavanje. deprefiksacija deprimirati (lat.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. klonulost psihičke energije.) i melankolijom. nered da bi se dobio. depuratio) čišćenje krvi . depuratif) koji čisti. u naturi. slabiti. derangement) smetanje. očistiti krv deputacija (lat. deputare) odrediti. padanje cijena. spuštanje. prima godišnje u stvarima. poremećaj. nešto. nizak tlak zraka. remetiti. v. depressio) voj. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. deprimiran puls pritisnut. geol. otimanje. pročistiti. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. depurativan depurgacija (lat. uznemiravanje u poslu. svečano izopćenje. topovsku cijev usmjeriti niže. 2. deprimere) obeshrabriti. astr. naznačiti. pokvariti.

đerma. iatreia liječenje) med. đerma koža) kožni. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. na poznatom trkalištu u Epsomu. grč. bol kože. izvod. postati od. šport. derelicta) mn. v. iseliti deratizacija (fr. npr. derivare odvoditi. ona koja odvode sokove derivat (lat. glyfo dubem) urez na koži. koji pripada koži. kem. dlačica i dr. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. deračine otuđenik. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. voj. đerma. pa i najmanja promjena na koži. izvesti. koji služi za porugu đerma.prefiks sa značenjem: veza s kožom.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. ostavljanje derelikta (lat. đerma. de. đerma) med. derbi-krek (engl. izvedenica. derivativus) izveden. grafo pišem) opisivanje kože . dermatodinija dermatičan (grč. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. đerma) kožni. proizlaziti. jedne riječi iz druge. dermatalgija dermatoglif (grč. diferencijacija. popravlja smjer derizoran (fr. đerma. izvođenje. skretanje s pravog puta. de uklanjanje realizacija) med. g. stvari bez gospodara derivacija (lat. mat. derivare izvoditi. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. đerma. kožni dermalni (grč. izvedena riječ. važna športska utakmica derby-crack čit. Derbyju). održava se od 1780. napuštene stvari. metron mjera) zrak. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. riječ koja je nastala od neke druge riječi. odyne bol) med. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. derivare. prav. derivare odvoditi. rivus potok. jugozapadno od Londona. bora. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. koji je nastao izvođenjem iz nečega. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. istrgnuti iz zavičaja. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. iskorijeniti. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. koji se tiče kože dermatijatrija (grč.(grč. derivantia) mn. izvođenje. derivata) mn. upala kože dermatodinija (grč. voditi podrijetlo od. izvoditi derivometar (lat. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. đerma koža. derivatum) gram. 2.derasinirati derasinirati (fr. med derivirajuća sredstva. đerma. stanovati — stanovnik derivati (lat. npr. derivatio) gram. napuštanje. derivare izvoditi. derisoire) smiješan. derelictio) prav. tj. algos bol) med. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. odvoditi. derby) 1. zrak. svaka pora. prema tome. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. derivare izvoditi) dolaziti.

derogatio) krnjenje. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. đerma dermografizam (grč. okrnjivanje.. dermatopatija dermatopatija (grč. logia) znanost o koži. od ugovora). đerma. opozvati. koji ukida. veselje dernier eri čit. đerma. zbuniti. osobito u modi.. v. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. pathos bol. pathein patiti) med. plastike vještina uobličavanja) med. stavlja izvan snage derogirati (lat. v. đerma. ograničavanje. dernije kri (fr. zakinuće. đerma. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. grč u vratu derotilus med. posljednja novost derobirati (fr. razbiti derviš (perz. stavljanje izvan snage. đerma. đerma) med. povrijediti. celum teramkve movebo (lat. nosos bolest) med. pojave na koži kod nekih. dere vrat.) posljednji krik. nametnici koji žive na koži. đerma. zakidanje. zoon životinja) mn. koji opoziva. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. đerma. kakvim tvrdim predmetom). dermatonoza dermatopatologija (grč.) Daj . đerma. bolest kože dermatozoe (grč. voj. dermatotilus derutirati (fr. mykes gljiva) med. smesti. razrezivanje kože dernek (tur. osoba (nastaju trljanjem. zavesti. osujetiti. đerma. opozivajući. činiti krivo. caelum terramque movebo čit. v. ukidanje neke naredbe. odstup (npr. skopeo gledam) med. smanjiti. đerma) med. zakona derogativan (lat. okrnjivati. ubi consistam. oleum ulje) farm. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. kožni paraziti dermijatrija med. đerma. oteklina kože dermatomikoza (grč. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. đerma. derogare) krnjiti. tj. opozivanje. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč. udarcem. ukinuti. đerma. bolest kože. raditi na štetu. zakidati. Des.) muslimanski monahprosjak Des. dermatijatrija dermo. tylos žulj) med. ukidajući. smanjenje. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. spasmos grč) med. lat.) skup.dermatoid dermatoid (grč. đerma. đerma. dermatologija dermoplastika (grč. neki zakon derospazam (grč. đerma. zakinuti. ubi konzistam. ubi consistam. grafo pišem) med. kožni žulj dermatoza (grč. đerma. pobrkati nečije namjere. okrnjiti. svadba. tome rezanje) med.(grč. derober zakinuti) šport. staviti izvan snage. oduzimanje. ono što je najnovije u modi. osobito nervoznih. npr. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. đerma) v. žućkast. oduzimati. derogativus) koji šteti. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč.

stvari kojih nema. šara. voće. osobito ženu deservit (lat. naučavanje 0 postanku. honorar desideracija (lat. izdanak (dijete. pod desenzibilizacija desept (tal. desideratum) nešto što je poželjno. svetogrđe. uvreda. koljeno descendendo čit. nedostatak. silazak. spuštanje. inat desert (fr. designare obilježiti) namjera. verba desiderativa (lat. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. potreba. dessin) trg. nešto što nedostaje.desakralizacij a gdje da stanem (tj. nedostajanje. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. segregare razlučiti. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. tal. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. glaz. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. v. sići. prkos. desiderativus) koji izražava želju. (fr. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. unuk. praunuk itd. lat. uzorak. de uklanjanje.) prav. Dekart fr. descente) silaženje. stvari koje su potrebne. filozof. koje su poželjne. desalinizacija (lat. podrijetlo. supstance (kod koprivnjače i dr. 2. nepravda. spuštati se.).) mn. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. cilj. Darwin (v. nacrt. vrsta. dakle. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. dezertor maliciozus (lat. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. descendencija (lat. želja desiderat (lat. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. dispetto) 1. med. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. 2. neprijateljski upad u neku zemlju. desideratio) nedostatak. obesvećenje. brodski teret. potreba.) descendentna teorija biol. nestale stvari. voditi podrijetlo. dešendendo (tal. descendens) potomak. matematičar i fizičar iz 17. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. čega nema. a kasnije osobito Lamarck (v. fot. de uklanjanje. descendere) silaziti.) glaz. decrescendo descendent (lat.) gram. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. plan. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. descendentia) potomstvo. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. dessein. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. st. disegno. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. lamarkizam). potrebu. npr. potjecati desegregacija (lat. skidati se. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije.

poruga despektirati (lat. prezirati. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. koji označava. ocrtava. neograničeni vladar. de uklanjanje. neograničeni gospodar. despectus) preziranje. klonuo duhom. siccus. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. tal. desiccatio) sušenje. gubljenje ljuske. okaniti se nečega. baciti u očajanje. desiderija pija (lat. završetak riječi desinirati (fr. desperare) čovjek bez nade. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). designatio) označavanje. pasti u očajanje. zup umjesto zub) despekcija (lat. rušenje. koji opisuje. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. desinence) gram. skicirati desistirati (lat. nacrtano. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. određivanje. žudnja. osjećaj bezizlaznosti. descriptio) opisivanje. despectare) potcjenjivati. određuje designator (lat. fr. despekt despekt (lat. opustošiti. zahtjev desiderirati (lat. bezglavost. prezirati desperacija (lat. označenje.) onaj koji je određen za neki položaj. desiderium) želja. desolare) opustošen. describere.). desperatio) očajanje. designitivus) označavajući. despicere. describere opisivati) mat. neutješan desolirati (lat. nacrtao desinencija (lat. razoriti. dessiner. desolare) pustošiti. despectio) v. desperado očajnik) razbojnik. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. suh. razoren. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. gubiti svaku nadu despocija (grč. naznačiti. teško ožalostiti desonorizacija (lat. prestati s čime deskripcija (lat. molba. uništen: očajan. krajnje ogorčen desperatist (lat. dessine) crtano. razarenje. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. očajanje. crtao.desideria pia desideria pia čit. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. grdnja. disegnare) crtati. prijezir. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. prikazivanje. desperare) očajavati. prikazan. očajnik. žudjeti. isušivanje desine (fr. kraj. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. desinere završiti se. uništiti. čežnja. neutješnost desolidarizirati se (lat. puste želje desiderij (lat. duboka tuga. fr. ostrugati ljuske. descriptif) opisan. određujući. omalovažavati. bez nade. desquamare) oljuštiti. obilježavajući. odrediti (nekoga). čeznuti (za čim) designacija (lat.) mn. desperatus) očajan. designare) označiti. gubiti ljusku desolacija (lat. koji prikazuje. desolatio) pustošenje. solidus stalan. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. skromne. ocrtavanje. desidere) željeti. klonuti duhom. opis deskriptiva (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. de. . obilježava. desquamatio) ljuštenje. med. imenovanje designacijska presuda prav.

postupati nasilnički. desudatio) znojenje. tekući proizvod destilacije destilator (fr. kola destra (tal. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. destilla kap) ispariti. destinati) određenje. podupirač dešaržirati (fr. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. uništitelj. rušilaštvo destruktivan (lat. de uklanjanje. prevrat destruktibilan (lat. tiranstvo. nezainteresiranost. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. konsignator destinirati (lat. nosač svoda. iskrcavanje. nasilnički. destinatarius. despotes) samovoljno. destructivus) razoran. dati razrješnicu. namijeniti. zbog slabe plaće. uništavajući. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. razoritelj. voj. popravljen destilirati (lat. izravnati. podmiriti. samovolja. neku tekućinu. odredište destinator (lat. rušilački destruktivnost (lat. neograničeno. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. destructio) rušenje. ljepote) dešarž (fr. despotes) neograničena vladavina. sudor znoj. .despotizam samodržac. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. razriješiti. loše obiteljske situacije i si. uništavanje. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. uništenje. tiranin. pijeska i dr. preznojavanje desugestija (lat. razaranje. odužiti. istovarivanje broda. fr. destillatus) kem. izdvaja destiliran (lat. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. desnom rukom destrojer (engl. opredjeljenje. destillare) dobiven destilacijom. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. dechet) trg. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu.) glaz. isparavanje. krajnji cilj. istodobno ispaljivanje. kapati. pročistiti destimulacija (lat. decharmer) lišiti draži (ili: čari. namjena. destinataire) trg. rušilački destruktibilitet (lat. opredijeliti. adresat. kem. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. vršiti nasilje despotski (grč. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. proces prikazan pod destilirati. destillateur) onaj koji pročišćava. npr. decharger) istovariti. kostiju i dr. destillatio) kem. samovoljan gospodar despotizam (grč. isparavanjem prekapati. destroyer uništavač. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. prevratnik desudacija (lat. destra desnica) colla destra čit. destructor) rušitelj. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. destillare. destructibilitas) razornost. poboljšava. dug ili obvezu.) pretvoriti u paru. arhit. stimulare nagoniti) bezvoljnost. decharge) pom. ishlapiti. razrješnica. plotun. skupna paljba. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. primatelj. voj. destinare) odrediti.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. pročišćen. destra (tal. tiranski destilacija (lat. destructibilis) razoran. destruere) razornost destruktor (lat. prekapavati.) 276 deše destinacija (lat.

voj. zbog isušivanja. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat.. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. prav. nezakoniti posjednik. dechiffrement) odgonetanje. osobito državni dug. detegere otkriti. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. opširno. an detaj (fr. istjecanja itd.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. dodijeljen detaširati (fr. pridodati detašman (fr. opisivanju) detalj iranje (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. det piblik (fr. obustava. potanko. detentio) zadržavanje. opširno pričanje (ili: opisivanje. ot- . nezakonito zadržavanje. od lat. dodijeliti. dechiffrer) odgonetnuti. trg.) prav. pridodan. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. opisivanju) detant (fr. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. bez veze s ostalim dijelovima. nabrajanje do sitnica.) državni. čitanje šifri dešifrirati (fr.. dešifrirati se pokazati se. tajni policajac. otcijepljen. riješiti znakove. engl. detachement) voj. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. en detail čit. detegere otkriti. upropaštenje deterirati (lat. tj. prodavati na malo (ili: na sitno. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. očistiti deterioracija (lat. detaxatio) v. prašak) detergirati (lat. det flotant (fr. šifru nekog tajnog pisma. odlučan što se u toj robi nalazi. engl. poboljšanje u odnosima između dviju država.) leteći dug. detacher) odvojen od cjeline. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. dokučiti smisao. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. dati se prepoznati det (fr. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. detail) pojedinost. tumačenje nekog tajnog pisma. uništavanje. opisivati). determinabilis) presudan. deterrere) zastrašiti. kvarenje.opuštenost detaširan (fr. deterritio) zastrašivanje. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. javni dug detaksacija (lat. na sitno. koji čita šifre dešifriranje (fr. dette) dug. izlaganje).) trg. taksacija detalj (fr. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. prodaja na malo. detergere otirati. na komad) detaljist (fr. detergere) obrisati. v. usitnjavati. detailler) komadati. otirati. deterior gori) pogoršavanje. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. pren. detailleur) trgovac na malo. dette fiottante čit. čistiti. detectio) otkrivanje. sitničar. potankost. dette publique čit. dekalirati dešifrant (fr. zaplašiti determinabilan (lat. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. detailler) opširan. na komad detaljiran (fr. protumačiti. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. do sitnica pričati (ili: izlagati. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. sitnica.

u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. klevetanje. detoner) puknuti. detransportare) tisk. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. odredba. odrediti. određivati. prasak. odluka. detrahere) odbiti. usp. supr. odlučno. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. v. smanjivanje. skup brojeva koji. detritio) trljanje. oduzimati. v. de-transpositio) tisk. pristaša determinizma.determinabilitet determinabilitet (lat. tresak. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). rana nastala trljanjem.) upaljač. ponovno rasporediti detransportacija (lat. odredbeni. odlučnost. detroner) v. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. fr. utvrditi determinist (lat. prasnuti. jus detractionis čit. odlučnost. ograničen determinirati (lat. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. ukloniti. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. određenost determinacija (lat. šljunak. detonare. fr. detransponirati detranspozicija (lat. grč. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. koji određuje. pucanj. detronizirati . odbijati. determinare) ograničiti. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat.) oblutak. presudan činitelj. ogovaranje. de-. eksplozija detonator (lat. gram. determinabilitas) presudnost. detonatio) glaz. supr. materije. ispadanje iz tona. opredijeliti. determinativus) presudan. de-transponere) tisk. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. češanjem detritus (lat. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. istrošen kamen.) glaz. detranspozicija detransportirati (lat. tresnuti. npr. 2. spremnost. grč. de. jus detrakcionis (lat. determinare odrediti) mat. detreminare odrediti) fil. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. odlučiti. opredjeljenje. detersorium) med. determinare odrediti) fil. thronos. opredjeljivati. oštro naglašeno determiniran (lat. odrednica. određenje. determinare) fil. determinatus) određen. detractor) klevetnik detransponirati (lat. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. med. oduzimanje. organizma i dr. (lat. krvi otvaranjem vene. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. deterziv detoksinizacija (lat. poredani po određenom pravilu. grmljavina. detractio) odbijanje. oklevetati detrakcija (lat. pogrešno pjevati. indeterminizam deterzija (lat. opredjeljivanje. određenje. oduzeti. određenost. distonirati. eksplodirati detrahirati (lat. v. detransportatio) tisk. proizvod raspadanja. rušenja detronirati (lat. determinativ determinato (tal. indeterminist determinizam (lat. detergere čistiti) med. detonacija (lat. uskratiti. log. determinatio) određivanje. determinativus) gram. (fr. pogrešno pjevanje. opredijeljen. izmiješane strane ponovno dovesti u red. detoner) glaz.

