CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaič, Nikola 2. Anič, Šime 981026009

Želimir Domović ©

V

Šime Anić Nikola Klaić

RJEČNIK
STRANIH RIJEČI
Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Krawat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ŽELIMIR DOMOVIĆ © ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ŽELJKO CRNJANSKI. direktor ŽELJKO CRNJANSKI IVANA SUVIĆ RENATO ŠINTIĆ LJERKA KORENOVIĆ dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANIĆ, FRANO ANTUNOVIĆ, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć
Tehnička urednica Ostali suradnici Stručni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavača Izdavač Suautori

IVANA SUVIĆ

MIROSLAV VUKMANIĆ
Kompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing.

Grafički urednik

3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović

Kratice
agr. -- agronomija ak. — akustika alb. - albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo — arheologija astr. -— astronomija astrol — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. -- botanički braz. — brazilski bug. -- bugarski crkv. — crkveni češ. —- češki čit. — čitaj (te) dan. -— danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. —- etnologija farm. — farmacija fiL — filozofija fiz. — fizika fiziol. — fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. -— galski gen. -- genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija g l . - glagol glaz. — glazbeni got. -- gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. -- grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. — kaldejski kat. -- katolički kavk. — kavkaski kaz. -— kazalište kelt. — keltski kem. — kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. -- koreografija kozm — kozmetika kršć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat. - latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mn. — množina mod. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski

polj. — poljski pom. — pomorski port. — portugalski posl. — poslovica pov. — povijesni prav. — pravo pravosl. — pravoslavni pren. — preneseno prid. ili pr. — pridjev pril. — prilog pr. n. e. — prije nove ere psih. — psihologija rel. — religijski ret. — retorički rom. — romanski rud. — rudarski rus. — ruski sanskr. — sanskrtski

sc. — scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. — semitski sir. — sirijski sjev. — sjeverni skand. — skandinavski si. — slično slav. — slavenski slik. — slikarstvo sociol. — sociologija st. — stoljeće stil. — stilistika supr. — suprotno šatr. — šatrovački šp. — španjolski šport. — športski Šved. — švedski švic. — švicarski

tal. — talijanski tatar. — tatarski teh. — tehnički tehnol. — tehnologija teol. — teologija tibet. — tibetski tisk. — tiskarski trg. — trgovački tur. — turski tzv. — takozvani umj. — umjetnost usp. — usporedi v. — vidi vet. — veterinarski voj. — vojnički zem. — zemljopisni zool. — zoologija zrak. — zrakoplovstvo

Rječnik

A
A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas čit. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voči (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bonne heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjačere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u četiri glasa, četvoroglasno a rivederci čit. a rivederči (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama) a voće sola čit. a voče sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posuđe kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Rašida (8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje

13

abdicirati abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voće čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjerce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbe (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća izvanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić odmicač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habeš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, ispražnjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoželjni) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadražljivosti (tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po. stupak, skraćivanje; abortivno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. čišćenje

abregacija nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, zaglupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije

apropos accordamento čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv žuljeva i bradavica acetičan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad exemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) kraće umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođavanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždrljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum čit. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složenicama sa značenjem: žlijezda, žljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenografija (grč. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljezdolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezdanih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašćivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost adherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, privrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sraštenje, prirašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono što je s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (grč. a- ne, diarrheo protječem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijatetičan (grč. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemoćan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žeđ) med. neosjećaj žeđi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addisonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. adyton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podra• žaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjača adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mladi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. adđuctio dovođenje) anat. "vivlačenje mišića

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voćare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija ađutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft čit. Algemajne elektricitets-gezelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, međustaničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš

aerobi aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodinamičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. embolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas

27

aeromantija može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),znanost o ravnoteži plinova, posebno "zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koještarija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne' moć (ili: nemogućnost) govora; zanijemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ili duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih.-vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličan (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kćerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affutage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebojažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afoničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba

lat. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi. a. glas. gamein ženiti se) bezbračnost. gamos brak) mn. bot. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. brat Menelajev. praunuk Tantalov. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. c = t +s Afrodita (grč. osvećen od sina Oresta agamija (grč. affricare natrljati) gram. losion aftezan (grč. momak. agalma) lik. after-shave lotion čit. afros pjena. metron) sprava za mjerenje tlaka pjene. bezobrazna i drska prijevara 31 agamogonija afrozinija (grč. aftha. bespolnost cvjetova. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodizija afretiranje (fr. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. gamogonija .bez. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samostalno. zool. afrodisios ljubavni) mn. after-šeiv (engl.bez. affronterie) javna pogrda. gamos brak. Afrodite) mit. npr. kriptogamija. znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. rađanje bez oplođivanja. fthongos zvuk.) kolonjska voda. slika. aphthae) mn. sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. morska gusjenica afroditografski (grč. after-šeiv loušn (engl. afrodisiazo) med. med. aphthosus) mjehurast. grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi. u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. a. lat. zakupljivanje lade.) usp. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja). ukras. ton) gram. gone rađanje) biol. Afrodite. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč.aforodizijazam novog oblika pridodavanjem. a. supr. osobito u hramu agame (grč. zool. losion koji se upotrebljava nakon brijanja. koji ima afte na sluznici usne špljine aftong (grč. bezmliječnost dojke. mukli suglasnik afuzija (lat. bot. obljuba. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera). tj. zakupnina afrik (fr. gala mlijeko) med. unuk Pelopov. pren. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.bez. ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist. kralj u Mikeni (Argu). kip. afthai. a-gameo bez žene sam) neženja. spolna ljubav. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. složeni. ljubavno ludilo. u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti. oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. buncanje u groznici afte (grč. med. med. sliveni suglasnik. affretement) pom. bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. besmislenost. afrosyne) bezumlje. ljupkost. astr. pretjerano razvijen spolni nagon. vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. ljubavna pohota. samac agamogonija (grč.bez. draž. aforidizijazam afrodizijaci (grč. sin Atrejev. a-. ljubavno uživanje. v. a.

) polje. agenor) "hrabri". n. oranica. poticatelj nemira. agape ljubav) Božja ljubav. agave americana) bot. a. agauos vrijedan divljenja. do 4. staračka svježina . agens koji radi) poslovođa.) dnevnik.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu. kršćanska ljubav. agathos dobar. stablo joj izraste do 10 m visine. živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. perzijska dinastija od 8. djelotvoran. gomilanje agerasija (grč.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč.) švicarska novinska agencija agencija (lat. osnivač grada Tira. teol. novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat. ager publicus čit. a. stoljeća pr. tajni policajac agent provokator (lat.bez. agens provocator izazivač) plaćeni izazivač nereda. poslovnica ager (lat. prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. pokretna sila agent (lat. aggeratio) nagomilavanje. genesis rađanje) ženska neplodnost. bios život) fil. dobri duh. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma. praotac Feničana agens (lat. Amerike. mladolik izgled. daimonion duh) mit. posrednik. osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. nomos zakon) med. u narodnoj medicini Agemenidi mn. u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije. upotrebljava se. mn. tropska biljka podrijetlom iz Juž.bez. ured jednog agenta. uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini 32 agerasija Agence Havas čit. fiziol. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća čiji je djelokrug ograničen. logia znanost) fil. u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr. zastupnik. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. duh zaštitnik agatologija (grč. predstavnik firme.) mn. ager publikus (lat. po imenu arapskog plemena koje je. ono što je uzrok nečemu. Agena čit.) posao. nesposobnost za rađanje. plaćeni bukač. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima. osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat. edžine (engl. podsjetnik agenezija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje. radno načelo. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. agathos dobar. prema Starom zavjetu. božanska ljubav. snaga. lat. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. ažans avas (fr.agape agape (grč. poslovno područje jednog agenta. osobito lišće. agathos dobar. agens) fil. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima. e. gaster trbuh. pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu..

hitar. kod tifusa). adžustamente (tal. stranke ili ideje. podbadanje.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu. min. agitaculum) farm. lat. med. trgovati. slijepljen kamen aglomerirati (lat. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat. točno. a. "prvak". potpuno. doduše. agracijacio publika (lat. opća amnestija agijazma (grč. stvari. geusis ukus) med.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava.) muz. vrijedan agilitet (lat. skupljanje. gomilanje. globulus kuglica) med.bez. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem. marljiv. agitatio) pokret. gyne žena) neoženjen aginija (grč. Agfakolor (lat. spartanski kralj (5—4. božica ljupkosti Aglaura mit.agestija agestija (lat. bunjenje agitakl (lat. agilis) brz. agluticija aglutinacija (lat. ago vodim. osobito u političkom smislu. agilitas) brzina. svršena stvar. spretan. nagomilavanje ageuzija (grč. agere) raditi. aglosija aglucija (lat. sasvim točno aggratiatio publica čit. glumiti na pozornici agitacija (lat. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. buntovnik.bez. poticati. koja je često na dnevnom redu. aglossos nijem. miješati. okretnost. a. agglomeratio) skupljanje. stapanje dviju riječi u jednu . usp. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente čit. nastaje nova zbirna predodžba. stoma usta) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. hitrost. uzburkano. sveta voda agilan (lat. poslovati. nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova. smutljivac agitirati (lat. buniti. adžitato (tal. mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. život bez žene agirati (lat. ili protiv neke osobe.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agilitas) v.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina".bez. agglomerare) gomilati. lak. podbadač. aglosostomija aglosostomija (grč. st. a. revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu. ili protiv neke osobe. lakoća. sljepljivanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa). dirljivo 33 aglutinacija agitator (lat. aglaos sjajan) "sjajna". n. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predodžaba pri čemu. pr. skupljati aglosija (grč. radinost. nemogućnost gutanja. nemir. gyne žena) neženjenost. kretanje. nagomila(va)ti. stvar. a. "blistava". laos narod) "voda naroda". jedna od triju Gracija. riješena stvar agitato čit. v. agitare poticati) revno raditi za neku osobu. agilnost agilnost (lat. stranku ili ideju. e. anilin. nijemost. "predvodnik".bez. a. gomilanje. mutavost.) glaz. hagiazma) blagoslovljena voda. gram. marljivost aginičan (grč. aglutio) med. okretan. agglutinatio) nagomilavanje.bez. glossa jezik) med. stvar ili protiv neke osobe ili stvari. ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe. fil. kći atenskoga kralja Kekropa aglobulija (grč.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung čit. aggestio) dovlačenje na gomilu. farm.

agon borba) borba. v. prilijepiti.bez. potpis. metron mjera) fiz. ago igla. agglutinantia) mn. mania pomama. jedno od Kristovih imena (Iv 1. smrtni strah. ali ih ne raspoznaje i dr. filos prijatelj. agnatus) srodan po očevoj strani. fil. očajanje agonist (grč. nesposobnost raspoznavanja. npr. reostat agon (grč. agnatus) rođak s očeve strane. smrtne muke. gimnastička. h. agonothetes) redatelj gimnastičkih. turski i dr. agonia borba) smrtna borba. 2. med. ago vodim. grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k. koji se priljepljuje. koji zaliječi. a. grč. aglutinatio) med. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. v. koji zarašćuje. sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje. po ocu agnatija (grč. aglutinativni jezici lingv.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat.bez. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat. (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. sastaviti. agnoscere) priznati (npr. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agnatio) krvno srodstvo. agma) lingv. kad bolesnik predmete 34 agora vidi. agglutinare) slijepiti. razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila. agglutinare prilijepiti) mn. rođak po krvi agnatičan (lat. u starogrčkim gradovima: glavni trg. aglucija aglutinancije (lat. izdisanje. stanje koje prethodi smrti. mjenicu i si. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam. priljepljivati. g. a. hrvačka vještina agonizam (grč. agonos neplodan) zem. srasti agma (grč. narodna . konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. gnosis spoznaja) psih. anominacija agnoscirati (lat. borilačka. strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. sudac u borbi agora (grč. agnominatio) v. srodstvo po ocu agnat (lat. ago vodim) glaz. utakmica agonografija (grč. agonistes.) agnosticizam (grč. agora trg) 1.29) agofilomanija (tal. lijekovi za brzo zarašćivanje rana.aglutinacija aglutinacija (lat. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka. pozitivizam i dr. agon) borba.) Jaganjac Božji. aglutinini (lat. natjecanje. gimnastički. konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi. med. gnathos čeljust) med. priljepni. agon borba. s priljepcima. npr. agon borba) gimnastičko. archos) nadzornik gimnastičkih.. agonistes) borac.

ager njiva. agros njiva. aggressor) nasrtljivac. poljski. agrestan (lat. kurtaža agregacija (lat. navodno od am Graben na jarku. neuglađen. nasilan agresor (lat. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari. izvanredna profesura agregat (lat. agora trg. napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. meh. mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. kopča. grafia pisanje. nasrtljivost. pren. med. lat. koji je sklon napadanju. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati. upotrebljava se za ocat. generator i motor agregatno stanje fiz. seoski. nepismenjak agrar (grč. proizvodeći ih. napadač. agresto. polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr. pridruživanje. ad pri. stanje u kojem se neko tijelo javlja. poljoprivredni.. ager njiva. opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. ager njiva. napadanje. lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa. nervozni strah od prelaženja preko trgova. zbijanje. kazne 35 agrestan agreaža (fr. tekuća i plinovita agregirati (lat. ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. grex stado. agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed. primanje u neko društvo. zemljišne odnose. iznos. neotrovne tvari kojima bakterije. agros. bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem. Djela apostolska 20. nagomilati.agorafobija skupština starih Atenjana. agrarius) zemljoradnik. a. zemljišne reforme. lat. aggressio) napad. agrafos nenapisan) 1. aggregatio) nagomilavanje. aggredi) mn. masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove. pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agraffe) 2. pogoršanje. aggravare otežati) otežavanje.35) agrafija (grč. povećanje. aggregatum skupina) min. ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. agros. zbiti. otežanje. gomilati. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr.. ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. aggressivus) nasrtljiv. teol. agrarius) koji se tiče zemlje. zemlju.) agrarni (lat. agregare) primiti u neko društvo. mat. zemljoradnički. nasilje agresini (lat. grub. neobrazovan . agro. pooštrenje. svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. agrestis) seljački. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč.bez. fobeo bojim se) med. nakupljanje. polje. zakone i dr. npr. zbroj. pridružiti. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima. napadan. mn. grafo pišem) med. nagrada posredniku. dinamo-stroj i motor. gubljenje sposobnosti pisanja. agreage) trg. limunadu i dr. spojiti u jedno tijelo agreman (fr. spona (kao nakit) agrafa (grč. polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu. način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta. ergon djelo. na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč.

agros. logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost 36 agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. 2. fyton biljka. ratarstvo. poljoagrobaza (lat. agrypnia. ager polje. botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje. grč. gnojivima. nesanica. agricultura) koji se tiče zemljoradnje. neobrazovanost agri. luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. logia znanost) grana meteorologije koja . mania pomama. ager polje. meteoron koji se nalazi u zraku. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro. osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. poljoprivredni. oikos kuća. seoski) seljaštvo. thymos duša) divljaštvo. prostaštvo. koma neprirodna pospanost) med. ge zemlja. maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agrikulturni sustav v. agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja.agrestija agrestija (lat. agrestis poljski. agrometeorologij a (lat. agros. agrios divlji. Agrippa) 1. grč. budnost. neugladenost. agrypnia) med. također: agripski porođaj agripnija (grč. zemljodjelstvo agrikulturni (lat. na osnovi pokusa. techne vještina) agr. lat. agros.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava. cheo lijem) dio kemije koji. ager polje. ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom. divlja ćud. chemeia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. agrios divlji. ager polje. grč. fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja. tj. osobito divljači agriotimija (grč. poljoprivrednik agrikultura (lat. agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju. zaštićivanjem od erozije i si. logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros. agricultura) zemljoradnja. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka. kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom.(lat.(grč. logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina agrofitotehnika (grč. agros. rimsko osobno ime. nespavanje agripnokoma (grč. med. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje. poljski.) seljak. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. grubost. ager polje. agrikola (lat. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. grč. nepravilan porođaj. bios život. agros. grč. ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. fiziokratski sustav.

bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. prema legendi. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. grafo pišem. chemeia) pr. sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu. a-. znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. cheo lijevam. bezvodnost Ahil (grč. bljedilo. agronomos) poljoprivrednik. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma. mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona. a-. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. osobito: inženjer poljoprivrede. agros. pomračenje vida. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. e. tlo. sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč.). achates) min. stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. chemeia) fiz. mana nekog čovjeka. slabokrvnost . prid. opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. karneola i dr. agros. najveći grčki junak u Trojanskom ratu. izraditi da izgleda kao ahat 37 ahreja aheman (grč. hydor voda) nedostatak vode. st. kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. služi za nakit ahatizirati (grč. acholos) med. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. med. vrsta dragog kamena. logia znanost) znanost koja proučava fizička. chros koža. Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se. slaba strana. kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Zid. pren. i to na peti. zagrobni život Ahitofel (hebr. hypnos san) med. agros polje. tako da mogu upijati boje zbog čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni. čovjek kojega je. a-. školovan poljoprivrednik agronomija (grč. hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. ahyr posljednji) drugi svijet. nedostatak sna.Agron proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. fiz. agros polje. Ahilleus) mit. tj. s veoma šupljikavim kalcedonskim slojevima. logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. pedon zemlja.. a-. oskudica u vodi. techne vještina) poljoprivredna tehnika. agrostemma) kem. muž glasovite Teute agronom (grč. nego mora vječno lutati ahat (grč. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. ahipničan ahiret (tur. a-. a-. pr. achlys) tama. chylos sok) med. Ahilova tetiva anat. boja kože) med. nesanica. otuda: slabost. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa. n. racionalna zemljoradnja agropedologija (grč.

ein jedan. engl. Eis led.) podsjetnik AIDS (engl. aide. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. općom neotpornošću organizpia. kajgana. bog i praizvor svega zla. igraća karta osmica i dr. aitia uzrok. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti . ajnleger (njem. Topf lonac.) mit. u v^stu: suigrač. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. otokom limfnih žlijezda. đačkom roku) ajskafe (njem. tablični mu je broj 99. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. ujušak ajnlag (njem. skraćenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn. Aias) mit. kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v.$r9me) sindrom stečene imunodeficijencije. bolest se očituje vrućicom. ein jedan. pomaganje. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. sin Telamona. nakon eksplozije hidrogenske bombe. znak E i Es (naziv prema A. aide-memoire < U ed memoS. npr. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. fr. zafrig. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. Einbrenn) zaprška. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. lat. izmislio ga je Verdi) aide čit. poglavica zlih duhova. Eirspeise) omlet. ajntopfesn ajnjeriger (njem. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. etiologija Aja Sofija (od grč. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. acht osam) osmica. ar (fr. einlegen staviti) tisk. Eier jaja. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. Jahr godina) točnije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. logia zna«nost) v. Kaffee kava) ledena kava Ahriman (perz. einbinden uvezati. homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (grč. partner. ugrožene su promiskuitetne osobe. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. actus čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. ed (fr.Ahriman 38 ajskafe ^jerkonjak (njem. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. gubitkom tjelesne mase. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. ein jedan. Deckel poklopac) povoj. kralja salaminskog. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. lat. adiutare) pomoć. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem.

kao "prostorna supstancija". upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje nadraženosti sluznice. promjena kože zbog neprirodnosti sluznoga sloja pokožice. lat. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantbpelvis (grč. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akantha bodlja. prostor predočen kao materijalni element. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. pren. a ne. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. kata. koji pripada akademiji 4. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. aisthanomai osjećam) med. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. "zgrčenost. usiljen. akademikos) koji pripada visokoj. prema legendi. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. akantha trn. malodušnost. nedostatk srca. akakia) bot.) lit. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. akantha bodlja) med. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. bodljika.Aka Larencija Aka Larencija (lat. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. akardija (grč. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. nepriličan. akampsia) negipkost. krut. visoka škola za znanost ili umjetnost. akaša je ono iz čega sva bića. u nezgodan trenutak.proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. odgojila vučica) akacija (grč. a-. grafia pisanje) med. logia govor) nezgodan. školski. kardia srce) fiziol. velikoj školi (sveučilištu. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. calculare računati) med. ukočenost udova akantestezija (grč. a-katalektikos) poet... akademski građanin polaznik. koji se tiče akademije 4. mekuštvo! akarijaza (grč. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. bodljikava zdjelica. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. 2. akairos nezgodan. pren. dakle. obrazovan na visokoj školi. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. tj. Platonova škola.) fil. pelviš zdjelica) med. neprikladan govor I. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. med. Platonova filozofija. papilomi i dr. praćena hipertrofičnim promjenama na koži. 5. akantha bodlja. student sveučilišta 39 akatalektičan stih akairologija (grč. čekinja. kao što su bradavice.) 1. 3. lat. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. logia govor. akademia od osobnog imena Akademos. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. a-. koji se tiče ove. akalkulija (grč. po naučavanju Upanišadai etar. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. akarpia) neplodnost akaša <ind. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna . 4.

akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. nečistoća krvi akatastatičan (grč. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. onaj koji prihvaća mjenicu. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja akcent (lat. neuredan. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. naglašavanje. priznati. ono što još prioada glavnoj stvari. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. accentus naglasak) gram. odobriti. a-kaustos) nesagorljiv. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. acceptatio cambii) primanje mjenice. od dviju ugovaračkih strana. akcept akceptant (lat. accessus pristupanje. med.akatalepsija akatalepsija (grč. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. akataleptos) nedokučiv. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. a-katastatos) nepostojan. accepti latio) trg. med. prihvaćanje. nezapaljiv akceleracija (Jat. akatharsia) nečistoća. acceptare) primiti. accepta) mn. isticanje u govoru nekog glasa. približenje. ubrzanje. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. accessio) pristup. acceptabilis) primljiv. accentus) gram. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). acceleratio) fiz. istaknuti (glas. trasat akceptibilitet (lat. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. primljena mjenica akcepta (lat. naglasak (sloga ili riječi). neshvatljiv akatapoza (grč. accessus. accentuation) gram. dohoci akceptabilan (lat. ubrzavajući akcelerirati (lat. na probu . logia znanost) gram. akcentuacija akcentuirati (lat. med. accedere) pristup. staviti. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. koji ubrzava. med. stavljat: naglaske (akcente) na riječi 40 akcesist akcepcija (lat. jedna je promitent — ponuditelj. riječ kojom se izražava primanje mjenice. a-. pristup) početnik. usvajanje. accelerativus) ubrzan. ubrzavati akcelerometar (lat. slog ili riječ). nedostatak razumijevanja. prilaz. nenaklonost prema čistoći. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. prihvatljiv. prihvatiti. stupanje na vlast akcesist (lat. prihodi. priključak. accelerare ubrzavati. accelerare) ubrzati. kataposis pijenje) med. napadaj groznice akcesija (lat. potres mozga akataleptičan (grč. paciscenata. acceptio) primanje. acceptibilitas) primljivost. grč. nepojmljiv. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. akcent akcentuacija (fr. neshvaćanje. accentus naglasak. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. a druga akceptant — primatelj). v. grč. usvojiv akceptacija (lat. naglašavati. pripravnik u službi ili zvanju. ubrzavanje akcelerativan (lat. v. nestalan. acceptus primljen. prihvatljivost akceptilacija (lat. accentus) naglasiti. osobito protestant akaustičan (grč.

do kojih ne može. opaziti. poreznik akedija (grč. accise). ergon djelo) med. sporedan. djelatni. blepo vidim) med. accidere. shvatiti. druga nagrada. accise. kaže: "Nisu ni bile zrele. klicanje. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. naučiti akciza (fr. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. tisk.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. ret. oporezovati akcizor (fr. aceridi akezija (grč. ake liječenje. opažati.akcesit akcesit (lat. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. pristankom svih. osjetiti. accise) onaj koji plaća prirez. accipere) primiti. akinesia) nepokretljivost. uzgredan. posrednik. accessorius) sporedan. akefalos bezglav) sanjar. farm. potrošarinu. acclamatio) burno odobravanje. izrada tablica. sporedna. v. slučajne osobine neke stvari. akesis) v. izabrati . trg. accidere događati se) prirez. lat. actionnarie) trg. optužiti. vrijednosnih papira i si. razumjeti. par aklamasjon (fr. kad se netko pravi da za nešto ne mari. akedeia) v. koje nisu bitne. actionator) tužitelj. med. a. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). optuživati akcipirati (lat. akyria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. actio. čuti. accedere pristupiti. akcidencija (lat. djelatnost. akcijski radijus zrak. znanost o liječenju rezanjem. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. djelovanje) radni. pomoćni akcidence (lat. acedija akefal (grč. accidere dogoditi se) nebitna. accidentia) ono što nije bitno. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. što je promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. accise) odrediti prirez. koji se tiče djelovanja. obrazaca. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. sporedan posao. actio tužba) tužiti. osjećati. accidere) mn. kad medvjed za žute kruške. slučaj akcidentalan (lat. porez na potrošnju akcizirati (fr. fini. acezija akianoblepsija (grč. par acclamation čit. actio rad. slučajna zarada akcident (lat. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. senzal akcionirati (lat. poduzetnost. djelovanje. član nekog akcionarskog društva akcionarsko društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajed- 41 aklamirati ničko privređivanje. accidentalia) slučajnosti. dionica. npr. dioničar. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. slučajan. sporedna nagrada akcesoran (lat. acenonoet akeridi mn. accidentialis) nebitan. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. fr. accessit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). znanost o operacijama.." aklamacija (lat. accisa. action) radnja. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. eng. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. ukočenost jednog ili više udova. uzetost živaca akirija (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. porez na potrošnju akcizant (fr. kirurgija akizam (grč. sporednosti akcionar (fr. accidens. kyanos tamnoplav.

predujam akontirati (tal. tisk. a-. akos lijek. izgladiti." aklastičan (grč. a conto). ugodno suzvučje triju ili više tonova. prilagođavati se podneblju. ugađač glazbala akordeon (tal. klobučić. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. akos lijek. acclim&tisare) prilagoditi se. upotpuniti akonfesionalan (grč. pren. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. accommodatio) prilagodba. "po svršenom komadu". . udomaćiti akme (grč. na ime zarade ili primanja. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. g. gotov akomplirati (fr. lat. confessio priznanje) bez vjere. accordium) glaz. kritično. accollata. poravnanje. uzeti (ili: uzimati) na račun. unaprijed. accommodare. o sredstvima za liječenje rana akon ija (grč. accord. ugovor. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". a conto) v. kome kosa) med. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. accomplir) zaokružiti. bez religije. glaz. fr. accordeur. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. 1889—1966) akoazma (grč. trg. akoniton jedić.aklastičan bez pojedinačnog glasovanja. lat. na ime zarade ili primanja. poravnati. predujmiti akonto (tal. sprovoditi. aklestos nez«tvoren) opt. uzimanje unaprijed. lat. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. urediti. accordo. accommoder) prilagoditi. bezvjeran. akme vrhunac. pogodba. tal. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gtorenko. prijelomno stanje u razvoju bolesti. fr. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. a conto) uzimanje na račun. metron mjera) med. ak'umetar akognozija (grč. (u vrijeme Stolipinove reakcije). udomaćivanje aklimatizirati (lat. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. slaganje. postići. uzimanje predujma. nereligiozan akonitin (grč. izravnati. accompli) završen. naviknuti se na neku tuđu klimu. alkaloid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. prvi put napravljena 1829. zagrliti. Aconitum napellus) kem. glaz. akoe sluh) med. collum vrat. ne nadnicom akordator (fr. a ne nadnicom. završiti. pren. ćelavost 42 akordeon akomodacija (lat. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. a konto akord (tal. javila se nakon revolucije 1905. zagrada. udobno smjestiti. accoler) obgrliti. sloga. šiljak) med. koji ne prelama. akuo čujem. prilagođavanje. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. a ne. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. posebni način plaćanja radnika. accompagner) pratiti. accordatore) glaz. navikavanje na tuđu klimu. vršak. staviti u zagrade. fr. logia znanost) znanost o lijekovima. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. pozdravljati klicanjem . podmiriti dug akompanjator (fr. acclimatisatio) prilagođavanje tuđem podneblju. suglas' nost. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. svota koja se uzima na račun. gnosis poznavanje) med.

suprotno: ateizam akr (engl. bolestan izgled lica akozmizam (grč. ljuti. bez istinske stvarnosti. pridružiti akostati (tal. prinova. porast akrescenzija (lat. accriminatio) optužba. akrecija akribija (grč. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. akris skakavac. a ne nadnicama. a-. ad kod. kranion lubanja) fiziol. dopustiti. povjerenje akreditiv (lat. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. metreo mjerim) točno mjerenje . plaćati po svršenom poslu. urođena nakaznost glave. accordoir) glaz. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. kao jedino što doista živi. trpki lijekovi akriminacija (lat. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. bljedilo. poravnati se. samo modifikacije božanstva. a-. accreditare) ovlastiti. kosmios uredan) neurednost. opunomoćiti. gornji. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akreditivno pismo). med. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. složiti. akribes točan. optuživanje. glas. akridofag (grč. krateia nemoć. gorčina akritičan (grč. a-.akordirati akordirati (fr. slagati. ovjera. accorporatio) spajanje. a-. acer ljut) farm. žice). accostare) pristati uz obalu (brod). prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. nečistoća. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. akribeia) točnost. šiljast . u punoj snazi. accoporare) spojiti. priznati akordoar (fr. pa i sam svijet. povjerenje. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. pisanju. acrimonia) oštrina. sporazumjeti se. neodređenost stanja bolesti akro. uz. dok su sve ostale stvari. akreditiranom. točnost u govoru. nekritičan akrizija (grč. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. crescere rasti) prirast. accorder) usuglasiti. thermos topao. povećanje. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. okrivljivanje akrimonija (lat. accrementum) prirast. akreditirati se steći ime. a-. dati kredit. pripajanje. grubost.(grč. prilagoditi (glasove. brižljivost. vilica za usuglašavanje. akros) predmetak u složenicama sa značenjem: krajnji. tj. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. med. usuglašavati. pripojiti. odobriti. stići brodom akotiledone (grč. združenje akorporirati (lat. samo Bog. kotyledon udubljenje) mn. akratos jak. temeljitost akribologija (grč. akribes točan. cirkularni akreditiv akreditivno. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. savjesnost. akratopege (grč. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. neodlučnost. fagos onaj koji jede) skakavcojed. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. accreditivum) punomoć. bot. 43 akroovjeriti. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji.

akromazija akromatopsija (grč. v. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. a-. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. orao vidim) med. megas velik) med. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobličenosti lica. a ne. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. na snijegu) akromazija (grč. teško razumljiv. akros. mikros malen) med. šiljat. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. akropostija akrodinija (grč. akros. med. osobito na njihovim vrhovima. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. čistoća boja. potpuno sljepilo za boje. opos oko) sljepilo za boje.akroama akroama (grč. acer oštar. bezbojnost. otklanjanje boja. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. supr. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. odvne bol) med. razjaren) jarost. akromatičnim lećama). akromion. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti 44 akroničan akroliti (grč. grafia pisanje) tisk. lopatica. akroamatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. monos jedini. daltonizam akromatopsija (grč. akro-. pelivan akrobatika (grč. koji nije u . bezbojnost. poništenje boja (akromatičnim prizmama. karpos plod) bot. kolon ud) mn. razjarenost akrokarpičan (grč. akros. chroma boja) opt. akromia) anat. bljedilo. akromegalija akromion (grč. a-. donje čeljusti. a ne. akros. akros. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. nosa.krajnji. oleum ulje) kem. osobito krajnjih akrografija (grč. akroamatikos) koji je određen za slušanje. usnica. usmen. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. sićušnost udova. ops. chroma boja. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. jezika. akros. anat. zrak. akrobistia) v. a ne. predavanje akroamatičan (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. u obliku predavanja. pleće akromonosilabe (grč. v. chroma boja. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. achromatos) bezbojan. opt. chroma boja) opt. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. ruku i nogu. akrocholos jarostan. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažući je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). bljedoća. akros. a-. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. otpornosti. kefale glava) šiljastost glave. a-. akromatizam akromegalija (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. akros. krajnji udovi tijela akrolein (lat.