skopeo gledam) vidovit čovjek. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. deuce dvojka) šport. lat. deuteros drugi po redu) kem. tj. dus (engl. 9 kg detto.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. tj. fiz. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. dictum) rečeno. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. detto. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . bogovi deus ex machina čit. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. pathein patiti. djus (engl. starogrčki kralj u Tesaliji. deuteros. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. u tenisu: jednak broj bodova. 6 kg brašna. pathos bol) med. deuterij a Deuteronomij (grč. tenisu). svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. idući deuterogamija (grč. deuteros. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. de. naprijed imenovano.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja".) neka se dade detur copia čit.) istoga dana detumescencija (lat. deuteros. toga istog. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. grč. thronos) lišiti prijestolja. jedan od helenskih praotaca. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. devalvatio) bank. iznenadna pomoć. deuteros drugi. npr.) mn. deuteroskop deuteroza (grč. ukrasti. a detto (tal.detronizacija detronizacija (lat. neočekivano posredovanje deuterij (grč. tj. to isto. splašnjavati. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. dewas) bog. orobiti. tj. dii (lat. de. protocolli) prav. deuteros. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. deus. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. dewa. teški vodik. deuteros drugi po redu) kem. deuteros. fiz.) dvojka u kartama i u kocki. znak D deutero. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteros. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. detumescere) med. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat.(grč. kad obje strane imaju jednak broj bodova. theos sanskr. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. trg. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit. deuteros. detur copia sc. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. npr. grč. vidovnjak deuteroskopija (grč. spomenuto. jezgra teškoga vodika. detrusorium) med. podnositi) med. popustiti (oteklina) detur (lat. opljačkati devalutacija (tal. prestati oticati. detur kopija (lat. detumescere) med. pren. splašnjavanje. tj. usp. skopeo gledam) drugi vid. deus eks mah ina (lat. oxys) kem. devaliser) krasti. grč.

doba. devehere.) "božansko pismo". deviateur) zrak. devirginare) razdjevičiti. dever) zool. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. udaljiti se devirginacija (lat. npr. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. de. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat.. sanskrt devaporacija (lat. teškoće. okolnosti. vrijeme. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. obrat. verbum glagol) gram. de. željezne dizalice za izvlačenje sidra. šp. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). devitalizacija zuba med. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. uništavanje. deversoir) odvod. puzavost. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. događaji puni nevolje deverbativan (lat. tj. vrsta šarana. prijetvorna pobožnost.devalvirati novca. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). . smirenost. jedne armije. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. developpement) razvijanje. naginjanje devergirati (lat. ploška deversoar (fr. de. izljev. davits) pom. opustošenost deveksan (lat. devolutio svaljivanje) prav. cjelokupno imanje pripada djeci. devergere) nagnuti se. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. jednog odreda vojske. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. strana mjenica. strm developman (fr. devastatio) pustošenje. potpuna odanost. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. načelo. ako umre jedan bračni partner. vitrum staklo. 2. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. vitrum. koji je izveden od glagola devergencija (lat. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. vrijeme) 1. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. naginjati se deverika (mad. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. licemjerje. muka. tj. devalere) bank. kratka izreka na grbu. potpuno povlačenje nekog novca. patnja. razaranje. devaporatio) fiz. supr. trg. tegoban život. skretati. arhit. deflorirati devitalizacija (lat. umrtvljivanje. skrenuti. 3. danas: pobožnost. geslo. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. poniznost (devotizam) devolucija (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. opustošenje. devexus) nagnut naprijed. devir krug. zastavi itd. nevolja. kos. devergentia) nagnutost. revalvacija devalvirati (lat. de. devisa) lozinka. veliko štovanje. skrušenost. sanskrtsko pismo. vita život) lišavanje života. jad.. opustošivanje. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat.

napraviti nered. raspustiti vojsku. povraćati. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. aggregare pridružiti) raspad. vevovere. des. povratiti. dezinsekcija. desassortir) razdvojiti. zbrku dezavantažirati (fr. nepriznavanje dezavuirati (fr. desappropriation) otuđivanje vlasništva. zbuniti. poricanje. v. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. desavantager) oštetiti. odricati. devonski period devonski period geol. tj. unijeti razdor. poreći. nenaseljen.. otklanjanje. ponizan devotizam (lat.. raz-. razjedinjavanje dezakordirati (fr. razdružiti. odreći se aneksije dezangažirati (fr. devocija Dewarova posuda čit. devomere) med. rastaviti ono što treba biti zajedno. termosica. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. prav. odreći. desengager) raskinuti angažman. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. lat. pobožan. desemballage) trg. skrušen. osloboditi obveze. smanjiti stalni kadar. smiren. ponizan. lat. plaću. devoratio) gutanje. desarmer) razoružati. položiti oružje dezasortirati (fr. pun poštovanja. Djuerova . des-. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. desavouer) odricanje. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. brisati vojnika s popisa. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. prijezirno: prijetvorno pobožan. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. desertus) nenastanjen. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. bijeg iz vojske. zakinuti. pust . raz-. licemjeran. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. nemilost. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. osporavati nešto. otpustiti dezapoantirati (fr. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. iskorjenjivanje. npr.) dezanektirati (fr. sprječavanje (npr. žderanje. ne priznavati. rasulo. desaccorder) izazvati neslogu. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. razočarati dezaproprijacija (fr. devotus) Bogu posvećen ili odan. zavaditi. razdruživanje. pokoran. des. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. onesposobiti dezambalaža (fr. desavouer) poricati. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. lat. devovere) v. proždiranje devotan (lat. propuštanje da se učini neki pravni čin. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. smesti. dezodoracija) dezafekcija (fr. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. desaffection) nenaklonjenost. lat. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol.ne-.(fr. glaz. desertio) voj.ne-. raspuštanje vojske.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. okrnjiti dezavuiranje (fr. napuštanje vojske. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. raspakivanje dezaneksija (fr. des-. zakidati. desarmer) razoružavanje.

okaniti se. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. sindezmologija dezmopatija (grč. dezinflacija (fr. npr. grafo) zool. reflacija dezinformacija (fr. prestati dezmalgija (grč. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. odjeću. iskren. = reducirati dezolantan (fr.) od zaraznih isparavanja i tvari. desmos žila. desmos žila. v.dezerter dezerter (fr. des-. lat. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. pathein patiti) med. des-. inflacija. vojni bjegunac. prostodušan dezinjolni barut (fr. tome rezanje) med. des-. des-. deglacija.ne-. grč. zrak. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. odeur miris. odjeće. hig. narušavanje neke cjeline. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. dosadan . desmos žila. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. prebjeg dezertirati (fr. hig. raz-. des-. razbijanje atoma. kad novac traži robu. uništavanje zaraznih klica. dezintegracija atoma fiz. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr.. tj. infestation pustošenje) popravak kvarova. lat. deserter) napustiti vojsku. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. stana i dr. usp. lat. des. des-. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari. bol. integrare uspostaviti. logia) med. neutješan. dezorganizacija dezintegrator (fr. desinteresse) nekoristoljubiv. des-. des-. okuživanje dezinfektor (fr. pathos patnja. lat. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. ljut) kem. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. dezinficirati (fr. ruke itd. a ne roba novac). lat. varati) razočaranje. oxys oštar. grč. lat. des-. deserteur) bjegunac iz vojske. desmos žila. razdvajanje. integratio uspostava. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. raz-. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. desolant) vrlo tužan. nepristran. vrlo žalostan. dezinteresiran (fr. desmos veza. njihovim vezama itd. desmos žila) med. des-. dezodorizirati dezodorizirati (fr. designolles) voj. upala zglobnih žila dezmografija (grč. des-. stan. desistere) odustati. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. oslobođenje od kisika. logia) znanost o žilama. nesnosan. lat. osloboditi od kisika. illudere igrati se. inflatio nadimanje) bank. desmos žila. oxys) kem. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. obnova) uništavanje veze. des-. tj. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu.ne-. lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. lat. algos bol) med. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. žila. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. des. nesebičan. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. lat.

na. bez orijentacije dezorijentirati (fr. koji ima dva gospodara diarhija (grč. pro-. rastrojstvo. dicis kauza (lat. liječnike itd. za. med. archo vladam) vlada dvojice. dvovlašće. itd. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. u ljudskom tijelu. dicis gratia dicis gratia čit. raskinuti. jadan. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. u određenim prilikama.) radi forme. među. navesti na pogrešan put. desetina dežmek (tur.. desorganiser) rastrojiti. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. dicis gracija (lat. izgubljen. u. di-. obstruere začepiti. archo vladam) sa dva vladara. dvaput. npr. dvostruko dia. v. poluvladar. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. zbunjen. loše probave dezorganizacija (fr.(grč. lat. di-. rasulo. naveden na pogrešan put. zatim sa 2. duumvirat diba (tur. kefale glava) dvoglav diceras (grč.dezolatan dezolatan (fr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. des-.) v. raz-. javlja se i kao di-. izgubljenost dezorijentiran (fr. skrenut s pravoga puta. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. di-. sredstva protiv zatvorenosti. di. omesti u nekoj prilici. rastrojavati. rastrojavanje. dioptrija diarh (grč. archo vladam) član vlade dvojice. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. obstructum) mn. skrenuti s pravog puta. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru.) dežurni (fr. desoler) opustošen. dyo dva.(grč. u nekom mjestu. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. zbunjivanje. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dvostruko) grč. dežurati D'Hondtov sistem čit. du jour) koji je na službi. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. preko. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. npr. dicis causa . desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. polugospodar diarhičan (grč. organske veze među sastavnim dijelovima. dvo-. suvladar. di-. za ljubav forme. smeten. dezsma od lat. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. samo radi izgleda. koji obavlja službu.za dis dvaput. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. dešmek) onizak. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. te se tako dobiveni rezultati sređuju. u nekoj prilici. iza. vrlo bijedan. u nekom mjestu. pa sa 3. di-brachys) metr. upravljanje dvojice gospodara. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. v. zbuniti dežma (mađ. skretanje s pravog puta. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dovesti u nered. di-kefalos) med. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. toliko da se kaže. brokat dibrah (grč. du jour) biti u službi.

XIV. elektron) fiz. diktus (lat. hermafroditni cvijet (kod kojega su. didasko poučavam) poučan. di-. a sudjeluje u prostiranju električne sile. didaktikos) umijeće poučavanja. objašnjenja. voda . tj. čvrst sumpor. stari kršćanski spis. nego kad je izolator zrak. porculan. diktum (lat. elektron jantar) fiz. tako se i dogodilo dictus čit. dvadeset četiri površine Didona mit. g. dvomoćan.) rečeno — učinjeno. što ne vrijedi za neke i pojedine. dvadeset. didaskein učiti. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. izlaganja. objasnidbeni. didaktična književnost poučna književnost. vrijedi i za neke i pojedine.. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. di-. upala jaja didimos (grč. parafin. apodiktičan didaskalije (grč. kazivati. opširno izlaganje dielektricitet (grč. tj. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. dielektrični kapacitet v. didymos dvostruk) kem. pričanje od početka do kraja. rijetka zemlja. dicere reći. zrak. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. utemeljiteljica i kraljica Kartage. koji izolira.dictum dictum čit. di-. induktivitet dielektrik (grč. spomenuti. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. g. delfys maternica) med. poučavati. dodeka dvanaest. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč.) izreka. bot. didymos) blizanac didinamičan (grč. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. deka. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. didaktikos) poučan. dvostruka maternica. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". izdan 1883. na Istoku. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. alkohol. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. od četiri prašnika. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. deka deset. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. diegesis) ret. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. di-. dielektrična tijela = dielektrik. dva duža) didinamija (grč. napisan oko 100. di-. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. površina didekaedarski (grč. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. poliedar koji ima dvaput po deset. staklo. didynamis) mn. upute. dvomoćne biljke. tj. smjesa kem. didymos sa dva muda) med. di-. diktum faktum (lat. ulje. di-. tvar (materija. naprijed spomenuti Didahe (grč. diktum de omni et nulo (lat. tj. elektron) koji ne provodi elektricitet. zool. edra osnova) geom. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. edra osnova) geom. dictus) imenovani. kako je rečeno. poslovica. npr. klasa u Linneovom biljnom sustavu. didaskalia) mn. di-dynamikos) bot.) log. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč.

) prav. npr. differentia) razlika. dies dan) prav. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. višak. teh. deffamare) ozloglasiti. psihologijom razlika u spolu. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. ogovaranje. ogovaranje difamiran (lat.). diffamator) klevetnik difamatorski (lat. dan suđenja. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. mat. kod motornih vozila. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. pogrdan difamija (lat. klevetanje. naranče) diferencija (lat. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. razlika. netočan iznos. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem.dielektrin dielektrin (grč.. difalko (tal. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. ozloglašavati. elektron) kem. oklevetati difamirati (lat. deficit. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. differre razlikovati se) 1. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. neslaganje diferencija (lat. kod prijevoza u masama (žita. rok.) trg. 2. mat. diffamare) klevetnički. e.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. psihologija individualnih razlika. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. tj. diffamatio) širenje glasina. po nejednakim carinskim stavkama. ugljena i si. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). ozloglasiti. manjak. diffamare) klevetanje. difamacio civilis (lat. nesuglasica. diffamatio civilis čit. iznijet na loš glas difamirati (lat. različnost. di-. psihologijom tipova. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. diffamatus) ozloglašen. termin difalco čit. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. drva. razglasiti. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. u sposobnostima. razlika u starosti itd.

razvučen. difformite) nakaznost. diffluens) koji se razlijeva. sumnjičavost. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. difforme) napraviti nakaznim. koga je teško zadovoljiti.) diftongiranje (grč. diffusio) razlijevanje. nakazan. poružniti diformitet (fr. prekidanje. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat.) teško. jogunast. opširan. fyllon list) sa dva lista. širenje. diffusus) rasut. prekinuti. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. eo. nejednak. fthongos glas) gram. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika.) log. dvolistan . pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. diffissio) kidanje. nerazmjernost. nepriznavanje prisegom nekog djela. nesklad difrakcija (lat. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. differre razlikovati se) v. mat. raspada. diffessio) nepriznavanje. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. differre) fil. v. odlaganje pretresa difizer (fr.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. diffundere) izliti. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. difthera oderana i uštavljena koža) med. razgrađuje difonij (grč. mučan. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. v. ne slagati se difesija (lat. determinizam diferirati (lat. koji pravi teškoće. io. ružan. dvoglasnik. difficile est satiram non scribere čit. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. diffidentia) nepovjerenje. itd. tvrdoglav difidencija (lat. difterija diftong (grč. razlikovati se. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. raspadanje. npr. difforme) nagrdan. potrošiti (novac. ždrijela difteritis med. difficilis) težak. prav. differre) biti različan. praviti razliku. prav. raznolik diferentizam (lat. differre razlikovati se) razlikovati. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. diffluere) razlijevanje. miješati se difuzijom. differens) različit. nevjerovanje difilan (grč. di-. ao. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. diferencija specifika (lat. mat. diffindere) kidati. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. di-. fthongos glas) gram. neskladan diformirati (fr. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. raširiti. drukčiji. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. nagrditi. pod definicija difficile (lat. dificilan čovjek. razliti. fone glas) glaz. diffessio jurata) prav. odvajanje. kompozicija za dva glasa diforman (fr. diffractio) fiz. imanje) difuzan (lat. tj. di-. strog. razgrađivanje difluentan (lat. rasprostiranje. uporan. di-. nezgodan.

digitalis) kem. diffusio. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). di-. autoklav digestorij (lat. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. druga ženidba. di-. na žice) digitalan (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. gamos brak) drugi brak. hex šest. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. u govoru). fiz. digestorium) u kemijskim tvornicama. mast pomiješana s terpentinom. sredstva za probavu digerirati (lat. gyne žena) bot. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. digressio) skretanje. tj. digerentia) mn. med. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. sredstvo koje pomaže probavi. nj. zool. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč.) mn. podijeljena po knjigama. ugled. grč. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. tj. digitalis) prstni. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat. mn. parom. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. lj. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. razdijeliti. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. dž digredirati (jat. prid. laboratorijima itd. digredi) skretati. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. digestio) probavljanje. digerere) razdjeljivati. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. npr. dyo dva. digerirnoj peći) digestiv (lat.difuzijski postupak pisanju. dignitas) dostojanstvo. dostojanstvenost. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. životinje s prstima. češće. biglota dignitet (lat. prav. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. površina. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. gyne) bot. digesta) mn. med. probaviti. kem. di-. naslovima i paragrafima. dvostruko "gama" (gamma).) bot. probavljati.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. poliedar s dvaput po šest.) Papinov lonac. s dvije žene. edra površina) geom. velikodostojnik digitata (lat. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digestibilis) probavljiv digestija (lat. dvožene biljke. dignitarius) nositelj visokog zvanja. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. tj. astr. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. digestivus) med. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. probava. druga udaja diger (engl. sa dva tučka diginija (grč. osobina biljaka koje imaju dva tučka. digger) kopač. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. di-. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. visoko zvanje digrama (grč. tj. dvanaest. udaljavanje od teme (npr. di-. pomaganje izlučivanja gnoja. .

prevedem. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč.i dr. temno režem) podjela na dva dijela. ženski ukras za glavu. metron) med. lat. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. dicht gust. kao znak vladarskog dostojanstva. dicha na dva. med. šećeraš dijabetin (grč. diabasis) prolaz. diabolos) vražje djelo. dichotomia. temno režem) podijeljen na dvoje. diabetes) med. podjela koja sadrži dva člana. pro. di-. diabolos) vražji. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. diable. prijelaz. 2. u. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. diadeo vežem oko. slična igri jo-jo dijada (grč. raz-. dijadoha dijadelfija (grč. diabolus) vrag. klasa) dijadem (grč. ne propuštati. diabolo) vrsta igre. gaz dijabetes (grč. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. podrijetlom iz Kine. čarolija. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. diabaino prolazim. dicha dvostruko. sotonski dijabolizam (grč. ne u isto vrijeme. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabasis) geol. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. sprava za određivanje količine . uza. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. diabetes. ret. dvojina) mat. zbijen) teh. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. didodekaedar dihogamija (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. dvostruki brak. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). dicha dvostruko. podjela roda na dvije vrste. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. sotona dijablerija (fr. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. diabetes) med. tal. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. za. s obje strane. diabolos klevetnik. adelfos brat) mn.. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. vražji posao dijabolo (grč. dyas dvoje. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). vragolija. na. preko. diaballo prebacujem. mineral iz starijeg paleozojskog doba. binarni sustav dijadoh (grč. tj. diheksagonalna piramida v. diabaino prolazim. nasljedstvo. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. diablerie) 1. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. grč. vračarija. usp. diabetes) med. magija. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. diadijabaz (grč. račvast dihotomija (grč. kruna. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. biti čvrsto priljubljen dija. bot. diabole) kleveta. dakle.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. diadechomai preuzimam) naslijeđe. gamos brak) bot.

dijadeksa dijadoza (grč. prepona u sjemenoj čahuri. pregrada. diagnosis) med. dijafane slike prozirne slike na staklu. pupanje. diaforesis) znojenje. diafyein izniknuti) bot. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diaftheiro kvarim. ošit. pren. v. nejednakost. isparavanje kože. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. prozirnom papiru dijafanitet (grč. algos bol) med. neslaganje. orao gledam. pa postakljeno. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. u neskladu sam. diafero) razlika. diaglyfein izrezati) izduben. preznojavanje dijaforetik (grč. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diagnostike) med. izrezan. v. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. diafaino prosjajim. diadechomai preuzimam) med. prosvijetlim. preznojavanje dijaforeza (grč. diagnosis) med. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. med. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. spor. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. nesloga. diakustika dijafonski (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. diafragma) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. disharmonija. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. izrezbaren dijaglipti (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diaglyptein) mn. ret.utvrditi kod bolesnika . diafaino prosjajim. koji zvuči nejednako dijafora (grč. nejednakost. diaglyptos izrezan. diagignoskein prepoznati) med. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. nesklad. opt. bot. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. tj. diafaino prosjajim. diafoneo ne slažem se. skopeo gledam) med. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. međusloj dijafonija (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. dijafano posuđe stakleno posuđe. metron) fiz. prosvijetlim) proziran. diafragma. preznojavanje dijafragma (grč. geol. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. različnost. oko. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diafragma) anat.dijadoha dijadoha (grč. diafaino. diadidomi dijelim) med. diagignoskein prepoznati) med. posebno za ukrašavanje prozora. diaforeo raznosim) med. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. disonanca. diagignoskein. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. diafaino. na posebnom dijafanom. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. diafoneo) v.

vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. diagonia. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. dia. med. razmicanje. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. koji je u skladu s tom znanošću. u preko. povijest jezika dijakustika (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. crtež (ili: nacrt. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. diagonios. lat. vještina skiciranja dijagram (grč.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. kos. dia kroz. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. dialektos) filol. radi zornog predočivanja određenih odnosa. diagrafein nacrtati. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. presjek. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. lat. ret. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. domišljat .. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. note od pet linija. promjena mišljenja. diagonalis) geom. savez) 1. diakrisis) procjenjivanje. dialegesthai razgovarati. diakope rasjeklina. diachorheo imam proljev) med. š i s). diaklyzo ispirem) ispiranje usta. statistike. razlikovanju. diagramma) lik ili geometrijski crtež. chylos sok. dia. duboka rana) 1. poprečan dijagraf (grč. diachoreo) med. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. pomirenje. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. 2. 2. npr. diakrino prepoznajem. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. prelamanje zraka dijakliza (grč. glaz. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. slika rada ili snage. prelamanje svjetlosti. prijelomni. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diallage razlika. dosjetljiv. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. plan. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. vrsta rude (bogate željezom). voda za ispiranje usta dijakopa (grč. omjera itd. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. diagonalis) u smjeru dijagonale. razlikovan. metron) fiz. stolica. koji pomaže urednu stolicu. diakuo) fiz. diaklao prelamam) fiz. chronos vrijeme) lingv. juha) flaster od biljnih sokova. za. narječje. diakinema) med. diaklyzo ispirem) med. ret. di-agein provoditi. diaklao prelamam) fiz. diagrafein) vještina izrade skica.

meduvrijeme. živa. najtvrđi. ili drugog pita. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. i ret. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. tijekom mišljenja. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. allelon uzajaman) log. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. domišljatost. fiz. logos) filol. dialegomai razgovaram. gubljenje ili iscrpljivanje snage. najsitnija vrsta tiskarskih slova. zaključak u krugu dijalema (grč. srebro. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. dia. dia kroz. dialektos. diametros) geom. onaj koji ispituje i proučava narječja. snalažljivost u govoru. Platon. metron) fiz. osobito. fil. dijalela dijalelus (lat. med. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. di-. tisk. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. razlučivanje. dialyo rastavljam. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dialysis) med. cink. dijereza i asindeton dijalog (grč. dia pomoću. fosfor. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. Sokrat i. tj.. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. koji uništava. itd. talij. dialektikos) dobar govornik. najveća tetiva. logia) filol. magnes magnetni kamen) fiz. definicija u krugu. dialogos) lit. izložiti neku misao itd. razmak. di' allelon. diamant. dialektos. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. od grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. kristaliziran ugljik. krivulje .dijalektičar dijalektičar (grč. razdvajam. disputiranja. prid. umijeće znanstvenog raspravljanja. tj. smrt. dialyo) koji rastavlja. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. magnes. tropos diallelos) log. dvostruki jamb. iambos) metr. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. filol. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. adams. koji razdvaja. dosjetljivost. izmjena tekućina.) dijamb (grč. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. zlato. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. adamas) min. od grč. dialeipo ostavljam razmak. v. vrata itd. dialektos narječje. a sam odgovara dijalogizirati (grč. promjer. dialeimma) prekid. lat. olovo. onaj koji je vješt u raspravljanju. onaj koji se vješto služi dijalektikom. fil. fort. bakar. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). supr. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. grč. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. dužina koja prolazi kroz središte kruga. najgušći. dijaloški dijalogirati (grč. antimon. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom).

zagnojenje) v. dia.: Pristaje mu kao . pyein) med. diapedesis) med. npr. oblog. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. blago isparavanje kože. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat.dijametralan (npr. pyein gnojiti. kod Grka: oktava. dia. zagnojiti. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. proljev dijarij (lat. dia. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. razum. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. diaplasis) med. diapneo ishlapim) med. maslina (II. dia. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. pyein) mn. dijametralno suprotan sasvim. pente pet) glaz. dyao unesrećim. upropastim) ret. diaporesis zabuna. diapedao probijem. uzetost dijapnoici (grč. diametros) pr. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. osobito pluća. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dianassein puniti. umjetnost). diaria febris) med. mišljenje. tj. voden razumom. sredstva koja pomažu isparavanje kože. dianoia) fil. izbijem. gone rađanje) fil. mn. positivus) opt. npr. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. pyesis gnojenje. dianoia razum) fil. bot. dia. zagnojavanje. dia. morfe oblik) oblikovanje. prelomljene kosti dijaplazma (grč. razboritost. diandria) dvomuževnost. dianoia mišljenje. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. koji pripada promjeru. diarrheo protječem) med. pas sav) glaz. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. posve. koji ima dva cvijeta. skroz. diapneo isparavam) mn. koji bujno cvjeta (npr. dianthes) bot. sumnja) neodlučnost. opća klonulost. probijanje krvi kroz opnu vena. koji pomaže stvaranje gnoja. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. med. plegma udarac) med. svakodnevna groznica dijarizam (grč. krvavo znojenje. potpuno. razuman. karanfil) dijapasma (grč. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. zagnojavanje dijapijeza (grč. danas: dnevnik. sasvim. neizvjesnost. dijapijema dijaplaza (grč. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. sposobnost mišljenja. dia. pvein) med. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. mudrost. med. dia lat. npr. kroz pet tonova. neodlučnost. dia. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. pril. čir u prsima dijapijetici (grč. diaplasma) med. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. osobito za kućnu poslugu. značenje dijantus (grč. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok.

kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diaspeiro rasipam. u grč. dia. diathesis. adijaterman dijatermanzija (grč. stylos stup) arhit. diasozo spasim) med. diastello razdvajam. razdvojim) razdvajanje. diastasis razdvojenost) kem. razmaka dijastola (grč. dyas) dvojstvo. diaspora) rasipanje. diasyrmos) ruganje. pa i ona digla nogu itd. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. rastavljam) koji se rastavlja. štiti dijasostika (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. v. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. diasozo spasim) med. diastema razmak. diaspasma razdvojenje. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. diaspao razvlačim. s međuprostorima. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. interval dijastematičan (grč. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. diathermaino progrijem) fiz. njegovanje i održavanje zdravlja. sastavak zglobova dijas (grč. ustrojstvo. udaljenost. koji čuva. naziv za prijevode četiriju evanđelja. diastema) razmak. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. oi ili ai tessares. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). širi dijastatičan (grč. odrađivanje. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. diastema) glaz. prosvjetljavanje zrakama. rastavljanje dijashizma (grč. ugovor. praznina. diaschizein) med. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. čista kvarta. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. rengenskim dijaskopska projekcija opt. osobito sloga koji je inače. evangeličke harmonije dijateza (grč. vještina održavanja života. rasutost. dia. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. razbacanost.dij artroza magaracu sedlo. rastezanje. aterman. ismijavanje. s intervalima dijastil (grč. uređaj. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. razvlači. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. sam po sebi. zool. koji se rasteže. međuprostor. odvajanje. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. mn. razdvajanje. diastasis) razilaženje. rastajanje. thermaino grijem) fiz. bot. produživanje. dvojnost dijashiza (grč. kratak. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. prikazivanje prozirnih predmeta. sa- . degeneriranje biljaka dijastema (grč. osobito prozirnih slika. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. dijashiza dijasirm (grč. kidanje. dijartroza (grč. diaschizein kidati) med. glaz. diastasis) kem. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. npr. ta tessara četiri) glaz. spašava. diatithemi) raspoređivanje. cijepanje. velika dvorana s mnogo stupova. razdvaja. supr. diaskopeo svestrano razmatram) opt. koji propušta toplinske zrake. dia. fiziol. thermasia toplina) fiz. rastavljam) poet. dia. tzv. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. diatithemi) savez. pauza. diastello razdvajam. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč.

med. oikos kuća. diatithesis) med. oikos) bot. diatomos podijeljen) min. uređenje. fil. dijetist dijetarski (lat. rastavljen) mn. čas šaljivo. paskvila. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dieta) mn. diaireo razdvajam. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. diaitetike sc. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. narodni izaslanik itd. spavanje i odmaranje). diurna) dnevna plaća ili nagrada. dioikesis gospodarstvo. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. razgovor. četvrtina tona. fr. diaeta način života) med. dijecezno pravo službeno pravo. kućim. dies dan. osobito krvnih žila dijeta (grč. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. dom) sa dva doma dijeceza (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. diaitao liječim. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. dnevnice koje prima službenik. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. diese) glaz. 294 dijurnist dijereza (grč. di-iemi. u Kat. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. med. diateino istežem. umjesto stalne plaće. di-oikeo gospodarim. dispozicija dijateze (grč. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. kućenje) gospodarstvo. topola. pril. dnevnica dijurnist (lat. dnevničar. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. rastavljanje. dnevno dijete (lat. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. di-. npr. kritički polemični spis. dies dan) koji prima dnevnicu. scala ljestvica) glaz. tzv. diatomos razdijeljen. bot. diurnus) dnevnih .dijateze stav. npr. uprava. razdvajanje. dakle. diairesis) gram. dietarius) v. nadnice. razdvajanje. dnevničarski. čas ozbiljno. ae u ae. svaka mala promjena u tonu. dies dan. diaitao liječim) umjereno. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. a druga samo ženske cvjetove. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. korisno za zdravlje. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). silikatne alge. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. uredan način života (s obzirom na hranu. zabava. jednostaničan dijatomeje (grč. piće. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. bolesnička hrana. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. vrba i dr. sklonost nekoj bolesti. njegovanje zdravlja. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. di-. razlika između velikoga i malog polutona. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. lat. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. diatribe) zanimanje. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. diaita lat.

sastoji se od trumpete. nego su podijeljeni na razne cvjetove.chros boja kože. kline ležaj. dictare) kazivati u pero. lat. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. šav. pravednost.dik dik (fr. 2. dictio) jezik ili stil nekog pisca. gitare (ili: bendža). koji zapovijeda. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. naređenje. glasovira. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. dictare. dvojezgreni dikolon (grč. dictando)' pisanje po diktatu. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. klarinete. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. pravo. chorde žica) glaz. zadatak rađen po kazivanju u pero. di-. govoriti nekome . dictatum) 1. šara diklinije (grč. znanost o pravu dikirion (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. koji ima dvije jezgre. bez sjedala za kočijaša. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. chroma boja) u dvije boje. logia) pravo. luksuzna laka kola za dame. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. vrsta mažurane) diktando (lat. dictamnum) jasenak. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. pravda. 2. diktando. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. režim koji uspostavlja diktator. dictator) 1. di-. rutvica (ljekovita biljka. di. pozaune. postelja) bot. krateo vladam) v. grč. pijavčica) bot. dike pravo. slično fonografu. suprotno: despocija dikeokracija (grč. dike) 1. kolon dio. mast) dvobojnost. 2. di-. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. pravda. pravna država. diksilend (engl. dikearhija dikeologija (grč. dike. dux) 1. kotyledon udubljenje. di-. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. archo vladam) vladavina prava. dikyrios dvojak) pravosl. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. ukras. herceg. zapovijed diktator (lat. kokkos jezgra) bot. kazivanje u pero. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. izražavanje dikcionar (lat. vojvoda. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. dus. di-.) obrub. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. dictatura) vlast diktatora. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dichroos. dichroos. odjeljak) poet. način izražavanja. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. foneo zvučim) uređaj koji. mit. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. dike. di-. onaj koji neograničeno vlada.