Band vrpca. axios vrijedan. axis osovina. akšam večer) sumrak. eng. očita istina. Oenothera biennis). čin. u likovnoj umjetnosti: crtež. Americi i Meksiku. v. salo akšam (tur. izvršitelj) glumac. axis osovina. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. lat. javni spis Akteon (grč.akronim svoje vrijeme. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. traka) voj. aksiom aksist (njem. axioo cijenim. acte) djelo. timologija aksiom (grč.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. teorija vri- 45 akter jednosti. akros) fil. osobito sudski čin. osovina. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. aksolotlo aksonometrija (grč. zahtijevam. fr. svaki svečani javni čin. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. vrpca koja pada s ramena na prsa. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. mast. axenia) negostoljubivost. čin. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgali vlastiti psi akter (fr. kaz. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. logia znanost) fil. act. vrh zgrade. akrostichos) pjesma kod koje početna. spoznaja koja se ne može dokazati. stanje prije obrezivanja (kod Zidova). težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. sljemenu zgrada akrotizam (grč. pri obrezivanju se odreže. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. akroterion) arhit. tražim. acteur. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. večernji akronim (grč. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). akšam-čiček (tur. akros. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. rasprava. os) osni. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. sudionik u nekom događaju . actus. axine sjekira. slika ili kip golog ljudskog tijela. Achse osovina) "osovinaš". farm. npr. pr. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. negostoprimstvo.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. gornji dio. pretres. osovinski aksilarni (lat. tj. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. nesuvremen. pathos bolest) med. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. akro-polis) gornji grad. akseničan aksijalni (lat. stožerni časnik) aksenija (grč. koji vrijedi. axon os. Achsel rame. akros. kad su dvije količine jednake trećoj. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. istraživanje prauzroka. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. posljednjeg uzroka stvari. akrobistija akrostih (grč. actor vršitelj. naučavanje o vrijednostima. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč.

onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. imovina. mykes gljiva) med. acta od agere djelovati. zraka) fiz. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. koji označava djelatnost) 1. raditi) mn. činovi. nekretnine).) mn. aktis. morske životinje iz porodice koralja.akti akti (lat. aktinos sunčana zraka. svojstvo sunčanih. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). skopeo gledam) med. spisi koji se tiču nečega. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. staviti ad acta (čit. ispitivanje. gramma slovo) rentgenska slika. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. therapeia liječenje) med. aktis zraka. mn. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. bez kostura. radni aktive (lat. liječenje zrakama aktinski (grč. aktis zraka. aktis. djela. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. vrijedan. gram. ne raditi po njoj ništa. osobito u sudu. oni koji stanuju na obali. akta apostolorum (lat. metron) fiz. redni broj 89. activus djelatan) radan. javni činovi. primorci aktiv (lat. aktis gen. još u službi. aktis zraka. od kojih vlasnik ima koristi. aktis zraka. tj. akta) priključiti aktima. grafia opis) proučavanje zraka.. zračenje rentgenom aktinoterapija (grč. ubr- . aktis zraka. vrijednosni papiri. grafo pišem) fiz. trg. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. activus djelatan.-lat. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. u djelovanju. aktis zraka) kem. koji radi. radni. djela apostola. prenosiva i na ljude. znak Ac aktinije (grč. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja 46 aktivirati aktinometar (grč. moruzgve. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. acta apostolorum čit. aktis zraka. akte strma obala) mn. imanje (novac. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. pojavljuje se na probavnim organima. živ. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. zrakast aktinoskopija (grč. aktis zraka. radan. gram. uvesti u aktivnu službu. actum. koji kemijski razgrađuje. aktinos zraka) fiz. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. goveda i svinja. activa) trg. ultravioletne. za razliku od pasiva. akta publika (lat. activa) trg. metron) fiz. radioaktivan element. koji kemijski djeluje. rentgenogram aktinometar (grč. lat. oni koje se tiču države aktinidija (grč. atomska težina 227. aktis zraka. državnim ustanovama itd. nevidljive zrake aktiti (grč. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. aktis zraka. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. tj. aktis. odstraniti je. mekanog tijela. activare) staviti u djelovanje. okretan. ultraljubičaste zrake. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. actinaria) zool. obično žive pojedinačno i često se odlikuju lijepim bojama aktinizam (grč. morfe oblik) bot. acta publica čit.) mn.

teorija aktualiteta psih. jednočinka. nagomilavač akupiktura (lat. današnjica. ubrzavati. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. acuitas) šiljatost. 2. accumulatio nagomilavanje) 1.aktivist zati. djelovanje. prije: izvozna trgovina. dan. aktivitet aktor (lat. actualitas) sadašnjost. activus djelatan) onaj koji je djelatan. njegovim stalnim nastojanjem. actuarius) sudski pisar. oštrina. nagomilavanje (riječi i izraza). tužitelj. revnost. radinost. 2. bistrina shvaćanja. (grč. actuel) v. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. activus. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. akoemetar akumulacija (lat. aktivnost aktivizam (lat. koji djeluje. fr. activus) v. marljivost. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. vez . izdavatelj punomoći. actualis) fil. današnji. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. istinit. 2. ostvariti. današnja zanimlji- 47 akupiktura vost. fil. metron) med. koji je na dnevnom redu. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. cultura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. ostvarivanje aktualizam (lat. actualis. sadašnja važnost. stvarnost. aculeiformis) zajedljiv. bodljikast akulturacija engl. torba za spise aktšlus (njem. aktualitet aktuar (lat. član aktiva (v. suvremen. aktualnost aktualizacija (lat. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. agere raditi. pristaša aktivizma. akuo čujem. acumen) oštroumnost. pospiješiti. radi aktivist (lat. actor) prav. danost. praktično. činjenični. oštroumlje. stvaran. a ne nešto supstancijalno. lat. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. a ne. suvremenost. activus) 1. dat. načelo prirodne povijesti. koji se odnosi neposredno na današnjicu. actuel) sadašnji. Wundtovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. activitas) živost. aktiv 2) aktivitet (lat. raditi) fil. advokat. pronicavost akumetar (grč. accumulator skupljač. dramsko djelo u jednom činu. 2. nagomilavač) fiz. aktualna energija živa sila. ret. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. v. actualisatio) provođenje u djelo. kinetička energija aktualitet (lat. djelatnost. ostvarivati. skupljač. zastupnik aktovka (lat. actus radnja) 1. domišljatost. pospješivati aktivist (lat. ostvarenje. agere djelati. acupictura) vezenje iglom. okretnost. uređaj za skupljanje električne energije. osobito geologije i biologije. actuatio) med. ne dospije do potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1.

priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. accusare optužiti. vezivati dva po dva. četvrti padež Odgovara na pitanje: koga? što?). optužljiv. acupressura pritisak iglom) med. aqua voda. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. optužni. engl. suprotno: akuzatus 48 akvarij akuzatorski (lat. tužiteljski. agere voditi) prav. aqua voda. accoupler) sparivati. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. akustikos. accuratus) brižljiv. način liječenja nekih bolesti. uredan. spariti. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. acutus oštar. planus ravan) šport. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. suprotno: akuzator akva (lat. usp. punctura bod) med. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). aqua voda. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. fortis jak) kem. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (lat. acutus) oštar. optuživanje akuzativ (lat. točan. slušam) fiz. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. grč. široka daska vezana za motorni čamac. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. acutus accentus) gram. dvorana. accusativus) gram. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. aqua voda. spajati. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. aqua voda. mjesto u ljekarni gdje se drži voda . dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. reflektorima. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). opremljena kamerama. accusatorius) prav. ac jusatcrj tužitelj. oštri akcent akutan (lat.akuplirati akuplirati (fr. ispravan akustičan (grč. akuo čujem. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. marinus morski) min. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. koja služi za promatranje živola. kazalište. accusatus) tuženik. batiskop akvafortis (lat. pravo odvođenja vode. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. aqua) voda akvabatik (lat. accoucher) porodiljstvo. optuženik. akvalung (lat. aqua. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. pod vodom. crkva). acus igla. primljen od Kineza i Japanaca. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. kažnjiv akuzacija (lat. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura (lat.. angularis kutni) geom. napravljena od stakla pojačanog plastikom. accusatio) tuženje. pravo isušivanja zemljišta. optužitelj. accusabilis) tužljiv. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. snažna voda. oštrokutni akuzabilan (lat. koji prisiljava na brzo rješenje. znak za dugouzlazni naglasak. pričuvnim kisikom i dr. savjestan. aqua voda. prijek. spojiti akupresura (lat.

nabavljanje. kako se hoće al piacimento čit. po volji.akvarijus akvarijus (lat.-njem. iste vrijednosti ili sadržaja. acquisitio) tečevina. ime jednog zviježđa. posebna. aquaductus) vodovod. al pjačere (tal. orao. koji ima jednaku vrijednost. v. nabavlja ili zadobiva akvozan (lat. Kuran ala milaneze (tal. stečeno dobro. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) alabaster (grč. aqua voda. po tečaju. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. slatkovodne životinje akvatorij (lat. stečeno akvizitor (lat. kišovitost A1 Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. aquosus) pun vode. kišovit akvozitet (lat. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. ubrzanje. osnovana 1965. alabastros.. fr. El-kuran) v.. jednak. al-) arapski član. alkali. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područ- 49 alacija jima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. navlas. strogo u taktu al segno čit. vlažan. pokraj vode. aqua voda. kanal akvila (lat. al piacere al punto (tal. aquila) zool. al senjo (tal. vodovodna cijev. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopolitička organizacija palestinskih Arapa. al-Kuran itd. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. poluprozirno staklo alacija (lat.) u točku. vodene biljke akvatilije (lat. lat.) glaz. čitanka. al marko (tal. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. lat. "kao divljač". aquositas) bogatstvo vodom. aquaticus) podvodan. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. El-kuran) knjiga. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal.) glaz. hotel) hotel na vodi. aqua voda. stjecanje akvizit (lat.) glaz. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. osobito kod novca al piacere čit.) trg. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. u vodi teško rastopljiv. požurivanje . alabastersko staklo mutno. močvaran. savršeno točno. alla milanese) na milanski način. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. bogat vodom. alkohol.) glaz. aquatilia) zool. zadobivanje. alatus krilat) davanje krila. Alkuran Al-kuran (ar. zarađuje. aquarius) astr.) trg. al korzo (tal. zarada. alabastrum) min. pren. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. veoma tvrda vrsta gipsa. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatičan (lat.) trg. acquisitum) nešto što je zadobiveno. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. v. prema dopadanju. nabavljeno. npr. koji živi u vodi. alatio. akvatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. vodeni.(ar. wild-divlji) kuh. al pjačimento (tal. astr. a punto al rigore di tempo (tal. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. arhit.

gomila. po zapadnjački (za razliku od turskog. simptom. alamet) znak. albifikacija . supr. uznemiriti. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. zgoda. napad. strah alarmantan (fr. nemir. pozvati k oružju.) urnebes. posrebrnjivanje kovine. uzbunjivati. allantos kobasica. toxikon otrov) kem. supr. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. od Rusije su ga kupile SAD. mnoštvo. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. pravi Bog. Alaun. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. riba i gmazova). nevrijeme. a-ilah) Bog. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. alarmant) uznemirujući. zabrinutost. predznak. uzbuna. dati znak za uzbunu. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. allantos kobasica) med. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. "vladar nad svima" alarm (fr. a-. lalein brbljati) med. islamskog). oblik) zool. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alumen) stipsa alavertiti (tal. uputiti. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noć" Aladinova svjetiljka v. koji uznemiruje. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. gomila. sve što je potrebno za rad. alet) pribor. alla franca) na europski način. mnoštvo. allas. alarmer) uzbuniti. najava. nespokojstvo. po europski. haljina od te tkanine alafranka (tal. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. pravi trenutak. botulizam alantoidna tekućina zool. 1867. tal. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. rulja alakati (tur. orijentalnog. puk. vika.Aladin Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. juriš. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mađ. galama. alarme. bataljun. poučiti albacija (lat. omotač zametka kod viših kra- 50 albacija lježnjaka (sisavaca. afferre donositi) prav. parada. prigoda. zapadnjačkog). oruđe alatracija (lat. albatio) bijeljenje kovine (metala).) "kralj sviju". najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). zastrašiti alarmist (fr. allatura. airarme) voj. allas.: alaturka Alah (ar. allatratio) lajanje na. osobito ručni. aladža raznobojan. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. eidos izgled. po turski (za razliku od europskog. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla. kod gmazova i ptica pomaže disanje. lat. allas. glavni grad Juneau. miraz. alla turca) na turski način.) četa vojnika.: alafranka alaun (njem. mećava. Aladin aladža (tur. svečanost svečana povorka. tekućina koja se nalazi između alantoisa i araniona alantois (grč. osobito bakra. oluja. avvertire) obavijestiti. trag.

bjelančevina albuminat (lat. albino. spomenar. albumen. bjeloš albinizam (lat. maraka itd. mangup. albumen) kem. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. djeluje protiv stafilokoka. čovjek s nekim nedostatakom ili manom aldehid (lat. lopov. Aldrovanda vesiculosa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika . albumen (lat. "brdska zemlja") staro. knjiga za skupljanje fotografija. grč. bjelančevinasta tvar. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. nazvana po pronalazaču. albus bijel. dehydrogenatus lišen vodika) kem. Albertu (1825—1886) albicija (tal. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. albugo) med. pneumokoka i bacila dizenterije 51 aldrovanda albugo (lat. grč. albification) v. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. spomen-knjiga. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. ureo mokrim) med. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. crtežima i si. 1738—1822) albertotipija tisk. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. simpatičan lukavac. a oči crvenkaste Albion (kelt. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. nasljedni nedostatak obojene tvari. razglednica. supstance između bjelančevina i peptona koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. albus bijel) med. metron) kem. albus bijel) med. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. alčak neotesan.. obješenjak. prepreden čovjek. bolesti bubrega i dr. albumen) kem. albatross) zool. minhenskom fotografu J. laat. sljedba se protivila Crkvi i papi). pigmenta u koži kod ljudi i životinja. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albus bijel) fiziol. albumoze (lat. albus bijel) min. altiora alčak (tur. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. divlji) vragolan.albatros albatros (engl. bjelančevina albumin (lat. izlučivanje bjelančevine mokraćom. albacija albin (šp.) bijelom pisaljkom. nevaljalac. altiora) v. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. alkohol lišen jednog dijela vodika. albumen bjelanjak) kem. albumen. od Sunca) primila Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von SachsenTeschenu. onaj koji boluje od albinizma. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. omjer svjetla što ga površina (npr. ime po južnofrancuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. grč. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. natrijski glinenac bijele boje albit (lat.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji.) antibiotik. znak šećerne bolesti. alcohol. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele.

izazivanje draži. pomorskog grada u Egiptu. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. bez ikakve veze sa stvarnim životom. allee) drvored. allegoreo drukčije izražavam. tj. st. allegorikos) iskazan slikom. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. slikovit govor. pr. slikovito alegorizirati (grč. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico Čit. alea jakta est (lat. aleksandrijski gramatičari. opasni poslovi aleatorij (lat. osobito protuotrov. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. kockar aleatorički poslovi (lat. mjesta navedena iz drugih djela. kockarnica aleatorika (lat. aleksifarmacija (grč. allegata) mn. alea kocka. alexo branim. u prenesenom ruhu alegorija (grč. Aleksandar Ve- 52 alektriomahij a liki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. dvanaesterac. navođenje činjenice.alea iacta est alea iacta est čit.) posl. usp. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. šestostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. nazvan po velikom starofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. lijek protiv trovanja. kockarski poslovi. alea kocka. koji potječe iz Aleksandrije.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Aleksandriji. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. protuotrov aleksija (grč. primamljivanje.) glaz. pozivanje na neki zakon alegati (lat. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. aleksiterij aleksiteričan (grč. alexo pomažem. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. alektryon pijetao. allegatum) navedeno mjesto. navod. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. tvrdnja alegat (lat. farmakon lijek) med. slikovit. konačno sam se odlučio na neko djelo. slikovito objašnjenje pojma ili misli alegorist (grč. aleatorium) igračnica. allegoria) poet. navođenje. a ne izravno aleja (fr. kocka je bačena. u XVII. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ili pisati. šetalište između dvaju redova drveća. alexo branim. sredstvo za spašavanje i pomoć. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničarstvo. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksandrinac poet. igrač na sreču. a-. aleator) igrač kockom. grad je osnovao 331. legein govoriti) psih. pyr vatra) med. štitim) kem. alfa alegacija (lat. allegatio) navođenje. e. allectatio) mamljenje. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. izražavati misli u slikama. protuotrovni alektacija (lat. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. otuda: aleksandrijska biblioteka. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. aleatiko (tal. n. usp. djelo ili pisca. kao npr. mache borba) borba pijetlova (kao sli- . pozivanje na spis. st. alexo branim) med. suha učenost radi učenosti.. upute alegoričan (grč.

v. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. allos drugi. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. ergon djelo) med. pren. 3. galvanskim putem posrebrnjeno novo srebro alfitomantija (grč.. pathos) med. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fabbrica Automobili. manteia) gatanje u ječmeno brašno . alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. med. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. filos prijatelj) prijatelj istine. beta) gram. alloios drukčiji.. popis izrađen alfabetskim redom. aleuron pšenično brašno) bot. d. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. zanatu. allos drugi. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. thesis položaj) med. u arapskom. početnik u čemu (u nekom nauku. vještini. Alemannen) staronjemački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu.. ftheiro uništavam. alopatija alergija (grč. alloios drukčiji. aleuron pšenično brašno. 2. radost. alfi ton ječmeno brašno. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. filalet aleurant (grč. pren. alfa a. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. niz svih slova nekog jezika. uz ostala značenja. alin) dragi kamen.. aleuron pšenično brašno) bot. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen 53 alfitomantija aletiologija (grč. allelofthoria) fil. tj. zanosno veselje uopće alem (ar. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. početnik u čitanju i pisanju. početak.) "hvalite Boga". zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. alethes istinit. alfabetar (grč. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. a. tj. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. b. allelon naizmjeničan. aleuron brašno. pren.alektriomantij a ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantij a (grč. metron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. alektryon pijetao.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aleopat (grč. beta b) 1. aletheia istina. alem. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAllemagne". tj. uzajamni. člana Pariške komune) alenteza (grč. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. allelon međusobni. b. alopat aleopatija (grč. onaj koji voli istinu. c. pathos). 1843—1935.

belle alliance čit. smjesa. al-hadat) teh. alge) bot. znalac algebre algema (grč. alijas (lat. resinama algoritam (ar. godine alijas (lat. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. el lagarto) zool. alifatski alkoholi. resine. bol algetičan (grč. alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. algeo osjećam bol) bolan. bračna veza. slivati. sredstvo. američki krokodil aligirati Gat. 2. Al-hamrah) (Crvena kuća). udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. legura. alikante (šp. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. grafia) tisk. cikloheksan) alifatski spojevi kem. rhythmos odnos) 1. algema) med. al-jebr) mat.alge 54 alijenacija Granadi. alge (lat. na drugom mjestu. alias) inače. algeo osjećam bol) med. razmjena. uživanje u bolu. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alharizma).). primjesa. slitina. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. boležljiv. kriptogamne vodene biljke. udruživanje. smiješati. dakle. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. dio botanike koji se bavi algama. neuralgija algofon (grč. požuda za bolom. dio nonija. pokušaj matematičke ili simboličke logike. dodatak. alijaža aligacijski račun (lat. grč. legirati alijansa (fr. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. aligacija alijenacija (lat. algea bol. alligare) sliti.. šp. otuđenje. Pruske i Austrije 1815. drukčije alijaža (fr. alligatore. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. osim toga. bol živaca. algos bol. odgovara litografiji Alhambra (ar.) vrsta španjolskog vina iz okolice grada Alicantea aliciklički spojevi (grč. lagneia obljuba) med. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog ulja i špirita (žeste) algolagnija (grč. savez. alga. maurska kraljevska palača u . alliage) v. tj. pokretno ravnalo. med. alliance) spajanje. alligatio mješavina) račun smjese. algaritam algospazam (grč. drugim putem. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. vještina računanja.) drugim imenom.) prav. pren. logia) bot. inače. za mjerenje kutova allas čit. drukčije alibi (lat. lijepi ili sveti savez između Rusije. "sastavljanje razdvojenih dijelova". spasmos grč) med. grč. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. nastao zbog boli algija (grč. zalog. alienatio) otuđivanje. odstupanje od prirodnog stanja. drugdje. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. algos bol. alifatske kiseline) aligacija (lat. bescvjetnice. fonos ubojstvo) med. bel alijans (fr. prodaja.

ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo).) 1. alizari) kem. hranarinu alimentama intoksikacija med. pren. grč. udružiti. obično: alijirati se alikvantan (lat. littera slovo) praviti aliteraciju. alliteratio) poet. alićnisme) med. aliquantum) mat. "hidrokrilac" aliteracija (lat. koji je sadržan u većem broju. način kretanja. svezati brakom. odjeljak koji počinje novim. alićniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. aliquoties) koji je sadr• žan u većem broju bez ostatka aliment (lat. aleifo mažem. iste slogove alitura (lat. alienatio mentis) alijenirati (lat. korijen broća alizarin (šp. supr. dok je prije dobivana iz korijena broća. npr. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. alere hraniti. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antracena.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. vladanje aliskaf (lat. sposobnost tijela da hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. allure) hod. 4. otuđivati. alizari) bot. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) . lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. alikvotan alikvota (lat. odvratiti (mušterije). fr. trljam) vještina masiranja. npr. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. a od. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. uzdržavati. Sirijska alka viteška igra u Sinju. ponašanje. alitura) hranjenje.. usp. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. halka. allier) vezati savezom. njorka. npr. prevladavanje jedne alkalije. izvanbračne djece alimentar (lat. način hoda i držanja nekog čovjeka. otuđiti. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) alkalescencija (lat. ludilo alijirati (fr. sklopiti savez. proučavanje liječenja trljanjem 55 alkalescencija alira (fr. iste vrijednosti kao i indigova modra boja. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alcalescentia) kem. alizari alka (lat. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. novi odlomak. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. 2. a-. opskrbljivati hranom alimfija (grč. trag divljači.alijenirati duševno rastrojstvo (lat. ala krilo. nedostatak limfnih žlijezda alineja (lat. duševno rastrojstvo. ptica sjevernih krajeva. alimenta) mn. v. aliquoties) mat. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. npr. 3. ad. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. uzdržavanje. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. levantinski broć. g. alienus tuđ. uvučenijim retkom aliptika (grč. alea torda) 2. alimentarius) prav. alienare) prav. alimentatio hranjenje) prehrana. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. poludjeti alijenist (fr. slična galebu. linea red) nov redak. lat lympha voda) med. prehrana.

npr. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. ledarica).. grč. željeza i dr. s osnovom od vune i svile. npr. al-kali. Alkaios) poet. kem. al-kohhlu) 1. majka Heraklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. rakije i dr. pijanac . alcalisatio) kem. piva. otrovni i gorka okusa. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. od kojih su dva jedanaesterca. a četvrta anapest (U — U — U — U U — U —). hidroksidi alkalnih metala.. jedan deveterac i jedan deseterac alkemičar (ar. kasnije. grč. n. strihnin. eidos) kem. kofein. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umje- 56 alkoholičar sto kojega je pošla u smrt. alkaloidi (ar. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. al-kohhlu) mn. grč. e. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. potpuno pročišćen špirit. osobito kod Arapa. rubidij. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). usp. stih od pet stopa. otac Nausikajin. poznat i kao pustolov. sprava kojom se određuje količina alkalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. alcatifa) orijentalni tepih. kalij. alkejska strofa strofa od četiri stiha. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600.. žesta izlučena iz vina. n. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. alcalisare) kem. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. al-kohhlu) kem.. kem. metron) kem. da bi privukao na nj još više pozornosti. od kojih su prve tri i posljednja jambi. natrij. rasipnik i prevrtljivac. alkion Alkmena žena Amfitrionova.). učenik Sokratov. pr. najbolji. najvažniji: morfin. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar.alkali alkali (ar.) kem. nikotin i dr. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eolova. opojno piće alkoholat (ar. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. od kore kininovca. gostoprimac Odisejev (on ga je konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. rođak Periklov. onaj koji pravi zlato umjetnim putem.. e. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. žena Keiksova. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. Alkibijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom.: 2. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. metron) kem.) mn. alkatifa (ar. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. vodika i kisika alkoholičar (ar. alkyon) mitološka morska ptica (zimorod. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre1 ^rae i izraz rep Alkibijadova psa općili to znači kusast rep) Alkinoj kralj Feačana. savršeno pročišćeni prah. šp. organski kemijski spojevi ugljika. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. kinin. litij i dr. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar.

) glaz. kao imenica. allegro) glaz. brzo allegro con spirito čit. alcoba) prostorija sa svodom. oslobođenje špirita (žeste) od vode. vrlo živo. alegro furiozo (tal.) hajde. brzo.) glaz. v.) glaz. pročišćavanje alkohola.) glaz. djelo koje treba izvoditi veselo. v.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. alegro kon moto (tal.alkoholizacija alkoholizacija (ar. hitro. ložnica ali ingrosso (tal.) slik. allegro con brio allegro di molto (tal. osobito žestokih alkoholizirati (ar. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića.) glaz. velika škola alma parens (lat. allegro con brio allegro con moto čit. najednom slikati. al-kohhlu) kem. alles gut alla prima (tal. zadržavajući.) glaz. alegro kon spirito (tal.) glaz. va- 57 Almagest treno. na veliko Ali is well that ends well (engl. alegro kon fuoko (tal. grč. grč. alma mater almada (ar. pročistiti do stupnja najveće finoće. ales šon dagevezn (njem. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) . v. sveučilište. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. odmah. al-kubex. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.) glaz. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alkoven (ar. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. neki prah. pomiješati s alkoholom alkoholometar (ar. osloboditi od vode. al-kohhlu.) glaz.) glaz. allentando Alles schon degewesen čit.) glaz. s dostojanstvom allegro moderato (tal. allegro di molto allegro (tal. ale (fr. alma mater mati koja hrani) "časna majka".) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). v. allegro con spirito. naprijed! allons čit. umjereno allegreto allegreto (tal.) glaz.) "hraniteljica roditelj ica". što življe. alegro kon brio (tal. allegrissimo allegro con brio čit. usporavajući. allegro assai. allegrissimo allegro furioso čit. idi. almand (fr. živo.) glaz.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. šp. v. naprijed! alma mater (lat.) glaz. allegramente allegro assai (tal. uzburkano. bez prethodnog grundiranja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal.) glaz. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. ne odviše brzo allemande čit. udubina u sobi s posteljom. vrlo veselo. allentato allentato (tal. sa žarom. usp. manje veselo. Ende gut. odmjereno hitro. veselo. allegro allegretino (tal. npr. živo i brzo.) hajdemo. umjereno veselo.) trg. grč. al-kohhlu.) glaz. alonz (fr. al-mađisti. al-kohhlu) kem. ne odviše brzo allegro maestoso čit. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. umjereno brzo allegro non tanto (tal. vrlo veselo. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. tj. v. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine.) glaz. v. manje živo. alegro maestozo (tal. popuštajući.

odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. alogia) nerazumnost. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. nelogičan 58 alonž alogija (grč. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. glupost alogotrofija (grč. list koji se priklapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. oslovljavati alolalija (grč. pravljenje pogrešaka u govoru. trefo hranim) med. allos drugi. aner. allos drugi. onyma ime) pod drugim (ili: tuđim) imenom alonž (fr. trg. produžetak. kratak govor. govorim) med.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. nerazmjerna gojnost pojedinih dijelova tijela. allos drugi. osobito afrička. drukčiji. al-ot) slobodno dobro. alogen. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" almemar (ar. općinska paša Almisum (lat. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. različit. laleo brbljam. alokvij alokvij (lat. allos drugi. usp. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. allochroos) koji mijenja boje. morfe oblik) kem. alokucija alokvirati (lat. koji se prelijeva alokroizam (grč. istočnjačka. almenichiaka) kalendar. ono koje nije dobij eno. melos ud) zool. heterodoksija alogandomelin (grč. dug kono- .almanah almanah (grč. horizontom alo. alloquium) v. krug na nebu paralelan s vidikom. tuđ potpis alohton (grč. a-. na nekom stolu).(grč. alloqui) osloviti. alotigen alodij (staronjem. zadužiti ih. nego koje je potpuno vlasništvo. dodatak. besmislica. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ili kraja aloin (grč.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. al-. imanje alodijalan (lat. allos) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi. godišnjak. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. npr. alotropija aloniman (grč. Vjerojatno. v. tj. allos drugi. alogos suprotan svrsi. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. andros čovjek. po grofu Almavivi. grafo pišem) tuđ rukopis. ot) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). nerazuman. allocutio) oslovljavanje. biljna vrsta iz čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. aloe) bot. allonge) trg. allos drugi. nerazmjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč.) astr. logos um. nastavak (npr. naslijeđeno dobro. besmislenost. allos drugi. pogrešan govor alomorfija (grč. v. allocatio) dodavanje. aloe) kem.

liječnik koji liječi pomoću alopatije. allotros tuđ. kasnije neko malo de- pac pomoću kojega se konji uče kasanju alopat (grč. vrsta peruanske lame. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anor- . allos drugi. pathos bolest) med. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. osobito: penjanje na Alpe. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. allos drugi.) voj. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. 3. npr. planinarstvo alpinum (lat. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. aleopatija alopecija (grč. bolest opadanja kose. Alpes. grč. zool. alpinizam alpinizam (lat. allos drugi. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. pogled na glečere. ledenjake alpski (lat. fagein jesti) med. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagija (grč. galvanski posrebrnjena slitina. Alpes. koji ima oblik Alpa. tropos način) kem. penjač na Alpe. Alraune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. bolesna želja za neobičnim jelima. nered. pristaša alopatije. allothi na drugom mjestu. ćelavost. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. planinski šport. planinar alpinistika (lat. alopecija aloplastika (grč. ćelavljenje. alopekia opadanje dlaka. u širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. allotrios tuđ. uzetim od nekoga drugog. alpinus) koji pripada Alpama. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). allos drugi. nepristojnost alotriodoncija (grč. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. alpska rasa ljudi niskog rasta. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologija (grč. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. kem. svojstvo tvari. alpski gorštak alpinci (tal. novo srebro alpinac vrsta vjetra. transplantacija alosija (grč. pathos bolest) med. aleopat alopatija (grč. talijanske i francuske trupe. supr. allos drugi. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. žive oko Alpa. plassein uobličiti. Alpes) v. izomerija alpaka (peru. prijatelj. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. alomorfija. tuđa zanimanja. sporedne (ili: tuđe) stvari.) ružno velik i debeo čovjek.) vrt zasađen alpskim biljkama. tropos način) kem. allos drugi. osobina ljudi. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. alruna. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. njem. allotrios tuđ. nego im je potrebna organska hrana. usp. Alpinac stanovnik Alpi. thesis postavljanje) lingv. uobličavati) med. 2. od 1872. allos. aplacca) 1. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. grdosija aloteza (grč. trofe hrana) biol. allotrios tuđ) mn. kose) med. alpski lovci. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. supstancije. kordiljerska tkanina od alpakine vune.alopat 59 alrauna ganskih spojeva. autotrofija alotropan (grč.. kratke lubanje i smeđe boje lica. horao gledam.

) Stara roba. alto) glaz.. log. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime.) "drugo takvo". alternirajuća groznica povratna groznica alterum tantum (lat." alternativan (lat. zastupnik. izmijeniti nagore. alternare) smjenjivati se. uzbuđenje. pokvariti. univerzalni instrument) Alte Ware. alternativni sudovi su 1. kvariti. althaea) bot. univerzal tj. altercatio) prepirka. kolebati se. uplašiti. dobra roba alteja (grč.) izbor između dviju mogućnosti. tal. prijevoj (kvalitativni. ako u jednom razredu ima više skupina. altana) arhit. crtanje i si. pogoršanje. tal. dvostruko. ped. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. alteratio) mijenjanje nagore. gram. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. zamjenik. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". 2. kvantitativni. izmjena. med. med.) još jednom toliko. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. drugi glas. npr. užasavanje. suprotna. alternator) fiz. raspravljanje. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. altera pars drugi dio) druga strana. smijenjenost. 2. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alterum tantum (lat. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. postali ti patuljci-proroci. po starom vjerovanju. druge imaju tzv. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. prepisivanje. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. altus visok. alter ego drugi ja) 1. kamate koje su se popele do visine glavnice . uzbuđivanje.) mn. 2. npr. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. altus visok. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom 60 alterum tantum alterativa (lat. alterare) mijenjati. glaz. još jednom toliko. lijekovi koji izazivaju promjenu. onda. dvostruko. gatalica. diskusija alternacija (lat. alternatio) smjenjivanje. viši srednji glas. iz kojega su. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. trg. gnjev. lat. zatvoreni balkon. protivnička strana alteracija (lat. tj. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. npr. dok se jednoj predaje. gute Ware (njem. suglasnički) alternativa (lat.alt monsko biće u ljudskom obliku. oštećenje. promijeniti.: "Galilei je otkrio zakone padanja". čarobnica alt (lat. uzbuniti. tihi rad. izmjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. promjena. alternativus) izmjeničan alternator (lat. smjena.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. 1. bijeli sljez.) glaz. svađa. zbuniti. samoglasnički. rasrditi alterkacija (lat. preobraćenje. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. istomišljenik altera pars (lat. althaia. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. pogoršati.

metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. nesebičnost altum silentium čit. ljubav prema bližnjima. alciora altist (tal. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. male šupljine. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. tvrđi od cinka. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. altrui drugi. alluvialis) nanosni 61 amagazinaža aluvio (lat.) duboka tišina. altum silencijum (lat.) islandski parlament altiora (lat. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. jedan dio ušne šupljine u kojoj se skuplja ušna mast alveolaran (lat. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. alhamijado (šp. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. allusio. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu .altesse altesse čit. amalbilmente. više znanosti. predbacivati nekome nešto. st. viša znanja. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. anat. grč. alteri huic ovom drugom) fil. idi naviše. umjesto prave stvari. kovina (metal). alludere smjerati) nišanjenje. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. alumen stipsa) kem.: 2. odgojiti) zavod u kojem se učenici. a mekši od bakra. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonyi. med. alveoli) 1. altus visok. nježno. alludere) smjerati.) glaz. ciljati na koga ili što.97. duboka šutnja aludirati (lat. amoroso Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejačević krajem 18. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). amorevole. alvearium) košnica. ići ad altiora (altiora) idi naprijed. govorna figura u kojoj se. ležišta za zube u čeljusti. metron mjerilo. lat. znak Al. najgornji. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. i hrane aluvij (lat. Amadis de Gaula) lit. junak iz romana. altus visok. aluzivan alvearij (lat.) mn. rastezljiv i kovan. više stvari.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. izmet aljamiado čit. ciljanje na koga ili što. tj. altes (fr. stolica. trbuh. osim odgajanja. element atomske težine 26. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. pr. nišaniti. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. 1757— 1835) Amadis (fr. npr. pčelinjak. pren. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. mjera) visinomjer. visost.) anat. alluvio naplavljenje) prav. ljupko. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. redni broj 13. bockati aluminij (lat. način osjećanja.) visočanstvo. grč. težiti za nečim višim. posredno rugati se. alluvium naplavina. alto) glaz. stanični. naplavljeno) geol. svjetlost (titula) altimetar (lat. umiljato. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. aluvijskog prava aluzija (lat. alumnari odgajati.

spoj. čak i upadale u tuđe zemlje i osvajale ih. amarus gorak) bot. zamračivanje vida. odatle: Amaltejin rog rog obilja amandin (fr. slitina. amalgamatio) kem. amarinum) kem. depozit. iz ljubavi. npr. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. malagma olakšavajuće sredstvo. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. strah od vožnje amalbilmente (tal. amarulentus) gorak. sliti živu s drugim kovinama (v. žensko odijelo za jahanje. pren. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. amalgam). emmagasiner) smještati u skladište (magazin). popravak amanet (ar. emmanchement) slik. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg etiopijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. grč. amathia) neznanje. "one koje nemaju dojki".. budala je amanšman (lat. grč. pošiljka s označenom vrijednošću. prilagođavanje dijelova cjelini amara (lat. amaurosis zamračenje) med. legura žive s drugim kovinama. stapanje amalgamirati (ar. hrabro su branile svoju državu. lat. bile su veoma ratoborne. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. npr.. gorka sredstva 62 amazonke amarant (grč. poboljšanje. amabile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam (ar.' malassein omekšati) kem. gorki lijekovi. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. sljepoća amazezis (grč. fr. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. farm. diletant. združiti. amarella. umjetnošću. amateur. preporuka amans-amens (lat. malassein omekšati) kem. . amatos pijesak. zaljubljen. nakupiti amater (fr. taman) bolestan u očima. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. amalgamacija (lat. a-mauros mračan. povjereno dobro koje se nekom daje na čuvanje. a-. emanet) zalog. v. spojiti sa živom. ljubitelj amatija (grč.) jezik u Etiopiji. spajanje kovine sa živom. pun gorčine amasirati (fr. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. srebrom i dr. amender) poboljšati. popraviti. masaomai žvačem) med. manica rukav.) glaz. amaxa kola. slijep amauroza (grč. amarantos koji ne vene) bot. gorka tvar amarinja (etiop. bakrom. a-. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. prema priči. amazonsko odijelo amazonke (grč. neobrazovanost amatofobija (grč. znanošću. crna mrena u očima. poboljšavati. prah. mazos dojka. Amazon) šport. Amazon) mit.amagazinirati amagazinirati (fr. sljepilo. amasser) gomilati. nagomilavati. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. natrijem. s kalijem. vještinom itd.) koji je. pren. nagomilati. a ne profesionalno. fobos) med.) mn. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. zavjet. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. amandine) bademov sapun amandirati (fr.

opos vid. amblys. ambon katedra. slavoljubiv ambidekster (lat. ambitio) častoljublje. alegorizirati ambliafija (gr. stremljenje čemu ambiciozan (lat. propast 63 ambra ambitus (lat. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambidexter) dešnjak u obje ruke. simbol. znamenje. abortivi ambo (lat. dvosmislica ambilokvij (lat. glazbe u crkvi ambra (ar. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. emblema) prikazivati u slikama. kružna putanja ambivalencija (lat. ops. poslanik najvišeg ranga. obilježje amblematičan (grč. amblem amblem (grč. lat. sanskr. abortus amblotici (grč. oboje ambicija (lat. amazon ambalaža (fr. psih. abyssos) bezdan.(lat. boravište ambasadora ambasador (fr. ambitiosus) častoljubiv. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. težnja za nečim. licemjer ambideksteritet (lat. amb. amblosko pobaciti) mn. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. slabovidnost ambloma (grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. slab. ambiguitas) dvosmislenost. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. ambire obilaziti. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. traženje čega. okolina. ambactus sluga. simbolizirati. grč.. oko) med. neosjetljivost. emblema) znakovit. s vladavinom majke i žene. opkoljavati) sredina. ambassade. klasis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. simboličan. junak-žena. med. vertere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. ratoborna žena. afe dodirivanje) med. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. pren. slikovit amblematizirati (grč. pobacivanje. ambo oboje. optjecaj. logia) dvosmislen izraz. ambo) predmetak u složenicama sa značenjem: i jedan i drugi.amazonsko odijelo u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. prikazan u slici. dvosmislica ambijent (lat. podanik) veleposlanstvo. provalija. ambo oboje. amballage) omot. junakinja. ići za čim. težiti za čim ambis (grč. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstravertirana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. sredstva za izazivanje pobačaja.) jah. ambire) tražiti službu. alegoričan. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. putem podmićivanja i si. biseksualitet.) obilaženje. v. embleme) znak. pren. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. simbol. osobito nedopuštenim načinom. ponor. oba. pren. ambo oba. licemjerstvo ambigvitet (lat. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. pren. ravan hod (konja) amblem (fr. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. izlagati slikovito. amblys tup. ambloma pobačaj) med. podvojenost (npr. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom . pobačaj. tj. znak. slavoljublje. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. pokriven hodnik oko crkve. anbar. anbl (fr. obilježje. ambassadeur) veleposlanik. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom.

npr. željeznička pošta ambulatorij (lat. ambulare hodati. biljka. anbar. nego dolazi liječniku na liječenje. a ne. fr. natprirodan. sanskr.) med. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. amburere ogor-' jeti. prolje- . a-. usp. božanski. ambulans. men mjesec) med.) med. ambulatoria) med. melos ud) prirođena nakaznost kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) amelioradja (lat. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. naglo ludilo amentia occulta čit. otuda: reći amen privesti kraju. poboljšavati. jelo koje daje besmrtnost. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. izvrsno jelo. amen) "tako neka bude". pokretni.) med. potajno. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. staračka slaboumnost amentia simplex čit. pren. ludilo amenija (grč. ići) putujući. amencija aktiva (lat. jednostavna. curim) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. amentia) med. popravljanje. mania) med. hrana višnjih bogova. amencija parcijalis (lat. izostanak menstruacije. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. ambrosios) bogovski. ambrosia) mit. ustanova za liječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. ambulare hodati. men mjesec. djelomično ludilo amentia senilis čit. skriveno ludilo amentia partialis čit. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč.) med. eidos izgled) stiješnjeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. poboljšavanje. opaliti) mn. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. zatvorom (opstipacijom) ameblirati (fr. a-. v. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem ambulanta (lat. amenoreja amenomanija (grč. amencija okulta (lat. ambulantna pošta putujuća. riječ kojom obično završavaju molitve. pokretna ili poljska bolnica. dotjerivanje. nektar. med. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. ameliorer) poboljšati. melior bolji. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstruacije amenoreja (grč.) med. amoibe promjena) koji potječe od amebe. nestalan. rheo tečem. amoibe promjena) zool. opekline ameba (grč. amencija senilis (lat. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. ambusta. amenija amentes mit. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. zemljišta. završiti amencija (lat. popraviti (zemljište) amen (hebr. ambulantia) med. ambulans) trg. divan ambulant (lat. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. koji pripada bogovima. opća duševna slabost ambroid (ar. amelioratio) poboljšanje. ambra mirisna smola. grč.ambroid 64 amentia simplex vima ili začepljenjem. amencija simpleks (lat. ameibo mijenjam) amebna dizenterija čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. jelo koje okijepljuje. a-. imanja ameliorirati (lat. men.

amenovati amenovati (hebr. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. nepravilan 65 amfibrah ametrija (grč. ops vid. a-metria) neravnomjeran. poameričenje amerikanizirati (fr. a-metria) neravnomjernost. amfibije amfibije (grč. unaokolo. nejednak. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. amfi) prijeđi. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. napadno odobravati amerikan (fr. nerazmjeran. metabole promjena. lithos kamen) mn. amfibrachys) poet. vrsta platna amerikan grubo. sumnjiv) min. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuiu rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. groplan. preobražaj) koji se ne mijenja. poameričavati amerikanizmi mn. planu. nejednakost. amfibios) vodozemski. usp.). bios život) zrak. mrežnica oka amfibol (grč. usp. neznanstven. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. a-metron. pren. amfibolos dvosmislen. americaniser) poameričiti. na oba načina amfibija (grč. oko) med. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sladunjavost. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) . usp. dvojak. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. a-. amfibios. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. dvosmislica amfibrah (grč. nebijeljeno platno. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodičan (grč. vrsta kukuruza duguljasta zrna. prevrtljiv amfibioliti (grč. koji nije podložan metamorfozi. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. sa svih strana. tehničku savršenost i si. metabole preobražaj. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. okolo. americaine) otvorena kola na četiri kotača. pretvaranje u Amerikance. amen) odobravati. amfiblestron mreža) med. koji je bez reda i načela ametodist (grč. zool. amfibios. oko. ametobolni insekti zool. amfibolos) dvosmislen amfiboli£a (grč. glazbena i si. amfi. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). amfibios. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. bez. nepravilnost ametropija (grč. nerazmjer. vodozemci amfibijski (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. te je tako sposoban uzlijetati i spuštati se i na suho i na vodu. amfibolia) dvosmislenost. logos) zool. nepromjenjiv ametist (grč. a-. u složenicama: s obje strane. total amerikanijada filmska. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amfiblestroeides mrežast) anat. nepromjenjiv. promjena) biol.

amfigonija amfigonija (grč. muž *Alkemenin. disanje) med.amficelan amficelan (grč. amphikoilos) s obje strane udubljen. kretik amfimetori (grč. diploos dvostruk. žena Posejdona. a jedne majke amfipneuma (grč. ops oko) med. amfi. srca ni pravog mozga Amfion mit. velika nekoliko centimetara. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amphideum) med. pneuma dah. amfiguričan amfigurist (grč. amfi-gygnomai) zool. zem. amfi. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfi. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. konkavan amfideum (lat. astma amfisciji (grč. Amfitryoniades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji: božica mora. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. smetenjak Amfijaraj mit. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. amfi. sumnjiv amfilogija (grč. amfi. pren. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. proturječnost amfimacer (grč. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. ribolika morska životinja. amfimakros) poet. majka Tritonova amfitropičan (grč. prid. zbrka riječi i pojmova. sin Zeusa i Antiope. Amfitrionijad (grč. djeca dvaju očeva. guros) onaj koji govori bez veze. jer je kao prorok znao da će svi vođe pothvata poginuti. spolno razmnožavanje. metrička trosložna stopa. a u drugo prema jugu amfiteatar (grč. bot. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. guros krug) uzaludno trošenje riječi. besmisleno brbljanje. oxys oštar) zool. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i koji se stupnjevito penje amfitomičan (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. muž Niobin. od pravih kralježnjaka razlikuje se po tome što nema koštanog ni hrskavičnog kostura. u koju je dao potjerati konje i kola. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč.). vrač i kralj u Argu. prorok. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. tropos okret) koji se okreće na obje strane . dug — kratak — dug (— U —). amfi. amfigeneza amfigurija (grč. amfilogia) spor. jedan od Argonauta. meignymi miješam) biol. genesis rađanje) zool. pater otac) mn. svađa. amfi. amfilogos) dvojben. skia sjena) mn. bot. uzvišeno mjesto prema pozornici. amfitomos) dvorez. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. amfi. v. amfi. karpos plod) bot. boga mora. amfi-theatron) polukružna pozornica. amfi. gledatelji amfiteatralan (grč. a jednog oca 66 amfitropičan amfimiksija (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amfi. otvor maternice amfidiplopija (grč. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. sinovi dviju majki. budući daje bio miljenik bogova. amfi. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. meter mati) mn. teško disanje. zgrada u kojoj su se priređivale gladijatorske predstave.

amfora amfora (grč. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. grč. amicalis) prijateljski amiksija (grč. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. razdirem) biol. nedostatak sluzi amil(um) (lat. igračke. v. amfoteros. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. djelomičan ili potpun oprost kazne . a-. amygdale badem) med.) drag mi je Platon. amicicije kauza (lat. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirante (šp. uveseljavati. katkada i superlativno: amicissime najveći prijatelju! amicitiae causa čit.) vokativ od riječi amicus čit.) prav. prijateljski sporazum. amytto param. amylum. razonodan amizeta (fr. amida) kem. mys mišić. lat. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amissio) gubitak. amicus prijatelj) prijatelju!. amusant) zabavan. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amikabilis kompozicio (lat. ami-košon (fr. amytto param. a-. dvostruko gledanje. amicus prijatelj. koje su. amuser) zabavljati. ugodan. sed magis amika veritas (lat. amynteria) mn. zanimati. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. prijateljska nagodba amice! (lat.) "prijatelj svinja". razonoda. i lužnat i kiseo. zaštitna sredstva. ili njegova polivalencija. mimesis oponašanje) med. amusette) zabavica. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. upala krajnika amikalan (lat. ops) med. amylon) kem. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amidže) stric amigdalitis (grč. razonoditi amnestija (grč. amylon škrob) kem. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. štirka. amnestia zaboravljanje) prav. škrob. dakle. organski spoj C 6 H 10 O 5 . ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. gubljenje amitotičan (grč. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amikus (lat. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. amida) kem.) na prijateljski način. zanimljiv.) iz prijateljstva. amfoterne tvorevine geol. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna 67 amnestija amidža (tur. diploos. amikabili modo (lat. amyno branim. škrobno brašno amiloza (grč. pomilovanje. amfoteros) kem. trofe prehrana) med. med. tj. med. kod kojega postoji amitoza amitoza (grč. sed magis amica veritas čit. na lijep način amicabilis compositio čit. amikus Plato. a-mimetos) nepodražljiv amimija (grč. voj. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo čit.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. a-. dvojak. amikus certus in re incerta cernitur (lat. myxa sluz) med. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. razdirem) biol. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit.

ljubav amor vincit omnia čit. nekristaliziran. -fikacija od lat. e. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. Amon. kratkotrajan.) u amonijski dušik amonijak (grč. facere činiti. ljubavnik. grč. amabile. glaz. glagola facio. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. pr. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. bogu Amonu) amoniti (hebr. mnesis sjećanje) med. gmazova i ptica. bezbojan plin ljutog i neugodnog 68 amortizacija mirisa koji izaziva suze. nakazan. pobijedili su ih Izraelci kad su pod Jošuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. amoreti amoroso čit. nekristaliziranost. mokraćevina i dr. amorozo (tal. i 2. osobito . zaboraviti krivnju amnezija (grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. ammoniakon. spoj dušika i vodika. n. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. supr.amnestika amnestika (grč. ljubav sve pobjeđuje. amnionova voda amnitis (grč. Amon. posteljica. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. upala amniona amok (malaj. vladao u Babilonu. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). mos.) 1. . amor ljubav) v. min. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. aluminijeva praška i nitrotoluola. a-morfos) bezobličnost. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. nakaznost amorfizam (grč. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. bog ljubavi. amoniakon amonijak. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavonožaca. amnesteo zaboraviti) pomilovati. a-. morfe oblik) bezobličnost. min.) glaz. postupno. salammoniacus) kem. amoriti amorevole (tal. amabile amorfan (grč. lat. haima krv) med. zaljubljeni amortizacija (lat. pren. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. im. amor vincit omnija (lat. oprostiti kaznu. lat. ammoniakon. prikazivano je s ovnovim rogovima. -ites.) mit. bezobličan.) posl. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. po zakonom utvrđenom planu izvođeno vraćanje duga. st. amnos) med. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. v. 2. amortisatio) 1.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. glavno božanstvo starih Egipćana. cornu Ammonis Amonov rog) geol. bezobličnost. Ammon) mit. amnos janje) med. dugotrajan ili stalan. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. usp. supr. v. amino-kiselina. grč. moriš običaj) fil. a-. nakaznost. kristalan amorfija (grč. tzv. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. amoretti) mn. Amon Amor (lat. a-morfos) bezobličan. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. a-. nast.

osvajanje amportirati (fr. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bakha.-grč. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. i Napoleona III. 3. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. amplitudo obujam.. oteti. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). razviti. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). emplacement zemljište. najveća razlika u zračnom tlaku. tele daleko. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampliativus. razvijati. razvijanje. otimanje. šira obrada. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. emporter) voj. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika.amortizirati državnih zajmova. empirance) trg. povećavanje. emire) carstvo. razgranati. grč. amplificare širiti. (lat. nazvana po slavnom fr.001118 grama srebra ampermetar (fr. vraćati neki dug postupno. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. amortizman amortizirati (lat. širina) zem. povećavati amplifikacija (lat. koji proširuje. Ampere. otplaćivati. ampliare povećati. fiz. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. gradilište) voj. Ampereu (1775—1836). šteta na brodu amplasman (fr. koji povećava. proširenje.) veleugledni. prav.. proširivati. razgranavati. zauzimanje. ret. na jednoj skali. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. vinograd. emporter) voj. amplificatio) proširivanje. amplectivus) koji obuhvaća. peti padež superlativa amplissimus) amplitel lat. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. galvanometar čija kazaljka neposredno. opširno izlagati. prostranost. 2. ampelos trs. amplificativus) proširivan. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. meteor. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. proširivanje. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. zauzeti. obuhvaćen amplificirati (lat. osvojiti . ampliare proširiti) širenje. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. mjesto za postavlja- 69 amportirati nje topničkih oruđa. povećati. povećavajući amplijacija (lat. metron) fiz. Dioniz ga je nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. grč. 2. najvišeg stupnja amplissime (lat. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. veleslavni. sin jednoga od satira i neke nimfe. topnički položaj amplektivan (lat. jedinica za mjerenje jačine električne struje. izložiti. razrada. razgranavanje. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. za razliku od superlativa. amortisare) 1. matematičaru i filozofu A. amplificare) proširiti. 3. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine.

mundus svijet) fil. med. retorička figura koja se sastoji u tome što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. obično o vratu amundizam (grč. amputare odsijecati) med. ampulla bočica) ispupčena. propovijedi i spomeni. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. koji napreduje. uz. odgovara našem ne-. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). anabaptistički anabaptizam (grč. ulje. kroz. amusia) nenaklonost muza. latinskom in-. na soleji. s lica.itd. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. duž. dijadema Anadiomena (grč. bjelilo. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. a svijet ne postoji. pravo u oči an gro (fr. amputatio rezanje) med. do. odvojiti. detail) potanko. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. ana) prijeđi. na kraju polukružnih kanala uha itd. ponavljanje riječi. odrezati. po. nasilno odvojiti amulet (lat. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. staklo električne žarulje amputacija (lat. uglavnom (ispričati nešto) an. do sitnica. oko anabaptist (grč. anabaino uzlazim) koji se penje. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. lat. crkvi). neškolovan amuzija (grč. groznica koja napada svakog dana. pr. do potan- 70 anadiploza kosti. ana (grč. uzlaženje (iz nižeg predjela u viši. potpuno odvajanje. na veliko. trbušasta bočica za mast. teh. en face) sprijeda. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. razmrskanih. pren. njemačkom un.) mn. trbušasto proširenje na cjevkastim organima. med. ret. trg. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti . amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. na malo (supr. opširno. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. farm. ana.(grč. amilacea (lat. nepjesnički. en gros) trg. en. amusia) koji ne uživa ljubav muza. molitve. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. neškolovanost amvon (grč.: an gro) an fas ili anfas (fr. otcijepiti. npr.. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi: uzvišeno mjesto ispred oltara. na. zbog čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. pren. tj. s kojega se čitaju Sveto pismo.ampula ampula (lat. v. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. podrobno. stalna groznica anabaza (grč. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. odrezivanje ranjenih. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. anat. oči u oči. Bog je apsolutni duh. predmet koji tobože ima čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. a svijet je samo treperenje. a-. amuletum) hamajlija. anabatična groznica med. igra toga duha amuzičan (grč. ana-basis) penjanje. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. iscrpno. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. koji raste.

an-ago) uzdizanje.anadoza anadoza (grč. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. an-. ana-grafo) mn. aer zrak. anaglyptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. an-. slika i si. ana-kampto) odbojni. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. anagliti anaglipti (grč. med. anaglypta) mn: umj. koji odbija (svjetlost. 71 anakamptičan anagnosti (grč. pustinjak. polureljefni umjetnički radovi. alegorično značenje. anaglifi anagliptika (grč. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. ana-gnostes) mn. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. anagogija). zvuk) .: Mila kano si nam slavna. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. aer zrak. piše obratno anagrafi (grč. zool. usamljenik. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. npr. oduševljenje. probava anaerobi (grč. recepti anagram (grč. fylaxis čuvanje. anaerobi anafija (grč. ana-dosis) fiziol. ananke anaglifi (grč. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. ana-gnostes) mn. an-afroditos) med. izbacivanje krvi anagogija (grč. anaglyfa) v. mila kuda si nam ravna. liječnički propisi. isposnik. med. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. ana. npr. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. mila si nam ti jedina. astr. mila kuda si planina. a ne za prikazivanje anagnozma (grč. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. zool. med. (usp. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. iskašljavanje krvi. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. v. zaštićivanje) med. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. ana-kampto skrećem) sklonište za sirotinju. anachoretes) čovjek koji se povukao od svijeta. bios život) mn. epifora). pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. anagraf (grč. mir od Rim. anahoretski anakalipterija (grč. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. prid. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. ana-grafo napišem) sprava koja. bios život) mn. rob je anagram od bor. afrodisia ljubavno uživanje) med. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. med. an-ago vodim gore) tajni smisao. anafonesis) med. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. an-. an-. ana. afe dodirivanje) med. radi ponovnog otiska i umnožavanja. alegorično tumačenje Biblije (usp. anafora) poet.

koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. jačati) med. udaranje glasom na slog anakteza (grč. akuo čujem) med. iskašljavanje anakefaleoza (grč. ples i društvo. dolazim) meteor. ana. anachronismos) pogreška u računanju vremena.anakamptika anakamptika (grč. tj. plesu i društvu anakreontičari mn. npr. naslanjanje leđima. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ana-kathairo očistim) mn. baino idem. dolje. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. ana-kathairo očistim) med. med. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi 72 analeptici laki. uspostavljam) med. bijenale. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. događaja. ana-klino nasloniti se) med. rekapitulacija anaklastika (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. an-. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. vino. st. usp.). proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. koji su. anakoluthia nedostatak veze) gram. trijenale analekti (grč. analekta) mn. analambano podižem. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. odabrana štiva analepsija (grč. ljupko. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. anakufisma dizanje. pjevali ljupke. pr. ajdaino potpomagati. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. ana-lambano) mn. anakrisis) ispitivanje. prethodna istraga anakronizam (grč. vremenska poremećenost. katoptrika. analepsis. ana-kollao nalijepiti) med. akust. proučavanje odbijanja svjetlosti. ana-klasis prelamanje) opt. ana-kampto) opt. čišćenje prsiju od sluzi. anakatartična sredstva anakatarza (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. n. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. oporavak. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. četvrtasti naprsnik kod kaluđera analdija (grč. okrjepljenje. st. dioptrika anaklaza (grč. motivi su mu ljubav. anaklastos prelomljen) opt. lako. kata odozdo. anaktesis) med. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. ono što je u suprotnosti s kronologijom.e. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. nesuvremenost. nježno. annale. datuma. med. prolazni užitak u ljubavi. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje . po uzoru na Anakreonta. vinu. skupina njemačkih pjesnika XVIII. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. anakrusis) u metrici: naglašavanje. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. kratko anakriza (grč. analabos) pravoslav. kratko ponavljanje nečega. jačanje analeptici (grč. anakoluthos) nepravilan. ozdravljenje anakufizma (grč. ozdravljenje. hraniti.

fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. suda u njegove dijelove. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. podoban analogija (grč. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. suglasan. okrjepan.analeptičan 73 analogizam nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. što je u skladu s razumom analogan (grč. tj. istovrstan. polarizator analizirati (grč. odgovarajući. suprotno: sinteza analizator (lat.) nešto što odgovara razumu. ocjena. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). zaključak po analogiji log. ispitati. s njime je identično vezan.) pravna sličnost. tj. analogos) sličan. alfa. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. rastavljati. beta) onaj koji ne zna abecedu. slično (ili: odgovarajuće) stanje. stara analiza dokazivanje . prikaz. okrjepljujući analfabet (grč. koji je nastao putem analize. analogon rationis čit. godišnjaci. sudovima i zaključcima analiza (grč. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. analeptikos) osvježavajući. podoban. koji odgovara nekom zakonu. analgesia) med. raščlaniti. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. mat. istovrsnost. pravilu. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. koji se zasniva na analizi. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. tijela itd. analystor) fiz. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. an-. analytikos) filozof. srodan. kvalitativna analiza kem. raščlanjavati. kemičar i dr. određivanje sastojaka nekog tijela. ana-lyo) rastaviti. analysis) raščlanjivanje. suprotno: sintetički analitika (grč. bezbolnost. analogismos) fil. annales) 1. koji je u skladu s nekim pravilom. npr. annales. koji raščlanjuje. analgija anali (lat. analytikos) raščlanjujući. analogon racionis (lat. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). sličan. neosjetljivost. koji ne zna ni čitati ni pisati. uzorkom. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. odgovarajući. ljetopisac. analytike) teorija analize. razlaganje. nepismenjaković. annus godina) mn. analogon). elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. kvantitativna analiza kem. sva su tijela rasprostrta. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. ispitivati potanko analogan (grč.) analitički (grč. razložiti. tipom. razlaganje cjeline na njezine dijelove. usp. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analeptičan (grč. pisac godišnjaka analitičar (grč. neznalica analgezija (grč. analogia) sličnost. ljetopisi analist (lat. Nikolova prizma). ocjenjivanje.

ana-morfosis preobražaj. fagein jesti) med. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. ana-neosis) pomlađivanje 74 anaprozelit ananim grč. nepogrješiv anamartezija (grč. uii-andria) nemuškost. otvoren) med. med. anamnesis sjećanje) fil. odušak. ana. koji pripada sjećanju. an-andros) koji je bez muškonti. ananke nužnost. anamorfotičan anamorfoza (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. anamnesis sjećanje) fil. r emuževnost. sredstva koja pomažu disanje. an-amartetos) bezgrješan. anapetes raširen. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. an-anthes) bot. naopak. sudbina. anapnoična sredstva anaprozelit (grč. ana-plasso preobrazim) med. rastenje mesa anaplerotičan (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. potreba. kob. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. sila. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. plašljivost. odmor anapnoici (grč. anaplerosis) dopunjavanje. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. nakazan. kukavičluk . po dijeti anantapodoton (grč. obrnut daktil. koji ne cvjeta anapest (grč. nužda. neizbježivost anankofagija (grč.: Ne učiniš li. književnik) ananke (grč. an-amartesia) bezgrješnost. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. pseudonim od unatrag čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. prešutkivanje završne rečenice. med. plašljiv. vidjet ćeš što će biti. med. koji dopunjuje. izopačena oblika.maneozij'a (grč. bot. anamnestična sredstva med. ana-pleroo ispunim) mn. zamjenjuje anapleroza (grč. vještina sjećanja i pamćenja. bot. preinaka) preobražaj. morfe oblik) izokrenut. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. udes. ana. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. južnoamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ana-pneo) mn. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. ana-logizomai) usporediti. nepogrješivost anamnestičan (grč. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke (optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala (katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla (dioptrička anamorfoza)'. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: U U —. uspoređivati. koji je ponovno pridobiven 7a nešto . vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. plastična kirurgija anaplerotici (grč. npr. duboko disanje. anantičan (grč. ananassa sativa) bot. jačanje pamćenja anamneza (grč. bez cvijeta. koji nema prašničkih niti anandr'j« (grč. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. pamćenju. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. prirodni nagon. uzimanje hrane po propisu. anagke) usud.analogizirati analogizirati (grč. fiz. anapneusis) med.

an-archos bez poglavara. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. npr. ždrijela.anaptiza anaptiza (grč. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. potpun nered anarhist (grč. bez vode) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak.-lat. bez ikakvih obzira. umnožavanje. seismos potres) geol. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. pren. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja . armonia) glaz. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. prenošenje. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bezvlašća. med. Proudhon. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. an-apto objesim) utučenost. med. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. usana. anistemi. iskašljavanje. penjanje sokova. osobito krvi. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. anarchia) bezvlašće. ana-stello) koji zaustavlja krv. anarroia) med. ana-spao) med. stezanje želuca. oporavak (rekonvalescencija). izbacivanje sluzi anaptoza (grč. an-. 1. gore. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. ana na. arthron ud) bezudnik. ana. arthron ud) 2. bakroreza. uskrsnuće. koji suši ranu anastatičan (grč. ispljuvavanje. povećana disartrija. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. prijenosni. ustajanje iz bolesničke postelje. anarchia bezvlašće. koji obnavlja. nedostatak udova anartros (grč. pr. ana-stello suzbijam) mn. an-. v. anastatikos) koji odvodi ono što je nezdravo. koji pomlađuje. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. grč želuca anastaltici (grč. an. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. ana. ozdravljanje. ana. grla. teško. disharmonija anartrija (grč. Bakunjin anarhoidan (grč. lica kao posljedica moždane kapi. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. visok 8075 metara. arthron ud) med. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. med. osnivači: Stirner. tisk. anarhistički anarhizam (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. ana-ptyo ispljujem) med. kao i pro- 75 anastaza tiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. pren. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta.

dimljenje. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. ana-tribo trljam. ana. do sitnica anatrepsis (grč. anatema esto (lat. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. obgrliti. nesiguran. potamniti anceps (lat. param) parati. otvaranje bušenjem. rastavljati na sastavne dijelove. anathema esto čit. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. ana-temno režem. poljubiti. anatresis) med. tokizo dajem pod kamatu. stoma usta) mn. anatriptica) mn. anatocistički anatolijski (grč. dvostran. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. metr. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. zelenašenje. oštrovidan. npr. ana-tribo trljam) med. lihvarenje.) dvostruk. ana-tribo) med. med. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. umjesto "neki drugi čovjek". med. topografska. trljanje udova. ana. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. t < . embrasser) zagrliti. embrunir) slik. pren. sredstva za otvaranje začepljenih ušća krvnih žila i dr. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati (grč. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. anathema) prokletstvo. anatole istok) istočni. zelenašim) prav. sredstva za trljanje. ana-trope preokret. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. istočnjački anatom (grč. ana-trefo) med. ana. uzimanje kamata na kamate. baciti prokletstvo na koga ili što. stoma) med. raščlanjivati. vještina rezanja leša ili biljke radi znanstvenog ispitivanja. podrigivanje anatocizam (grč. anastrofe) ret. ana-thimiasis) isparavanje. voj. premazati tamnom bojom. stigma) opt. kolebljiv. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. stoma usta) sastaviti otvore. okret) ret. stigma točka) opt. med. spojiti anastomotici (grč. anathematizo) prokleti. kletva. proklinjanje. ana. utrljavanjem anatriptici (lat. sestra boga Baala anatema (grč. usp. anatomikos koji reže) medicinar ili botaničar koji radi znan- 76 anceps stvenog istraživanja reže i proučava leš. jako povraćanje anbrasirati (fr. mijenjanje mjesta riječima. tj. med.nastigmat anastigmat (grč. proučavati u potankosti. ujediniti. "drugi neki čovjek". isključenje iz crkvene zajednice.) neka je proklet! anatematizirati (grč. češanje kože anatripsologija (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. dvosmislen. ana. pr. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. trepanacija anatripsis (grč. preokretanje riječi. liječenje trljanjem anatropa (grč. ušća. pren. patološka anatomija ona koj'a proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima pri raznim bolestima. anatriptična sredstva anatriptika (grč. koji daje punu oštrinu slike. anastomoza (grč. odnosno biljku anatomija (grč. djevica-ratnik. med.

kefale glava) min. fil. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. ankora (tal. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. andro-gynos) dvospolac. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahilovog sina Pira i s njim imala tri sina. aner. nimfomanija androtomija (grč. više biće anegdota (grč. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. uškopljenik. mati Astijanaksova. andamento hod) glaz. endosser) trg. čestitost andrecej (grč. lithos kamen) mn. osobito prvog čo- 77 anegdota vjeka. još jednom.) mn. ludilo koje tjera ljude na ubojstva androgeneza (grč. muž. poet. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. angelos anđeo) bot. prijenos mjenice andragacija (grč. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. kao u hodu. andro. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. umjereno andarini (tal. eidos lik) sličan čovjeku. pokretan ljudski lik androidan (grč. vrlina. priča o kakvom zanimljivom događaju. aner. andro-mania) čežnja za muškarcima. aner. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. hermafrodit. dio fuge andante (tal. eidos lik) umjetno napravljen. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. aner. slabić androginija (grč. temno režem) anat. gdje je pronađen) andamento (tal. andante) glaz. ponovno andaluzit min. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. aner. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. gyne žena) dvospolnost. aner. oikion kuća. uspaljenost žena prema muškarcima. iz bilo kojeg razloga. andros čovjek. hermafroditizam android (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. aner. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr.ancora oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. aner. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. Andromache) mit. fobos) onaj koji zazire od ljudi. angelos vjesnik) teol.) glaz. mania) med. malo laganije. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. spis koji. aner.) glaz. andros) mn. hrabrost. endossement) trg. aner. 2. geol. lagano. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. aner. šaljiva ili duhovita pričica . andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. anekdotos neizdan) 1. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. Božji glasnik. andro-fagos) ljudožder. aner. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. potpis mjenice na poleđini. logia znanost) med. antropofag androfob (grč. andragathia) muževnost. gone rađanje) stvaranje čovjeka. aner. fonos ubojstvo. nova i kratka priča. stanište) bot. andare ići. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč.

nijemost . pridruženje aneksionist (lat. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč.alpha privativum ne-. enkefalos mozak) med. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. kovine) anematoza (grč. odnosno vjetra. an-. an-. pripremni aneksija (lat. pustinje. hydor voda) med.(grč. blijed. annexus) prilog. skopeo gledam. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. anemos. epos riječ) med. haima krv. a-. tj. tj. a-. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. anemos. vidim) vjetrokaz. anemos. lijenost. haima krv) med. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. strujanja zraka.) anelektričan (grč. slab. slabokrvnost. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. pridružiti. anemos. tromost. npr. metron. annexus) zavisan. anemos. nesposoban za život anemidrija (grč. anemos. haima krv) slabokrvan. metria) mjerenje. barys težak. močvare itd. sve što je dodano ili vezano za nešto aneksan (lat. enkefalos mozak) med. grafo) v. anemometrograf anemografija (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč.anegertika anegertika (grč. npr. prisvojiti anekumena (grč. a-. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. nedostatak snage anenkefal (grč. an-energeia) neradnost. annexio) pripojenje. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. vjetrometar anemometrija (grč. nesposobnost govorenja. pridodan. gamos brak) bot. anemos. epi na. kod kolere anemija (grč. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. an-. oplođuje) anemogaman (grč. elektron jantar) fiz. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. vezan za. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. anemos. anemograf anemopatija (grč. oikumene /tj. filos prijatelj) bot. a-. • anemos. annectere) pripojiti. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (grč. pren. ukrasti. anemos. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. an. anemos) predmetak u složenicama sa značenjem: vjetar 78 anepija anemobarometar (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. dodatak. šaljivo: krasti. a-. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. a-. metron) sprava koja pokazuje. nastavak. sporedan. ergon djelo) med. a-. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. pathos bol) med. a-. liječenje zrakom. haima krv. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. anemos. haima krv) med.

staviti nekoga u opasnost. upustiti se u nešto. engagement) obvezivanje. nagovoriti. uzrujanost.) protiv volje vlasnika za potrebe države. sukob. neko plaćanje itd. skloniti koga ili što. ergon djelo) med. kuluk. započinje riječima: Angelus Domini nuntiavit Mariae /latJ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. anervičan anestetici (grč. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. rastresen anestezija (grč. uključen u borbu angažirati (fr. stupanje u službu. navesti. engager) obvezan. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. 2. najmiti. pustiti se. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. obveza. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. kulučenje angarijacija (lat. pren. engager) obvezati. koji je uzet u službu. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. oslanja se na naučavanje Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i upravlja njegovim djelima angelus (lat. ana. pobuditi. kao reakcija na egzistencijalizam i slične pokrete. započeti razgovor. anfractuosus) krivudav. neravan. enfilade) dugi red. obvezati obećanjem. tupoglav. filum konac.. red soba u jednom nizu. angaria) težak posao. pogodba. prosinca. uplesti se u borbu. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. tj. bezbolan. anesis) med. udijevati. najam. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. biser. an-. slabljenje. anairesis) ret. voj. erethyzo dražim) uzbuđenje. an-.) anđeo. • ^pažljiv. an-. vijugav. založiti se. bolesti anfilada (fr. uzetost. zauzet. npr. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. služba. neuron živac) med. s boka 79 Angerona anfraktuozan (lat.). nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. enfiler) udjenuti. zaobilazan angarija (lat. neosjetljiv. erythros crven. npr. fr. fil. tući topovima po dužini. neros tekuć) fiz. anervia) med. za ples.. olakšavanje.. za ratne svrhe angarirati (lat. angažirati se zauzeti se. za ples. bočna vatra anfilirati (lat. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. obvezatnost. neosjetljivost prema bolu. davanje u zalog. a-.) starorimska božica šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. angelos glasnik) pokret koji je nastao u Parizu 1948. nemaran. Ave Maria Angerona (lat. npr. tupoglavost. anaistheteo ne osjećam) mn. npr. voj. a ime joj se izvodi od "ab angerendo".anepitimija anepitimija (grč. zauzimati se. zalaganje. uzeti u službu. ravnodušnost. nizati. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. med. voj. brodova i dr. uzbuđenost. tromost žila. ugasnula sposobnost žuđenja za čim aneretizija med. od podizanja Sun- . redovna dužnost. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. a-. obećati. pogađati. pren. v. an-. koji je bez bola. opiti. anaistheteo ne osjećam) med. voj. pogoditi. angaria) uzeti u kuluk. (grč. an-aisthesia) med. pr. ops oko) med. boj angelizam (grč. popuštanje. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. epithymia požuda) psih. (grč. npr. nanizati. negiranje onoga što je protivnik pokušao dokazati anergija (grč. npr. slavili su je na dan 21. 1. erethyzo) nedostatak razdražljivosti anereza (grč.

uzak) med. v. logia znanost) fiziol. temno režem) med. angiografija angiom (grč. angeion posuda. angina pektoris (lat. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. upala krvnih žila. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. Angila. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angorskog zeca. stenos tijesan. angeion. angere suziti. grč. operacija krvnih žila angitis (grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente čit. anglofob (lat. Anglia. ektasis rastenje) med. plod zatvoren u plodište i biljka s takvim plodom angiologija (grč. grč. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. Anglia. karpos plod) bot. opis krvnih žila. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. bijeg) neprijatelj svega što je englesko.) med. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč.angiektazija ca. grč. grč. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. angeion posuda. bolno ango »tura-kora gorka kora jedne južnoameričke biljke. angeion) med.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvrtinskom taktu anglicizam (lat. angina) med. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. sarx meso) med. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angitis angina (lat. pathos bol) med. neuron živac) med. angeion posuda) med. angeion posuda. pjega ili izraslina na koži ili sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. stijesniti. Anglia. spasmos grč) med. rak krvnih žila angiospazam (grč. fobos strah. angeion posuda. teino zatežem) koji j 2 u vezi sa za f ef mtošću krvnih žila 80 angostura-kora angiotomija (grč. angeion posuda. angeion posuda. Anglia. grlobolja.) glaz. pektoralna angina angiografija (grč. proširenje krvnih žila angiitis (grč. angeion posuda. angeion posuda) med. sužavanje (ili: stješnjavanie) krvnih žila angiotenioar* ^gr^. angeion posuda.) glaz. grafo pišem) fiziol. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. rezanje. kulture. angošjozamente (tal. grč krvnih žila angiosperme (grč. angliciser) poengleziti. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava angiosarkom (grč. nazvana po gradu Angosturi. upotiebljava se kao liiek . osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. angiitis anglaise čit. anglez (fr. grč. angeion posuda. angeion posuda. sperma sjeme) bot. jezika itd. angoscioso angoscioso čit. angeion posuda. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-političkog utjecaja anglofobija (lat. brižno. v. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angošjozo (tal. kritosjemenjače. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca.

izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. an-nil) med. angustrum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. an ne. anhydria) bezvodnost. pren. dobiva se od anila anilitet (lat. anima kandida (lat. animalna hrana meso. annihilatio) poništavanje. hydor voda) kem. anguistara. supr. životinjska priroda animalizacija (lat. anydria) v.) duša. prema Angouleme. Svi sveti anima candida čit. anil) bot. anhidrija anidroza (grč. animarum dies (lat. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. mlijeko. duša svijeta.angster protiv povratnih groznica. hedone radost) med. životinja animalan (lat. animatio) oživljavanje.) bijela duša. građu. suša. hydor voda) kem. tj. nestašica vode. anima mundi (lat. ukidanje. prišipetlja anhidričan (grč. an-. prirepak.) ono što je živo. bapsko ponašanje anilizam (ar. hidros znoj) med. animalitas) životinjstvo.). angulus ugao. angustatio sužavanje) med. dahtanje. životinjska tijela. oživljenje. ukinuti. prirepina. lat. jaja itd.: vegetabilije animalist (lat. ali koji izložen vodi apsorbira. teško udisanje zraka. vatrenost. kut angularan (lat. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. raste u Indiji anilan (lat. tzv. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. angularis) uglat angulemka (fr. trovanje anilinom anima (lat. animalis) životinjski. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. animalije (lat. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. bez vodika. opovrgnuti. bezbojno aromatično ulje. opovrgavanje anihilirati (lat. jela od mesa. živost. anidrija anhidrit (grč. animalia) mn. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. an-. spoj kisika s nekim elementom. anhelatio) kratko. anilitas) bapska starost. hydor voda) kem. biljka od koje se pravi anilin. duh. davanje duše. poživotinjenje. na narukvici i si. soli i oksidi anhidrid (grč. žestina. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte čit. šp.) fil. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica 81 animalizacija anihilacija (lat. kojem je oduzeta voda.) glaz. ži-> votna svježina. Anhangsel) privjesak (na satu.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. anilinskih boja. slobodan od vode.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Giordano Bruno) animacija (lat. proces animalizacije pretvaranje anorganskih . an ne. animal životinja) umj. an-. služi za pripremanje različitih lijepih. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. opovrgavati anil (ar. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. npr. anilis) bapski anilin (ar. an-nil) kem. zadihanost anhengsl (njem. an-. ljutnja. annihilare) poništiti. an-nil. jedan registar na orguljama angustacija (lat. anima tota in toto et kvolibet totius parte (lat. angulus) ugao.