diligence) brzina. otopiti. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. kon diliđenca (tal. bavljenje nečim iz ljubavi. . propisati. gaseći se. zbrisati. proširenje srca dilatator (lat. dilatatorius) koji proširuje. dvosmislica dilucida intervalla (lat. savjetovati. dilutio) razblaživanje. pažljivo diližansa (fr. log. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. dragi. razdiranje. marljivost. nedoučen. pren. npr. diluvium spiranje zemlje) poplava. vrijeme između činova diluencije (lat. nestručnost. npr. revnost. krasan. zapovijedati. rasvijetliti. tzv. tumačenje dilucidirati (lat. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. rastopiti. pruživ. poplavljena zemlja. izjavan dilaceracija (lat. dicere govoriti. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. proširivanje. dilatorius) koji razvlači. diluere) razblažiti. dilogia) dvojako značenje. razvlači dilatometar (lat. smanjivanje jačine diludij (lat. dvosmislen dilogija (grč. onaj koji je u nekoj struci površan. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. lijep. kaz. npr. miljenik. otvarač. rasteže. zavodnik dilema (grč. oprati. ljubimac.) glaz.) ptica (papiga. dilatabilis) rastegljiv.) glaz. differre odgoditi. stručnjaka). dilatio) odugovlačenje. voljen. odgađanje roka dilatabilan (lat. vino vodom. med. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. im. osobito duševnog bolesnika. kaznu diktitis (grč. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. odugovlači. dilucidatio) prav. dilucidare) osvijetliti. oteže.diktitis što treba raditi. nepovjerenje) diluvij (lat. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. protumačiti dilucija (lat. a ne profesionalno. razbiti (npr. veseliti diligencija (lat. sumnju. rane dilatatoran (lat. hitrina. potop. brza pošta. brižljivo. objasniti. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. grč. koji se može proširiti dilatacija (lat. diluentia) med.) mn. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. dilatator) med. tj. med. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. zanosan. objašnjenje. raskinuće dilacija (lat. sprava za proširivanje.) prid. dilettare) zabavljati. raskomadati) rastrgnuće. propisivati. dilatere. slavuj) dilogičan (grč. dictus) gram. širenje. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. pren. rastapanje. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. poštanska kočija dilkuša (tur. svijetli trenuci. odlaže dilatorij (lat. diligentia) brižljivost. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. prav. dilatorium) prav. diktyon mreža) med. metron) fiz. pažljivost. zatvorena kočija za prijevoz putnika. dilacerare razderati. upala mrežnice diktivan (lat. con diligenza čit. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. dilatatio) rastezanje. dvojba.

oblik) koji ima dva oblika. jedan jampski stih od četiri stope. prostiranje. dimetiri izmjeriti. dimissorium) isprava o otpuštanju. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. smanjivati. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. otjerati iz službe. demisija dimisionar (lat. potrebne su nam tri dimenzije. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. umanjenje. građa dimeran (grč. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. trg.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. jačine. nemoderna muslimanka) dimije (tur.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. smanjenje. odbijanje od svote. zahvaliti se. smanjenje. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. širina i visina (ili dubina). zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. četvrta dimenzija je "vrijeme". di-. zatucana. usp. u snazi. dimensio) mjerenje. pružanje. presjeka dimenzionirati (lat. dimenzionirano drvo drvo za građu. otpuštanje. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. poplavljen. suptrahend dimirbaš (tur. postupno tiše. dvočlan dimetar (grč. umanjenje. dimensio) mjerenje. diminuere) smanjiti. prema teoriji relativiteta. npr. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. diminutor) mat.) prav. morfe. dajm (engl. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). proračunavanje veličine. popuštanje. umanjiti. umanjenost. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. di-. umanjitelj. površina dvije. pračovjek dimaher (grč. dva člana. diminucio kapitis (lat. otapalo za kaučuk i lak. skratiti. građanska smrt diminuedno (tal. umanjivanje. dati ostavku dimorfan (grč. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . da bismo to mogli odrediti. dimittere) otpustiti. diminutio capitis čit. a linija jednu dimenziju. sve priznao. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. dyo dva. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. suziti. smanjenost. dimissio) smjenjivanje s položaja. dimensio) izmjeriti presjek. npr. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. smjenjivanju dimitirati (lat. zahvaljivanje na službi. dimorfizam dimorfija v. kvaternarij dimetilbenzol kem. linije). metron) metr. pren. dimorfizam geol. diluvialis) potopni. diminutio) smanjivanje. po mišljenju inkvizitora. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. sve slabije (tj. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. usp.) glaz. di-. dvoobličan. v. demirbaš) imovina dimisija (lat. ostavka. popustiti (npr. jačini) diminuto (šp. mogu određivati i mjeriti.

sposobnost. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. ako se. dinamometrijski dinamozoizam (grč. elastičnog. fiz. svojstvo nekih tijela da se mogu. a visok po nekoliko metara. potencija dinamistika (grč. tamna kosa. dinamo dinamogen (grč. genos podrijetlo) fiz. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. crne oči. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. 2. dynamis. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. i pored istog sastava. mjerenje sila. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. dynamis sila) v. din (grč. min. preanimizam dinamo (grč. temelji se na pučkom govoru. koji ima svoju snagu. geodinamika dinamika (grč. dimorfija dimotiki (grč. demos narod. kratka glava. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. 1833—1896) dinamizam (grč. dynamis sila) eksploziv. koji je stalno u pokretu. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. dynamis. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. dynamike) 1. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. sposoban. pješčani sprud dinametar (grč. dynamis sila. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dynamis sila. pješčani brežuljak. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. metamorfosis) geol. morfe oblik) dvoobličnost. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. kokoš i pijetao. metron) opt. stvarnosti) mogućnost. glaz. dynamis. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. grafo pišem) pokazivač sile. di-. supr. zoon živo biće) fil. dynamis) sila. dug po nekoliko stotina. statičan dinamičar (grč. dina (kelt. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. metria) fiz. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis. dynamis sila. snaga. ali neeksplozivnog tijela. energija koja djeluje). prid. npr. dynamis sila. sile koje djeluju (ili sila. din) geol. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. biol.dimorfizam dimorfizam (grč. dynamis sila) fiz. metron mjera) fiz. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. koji slobodno djeluje. dynamis) koji se temelji na dinamici. umjesto s infuzorijskom zemljom. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. koji ima jako djelovanje.

željeznog oksida i ilovače.). fysis priroda) mn. glavni obrok. strašan. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. Aziji (403—323 pr. sin Aresov. mn. avanturama dinofonitet (grč.). privrženost dinastiji dine (fr. šesnaest. točnije: antidinici dinigla podlanica. st. dingey) šport. dinghy. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. božanska i ljudska. tj. dynastes vladar) odanost vladaru. kralj Trakije. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. o njemu se priča da je stanovao u bačvi.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. sauros gušter) zool. moavke dinkohotizam (šp. deinos užasan.) zaboga! dioda (grč. dynasteia vlast. mizantrop Dioklecijan rimski car. dining-room čit. edra osnova) geol. moć) vladarska loza. i 4. n. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . Don Quijote) sklonost pustolovinama. svečan otmjen ručak. s malom primjesom vapna. dynastes) vladar. jačina glasa dinosaur (grč. deinos.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. per Dio! (tal. suprotno: monofiziti Diogen (grč. koji je pristaša neke vladarske loze. dyo. strašan.. lat. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. pren.) kola za ručanje. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. din vjera. vlastelin dinastičan (grč. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. sredstva protiv vrtoglavice. nazvan "Pas". komarča. syz bez) bezvjerac. jak. fone glas) lingv. površina. podrijetlom Dalmatinac (3. e. Dio. dyo dva. ornis ptica) v.) blagovaonica dinirati (grč. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. dinastije dinastija (grč. dajningrum (engl. gospodar. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. pirjati dinsuz (tur. prud dingi (engl. onaj koji prezire svijet.) 1. dinos vrtoglavica) mn. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. poliedar s dvaput po osam. današnje značenje: večera) 2. n. di-. med. dajning-kar (engl. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. strašan. gozba dine (kelt. dynamai mogu. ateist Dio (tal. usp. diinsten) pržiti jelo na poseban način. bezbožnik. Deus) Bog. pržina. okto osam. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. mali čamac za jedrenje dingo (austral. prid. trioda diofiziti (grč. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. pijesci. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. deinos silan.diner ručak. e. odnosno vladajućem domu. deinos užasan. sipine.

ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč.. nimfa. teol. pristaše naučavanja o dvije prirode i . Kastor i Polideur (Poluks). poboljšavanje. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. st. salitre i sumpora dioristički (grč. osmos guranje. v. Dioniz (grč. sprava za viziranje. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. Bakho dionizije (grč. blizanci. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. kći Urana i Geje. dioreksin (grč. znanstvenik iz VI. Krist se rodio 754. anaklastika diorama (grč. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. jedan od najvećih junaka pod Trojom. izumio Daguerre 1822. starogrčki bog vina i vinogradarstva. tiskanje) fiz. di-. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. diorismos ograničavanje. dia kroz. Dionysia) mn. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. diorizo ograničavam. ponekad s likovima u pokretu. g. prijatelj muza. orao gledam) opt.20 m dioptrika (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). odredba) fil. thelo hoću) mn. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč.. g. orao gledam. piljevine. Dionysos) mit. namještanje. dioptrikos) koji spada u dioptriju. sin Tidejev. 2. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. dia. pren. četvrti Saturnov unutarnji satelit. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. di-. tumači. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. dia-. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. vidim) opt. 2. diorthosis uređivanje) popravljanje. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. odvajam. sastoji se od dva dijela. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. osobito na uređajima za mjerenje. osteon kost) med. dotjerivanje) diortoza (grč. med. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. di-orao gledam kroz) prozirna slika. od osnivanja Rima dionizijski (grč. razlikujem) koji objašnjava. drvenog ugljena. određivanje pojma diortotičan (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. Dionysos) fil. staklo i dr. pomicanje kostiju dioteleti (grč. dyo. sa Zeusom rodila Afroditu. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). bujno zelenilo). mješavina pikrinske kiseline. dioptron sve kroz što se vidi) opt. prema njemu.Diomeje nio ljudskim mesom). leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. otkriven 1684. osmoza diostoza (grč.

diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč.. diplon) fiziol. izaslanički. bot. originalnosti. znanost o poveljama. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. utvrđivanja njihove izvornosti. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. pren. ops. tj. ambasadorski. mudro. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. dokumentirano. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. povelja o imenovanju. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. pyrriche) metr. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. uglađeno. povlastice. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. ponašati se oprezno. diplomatski zbor (fr. slobode. osobito na visokim školama diplomacija (grč.. di-. diplasios dvostruk) udvostručenje. službeni organi koji se bave tim poslom. petalon list) bot. diploo. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. svjedodžba o položenom ispitu. s mnogo takta.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. državnički. monoteleti dipetalan (grč. osobito ona kojom se daju dostojanstva. povelja kojom se ukazuje počast. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. vremena kad su izdane itd. djelovati kao diplomat. dvostruki pianoforte. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. voditi pregovore. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. opos oko) med. što se tiče pregovora i veza između država. prava itd. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. diplos dvostruk. oslobođenju ili pomilovanju. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. pren. diploma) pomoćna povijesna znanost. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diploma) poveljno. di-. ditopsija . diplasis dvostruk) glaz. osobito u drami. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. oprezno. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. podvostručenje diple (grč. dvostruki pirih. di-. dvostruko viđenje nekog predmeta. pregovarati sa stranim vladama. pren. usp. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. odlikovanje. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. diploo. diploma) povelja. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. osobito kod kostiju lubanje. sa dva lista. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč.

dipteros dipteri (grč. res. dipsakos) med. krštenih. IX 1795. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. dipsetičan dipsomanija (grč. directorium) vrhovna uprava.. propis... npr. neposredan. dvostopni dipodija (grč. di-pus) metr. društvu i si. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. slika u dva dijela. 1799. v. pteron krilo. kod starih kršćana: popis rođenih. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. koji je u izravnoj liniji. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. npr. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. dipteros dipteros (grč. direktni porezi neposredni porezi. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. pokućstvu i dr. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. voj. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. direbus (grč. a svrgnuta 9. pteron krilo) arhit. ptito padam) gram. sijamski blizanci) dipodan (grč. upravitelj. di-. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. pravilo o držanju u nekoj stvari.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr.) pravim putem. ustanove i dr. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. koji voli piti. umrlih itd. di-. moda u načinu odijevanja. bolest žeđi dipsetičan (grč. sizigija dipol (grč. dipsao žednim) koji žedni. logia) zool. dipsao) v. XI. osnovana 22. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. komarči i dr. di-. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. direktoar direktorijalni (lat. umj. smjer linije. od dviju stopa. di-. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. npr. dyo dva. bez posrednika.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. mania) med. directiva) uputa. pus. obadi.. per directum čit. od proizvođača direktiva (lat.. dupren. zavoda. director) ravnatelj. dipsa žeđ.) dipterologija (grč. direkcijska linija voj. direktna. slika koja se može sklapati diptoton (grč.diplosomija diplosomija (grč. directoire) upravno vijeće. dat. porez na prihod. per direktum (lat. directus) izravan. v. indirektni porezi posredni porezi. diploos. s dvije stope. zool. dipteralni hram. smjer rada. hram ograđen sa dva reda stupova. di-. direktorij. diribere brojiti glasove) brojač glasova . directio) uprava. putanje jednog zrna direkcional (lat. na živežne namirnice itd. strast za pićem. koji radi bez okolišanja. dipteron diptih (grč. dvostruka stopa. dipsa. na dvije ploče ili dva platna. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. dvokrilci. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. podos stopa) metr. smjernica. di-pteron krilo) mn. v. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat.

tonska ljestvica. osobito medicinskim izrazima).) po tonskoj ljestvici.(lat. raspoznavati. dis glaz. dives bogat) starorimski bog podzemlja. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. razlika između boljeg i lošijeg novca. disagio) trg. neugodnost ili teškoća (u mnogim. disceptator) presuditelj. disciplina arkana (lat. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. raz. sudac u sporu disceptirati (lat. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. glaz. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. disceptare) raspravljati.te označuje razilaženje. dirupcija (lat. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. disceptatio) rasprava. discessio) odlazak. rukovoditelj.) trg. pretresati. uviđati. dys ne. ne zvučati skladno disaža (tal.dirigent dirigent (lat. debata disceptator (lat. na red. dirigere) upravljati. dirimentia) prav. znanstvena grana. disborzo (tal. obavljati teške poslove diritta (tal. odvajanje. grčki Pluton. razvod braka disciplina (lat. izdatak.) tajna znanost. disciplina arcana čit. predmetak kojim se označuje loše stanje. znanstveni predmet. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). znanstvena struka. predmetak koji odgovara našem raz. razvesti. smetnja. u redu. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. vojni. razdvajanje.(grč. ne suglašavati se. nastavna metoda.(grč. derendž na muci) kulučiti. a po jednoj zlatnoj kuni 0.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza. red. držati u stezi. u mnogim složenicama: dvaput. diruptio) probijanje.50 kn. ukinuti. ako je zlatnik 19. znanost.) stega. teol. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. discernere) odvajati. tj. disaccordare) ne slagati se.) glaz. tj. dirimere) rastaviti. razvod braka discidij (lat. tj. prepreke za brak dirimirati (lat. nastava. upućivati. razlikovati. dis) 1. odgovara hrvatskom nedis. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. discidium) raskidanje. proboj Dis (lat. razdvajanje. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. maltoza. poredak (školski.50 kn u srebru. suprotnost uopće disaharidi (grč. pril. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. postupno. dvostruko dis. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. crkveni). spoznavati discesija (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. u strogoći. glaz. na štetu lošijeg. dis) 2.025 kn) disbarizam (grč. predujam. rukovoditi. onda je disaža po zlatniku 0. upravljač. dirigens) ravnatelj. dys) 3. poništiti dirinčiti (perz. trošak disceptacija (lat. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. debatirati discernirati (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. razlozi za razvod braka. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. alla diritta (tal.

dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. dys-. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. disserere) v. disgenika (grč. vijesti diseminirati (lat. genos rod. kvarenje oblika. npr. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. dike pravda) nepravednost. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. raz. dys. disgregatio) raspadanje. dis-.ne-. disertator disertator (lat. smetnja okusa. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa.) otkrivač. isp. dys. raspadanje krvi diseminacija (lat. stegovni. dissecare) razrezivati. kao prezbiterijanci. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. disgregacija (lat. nagrđivanje. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. grč. nonkonformisti i dr. dissertatio) znanstvena rasprava. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. disertirati disertacija (lat. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. rasprostiranje (ili: raznošenje. dissertare raspravljati) v. disseminatio) sijanje. suprotno: eugenika disgeusija (grč.ne-. izumitelj. dvs-. fasis izreka. independenti. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. interval od dvije oktave disdikija (grč. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. dys-. nesporazum. dis-. dis. episkopalne Crkve.) diserirati (lat. reda. lat. aisthesis osjet. dissertator) pisac znanstvene rasprave. diskoverer (engl. raznositi. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. bolestan sastav krvi. dis-. odvojili od državne. širenje) nekog glasa. nagrdenje. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. pas sav) glaz. osjećaj) psih.ne-. dys. soli itd. dys-. femi kažem) psih. geuo kušam. kvekeri. octa. disciplina) koji se tiče stege. unakaženje. figuratio) unakažavanje. dys-. neraspoloženje. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. funkcija) med. neistinitost. pronositi glas. neosjetljivost. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. haima krv) med. disseminare) rasijati. razvod. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. isp. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. euforija) med. teško gutanje hrane. rasipati. diaklao prelamam) opt. nesloga disenter (eng. rasprostirati. disekcija disektor (lat. nakaza disforija (grč.ne-. okusim) med. pren. dys. dia. dissecare) v. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. fagein jesti) med. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. nakaznost. tupoglavost disfagija (grč. raspad na sastojke . dissectio) rezanje nekog tijela. metodisti. baptisti. dissenter) "onaj koji drukčije misli".disciplinski disciplinski (lat. rasijavati. diaklao prelamam) opt.

kakofonija). grč. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. pretvaranje. dissipator) raspikuća. rastavan. pogrešan ton (disonanca. dissidentia) rascijep. dissimilaritas) nesličnost. nesklad. logično razdvajanje disjunktivan (lat. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). nesloga. heretik disidij (lat. katabolizam. rastresenost. razlikovati se. isključenje. disjectus) razbacan. harmonia) glaz. ne slagati se. rastaviti. pretvarati se disinvolto (tal. npr. isključuje. suprotan. npr: muškarac—žena. hydor voda) med. rascijep disharmonirati (lat. odijeliti. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. raspršavanje. grč. razjednačavanje. prikrivač. nepažnja. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). ili piši". disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. usp. raspadanje žive supstance. dissidens) otpadnik. neslaganje tonova. riječ od dvaju slogova. suprotnost. log. ali oba pripadaju. različitost.: "Ili dođi. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. općenitijem pojmu. disjicere. neusiljeno. a druga ne. bot. razaranje metabolizma. dys-. rascijep. dissipatio) rasipanje. disjungere) odvojiti.) glaz. dvoličnost. biol. griješiti u tonu. rasipnik. ne biti složan dishidrozis (lat. dissimilis) ne biti sličan. S je ili P1 ili P2). grč. prikrivati. prijetvornost. raspršen. dissimilatio) gram. različitost u mišljenju disilab (grč. harmonia sklad) neskladan. tj. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. raznorodnost disimilirati (lat. nesloga. odvaja. razjednačavati disimulacija (lqt. Bečom umjesto Bečem). dis-. nesuglasnost. npr. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. asimilacija disimilaritet (lat. npr. razgradivanje organske hrane u listu. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. disjuncitvus) razdvojan. osobito vjerskom disident (lat. magle. di-. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. onaj koji se razilazi u mišljenju. dvosložna riječ disimilacija (lat. različitost u mišljenju. isključan. cijepanje. razvesti disjunkcija (lat. odvojan. kao srodni. neslaganje. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dissidium) razvod. dis-. harmozo slažem se) ne biti skladan. prirodno disipacija (lat. prikrivanje. dis-. dis-. grč. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. licemjer disimulirati (lat. nekom višem. dissimulare) kriti. syllabe slog) gram. koji razdvaja. razvod. pas—mačka. gram. tajiti. razbacivanje. disiunctio) razdvajanje. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . gram. tj. razaranje promjena tvari u organizmu. pogrješan u tonu. dima. chylos sok) med.disharmoničan disharmoničan (lat. kožna bolest na prstima ruku i nogu. odmetnik. razasut disjungirati (lat. razdor. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. dissimulatio) zatajivanje. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. zatajivati. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat.

diskos) šport. ne priznavati disko-džokej (grč.ne-. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. negirati. nepriznavanje. odbiti. odračunati. koja je diskontira diskontinuiran (lat. bez veza. za gotovinu prije isteka roka. ima promjer 22 cm. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. disclamatio) negiranje. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. med. gubljenje boje. tanjurast.disk disk (grč. neprekidnost) prekid. continuere) prekinut. blijeđenje diskoloran (lat. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. discoloratio) obezbojenje. okrugla ili obla ploča za bacanje. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. prestanak. clamare) poricati. sjeta. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. automatske kretnje. neraspoloženje. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. sličan tanjuru. napravljena od kamena. neprodužan. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč.-engl. kod kojega je prestala veza.. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. odračunavanje. disconto) trg. disko. decompte. željeza ili drveta. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. diskeo. kineo krećem se) 1.-engl. pločast diskolija (grč. kupovanje kratkoročnih tražbina. prav. diskos. escompte) trg. dis-. unutarnji krug složenih cvjetova. dis-. dys. disconto) trg. sopranist diskantni ključ glaz.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. dyskolia) nezadovoljstvo. po odbitku određenih postotaka. diskonto diskontant (tal. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. šaren diskont (tal. discolor) različite boje. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. 2. osoba koja prima mjenicu u diskont. osobito: kupiti ili prodati mjenice. raznobojan. disemija diskinezija (grč. suvremeni disk. trzanje mišića i si. eskontni posao diskontni račun trg. disconto) trg. a težak je 2 kg. prekidnost. turobnost. naknada . u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. obično od drveta ili željeza. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. neprohodnost disklamacija (lat. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. disconto) trg. v. prekidan. npr. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. kataposis gutanje) med. eidos oblik) sličan disku. katapinein progutati. fr. diskos. npr. kaseta. disconto. dys-. bot. diskos. dis-. usp.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. v. continuitas produžnost. neprodužnost diskontirati (tal. suncokreta diskant (lat. diskač diskobol (grč.

koji umije čuvati tajnu. geol. dys-. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. kriza diskonvenijencija (lat. discreto. neprikladnost. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. neograničeno sudsko pravo i . discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. nejednak diskordantnost (lat. nesložan. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. diskos kolut. oprezan. ne slagati se. diskrecijski diskredit (lat. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. diskrecionarna vlast slobodno.creditare. discrepantia) nesuglasnost. discordans) neskladan. discretus razdvojen. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. krasis mješavina) med. loš glas. kontinuirana veličina. mudar. 2. nesuglasan. međuprostor. pažljiv. diskrecionaran diskrecionaran (fr. dis. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). fil. discernere. ozloglašenje. gubitak kredita. tj. po sebi različit ili odvojen. razlika diskrepantan (lat. diskrecijski dani trg. ne ići usporedno s drugim tonovima. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. povjerljiv. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. discordare ne slagati se. neskladnost. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. theke škrinja. suzdržljiv. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. međa. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. neskladnost diskordantan (lat.) glaz. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. a discretion čit.) prema uvjerenju. odvojen. oprezno. ormar) 1. šutljiv. discernere razdvojiti.. godine punoljetnosti. discordance) nesklad. disconvenientia) nepriličnost. discordia) nesloga. fr. presudan ili kritičan trenutak. supr. koji nije u skladu diskretan (lat. a diskresjon (fr. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. kon diskrecione (tal. discrimen) nešto što odvaja. nesuglasnost diskordirati (lat. odvojiti. pouzdan. razlika. kem. discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. neskladnost. nesloga. diskreto. nesuglasnost. različnost. 3. granica. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. discredit) nepovjerenje. različit) 1. diskrecijske godine godine zrelosti. osobito predsjedavajućeg. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. neslaganje. razdor. con discrezione čit. 2. uzeti nekome dobar glas. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. na milost i nemilost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. razmak. najveća opasnost. ozloglasiti. ne biti u skladu diskoteka (grč. fr. mat. velikodušnost (pobjednika). šutljivost. disrepans) koji odudara. discretio. odudarati od pravilnog tona. iznošenje na loš glas. fr. discordare) glaz. nepristojnost. suzdržljivost. pažljivost.

koji razlaže . uganuti. dys-. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. razdioba. usputan diskusija (lat. viđenje) med. iščašiti dislogija (grč. razmještaj trupa na nekom području. razlikovati. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. discours) razgovaranje. razmještati. boja. govor. usnama. raspravljati diskvalificirati (lat. fr. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. odvajati. npr. discursivus) log. sporan. nepodobnog diskvalifikacija (lat. discussivus) koji objašnjava. kod određivanja korijena (x : . obespravljenje kolonijalnih. podjela. qualis. lalein tepati. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. pojmovne prirode (supr. izlaganje diskurzivan (lat. razmjestiti. opravdavati. nedostatak sposobnosti. dis-culpare) pravdati. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. intuitivan). dislocare) premjestiti. šport. premještati. govoriti) med. nedostatak važnosti. isključenje dislalija (grč. discussio) raspravljanje. u razgovoru. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. geol. dys-. prijeporan. chroma. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. lexis govorenje) med. razgovor. praviti razliku. dislocatio) premještanje. disculpatio) opravdavanje. discriminare) dijeliti. vojsku. razgovoran. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. dys-. nesiguran diskutirati (lat. discursus. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. obilježiti nekoga kao nedostojnog. razmještanje. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dis-. obespravljivati. dys-. med. onaj koji je čisto misaone. facere) onesposobiti. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. opsis vid. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. facere učiniti) onesposobljavanje. prikraćivati prava. nekog posla. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. sljepilo za boje. discutere) govoriti. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. dis-. istraživanje razgovorom. smanjivati prava. logos) psih. discriminare odvajati. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. uganuće. isključivanje. iščašenje. discutere) objašnjavati. predavanje. discriminare) mat. voj. qualis kakav. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. med. graničiti diskromatopsija (grč. razgovarati diskurs (lat.

). dissonantia) nesklad. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. nesloga. dissolubilis) otopljiv. disparatni pojmovi log. pareunos suprug. Pepeljuga. dissolventia) mn. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. osobito djelovanjem topline. koji pripada otopini disolvencije (lat. npr. društva. braka). disparatus) iz osnove različit. opsis viđenje) med. 1922. biti neskladan. rastaviti disonanca (lat. razvratnost. raspuštanje (nekog društva). elektrolitička disocijacija fiz. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. glaz. dissociatio) razdvajanje. dis-. lakomislen. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raspadanje nekog tijela. nejednak. med. dys-. nedo\ j- . reo tečem) med. neobuzdanost. razuzdan disolutivan (lat. v. supruga) med. slabo. slabovidnost. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dissociabilis) nespojiv. dissolutio) rastapanje. (kreacijom Miki Mausa). razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. član. men mjesec. dissolutivus) koji otapa. i . raskomadati. Pinokio. zapravo Walter Elias (1901—1967). ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. Alica u zemlji čudesa. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. razlikovati se disopija (grč. razdvojiti disolubilan (lat. membrum ud. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. slabost vida. tj. dissolutus) otopljen. neskladan. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje. neslaganje. komadati. dissolvere) otopiti. disonija dispanzer (eng. dismembratio) komadanje. opsis) med. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. Walt čit. v. rastavljanje) disolvirati (lat. kem. Petar Pan) disocijabilan (lat. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. dys-. slavan je postao 1928. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. dissonare) ne zvučati skladno. države. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). dys-. rastavljiv disolucija (lat. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. osobito članova vladarske kuće). jabuka i vrlina dispareunija (grč. dys-. rastopni. rastopiti. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. disopsija disopsija (grč. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. razdor. sentimi. dissociare) rastaviti. raščlanjivati dismenoreja (grč. rastopljiv. koji rastapa. nesuglasnost. noni i dr. Dizni Volt. ne slagati se u glasu. dis-. neobuzdan. razdružiti. raspuštenost. koji rastavlja. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. omekšavanje. raspad (npr. koji ima prirodu otopine. nezdruživ disocijacija (lat. nacrtao prve trik-filmove. razum i biljka. raščlanjivanje. mezalijansa disparatan (lat. rastajanje.

procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng.) dispondej (grč. srca. dvostruki spondej. pripremati i izdavati lijekove. 3. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. astma. di-. rasađivanje. rasuti. displeist persns (engl. dispersio) opt. pepsis probava) med. farm. podijeliti među zainteresirane (v. displicentia) nedopadanje. ne biti po volji dispnoja (grč. radnik koji iz jednog središta. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. dispatch hitno obaviti) 1. elementarne.) raseljene osobe displantacija (lat. osobito u knjižarstvu. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat. dys-. homogene svjetlosti (boje). dispensatio) razdvajanje. displicentiae pactum čit. regulirati račune displaced persons čit. raspršiti dispermatičan (grč. mehaničkih smetnji i dr. pneo dišem. djelitelj.) mn. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. ono što je stavljeno na raspolaganje. dispaširati). sipnja. spondeios) metr. razasut dispescirati (lat. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. razdvojiti. raspršivanje svjetlosti.. osobito u vezi sa štetom na moru. plasso oblikujem. dis-pensare) podijeliti. premještanje displazija (grč. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. dys. groznice. nekih živčanih poremećaja. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dvosjemen. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. sa dva sjemena disperzija (lat. dispergere. dispergere) rasipati. nesviđanje. dispensator) darovatelj. displicere) ne dopadati se. sporne svote. osloboditi od obveze ili kazne. 2. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. rasap boja disperzivan (lat. dys-. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. upravitelj. pnoe disanje) med. dispacher) pom. dis-pescere) rastaviti. dispersivus) raspršen. dis-par) nejednakost. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. razdijeliti. ravnatelj. oslobođenje. dys-. ne sviđati se. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. različitost.ne-.) prav. neskladnost dispaširati (fr. dijeljenje. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). donator. dys-. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. oprostiti dispepsija (grč. dis-plantatio) presađivanje.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. osobito kod prepreka za brak. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. di-. sperma sjeme) fiziol. oprost. displicencije paktum (lat. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji.

disputatio pro gradu) disputant (lat. spor. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. glazbu. raspoloženje. disputabilis) sporan disputacija (lat. disputatio) raspravljanje.46. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. disponens) upravitelj. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. pobuditi nekoga na nešto. oraspoložiti. uređivanje. habilitacijska disputacija. predavanja). roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti.) dispozicijska sposobnost prav. dispossessare) prav. disponens) raspoložen. disputator disputator (lat. znanost. plan (npr. sklonost. nejednak disprozij (grč. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. prilagoditi. med. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. raspolaganje novcem. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. dis-proportio) nerazmjer nost. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. element. a da se ne mora polagati račun (npr. dysprositos teško pristupačan) kem. razmještaj. redni broj 66. skica. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. koji naređuje. predavanje). dispossessio) prav. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. dobre volje disponirati (lat. urediti. znak Dy disputa (lat. tj. raspolagati (novcem. mala apraksija. osobito: voditi znanstvenu raspravu . nacrt (rasprave. dispositiva) prav. formula presude dispozitivan (lat. zločin. poslovođa. kod raznih ministarstava. atomska težina 162. na raspolaganju. odlučuje dispraksija (grč. sposobnost raspolaganja nečim. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. promocijska disputacija. nagovoriti disposesija (lat. sklonost nekim bolestima. disponibilis) raspoloživ. lišavanje posjeda. krađu). sređivanje. razmještati. raspravljanje. voj. lišenje posjeda disposesirati (tal. sposobnost za pravne poslove. raspoloživost.disponent primio radi rasprodaje. pripremiti (članak. odluka. dis-proportionalis) nerazmjeran. prirediti. vedar. za bitku). disputator) raspravljač. disputare) prepirka. dispositio) raspored. lišiti posjeda dispozicija (lat. pripremanje. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. lat. velikih poduzeća itd. disponere) razmjestiti. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. disputans) v. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. osobita sposobnost za nešto (npr. rješenje. dyspraxia) psih. sporiti se. nadmetanje riječima disputabilan (lat. ograničenje slobode primanja obveza. imanjem). srediti. disputare) prepirati se. sudionik u disputiranju disputirati (lat. imanjem. članka. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. nejednakost disproporcionalan (lat. raspoređivati. dobra volja. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. propisuje.

otmjenost. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. di-. dys ne-. teleios savršen. dis-tendere) med. di-.disreforma disreforma (lat. pri marširanju: držati propisan razmak. razlikovan. napregnutost. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. dis-. stichos red) med. držati distancu voj. dis-. svirati) . iskazivati nekome posebnu pažnju. fr. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. grč. osobito trepavica distihijaza (grč. obujam. istaknut distingvirati (lat. razmjer) nedostatak ritma. na lošem glasu disrenomirati (lat. reputation) loš glas. jasan. dvostruki red. med. raz-. di-. dva stiha zajedno. resommandation) loša preporuka. fr. distinctio) razlikovanje. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. zla sudbina. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. potpun. fr. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. ugledan. izići iz r pravog tona. dystychia red) 1. dis-. naglo pražnjenje elektriciteta. supr. eutanazija distanca (lat. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. ozloglašenost disritmija (grč. log. dvostih. nedaća. distichon) metr. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. dvoredan distihija (grč. dakle. pokuditi disrenomiran (lat. rezerviran. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. rađanje blizanaca distomatoza (grč. dis-tendere) zategnutost. dis-. silom istegnuti. distincuts) odvojen. nesklad. zaseban. distantna. položaj distinktan (lat. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dis-. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. distantia rastojanje. di-. borba s dušom. razlikuje. distantia) udaljenost. distenzija distendirati (lat. rhytmos sklad. razlika. nesretan slučaj distihija (grč. razlikovati nešto od nečega. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). rastegnuti distenzija (lat. točno razlikovanje pojmova. kuđenje disrekomandirati (lat. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. distentio) v. fr. stichos) s dva reda. fr. disrumpere) fiz. distans) šport. stichos) 2. kao takvi. logia) fil. razmak. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dys-thanatos) teško umiranje. resommander) loše preporučiti. nesreća. distonare) glaz. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. renommer) ozloglašen. tj. različit. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. fr. razumljiv distinktivan (lat. razgovijetan. dys-. otmjen distokija (grč. stoma usta) med. di-stinguere) odvajati. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. distinctivus) koji odvaja. opseg. dis-. nepristupačan distancometar (lat. tikto rodim) med. metiljavost distonirati (tal. distencija distih (grč. otmjen. dis-.

čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. di-. otuđivanje. ditonos) glaz. med. temno režem) razdvajanje. diplosija ditrohej (grč. dittos dvostruk. razmjestiti distributivan (lat. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. dys-. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. distringere. vlas) med. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. prevrtanje (očiju). rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. di-. distribuens) razdjeljivač. dithyrambos) oduševljeno. kao u ditirambu ditomija (grč. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. disunire) razjedinjenje. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. di-. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. odvojen disunirati (tal. razdavati. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. nesloga disunionisti (tal. rastaviti. zabavljati. di-. zabavljanje. boga vina i uživanja. raspoređuje. razdijelni. bolestan sastav mokraće. razvrgnuće. mjerodavnost. zabava. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. distortio) med. med.: kolektivan pojam). thrix. razvući. dvostruki trohej. distributivan pojam log. skrenuti pozornost s nečega. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. disturbatio) rasap. potpis na pismu. disuria psychica čit. di-. okrug. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč.) trg. distribuere) razdijeliti. prav. odvući.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. razvoditi. smetnje pri mokrenju. poremećaji u prehrani jednog organa. trichos dlaka. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. razonoditi. districtus) sudski kotar. rasporedni. osujećenje. distributivus) koji dijeli. odvojiti. razvesti. ukinuće disunija (tal. distributio) podjela. tetra četiri. disurija psihika (lat. uganuće nekog uda. rastavljen. dys-. mjenice trgovca koje ima u trgovini. odcijepljenje. v. disunire) mn. zabaviti. razdvojiti disurija (grč.) distrihijaza (grč. razdjeljivati. trofe hrana) med. prodaja distribucija (lat. disunire) razjediniti. distringas) prav. velika terca ditopsija (grč. edra površina. distractio) rastresenost. distrahere) rastresti.distorzija distorzija (lat. zanosno. razdjeljuje. iskrivljenje distrahirati (lat. podijeliti. disunire) razjedinjen. rasporediti. razdioba. distributivno rješenje prav. razmještajni. trochaios) metr. naredba o pozivanju pred sud. razonoda. poet. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. strofe) poet. nepažnja. di-. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. ime pod . osnova) geom. iščašenje. dvobožac diteizam (grč. nekog njegovog dijela L. razmješta. područje. dvoboštvo ditetraedar (grč. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. distihijaza distrikt (lat. uron mokraća) med. razdor. djelokrug distringas (lat. po dva itd. zbuniti. dys-. burno. orao gledam) v. raspored distribuent (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga.

med. dat. raznovrsnost. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. Dii. draga divagacija (lat. Zeus. razgranavanje. lutati. voditi ljubav. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. gigant. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). divagatio) tumaranje. zabavljati divertisman (fr. odvratiti. lutanje. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. prid. divergens) koji ide u različitom smjeru. mali balet. razmicati se. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. forma) nejednakog oblika. supr. pjesnika: ljubavnica. promjena. pren. koji se razilazi. diversus. di-. biti različitog mišljenja divertimento (tal. ret.) trg. zabavna kompozicija divertirati (lat. razdioba vlage po tijelu. diuretičan diureza (grč. voj. sredstvo koje pospješuje mokrenje. divertere) odvojiti. med. ašikovati divarikacija (lat. udaljavati se jedno od drugog. kod tal. diversus) različit. razonoditi. Dios. carinarnica. ples na pozornici. divertimento diverzan (lat. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). trabunjati. ak. promjena smjera. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . osujećivanje određenih namjera. unošenje promjena diverziforman (lat. lako i ugodno glazbeno djelo. razonoda. Dia) diva (lat. diversificatio) mijenjanje. razveseliti. kolos. popis poreznih obveznika. ret. zbirka spisa ili članaka.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. raznolikost divide et impera (lat. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. razgovarati. raznolik. neočekivan napad. divertissement) zabava. uron mokraća) med. ljudina.) mit. konvergentan divergirati (lat. firma diuretik (grč. pren. divergence) razilaženje. u određeno vrijeme. divagari) tumarati. uron mokraća) med.diuretik 314 dividenda se više članova uzima. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. raznovrstan. lit. djeljenik dividenda (lat. skretanje. med.) tursko državno vijeće. ples i pjesma između činova. različnost.) podijeli pa vladaj! v. raznorodnost. odstupati. govorenje bez veze. kaz. govoriti bez veze. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. mat. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. diva) božanska. diversitas) različnost. dividirati divide in partes aequales čit. gen. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. danas: poznata i slavna glumica. odlutati. di-. udio u dobitku koji. osobito pjevačica. različit oblikom diverzija (lat. divaricatio) fiziol. gorostas. udaljavanje jednog od drugog. obožavana. divide in partes ekvales (lat. udaljavanje divergentan (lat. diversio) odvraćanje. udaljavati se od teme divan (perz. divan) govoriti. dividendus) mat. razonoda.) glaz. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. tajno vijeće bivših sultana. divergere) razilaziti se.

rastanak. divisio) dijeljenje. glasoviti spjev tal. diksi (lat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. proricati) koji vrača.. širenje informacija divulgirati (lat.).. voj. diviniser) obožavati. djelitelj divizorij (lat. kazati. tisk. da bi se dobio zeleni ton. prorok divinatoran (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. dijelom plinovita divizma (lat. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. dividere) log. npr. divulgare) razglasiti. rastrubiti. "Božanstvena komedija". proricanje. predviđanje. predviđa. rekoh. divulgatio) iznošenje na velika zvona. slućenje divinator (lat.: Tijela su dijelom čvrsta. svečano divulgacija (lat. raskidanje divulzivan (lat. divinare pogađati.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. divinatio) pogađanje. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. dixi) rekao sam. dividualitas) mogućnost dijeljenja. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). mat. završio sam . Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. divide et impera (lat. predviđački. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. štovati kao Boga diviš (lat. divisura) odsjek. vračanje. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. pobožno. nebeski dixi čit... vrač. stavljati u red bogova. divide in partes aequales čit. ono što je djeljivo Divina comedia čit. log. divisio dijeljenje) umj. dicere reći. jedno pokraj drugog. proročki divinizacija (fr. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. obožavanje divinizirati (fr. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. razvod braka divotamente (tal. podjela obujma jednog pojma. npr. divisionnaire) voj. divisorium) instrument za dijeljenje. st.. djeljivost dividuum (lat. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. divulsio) kidanje.) podijeli pa vladaj!.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. s pobožnošću. podijeliti. razglašavanje. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. dizati do neba. pretkazuje. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. divisor) mat. podjela.) lit. bolničara itd. Divina komedija (tal.dividirati uloga.) glaz. stavlja se. razdijeliti. divulsivus) koji kida. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2. umjesto da se miješaju na paleti. vilica za dijeljenje slova divizura (lat.) med. zapovjednik divizije divizionizam (lat. odjeljak divorcij (lat. proriče.) božanski. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. raskida divus (lat. vidovnjak. dijelom tekuća. gatanje. brojčanik kod urara.) ono što se može dijeliti.) onaj koji može predviđati. divide in partes ekvales (lat. divortium) prekid. dakle. dividere) dijeliti. mat.

dekan. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. najstariji po redu primanja u nekom društvu. (naziv po pronalazaču. tj. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. dys. dati. dodeka dvanaest. docens) učitelj. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dodarium) v. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. osnova) geom.predmetak koji označava nešto nesređeno. najstariji po službi doalij (lat. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. sad mi je savjest mirna diza (njem. dodeka) mat. dvanaesterac. dvanaestopalčano crijevo. gotov sam. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. dodeka. upotrebljava se za pogon brodova. udovički dio. docendo discimus (lat. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. dys-. doalij doberman plemenita rasa pasa. doarium) prav. starješina fakulteta. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. diksi et animam meam salvavi (lat. docilis) poučljiv. do dajem) do ut des (lat.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. a ti radi doajen (fr. dodeka.(grč. upućivati. mlaznica.diza što sam htio reći. docere) poučavati. automobila. dixi et animam meam sa. poslušan docirati (lat. doarij doarij (lat. najstariji po godinama. sapnica pročišćivač dizajn (engl. doalium) prav. koji lako uči i shvaća. dotarij dodeka. teško. zlo-. desing) v. daktylos prst) anat. koji ima dizenteriju. enteron crijevo.) prav. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom. enteron) med. fone glas) glaz.) rekoh i spasih dušu svoju. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. tj. lokomotiva i dr. nego ubrizgava i. hrvatsko ne-. sustav računanja dvanaesticama.vi čit. zbog visoke temperature i tlaka. 1858—1913) dizenteričan (grč. A. dare davati. dysenteria) med. dajem da bi i ti dao. griža. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. pali samo sobom. kem.lua. do ut facias (lat. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. doyen) starješina. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. v. duodenum dodekadika (grč. edra površina. učiti drugoga. inženjeru Rudolfu Diesćlu. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje.) ja dajem. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. desen dizelski motor teh. dvanaesnik. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat.

dodeka. dogma mišljenje) pravilo. syllabe slog) dvanaesterosložan. gyne žena) mn. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. pristaša dogmatizma. pren. za- 317 dogmatizam konska odredba. dogana (tal. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dvanaesterac dodekatlon (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. petalon list) bot. dodeka dvanaest. bot. dodeka dvanaest. pouka. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. zaključak crkvenog sabora (koncila).) carinarnica doger (niz. dodeka. XI. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. dogma mišljenje) fiz. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. u Novom zavjetu: carska naredba. unatoč proturazlozima. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dog) rod velikih i snažnih pasa. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. pren. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. koji ima dvanaest slogova. naučavanja o vjeri: neispitan. dodeka dvanaest. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. njemačka doga. andria muškost) bot. bez dokaza. dogma mišljenje) fil. gonia kut) geom. athlon natjecanje) šport. dodeka. dogessa) duždevica dogma (grč. dokeo mislim. engleska. buldog i dr.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. 1874—1951) dodekaginija (grč. v. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. fil. dodeka. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. koji se tiče dogme. prvobitno: onaj filozof koji je. nekritičan. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl.

doksat) vrsta balkona. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. stolarstvo dohmij (grč. dogmatizo donosim odluku. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. odsječnim i uvjerljivim tonom. to dock) pom. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. dochmios) metr. kada brod ude u takav dok. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. doxa mišljenje. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. logia) slavljenje i veličanje Boga. skepticizam. samo pomoću zraka doket (eng. iziđe na površinu. doxa. izdrobiti) stolarski zanat. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. ozidan bazen. tj. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. toliko dubok da može primiti brod. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. v. sofia mudrost) umišljena mudrost. pravnim znanostima. istraživanje. logia) kem. čestit. n. filozofiji. rezbar dogramadžiluk (tur. hidraulični dok sličan postupak. dokimos dokazan. govoriti odlučnim.dogmatizirati mi. u školi) dokirati (eng. dock) unutarnji dio luke. pismo s popisom poslane robe. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. izdrobiti) stolar. mnijenje. dogma. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. znanstvenik. popis. dogramak isjeći. zajedno s brodom. mudrost naoko doktor (lat. voda se iz njega iscrpe. grafo pišem) mn. doketizam (grč. osobito u medicini). docket) trg. st. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. lista robe doketizam (grč. dokimazija dokimazija (grč. predavati o dogmama. mania bijes. doctor) učen čovjek. doxa slava. v.: empirizam. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. drvodjelja. a zatim se voda iscrpe i on. doxa slava. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. u svakodnevnom životu: liječnik. pošto ga poprave. dovesti lađu u dok doksat (tur. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. dokimastika) dokimaziologija (grč. dokimazo ispitujem) kem.) . (supr. kem. dokimazo ispitujem. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. fil. dogramak isjeći. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. dokimazija dokimologija (grč. dogma. kriticizam) dogmatizirati (grč. dokein činiti se. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. vještina ispitivanja (dokimaziologija. dokimasia) ispitivanje. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč.

dolap) 1.doktorand doktorand (lat. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. doktrinarstvo doktrinarstvo v. kandidat za doktora doktorat (lat. povelja. isprava.) kabanica s rukavima. dokumentum privatum (lat. doktrinarizam dokument (lat. pedantan doktrinarizam (lat. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. kusur izvratak. isplatiti dug.) glaz. kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. poveljni. 4. činjenično do- 319 dolmen kazan. dolichos dugačak. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). doctrina) učen. documentarius) ispravni. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. ostatak novca nakon plaćanja) 1. a da ih ponovno i ne ispituje. tj. žalosno dolerit (grč. škrinja. tj. znanost. ormar u zidu.) privatna isprava. tj. dolče (tal. docere poučavati. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. s bolom. documentare) pisano posvjedočiti. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. potkrijepiti dokazima. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. tužno. podnijeti dokaz. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. katekizam doktrinar (lat. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. 3. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. 2.) javna isprava. slatko. documentum) pisan dokaz. umilno dolentemente (tal. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . dokrajčiti. dolichos dugačak. pretjerano točan. doctrina) učenost. doctor) položiti doktorski ispit. 2. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. niša. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. bolno. doktorska titula doktorirati (lat. poveljama. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. documentum publicum čit. sprava za prženje kave dolar (engl. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. documentum privatum čit. v. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. ubiti.) glaz.) glaz. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. popuniti manjak. bez obzira na stvarnost. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. dolento dolento (tal. otkriti dokusuriti (tur. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. dokumentum publikum (lat. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. tj. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. koji se temelji na ispravama. doctoratum) doktorski ispit. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. ona koju nije izdala vlast. pokazivati. uopće uništiti dolama (tur.

osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domicilium) koji stanuje. stan. fobeomai bojim se) med. dominatus) vlast. dominatio) vlast. gospodarstvo. nastaniti nekoga. dom. don doma (lat. krunska imanja. domesticatio) pripitomljavanje. domicilium) trg. glavni ton.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. odrediti nekome mjesto stanovanja. bolovi. gospodarstvo. domino) mn. smeđeg i crnog. krug djelovanja. vladarka. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. dominium. zavičajni. vladanje. engl. dolorozo (tal. peti ton u dijatonskoj ljestvici. dominante) glaz. doma kuća. domanium) pretvoriti u vladarsko. ali ga ima i bijelog. a u nekim i kobalta. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. vlada. ukroćivanje. polje rada. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. boraviti.) 2. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. nadmoćan. lukavstvo.) glaz. dome. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. pakost. stalno mjesto stanovanja. zloba dom (lat. žutog. nadstojnica ženskog kat. dominator) vladar. rat domicelar (lat. biti nastanjen. državna dobra. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. domus kuća.) prijevara. effet a domicile. domicellus) mlad kat. sivog.) gospođa. fil.) bol. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. glavna crkva u gradu. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. nadmoć dominanta (tal. domesticus) kućni. dolores) mn. npr. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. domicilium) stanovati. dolento dolozan (lat. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. domicilium) zavičaj. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat.dolomit dolomit min. saborna crkva. pretežit dominat (lat. trg. tal. tj. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. domaćica. prebivati. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. glavni. samostana dominacija (lat. domino 3. unutarnji. domanium) koji se tiče krunskih. fr. obiteljski. zlonamjerna prijevara. v. dominans) koji vlada. . fr. doma. v. trg. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. krunsko dobro. dominium. v. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. patnje doloroso čit. ima redovito primjesa željeza i mangana. mn. dolosus) zlonamjeran. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. bezbojan kristalast vapnenac. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. struka domestikacija (lat. domaine) vladarsko. gospodari. nego negdje drugdje domicilirati (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. područje. duomo) 1. domus. domicilium) trg. vladanje. prebivalište. dolores (lat. biskupa ili Kaptola). gospodar domine (tal. djelokrug.

dies) dan Gospodnji. krabuljama.) 1. dominion) suverenost. dominicum) crkveno imanje. misa dominion (engl. svileni ogrtač za maske.) legendarni šp. donarium) žrtvenik donatar (lat. Don Kihot (šp. doma kuća. zemlja ili područje kojim se upravlja. od donum dona (tal. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. vladar. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. isticati se. lat. slobodan posjed dominikalan (lat. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. vlastelinski. 2. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. vlastelinski dvor dominikum (lat. Don Juan) v.) 1. nedjelja. akt o davanju poklona Donald Duck čit. donatio) poklanjanje. 3. osobito sudskim putem. dominari) vladati. pravo vlasništva. nadvisivati domino (tal. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. tj.) dominikat (lat. gospodar igre) dominus (lat. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. vladarica donacija (lat. posjed. dominicalis) gospodarski. vlast. dominikalne lekcije dominikalist (lat.) gospodar. Gospodov. Donald Dak (engl. vlasništvo. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. donatarius) onaj koji prima dar. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. biti na prvom mjestu. posjednik. gospođa. dominium) pravo vladanja. čitaju i tumače. biti na čelu. v. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. obrazinama. praemium) burz. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. primatelj . dont. gospodin domogem (grč. praviti se gospodin.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. perikope. nedjeljom i blagdanskim danima. don Frane) Don Huan (šp. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama).) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. rezidencija dominij (lat. gospodariti. prije: sama crkva. izdizati se nad kim ili nad čim. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. vladati nad kim ili nad čim. 36 ili 45 pločica.dominica dominica čit. dominicatum) gospodarski dvor. Gospodnji. tip avanturista —zanesenjaka. zavodnik. vlasnik. pustolova don-premija (fr. donna) 2. Don Juan Don Juan (šp. zapovijedati. Mozartova opera Don Quijote čit. dominica sc. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. igra u kojoj se 28. npr.) gospodin. tj. mn. kao i titula kneževa. odjeća za balove pod maskama. domaćin. biskupski dvori. taj je domino. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. dominika (lat. gospodarica. dompteur) krotitelj životinja don (šp.

uljasta i poput vode bistra tekućina. dvostruko doppio uso čit. venter trbuh) anat. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. planinski prijevoj.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. v. leđnotrbušni. starogrčka božica mora. pust. pustolovine.) dar. kralježnica. jednog starogrčkog plemena. stražnja. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. doriakos) svojstven Doranima. dorer) pozlatiti. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. dorsum leđa. dorsualis) v. leđni dorzetin (eng. doron dar. dormitorium) spavaća soba. donkihoterije donum (lat. spavaonica (osobito u samostanima). doppelt dvostruk.) točkica. el Dorado) v.) s druge strane. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. Don Quijote) mn. pozlaćivati. majka Nereida Dorifor (grč. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. in dorso (lat. leda. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. narkotik. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. dope mazivo za stroj.) glaz. u izradi šešira: prevlačenje pusta. Stoss udarac) šport. ležaljka za spavanje dormiol (lat. putnička kola u kojima se može i spavati. pr. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. de-aurare. ustanovama itd. dopl-igl (njem. fr. s obratne strane (npr. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. doppel. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. kći Oceana. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. st. dopio uzo (tal. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . dormitivum) med. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. darovatelj.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. poklon. dorage) pozlaćivanje. donum auctoris (lat. engl. zem. oleum) kem. dormire. obratna strana. neke mjenice) dorzalan (lat. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. tvrdo i . Doris) snažno. tj. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. dos. dorsum. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. utemeljilo Spartu. hrbat. pozlata. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. greben. eagle) "dvostruki orao".donator 322 dot rakter Dorana. donator) davatelj. doppio uso) trg. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. amilinski kloral.) donkihoterije (šp. dorzalan dos (lat. n. donkihotijade donkihotijade pl. dotis) u starorimskom pravu: miraz. dorsalis) anat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. groblje doromanija (grč.) ili in tergo (lat. e. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi.) leda. venter trbuh) ledno-trbušni.

phil. duhana i dr. darovati (Crkvu. dr. v. Dose. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit.. vojske. dubl-skul (engl. mjenica. kratica za doktor filozofije dr.) pomoću draguna.) šport. vojskovođama. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr.) trg. tassah) 1. kutija za čuvanje suhih tvari. g. fil. ar. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. logia) med. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. dotalia pacta čit. udovički dio imanja dotirati (lat. narodni dar.) sklapanje braka. vojna vlast. daun! (engl. dotarij dotarij (lat. trata drager (fr.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. prihod dotalan (lat. koji se tiče miraza.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. dosis davanje. dan. (1681. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. dotalija pakta (lat. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. određivanje količine tvari. med. dosis davanje) med. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. školu. dotalis) mirazni. dotalitium) prav. prevoditelj. koji spada u miraz. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. dosis davanje. didomi dajem. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. kratica za doktor medicine dracena (grč. dosis davanje) 2. stara . dotatio) miraz. drakaina) bot. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. dotarium) prav. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. kratica za doktor dr. drager dragoman (ar. ugovori o mirazu dotali (lat. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. daase. počasni dar. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr. davanje. draguer) pom. dragueur) pom. zmajevo drvo. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. tardžuman) tumač. usp.) dozimetar (grč. dotare) opremiti. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. Dauning-strit (engl. supstanci (šećera. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. dotales) mn. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. dati miraz. osobito: davanje lijeka.

). poet. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. suknar- atenska mjera za težinu. fr.7718 grama drama (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. dramski pisac. prikazi i si. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. povijesna. Reihe red) troredan. draperie) tvornica čohe. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. čoharstvo. socijalna. grč. članci. drao činim. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. drama radnja) dramska književnost. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. drap). tj. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. čoha. dati dramski oblik. dramaturgike) v. neumoljiv. st. što je u vezi s dramaturgijom (npr. s mnogo radnje. okrutan drakonski v. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. dirhem mrvica. osobito pohvalna. st. drapa. drama) malo kazališno djelo. strast za kazalištem dramatopeja (grč. drama. ergon djelo. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. drap boja prljavožuta. e. trun.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. drama radnja) radnja. radim. tvornica sukna. e. Dreivierteltakt) glaz. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. dramatičar dramaturgija (grč. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). drem (engl. pisac drame dramatika (grč. od VI. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). lat. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. drei tri. pr. nisu mogli održati. otuda: drakonski pretjerano strog. diram. n. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. drachme) turska mjera za težinu = 3.) dramolet (grč. dramatikos) dramski pisac. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. Drakon) atenski zakonodavac iz VII.2 g = 1/100 oke dram čit. = 4. teorija drame dramaturgika (grč. drama) prerađivati u dramski oblik. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. psihološka itd. sukno. čiji se zakoni. s pripjevom draperija (fr. gururlu koji se kiti. koji je u tri reda drajsiger (njem.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. drama radnja) koji se odnosi na dramu. drama. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. svijetlosmeda boja drapa (nord. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna.32 g drajfirtl (njem. drappo. dramaturgija dramaturški (grč. mania pomama. drama. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. pr. pren. n. do II. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. koji se zbiva kao u drami. živo i u razgovoru (dijaloški) .

neotesan. na kipu). med. položaj kamere. dretva Dreyfus. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. Draise po kojem je i dobila ime. dragee) šećerno voće. grub. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. zastori drapirati (fr. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. snažno djelovanje. Iranu i Sri Lanki. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. zavjese. kretanje glumaca. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. izravan. fali dress (engl. ukroćen dresirati (fr. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi.drapirati stvo. ušećereni badem. Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. očevidan dravidski jezici (sanskr. dekanski jezici draže(ja) (fr. uniforma. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. zvukovi itd. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. neposredan. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. dritto) ravan. odjeća neke organizacije. ptica i dr. gala-odjeća dresiran (fr. 3. dresser) uvježbavanje (pasa. odvodna cjevčica drenaža (fr. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. osobito športskog društva. radim) mn. sačma drebina (njem. uvježban. trgovina čohom. podzemne. g. konstruirao ju je 1817. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. med. K. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. dresser) obučavati. Drajfus (1859— 1935). privikavati životinje (npr. pom. konja. vježbati. psa vještinama. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. Alfred čit.) društvena odjeća. konja jahanju). 2. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). vrtjeti. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. opipljiv. drehen okretati. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. direktan dreta (njem. drao djelujem.) dret (tal.) drednot (eng. med. pren. strog. namjestiti zavjese drastici (grč. dresing-rum (eng. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. čohana roba.) prostorija za oblačenje. Dryas) mit. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. Buch knjiga) knjiga snimanja. dresser) školovan. tj. uvježbati dressing-room čit. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. zavaravati drift (niz). uvježbavati. 1. gorska vila . Pakistanu. dress) odjeća. drastikos) koji ima jako. neposredan.

dropkik (engl. duo dva. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. drut) vještac. kick udarac) šport. usp. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. navijač. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. suhi dok. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. kibic.) druker (njem. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. govore jednim arapskim narječjem. lat. drop pasti. gorkih ili kiselih jela droga (fr. st. ekstra draj (engl. vilenjak druda (niz. metalosavijač. Drillich. kopča. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. vlaga. drosos rosa. kudjeljna ili pamučna tkanina). Druck tisak.) suh. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. drosos rosa. navijati za (igrača. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. dry docks čit. starokeltski svećenici drukati (njem. drill. hrani se kukcima droška (rus. jedenje ljutih. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. bril. a religija im je mješavina poganstva. fageo jedem) med. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. konja i dr.) londonsko kazalište osnovano 1663. dromedarius) obična jednogrba deva. drimys ljut. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. draj doks (engl. vrsta brze jedrilice dromos (grč. droodles) naoko besmi-. šport. trpak. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. drut) vještica. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. dromas. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. cvilih drimifagija (grč. šport.dril-kultura dril-kultura (eng. osim jednine i množine. osobina nekih jezika (npr. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. drurilejn (engl. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. dvojina. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. 3. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. sanskrtskog. tipfeler Drury-Lane čit. šport. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr.) pom. grčkog) koji imaju. dulais dvojan) gram. Drucker) 1. kopče.-kelt. vrsta gumba. (u 18. lat. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. navijač drukfeler (njem. draj (eng. šport. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. drops) vrsta voćnih bombona. lat. Britaniji itd. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . biljka rosika kružnolista.). 2. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. drucken) tiskati.) "osobito suh". cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. Drucker) sitni metalni gumb. zao duh.) laka. droseros rosan. vlažan) bot. dualis) pristaša dualizma. extra dry čit. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr.

dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dubiosus) sumnjiv. dvostruko dublaža (fr. dvojina. voj. u sumnjivom slučaju. npr. obići (npr. osobito: sumnjivo potraživanje. sklon sumnjanju. dualis) fil. kolebanje. neizvjesno. double) dvostruk. koji je u pitanju dubitacija (lat. puška dvocijevka dublirati (fr. za oktavu viši od principala.) bot. Bruder brat) pobratim. ugurati u borbenu liniju. 6. gram. oklijevanje. biti u neizvjesnosti dubi (fr. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna.. oblik dvanaestine. dubitatif) sumnjičav. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. pom. udvostručavanje. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). pogleda na svijet itd. nešto što je osobito malo. 4. subjekt i objekt. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. oploviti. dvojba neizvjesnost. doublage) udvajanje. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. principa. log. načela. 3. larus dudoec (lat. ne biti u što siguran. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. dvojiti. fr. duh i materija. udvostručavati. neodlučnost dubitativan (lat. tisk. priroda i duh. umnožiti. in duodecimo) dvanaestina. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. dijeljenje na dvoje.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. Bog i svijet. udvajati. naučavanje o postojanju dvaju različitih. načina mišljenja. glaz. neizvjestan. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. usp. podstaviti (haljinu).) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . doubler) udvojiti. dubiosa) nešto što je sumnjivo. npr. lov. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. dubitare) sumnjati. dualis) dvojstvo. murva. duzen govoriti "ti". neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. 1829—1911). greben). "vinski brat" duče (tal. tikati. anorganska i organska priroda.dualistički dualistički (lat. orguljski registar. dvojbenost. 5. udvostručiti. dva različita oblika iste riječi. Konrada Dudena. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. dubium) sumnja. duce) vođa dud (tur. naučavanje o dvojstvu. potpuno suprotnih stanja.) u sumnji. 2. duo. dubitatio) sumnjanje. koji sumnja. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. osjetilna spoznaja i razum itd. duodecimal- . čovjek kojemu govorimo "ti". dubitare sumnjati. doublet) 1. doubleur) dvojnik. in dubio (lat. drugo oblaganje broda daskama. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. lažni dragi kamen. pom. duša i tijelo..

duo tilis) rastegljiv (npr. morska krava. dugong (malaj. duktilitet duktor (lat. osobito u Italiji. danhil) poznata britanska marka cigareta. ductor) vodič. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. duel) dvoboj. duellum. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure.) glaz. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. st.) glaz. s dvije žice duel (lat. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. (1200—1299) duglazija bot. knez. zaslađivanje dulcin (lat. duhana i pušačkog pribora . parlament. duyung) zool. neradnik. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. magla. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. potez pera. pjevanje u dva glasa. tikva duma (rus.) ruska narodna skupština. izvlačiti. tuman) dim. platina) duktilitet (lat. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. skupština staleža.) . duyong) zool.) umj. pseudočuga (lat. pren. sviranje udvoje dufter (njem.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. sukob duelant (lat. due. tući se u dvoboju duet (tal. duellare) imati s nekim dvoboj. hohštapler dugento čit. pren. duca. na dvije. v. blesan due (tal. lat. ducere vući. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. tal. sabor. gospodar dukat (grč. prašina. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. bezbojan prašak. duman. duetto) glaz.) bot. isparivati se) lijenčina. jarbola i si. fućkalica. donio prvo sjeme u Europu).) vrsta čobanske frule. probisvijet. duften mirisati. tijek. Dulčineja (šp. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. glaz. lat. dulcificatio) slađenje. a due korde (tal. a due voci čit. za dva glasa. glupan.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. due volte (tal. upravljanje. fr. ductio) vođenje. a due vodi (tal. a due corde čit. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. dugong duhan (tur. Dukas. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. dodekadika duduk (tur. dudžento (tal. dulcis) kem. zviždaljka. dvoglasno. čit. brana.) glaz. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D.duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama.. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. briga. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. dolek) bundeva. duodecimalni sustav v.. duo) dva. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. mostova. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. dvaput. put. Douglasu koji joj je 1827. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. Pseudotsuga taxifolia). dux) vojvoda. ductus) vođenje. uznemirenost. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl.

duplum) pril. duet duodecima (lat. duplikacija duplir (lat. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. ustrajan. šaljivac. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. duodenum dvanaesterac. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. briga oko nekoga dupleks (lat. udvostručenje. stvrdnjavanje. presavinuti na dvoje. duplicitas) dvostrukost. duodenum. duodenum) anat. fiz. durus tvrd. v. stoma) med. usluga. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. postojan. duplikatura duplikat (lat. grč. dvanaestopalčano crijevo. duplare) udvostručiti. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. glaz. duplicare) udvostručiti. životariti durbin (perz. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. durabilis) trajan. neiskrenost. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. trpjeti. 2. durmak trpjeti) 1. ad duplikandum (lat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. lakrdijaš. otvrdnjavanje durak (rus. Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. duodecimola) glaz.) luđak. duplum dvostruko. dunkve (tal. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. dvanaesterac duodrama (lat. duo) dva. duo dva. melodrama sa dva lika duole (lat. duodeni. duodenalis) anat. grč. prav. ustrajati. ne prestajati. pren. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. tur. teleskop . prevrtljivost duplika (lat. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. duplicatio) udvostručavanje. duodecim dvanaest) glaz. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. dur-bin dalekovidan) dalekozor. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. drama radnja) poet. duplum) u dva primjerka. jak. dur are trajati. pogrdno: budala durati (tal. udvostručenost. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. v.) dakle Duns Scott čit. grč. podnositi. dvostruko. krjepak) glaz. skupljač elektriciteta. duo) glaz. dvostruko duplum (lat. udvostručenje. izdržljiv duracija (lat. 3. trajati. duplo dur (lat. tome rezanje) med. ad duplicandum čit. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. duplicatura) v. duratio) med. 2. dvanaesti ton.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. služiti) njega. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. dvoličnost. duplex dvostruk) 1.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. duplum. duplicator) 1. dvanaestopalčano crijevo) med. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. licemjerje. udvostručavati duplo (lat. duodenum. adoperare raditi.