2. duša) prav.) glaz. ohrabriti. anisos nejednak. radi duševne naslade animirati (lat. anisum) bot. anima duša) fil. animare oživiti. oduševljeno animator (lat. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. animosus strastan) ozlojeđen. u tvari živog tijela. godišnjica proslava i dr. anima duša) naučavanje i vjerovanje da je sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. srdžba. 3. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. namjera nanošenja štete anion (grč. zool.) prav. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. s promišljajem. i XVIII. zool. poživotinjiti.) zbog zadovoljstva. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. složno animus injurandi (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. razdraženost.) glaz. u probavnim organima. živahno animozan (lat. anima kauza (lat. pobuditi. duša) fil. namjera nanošenja uvrede. s namjerom animoso čit. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturno-zabavne djelatnosti (animator kulture). animus duh. razdražen. mikroskopske životinjice. anniversarium) godišnjica. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. vjerovanje u duhove animo (lat. potaknuti. oživiti. animare) dati dušu ili duh. .: kation aniridija (grč. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod anisa aniverzarija (lat. an-iris šarenica) med. ogorčen. animalculum životinjica) mn. pimpinella anisum) bot. animalisare) zool. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anima duh. kora zjenica) med. pren. biljka čiji se plod upotrebljava kao začin. uno animo (lat. neprijateljski animoznost (lat. animosus) strastvenost. pristaša animizma animizam (lat.) prav.animalizam tvari u tijelu. ljutina. 1. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih 82 aniverzarija sila u prirodi. koji su bili pristaše animalkulizma animalkulizam (lat. srčano. prirodnjaci XVII. animalculum) zool.) prav. st. anienai penjati se) kod elektrolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradayev naziv za elektronegativni dijelić). početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. nedostatak šarenice u oku anis (lat. animalcula životinjice) mn. živahno. usp. srdit. poruge animus nocendi (lat.) jednodušno. poživotinjavati animalkula (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. namjera. mržnja. supr. ogorčenost. tj. fazer animi causa čit. žestina. poticatelj. zadahnuti životom) crtač ekstremnih. animozo (tal. oduševiti. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. zagrijati animist (lat. način prehranjivanja tijela animalizam (lat. hrabro. animalis) životinjska priroda. osobito rakiji (anisovača) anis (lat. oživljeno.

ano ante Hristum (lat. sljedeće godine anni praecedentis čit.) ove godine anni praeteriti čit. tj. isos jednak. veoma čvrst i otporan boksač. tj. put naviše) fiz. uron mokraća) med.) obična. npr. dugog i sretnog života anni currentis čit. annus comrnunis čit. ankylos zakrivljen) med. liker od anisa anizokorija (grč.) sunčana. pokretač. ennoblir) dati plemstvo. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. predlaganje kazne anlaser (njem.) prošle godine anni praesentis čit. isos. anisette) rakija začinjena anisom. oplemeniti anoda (grč. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za 83 anoda otklanjanje straha. put kojim električna struja na- . inqusita. ankvirirati (lat. metron. ops vid) med. anxius tjeskoban. a-. chroma boja) med. isos. a-. an-. ani praecedentis anno (lat. ani precedentis (lat. povesti sudsku istragu. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. isos. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. grč. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. blefaron vjeda) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. Anlasser) teh.) crkvena godina. islandski kristal) anizurija (grč.) iduće. glossa jezik) med. anat. isos jednak. anquisitio) prav. obična julijanska godina. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ankiloblefaron (grč. neprijestupna godina. plemićku titulu. ablativ od annus) godina. u godini anno ante Christum čit. annus ecclesiasticus čit. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. annus civlis (lat. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. ani prezentis (lat. anoblir.) tekuća godina. annus curens čit. a-. ani preteriti (lat. prosinca anno (lat. starter anlevaža (fr.) građanska godina.) godine. uređaj za pokretanje nekog stroja. isos.) starorimska božica nove godine.) prijestupna godina. ankylos zakrivljen.) v. anus interkalaris (lat. ankylos kriv. encaisseur) šport. kotva ankeser (fr. anno currente anni futuri (lat. pustiti u rad. zamršen. anus komunis (lat. siječnja do 31. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. sidro. fr. od 1. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament.anizeta anizeta (fr. nejednakost zjenica anizokromija (grč. ove godine. ani kurentis (lat. odluka i si. bolesnih osjećaja itd.) tekuće. an-. enquete) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. anus kurens (lat. anquirere) prav.) godine prije Krista. anlassen puštati u rad. tjeskobe. anus eklezijastikus (lat. a-. ankylos iskrivljen. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. kore zjenica) med. annus solaris (lat. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. annus intercalaris čit. ankon lakat) mn. an-odos uzlaz. ankora brod.

nepravilni glagol anomeomerija (grč.: Tišina je postala još tiša. anodia) nevezan. annuntiare) oglasiti. logia) gram. anomalon 84 anorganognozij a anomalon (grč.: katoda. objaviti. an-. odnosno. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. anomalos) nepravilan. an-. ano gore. sljepilo anogen (grč. odyne bol. npr. neobuzdanost anominacija (lat. anomalos nepravilan. an-. nepotpisan. anofeles nekoristan. an-. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. antinomizam anonaran (lat. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. an-. neredovitost. usp. an-. elektroda anodija (grč. lat. anomalia) nepravilnost. osobito minerala anoksija (grč. škodljiv) med. npr. anodinum) med. istovrstan. ano naviše. zločinački anomija (grč. anomia) bezakonje. sisavci bez zuba anofeles (grč. lat. nomos zakon) v. eruptivne stijene. anonymos) bezimenost. an-. suprotan pravilu anomalologija (grč. neosjećanje porođajnih bolova anodonti (grč. an ne. bezbolnost. usp. anomalon) gram. anonymos) bezimen. nedostatak očiju. omos sličan. tj. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. neslikovit način govora anodin(um) (grč. koji odstupa od pravila. organon. namjerno izjednačavanje riječi. nezakonitost. anomalos) neredovit. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. astr. an-. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. usp. tj. hipoksija anomalan (grč. nepoznatost. objavljivati anopsija (grč. anonarni zakoni anoniman (grč. odyne bol) med. pozitivni pol.) eskimska bluza s kapucom anorganizam (grč. neobičan anomalija (grč.anodija pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). annonce) oglas. odus) mn. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. oglašavati. annoncer. a imaju različito značenje. an ne. nepoznat anonimno društvo trg. neuredan. izuzetnost. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. bez potpisa. ofthalmos oko) med. neobičnost. annominatio) ret. supr. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. zool. objava anonsirti (fr. odstupanje od pravila ili zakona. nepotpisani. koji se razlikuje od pravila. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. žitni. a-. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. organon. paronomazija anomizam (grč. geol. an-. suprotno: katogen anogranologija (grč. ops oko) sljepoća. gnosis) znanost o poznavanju neživoga . suprotan pravilu. organon. mrtve prirode. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. anomos) nezakonit. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozij a (grč. anonimus (lat. nepravilan. anonymus) nepoznati. gignomai postati) prid.

obrub na vrhu stupa. silo. nastao bez djelovanja životnih sila. lat. ponavljanje iste riječi u dru- . bedem. boriti se protiv koga ili čega antalgici (grč. zajednica. poskupljenje 85 antanaklaza anšlus (njem. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. Afrodite). koji je bez života. annotatio) napomena. sloga. mrtav. an-. zakona. običaja anostoza (grč. engl. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. enceinte) voj. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) ansambl (fr. anosmia) med. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. sklad.anorganografij a anorganografij a (grč. Anschlusz) priključenje. antagonistes) protivnik. anti. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. med. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. ansambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. koji nema organa za disanje. anti. enchere) trg. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (lat. opisivanje kamenja anorganski (grč. opšivnica pod krovom antabus (grč. skup. organon) neživ. koji odstupa od pravila. anti. anti. testisa anormalan (grč. acidum kiselina) mn. anti protiv. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. uminjuje bol antanagoga (grč. poskupljivanje.. ant-agonizomai boriti se protiv. neprijateljstvo. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. primanje hrane itd. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. adnotacija anotirati (lat. djelovanje u suprotnom smislu. an-ago vodim protiv) ret. an-. bilješka. testis) nedostatak sjemenika. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. entablement) arhit. borba antagonizirati (grč. popis zaplijenjenih stvari. pojas nekog utvrđenja. usp. suparništvo.(npr. a-. primjedba.(grč. ansamblpartije glaz. enceindre. anstrengen) naprezati se. kem. pristojan anštrajher (njem. algos bol) koji ublažuje. anti. algos bol) mn. antagonismos opreka) oprečnost. med. anti. sredstva protiv kiseline. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. Anreisser) obilježač. bolja ponuda na javnoj prodaji. objašnjenje. lov. vanjski dijelovi neke tvrđave. nasip. annotare) v. suviše se mučiti ant. antagonizam). podizanje cijene. ograđeno zemljište ansilaža (fr. suprotnost. suparnik antagonizam (grč. norma pravilo) nepravilan. grafia) poznavanje kamenja. orchis sjemenik. anaklasis uzgon) ret. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. an bez. pripajanje. empatement) slik. ensamble) cjelina. slaganje. suprotna težnja. raditi suprotno. organon. anti antablman (fr. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protu. anstandig) uljuđen. opkoljavanje divljači. adnotirati anozmija (grč. an-. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. lat.

plesso udaram) mn. preteći. ante. med. Velika Antanta savez Rusije. značaj. ante Hristum natum (lat. post festum anteakt (lat. ispred. anti. supr. južni. naprijed 86 Antej ante anno. prijašnji život antecedens (lat.: postdiluvijski antefiks (lat. antecedere) prethoditi. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. putovođa. anteactum) prijašnje djelo. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat.. anti.) srdačan sporazum.) prije svečanosti. ant-. tj. neke riječi. antarktikos) zem. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis . svoje majke (Geja = božica zemlje). tj. prijašnji čin antecedencija (lat.) prije Kristova rođenja ante diem (lat. subjekt— predikat. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. savijenost naprijed. sredstva protiv zglobobolje antartritičan (grč.) prije godine. prethodnost. anti. ante. arthron zglob) mn. prije. Francuske i Engleske koji je 1914. atrofos neuhranjen) med. ante. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. prijašnji događaj. anti. arktos sjever. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. iznijeti. antecedentia) mn. oikos kuća) mn. med. entente cordiale čit.. prijašnji događaji ili odnosi.antanta gom ili suprotnom značenju. med. anti. koji leži nasuprot Sjevernom polu. ugovor o prijateljstvu. asthma) med. značenje. sloga. diluvium potop) mn. nadmašivati antecesor (lat. prerano. gram. entendre. prethodni slog antecedirati (lat. npr. pred. antidatirati antediluvijci (lat. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. učitelj. preteča. Mala Antanta savez između Jugoslavije. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. anatant kordijal (fr. pretjecati. ante-cessor) prethodnik. (lat. sporazum.) prije vremena. anti. Cehoslovačke i Rumunjske.. ići naprijed. antecedentia) ono što prethodi. npr. borac u EAM-u antartritici (grč. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. apo. prijašnje činjenice.. sin Posejdona i Geje. prije suđenog dana ante festum (lat. apo. antecedencije (lat. npr. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. fil. antarkein biti komu premac) grčki partizan. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. anti. antecedens) prethodnik. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. apo-didomi predati. osobito u politici antapodoza (grč. itd. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. usp. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. dodavanje pouke priči. ant-. entente) smisao.) prijeđi. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobolje. izložiti) poet. anteflexio) med. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. nadmašiti. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. zem. ante Christum natum čit. antarktikos južni) zem. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. diluvium potop) pretpotopni.

anthemion) cvijet. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. anti. suprotno: posteriores anterioritet (lat. hypo-fero snositi) ret. logos govor) predgovor antelokvij (lat. med. prašnici. doba cvjetanja anthelik (grč. zool. antenagium) prav. prethođenje. prašnica antere (grč. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. ante pred. anthe cvijet) bot. anti. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. antheros) mn. naziv za Hrvatsku. pretpostavljanje antera (grč. 1 antej ustinijansko pravo antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. antestatio) prav. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. ante. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. treći slog od kraja riječi ulijevo 87 anthipofora antepileptičan (grč. antena (lat. epileptikos) med. prioritet anterotici (grč. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. prijašnji život. ante. prošlost anteriores (lat. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč.) mn. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. predak. prethodnici.) mn. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. ant-erotikos) mn. prednost u vremenu. pretpostavljati. ante-testari) prav. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. anterotici antestacija (lat. anterioritas) prethodnost. antemurale kristijanitatis (lat. v. bot. helmins. predbračni anteokupacija (lat. antestari. med. prijašnji događaji. anteoccupatio) ret. helikos zavinut) vijuga. preko. pradjed anteniforman (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. anti. arhit. zavoj ušne školjke anthelmintici (grč.) "predziđe kršćanstva". anthera) bot. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. antheros) bot. pr. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). navođenje i nabrajanje pri- . predoltarnik antepenultima (lat. preci. ant. iznad. pendere visjeti) u Katoličkoj crkvi: prekrivač prednje strane oltara. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. davanje prednosti. pretpostaviti. antepositio) stavljanje ispred. ispred. helminthos glista) mn. antenniformis) u obliku ticala. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. grč. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med.) mn. cvjetanje. st. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. hidros znoj) med. antenuptialis) predsvadbeni.. sredstva protiv glista. hyper nad. ante-ponere) staviti ispred. ticalo u kukaca antenagij (lat. loquor govorim) predgovor. ante. Leneje antestirati (lat. natus rođen) prvorođeni. helix.) gram. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. anti.

a-. anti. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. u antibiotike spadaju. branim) med. antiborejski (grč. anti. anti. kloromicetin i dr. prema. koji uništava život. snaga) med. anti. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. anti. u obliku predujma. starinski. predujam na robu. adijaforist antiaditis (grč. ana. anti. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. koji služi protiv slabosti antibaby čit. tzv.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. bios život) supstanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. antiquus) stari. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. aristokratikos) protivnik plemstva.. koji ubija antibiotik (grč. anti. anti) predmetak u složenicama sa značenjem: protiv. anti. iza. filaggo čuvam. anti. po starinskom ukusu. mjesto. anti protu. antibeibi (engl. točka na nebu od koje se vrši kretanje. antias krajnik) med. anti. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. usp. anti. antiadijaforist (grč. ret. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. penicilin. apex) astr. anti. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. lat. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. st. suprotno: apeks antianeksionist (grč. kružno kretanje) meteor. grč. al-kohhlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. predujmiti. sthenos jačina. koji potječe iz starog vijeka. osobito: aureomicin. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti antički (lat. pored ostalih. umjesto antiabolicionist (grč. anticus. Bakhios) poet. barbaros negrčki.Anti 88 antički u jezičnom pogledu. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. po Kantu: anticipacija zamjećivanja je osnovni stav čistoga razuma. barbarizme. arthron zglob) med. ar. potučeni od Avara anti. čistunac . bios život) koji je protiv života. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. prostitucije itd. circum naokolo. palimbakhej antibarbarus (grč. fil. predujmljivati. trezvenjak antianafilaksija (grč. anti. u 6. anti. streptomicin. v. prije vremena anticipirati (lat. st. koji povećeva životnu snagu. trudnoću (antibaby-pilule) antibakhej (grč. unaprijed primiti (ili: primati). upala krajnika antialkoholičar (grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). starovremeni. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat (grč. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti.) unaprijed. osobito iz govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra.(grč. lat. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. starog kova. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. kyklos krug. lat. anti. drevni. područje visokog atmosferskog tlaka. a-. sredinom 6. osobito ropstva.

antiflogistici 1. anti. anti.-lat. iznijeti) ret. lat. dynastes vladar. fone glas) logička proturječnost. anti. antipirin antifermenti (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. kem.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. daktylos prst) metr. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. pren. lat. anti. protusredstvo antidotarij (grč. fone) otpjev. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih fermenata antiflebotomist (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. mn. sredstvo. rijedak antidaktil (grč. med. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. antidinična sredstva antidizenterici (grč. fleps žila. emeo povraćam) mn. farmakopeja antidramatski (grč. sredstva protiv povraćanja. anti. pristaše antiflogistike. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. diabaino prolazim) med. flogos plamen) 1. thanatos smrt) protivnik eutanazista antifebrilan (grč. anti. anti. besmislica. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. prikazivanje nekog dogadaja ili stvari od strane protivnika. usp. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. temno režem) med.antidaktil vremena starih Grka i Rimljana. teorija fr. epilepsije. anti. usp. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. diabetes šećerna bolest. med. kem. dysenterikos proljev. flox) mn. anti. antedatirati antidemokratski (grč. lat. epilepsia) mn. diexeimi prikazati. anti. okretanje) mn. protugroznični antifebrilije (grč. također: otpjev antifraza (grč. anti. anti. med. anti protu. anti. griža) mn. koji ublažava upalu ili groznicu. v. diegeza antidijabetik (grč. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. sredstva protiv nesvjestice. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. aisthanomai osjećam. anapest antidatirati (grč. v. flogiston antifon (grč. med. med. lat. v. sredstva protiv padavice. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. febris groznica) med. febris groznica) farm. med. flox plamen) 2. antemetici antiemetičan (grč. anti. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u to- . protuotrov. anti. febris groznica) med. med. dyne vrtlog. pr. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. antiflogistika 2 antiflogističari (grč.. demokratikos) koji je protiv vladavine naroda. datum) v. anti. anti. eu dobro. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. anti. antiepileptičan 89 antifraza antiestetičan (grč. pren. antidoton) med. lat. anti. fermentum) med. sredstvo protiv groznice. anti. flox. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. anti. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. anti. lijek protiv čega. lijekovi koji služe protiv proljeva (griže) antidot (grč. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. anti.

kulture. sredstva protiv sušice. pren. anti. neprijatelj Francuza (jezika. stanje) med. antihektičan antihelmitici (grč. cancer rak) mn. exis svojstvo. na prijestolju. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. lat. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. veliki smo svuda. predmet stare umjetnosti. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. tlo) mn. kakos loš. anti. antihipnotičan antihistaminici mn. u kolibi" antiklinala (grč. helmins. antistin) antihreza (grč. položaj slojeva . helminthos glista) mn. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. regnymi probijam) med. hektikos sušičav) mn. Gallus) protivnik. lat.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. truo) med. hypnos san) mn. anti. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. politike itd. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. med. med. chresis uporaba) prav. anti-katerogeo) prav.antifriz me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. spuštam se) geol. anti. protutužba antikatoda (grč. haima. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. med. rheo curim) med. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. tuberkuloze. lat. npr. sredstva protiv sušice. klino naginjem se. cariosus pokvaren. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histamina kod alergijskih bolesti (nefenergan. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. npr. anti. anti. hemeroida antihipnotici (grč. lat.: "Ako smo veliki. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. pr. anti protu. anti. chthon zemlja. med. anti. fthisis sušica) mn. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. katarroos ) mn. engl. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. oni koji žive na istom stup- 90 antiklinala nju zemljopisne širine. antihelmitici antihemoragičan (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. anti. incrusstare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. freeze zamrzavati) teh. v.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. anti. Grka i Rimljana. med. lat. koji služi kao lijek protiv šuljeva. haima krv. anti. pr. u palači. kathodos put naniže) fiz. anti. anti. tuberkuloze. anti. klimax stube. med. postupnost u izrazu) ret. anti. zem. antiftizičan antigal (grč. pr. elektroda u rentgenskom uređaju. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti.) Odisejeva majka.) Antigona (grč.

uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. latinica. corrodere glodati. anti protu. sotona antikritičan (grč. stari vijek. anti. protukritika. contagiosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. anti. med. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. starinski. anti. napad itd. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. anti. uspravna latinična slova. obrana antikronizam (grč. tisk. upotrebljavan antikvarijat (lat. proglasiti za zastarjelo. antilego suprotstavljam se. lat. anti. krino) pisac odgovora na kritiku. lat. supr. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. cholas utroba) mn. anti. bezbožan čovjek. antiquare) zastarjeti. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. stare. antiquus) ugledati se na stare. sredstva. raditi prema antičkim uzorima. protukužni antiletargičan (grč. lat. anti. pisac obrane od napada 91 antiliber aliz am antikritika (grč. loimos kuga) med. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu antikreza (grč. lijekovi protiv trbuhobolje antikolvunzivan (grč. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. kupac i prodavač starina. koji sprječava nastup krize antikritičar (grč. antiqua) staro pismo. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. antiquus) stari. lethargia bolest spavanja) med. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. anti. anti. antikvizirati (lat. teol. sredstva protiv kolere antikolici (grč. oponašati ukus starih. krino sudim) koji odgovara na kritiku. odbaciti. liberalismus) suprotnost slobodnjaštvu. vrag. convulsivus grčevit) med. med. anti. zakon antikvitet (lat.. anti.I antikoagulans koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. sinklinala antikoagulans (grč. služi za liječenje embolije. kresis miješanje) prav. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. med. npr. anti. supr. kolike trbuhobolja) mn. lat. antiquarius) stari. anti. antički) antilegomena (grč. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. odgovor na napade. lat. anti. lat. starinski (usp. lat. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. polovan. anti protu. opovrgavam) mn. izjedati) nehrđajuća slitina aluminija. umjesto interesa na dug. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. anti. homologumena antilemičan (grč. pren. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. lat. anti. koji služi protiv kuge. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. starinar. coagere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. anti. antikolerici (grč. poznavatelj starina i starih spomenika. slobodnjačkim načelima . (suprotno: kurziv) antikvar (lat. slobodoumlju. med. krino sudim) odgovor na kritiku. antiquitas) starina. stari svijet. tromboze i dr. contagiosus zarazan) mn. a padaju u suprotnim smjerovim.

lyssa pseće bjesnilo) med. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. ali u suprotnom smislu. nomos zakon) 1. anti. "Jedi da bi živio. anti. nefros bubreg) mn. prigovor. anti. znak Sb (stibium). anti. fr. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogičan (grč. anti. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. antimetalepsija antimetalepsija (grč. lat. antholops) zool. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. pobijanje. teol. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. antilogikos) nedosljedan. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. anti. npr. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. lat. anti. ukočenje) mn. "Demosten" umjesto "govornik" antinomija (grč. suprotan moralu antimoralizam (grč. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. melancholikos) koji razbija tugu. antilogia) proturječnost. antimetabola antimetateza (grč. redni broj 51. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah 92 antinomizam antimonarhijski (grč. s logikom antilogija (grč. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti. načelno nepriz- . antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. onoma ime) zamjenjivanje imena. anti. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. metalepsis zamjenjivanje.76. atomska težina 121. razmjena) ret. anti. anti. anti. meros dio) ret. uporaba osobnog imena umjesto vrste.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. mos. npr. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). militarisme) suprotnost militarizmu. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. npr. lat. element. 2. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. fil. antimonium) kem. anti.) jedan od prosaca Odisejeve žene Penelope. moriš običaj) fil. npr. proturječnost. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. med. protunarodni antinarkotici (grč. metaloid srebrnobijele boje. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). protuslovan. tj. nationalis) nenarodni.: "Jedemo da živimo. anti. med. živi u toplijim krajevima u stadima. ali drugim redom. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. v. narke ukočenost. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice.antilisa antilisa (grč. a ne živimo da jedemo". zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč.

neugodan. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. odnosno ljudsko mišljenje. rebro) mn. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. lat. anti. antipirin i dr. skia sjena) mn. antipus) sasvim suprotan. pr. protivnik revolucije antirojalizam (grč. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. revolutionarius) pristaša i pobornik antirevolucije. stanovnici na istom podnevniku. psyche duša) fil. anti. para-lyo) mn. npr. anti. koji suzbija groznicu. tj. anti. replika antiparalelan (grč. pyr vatra) mn. antirepublikanski antireumatičan (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. anti. usporedan antiparalelogram (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. lat. anti. sredstvo protiv groznice. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. parasitos nametnik) mn. parallelos. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) 93 antisciji antipleuritici (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. med. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. suparnik. aspirin. anti. anti. anti. parallelos) koji nije paralelan. oprečan. med. anti. pyr vatra) med. spolna ljubav antiplenisti (grč. nesimpatičan antipatija (grč. anti. anti.antioksidans navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. ljudi sa suprotnim sjenama. anti. suprotno: simpatija antipatriot (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. lat. antipleuritičan antipneumoničan (grč. lat. plenus pun) fil. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. gramma) geom. zem. pleuron bok. pr. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. pneumon pluća) med. nagovještaj opovrgavan] a nekog tvrđenja. nemio. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. anti. rheuma) med. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. antipirin (grč. fr. shvaćanje da razum. anti. sredstva protiv upale plućne opne. lat. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane . anti. med. anti protu. zem. antiprotasis protuprijedlog) ret. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. pyr vatra) med. anti. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. ratio razum) fil. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. protivnik. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. patriotes) neprijatelj domovine.

anti-strategos) zamjenik vojskovođe. antisemitski. lat. lat. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. ili kontrarna. Ionesco. med. scabies šuga) mn. filos) mn. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. anti. Beckett antitermici (grč. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. antispastos) metr. sepsis trulež) med. logia. npr. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. mn. progovara mudro". suprotno) 1. septikos) med. ret.antisemit antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. zajednice 4 . thyreos štit. pr. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. med. četverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. spectrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. anti. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. teza. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. anti. = materijalizam antistrateg (grč. anti. sredstva koja ublažavaju grčeve. bez izrazite dramske radnje. antithetikos) suprotan. lat. socialis društven) suprotan društvenom poretku. typos) otisak. sys. predstavnici E. eidos izgled) farm. spastikos koji vuče.: "Ide ludo. služi za liječenje Bazedovljeve bolesti anti toksin (grč. anti. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. prijepis. anti. u transcendentalnoj Kantovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. antispazmodici antispazmodici (grč. 4. anti. političkom i duhovnom životu. anti. antiseptici antisifilitici (grč. anti. protivnik ujedinjenja. med. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. 3. anti. proturječna. spasmos) mn. antitipski antitireoidin (grč. skepsis dvojba) fil. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. toxikon) med. antispastici antispektrologija (grč. thermos topao) mn. lijek koji sadrži sekret štitnjače. lat. med. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. a drugi i treći dug: U — —U antispastici (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova u privrednom. S. 2. antithesis suprotnost. usp. grčevit) mn. anti protu. negiranje duhovnosti i 94 antiunionist duhovne prirode uopće. anti. koji je u suprotnostima antiteza (grč. neslaganje s onim gnoseološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. anti. anti. suprotnost dvaju karaktera. protužidovski pokret antisepsa (grč. med.. dviju težnji i si. tj. v. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. sepsis trulež) kem. lat. spiritus duh) fil. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. sinteza antitip (grč. suprotna). anti. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna.

onyma ime) mn. homonimi antonimija (grč. med. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. crni prišt. anthrax ugljen. osip. zool. lithos kamen) min. odus zub. xanthos žut) kem. Venus božica ljubavi. med. geol. antrpilastir . anthrax ugljen) kem. med. entrecolonne) arhit. krasta. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. anthos cvijet. anthos.. metron) kem. dobiva se iz smole kamenog ugljena. cvat. med. anti. nered (npr. anthos. anthos cvijet. zyme kiselo tijesto. antonimi antonoar (fr. anti. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. antrecen (grč. ofthalmos oko) mn. zoon životinja. tegoba. v. dobar— loš. tvrd—mek i dr. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. med. u sobi). entonnoir) lijevak. geol. nevolja antrkolon (fr. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. itd. prostor između dvaju stupova. antoliti antozoe (grč. anthologia) branje cvijeća. lat. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. zbirka najljepšega antonimi (grč. anthrax ugljen) med. riječi suprotne po značenju. zbirka odabranih.antivenerea antivenerea (grč. kvasac) kem. anti. koralji antracit (grč. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. v. ljeto—zima. sredstva protiv navale krvi. spolna ljubav) mn. onyma ime) lingv. usp. anthrax ugljen. anthos) cvijet. osobito lirskih pjesama. usp. razmak. usp. C 14 H 10 . cvjetno žutilo. antotipoliti antologija (grč. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. npr. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. orgazam antos (grč. entonner. anthrax ugljen. anthos. veneričnih bolesti antizimotik (gr. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. bjesnilo . sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. paronimi. lithos kamen) mn. usp. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. laž—istina. vrtača antonomazija (grč. udaljenost između stupova. anti. najstariji fosilni ugljen. geol. algos bol) mn. nastavak -ites) min. entoilage) fina tkanina s čipkama antocijan (grč. osobito na licu antotipoliti (grč. anti. anthrax ugljen. npr. anti. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. npr. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. antrakolit antrakoza (grč. lingv. anthos. kotlina. bedrenica. složeni ugljični vodik. govorni ukras. sinonimi. lithos kamen) min. sredstva protiv spolnih. pren. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. antonomasia drugi naziv) ret. cvjetnjak. antiseptik antoalaža (fr. lithos kamen) mn. Demo- 95 anirkolon sten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. typos otisak. kyaneos zagasitoplav) kem. cvjetno plavetnilo. toile. živo biće) mn. sredstvo koje sprječava vrenje.

kulturna. nataliteta. anthropos.(grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. historia) znanost o razvitku ljudskog roda. . anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. zemaljski antropizam (grč. lat. očovječavanje. ljudožder. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. urezujem u kamen. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos. psihološkog. anthropofagia) ljudožderstvo. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. podvrste su: povijesna. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. anthropos. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. prometna. povijest čovječanstva antropoidan (grč. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka.antropareskij a antropareskija (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovječenje) antropografija (grč. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. kanibal antropofagija (grč. fyteia sađenje. glyfo dubem. anthropos. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropinos) čovječji. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. anthropos. anthropos. anthropos. genesis) znariost o postanku i razvitku čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. bios život. chemeia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. anthropos čovjek. anthropos. antropocentrizam (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos čovjek. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. anthropos) fil. fone glas) znanost o ljudskim glasovima 96 antropolog antropogenija (grč. privredna. papiga antropognost (grč. rađanje čovjeka. rađanje) biol. anthropos. gnosis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. fiziološkog. npr. anthropos. utjecaja okoline. mortaliteta itd. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka antropofag (grč. anthropos. anthropos. geografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. anthropos. koji se tiče ljudi. anthropos. anthropos. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč.

tj. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. anthropos. therapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. osjeća i radi kao čovjek. fizičke pojave. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. anthropopatheia) fil. seciranje. počovječavati. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. želja. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. plastike) slikanje (ili: klesanje) čovjeka antroposkopija (grč. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. morfe. anthropos. antroponomija (grč. anthropos. povijesnog. metron) mjerenje ljudskog tijela. anthropos. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. morfoo uobličavam) počovječiti.antropologija 97 antropotomij a antropomorfozirati (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. sociologije. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. Theos Bog) obogočovječenje. vrlinama. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. obožavanje čovjeka. v. anthropos. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. tj. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. sociološkog. Bog. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. anthropos. antropopatija antropopeja (grč. anthropos. anthropopatheia) fil. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. morfe oblik) fil. anthropos. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. anthropos.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. rezanje ljud- filozofskog. anthropos. arheološkog i dr. anthropos. biološki život. metoda mjerenja čovjeka. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. logismos) fil. fiziologije. s ljudskim osobinama. soma tijelo. 1. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. manteia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. proučavanje odnosa između čovječjih udova. slabostima i dr. fiziologije. logia) znanost o oblicima ljud^ skog tijela . nomos zakon) fil. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. fiziognomika antroposomatologija (grč. tj. tj. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. anthropos. thysia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. povijesti. 2. anthropos-morfos) sličan čovjeku. shvaćanje daje spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. stajališta antropologija (grč. naziv koji je upotrijebio Haeckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. anthropos. psihologije. anthropos. biće koje osjeća i želi isto kao čovjek. anthropos. ponašanje životinja itd. anthropos čovjek. težnji i ideala. anthropos. tome rezanje) med. da misli.

počinje s dijuvijalnim razdobljem. annulus magicus čit. annumerare) pribrojiti. opovrgnuti. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. annulus) prsten. ura rep) zool. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja.) kraljevski prsten pečatnjak. zoon životinja) geol. annumeratio) pribrajanje. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. a traje još i sad. annulus palatii čit. lat. Blagovijest anuri (grč. kroz čmar anvarija (grč. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. ovarium jajnik) med. ukinuti. annuarium) ljetopis. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. Pacifički pakt. završetak debelog crijeva. SEATO anžanbman (fr. annullare) poništiti. inversus) naličje. uračunavanje anumerirati (lat. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. uračunavati. anthropos. ukinuće. an-. čmar. poništavanje.) med. enveloppe) omotnica. u San Franciscu između Australije. ubrajati anuncijacija (lat. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. antropozojsko razdobIje antropozojski period geol. an bez. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. opkoračenje. natraške. duša sudbini koju sama stvara. Petar u ribarskom čamcu. enjambement) poet. a lanver (fr. anulus magikus (lat. v. godišnja renta anulacija (lat.antropozofija skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. uron mokraća) med.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan 98 aorist sv. anthropos. na naličje anzihtskarta (njem. godišnjak. annullatio) poništenje.) aorist (grč. sofia mudrost) fil. a Venvers čit. an-. tj. objavljivanje. lat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. Ansicht pogled) razglednica ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. st. neodređen) gram. annualis) godišnji. poništavati. a-oristos neograničen. anulus piskatorijus (lat. uništavati. godišnji dohodak. polukas anualni (lat. opovrgnuće.) naopako.) zool. prošlo svršeno vrijeme . koji traje godinu dana anuarij (lat. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". annulus piscatorius čit. mat. ribarski prsten anumeracija (lat.) čarobni prsten. proglasiti nevažećim anulus (lat. i 15. annuitas. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anžuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. uništiti. godišnji prihod. "prosvijetljenje" i "posvećenje". annuus godišnji) godišnja otplata duga. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. anulus palacii (lat. kalendar anuitet (lat. Novog Zelanda i SAD. rujna 1951. žabe anurija (grč. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loari). opovrgavati. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". envers. ukidati. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. opovrgavanje. per anum (lat. bezrepci. annunciatio) nagovještavanje. pribrojavati. koji se događa svake godine.

ap-ago odvesti. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. smrad apage! (grč. prividan (npr. idi! apagoga (grč.) zasebnost. od plaće na ime otplate duga). veličina i si. vjerojatnost. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. upala aorte aozmičan (grč. razmak. očigledan.) aparencija (lat. apperentia) privid. zamršen. apanage. posredan dokaz. očevidan.) apartan (fr. žila kucavica aortitis (grč. apantesis) odgovor. vanjština. 2. surovost. stan s više odjela apaš (fr. npr. apatheia) neosjetljivost. trg. abzihen) 1. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. povraćati. cijeli pribor. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. sive. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. isparivanje. neobičan. koja su potrebna za neki posao ili neku službu aparatorij (lat. odvojenost. abziehen svući. vidan. aorte) med. odijeljenošt. osme miris) bezmirisan apa (mad. otakati. kazališta i dr.aorta aorta (grč. lat. pun draži. glavna srčana žila. preslikač . oruđe) sprava. apparens) vidljiv. sva me- 99 apcigbild hanička postrojenja (npr. pomoćna sredstva i dr. kalcijev fosfat s fluorom. apagogičan dokaz indirektan. neke radionice. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. 4. ravnodušan. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. lat. nesvakidašnji. godišnji prihod. apagoge) log. zadah. sapa. oduzimati. sprava i si. chroma boja) opt. ono što izbija iz nečega (kao plin). tisk. odjel. nemaran. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). posredan dokaz. utrnulost osjećaja. ravnodušnost. braće). odvratnost među ljudima. izgled. pretakati (vino). veoma raširen. appartement) stan. dražestan apartheid čit. tj. naprava. opovrgavanje apantropija (grč. zaziranje (ili: strah) od ljudi.) otac apa (rum. otići. kinematografa. a. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. apatao zavodim) min. apparatus sprema. osiguran prihod apanažirati (fr. očit. stroj. odvraćanje. nemarnost. apatetikos lažljiv) lažljiv. aparthajd (engl. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. pren. lažan. jasan. zapleten. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. apache) velegradski razbojnik. vapa) para. apart poseban. odbijati (npr. mlitavost pokreta apatit (grč. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. apage) odlazi. 3. dah. apatao. prividnost. zaključak apatičan (grč. utrnulih osjećaja apatija (grč. apo. zločinac. antropofobija aparat (lat. aorte) anat. aparatura (lat. sva oruđa. biju vat i apcigbild (njem. apathes) neosjetljiv. lopov. soba. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. jedinstven) poseban.

Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). jasno shvaćanje . žalba višoj vlasti. nakon nižih. anat. appellare. nomen appellativum) gram. apeiros neograničen. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. vrh stošca. appellans) prav. shvaćanje. nazivanje. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. priziv višem sudu. npr. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. paideutikos odgojni) nenaobražen. appendix) med. neupućenost u ono što je lijepo. pozivati se na nešto. čovjek.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. zajedničko ime. appendix) dodatak. a-. appellativus) gram. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). crvuljak apepsija (grč. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. prav. a-. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. pepsis probava) med. slaba probava apeptičan (grč. ap-echema) odjek. znači otprilike: dolje!. apeiros neiskusan. imenovanje 100 apercepcija apelant (lat. pozivanje na viši sud. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. usp. apedeutizam apehema (grč. višim sudovima. neškolovan apedeutizam (grč. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. aperantologia) pretjerana brbljavost. otisak. i traži njihovu pomoć apelat (lat. doziv. med. vrstu apelirati (lat. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. nedostatak ukusa. koji označava zajedničko ime. pozivanje. paideo odgajam) v. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. beskrajan) fil. voj. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. izdužen produžetak s površine nekog organa. gram. birstnapcug apedeutičan (grč. astr. životinja apelativan (lat. dopuna. usp. nulla dies sine linea. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. zapažanje. appellatus) prav. početak. pozivanje. snimak.apcug apcug (njem. neodgojen. neprobavljivost. zbor. bujica praznih riječi apercepcija (lat. apedeuzija apedeuzija (grč. prilog knjizi ili djelu. uložiti (ili: ulagati) priziv. tj. šiljak) kapa starorimskih svećenika (u obliku stošca). apaideusia) nenaobraženost.: drvo. znak. ret. a. appel) poziv. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). arex vrh. geom. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. suprotno: antiapeks. neznanje poradi slabog školovanja. appellare) moliti koga za pomoć. suprotno djelovanje pada. riječ koja označava rod ili vrstu. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. ad-perceptio) fil. Apelles post tabulam (lat. rod.

. vršni. rta. pyren koštica) bot. planao) opt. a-pyros. aperijencije aperijentan (lat. stari su ga Egipćani štovali kao božanstvo. konstruiran 1866. aperitivus) v. oni činovi zapažanja. a-. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore apertizacija (prema fr. pyr) med. težnja. apurement) trg. gen. arex. prohtjev. otvor. apex. sklonost. s bijelom pjegom na čelu. a-. sumnja aplanat (grč. dovesti u red. ovjeravanje. appetitus) prohtjev za jelom. slobodan od njihanja. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. bez lišća. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. sredstvo za čišćenje. rtni. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. a. npr. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. jasno shvatiti. apex. želja. apis pčela. nezapaljiv. n) apikultura (lat. otkloniti smetnje. pčela Apis mit. apereins) koji potiče volju za jelom.apercipirati predmeta pomoću zapažanja. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne aberacije. pohotan 101 aplanirati apices juriš (lat. provjeravanje računa apis (lat. appetitio) težnja za čim. a-. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. npr. žudnja za nečim apetitivan (lat. apikalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. pyr vatra) med. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. žudnja. odnosno mišljenja. apicis vrh. periodos) fiz. rupa. linkejoskop aplanatičan (grč. zapažati. požudan. a-petalos) bot. odnosno mišljenja. naklonost apetit (lat. bez visoke temperture. v. ad-percipere = zapaziti. težnja za čim apeticija (lat. upper gornji. požuda. nagon. siguran od vatre apirija (grč. apistia) nevjerovanje. aperitivan aperiodičan (grč. kao složena leća. otvor. zagladiti . med. appetitivus) željan. na dijafragmi za prolaz jednjaka. zaključak. spoznaje i tumači apercipirati (lat. bez groznice apiričan (grč. uvidjeti. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. aperijens aperijens (lat. sveti bik. apeiria) neiskustvo apirman (fr. aperire otvoriti) med. aperientia) mn. volja za jelom. pyr vatra) 1. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. opt. apices juriš) mn. osjećaj gladi. bez latica apetencija (lat. koji nema koštice apiretičan (grč. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. industrijalcu Nicolasu Frangoisu Appertu. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. crn. cut udarac) šport. mn. lat. appetentia) čežnja. apis pčela. gen. stanje bez groznice. a-. simbol zemljoradnje apistija (grč. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. rt) koji se tiče vrha.) anat. t. a-.) zool. bez (sferne) aberacije. aplanir) poravnati. aperijentan aperkat (engl.

appointer) odrediti plaću. bezuvjetan.(grč. npr. apodemia boravak u tuđini. završnica apoen (fr. podos noga) mn. drskost. zavoj. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. a-. za razliku od prvog dijela (protaze). applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. živo odobravati aplauz (lat. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. samopouzdanje. hrabrost apneja (grč. pneo dahćem) med. beznožni vodozemci. dati. beznožan apodemialgija (grč. ali tako da ne izgleda da se to želi. osobito na završetku zgloba cjevastih . probni govor. poricanje. applicativus) v. prionuti na neki posao. asertoran. pus. uspravno držanje. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. primjenjivanje. poravnati se u nečemu. dokazivanje. sud koji izražava logičku nužnost. apodeixis) prikazivanje. nepobitan. npr. samouvjerenost. okomitost. prilijepiti. npr. plasis oblikovanje. smjelost. odrediti ročište.aplaudirati aplaudirati (lat. glasno odobravanje. applicatura) glaz. aplikabilan aplikatorika (lat. koštana izraslina. apofysis izraslina. sitan novac za izravnavanje računa. upotrijebiti. povjerenje u vlastite snage. mat. svaka. apodosis) ret. popis imetka. metnuti. applicans) v. brinuti se. apodeiktikos) koji dokazuje. kandidat aplikata (lat. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. drugi. posljednji dio složene rečenice. a-. raz-. rađanje bez nogu. appoint) bank. koji se može lako namjestiti. plaćati. primiti nešto s bučnim odobravanjem.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". uobličenje) anat. obraćati veliku pozornost na nešto. staviti. log. pus noga) koji nema nogu. problematičan modalitet apodoza (grč. utiskivanje. apodiktičan sud log. beznožnost apodiksis (grč. opet. applicabilis) primjenjiv. važnost. osobito inozemna^ mjenica. natrag apodan (grč. beznošci apodija (grč. zool. pus noga) med. mladica. priljepljivanje. nedisanje. pren. izlaganje. apunto apoentirati (fr. oblog: marljivost aplikant (lat. usp. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. unijeti. izdanak) med. aplikativan aplikacija (lat. applicare) namjestiti. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. neoboriv. apofasis) davanje savjeta. npr. osobit razlog za neki hrabri postupak. primjena. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat.) težina. a. uporaba vanjskih sredstava. prišiti. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. applaudere) tapšati. a-. pljesak. stavljanje. brižljivo izučavati. pravilan položaj prstiju pri sviranju aplomb (fr. inventar apofiza (grč. lijek. neminovan. ukras na haljinu. kraći ili duži zastoj u disa- 102 apofiza nju zbog poremećaja centra za disanje apo. applicatio) način izvođenja. prikladan. ucrtati aplikabilan (lat. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. primijeniti. pljeskati u znak odobravanja. pohvala aplazija (grč. med. nedostatak nogu od samog rođenja. tapšanje. gram. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). a-.

grč. tajanstven.1-8): kuga. koja se pripisuje apostolu Ivanu. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. Jovis) astr. fil. apo-karpos plod) bot. to jest Otkrivenju (13. ozdravljenje. apoche udaljenost. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. posljednja knjiga Novog zavjeta. apokaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. afelij). apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. kad se još smatralo da je Zemlja središte. 2. misao. kapnos dim) med. stoici. mračan. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. kod žabnjaka) apokartereza (grč. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. istopis izvornog dokumenta apohometrija (grč. sentenciozan apogamija (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). geol. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. Jov. pojava primijećena kod najnižih jednostaničnih životinja apogej (grč. epifiza). apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. vraćanje zdravlja. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. apo-grafo) prijepis. a misaon. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ili Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. sufumigacija apokarpija (grč.18). pitagorejci) . apojovium. gameo ženim se) zool. suprotno: perigej. astr. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apo od. min. Otkrivenje. istraživači Otkrivenja. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. apofthegma) kratka i duhovita izreka. glad i smrt apokaliptičari (grč. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje: također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju..od Jupiter gen. Apokalypsis) 1. potpun prestanak neke bolesti. povratak u isti prividni položaj. apofize mn. med. apo. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje.apoftegma kostiju. apo-gaion) astr. metria) mjerenje udaljenosti. apo. razmaka apojovij (lat. rat. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. zagonetan. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. tj. sentencija apoftegmatičan (grč. apokatharsis čišćenje) med. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. duhovit. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingenezija). s kosti spojena koštanom masom (usp. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta 103 apokatastaza apokaliptičan (grč. poslovica. a ne Sunce (usp. kratak.

a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. prestanak. skladan. apo-krypto skrivam) mn. odgovor. lijep. Apollon) glazbeni instrument. podmetnut. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. npr. Apolon. harmoničan. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. apolis. st. pulsa 104 apomiksija apolid (grč. prijelom kosti apokopa (grč. odvajanje Apolo v. skraćivati apokrifan (grč. rješenje apokriza (grč. poezije. usporedba u priči. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. lažan. titula biskupskog. pretvaranje u kamen apoliza (grč. sprječavam) med. apolambano zadržavam. apo-klao slomim) med. apologia) obrana. sličan orguljama. poučna pričica. sin Zeusa i Latone. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. npr. branitelj. apologema) obrana. odluka. osobito kršćanski nauk apologija (grč. umjetnički. skratiti. zauzimati se za.apoklazma apoklazma (grč. apo-krino izlučujem) med. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. apo. tj. apo-krinomai obavijestim. NASA apolog (grč. chroma boja) opt. apologeomai) braniti. držati obrambeni govor Apolon (grč. liječništva. mixis miješanje. prekid (ili: smetnja. razmnožavanja bez . bog sunca. v. koje nisu prave. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. od IV. sumnjiv. apokope odrezivanje) gram. apologos priča) poet. odgovorim) 2. apolepsis zadržavanje. glazbeni apomiksija (grč. okamenjivanje. Apollon) glaz. apolitho skameniti) geol. napravljen 1828. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. spis ili govor apologetika (grč. nepravi. izostanak) neke organske funkcije. Apollon) mit. med. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ili naučavanja apologizirati (grč. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. znanost o tome kako treba braniti vjeru. kanonske apokritičan (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). koji izlučuje. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. apo-krypto skrivam) nesiguran. apokrino izlučujem. glazbe. otkrivene. apolonikon (grč. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apo-lysis odvajanje) med. apologeomai branim) teol. rječitosti itd. obranjena točka apologet (grč. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. govora. izdvajam) 1. disanja. poremećaj. vrsta fortepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. sparivanje) zool. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. u Engleskoj apolonion (grč.

aporizma aporematičan (grč. nedopušten aporetičar (grč. usp. živac) anat. nejasnoća: logična teškoća. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apostasia) odvajanje. aporos neprohodan) fil. prav. apoplektična sredstva sredstva protiv moždane kapi. duboka nesvjestica. apportare. apoplesso udarcem oduzmem) med. apporter) donijeti. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. apostata) otpadnik. "Ja ću tebi !" apostat (grč. ulog) trg. a-poreutos) zabranjen. apo-stema čir. skupine mišića i cijele udove. apoplesso udarcem oduzmem) med. prinositi. neprolazan) mn. aporeo u zabuni sam) sumnja. odmetanje. bespomoćnost. stvari zabranjene za izvoz. lat. osobito kršćanske apostazija (grč. ispuštanje duše. zdravlje. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. apopsycho izdahnem) izdisanje. aporetikos) onaj koji sumnja. neuron žila. aporema. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. sklon moždanoj kapi. spokojstvo apopleksija (grč. kolebati se. nepokretnoj ili pokretnoj imovini. težak za razumijevanje. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. a posteriori) fil. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. zatajivanje misli. koji se gnoji. logička teškoća. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. med. srca ili mozga). prekidanje govora npr. stvoren na osnovi iskustva. apostateo otpadam) otpasti. sličan moždanoj kapi. mišiće. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. lat. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. nejasan aporeta (grč. teškoća. aporeo u zabuni sam) zagonetan. aporeo) v. skeptik 105 aposterioran aporetika (grč. gnojenje. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. apostematio) med. aporema aport! (fr. a-poreutos neprohodan. snošljivo stanje. apo-siopesis zanijemljenje) ret. zavisan od iskustva. gnojan aposterioran (lat. načela apostemacija (lat. zagnojavanje apostematozan (grč. ali ne u gotovom novcu. odmetnuti se. obamrlost apor (fr. "vještina" raspravljanja o problemima. sastavljena je od vezivnog žiličastog' tkiva aponija (grč. a posteriori . donositi. apporte) daj ovamo. poput navlake. apo. aporia) zbunjenost. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. odreći se vjere. otpadništvo. prešutkivanje. apoplexia) med. težak zadatak.aponeuroza oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. apostates. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. imanje doneseno u brak aporema (grč. aponia) bezbolnost. aporeo biti u dvojbi. fr. apo. apport prinos. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apostematosus) koji ima oblik čira. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi.

apothesis odvajanje. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. ukidanje. apostilus) oproštajno ili otpusno pismo. apostolat (lat. apostolos poslan) poslanik. sačuvati) ljekarna. 1. apo-strefo odvratiti. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. Theos Bog) uzdizati do božanstva. osloviti nekoga življim. razlika između cijelog i sljedećeg polutona . 106 apotoma zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. ukinem) lingv. Djela apostolska. skidanje. zvanje propovjednika vjere. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. tj. dodatak nekom pismu ili povelji. apostrofos) gram. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. onaj koji širi neko naučavanje. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. ili nekoj stvari. npr. apostolska stolica (lat. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu.apostil apostil (lat. koji odgovara naučavanju apostola. apostolos) koji potječe od apostola. apostrofe odvraćanje. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. obožavanje. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. 4. kutija u kojoj se drže lijekovi. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. bot. otklanjanje) ret. apo. propovjednik kršćanstva. apo. znak kojim se obilježava daje jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. Kristov učenik. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. apotithemi ostaviti na stranu. ukoriti. kem. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. nesumnjiva smrt apoteka (grč. obožavati. ukor. pren. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. skloniti. veličati apoterapija (gr. thanatos smrt) potpun prestanak života. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadriraju. okrenuti) gram. apo. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. papinski. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. trgovina lijekovima. pren. ideje i si. grdnja apostrofirati (grč. pren. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apostolsko dostojanstvo. naučavanja. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. preporuka priložena uz pismo ili molbu. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. 2. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. apostolicitas) teol. oštrijim tonom. glaz. apotheke. putnička apoteka apotekar (grč. veličanje apoteozirati (grč. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. skinem. potpuno izliječenje. apotithemi odvojim. papinska vlast apostolicitet (lat. bilješka (ili: primjedba) sa strane ili ispod teksta apostilator (lat. apostillus) pisati (ili: praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apotemno odsijecam) mat. kućna. gubljenje glasa apotoma (grč. therapeia) med. grditi apotanazija (grč.

apprehensio) fil. procjenjivanje. a priori) fil. strah. zabrinutost aprekacija (lat. apelacio frivola (lat. v. appreter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. razumijevanje.) glaz. appositivus) gram. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. hapšenje.apozicija apozicija (lat. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda . npr. pohvala. predodžba. vezivanje. djevojčica Antonija. suzdržano. apelacio inadmissibilis (lat. nedopustiv priziv. večernje sijelo. papir. apođatura (tal. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. nakon naše smrti može doći što hoće.) glaz. sjajnost). apre nu 1' deliž (fr. vezano. da se tiska knjiga. pro- 107 aprobacija cjena. a prva ju je navodno izrekla markiza Pompadour) apres-souper čit. apre tura (fr.) prav. vrijednosti nečemu. grad Split apozitiv (lat. dati im glatkoću. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem.) prav. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. ocjenjivanje aprehenzija (lat. sliveno appoggiaura čit. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. strahovanje. tj. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. apelacio temerarija (lat. poimanje sadržaja neke predodžbe. approbatio) odobravanje. glaz. koža. appositio) gram. vučeno (u sviranju). pojam. ocjena. apre supe (fr. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. appositivum) gram. naknadno dodana pridjevska oznaka. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit.) glaz. neosnovan priziv. dopustiv i prihvatljiv priziv. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. povoljan sud o nečemu. slivanje tonova apraksija (grč. npr. nepromišljen priziv appoggiando čit. propušten. apprecari. predudar. nas se to ne tiče. uzimanje u posjed. zatim. apelacio dezerta (lat. tj. appretiatio) određivanje cijene. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. moj apre aprecijacija (lat. nošeno.) glaz. odobrenje. appreter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. koji stoji kao dodatak appassionato (tal. apres) poslije. dopuštenje. sjajnost itd. kao imenica.) "poslije večere".) nakon nas potop.) prav. pristanak. tj. npr. npr.) prav. apponere priložiti. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. apelacio adminisibilis (lat. apprecatio) preklinjanje. apodando (tal. prav. apođato (tal. zatvor. a priori apriorizam (lat. apraxia besposlenost) psih. usrdna molba apres nous le deluge čit. strasno.) prav.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. appoggiato appoggiato čit. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit.

(žita. npr. prisvajati. poljoprivrednim dobrima. abscissa. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. apscisa (lat. odvajanje. progresivne paralize itd. approximatio) približnost. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. apsis. odvojiti. abscissio) odsijecanje. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. med. koji izražava odobravanje. pohvaliti. abscessus) odlazak. approximativus) približan aproksimirati (lat. približavati aproksimitet (lat. appropinquare) približiti. ret. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja 108 apsida Davida. odsjeći) geom. abscindere otrgnuti. absenters) mn. u srednjovjekovnoj crkve- . apsidos svod) 1. approximativa) točka zbližavanja. appropriare) prisvojiti. prilagođavanje. linea. approbatorius) v. približavati aproprijacija (lat. prekidanje apsentan (lat. appropriatio) prisvajanje. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. pod apsentizam apsentizam (lat. approbator odobravatelj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. približno izračunavanje. absentism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. povoljno ocijeniti. mliječnih prerađevina i dr. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. aprobatoran aprobator (lat. v. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. mat.) aprobatoran (lat. brašna. tvornicama itd. metastatični apsces zagnojenost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. appropinquatio) približavanje. approximare približavati se) približiti. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. abs-cedere) odlaziti. približno pronalaženje korijena. prisvojenje.aprobativan aprobativan (lat. prelaziti u gnoj. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. vina. odvajanje. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do ordinatne osi. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. udaljavati se. uskladiti aprovizacija (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. tj. absens) odsutan. astr. med. otkidanje. udaljiti se. udaljen apsenteri (engl. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. prilagoditi prema čemu. aprobativan aprobirati (lat. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. približna ocjena. dodirna točka aproksimativan (lat. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. otići. gnojni čir. a mazga je ispod njega pobjegla). gonoreje. dopustiti. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. approbativus) odobravan. absens. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega aproprirati (lat. zagnojavati se apsces (lat. gnojna upala tkiva. engl. 2.

usisavati. neuvjetovano. pril. savršenost. uvlačiti u se. ab-sorbere) usisati. apopsihija apsint (grč. gram i sekundu. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apso. završiti. jednostavno. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. absolutum) činiti. polukružni dijelovi crkava. za masu gram.: relativnost. rakija od pelina. broj. vrijednost bez obzira na znak + ili —. nego samo za jednu. neograničeno. fil. mala zborna kapela. neuvjetovanost. obuzeti. relativitet apsolutoran (lat. savršeno. apsolutan (lat. čisti alkohol. oslobođenje. neuvjetan. ab-solvere odriješiti) razriješiti. im. absolutio) oproštenje grijeha ili krivnje. absolutus) bezuvjetnost. savršen. samovlašće. neprisebnost. absolutorius) koji oslobađa. osloboditi od (grijeha ili krivnje). v. progutati. samovolja. školu apsorbencije (lat. fiz. absolvere) neograničenost. učiniti nešto apsolutnim. bezuvjetno. u filozofiji religije: apsolutno biće. velika os eliptične putanje. potpun. diplomskog ispita. pomilovanje apsolut v. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. čist.. apsolutno 1. absolvere razriješiti) gram. apsis) arhit. suprotno: relativno apsolutnost (lat. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. gorka rakija apsintizam (grč. agr. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog.apsidiola 109 apsorbirati apsolutiv (lat. absorbentia) mn. stvar po sebi. suprotno. prvi. tj. obuzimati. u aposolutnom smislu apsolutno (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. oslobođenje. fiz. kem. npr. upijati. apsyhia) nesvjestica. ab-solutus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza.lucija (lat. razrješni. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C apsolutist (lat. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. uvjeta. absolutum) 1. koji razrješava. 2. neprisustnost duha. razumijevati. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. relativ apsolutizam (lat. upiti. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. npr. sasvim za- > < noj arhitekturi: stražnji. potrošiti. ograničenja) nezavisan. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. neogrančena vladavina jednog čovjeka apsolutizirati (lat. absolutorium) razrješenje. bez obzira na njegov obujam. indikativ. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. materijalistički: tvar). neograničen. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. apsinthion) med. Bog. absolvere završiti. apsolutna vrijednost mat. apsolutni alkohol kem. ovladati. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine . bezuvjetan. razrješnica aps6lvent (lat. otpusni apsolutorij (lat. grč. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. fil. apsinthion) bot. za vrijeme sekunda. duh. apsolutni broj. neograničenost. apsidiola. trošiti. supr. usp. razrješno pismo. osnovni uzrok svim pojavama. za vinograd i si.

potpuna zauzetost (poslom. glupost apsurdan (lat. apstinent (lat. čista misao. suzdržanost. slučajno ili nebitno. pren. absorptio) fiz. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. suzdržavanje od alkoholnih pića. posebno. apsterzivan apstergirati (lat. abs-trahere) odvojiti. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. abstersivus) med. neimenovani broj. mislen. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. mudrovanje. abstinens) pristaša apstinencije. izmučenost apsurd (lat. gram. samo u mislima. dubok. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. abstentio uzdržavanje) prav. neosvrtanje apstrakt (lat. viši. abstractum pro concreto čit. nepriličan. stvarati misaone predodžbe. usisan apstencija (lat. duhana. teorijski. abstinere) suzdržavati se od alkohola. ad absurdum čit. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. abstergens) med. nerazumljiv. spolnih odnošaja itd. udubljenost u misli. čist. abstractum) log. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. mesa. istrošenost. emisija). in apstrakto (lat.apsorpcija uzeti poslom nekoga. usisavanje. čista misao. ab od. absurdus) logički nemoguć. uvarak apsumpcija (lat. opće. abstergentia) mn. zamišljenost. zamišljen. in abstracto čit. odvajati u mislima. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. dubokouman. živjeti trezveno apstrahirati (lat. misaoni.) u općem. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. zamršen apsud (lat. rastresen. trezven apstinirati (lat. čist pojam. čist čin mišljenja. koji služi za ispiranje. apstraktna. duhanu. čistiti (ranu) apsterzija (lat. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). ad apsurdum (lat. rastresenost. okaniti se toga apstrakcija (lat. abstractio) log. čin kojim se u želucu završava probava. metron) fiz. pojmovno odvojeno. upijanje.) apsorpciometar (lat. abstractus) log. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. nepodoban. apstraktum pro konkreto (lat. abstersio) med. mesu. abstergere brisati) prati. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati 110 apsurdan se na ono što je u tome sporedno. abstractivum) kem. med. ne obazirati se na to. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. težak za razumijevanje. teško razumljiv. nerazumljivost. spolne ljubavi. taman. koji postoji samo kao pojam (supr. besmislica. apstraktan broj mat. ono što je u mislima. odvajanje. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. absurditas) logička nemogućnost. absumptio) trošenje. abstrusus) skriven. mesa. sredstva za vanjsko čišćenje. grč. absorptio. fiziol. duhana. nejasan.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. misleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. ispiranje. besmislen. stvaranje pojmova. primanje u sebe (supr. koji čisti (ranu) apstinencija (lat. ispirati. trezvenjak apstinentan (lat. negledanje. smiješan. zatvoren. besmislenost. mislena imenica.: konkretan). spolnim odnošajima.) dovesti do besmisla . mislima i si. sudare cijediti) prokuhana tekućina. v. pranje.

akva Bineli (lat. abstreiben otjerati) kuh. bubama i dr.apsurdnost apsurdnost (lat. pokvaren. arabicitas) bit. arachne pauk. apsurd apšmalcati (njem. govoriti arapski. pohaban. 1700. otrovna tekućina koju je navodno oko god. izraz kojim se označuje npr. fantastične linije u slikarstvu. lithos kamen) geol. arachne pauk. otrcan. osobito vješta tkalja iz Lidije. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. arachne. ukras u arapskom stilu. zapržiti apterologija (grč. destilacijom pročišćena voda aqua tofjfana čit. arahniti arahnolog (grč. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. arachne pauk) mn.bez noge. akva destilata (lat. arachne) med. aranea pauk. eidos oblik) mn. osobitost i poznavanje arapskog jezika. upotrebljavati u govoru arapske riječi. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. appunto) trg. javna i privatna kupališta i dr.) kem. abschmalzen) zamastiti. v. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. upropašten. rabatan arabeska (tal. paucima slične životinje. a-pteros beskrilan) zool. usp. bezbojan ili žućkast mineral.) oltar. arapske književnosti i umjetnosti. dotrajao. apus. v. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi 111 arahnolog arabicitet (lat. arachne) med. arahnoditis arahnoditis (grč. geol. pauci arahnoliti (grč. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. zool. kamenje s otiscima morskih zvijezda. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima . arahnoliti arahnitis (grč. arachne. arachne. karbonat vapna. slik. vrijedne iskopine.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. eidos oblik) zool. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. 2. npr. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. npr. amfiteatar. arabinoza vrsta šećera. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. žrtvenik arabatan (tur. u umjetnosti arabotedesko (tal. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. harabi) trošan. Akvinikum (lat.) farm.) tofanska voda. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. arapske književnosti i dr. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. arahnitis arahnoida (grč. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit.) aptrajbati (njem. ruševan. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. daktylos prst) med. ugledati se na Arape. začiniti. lat. upala paučinaste moždane opne. absurdum nemoguće) v. ar (lat. sklon propasti. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. arabotedesco arapsko-njemački) mješavina maurskog. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. arabesco) 1. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. akva tofana (tal. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč.

aranea. radovati se. uživati gledajući nešto. Arba (lat. složiti.) arbitracija (lat. arbitrage. lat. vrsta jake rakije od riže. srediti. arahiologija aranžer (fr. fr. uređenje. glaz.) rad na njivi. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. spremiti. oporavljam se) veseliti se. neutemeljen. logia) zool. uređivati. izabrani sudac arbitraža (fr. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. pr. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. približan arbitrator (lat. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. rješavanje me- . male. mode i dr. raspored. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr.) vrsta vinove loze. spora- 112 arbitraža zum. do 650.arahnologija arahnologija (grč. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. logia) zool. znanost o paucima. grč. priređivač aranžirati (fr. arcus luk) 1. grafo pišem. priređivati. razdaljina. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. rok. najutjecajnija. e. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. prisutni svjedok. bureau ured) ured za posredovanje rada. arrangeur) obrađivač. presuda izabranog suda. arrangemen ^ uređitnje. despot. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. orkestracija aratura (lat. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. meksička biljka iz porodice štitarki araluk (tur. naslađivati se arak (ar. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. Dienst služba) "radna služba". vremenski razmak. mali hodnik. spada u skupinu semitskih jezika. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. osušene i pošećerene naranče araneografija (lat. napraviti sporazum aranžman (rr. neograničeni gospodar. v. aralvk) dogradnja uz kuću. Arbeit rad. n. razmak. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. glavna. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. ukusa. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. raizo odmaram se. sređivati. suđenje izabranim sudom. promatrač. grč. samovoljna procjena arbitralan (lat. jedinica za mjeru papira arakača (lat. trg.. r^d. arachne. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. Arracacia xanthorhiza) bot. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. svojevoljan. izravnati.) 2. arbiter) izabrani sudac. nagoditi se s vjerovnicima. Arbeit rad. međuprostor. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. poravnanje. samovoljan. preradba. obrada. aranea pauk. prirediti. n. sudac u nekom sporu. pol. e.) mn. arranger) urediti. izmirenje.

arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. biljni otisak 113 arendar arborni (lat. vojsci. pren. nasad raznovrsnog bilja. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. carskog dvora u starom Rimu. arkcijus mandatum (lat. revan ardit (tal. poprište. arbor genealogika (lat. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. arena) borac u areni. žestoko. arbitrium) presuda. presuđivati kao izabrani sudac. velika teškoća. arbitrari) bank. vatren. pravo prednosti arctius mandatum čit. osim predstavnika zavađenih strana. rada i si. botanički vrt arboriforman (lat. sud izabranog suca. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična drvetu arborescencija (lat. silan.arbitražni posao đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. gumno areal (lat. ardasse) trg. trkalište u cirkusu. hrvač arenda (lat. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat.) prav. arkcior citacio (lat. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat.) nadliječnik svetog. bliže (ili: preče) pravo.) anat. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arhijatar arctior citatio čit. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. "životno drvo". rodoslovlje Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. pren. polje borbe. ocjena. obiteljsko stablo. žarki. odrvenjavati arboretum (lat.) površina. zažaren. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus čit. kao drvo arborikultura (lat. arbor vite (lat. odrvenjenje arborescirati (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat.) rodoslovno stablo. tj. usp. ardens) gorući. arbitrari) procjenjivati. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. ardito) voj. plah. arborescentia) rastenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala).) borilište posuto pijeskom.) glaz. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. tegoba. arkato (tal. arduus strm) strmost. muka area (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. srčano arduitet (lat. gradilište. volja.) glaz. trg. žustar.) prav. arenacija (lat. usijan. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. u tal.) prav. suditi. vreli. mišljenje. arboriformis) koji je u obliku drveta. samovolja. slobodan izbor. arkcijus jus (lat. pješčana kupelj arenant (lat. pooštrena zapovijed ardasa (fr. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. arenatio) med.) slobodna volja. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. arrenda) zakup zemljišta. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. arborescere) pretvarati se u drvo. arbor drvo. ardassine) trg. smjelo. shvaćanje. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup .

areola) malo. slobodno mjesto. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. arresto. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. arrestans) uhićenik. tektoniki) voj. zatvoriti. zapadno od Akropole u Ateni. živa argirija (grč. šatrovački govor. kažnjenik. krug oko Mjeseca areometar (grč. aretirati. slitina bakra. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. novac argentum foliatum (lat. argental. pakfong. bog rata. uze. argyrion srebro. gravimetar. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. lat. pakvon argentometar (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. mangupski. argyrion srebro) med. araios rijedak. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. argentan argentan (lat. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. prsten oko prsne bradavice. rata i ratnih užasa arest (tal. obustaviti.arendator arendator (lat. arrestatorium sc. govor određene socijalne skupine . obustavljati. pakvon. argyrion srebro) med. arrerages) mn. 3. eidos oblik) umjetno srebro. araios rijedak. area. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. neplaćena zakupnina. prav. zakupiti areola (lat. ne biti isplaćen Ares (grč. aretirati (fr. 2. brežuljak posvećen bogu rata Aresu.) živo srebro. zatvaranje. Areios Aresov. uhititi. naredba o uhićenju. arrestatio) uhićenje. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. argentum) srebro. Ares) mit. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. dio etike argental (lat. arrerager) biti u zaostatku s primanjem. usp. bubrega i jetara argiroida (grč. zaostala plaćanja. hidrometar areometrija (grč. argirijaza argo (fr. zatočenik. v. metron) fiz. uze. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. crven krug oko upaljenog mjesta. zatvor arestant (lat. v. dugovi. man- 114 argo datum) prav. mala šupljina između tkivnih snopića: med. grč. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. arrestatus) prav.) lisnato srebro argentum vivum (lat. koji pripada bogu rata Aresu. pren. mania pomama. argyrion) med. zadržati. cinka i nikla. astr. sin Zeusa i Here. argyrion) med. metria) fiz. arete vrlina. argirijaza argirijaza (grč. staviti zabranu aretologija (grč. usp. argyrion. arrestum) zatvor. argentum srebro. arrestare) v. lopovski. simbol surove hrabrosti. zadržavati. rešt arestacija (lat. zaustavljati. argentum) v. neplaćena kamata areražirati (fr. arreter) zaustaviti. bogatstvom argiroza (grč. argentum srebro) 1. modrosiva ili crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. anat. pakvon. logia) fil. Areios pagos) 1. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat.

obrazlagati argumentum ad hominem (lat. ksenon argonaut (grč. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. dokazivati. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. obrazlaganje. starinski) 1. stooki div. u običnom pisanju i govoru. 2. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. više ne upotrebljava. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. titula spartanskog kralja u Likurgovom zakonu . dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. Argos. nautes brodar) mit. arhaističan arhajski period v. nego je samo napravljen. pažljive. arch-egetes) vođa. dokaz. Argus) mit. argumentatio) dokazivanje. obrazloženje). kad netko. archaios star) gram. argos nedjelatan. kripton. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. koji ne potječe iz starog vremena.. raspravljač argumentiran (lat. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. tj. nautes brodar) zool. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. razlog. mirisa i ukusa. popularan dokaz. element. archa kos) starinski.) log. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. atomska težina 39. Argo. neradan.) 1.944. vještina dokazivanja. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom. argumentosus) bogat razlozima. način dokazivanja. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. lat. pren.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. uhoda. sin Zeusov i Niobin. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. dokazuje nešto silom argumentum e consensu gentium čit. redni broj 18. archaios star.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. otkriven 1894. po Zeusovoj zapovijedi ubio gaje Hermes. Argusove oči vrlo budne.) dokaz batinom. azojski period arheget (grč. argumentum bakulinum (lat. lako 115 arheget razumljiv. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. tj. veoma oprezan i savjestan čuvar. argumentum) dokazno sredstvo. poglavar. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. Argo. argumentari) navoditi kao dokaz. usp.argon argon (grč. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. znak Ar. koji obrazlaže. 2. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. zaključivanje. argumentum e konsenzu gencijum (lat. koji zaista potječe iz starog vremena. argumentator) onaj koji navodi dokaze. špijun. obrazloženje. napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena. lijen) kem. korablja (lađa). archaismos) gram. npr. plemeniti (inertni) plin bez boje. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. usp. zaključivanja argumentativan (lat. dokazni argumentator (lat. zaključivati. neon. nemajući drugih dokaza. starinski arhaizam (grč. zaključivanja. npr. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. koji zaključuje.

gradi- . područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. žučan. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. archetypon prauzorak) praslika. osobito: prvi otisak. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. prid. praarhibiskup (grč. archi-pelagos) otočje. pr. starješina svećenika arhilohijski (grč. prvobitno: otoci u Egejskom moru. archos. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. arheološki arheopteriks (grč. projektant građevina. pren. nad. archos. arch-hiereus) pravosl. prvosvećenik. arhiepiskop arhiblast (grč. prvi. prapočetak. dakle "oprezni". gonos) mn. po nekim dijelovima sličan reptilima. prauzor. logia) početna znanost. original. zametak) zool. episkopos nadzornik) nadbiskup. prid. gignomai stvaram) biol. povijest stare umjetnosti. visoko svećenstvo arhijerej (grč. e.nad-. prastvaranje. staro-. Archiloxos) poet. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archo. prazametak arhidijeceza (grč. tj. arheografski arheolog (grč. blastos klica. archaiopteryx) zool. arche početak. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. episkopeo) pravosl. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. n. episkopos) pravosl. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. archo prednjačim.(grč. spontano nastajanje života. archo. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. medomai brinem se. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. diakonos sluga) pravosl. episkop arhihijerarhija (grč. glavni episkop 116 arhitektonika arhiepiskopija (grč. nadbiskupija arhidakon (grč. abiogeneza arhihijerarh (grč. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. anorganske tvari. archimandrites) pravosl. archaios.). dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. arhce. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara truske kod paprati arhetip (grč. archi-hierarches) pravosl. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. arche početak. najstariji đakon. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. prapismo. e. grafo) opisivanje starina. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. n. arche. vladika. fosilni kralježnjak veličine goluba. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. graditelj arhitektonika (grč. "koji zna predviđati". arche početak.arhegonije arhegonije (grč. archo vladam. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč.). uronjeno u tekućinu. archos. inženjer arhitekture. zajedljiv. počinjem) arh.pra-. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). arche. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. bot. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti.predmetak koji u složenicama znači: glavni. Arhimedov zakon fiz. i 640. a po drugim opet ptici.

koji se nalazi u arhivu. aridura) med. mala arija. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. rimskoj. architekton. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje. melodija Arijadna (grč. mršavost. arriere-ban) voj. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. Arijevci. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. bruh) med. ariditas) suhoća. zaštitnica arijeta (tal. lat.arhitektonski teljstvo. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. pren. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. archos čmar. nego običan čovjek Arijci (sanskr. archo. neplodan. archivum) koji se tiče arhiva. jalovost.) ovan. jalov. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. arriere-garde) voj. zaštitnica. raspored građenja. archivarius) upravitelj (ili: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. trabs greda) arhit. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. kele kila. bruh debelog crijeva arhont (grč. napjev. st. sušenje. Perzije i Irana sami sebe nazivali. arya. lat. lukova glavnog crkvenog portala. zaštitna četa. Indoeuropljani. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. građevinarstvo. isušen. indogermanski) stanovnici Indije. kila. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. koji pripada arhivu. slabost aries (lat. architektonikos) građevni. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. pjesmica . mršav. architectura) građevna umjetnost. koji radi u arhivu arhocela (grč. aria. arriere straga. archivolto glavni luk) arhit. arietta) glaz. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). archos čmar. način pjevanja. pristaše i pobornici arijanizma. dokumenti arhivist (lat. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. za žrtveni oltar. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. suhoparnost 117 arijeta aridura (lat. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . regnymi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva aridan (lat. poglavar. arija) mn. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. archon) vladar. archivum. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. ptosis pad) med. sušnost. archos. za grad Jeruzalem. nakon što je ubio Minotaura. pomogla Tezeju. mršavost. Ariadne) mit. aridus) suh. pismohrana arhivalije (lat. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. mršavljanje.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. neplodnost. pren. posljednja obrana arijer-garda (fr. suša. suhoparan ariditet (lat. grč. koji su često ukrašeni kipovima arhivski (lat. građevni stil arhitrav (grč. ime kojim su indoeuropski (arijski. odstupnica arijergarda (fr. načini zidanja. znanost o sustavu arhitektonski (grč. povelje. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). fr. graditeljstvo. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. perz. spržen. Indogermani.

starogrčki zaštitnik lova i stada. računski. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. aristos. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. locheia porađanje) mn. logia) znanost o brojevima. e.e. n. 58. n.). arithmos broj. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. v. ljubav prema 118 aritmomanija aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. geometrijska sredina. Aristarchos) najveći aleksandrijski gramatičar. e. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. usp. stube. lutrije i dr. mania bijes. osiguranje života. v. Larix europaea) bot. e arithmetike tj. n. plemstvo aristokrat (grč. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. Platonovog učenika. vladavine plemića aristokratizam (grč.). agua) mn. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč.) . znanost o brojevima. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. prijatelj i član aristokracije. med. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč.) aritmija (grč. e. aristos najbolji) staroatenski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. nepravilno kretanje. arithmos broj. kratos moć. aristokratia) vladavina plemstva. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. progresija aritmetika (grč. n. pr.Arijevci Arijevci (sanskr. sredstva koja pomažu porađanje. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. ariozo (tal. pr.) glaz.). pjevajući. demos narod. n. arithmos broj. techne) mat. pr. prema priči. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. pr. aristos najbolji. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furioso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. umijeće računanja. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. neskladnost. med. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr.) aristokracija (grč. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. e. arithmos broj. aristarhski Aristej mit. im. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. osobito čišćenje porodilje aristotelizam (grč. pren. Aristoteles) fil. u obliku arije. plemićki stalež. arithmetikos) koji spada u računanje. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč.

lada (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. gusarski brod. .aritmomantija aritmomantija (grč. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. stanovnici Arkadije. koju je 1588. stup podupirač arkebuza (fr. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. st. arcus luk) glaz. coll arco čit. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. arithmos broj. arcanus tajanstven. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. tajno sredstvo arkatura (fr. metron) sprava za računanje arivaža (fr. Velika kola) astr. npr. armalis.) oružje. seoski. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. arkeo izdržavam) geol. lat. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp.)'gudalom arkosolij (lat. arcuatio) med. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. mali naoružani brod. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. osobito ratna flota (ovako se u XVI. laktaštvo arizacija (sanskr. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. vlasnik gusarskog broda. arctura) med. dragocjenosti arkada (fr. naivan. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. gudalo. mala ratna flota. nego su živjeli samo od službe u vqjsci armater (fr. kol arko (tal. sužavanje. Arkadoi) mn. arcanum tajna) tajni lijek. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. Arkadia. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. polukružni otvor arkadijski (grč. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. potez gudalom. armateur) pom. arma oružje) mn. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. pastirski. arriver postići. tj. arcata) arhit. pomorski razbojnik . umjetne arkade. arkanum (lat. gusar. potporni poluiuk. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arcade. uraslost nokata u meso arkuacija (lat.) oprema. arcus luk. sanduk) 1. dovezena roba arivist (fr. u Španjolskoj: oružana sila. arkadikos) koji je iz Arkadije. dovoz robe. 2. kako se prave sredstva za uljepšavanje. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. pren. lat. armadilla) pom. arc-boutant) arhit. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arrivage) pristajanje. arcatito) med. laktaš arivizam (fr. e arktos Veliki medvjed. svodna oplata arkbutan (fr. dolazak. naoružan trgovački brod. dolazak brodova u luku. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. arco. mit. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. arca kovčeg. sjever arktura (lat. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. karijerist. arithmos broj. relikvije i dr. tj. osobito carinski armalisti (mađ. preteča današnje puške 119 armater arko (tal. idiličan Arkađani (grč. nadsvoden hodnik. pomlađivanje itd.

arpedžo (tal.) glaz. bezobzirnost arogantan (lat. pren. metalni dijelovi u građevinarstvu Armida lit. arma oružje. Aharon. slaboumnost. niz razlomljenih akorda arpeggio čit. prisvajati. prav. zasuti vatrom. ovlažavanje. žena sposobna zavesti armija (lat. aroma. voj. metodično bombardirati. jela i dr. npr. sa začinom aromatizacija (grč. 2. oholost. aroma) mirisan. snažiti armorijal (fr. začinjavati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. naoružanje. bezobrazan. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. prvi mađarski knez (890—907). koji ugodno miriše. polijevanje ulica. uobražen. armilla grivna. fiz. 3. lat. Aaron) stariji brat Mojsijev. trg. voj. pren. ugodan miris eteričnih ulja. u obliku koluta. oružana sila. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. arrosio) med. ^pojačavanje snage magneta sumetanjem željeza. arrodere. naoružanje i posada nekog broda. mirisne tvari. 2. aromatizirati (grč. drskost. trg. fr. razmetljiv. arostija arostija (grč. armorial. polijevanje. mala harfa. 4. strategijskooperativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. metodično bombardiranje arozija (lat. harfica arpeggiato čit. opremiti. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. prisvojiti. arostema arozaža (fr. arpedžatura (tal. arrostema slabost) med. arrostia) med. Cincari.) voj. "armija nezaposlenih". polijevati. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. uzeti pod svoje aroma (grč. začini 120 arpeggio aromatičan (grč. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". "armija beskućnika" armilaran (lat. oklopljavanje broda. staviti miris u nešto. lomljenje tona kao na harfi . arrogans) napuhan. 5. aroma) miris. v. ratna sprema. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. vojska. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. drznuti se.) glaz. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. začiniti. arrosement) zalijevanje. glaz. ludilo. arrogare) usuditi se. arrogantia) napuhanost. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arpanetta) glaz. naknadno platiti arozman (fr. armilarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. arroser) zalijevati. aromatica) mn. fiz.armatura armatura (lat. armee) 1.) glaz. armare) 1. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. doplatiti. nagrizanje kostiju arozirati (fr. arpedžato (tal. mnoštvo. navodnjavanje njiva. pom. tj. navodnjavati. granatama. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. lat. jačati. 3. osvježavanje. kao na harfi. grad. pren. aroma) namirisati. narukvica) okrugao. voj. ohol. doplaćivanje. opskrbiti ratnom spremom. bombama. gord. naoružati. armorale) poznavatelj grbova. arrosage) zalijevanje. drzak arogirati (lat. Vlasi Aron (hebr. pojačati snagu magneta pomoću željeza. povećati nosivost zida željezom i cementom.

arteria žila) koji se tiče arterija. arteria žila) anat. umijeće. arteria) med. arslan. bogatstvo u arterijama. arsenal. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. ljutit čovjek. glavna prometna ulica u gradu i si. lat. ono što je umjetno naprav- 121 arteški zdenac ljeno.7112 m. u 20. aslan) lav.) umjetnost je duga. fagein jesti) med. bot. krvna žila. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. junak. rexis pucanje) med.781 m) art nouveau čit. arteriositas) fiziol. arterijalitet (lat. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. prijašnja ruska mjera — 0. pren.93. a svaki urup na četiri greha). arsenikon) kem.) vještina pamćenja arsen (grč. ars mnemonika (lat. arterialitas) fiziol. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. artefactum) umjetni proizvod. tome rezanje) med. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. darsonvalizacija arš (tur. nasilnik. arteria. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. posao. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. pucanje arterije arterioskleroza (grč. arteria. stenos tijesan) med. pren. vita brevis (lat. slobodne umjetnosti. proučavanje arterija arterioreksis (grč. arteria žila.) mn. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su . oksidirana krv. arteriolae) mn. element atomske težine 74. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. fiziol. pren. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. st. ar nuvo (fr. arteria. arsenikon. arsena. arterijalitet arteritis (grč.) umjetnost. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arsonvalisatio) v. velika zaliha arsenijati (grč. ektasis pomicanje) med. tal. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. logia) anat. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. nakon njih dolaze kapilare arteriologija (grč. prijek. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. arterialisatio) fiziol.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. aršyn) lakat. znak As.arpikord arpikord (tal. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. kem. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti ' arsenogonija (grč. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arteria. upala arterija artes liberales (lat. rif. skleros tvrd) med. dijelio se na osam urupa. redni broj 33. spinet ars (lat. arsen muški. arteria. arteria. a život kratak ars mnemonica čit.. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. proširenje arterija arterija (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. arteriozitet arterijalizacija (lat.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. najsitnije arterije. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. kem. grafia) anat. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arterijska krv svijetlocrvena. arsenikon) mn. v. arsenikon) mn. zanat.

jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. članak) članak. stvar. artis umjetnost) način umjetničkog. artisan) zanatlija. gnojenje (ili: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. arthron) med. rod vojske naoružan topovima artist (tal. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. roba u trgovini. neprirodan. "igra riječi" artizan (fr. gram. razumljivo govoriti artiljerac (fr. gnojenje zglobnih kostiju. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. paragraf artikulacija (lat. artos. majstor artificijalan (lat. articulare) gram. fr. napis. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. rak u zglobu artropatija (grč. ars. arthron. majstor u jahanju. odyne bol) med. articulatio) gram. artos kruh. artichaut) bot. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. ars. umetnuti) med. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. bol zgloba. artios usko spojen. arthron) predmetak u složenicama sa značenjem: zglob. artilleur) vojnik koji rukuje topom. bot. član. latreia poštovanje) poštovanje (ili: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. pathos bol) med. pyon gnoj) med. zagnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. izvještačen artikl (lat. karkinos rak) med. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. topništvo. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. artis umjetnost. tvorba glasova. facere činiti) tvorac. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron. bol zgloba. arthron. artistique) umjetnički. artista. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. lijek) artritis (grč. sastavni dio nekog spisa. poznavatelj umjetnosti. karpos plod) mn. grada tijela koje je sklono debljini. poglavlje. osobito u varijeteu i kabareu. pus.apropos kopali prve takve zdence već u 12. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. arthron. giht artritizam (grč.). glumac. arthron. topnik artiljerija (fr. osnivač. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. pokretač artofag (grč. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. stilom. krušne biljke artolatrija (grč. točka ugovora. algos bol) med. fyo stvaram) med. umjetnik. probadanje u zglobovima. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. arthron zlob) med. astmi i dr.(grč. artos kruh. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). zglobni artrodeza (grč. kasnije: topovi. arthron. gen. 122 atropodi kompozicijom i dr. takoprstaši. anat. neuralgiji. artiste) umjetnik. majstorski artizam (lat. trg. začetnik. articiocco. stvaralac. člankonošci . arthron zglob. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. upala zglobova. arthron. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. emballo ubaciti. zool. šećernoj bolesti. zglobobolja artropioza (grč. daktylos prst) zool dvopapkar. kostobolji. glumac. articulus zglob. podos noga) mn. autor. predmet. artro. pren. artificialis) umjetnički. tvoriti glasove. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. prijevremenoj arteriosklerozi. zglob. fr.

bogat trskom. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. 3. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. Tajland. skia sjena) mn. kraju ili državi. naglašeni slog stope. a-. nosos. usp. assis) 1. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. skup. mješčićnice asciji (grč. tome rezanje) med. sanus. assus pečen. djedovi. ascendentia) prava. uzlazak. as. tj. rođaci po uzlaznoj Uniji. npr. penjanje.). proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im začinski okus. zem. bez ikakvog vanjskoog poticaja. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. površina pečenja i dr. polet. sa zglobovima. obrastao trskom Arverni mn.artrotomija artrotomija (grč. mn. asambleja (fr. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. sabor. a se esse biti. n. po sko- . fr. opće ime za kukce (insekte). parlament. pauke. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. arundinosus) trskovit. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. plaštenjaci. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdrav- 123 aseitet stveno stanje u nekom mjestu. asciscere primati. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. asebeia) bezboštvo. sanus zdrav. asanirati (lat. ascendencija (lat. arthron zglob. arso zapaljen. zoon životinja) zool. arthron. ascendentes) mn. isušenje močvarnih mjesta itd. prihvaćati). unutarnjem nagonu. uzlazna linija srodstva.). prvak. Filipini) asebija (grč. rast ascendenti (lat. zglob artrozoa (grč. arthron) anat. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. ascensio) penjanje. askos koža) med. pretežnost. najjača karta. penjanje. pradjedovi. suprotno: teza arzan (tal. arvus njiva. bezvjerstvo. čišćenje od zaraze. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. dizanje glasa. astr. Malezija. grada zgloba. amarus gorak) kem. prav. 2. e. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. arsis) metr. isušivanja močvarnih mjesta itd. Uzašašće Kristovo. fr. napredovanje. preci kao roditelji. glaz. uzdizanje. suprotno: descendenti ascenzija (lat. assemblee) skupština. kora od kruha. zemljoradnja arza (grč. astr. najbolji u nekoj struci. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. mat. cultura uzgajanje) poljoprivreda. tj. nadmoć. Singapur. za engl. ateizam aseitet (lat. zbor. rakove i crve arundinozan (lat. postojati sam sobom) samostalnost. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. Allied Submarine Detection Inuestigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. uzlaženje. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. trbušna vodena bolest ASDIC krat. askites. Spasovo. aseitas.

prisega prav. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. asseverare dokazivati) potvrdan. asertoran sud sud 124 asibilacija u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. a-. asfaltos) prevući asfaltom asfiksija (grč. lat. asfaltos) kem. dušika i sumpora. sexualisatio) uništenje. assessura) v. zemna smola. a-. asertoran asertoran (lat. lat. koji nema zaraznih klica. čapljan. sepsis) kem.aseksualan lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. lat. problematičan. prav. apodiktičan). assensio) odobravanje. prisizanje u nešto aseverativan (lat. polumrtav. pohotljivost asemičan (grč. fil. a-. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. a-selenos) bez Mjeseca. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselenske". razvrat. tj. obamrlost. assibilatio) gram. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. koji nema spola. pristajanje uz koga. bez obilježja asentacija (lat. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. obamro asfodel (grč. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. dakle. septikos) koji nije sklon truljenju. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. asertorna. čepljez. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. assenatio) laskanje. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. asservare) čuvati. paklina. sepsis trulež) med. sačuvati. sfyxis) med. aselgeia) razvratnost. potvrdan. asemos) koji nema znaka. a-. "cvijet smrti". otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. ulagivačko odobravanje asenzija (lat. a-. fil. assertorius) kojim se tvrdi. antiseptičan aseptin (grč. sfyxis bilo) med. sudsko pomoćništvo asesura (lat. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. udvaranje. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. sepsis trulež. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. koji je bez oznake. assertio) potvrda. bez pratitelja. koji je u dubokoj nesvjestici. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. kastracija aselenski (grč. tj. asesorat aseveracija (lat. assessoratum) zvanje pomoćng suca. dokazni asfalt (grč. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. naši izrazi: primorski brden. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima . a-. a-. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. dokazivanje. pohrana. a-. u pohranu aservirati (lat. ostavljanje u pohranu aservat (lat. pohraniti. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. sexus spol) bespolan. v. bez satelita aselgija (grč. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. oleum ulje) kem. assertivus) v. asservare) čuvanje. porotnik asesorat (lat. npr.

jednačiti. sympatheia) nenaklonost. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. postojanost. nerazmjeran. jednačenje (po zvučnosti. asindetski (grč. pr. azinus ad liram (lat. neistodoban asinus ad lyram čit. nedostatak sućuti asimptota (grč. primati u se. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. a-. a-. assimilare) izjednačiti. izjednačavanje. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. nedovoljno suosjećanje. asjento (šp. 1790. po mjestu tvorbe glasova). asimfoničan asimilacija (lat. nevezanost. bez sveza. nejednak asimetrija (grč. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. tj. bez svezica asindezija (grč. ustrajnost asiento čit. primiti u se. ali je nikad ne siječe. syndeton) poet. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. npr. glup je) . syn s. hiperbola ima dvije asimptote. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. prijetvornost.. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. nalog. nepoklopljiv asimulacija (lat. a-.. neravnomjernost asimfonija (grč. npr. očajan. assibilare) gram. licemjerje asindeton (grč. gram. krvav. neskladnost. nejednakovremen. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. IV. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. syllogismos posredni zaključak) log. syndetos nevezan) koji je bez veze. uputnica.—18. asindeton asinkroničan (grč. prilagođa• vati. a-. Leibniz je nazvao čovjeka "asimptotom božanstva" asimptotičan (grč. assimulatio) pretvaranje. doznaka. chronos vrijeme) neistovremen. psih. pošiljatelj asignat (lat. nespojenost) ret. neskladnost. prilagoditi. usp. dajte da pjevam jedan razdrti psalam//užasan.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze odreden broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. nejednakost. assiduitas) točnost.-grč. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. gram. a-. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. linija kojoj se približava neka krivulja. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. nalog za isplatu asignant (lat. neskladan. ili između članova jedne rečenice. nedostatak veze u rečenicama.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. symptotos koji se ne poklapa) mat. a-.) ugovor španjolskih vladara (u 16. assignare) uputnicom doznačiti (ili: doznačavati).asibilirati asibilirati (lat. asyndesia nevezanost. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. asignacija asignirati (lat. bolestan. a-. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nesposoban je. izjednačavati. a-. assignatio) doznaka. fiziol. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. fi- 125 asinus ad lyram ziol. symfonia) nesklad. st.). assimilatio) izjednačenje. grozan. assignatura) v.: //O žene. nervozan.

udružiti se asodičan (grč. udruženje. a-somatos) netjelesan . as-odes koji osjeća gađenje. spajanje. askesis) pustinjaštvo. veza asklepijadskog stiha s drugim vrstama stihova 126 asomatičan asklepijadski stih metr. assistentia) pomaganje. društvo. stezanje) med. pustinjaštvo. odgojni askeza (grč. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. assistens) pomoćnik. biti nazočan čemu asistolija (grč. lat. vezati. pomoć. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč.. pokajništvo.. gladovanje) post. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. socialis) nedruževan. asketos) pokajnički. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. odis prezasićenost) med. mlađi činovnik asistirati (lat. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. vrsta klasičnog stiha. prisutnost asistent (lat. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. associare) pridružiti. bogougodan. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. asketes) pustinjak. jezik. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. dječje gliste asket (grč. askeo) pisac pobožnih djela. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mješinicama asocijacija (lat. v. kod Rimljana: Eskulap. fil. associare združiti. pomagač. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. nestezanje srca asitija (grč. asodična. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. pratiti nekoga. Asklepijadi potomci Asklepijevi. pokajnik. a-. zamjenik. nedostatak hrane askaride (grč. associatio) udruživanje. koji izaziva gađenje. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. assistere) pomagati nekome u poslu. asocirati se združiti se. Asinus Buridani inter duo prata (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. udružiti. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju horijamba (veliki asklepijadski stih).Asinus Buridani. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. nedostatak volje za jelom. nedruštven.) Buridanov magarac između dvije livade. člana. vezivanje. primiti za suradnika. systole skupljanje. bogougodnih spisa asketika (grč. u početku s trohejom ili spondejom. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. askaris) mn.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. a-. spojiti. asitia nejedenje. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. potpora. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. zool.

sperma sjeme) med. pr. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. aspermizam aspermičan (grč. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. tvrdoća. aspirirati (lat. prehlade i si. položaj planeta promatran sa Zemlje. biranje. littera) gram. bolest izazvana gljivicom aspergillus 127 aspirirati fumigatus u organizmu ljudi i životinja. samoglasničko podudaranje. asparagos) šparoga. udisanje. onaj koji teži za nečim (položajem.. bot. aspiratio) gram. aspis. assonantia) v. a-. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. aspirator) sprava za usisavanje prašine. n. aspic) kub. opskrbiti skladište robom. lat. assonantia) poet. sperma sjeme) med. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. ventilator aspirin farm. rod bilja iz porodice ljiljana. somnus san) med. uvlačenje u sebe. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. želja za nečim. udisati. aspectus) izgled. opremiti asortisaža (fr. e. pren. aspera nek terent (lat. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. koji nema sjemena. stajalište. težnja. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. asper ljut. sperma) med. suglasnik s aspiracijom aspirator (lat. aspirans) kandidat. aspidos) zool. v. asperifolia) mn. sperma) v. a-. zvanjem) aspirata (lat. čežnja aspirant (lat. neotesanost. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. pojava. neravnina. odabiranje asortirati (fr. raskalašnost Aspalathos ilirsko. reumatizma. aspergillus) med. knjiga). a-. izgovaranje s hukom. asotia) razvratnost. aspermizam aspermizam (grč. pren. s dahom. lik. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. glaz. uvlačiti u . surovost. a-. zla i opaka žena aspik (fr. assortissage) trg. asonanca asonirati (lat. slično zvučiti asortiman (fr. plina ili tekućine. a-. težiti za nečim. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. astr. usisavanje. zmija otrovnica.asomnija asomnija (grč. aspermos) med.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. sisanje. tvorničko ime za acetilosalicilnu kiselinu (77%). aspermičan aspermatizam (grč. grubost. nesanica asonanca (lat. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. razvrat. asperitas) hrapavost. gledište. usisavač. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. hladetina aspiracija (lat. dobar znak aspera nec terrent čit. krutost aspermatičan (grč. v. nepotpuna rima. odabrati stvari jedne prema drugima. st. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. aspirata sc. zbirka razne robe iste vrste (npr. egipatska naočarka. aspirare) tražiti nešto.

rata i mira. ret. zvjezdani. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. lako zamaranje očiju aster (grč. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. astakos rak. u obliku zvijezde. nahuatl-jezici. gledam) med. med. grč.aspra 128 asteroidi asteničan (grč. slab. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. vrlo. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. ljubavi i rađanja astatičan (grč. npr. astečki jezik v. profinjen ton u ophođenju. asteismos istančan. astheneia nemoć. gospodarica neba i zemlje. utjecaji asterisk (grč. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju- sebe. skupina zvijezda asteroidan (grč. astatos nestalan. tisk. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. astateo) nemir. aster) zviježđe. supr. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma . dosjetljiv govor. lijepa kata. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. koji potječe od zvijezda. asthenes) nemoćan. asteroides) zvjezdolik. npr. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. glaz. steničan afekt astenija (grč. bez određene orijentacije. aster zvijezda) fiz. oronuo. astečko pismo meksičko pismo. psih. mali. sjajan asteroidi (grč. asthenes. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. asteroeis) zvjezdast. motiv Bogorodična uzašašca na nebo astakolit (grč. derivat maja-pisma. s dahom. assai) glaz. asthenes. proučavanje asteničnih bolesti astenomakrobiotika (grč. astenična groznica živčana groznica. bacakanje teškog bolesnika. aster. gram. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. pramajka svega živoga. aster zvijezda) bot. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. slikovnog (piktograma). vrsta slova. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. asti grad) gradsko ponašanje. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. orao vidim. logia) med. asteizam (grč. zvjezdan. nepostojan) koji nema smjera. zbog interferencije svjetlosti. npr. osobina nekih vrsta tinjca koji. suptilan. lithos kamen) geol. astr. koji potječe od slabosti. dosta Assunta (lat. astatične igle fiz. duhovit govor. tzv. eidos oblik) mn. nemoć. makros dug. zvjezdice. oronulost. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). asterismus. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. pun zvijezda. biljka glavočika. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. uzeti k sebi) slik. usisavati. slab vid. okamenjeni rak Astarta (Astarot. s hukom. prijelazna antikva asteričan (grč. slabost. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. izgovarati iz grla. astheneia slabost) med. tuga. slabost vida. bunilo. nepostojanost. assumere primiti.

astralni svijet zvjezdani svijet. astron) predmetak u složenicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). med. srčane. želučane) astrafobija (grč. gležnjača. metron) opt. sipnja. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. usp. zvjezdano nebo astro. koji potječe od zvijezda.. odvaja kapitel od donjeg dijela 129 astrodiktik astragalizam (grč. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. a-. osobito između zvijezda Kumove slame. u obliku zvijezde. astragalos kocka. astragalos) kocka. vijenac na gornjem dijelu stupa. astrobolismos. spuma pjena) pjenušavo vino. zvjezdani. talijanski šampanjac astigmatičan (grč. fobos strah) med. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. stigma točka) fiz. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. obruč. svijet zvijezda. balio bacam) med. a-. po naučavanju okultizma. asti grad. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. pseudonim asti (tal. Vesta i dr. asti grad. asti spumante (tal. drugo. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. tjelesnih osobina. građevina bez stupova astinomija (grč. stylos stup) arhit. a-. eterično tijelo čovjeka. astron zviježđe. skočna kost. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. pjenušac. slabija nego na ostalom nebu. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). sunčanica. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. zvijezda. duše umrlih. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. gradu Astrahanu) astralit (lat. u srednjem vijeku: pali anđeli. Juno.(grč. nomos zakon) upravljanje gradom. astrum zvijezda. asthma) sipljivac. grč. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. aster zvijezda. izgleda da potječe od bezbrojnih. a-. planetoidi asteronim (grč. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. astmatičan astmatičar (grč. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. pr. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. nakon svakog bacanja. Astrea. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. zemlje i pakla. astragalos) igra kockom. nadzor nad kućama astma (grč. kockanje astragalomantija (grč. astralis) koji se tiče zvijezda. zvjezdast.asteronim pitera. uprava grada. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. astron. asthma) med. Ceres. teško i kratko disanje u napadajima. npr. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu . lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. udar sunčanice. anat. arhit. stigma.

naslijede osobina predaka atehničan (grč. zaštitnica junaka i gradova. atheos bezbožan) bezbožnik.. njem.) vrsta dramske improvizacije. ateleia) nesvrhovitost. neizmjerno bogatstvo koje je 133. attemperare) ublažiti. topovski pribor atelija (grč. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. atanatizam ataraksija (grč. radionica slikara. odan čovjek. n. pren. voj. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. a-thanatos besmrtan. bezbožništvo. nespretan atehnija (grč. "dječak s djevojačkim licem"). (kod Rimljana: Minerva) . utišavati atemporirati se (lat. kipara dr. ublažavati. atechnikos) neiskusan. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. Athena) mit. atheos bezbožan) bezbožnost. primamiti. pr. naviknuti se na nešto. nevještost (npr. besciljnost. hetman atambija (grč. to je uspjelo Hipomenu. obično s činom pukovnika. zavoljeti nešto atašman (fr. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. neustrašivost atanatizam (grč. ataraxia) fil. thaumaso čudim se. atechnia) nespretnost. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. atelier) umjetnikova soba za rad. dizala ih i tako zaostajala. atavus predak) sličnost s precima. athanasia besmrtnost) v. ima umrijeti). što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. zaprežni pribor. po legendi niknula iz njegove glave. imali su sina Partenopeja (grč. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. nevješt. stanje bez strasti ataše (fr. athanasia) besmrtnost. duševno spokojstvo. athambia) hrabrost. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. nekog liječnika). odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). kozački harambaša. attachement) odjel. neumrlost atanizam (grč. atanizam atanatologija (grč. atemperirati (lat. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. utišati. brak bez djece atelana (lat. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. fabula Atellana atelaža (fr. attelage) zaprega. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. a-. a tempore) ponašati se prema vremenu. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. posebice grada Atene. privrženik ataširati (fr. divim se) nečuđenje. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. v. attacher) dodijeliti na rad. osobito ženskih. božica rata. Posejdonovom praunuku. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. ateknia bezdjetnost) neplodnost. duševni mir. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč.atalsko blago 132 Atena pije. kći Zeusova. prema prilikama. Hauptmann) vođa kozačkog odreda. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. ravnodušnost atavistički (lat.

prezirati. zločin. otuda: učeno društvo. loša probava aterenizacija (lat. fr. fr. attestari) potvrditi. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. uglađen. atterrir) zrak. napasti. potvrdu. atticus) svojstven atičkom duhu. ovjeriti. Atlas . ublaživati) prigušivač. v. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. attestatio) ovjeravanje. pismena potvrda atestat (lat. nasrnuti na tuđe pravo. ukidanje. držanje tijela. attica. attique) arhit. typos oblik. uzor) neuredan. proglašenje nevažećim aticizam (grč. izdati svjedodžbu. doći k obali aterman (grč a-. prijatelj Ciceronov. attestatum) v. v. a-teramnos tvrd) med. položaj. svjedodžba. tal. zločinački napad. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. attitudine). viša škola. uzor) med. svjedodžba. Atlas) mit. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. atest 133 Atlant atestirati (lat.). uvjerenje. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. spustiti se zrakoplovom na zemlju. thermaino) fiz. prekrupa) cistično proširenje žlijezde lojnice. pom. stav. osnovao ga je car Hadrijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. poništavanje.) atika (lat. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. potvrđivanje. a-. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. duhovit. "tatica") kralj Huna (5. prav. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. attitude. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. suptilan. e. u novije doba i kao naslov književnih časopisa atentat (lat. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. st. dosjetljiv. pokušaj ubojstva. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. atička suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. pristati. ne poštovati. atemptare napasti. adijaterma aterom (grč. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. attikismos) atički način govora. n. attenuare umanjivati. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat.) mn. athetesis) odbacivanje. tj. uvjerenje. a-theoretos) koji ne zna. uvjerenje. ponašanje. typos oblik. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. atentata krimina (lat. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. terrain tlo. pokušati) protupravan napad na nečiji život. ather kaša. attentata crimina čit.atenej atenej (lat. teška probava. ad k. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. neupućen. nevičan čemu ateramija (grč. napadati atenuator (lat. izvršiti zločinački pokušaj. atestat atestacija (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. n. posvjedočiti. e. attentatum od attentare. imanje ili čast. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. a-. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč.

atmos. atmidijatrija atmidometar (grč. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atmometar atmidoskop (grč. v. Atlas) zem. atmis. atmos. stratosfera atmosferilije (lat. atmos. metron) v. sredina u kojoj čovjek živi i razvija se. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. nazvan po divu Atlasu koji.: duša. zapadnoafrički Atlas (grč. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. tvari iz atmosfere. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. logia) znanost o isparavanju. koji pripada atletici atlija (tur. prema Platonu. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. atmos para. što iznosi oko 1. atmos. atmijatrika atmologija (grč. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. trg. atli) konjanik. atmos. i bio "vec'i nego Azija i Lidija zajedno". liječenje inhalacijom. atmosfaerillia) mn. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atmis para. atmidometar atmijatrija (grč. atmis para. atmosferski zrak obični zrak koji udiše- . po grčkoj mitologiji. u indijskoj fil. anat. širine 45° na 1 cm2. fiz. iatreia liječenje) med. po vjerovanju starih Grka. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. športska grana. atmidometar atmosfera (grč. životni dah. sjajna svilena tkanina atlet (grč. Atlas) mit. atmoskop. Africi. liječenje pomoću pare. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. v. atmijatrija atmidijatrika (grč. hrvač. usp. velik i snažan. div koji. skopeo) v. usp. pravo ja. prvi vratni pršljen. atmis. parnih kupelji. metron) sprava za mjerenje količine isparavanja vode. zračna tijela atmosferografija (grč. sfaira. Atlantis) legendarni otok koji se.atlanti atlanti (grč. načelo svijeta atmidijatrija (grč. atlanticus) gorostasan. Atlantic) Atlantski ocean. troposfera. zem. atmidoskop. pren. iatreia liječenje) med. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). duša. atmis para. koji pripada planini Atlasu. sfaira kugla) zračni omotač. atmidijatrija. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. čovjek koji se bavi atletikom. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. Atlas) arhit. sfaira. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč.093 kg na 1 cm2. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. osobito na olimpijskim i drugim igrama. athletikos) koji se tiče atleta ili koji pripada atletu.) dah. iatreia) med. borac. divovski. at atlotet (grč. lijepo i pravilno razvijen. duša svijeta. otuda: koji pripada zap. nalazio u Atlantskom oceanu. veoma snažan. pren. bit osobe 134 atmosferski ili stvari uopće. ozračje. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. oko 9000 godina prije njega. koji ima osobine atleta. atmidos para. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč.

alfa-čestica i dr. žućkasti kristali gorka okusa. nepriličnost. slabost tijela. atto di cadenza čit. kukavičluk atom (grč. elektricitet ato (tal. mlitavost. atomos) fil. veoma sićušna stvar atomističar (grč. klonuo. atmosferski elektricitet v. atonos olabavljen. atokos) med. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. atonia) bezglasnost. fil. mislilo da je nedjeljiv. osobito djela za pjevanje atocija (grč. neutrona. volumen obujam) fiz. klonulost. atolmia) strašljivost. med. st. razdvajati na sitne dijelove.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. najmanji djelić kem. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). ato di kadenca (tal. elemenata za koji se sve do početka XX. malaksao. omlitavljenje. atonos) bezglasan. nenaglašen atonifikacija (grč. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. malaksalost. neobičan atopija (grč.) glaz. uspavljivanje atonija (grč. atonon) gram. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. bojažljivost. v. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. atomos nedjeljiv) pren. atomos nedjeljiv) pren. slab. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. atomos) fiz. atomos) koji se tiče atoma. 2. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. proturječnost Atos (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. razdvajanje na sitne dijelove. Athos) gora na poluotoku Halkidici. atocia) mn. fenil-kinolin-karbonska kiselina. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. reumatizma i dr. usp. mlitav. nenaglašenost atonon (grč. atopos) koji nije na pravom mjestu. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. atomos) fiz. kasnije: sjedište mnogih mo- mo. pren. nenaglašena riječ atopičan (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna.ato 135 Atos iz kojih su tijela sastavljena. atom atomizam (grč. neotrovan atoli (malaj. najsitniji djelić nečega. nesposobnost rađanja. atopia) nepristojnost. atomos nedjeljiv) 1. znanost o atomima. lat. facere činiti) med. nepriličan. veoma sitan. usp. o najsitnijim djelićima . a-. gram.) geol. pren. med. kreću oko njega. atto) kaz. gram. nedjeljiv atomvolum (grč. pojava. završetak glazbenog djela kadencom. neplodnost atocije (lat. atomos. umoran. lat. čin. tj. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. atomologija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. atom atomologija (grč. upotrebljava se kod bolesti zglobova. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atoksičan (grč.

mir. attrahentia) med. miran) miran. primamljivost atraktivan (lat. nemilost atrofičan (grč. attractivus) privlačan. pripisivati) svojstvo. koji se ne koleba atremija (grč. attrium) predsoblje u starorimskoj kući. trenje. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontricija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Menelaj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. supr. sredstva za izvlačenje. crna. mjerodavnost. srčana pretkomora. čvrstina. slabljenje. kakvoća.Atos a naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. mršavost) zbog slabe prehrane. attritio) med. Atreus) mikenski kralj. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. neustrašivost) mirnoća. surovost. atremes koji ne dršće. kosa) med. zabava. nedostatak prirodnog otrova. attrahere) privlačiti. bilis žuč. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. atrabilitas) med. atrocitas) grozota. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. strahota. beladona atropin (grč. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. sasušivanje atropa (grč. privlačna sila. brat Tijestov. znamenitost. atra tamna. atremeo ne dršćem. pravo atribut (lat. očnih i spazmodičnih bolesti) . sin Pelopov. 136 atropin znak. oznaka. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. tih. sušenje.) atrabilitet (lat. osušen atrofija (grč. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. astmatičnih. atrofija kod dojenčadi. pretklijetka atrium mortis (lat. attractibilitas) privlačnost. a-. attractorius) privlačan Atrej (grč. odlučnost atremograf (grč. trofe hrana) zakržljao. usp. zanimljivost. med. a-. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. ne uzrujavam se. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. thrix dlaka. med. atrium mortis) predsoblje smrti. ojedanje. užas. pr. mršav. suh. e. a-. primamljiv. kopnjenje. melemi (npr. oblježje. pripisivanje. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. dvorana za primanje posjetitelja. gram. pridjev. prividno kajanje. tresis bušenje) med. attractio privlačenje) privlačnost. pridavanje. prednji dio hrama. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. žutica atrahencije (lat. dodan atricija (lat. trefo hranim) med. privlačan predmet. unuk Tantalov. mir. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. a-. n. usp. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. pouzdanost. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. attributum. primamljivati atrakcija (lat. djelokrug. stvar koja privlači. nepomičan. a-. atropos) kem. atropos neotklonljiv. strogost. trajna osobina nečega. atrofija atrezija (grč. velebilje (veoma otrovna biljka). nepokretan. po Spinozi) atributivan (lat. attribuere pridavati.: repulzivan atraktoran (lat. slab. neizbježan) bot. ojedenost kože. fil. attributivus) pridjevan. atremia nepokretnost. bitna. uzajamno privlačenje.

au comptant au comptant čit. srčano. audire čuti. vrsta nijemosti kad čo- 137 aufalend vjek normalno čuje. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. slušatelj auditorij (lat. sonometar audiometrija (lat. sudska sjednica. saslušavanje.) putem javne prodaje. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. fone glas) med. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. auditivan (lat. metron) med.) glaz. auditor slušatelj.) doviđenja! auctionis lege čit. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audiosektora) audion (lat. posebice djevojke. prav. probno sviranje. čuti. de auditu (lat. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audire čuti.) neka se čuje i druga. licitiranjem auctor delicti čit. auktoritate kuratoris (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quaeque suum čit. zasjedanje. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. audire čuti. audače (tal. audientia) službeni prijam. na. čujni. sudnica. ročište audimutizam (lat. audire slušati. cassette kutijica) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. napadan. smjelo. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. auditivni tip psih. onaj koji lakše pamti stvari koje je čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. aukcionis lege (lat. glaz. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera.) trg.) izraz za osobe. npr. smjelost.) prijeđi.) prav. grč. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auktor delikti (lat. opernog pevača. audio čujem. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (audiometra) audiomikser (lat. grč. o kontan (fr. saslušanje. grč. koji upada u oči. svirača i dr. po rekla-kazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. audire čuti. audire čuti. slušatelji auditus (lat. suparnička strana.) prav. o revoar (fr. audire čuti. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. mutus nijem) med. tj. auditus sluh) osjetilo sluha. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. 1858—1929) auf (njem. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. kričav . počinitelj kaznenog djela. slušalica za gluhe audijencija (lat. probno pjevanje. auditorium) slušaonica. slušni.) po onome što se čulo. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. auditio) slušanje. slušati. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uredaju audiovizuelan (lat.) posl. proba glumca. hrabrost audiatur et altera pars (lat. auffallen upasti) upadljiv. audacitas) srčanost. o per (fr. učionica. vojni sudac. metron) med. auditivus) koji se tiče čujnosti i sluha. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. hrabro audacem fortuna juvat (lat. uz plaćanje gotovinom au pair čit.

n. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. naprava za vješanje odijela. naučavanje o milosti sljedbenika sv. broju i glasanju ptica. pretkazivački. postaviti stol za ručak. slutiti. povećati. Mass mjera) mjera odoka. dodavati. uzvišen. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. osmi mjesec u godini. povećanje augmentativ (lat. zraka) min. Augeias) mit. auflegen položiti. n. javna prodaja. augmentirati augit (grč. licitiranje aukcionator (lat. auge sjaj. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. npr. željeza i vapna. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. predznak auguriozan (lat. zove se i tirkiz augment (lat. naslućivati. blijedozelen dragi kamen. cijenu. magnezija. auctio) trg. pojačavanje. prorok. augirati augnmas (njem. aufhangen objesiti) klinčanica. kolovoz. porast. uvećanje. augmentativum) gram. gram. dodavanje. pretkazivati august (lat. znak. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. Auge oko. do 14. Aufschnitt) narezak. auguralan augurirati (lat. tvore prošla vremena. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodatak. tumač znakova auguralan (lat. mjesec žetve. augur. proročki. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. kralj u Elidi čiju je staju. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. pojačanje.aufdekati aufdekati (njem. august(us) (lat. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama . uvećavanje. augere) v. gatalac. 2. npr. predviđanje. umnožavanje. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. augmentatio) umnoženje. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. vješalica. med. Heraklo očistio za jedan dan. povisivati. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. večeru i si. pojačavati. auguriozan augurij (lat. npr. auguralis. carski augustinijanizam teol. povišica. 31. 138 aukcionator pojačati. augmentum) povećanje. posvećen. otprilike. auguriosus) v. e. dodatak. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. aufdecken otkriti) prostrijeti. pretkazivač. umnožavati. augustus uzvišen) 1. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje.) svet. fr. dodati. sastoji se od silicija. počasno ime rimskih careva. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. povećavati. veličanstven (pridjev rimskih cezara). pr. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. aufhenger (njem. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. umnožavanje. augural). poprečna procjena (pogledom) augur (lat. predmetak pomoću kojega se. e. pren.

) svijetli vijenac. aurarius) koji se tiče zlata. ušni aurin (lat. kao uho auriga (lat.) kočijaš. pathos nesreća. ulagivanje aulodija (grč. velik ugled auri sacra fames čit. auriformis) uhast. aurum zlato) kem. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. auctor) v. auxano povećavam. auriscalpium) med. mirisan. u obliku uha. žličica za uho auriskop (lat. auctoritativus) v. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr.aukcionirati 139 Aurora Aulularia (lat. prostrana dvorana. ugodan povjetarac aura popularis (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pren. ode pjesma. držati licitaciju. auri sakra fames (lat. zborno mjesto. krug oko glave svetaca. pozlaćivanje aurea mediocritas čit. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aukcionirati (lat. životni dah auraran (lat. laskanje. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. auxiliaris) pomoćni. aula dvorana) dvorjanstvo. auris) liječnik za uši Aurora (lat. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. auksilijarne trupe pomoćne trupe. auris uho. auxesis) ret. pigmentum) min.e. svečana dvorana sveučilišta. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. zlatni auratura (lat. vanjsko uho. aurum. pjevanje) glaz. javno prodavati. predvorje. anat. sprava (ili: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. skopeo) med. ušna školjka aurikularan (od lat. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. aura) ugodan zrak. metron) opt. odličan aureola (lat. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. auratura) pozlata. auxano umnožavam. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetriranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. aulos. aurum zlato. astr.) aura (grč. aula) dvorište.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. nevolja. dvorski život i običaji. slava. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auctionari) trg. auksano rastem.) životna snaga. aukso. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. med. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. aukso. sjaj. posebno biljaka aukseza (grč.) zlatna sredina aureatan (lat. aule. ode pjesma) glaz. aureatus) zlatan. zlo. autor auktoritativan (lat. aula odn. Aurora) mit. autoritativan aula (grč. auksano rastem. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auricula) uška. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč.) prokleta žeđ za novcem. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. aurea mediokritas (lat. lat. aulos frula. n. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. grč.

) jug australan (lat.) zora je prijateljica muza. sreća. prošlo je i si. istok aurora musis amica čit. despot. grč. dvije sreće grabi" aurozan (lat. aut Cezar. grč. zadovoljstvo samim sobom. zlatan aurum (lat. neovisnost o aurora (lat. aushelfe'n pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. moć. svršeno. okrilje. osluškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. proricati auster (lat. archo vladam) samovlada. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmotor motor na vanjskoj strani brodice. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. auspicium. "tko rano rani. vrhovna uprava i zapovjedništvo. autos. Aušvic (njem. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. Ausschuss) bezvrijedne stvari. jutarnje rumenilo. auscultare) slušati. sub auspiciis (lat. pod zaštitom. med. auscultans) slušatelj. australis) južni. apsolutist autarhija (grč. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. samotok. zaštitnik. aut nihil čit. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. auskultator auskultator (lat. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad.aurora 140 autarkija ptica kod Rimljana. samodržac. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji austrofil (Austrija. vlast. aus iz) žarg. aut nihil (lat. samodrštvo.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. nešto veliko. auscultatio) med. promatranje ptica proročica) pretkazivanje po letu i glasanju određenih . bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. tj. sretan početak. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. trenutak kad lopta padne izvan igrališta aut Caesar. početnik. aurum) koji u sebi sadrži zlato. pomoćni radnik auskultacija (lat.) ili biti Cezar. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer medu Česima u 19. izvanbrodski motor ausbruh (njem. autarkeia) dovoljnost samom sebi. sudski pripravnik. out) šport. auster južni vjetar. predznak. ono što treba odbaciti. pren. ausbord (njem. ili ne biti ništa aut-aut (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. filos) prijatelj. uživanje u samom sebi. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. avispicium. gotovo. aurora muzis amika (lat.) ili-ili autadija (grč. stetoskopa auskultant (lat. augur. tj. prisluškivati.) zora. samostalnost.) zlato aus (njem. znak. zaštita. apsolutizam autarkija (grč. authadeia) samodopadanje. aussen vani. st. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. autos. suškovina Auschwitz čit. auskultant auskultirati (lat. pristaša Austrije austrofobija (lat. Austria. auscultator) v. otpad aut (engl. pomoćni sudac bez prava glasa. pokrovitelj auspicij (lat.) pod okriljem. archo vladam) samovladar.

lat. izvršenje inkvizicijske presude. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. istodnevni. autos) psih. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. emera) med. autos. vjerodostojan autentičnost (grč. autos engl. lat. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. determinare opredijeliti. autentik autizam (grč. facere) potvrditi. authentikos) istinitost. autos eng. grafo) vlastiti životopis. autos. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. kamionima autoanaliza (grč. autos. pisac autobiografije autobiografija (grč. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. autos) 2. authentikos) zakonit.(grč. prav. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. izvorni. vjerodostojnost autentificirati (grč. vlastita biografija. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. originalni spis ili dokument autentike (lat. tj. auto-da-fe. omnibus autodafe (port. goal) šport. razmekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka . samoprobava. svečano spaljivanje heretika. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. emera dan) med. autos. istinit. authenticum) izvorno djelo. pravovaljan. autos sam. autos. lat. autos) 1. pravi. bios život. putem razumne volje. prvobitni. lat.autemeran vanjskim stvarima. odrediti) fil. naučavanje o samodeterminaciji. trg. authentikos pouzdan. pravovaljanost. usp. digestio probava) fiziol. original. v. didasko učim. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. autodefe autodefe (šp. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). ovjeriti autentik (lat. bezbožnika. bios. osobnosti i ideje autodidakt (grč. autos. prav. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove 141 autodigestija auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. predmetak u složenicama sa značenjem: sam. autos. autos. authentica) mn. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. lat. actus fidei) heretički sud. uobičajena kratica za automobil auto. auto-de-fe) v. autodafe autodeterminizam (grč. autos. fil. samoauto-dres (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. bez uvoza sa strane. omnibus svima) automobil-omnibus. autobusima. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za električarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. izvornost. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. fr.

eros ljubav) psih. autos. koji radi sam od sebe. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. autos. urođenik autohtoni (grč. izrađen putem kopiranja. anorganske tvari. dynamikos moćan. pomoću tzv. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. samoubojstvo autohton (grč. gennao rađam) fiziol. samoliječenje autofonija (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. autos. starosjedilaštvo. autos. autos. samobitan autohtonija (grč. v. dromos put) automobilsko trkalište. fagein jesti) med. samooplođivanje kod biljaka. jedenje samog sebe. autos. autohirija autogamija (grč. autos. kod začepljenosti ušne trube (Eustahijeve) ili vanjskog ušnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. ljubav) samoljublje. sam sobom autodrom (grč. grafo. samooprašivanje autogen (grč. auto-chthon) prastanovnik. autogramma) v. auto-chthon) prastanovništvo. supr. autografskog crnila autogram (grč. auto-chthonos) urođen. autogram autografija (grč. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. autos. urođeništvo. urođenički. filia naklonost. samoniklost. gamia) bot. hipnoza autohirija (grč. umnožavati autografomanija (grč. fysis priroda. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. gnosis) samoispitivanje. therapeia) med. autos. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacija (grč. samonikao. toxikon lat. hypnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. alogen autognozija (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. nastanak života u njego- vim najjednostavnijim počecima iz tzv. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. autograf autohipnoza (grč. trovanje zbog nagomilavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega . autos. autos. min. fonos ubojstvo) 1. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. umnožiti. autos. fone glas) 2. jak) koji djeluje sam od sebe. autos. med. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. starosjedilački. autos. in) med. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. gignomai rađam) biol. autohiria) dizanje ruke na sama sebe.autodikija 142 autointoksikacija autodikija (grč. starosjedilac. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. infectio zaraza) med. svojeručno napisan. ljubav prema samom sebi. usp. svojeručan potpis. autos. lat. autos. grafikos) svojeručan. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. tj. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. autos. koji se sam porađa. stijena).

autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. nezavisan. fil. pokretljiv) vozilo koje se sa- . automatos koji se kreće sam od sebe. clavis) fiz. kratos vlast. Papinov lonac autoknips (grč. tj. odnos prema samom sebi. knipsen pucketati) fot. grafo) psih. autos engl. samodrštvo. njem. autos sam. autos. samokret. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. temno režem) med. kritike) samokritika. tako reći. kratos) v. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. mobilis pokretan. otapanje i fermentativno razgradivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. sam svoj autokefalnost (grč. kratos neograničena vladavina. autos. therapeia) med. autos. automatski otponac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autos. autos. haima krv. sustav apsolutističke vladavine. autos. fr. autokratizam autokrat (grč. autos. autos. autos sam. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja iednog živčanog centra automobil (grč. za čovjeka. kefale glava) samostalan. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. biće koje nema duše. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. autos. autos. sag. stvarni govor. kata-lyo odriješim) kem. mišljenju i pisanju) automat (grč. moć) samodržac. laesio povreda) samoosakaćenje.autokar 143 automobil autokar (grč. postupaka autolezija (autos sam. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. sprava koja. autos. vaga.. tj. autos. ocjenjivanje vlastitih spisa. automatos) samopokretan. kem. autos. glupan. kišobran. žuditi) fiz. kratos) neograničen u vladanju. vladanje sobom. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. nezavisnost od drugih. onaj koji liči na stvar. nesvjesna radnja automatizirati (grč. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. djela. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. npr. samodržački autokritika (grč. kefale) samostalnost. logia) ret. mehanički. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč.. naprava za sterilizaciju lijekova. lat. vladanje samim sobom. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. automatski pokreti psih. pren. "samonadzor" autokracija (grč. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. lat. tal. maomai. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. za razliku od slikovitog. ocjenjivanje samoga sebe. automatiser) pretvoriti u stroj. puška. nož. maomai tražiti. autos. učiniti da netko radi kao automat. samovladar. autos. kirurških instrumenata i dr. med. lišiti samoradnje automatograf (grč. samoozljeda. samostalnost automahija (grč. makinalan. osakaćenje. lithos kamen. koji sam od sebe radi. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč.

tvorac. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. auctor. usp. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. samostalan. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autos. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. auktor autoritativan (lat. odobriti. autopsija) autor (lat. umjetnika. tj. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne supstance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. auctoritas ugled. slobodan. plasso oblikujem) med. autoriser) ovlastiti. mjerodavan. čak i kad su pogrešna. 2. odobravanje autorizirati (lat. auctor. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ili znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca . antos. fil. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). nyx. mobilis) šport. pregled. samogledanje. bile države: Mussolinijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. autos. baino idem) med. fr. med. zakonita vlast.: heteronomija) autonomist (grč. autonomos) samoupravni. osobno iskustvo autoplastika (grč. fr. nafta ili elektricitet. nomos zakon) samozakonodavstvo. pascho iskusim. usp. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. autoptes) pril. auto. vlastitim očima. politička nezavisnost. ugledan. augere. začetnik. autopatheia) vlastiti osjećaj. morfogeneza autoniktobatija (grč. pravna). motorni čamac. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. morfe oblik) biol. autos. znanstvenog ili umjetničkog djela. ugled. samouprava. nomos) pristaša samouprave. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. moralna. fr. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. putem otvaranja i pregleda leša (usp. slika. autonomia. utjecaj. autosomnambulizam autonoman (grč. na osnovi osobnog promatranja. v. med. koji izrađuje automobile. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. tvorac nekog književnog. opunomoćiti. priznata veličina (u nekoj struci). auteur) pisac. auctor tvorac. nadmoćnost (duhovna. takve su npr. nyktos noć. mobilis) onaj koji vozi automobil. znanstvenika. lat. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. fr. fr. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti 144 autorizirati autopt (grč. samostalnost. opsis gledanje. viđenje) 1. lat. autos. priznat stručnjak autorizacija (lat. autorite) 1. zakon koji je na snazi. autorisation) ovlaštenje. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. 2. auctor tvorac. autorsko pravo isključivo pravo književnika. autoptes) očevidac autoptički (grč. ovlaštivanje. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. pronalazač. na osnovi viđenja svojim očima. portrait slika osobe) umj. pristaša samozakonodavstva autopatija (grč. osobno promatranje. auto automobilist (grč.automobilist mo kreće. autos sam. autos. odobrenje. autos. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. autos.

typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč.: alomorfija. lat. typos otisak) autotipijom dobiven otisak. npr. ambulare hodam) med. stjecanje pogrešnog.autorotacija autorotacija (grč. smatranje sebe samoga bogom 145 autožir autotelija (grč. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. skopeo gledam) v. utjecanje na samoga sebe. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. heterotrofija autovakcina (grč. trofe hrana) biol. autopsija autosomnambulizam (grč. autoniktobatija autostabilnost (grč. autos. lat. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se medu njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. trofe hrana) koji sam sebe hrani. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep autotransfuzija (grč. kod upale plućne opne itd. v. pod heterotrofan autotrofija (grč. novija faksimilna izdanja. neuvjetovanost autoterapija (grč. je to rekao". somnus san. autos. lat. nepomičan) fiz. autos lat. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. auto-teles nezavisan) samostalnost. autos. autos. autos. autogyre) zrak. therapeia lat. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autos. autos. npr. autos. na brzu ruku. autoshedijastički (grč. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. lat. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. rotatio okretanje) samookretanje. suggerere savjetovati. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. lat. autos. fr. trausfusio pretok) med. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. vaccina) med. autos. prvi otisak autotipija (grč. improvizirano autoskopija (grč. njegov glavni dio je poseban vodoravni . autos efa) "on. serum) med. autos. suggerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autorotacija krila zrak. theos bog) obožavanje samoga sebe. Pitagora. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. autos. autotrofne biljke bot. npr. gyros krug. therapeia liječenje) med. okretanje krila oko vertikalne osi. autos tal. stabilis čvrst. autos lat. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autos sam. supr. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. neograničenost. psih. autos. autos. tj. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč.

lat. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava- . pokušaj. bučno. unaprijediti. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. prevaga. avanie. avance) predujam. avaliste) trg. avancement) unapređenje. prvi korak. aval) trg. sva sila avalirati (fr. u vrijeme Mussolinijeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. garde straža) voj. poniženje. napredak. outsider) onaj koji je izvan čega. avania) uvreda. pren. isplata unaprijed. izbočenje. lovac na sreću avanturistički (fr. biti unaprijeđen. Alana i Slavena. onaj koji je daleko od čega. Obri avatar mit. zaštitnik Tibeta. prethodnica. adventura. izvidnica.) zdravo! Ave. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. napredovanje u službi.autsajder 146 Ave. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. krenuti. prednost avantažer (fr. adventura) pustolovina. predujmiti. prednost. paradno i si. prema Auzonu. ostavljen sreći ili slučaju. aval (fr. izlaženje u susret avant midi čit. aventurier) pustolov. istaknuti dio građevine avans (fr. mjenično jamstvo. arhit. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. mongolski nomadi koji su u 6. koji je po strani. iznuđivanje novca. korist. prethodnica. ljubav prema pustolovinama avanzirati (fr. istaknuti dio kuće. odvažan. mlakonja Auzonija (lat. avantage) dobitak. ante meridiem avantaža (fr. neupućen čovjek. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. izmarširati u skupini. smanjivanje dobitka. u športu: onaj koji se natječe. dati (ili: uzeti) predujam. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. isplata unaprijed. aventureux) pustolovan. predujmljivati avanzman (fr. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. ausriicken) izići. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. bilo u životinju ave (lat. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. poći (obično u skupinama). avant-garde. Maria (lat. usp. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. predstraža. napredovanje. avantegeur) onaj koji ima prednost. plaćanje unaprijed Avari mn. izazvali seobu Huna. prevagu: voj. promaknuće. avant-corps) voj. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. arhit. bujica. aventure. st. smion. avanguardia prethodnica) u Italiji. avancer) napredovati. osobito izići u stroju iz vojarne. ići naprijed. koji stavlja sve na kocku. unaprjeđivati.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u mahayana-budizmu. drzak. trg. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. Ave. avant naprijed. avalanche) snježna lavina: odron zemlje. sramota. ali nitko ne misli da će pobijediti.) prije podne. tal. fr. aventure) sklonost avanturi. Maria "zdravo. nadmoć. avan midi (fr. potpisnik. ispust. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal.

avitum bonum (lat. drvored. lik. zrakoplovstvo. pohlepan. lat.. naprava za letenje teža od zraka. amine od am (monia) + -ine. prilaz.avenija jući joj da će roditi Isusa. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. lat. aviateur) zrakoplovac. bios život. avis ptica. afet) strašilo. letač. fil. fr. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. avion. engleska bolest i dr. v.) prav. suprotno: revers averzija (lat. aversio) odvratnost. emtio per aversionem) kupnja ili prodaja poprijeko. avenue) pristup. avis ptica. cultura uzgoj) gajenje ptica. uzgoj životinja avilirati (fr. večernje zvonjenje u Kat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. pelagra. adversus okrenut prema. zračna flota avijarij (lat. ret. nosos bolest) mn. osvježiti boje .) prav. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes IbnRošd u 12. iznos) trg. žudan. aeroplan avional (fr. aviarium) ptičnjak. suma novca kojom se plaća poprijeko. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. vita život. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. proždrljiv avijacija (fr. capio hvatam. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. avilir. avidus) lakom. quantum količina. vrsta majmuna aviceptologija (lat. fone glas) zrak. glava. lice (kovanog novca).) u kojem su pape stolovale u fr. grč. (papa Grgur IX. obiteljsko imanje avivirati (fr.. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. sprijeda. med. grč. odoka averzionalna suma (lat. vilis jeftin) trg. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ili na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. beriberi. a. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. gnušanje. krletka avijatičar (lat. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. pilot 147 avivirati avikultura (lat. tal. i odriče besmrtnost duše. staza. avis ptica) plovidba zrakom.bez. avion. kavez za ptice. avis ptica) zrakoplov. mržnja. aviaticus. (papa Klement V. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. sablast. aversus licem okrenut od. djedovsko. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. aviver) oživiti. grč. stara kršćanska molitva.) do 1376. gradu Avignonu. summa svota) trg. grč. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. skorbut. st. oživljavati. crkvi avenija (fr. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. avis ptica. aviation. lat. željan. avverso) num. zbog čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. utvara. gramzljiv. avizacio de peijurio vitando (lat. avis ptica. tj. tal. lat.

izvještavati. slabljenje azoogenija (grč. tražiti da se nešto pošalje. ali najčešće ima pejorativno značenje. a-. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. a-zoon. pogled) trg. bombastičnost. lat. koje su pobjedili azigija (grč. v. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti avizirati (lat. izvidnički brod. opozivati. pribježište. aviza avoar (fr. Asia. a-sylos neopljačkan. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. avoir. fr. azab. utočište. visus gledanje. a. avulsio) med. lat. a-sbestos neugasiv) min. obavještavati. neudanost. odazivanje. knjigama: potraživanje. tal. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje.. prav. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. a-zoon.syle) sigurno sklonište. najstarije razdoblje Zemljine kore. prav. avocatio) opozivanje. patetičnost Azijat (lat. ići prema) astr. nezauzetost azijanizam ret. a-. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. i 2. odazivati. i za izolaciju azeotropija grč. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. ad za. opozvati. tzv. zyme kvasac. azap) muka. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. avisare. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. avocere) odazvati. avizna lađa. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog . a sjedište im je Asgard). kao loš vodič topline. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. divljak. skandinavski bogovi nebesnici. neobuzdan čovjek azil (grč. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. vrsta nesagorljivog minerala. u francuskim trg. antički govornički stil. a-. zoon živo biće. nedodirljiv. vađenje zuba.aviza 148 azoogenija aviza (tal. avvisare. pojava da smjese nekih tekućina u određenom omiem vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. dynamis snaga. npr.) prav. važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. Božja kazna azbest (grč. habere imati) kao imenica. magnezijev silikat vlaknastog sastava. aktiva avocentur acta čit. obavijestiti. sila) med. gignomai nastajem. nedostatak snage za život. kićenost. inače služi. stvoren u maloazijskoj Joniji. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. avocentur akta (lat. mit. spisi avokacija (lat. sloboda. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. avere. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. akti avocirati (lat. mn. samatha ići k. zastora u kazalištima i dr. javiti. predstavljaju prirodne sile (na čelu im je vrhovno božanstvo Odin. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. imao je dvije karakteristike: 1. patnja. Asianus) stanovnik Azije. zygon jaram) neoženjenost. aviser) izvijestiti. avviso. suparnici su im bili vani. neka se traže spisi. periodos) geol. tal. javljati avizo (tal.

neke dionice. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. akcije ažio-konto (fr. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. doplata. Cote d'Azur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). agiotage) špekulacija. od nominalne vrijednosti. ažioter (fr. ajour) praviti otvore. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. pers. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. nastavak -ites) min. a-. azotos. plava boja neba. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. azotos. vrijednosnicama. trgovanje novcem. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka azoturija (grč. ažiotaža (fr. namještanje. Marseille) aždaja (tur. tj. rednog broja 7. agio) trg. vrijednosnica i si. lazhward. tal. npr. element atomske težine 14. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. agioter) špekulirati vrijednosnicama. a jour) točan i brz u poslu. dotjerivanje ažur (fr. dionicama i si. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. prilagođavanje mjere. azur. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. veća vrijednost neke vrste novca. lapis lazuli) plavetnilo. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. St. azzurro. Tropez. pomicanje. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. sperma sjeme) med. znak N. karbonat bakra Ažurna obala (fr. azotos. nebesko plavetnilo azuri mn.) po talmudu anđeo smrti. višak. urein mokriti) med. aždaha) zmaj. azur. vrijednosnica i si. Cannes. izrađivati šupljikavi vez . neman u obliku krilatog guštera. azotos.008. agio-conto) trg. haima krv) med. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vrijednosnica ažiotirati (fr. može imati i više glava ažio (fr.azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. dušik. Lavoisierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. ajustage) određivanje (ili: prilagođavanje) propisane težine novca. a-zoon. Nica. grč. zoo živim. plav mineral. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč.

pr. bekgraund (engl. češka brza mazurka babu (ind. punac. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. bedminton (engl. beba. šaljiv.) dadilja. toranj građen u Babilonu. jezgra je jestiva. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. i 6. nered. bacillum štapić. ženina obitelj babel (hebr. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. kratica za barij baba (tur. mandule. podloga) glaz. upotrebljava se i u medicini. tast. gospodar. sastavljena od boje. zvučna kulisa. . badinage) šala. beibisiter (engl. pren. Kaldeja. ozvučenje događaja na pozornici (npr. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. trebao je doprijeti do neba.) omiljeni češki narodni ples. u radio-dramama) badecimer (njem.) nered.) velik broj porođaja. beibi (engl. bacilofobija (lat. zbrka. piše se iza imena (npr. kratica basso B kem. očuh. pren. tonzile badinaža (fr. kaos. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). babilonsko sužanjstvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. med. novorođenče. bezbožnost. otmjen. vapna i bizmutova klorida.) background čit. kratica za element bor B log. Ali-baba). trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. background pozadina. babilonski toranj prema Bibliji. grč. ali prazan razgovor badižon (fr. zbrka.) malo dijete.) otac. lakrdija. tetanusa. dojenče. izopačenost. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. dodiru nekog predmeta. zabuna. očevina. st. dizenterije. Zimmer soba) kupaonica badem (sanskr. djetešce. beibibum (engl. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. e. očinstvo. fobos strah) med. draga djevojka babyboom čit.B B. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. bacillus prutić. n. drvo i plod iz porodice ruža. četka badminton čit. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. razvrat Babilon stari grad u Aziji. izazivači tifusa. štapić) med.) indijska titula. metež. čuvarica djece bacili (lat. vožnji javnim prijevozom i dr. bakterije koje imaju oblik štapića. kit što ga upotrebljavaju kipari. baden kupati. vrenja maslačne kiseline i dr.) bot.

baganac bagasa (fr. bagatelle. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. insekt bagana (tur. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. harlekin. malenkost. kukac. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. sem. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. bagata) v. pjestovati . vrsta morske ribe. nebesko kamenje. po čemu je i nazvana bager (niz.19). bei Wache pod stražom) zatvor. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ološ. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. tričarija. bajaccio) lakrdijaš. bailadeira) mn. bagrjanyj) crvena boja dobivena od borove kore. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. bagage) prtljaga. tal. ben-mari (fr. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. baidaki) mn. presvučen kožama bajla (tal. tamnica. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. njegovati dijete. vrsta istočnoindijskih. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. bagana janje) janjeća kožica s krznom. potcjenjivati. uzimati koga ili što previše olako bagaža (fr. v. bahys) govor. bahio) zaljev. betilije bajaco (tal. čistiti riječno korito od pijeska. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. za čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. vaditi pijesak iz rijeke. pajac bajadere (port. plesačice na službi u ind. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. Tanzaniji) bain-marie čit. bethel) mn. balia) dadiljati. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. balia) dojilja. bagger) jaružati. šaljivac. omalovažavati. maslina i dr. javne plesačice i pjevačice u Indiji. baft) trg. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. čamac za spašavanje bajdaki (rus. šljiva. baithylia. a može se igrati na svakom terenu. pagat bagatela (fr. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. hramovima (ind. grimiz. diskusija bahur (hebr. mulja bagra (rus. dadilja. ponekad su i javne žene. kanala i si. bagat (tal. bigar bahija (šp. bei kod.) kornjačin oklop. bajbokana bajbot (njem. vrsta fmog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur.) kuh. bagger) jaružalo. peronospora. buhara. vrsta malih rubaca bajbok (njem. bagatella) sitnica. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. žulj na nozi. polemika. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr.baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. plamenjača. Ugandi. trop od grožđa. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. niska cijena. Boot čamac) pomoćni čamac. Burundiju. rasprava. bagasse) trop šećerne trske. slične bagdadskim šalovima.

a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. bacchans) mn. kod Rimljana: sudionici u Bakhusovim svečanostima. jagodičast bakenbart (njem. divlja. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. tovar bakalaureat (lat. "VVagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. tal. backen peći. koliba bajuneta (fr. Bake) znak (obično komad drveta. Bakchos. Facket. raskalašena. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. fr. Bačke obraz.) bajvagn (njem. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. višednevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. bobičast. bobica. mlada djevojka. baclage) pom. G. lat. razvratna pijanka. živi u iz sjevernim morima. jagoda baka (njem. Bakchos) mit. baccana) obična krčma bakanalije (lat. pjesnika G. bacca) bot. zalisci.bajok 152 bakter bajok (tal. najčešće vojničke obuće bakant (grč. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. ispit zrelosti bakana (tal. u sr. lat. backboard) pom. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). bacca laureus lovorova bobica) na njem. Backfisch pržena riba). lola baklaža (fr. Wachter) stražar. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. vino. kolac premazan smolom. Bacco Bahus. baita)Jpotleušica. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. sveučilištima: najniži akademski stupanj. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). bacciformis) u obliku bobice. baccala) zool. kod. bei pri. Bacchus. bog vina. magisteriju i doktoratu. ispit koji prethodi licencijatu. Bakchos. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. i engl. pren. zublja. šiparica bakhej (grč. boja bakalar (tal. drugi. bučno veselje bakandža (mađ. burno veselje bakanalije (lat. g. pren. terevenke. bakancs. Bacchanalia) mn. pren. Bacchanalia) mn. Byrona (1788—1824). Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. grč. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. vinopija. treska. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. baionnette) voj. pijanke. čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) .. osobito njegovom pesimističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. zulufi bakfiš (njem. bakIjada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. baccalaureus. pren. bokkancs) vrsta teške. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) Bajram (perz. boga vina. fiaccola) luč. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. pijanac.

služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal pare (fr. lysis rastapanje) kem. bailo.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. lat. batina bakvuds (engl. dem. lysis) mn. bakvuds bal (fr. gorštaci. najmanja. jednostanična živa bića. fagos) mn. prut. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. krabuljni ples. bakteria) bot.) ples pod maskama. bal an mask (fr. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. od bakteria batina) mn. usp. ballata pjesma za ples) poet. bakteria. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. golim okom nevidljiva. ples pod obrazinama. bal pare (fr. bajadere . Koch) bakterioterapija (grč. bakteria. bakteria. pripadaju biljnom carstvu. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. caedere) biol. kem. balle) smotak. prisutnost bakterija u mokraći. bal. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). ballare plesati) zabava s plesom. ballade. bal champetre čit. lakrdijaš. kod Feničana. bakteria. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. bakteria. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. uron mokraća) med. baladin) šaljivac. iz doba krede bakulometrija (lat. bakteria. bakteria palica. sluškinje u azijskim hramovima. tal. lat. baculum štap. bal šanpetr (fr. svežanj balada (fr. baculatio) batinanje. prašume. pjesnička pripovijetka baladen (fr. motke bakulus (lat. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. haima krv) med. baletni plesač baladine (grč. služeći se i dijaloškim oblikom. štapom bakulit (grč.bakter iemij a 153 baladine bakteriemija (grč. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. sjajni ples bala (fr. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. metriaballo) mjerenje pomoću štapa.) svečani. bal en masque čit. palica. usp. caedere ubiti) biol. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. Baal gospodin) mit. kažnjavanje batinom. bakteria. tal. bal u svečanom ruhu. uništavači zaraznih klica. bakterion štapić. usp.-med. klicomori. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. ballare) mn. therapeia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. balio. bakteriocidi bakteriofagi (grč. backvvoods) mn. baculus) štap. lat. Pasteur i R.) otmjeni ples. veoma sitna. klicožderi. biol. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. osobina nekih živih bića. bakteria. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. slična štapiću. grč. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. lat. backwoodsmen) mn. rastapanje bakterija imunim serumom bakteriolizini (grč. bakteria. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. glumac. pr.) ples u polju Bal (hebr.

upotrebljava se za električne izolatore. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. balbutire) med. balbuties) med. 154 baletan na. mucati. šator. ruski narodni instrument. balanos. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. pjesma uz ples balatura (tal. fagos) zool.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva. galerija balazor trg. podstrešje. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. pren. zaplitati jezikom baldahin (tal. sličan gitari. žirolik balanopostitis (grč. ballata) 2. balanos žir) med. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balahane) daščara. onaj koji se hrani žirom. balkon oko zgrade. balanos. glaz. posthion kapica) med. nejasno izgovarati. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.. osobito cirkuski balalajka (rus. bilancia) vaga. tepati. zamuckivati. svaki nepotreban i suvišan teret. zamuckivanje. strojne remene. baraka. ballatoio) trijem. perz. dvojba. ali elastičnija od njih. tezulja balander (niz. balanos. upala glavića i kapice balans (fr. neodlučnost. eidos) koji ima oblik žira. bilanx) ravnoteža. kolebanje. Baldacco. mucanje. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko- . blenna sluz. balance. potplate i u zubarstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. stvar za odbacivanje balata (lat. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. žirojed balanofori (grč. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.) glaz. balanos. lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom.balagan balagan (rus. veža.) 1.

gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. ballyzo. pod tlakom barutnih plinova. Balhornu. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. baline) vuneni mate- 155 balkon vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. ponašati se kao balija ponašati se prostački. nazvana po dječaku Balili koji je 1746.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. balio bacam. protuha. neotesanac itd.Balfourova deklaracija Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. beznačelnost. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. 1581—1599) balija (tur. med. obijesno. bacakanje balkanistika v. kasnije: svojeglav čovjek. nasrtljivac. trzanje. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. lijenčina.. rasipnik. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. borba nedopuštenim . neradnik. ballismos "plesanje") bolesna. drhtanje. samovoljno Balila (tal.) nekad: prostak. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. grčenje. političara Arthura Balfoura (1848—1930) iz 1917. g. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. balio bacam. služi kao identifikacija između oružja (puške. balle. balkanologija balkanizam 1. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. izraelska država balhornizirati (njem.

ballon d'essai čit. pren. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena balun dijal.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. balneum arene (lat.) kupanje u pari balnot čit. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. balsamon) kem. austrijska vanjska politika balneografija (lat. dečko koji. toplice balneum arenae čit. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.. pisaljka balon (fr. balzamum oftalmikum (lat. balneum) kupalište.. balneum lakonikum (lat.) šport.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. balneum kupalište. balzam za uminjavanje.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. topličko liječenje balneum (lat.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. balneum. logia) proučavanje kupališta. naslon. grč. balneum. balneum. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostat). pom. letonski. balustrer) ograditi stupićima. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana . glasačka kuglica balotada (fr. okrugla. grč. bruh. balhausplac) bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim uljima. balon kaptif (fr. jaka i većinom ugodna mirisa. grč. ballon captif čit. postaviti balustradu balzam (grč. kod tenisa. grč.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat.) farm. stubišta. balon (obično u značenju: lopta). therapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. ballon) šuplje. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem.) farm. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. Letonce. balaustion. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. (čit. balon d'ese (fr. okruglo tijelo. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodynum čit. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. technike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. balno (fr. priručje. ballotte) kuglica za glasovanje. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. a dijelom i aromatičnim kiselinama. balzamum kordijale (lat. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum čit. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. kuglasta boca za tekućine. balzamum anodinum (lat. dijal. balustrade) arhit. ballotade) skok konja ispruženim nogama balotaža (fr. ograda kojom su ograđeni balkoni. grč. bal-boj (engl.) farm. staropruski). balustrirati (fr. kila.) vezani balon kojim 156 balzam se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr.) vječno pero. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. pren. fr.ball-boy do pozornice.

balsamica) mn. previjati. mambu. sete bandijere (tal. opći. njem. šport. raste u Indiji banak (tal. bamboo) vrsta trske. sette bandiere čit. stup o koji se vješa zastava. svakidašnjost banana (šp. seljačke zabave i si. vjetrokaz. bandera.. uteg (kod mačevalaca i boksača). banalite) otrcanost. otrcan. gomila. previti. bambu. banaliser) načiniti otrcanim. bandiera) zastava. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band čit. glumaca. po običaju starih Egipćana. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. utega i si. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. a po okusu dinji banarij (lat. jednogodišnja ukrasna biljka netik. bandager) med. bandagiste) proizvođač. klupa. čovjek koji se okreće prema vjetru.) djetešce.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. opasač na kojem stoji naboj nj ača. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. putujuće društvo svirača. spojnica bandažirati (fr. "lijepi čovjek". konjička zastavica. telefonski stup) banderilja (šp. stup (npr. staviti utege (u mačevanju u boksu). bandera (tal. čelični okov na kotaču. banale) običan. balsaminaceae) mn. banalna fraza otrcana.balzamici 157 bandijera banalizirati (fr. povez na poštanskim pošiljkama. osobito. umjetnosti) bambocciate čit.) bot. balzamska sredstva. "lijepi čovjek". družina (lopovska). bambočate (tal. zastava na katarci. osobito zavoja. farm. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. malo dijete. engl. svakodnevan. metnuti okov na kotač bandažist (fr. v. vojna glazba bandaža (fr. svakidašnjim banalnost (fr. banco. odred. bot.) mn. tezga. sajmove. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. prodavač kirurškog pribora. bandage) med. banderole) vrpca na trubi. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderola (fr. zaviti. previjanje. lutka. platforma banalan (fr. trg. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. Impaticus balsamina) bot. zavoj. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. banda) četa. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. suviše ponavljana rečenica . prilago- balzamici (lat. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. bend (engl. stijeg. utroba se ispere karbolnom kiselinom. zavijanje. tj.) manji instrumentalni sastav banda (tal. odmorište na stubištu. veza. često visoka do 20 m i 60—70 cm debela. balzamski lijekovi balzaminka (lat. bambus (malaj. "lijepi dečko" balzaminke (lat.

kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. banco. tal. ustanova koja radi s novcem. bandola. propalica. kupuje i prodaje vrijednosnice. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. nevaljalac. banquise) ledena santa. el bandola) glaz. grč. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. bancus klupa. lat. obustava plaćanja. njem. daje zajmove uz kamatu. bandeletette) uzak zavoj. banco. posreduje u kreditnim poslovima. lazaroni bankiza (fr. Americi i Meksiku. zavojić. nazvana po pronalazaču H. mandora. propast . vlasnik banke. banque. pren.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. zgrada u kojoj se na- laze prostorije nekog novčanog zavoda. šp. upotrebljava se posebno u Sjev. gozba. potpuna propast. grč. v. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. oproštajna gozba banketa (fr. rumpere slomiti) slom banke. bandito) razbojnik. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banchieri) mn. banquette) voj.bandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. mala vrpca. turistička kućica od lake grade bank (tal. bandizar) izgon. bježanje iz škole. "markiranje" bandleta (fr. bank bankar (fr. pruga u boji. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. ledenjačka gomila (na moru). banco. banco-conto) trg. pristaša bankokracije bankokrat (tal. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. plaćeni ubojica. hajdučija bandiža (tal. plosnata mala šipka bandola (tal. skitnica banditizam (fr. banditisme) razboj ništvo. banda bandit (tal. usp. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal.) jak udarac. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. kreditnim i efektivnim poslovima. sprovoditelj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. strani novac itd. Bank) novčani zavod. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. papirna novčanica banko-konto (tal. banco. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. bendžo bang (engl. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. usp. prima novac na štednju. štedionica. banka banka (tal. pucanj.. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. grč. v. banco. grad. odnosno njihovi predstavnici. bancarotta. cestovni razbojnik. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. banjo) glaz. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. progon. skitnja. banquet. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. Bandu bandura (rus. krateo vladam. fr. igrač koji drži bank bankata (tal.

možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. dućan od dasaka.75 i 53. nadjenuti ime bar (engl. plod. kavana s alkoholnim i drugim pićima.5 kg (naziv po bantam-kokošima. sprud naslaga. pren. obustava plaćanja bankvaluta (tal. vrsta grabežljive ribe koštunjače iz porodice morskih štuka . kupalište baobab (arap. plesovi s maskama. baraba baraka (fr. totemizam. zahtijevaju da se krste samo odrasli. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. vrsta tropskog drveta. baptiser) krstiti. poligamija. krštenje baptizirati (grč. barakan. american-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. motka. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. bannisare) skitati se. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. baptizo) mn. široka arapska haljina od te tkanine. barracano. lopov. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. barr) poluga. raste u tropskim krajevima Afrike. gostionica. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. straćara. baraque) smjestiti u barake. Sphyraena barracuda) zool. skitnica. brana u sudnici.. baraque) daščara. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. lišće i kora služe i kao lijek. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju kršte- 159 barakuda nje male djece. trošna kućica. daščarama barakuda (lat. baptisterion) krstionica. kupaonica. kupanje uopće banja (tal. šipka. karakteristike: negroidnost. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. stanovati u logorskim kolibama. berkan barakirati (fr.) 2. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. tlak. pivnica. pregrada. bagno) kada za kupanje.banksija banksija bot. slična platnu. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. sperren zatvoriti) bank. nitkov. fr. osobito protiv groznice (lat. baros težina. bagno) drvena kućica za kupanje. veoma gusta i teška. tal. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. hrvač i dizač utega težak između 50. rusvaj. baptisma) crkvena tajna krštenja. baptizo. Adansonia digitata) baptisterij (grč. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. banco. banca. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. bantam pijetlić) šport. aglutinativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakterizacija) banzati (lat. patuljastoj vrsti kokoši. patrijarhat i matrijarhat. pronositi glasove banj (tal. banseg (njem. tj.) bot. uličnjak. drvo s osvježavajućim plodovima. toplice. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. lupnjava. kupanje u kadi. bantam kategorija boksač. fr.

kuh. imate li što za jelo). tal. greda kojom se preprečuje put. stranac. lat. barbaros) v. barbarin barbarin (grč. prijevara. šišati. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. divlji. barbula hirzi (lat. grub. divljak. barbifier) brijati. po imenu lišaja Usnea barbata. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. polikord barbiturat (lat. barbacane. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. u brk.bara 160 bar baranda (šp. pobarbariti. grub. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. vidar. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. barragiste) čuvar brane. trgovati razmjenom barato-trgovina (tal. neuljuđenost. trilja. in barbam (lat. u lice barbakan (fr. danas: nenaobražen. grubost.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. postolar). pregrada. baratto) razmjena. baraonda) metež. iskvareno. baražna vatra za prečna vatra. rampa. pristojba za prelazak preko mosta. zbrka baratati (tal. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih . barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. nepravilno barbarski (grč. uricum acidum. suprotan duhu i pravilima jezika. vreva. barrage) brana. (barbiere) brijač. krijumčarenje baratirati (tal. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. barba brada) stric. Barb-ble (fr.) dlake koje kod muškaraca i staraca na$ rastu u ušima bard (engl. šp. tal. barbarikos) prvotno: strani. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. zaporna vatra baražist (fr. riba koštunjača'iz porodice trlja. tj. govoriti u kovanicama. Modrobrad barbir (tal. bard. barbar barbarizam (grč. razumjeti se u nešto. surovost. sličan liri. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. vješto rukovati. barbula hirsi čit. barattare) vješto poslovati. barattare) trgovati davanjem robe za robu. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. batoglavac barbula (lat. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. spretno postupati baraterija (tal. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. voj. vanjski zid bedema s puškarnicama. buka. npr. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i čistoće jezika. podvala. dakle tudinac. bez da sam znao. imate li što za jesti (bez mog znanja. barbaros) nenaobraženost. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). šuster (krojač. baratteria) pom. potkradanje. nečovječan. trlja. rampe barba (lat. surov čovjek. barbarismos) gram. kaos. barba. stražarska kula. barbone) zool. tuđinski.: šnajder. barba brada) bradica. kovanica. surov. osobito za ona zna- čenja za koja imamo hrvatsku riječ. ranar. barbacana) voj. divljaštvo Barbe-bleu čit. mostarina. kelt. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbarski ornament gotički.) u bradu. barbe. ujak. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe.

lat. pjevač koji pjeva dubok glas. svile i pamuka Bargello čit. barrel) bačva. Japanu i dr. baryum. berretta. teškoća govorenja kao bolesno stanje bariglosija (grč.36. fone glas) glaz. usp. fone) glaz. obrana. barys težak. vrsta malih. barys težak. čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl.) barisomatija (grč. pregrada od rešetaka. prepreka barikada (fr. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. grč. gojnost barister (engl. glossa jezik) med. brana. barda. barys. barilalija barij (lat.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. svećenici itd. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. barys težak) kem. građanski rat. otežano govorenje. protkati šarenilom barisfera (grč. barys težak) kem. barys. element. baricentar (grč. barilla) kem. mineral barij a (težac) . tj. smetnja. soma tijelo) med. mlada mazga. atomska težina 137. barys. pjesnik bardiljo (tal. Zemljina jezgra. tromost. tal. zatvoriti uske prolaze (ulice. prepriječiti. prošarati. barys) predmetak u složenicama sa značenjem: težak baribal zool. barioler) šarati. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barriere) pregrada. albarda) tegleća životinja. tal. gradska vrata. barricader) pregraditi. smetnja. meda. laleo govorim) med. barys težak. uz pratnju harfe. branik. mostove) radi obrane. granica. crnih medvjeda u Sjev. reljef bares geld (njem. ugojenost. u slavu junaka i bogova.(grč. pren. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. bar gotov. sfaira kugla) geol. Americi. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. dizati (ili: praviti) barikade. Geld novac) gotovina.barij 161 bari naroda koji je pjevao. bardot. našaranost. kentron) fiz. v. metria) barometrija bariolaža (fr. vjerojatno. pren. šp. mostova) radi obrane. barditus) bardova ratnička pjesma. barys. bareter (fr. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. pogranično utvrđenje. pregrada uskih mjesta (ulica. zabarikadirati se ograditi se. osamiti se barilalija (grč. teško. bas-relief) plići. bas. ulaz na kojem se plaća trošarina. nečista španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. bas barifonija (grč. pren. barricade) brana. med. sada: svi slično tkani materijali od vune. bačvica. neukusno. bardelo (tal. zaklon. stabilizator toka barež (fr. barys težak. sastoji se. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. zatvoriti se dobro. redni broj 56. željeza i dr.6 1 bareljef (fr. našarati. izdvojiti se. čist. ar. slabije ispupčen kiparski rad na ravnoj površini. guslarska pjesma bardo (fr. bariolage) šarenilo. dubok glas. pren. prepreka barikadirati (fr. ulična borba. od teških elemenata (nikla. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barretum) kapa uopće. barrette. težište barifon (grč. znak Ba barijera (fr. gotov novac bareta (fr. teško izgovaranje riječi barilja (šp.

metron) fiz. najviše stanje barometra. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. pjevati bariton baritonon (grč. baros. barchetta) mali čamac. barokni stil barokan (port. nastran. barytoneo naglasim gravisom) gram. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. barque) mali čamac. Barren. barok barokomora (grč. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr.. duboki tenor ili visoki bas. barografsku krivulju. usp. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali biseru nepravilna oblika (barrocco). s katarkama. usp. svaka učvršćena na dva stupa. baros težina. i prvu polovicu XVIII. glaz. gramma slovo. baros težina. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč.(grč. neraspoloženje bariton (grč. tonos ton) glaz. barca. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. st. dubok. grč. najveći čamac na ratnim brodovima. najniže stanje barometra .baritimija 162 barometarski baritimija (grč. barkarola barketa (tal. grafo) meteor. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. barrocco) arhit. jedrima i malim topovima barkerola (tal. barrocco) nepravilan. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranostima. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. približi vši se gotičkoj umjetnosti XV. stijeg barka (tal. barjak) zastava. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. paralelne (i vodoravne) motke.. barcaza) pom. st. barytonon) gram. metron) vaga za djecu. gondola. dvorska. barogram barogram (grč. baros težina. tuga. čudan. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. pjevač koji pjeva bariton. sjeta. barometarski maksimum najviši zračni tlak. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. barcherolla) čamac bez katarke. v. baros. metron mjera. barrocco. st. razboj baro. barometarski minimum najniži zračni tlak. baros težina. baros. ladica. osobito posljednji slog riječi. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. bar) vlasnik ili poslovođa bara. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. XVII. barythymia) zlovolja. smiješan. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. fr. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. glazbeni instrument sa žicama. "sin utjehe" barne (njem. baros) predmetak u složenicama sa značenjem: težina. pritisak barofon (grč.. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. fr. barys jak. muški glas između basa i tenora. barokna poezija učena. metron) koji se tiče barometrije. kreće se otprilike između "A" do "a". jedan slog ostaviti nenaglašen. lađica. st. makros visok. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. brodić barman (engl.

metron. duboki tenor. između baruna i viteza baroskop (grč. pren. dazimetar barotermometar (grč. kadifa. Bart brada. metria) mjerenje zračnog tlaka. osnova harmonije. bassetto) glaz. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Baskervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomodra kapa bez štitnika i oboda. amonijakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. tropos okret. bassiste) pjevač koji pjeva bas. kratica od British.) mn. vještina rukovanja barometrima. stupanj plemstva između grofa i plemića. hrabar čovjek. fr. sumpora i drvenog (lipo vog ili vrbovog) ugljena 163 bassa ottava bas (tal. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. fagot bassa ottava (tal. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. ba ble (fr. baro.) plava čarapa. basson) glaz. bariton Basic English čit. rodoslovno usamljen baslis (fr. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. pahalica barun (lat. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. oprašivati) četka na dugačkom štapu. v. Scientific. baronessa) barunova kći baronet (eng. barunat barut (tur. International. American. barunija barunija (fr. baron. beisik ingliš (engl. britanski. grč. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode.) puščani prah. wischen brisati. "takozvana" spisateljica bas breton čit. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. hipsotermometar barotropizam (grč. ba breton (fr. junak.) stuba. međunarodni. američki. kolovoza 1572. pliš bartolinitis med. prečaga (na ljestvama) baset (tal. baros. žena koja se pravi učenom.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. velur. baros. v.barometrija barometrija (grč. basileus) kralj. barone) plemićka titula. član nižeg plemstva. Commercial. znanstveni. geotropizam baršun (mađ. smjesa kalijeva nitrata. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. "škripavac" basamak (tur. barograf baronesa (tal. jak. (uoči dana sv. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom bason (fr. tj. baros. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. Bartolomeja) izvršen u Parizu nad hugenotima bartviš (njem. glaz. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje . skopeo) stariji naziv barometra. baros. bassetto) glaz. tal. svirač koji svira bas baskervil tisk. barsony) vrsta tkanine. barimetrija barometrograf (grč. najdublji muški glas. baros. thermos topao. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. upala Bartholinovih žlijezda. pren. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. samt. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. baronnie) v. vitez barunat (lat. pravac) bot. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. basso. jedini neindoeuropski jezik u zapadnoj Europi.

) posebice. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. bataillon) voj. prateći bas basta! (tal. bataglia) bitka. špenadl bašmalik (tur. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XIV. srpnja 1789. šp. odgovara se sa: dostum-sagolsun! zdrav mi bio ti. fr. teret) sluga.) glaz. basso ripieno) glaz. prijevara. dubok bariton. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. osobito po tabanima baš-čauš (tur. bassetaille) glaz. boj. mađioničarstvo.basso obbligato basso obbligato (tal. dubok bas basso ripieno (tal. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. utvrđenje. nasip od kamena batarizam (grč. bastak bastaj (fr.) glaz. osobito. bastonare) batinati. utvrditi. vrsta starih topova. ranac. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. privremen zaklon. s potpisom osobe koja ne postoji. na stranu. voj. križanac. ostaviti. slova između ronda i angleza batardo (fr. konja i magarca. bastonnade) batinanje. battarizo mucam) med. bastardna mjenica lažna mjenica. bastion (fr. i koja je razorena 14. nosač. odred vojske koji predstavlja. st. utovarivanje i istovarivanje broda čam- .) glaz. tisk. poremetiti. biti dovoljno. polaziti za rukom. kula. obično s 800 do 1000 vojnika. bristolski mesing bataliti (tur. bastardo) izvanbračno dijete. sagradio Karlo V.) neka je tvoja glava zdrava! (česta muslimanska izreka. bastardo) bot. mješanac (npr. zanemariti. baščavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci 164 batelaža baš-čauš (tur. bot. smjeti. batardeau) voj. bašli što ima glavu) pribadača. biti hrabar. telećak. batal) pokvariti. sposoban. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. borba bataljun (lat. praviti se važan baška (tur. prema formaciji. vuka i psa). odbaciti batalja (tal. usuđivati se. također: bareljef bastard (ta. bastion) voj. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. napustiti. zapustiti. mucanje.) fort.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. po strani bašlija (tur. batelage) opsjenarstvo. zool. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. bastare) dostajati. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. uspijevati bastilja (fr. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. zamuckivanje. glas između baritona i basa. vrsta fine i guste pamučne tkanine. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. okaniti se čega. poluležeća fr. battuere tući se. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. za vrijeme Luja XVI. bašmaklik) "novac za papuče". stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. prsobran bastionirati (fr. baša) ponašati se kao baša (paša). pom. bastille) tvrđava. bastagma breme. trg. podijeljenih u 4 čete batar (fr. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. brzoplet govor batavija (lat. tj. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. kopile.

brodski promet. batrahus Batrahomiomahija (grč. battre. lupanje srca. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. klupa. bathys dubok. mys miš. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. bathos dubina. v. bathys dubok. prišt ispod jezika. dubina. tal. vozarina baterflaj (engl. metron) mjerenje dubine. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. kameni prag batrij (grč. batrachos žaba) med. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. izraz koji je stvorio engl. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. lat. parodija Ilijade batrahus (grč. batrahij batrica (grč. pipničar. metria) v. machia borba) "Boj žaba i miševa". dvostruki udar. baton. električna baterija više lajdenskih boca koje se. alka batifon (grč. bathron postolje. sjedalo) med. usp. butler) peharnik. battologia) nepotreban govor. bathron) terasa ispred kuće. glavni sluga batman (fr. batterie) voj. ponajviše granitoidnih batologija (grč. butterfly leptir) plivački stil. kremen. bathos visina. bathron stuba. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. fone) glaz. bator hrabar) hrabriti. bathos dubina. znak za mirovanje batonda (tal. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu 165 batrokefalija batist (fr. bitnica. zamašajni udarac njihala na satu batofobija (grč. kirurška postelja. batrachos žaba) med. batuta batos (grč. dirigentski štapić. onaj koji živi u dubini. sokoliti batrokefalija (grč. glaz. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. bodriti. lithos kamen) mn. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mađ. kefale glava) lubanja koja ima oblik stube . metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. leptirov stil baterija (fr. palica. battitura udarac) kolut na vratima. radi većeg električnog punjenja. bathys. bathos. bathys dubok. battere. 1884—1962). potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. spoje tako da su svi vanjski oblozi sjedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge strane međusobno povezani. bathos dubina) niskost. basto) štap. fobos strah) med. prut. brodarina. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. lat. batuere udariti. batimetrija baton (fr. ognjilo na starim puškama. batrachos žaba. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. skafos lađa) ronilačko zvono. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. naklapanje batometar (grč. tzv. lupetanje. batometrija batirati (fr. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. prevoznina. geol. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. glaz. bios život) biol. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. strah od dubine ili visine. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora.baterflaj cima. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč.

svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. trema pred javni nastup Baukida mit. usp. geom. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. osnovna linija duga više kilometara koja se. pjena) opršnjak. baza Bazedovljeva bolest med. pojačana probava tvari. kem. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. pijun bauhcvikn (njem. temelj. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. basane) obojena janjeća. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. Bauch trbuh. (nazvana po njem.) sajam. znojenje. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. drhtanje prstiju. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. uvodna stihovna stopa. basis) osnova. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom . usp. arhit. udarac za takt. bavella. potencije ili logaritma. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao nadi skloništa. pomoću motki za mjerenje. kipa ili svoda. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. siperak bavela (tal. zavijanje. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. bava) trg. za nagradu Zeus jo njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. liječniku K. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. battuta) glaz. krupne buljave oči. basaltes. metr. određen put na zemlji (npr. ponekad bazana (fr. voj. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom alkalnu reakciju). 1799 —1854. podnožje stupa. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. katkad. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. Bavijus bavarin (tal. Bauer seljak) u šahu: pješak. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. kem. bavaglino od bava slina. ubrzan rad srca. otpaci od svile Bavijus (lat. obojiti crno bazanit (grč. zwicken štipati) štipanje. Bausch nabor) naboran. ovčju. geod.) nekad.batuta 166 bazen batuta (tal. a Filemona u hrast baušig (njem. proljev. grčevi u trbuhu. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. basaner) obojiti kožu (janjeću. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. basis) mn. znaci: povećana štitnjača. odličan materijal za građevine bazan (tur. basis) kem. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. tvar (supstanca. augita i magnetita. baze. podloga neke stvari. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. Bavius) v. nabran Bav (lat. teleću) za ukoričenje knjiga. osnova stupnja. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. Bav Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti štitnjače. mršavljenje i dr. elektro- pozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. Basedowu. mat.

st. basis) prid. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta.. glavna crkva bazilikalan (grč. sličan bazilici Bazilike (grč.) glaz. improvizacija u paru i skupini. bazlamač) slijevka. baziotriptor. zvučanje s osnovnim tonom b. oslanjati se na koga ili što. jedne za publiku. metron) med. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. basis. basis. basis. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. pouzdavati se u. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispražnjavanja i održanja životinje Be kem.. kefalotrib. šp. besežiranje bdelometar (grč. osloniti se. basis) mn. basilike tj. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem arhonta basileusa u Ateni. basis) kem. dolerita itd. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. v. učitelju Baziliju Velikom (4. uljevuša. osnovno naučavanje bazicitet (grč. zakonik cara Basilijusa Velikog.bazeologija bazeologija (grč. bibop (engl.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. utemeljiti. osnivati. baziotrib bazipetalan (grč. Bibisi (engl. a druge za suce (tribunal). staklena sprava za isisavanje krvi. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana . četverouglato "V". Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. Basileus) mn. supr. kratica za British broadcasting Corporation čit. Be-dur beach-la-mar čit. petalon list) bot. bič la mar (engl. bazno kamenje bazlamača (tur. bdella. razvaruša. v. basis) kem. bazilisk (grč. e. kratica za beril be-bop čit. v. ime po crkv. tempo umjeren . supr. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). objavljen 887. n. legendarni kraljevski zmaj koji je. ručni reaktivni bacač BBC čit. bazeitet baziti (grč. tip prvih kršćanskih crkava. bazalni bazuka voj. "kreolski" jezik (engleski temelj). geol. Be-dur (tal. kraljevski zmaj. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. basis. logia) znanost 0 osobinama tijela. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. pouzdati se. oikia kraljevska. mit. tribo trljam) med. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. Be-moll) glaz. suvremeni društveni ples. tribe trljanje) med. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta baziotribom baziotriptor (grč. počivati bazitet (grč. akropetalan 167 beach-la-mar bazirati (grč. bdella pijavica. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). zatim. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. saborna. v. basilike) u obliku bazilike. vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. zasnovati. basis) osnovati. basilike) zool. tripsis trljanje) med. kefalotriptor baziotripsija (grč. 4/4 takt.) bazilika (grč. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. basis. tobože.

) na zapovijed. engleski admiral. bedinter bedlam (engl. Bogorodica. fiz. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. cirkus. bedel odgovarajući.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. poželjeti. diviti se begine (lat. obrana bediner (njem. engl. beatificatio) posvećivanje. Majka Božja. zum Befehl čit. gama-zrake) 168 beging beč (tal. beden) vanjski zid oko tvrđave. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. stanovnici pustinje.. beate memorije (lat. beguine. cum befel (njem. razmjeran) zamjenik. beati possidentes) sretni su oni koji imaju. begute beging (engl. izabrati po svome ukusu. qui procul negotiis. sirijskim i sjevernoafričkim pustinjama. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. kvart Becquerelove zrake čit. žive od stočarstva i pljačke. voljeti koga. beta-zrake. boufort. nakon čega dolazi čin kanonizacije. beatificare) posvetiti. licemjerje beatus ille. njegovanju bolesnih itd. medenjak begenisati (tur. ugađati) svidjeti se. nomadska arapska plemena u arabijskim. proglašenje za sveca. nalog. novac uopće beča (tal. Bezirk) okrug. bagan. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. Befehl) zapovijed. njem.) kolač s medom. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. tobožnja svetost. pren. proglasiti svecem. zavoljeti. beaticum) posljednja pomast. bedavi) mod. begenmek činiti dobro. sretna. tj. begger) mn. odobriti. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. umj. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. st. uvrštenje u red blaženih od strane pape. (najstariji red posvećen boguugodnom radu. bagging) platno za pakiranje .. beata) blažena. Bekrelove . bezzo) sitan mletački novac. pristajati na nešto.) luđak. i XIII. pren. zaštita.beanizam beanizam (lat.) blažene. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. bedavi) mn. one koje se prave sveticama. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. bedienen poslužiti) sluga. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. okružje. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar.. beatus blažen) pravljenje svecem. poslužitelj.." (Horacijev stih) beaufort v.). Beaufort Francis (1774—1857). blago onima koji imaju beatificirati (lat. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem.. Gospa beatae memoriae čit. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat.. čit. bogomoljke.

begleiten pratiti) glaz. ljepotica beledin trg. strijela) geol. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. begine behanizam smjer u babizmu. močvarna šljuka bekhend (engl. bela) nevolja. bel-espri (fr. belchite) vrsta španjolske vune. med. bella donna "lijepa žena") bot. pametan i duhovit čovjek 169 belfrid beladona (tal. belletriste) onaj koji piše beletristiku. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. v. nesreća. v. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. tj. sin Glaukov. begine begute (eng. beggar) mn. fr. bex. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. belemnon oružje koje se baca. bellezza) ljepota. back) šport. becassine) zool. base-ball) šport. belles lettres. sredstva. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. velebilje. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. udarac okrenutom rukom. backhand) šport.) lijep duh. belles-lettres književnost) lijepa književnost. dakle pjesništvo u stihu i prozi. belandre) pom. šport. beggar) mn. ni praktičnim ciljevima. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) . jad. vrag belanda (tal. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. pomoćnica. divovska životinja. sjevernoamerička igra loptom. bahar miris. napast. ružno vrijeme. lijepa žena. bun. gužva. beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. bijeda. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. feljton. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite (šp. bekovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. zlo. unuk Sizifov. back). patnja. muka. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. bella donna) kem. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. neman. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. ni znanstvenim. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. belanda. neprecizan udarac bel-esprit čit. metež. bechos kašalj) mn. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. zabavna književnost svake vrste. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. bunika. glavni sastojak atropina beladonin (tal. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. slične taftu belemniti (grč. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. lijevog i desnog) bekasina (fr. estetska i književna kritika belfrid (engl. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. nepogoda. zabavni pisac beletristika (fr.beglajter beglajter (njem. tj.

glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle epoque čit. beneficencija .) rat sviju protiv svih. bei imer (fr. bei canto) glaz. žena Marsova Belona (lat. moruna. dobra volja bellum civile (lat.) zool. božanstvo starih Filistejaca.) lijepo razdoblje. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. belos strijela. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. Benedikta (480—543). belvedere Belzebub (hebr. samostanima. uništenja bellum omnium contra omnes čit. nečastivi. riba jesetra. Benediktinca) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. praveći znak križa. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". lijepo bene valete! (lat. blagoslivljati benedicite (lat. benedicere) blagosloviti. doba ljepote. njem. prvotno. Baal-Sebub) mit. blagoslivljanje. larpurlartizam belle humeur čit. fil. razdoblje početkom 20.) apostolski blagoslov koji papa. Davidov sin benares (ind. instrument sa 5 do 7 žica. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. benedikcija apostolika (lat. bellicosus) ratoboran.) građanski rat bellum internecinum (lat. prirodno stanje čovječanstva. Salomon ben David = Salomon. bellevue) v. lijepo pjevanje. belum omnijum kontra omnes (lat. banjo) gitari sličan sjevernoamerički crnački glaz. belvedere lijep vidik) vidikovac. st. dobrotvorstvo. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. bellum rat) rimska božica rata. bene) dobro. Bellona) mit. ratnički belkanto (tal. manteia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. brokat. čist parafin koji se dobiva od petroleja. benedictin. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvedere (tal. u Monte Casinu benefakcija (lat. osnovan u VI. Belt) tjesnac beluga (rus. npr. sveopći rat. benefactio) dobročinsL o. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr.belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. kod Zidova i u Novom zavjetu: sotona.) živjeli! benedicirati (lat. benedictio) u Kat. vrag bema (grč. bei epok (fr. božica rata kod Rimljana. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. usp. tornjić na kući. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. bandy) šport. vrsta tenisa i hokeja na ledu. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna.) dobro raspoloženje. katolički red sv. benedicite) molitva prije obreda u kat. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) belmontin kem. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime.) rat do istrebljenja. blagoslov benedictio apostolica čit.

dobročinitelj beneficij (a) (lat. paragraf.benefaktor benefaktor (lat. prolaznost bolesti bent (tur. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. močvarno tlo berat (ar. žitka bezbojna tekućina. benjui) kem. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). prihod. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. beneficij at beneficijat (lat. od neke dobrotvorne predstave. kada za kupanje Beoćani (grč. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. benevole lektor (lat. Bengal) područje u južnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brahmaputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. tromo beraha (hebr. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. s krovom od slame ili crijepa. beneficijar. sklonost benevolentan (lat. muslin s višebojnim prugama bengali (engl. dobiva se iz petroleja. korist. npr. Boiotos) pril. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. primatelj crkvenog prihoda. benefia«. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč.is) dobročinitelj. benignitas) dobrota. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. gori sjajnim plamenom. darežljivost. služi za turiste. povlastica. odan. benjoin) kem. nasip.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. glupani beotski (grč. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. bengal strajp (engl. ugodna mirisa. glupo. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. benevolens) blagonaklon. benefactor) dobrotvor. pašnjak. benjui. neplodno zemljište. otuda: nespretnjakovići. bengal) polusvilena tkanina. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. pravilo. prednost.) lug. bangla. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. benevolentia) blagonaklonost. fr. otapa se u alkoholu. nespretno. vrije na 80 °C. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. lovce itd. bend) brana. otapa se u alkoholu. med. gaj. tj. naklonjenost. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. dobrotvor beneficijar (lat. beneficiatus) v. bezopasnost. Bengal) mn. gori pola- 171 berberin gano crvenim. baignoire) kupalište. propis. žutim. dobrodušnost. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. također: đak koji prima novčanu potporu. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike . beneficium) dobit. zarada.) trg. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. naklonjen.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. benthos dubina) biol.) "dobrodošli" benzin (šp. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. benevolan Bengal (engl. iz Beotije. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. engl. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat.

e. heksagonalni mineral. bergamotto. berlingot) polu-berlina. berlingare. iz III.) berlinsko modrilo. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. subjektivno-idealistički smjer. laka kočija sa dva sjedala. beryllos) gatanje. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.berberis berberis (lat. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč.805 kg berkšir (engl. birichino) mangup. beri) med. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. berberis) bot. beryllos. vragolan. savez. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. stoljeća pr. Amerikancu Berdanu (11893. obješenjak Berenika (grč. tur. postojan. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". bardevam) moćan. lat. brelengo berlina (fr. kostrijeti ili devine dlake. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. zavjet obrezivanja. berkshire) po engl. fakin. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). element. berberis vulgaris. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. berlinska kočija berlinerblau (njem. Berdan) puška ostraguša. zavjet. baracane) tkanina od kozje dlake berkan (tal. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. vrlo raširena krvna bolest u sjev. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. berlingozza) talijanski narodni ples . služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. v. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus.02. atomske težine 9.) pom. bergamo) mn. nastala križanjem sijamske.) berdivan (tur. = beri skorbut. bez prednjeg sjedala. beryllium) kem. mila. ar. redni broj 4. beavitaminoza beril (grč. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. Africi. n. Australiji i Indiji. obrezivanje (berit. mutnozelene bo- 172 berlingoca je. begarmudi) carska kruška. elektrogimnastika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. berit. javlja se kao posljedica prehranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. žutika berdanka (engl. snažan bere (fr. neproziran. ili zelenkastoplave (akvamarin) berilij (grč. barracano) gusta i teška tkanina od vune. beryllos) min. ferein nositi. znak Be. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. plemeniti beril je ili divne tamnozelene boje (smaragd). nazvana po pronalazaču.

trgovati. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) bestseler (engl. samo u medvjeđoj koži i u borbi se 173 bestseler odlikovali divljim bijesom. nečovječan bestijalnost (lat. ljudi koji. nečovječnost bestijarij (lat. berme) 2. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. zvjerstvo. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. stazica. bijela braća. bertillonage) u kriminalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. ber-serkr) mit. najbolje književno djelo . antropologu Alfonzu Bertillonu. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. bernesco) v. pren. bijesni. best najbolji. reda sv. Berni. firma berna (fr. osobito knjiga koja se najviše traži. bernijeskan bernijeskan (tal. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. beurt) mn.berma berma (fr. vojsci. surov. duge dlake. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. puteljak. bestia) životinjstvo. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". uspavanka bert-brodovi (niz. berne) pom. 1853—1914) berzerkeri (nord. v. crvene i bijele. radosti i bračne sloge besa (arap. bestialis) zvjerski. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. berceuse) glaz. divlji.) 2. trg. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. kod Albanaca: čvrsto obećanje. Bernarda (red je osnovan 1098. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. baisse) 1. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. pripadnici kat. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bessemeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. kad pobjesne. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. zvjerska priroda. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. nastran (po načinu pisanja tal. strijelci (vrsta pješaštva u tal. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. u Francuskoj) berneskan (tal. Bessemerov čelik bestijalan (lat. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. osnovano 1836. životinjski. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. bersaglieri) mn.) berseza (fr. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. grub. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. v. časna riječ. seli prodavati. bernesco) ćudljiv. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil Calmette-Guerin) besprizorni (rus. pjesnika Bernija koji je preradio Boiardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal.

tanjuri i ubrus beštija. opojnost. besoin. bedesten. vazalsko. birtija betveš (njem. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (B = naše "b"). jako obojeno kotenilom. bezistan bezmen (fr. gama-zrake) beteg (mađ. Beschlag) kovne stvari (brave. žlica. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. nužda.) vino. prirodne boje. bihud) zanos. stvrdne kao kamen. na mjenicama: adresa po potrebi. Bett krevet. opšav bezacung (njem.bešamel 174 bi- bešamel (fr. kratica za bizmut bi. Besatz) porub. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. bezemschoon) trg. im. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. potrebitost. bezoard. kvake i si. alfa-zrake. tržnica. nesvijest.(lat. perz. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). bezette) crvena šminka. Besatzung) osoblje. kao dodacima beščatal (tur. životinja. basistan) v. adresse au besoin čit. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. pokrivena tržnica. bestemmia) psovka. osobito u Carigradu. tj. čovjek-zvijer beštima (tal. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom.) v. osobito crno. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. potpuna smirenost bezac (njem. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat.) trg. željezni dijelovi kotača. kad bude nužno. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. oskudica. tribunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. fino tanko platno. betula betula (tal. bilupa itd. dio trga pod krovom. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnjavanju. bezoardica) mn. o bezoan (fr.) židovska sudnica. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. rukoljub. . beige) pr. ćatal rašlje) peterostruko. adres o bezoan (fr. basistan) u Turskoj: trg. bitumen asfalt. betlehem štalica od papira. ribom i si. bezisten bezisten (perz. au besoin čit. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. badzahr) farm. bettola) gostionica. Wasche rublje) posteljina. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. siromaštvo. nečovjek. nesvjestica.). baiser) poljubac. bisogno) potreba. krevetnina bevanda (tal. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. kuh. žućkastosmeda boja. kola i si beštek (njem. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. protuotrovi bež (fr. usp. baisemain) cjelivanje ruke. vilica. osobito dvopek bešlag (njem. pančaratra Bi kem. nakon što se ovlaži. beštija (lat. tal. posada beze (fr. fr. beta-zrake fiz. grdnja beta (grč. beš pet. Besteck) pribor za jelo: nož. neobojen. biandrija. farm. kletva. npr. krčma.) u slučaju potrebe. rodno mjesto Isusa Krista. bestia) zvijer.

bibacitas) željaza pićem. bibere ad numerum (lat. bis. npr. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bi-. biblion. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. diarhija biartikuliran (lat. sklonost piću bibere (lat. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. čovjek koji pretjerano poštuie Sv.) ženski šešir s malim štitom. biblion. biblion) neodstupanje od Sv. biblion. umjetnost i si. dvozgloban biatlon (lat. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. bi-. biblia knjižice. biblista) poznavatelj Biblije. bi. articulus zglob) koji ima dva zgloba.(od grč. athlon borba) šport. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. strast za pićem. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. grč. grafo pišem) poznavatelj knjiga. bis. grafo pišem) poznavanje knjiga. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. bi-.) piti po grčkom običaju (tj. knjiga. angularis kutni) dvokutni bianualan (lat. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. autos sam. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano . biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. bibere greko more (lat. objašnjavač Biblije. knjige) Sveto pismo. annus godina. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. onaj koji se drži samo Biblije. biblion) smjer u evangeličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav mnli ili života Biblija (grč. biblion knjižica. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč.) Biblija siromašnih. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. ona može biti abecedna. knjiga. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. kronološka ili sistematska. skijaška disciplina s dvostrukom umješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibaeitet (lat. pismo bibliolatrija (grč. biblion knjiga. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. bez obzira na predaju biblicitet (grč.biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. biblion. običaje. biblion. časopis biarda stroj za tkanje. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga.jačko -oštovanje Svetog pisma. aner. arche vlada) dvovlašće. fr. pisac (ili: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. lat. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. biblion knjižica. bibere graeco more čit.) piti. kad se u čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). grč. grč. biblior „reia služba) pretjerano i zanesei.

tehničke opreme. mirni oblici. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. njihove sudbine itd. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. popravljanje oštećenih listova. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. st. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. canere pjevati) glaz. bidon mijeh) kanta. zalogajnica. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. intra biduum (lat. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč.) vrijeme od dva dana. zbirka knjiga bibliotekar (grč. okamine lišća. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bibliotheke. biblion. bicchiere) čaša bide (fr. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. tj. dvozube vile bidermajer (njem. biblion. buffet. znanost o Svetom pismu. biblijski izraz bicefalan (lat. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. tj. tal. rijetkosti. biblion) biblijska riječ. bis. starosti. bicinium. prostodušni naivac) umj. grč. biblion. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. dvogodišnje biljke bienij (lat. tafos grob) "sahranjivač knjiga". znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. bikefalan biceps (lat. bi-dens) dvozubac. spisateljstvo. Biedermeier poštenjačina. stol s hladnim jelima i pićima (npr.-fr.. radi originalnosti tiska. bibliomanija (grč. osobito Sveto pismo. bot. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. otisci lišća na kamenu. karakteristike: jednostavnost. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.) u roku od dva dana bienalan (lat. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. biblistika (grč. bicycle. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". anat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. dva lica (nadimak rimskog boga Janusa). prodavač knjiga bibliotaf (grč. geol. lithos kamen) mn. biblion. biceps) koji ima dvije glave. popravci uveza.biblioliti 176 bife biblioliti (grč. tal. lat. bidet. biblion. biblion. knjigoljublje bibliomantija (grč. kefale glava) v. bibliotheke. ormar u kojem se drži