) neprijatelj. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto.) jastuk. ducis voda) knez. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. prav. redovnica. durh di blume (njem. surovost. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. madrac dušman (tur. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . ležaj. in durius (lat.) voda. časna sestra dux čit. uzglavlje. duritas) tvrdoća: strogost. durch kroz) šport. doge.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. Durchzug) propuh durhmarš (njem.durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur. dux. zlotvor dušmanluk (tur. duks (lat. domina gospoda) opatica. član komisije od dva člana duumvirat (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. zapovjednik jednog odreda vojske. anat.) optužiti. duždevstvo. Durchmarsch) prolaz. lat. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. dura mater v.) član vlade dvojice.) tvrd. neljudskost durus (lat.) ili in pejus (lat.) "kroz cvijet". učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. vojvoda dužd (tal. mater.

pekmez džemat (ar. pogreb. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. džemi) družba. poznavatelj konja. staklo džamadan. besplatno.) udruženje. okrutnik džem (engl. prokletnik Džek (engl. cesta. trgovac konjima džamija (ar. 5.) muhamedanski pakao džehenem (tur. bludnica. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). zsak. džemre) promjena džemper (engl. fakin. Americi (nastala oko 1760. molitva za dušu umrloga. jam) kuhano voće. prozor. prostitutka džam (ar. kovčeg. džehennem) pakao džehenemlija (tur. džehennem pakao) grješnik u paklu. putovanje. škrtac. 4. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. džag. kretanje džaine mn. društvo džemla (tur. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje.) muslimanska vjerska općina. prosjak. prsluk vezen srebrom i svilom. žebrak) 1.. tur.-tur. naoružanje džebrak (češ. zajednička molitva muslimana džeme (tur. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. džan baz) 1.) kod muslimana: 1. "lajači". prtljaga džambas (perz. jumper) majica koja se kopča sprijeda. 2. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. onaj koji dresira konje. džamaa. tvrdica džehenem (ar. 2. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. 2.) muslimanski raj džentlmen (engl. oružje. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. džebe) 1. gentleman) gospodin. čovjek koji je gospodin u punom i . "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džadde) 1.-perz. nemilosrdan čovjek.) okno. 2. džellad) krvnik. barkers). vještak u jahanju. vrsta oklopa.) 1. ogranak metodista. sprovod dženet (ar. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. tj. džak) vreća džaltara (tur. na dar.) 1. uzalud džabija (tur.).Dž Dž. zlotvor. pren. džami) veća muslimanska bogomolja. 3. ranka) džailum (perz. izvršitelj smrtne kazne. 2. srce moje! džeb (engl. zovu ih i barkeri (engl. džemadan (tur. po tome što pri bogoslužju. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. put. skupina džemijet (ar. jumpers) mn. hipok. manje bogomolje) džamperi (engl.) dušo moja. 2. jab) šport. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. frajer. 2. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.

odgoju i školovanosti.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. rakija od raznog sjemenja. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. pren. časnici. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. nagao izljev. džerki (engl.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. japanski hrvački šport. gin) 1. dragocjenost džez (engl. džihad) kod muslimana: sveti rat. profesionalni jahač na konju. judo šport. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. veleposjednici itd. posrednik. džuhela) otrcan pas. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng.) dragi kamen. osobito od ječma i raži džinfis (engl. nagla provala.. broker. div. jockey) 1. gin rakija klekovača. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl.džentri najljepšem smislu. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. zavidan džin (ar. tj. mit.) 2. orijaŠ džin (engl. irska rakija. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. jet mlaz.) mit.124 1 džilit (ar.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. g. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. vrsta sinkopiranog glaz. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. lopov . po položaju. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. stream struja) meteor. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. rat za obranu vjere. zavat džiju-džicu (jap. burzovni špekulant džokej (engl. geloso) ljubomoran. kao titula: gospodin džentri (engl. lakih i vrlo otpornih automobila. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. od 1944. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. razvija i tijelo i. v. jeep) vrsta malih. ljenivac. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. pustinja duhova ili demona džip (engl. = 0. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. 2. gorostas.duh džukela (tur. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. pravnici. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja.) dječja igračka džig (engl. ga. jobber) trg. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. konjušar.

jedinica za rad u sustavu SI. pren.) zool. zmije otrovnice i dr. lavovi.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. šuma. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom.). veselje. P. nered. slonovi. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. joule) fiz. nosorozi. juice) sok od voća ili povrća. tekućina . ptica grabljivica (npr. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. pren. mjesto nereda džura-dogan (tur.džul džul (engl. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. džumbus) zabava. engl.

ab) vir. posebno školovana za taj poziv. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . draguljarski obrt. ispružiti. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. zavist. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. dil) ruža. priča đederan (mađ. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. pomoćni svećenik đakonat (grč. gyilkos ubojica) vjetrogonja. posluživanje (jelom i pićem). crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. diakonikos) u pravosl. vjetropir. dnevnica đozluci (tur. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. đilozija đeniza (ar. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. svjež. gizdelin. žirandola đojelerija (tal. girandole) v. potpora. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. gers) gizdelin. giil ruža. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal.) molitva za umrlog kod muslimana. đakona đakonica (grč. danas. kicoš. pomoć. dženaza đentileca (tal. gon koža) potplat. girandola. giocata igra) igračka đon (tur. lagan. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. krjepak đel! (tur. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. zvanje. razdragan. giorno dan) nadnica. ružica đul-behar (tur. Crkvi. razbijač đirandola (tal. diakonos) služiteljica crkve. gelmek doći) dođi! hajde!. diaconicum) u pravosl. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. giocolare) šala. divan) prid. u najstarijoj kršć. pren. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. grč. fr. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. diakonia) djelokrug đakona. neradnik. diakonos lat. giacca) kaput đakon (grč. mladić uopće đilkoš (mad. vrtlog đerz (tur. početni svećenički čin u crkvi. sve do VI. diakonos) čin. gelosia) ljubomora. poletan. kicoš. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. zdrav.Đ Đ. goz oko) naočale đul (perz. poslastica đakonik (grč. đirde.) dopušteno đaka (tal. draguljarnica. gioielleria) draguljarstvo. nametljivac. gyongy krasan. veseo. kićenost dokada (tal. germek protegnuti. obješenjak.

mladoženja đuzel (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz.đulić đulić (perz. jedno na drugo đuveč (tur. ucijelo. giivegi) zaručnik. su. usp. suju) ružina voda đumbir (mad. meso s rajčicama. paušalno. tur. lijep. oblik. giizel) prid. posuda. đilistan) ružičnjak. ujedno. sredstvo. đul đulistan (perz. vrt s ružama đulsa (perz. krasan. dil) mlada ruža. đune) vanjski izgled. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. gyomber) bot. đil. giiveč) zemljana zdjela. način 335 đuzel đuture (tur. ružin pupoljak. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. gotiirii) sve skupa. skladan . kuh.

eban. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. ebullire izbijati kipeći. dragun. med. lat. Diospyros ebenum. ebanisteria) fina stolarija. ebullitio) kipljenje. nego prorokom ebn (ar. grč. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje.) iz dubine. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. otac Pelejev. fr. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal.) eagle čit. kratica za ex officio (lat. ebriositas) sklonost piću. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr.) kolonjska voda ebanirati (lat. grč. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. ebenare) obložiti ebanovinom. irl (engl. skopeo gledam) 1. east. ebano.). osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. crno. eben. prvi komercijalni komunikacijski satelit. npr. djed Ahilejev earl čit. o d' Kolonj (fr. vulkanit. ebulire vreti. ebony) vrsta umjetne ebanovine.—IV. sin Zeusa i Egine. strast za pićem ebulicija (lat.) prijedlog = iz.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. kem.) sin (pred nekim drugim imenom. lansiran u Zemljinu orbitu 6. travnja 1965. kem. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. ebenus) bot. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. est) e (lat. ebrius pripit. igl (engl. o.) "Rana ptica". abonos. ebenos. Erli Berd (engl. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. grč. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. sprava za . st. vrenje tekućine (zbog topline). 2. između dva imena piše se ben. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat.E E. grof Early Bird čit. ebrillade) jah. grč. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II.) engleska plemićka titula: plemić. npr. ebn Mustafa = Mustafin sin. pjevati e.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.

tj. naslada edentati (lat. oidao otičem.) trg. blenna sluz. patiti od vodene bolesti eden (hebr. bezupci. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. pauci. crvi. oticati.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. slast. burz. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. oidao otičem) med. v. gmazovi.. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. pr. edacitas) pretjeranost u jelu. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. alge. ekcehomo (lat. ibha) slonova kost. n. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. slonovača eburin (lat. uživanje.— XII. 54. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. zool. npr. ešans (fr. eše (fr. skopeo gledam) kem. rok plaćanja mjenice echee čit. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. g. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. kratica za editio (lat.) raj. kod Indijanaca .) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. sisavci bez prednjih zuba. kukci. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. i 1250. g. koji ima oteklinu. grč. zemlja) životna zajednica tla. aidos stid. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. ekar (fr. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. vreti ebur (lat. oidema) med. edafobiont edamatozan (grč. sanskr.) eda (edda) lit. ebur. st. natičem. s oteklinom edematija (grč. dospijeće. aidos sramljenje.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. pren. opisivanja i pjesničke izraze. edafos tlo. Starija eda (između 1240.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. oidao otičem) med. ekosaunder (engl. e.). ebullire) kipjeti.) Ed. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. maligan ebulioskopija (lat. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). puževi i dr. i 1230. rheo tečem) med. edentata) mn. sadrži izlaganje nordijske mitologije. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. oidema) med. aidos stid. oidao otičem) med. ebullire vreti.5) eccehomo čit.) umj. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. bulla. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. oticanje kože edematizirati (grč. proždrljivost edafon (grč. stid) med. vrt slasti. ekce homo (lat.) ultrazvučni detektor. otečen. ljuskavci edeoblenoreja (grč. npr.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. kratica za edidit (lat. gljive.

hramovima. izdanje (knjige). aidos stid. editor) izdavač. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. neuljudan. Eshilove. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. aidoia stid. građenje.) grad koji se još naziva Jedrene. podignuti na noge. editio princeps čit. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. tzv. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. edictaliter) prav. arhit. 12 travnja 1598. Oidipus) mit. knjigu. putem javnog poziva. edicio princeps (lat. poučiti. editor) izdavački. podržati.. Voltaireove. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. ediktale . koji se tiče izdavača edeološki (grč. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. aedilitas) čin i zvanje edila. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. loš čovjek. a značajan je po tome što je od 1361. izdati. editio) naklada. ediktalni poziv. ediktalna citacija. edere) objaviti. okrijepiti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. prav. sudski izvještaj i priopćenje. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. Corneilleove tragedije). došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. knjižar-izdavač editorijalan (lat. spis Edirne (tur. putem poziva preko javnosti. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. patricijski. temno režem) med. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. per edictales čit.) prvo izdanje. razvijanje neke ideje. podizati građevinu. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. putem javnosti ediktalna citacija prav. Hadrianopolis. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. ukaz. aedificatio) zidanje. glavno izdanje. izgradnja u duševnom smislu. v. Jokasta se ubila. podizanje građevine. službena objava. putem javnog poziva ediktaliter (lat. umiriti. utješiti edifikacija (lat. edere objaviti. dopustio. aedificare) graditi.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. edilstvo Edip (grč. postojale su dvije vrste: plebejski. tj. Drinopolje. npr. neodgojen. zidati. Ismenu-i Antigonu. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. narodnim veseljima. u pratnji odane kćeri Antigone. ediktalitercitirati pozvati službeno. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. Polinika. koji potječe od. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. edictale) prav. edicere. im. per ediktales (lat. naredba. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. edepsiz) prid. službeni ili sudski javni poziv. do 1453. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). poučavanje edikt (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski.) prav. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. pokvarenjak edicija (lat. najbolje izdanje edificirati (lat.

odgoj. izlučivanje edukt (lat. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. zaslađivanje. edulcare) kem. čist dobitak. studij umjetnosti efekt (lat. koji je u vezi s efektima. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. efemera uterina (lat. jednodnevan. eductum) izvod. koji se tiče efekata. ephemera uterina čit.edlvajs edlvajs (njem. izvadak. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. stroja. pjege po tijelu. ono što je izdvojeno iz nečega. effectus) učinak. dulcis sladak. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. državni efekti državne vrijednosnice. supr. effets) mn. emera) koji traje jedan dan. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. kem. izvući sok Eet (grč. Andromahin otac. educator) odgajatelj. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. efektivna roba trg. Edelvveiss. izvaditi. dulcis sladak. educere izvesti. eductio) kem. edel plemenit. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). već postojala. edulcoratio) farm. rad u jedinici vremena (sekundi). efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . effectivus) stvaran. obrazovanje edukator (lat. učitelj edukcija (lat. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. Aietes) mit. fiz. privremen. vodopada itd. talog. efficere. weiss bijel) bot. runolist edukacija (lat. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. 2. ubio ga je Ahilej efe (fr. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. produkt edulkoracija (lat. emera dan) dnevni kalendari. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. emera dan) med. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. sin Helija i Perse. fr. u jednoj sekundi. uspjeh. efelis) mn. efemeros.) mit. effectus djelovanje) obaviti posao. vrijednosnice. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. pjege od sunca na licu. efektivni dobitak stvaran dobitak. izvršiti nalog. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. ostvariti efelidi (grč. koji je zaista izvršen ili postoji. kao sastojak. tj. prolazan efemeridi (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. istinski. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. ef-. jednodnevna groznica. efelkističan (grč. mjenice. vojske. educatio) odgajanje. zasladiti. med. otac Medejin Eetion (grč.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. ukupan uradak efekti (lat. razblažiti. ublažavanje gorčine ili oporosti. trg. izvlačenje soka edulkorirati (lat. u jedinici vremena. ef-. kratkotrajan. brat Kirkin. istinski. efektivno stanje npr. effectus) stvaran. effectus. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč.

sijevanje efuzija (lat. uspješnost efilirati (fr. pravnicima. gospodar. lat. eforos) eforov djelokrug.efemeron efemeron (grč. ravan. izljev strasti efuzivno kamenje geol. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta medu članovima zajednice. efraktura efraktor (lat. provalnik efraktura (lat. efficacitas) djelotvornost. izbijanje solnih kristala na jpovršini čvrstih tijela eflorescirati (lat. osobito u ponašanju. pokazati se. doba cvjetanja. efeminiran (lat. mlitav efendija (grč. tur. titula koju Turci daju učenim ljudima. otjecanje. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. kem. ef-. izlijevanje. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. cvjetati. ženskast. tanjiti. čuvar. efluxio) istjecanje. izlijevanje efluviografija (lat. fulgurare) osvjetljavanje. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasa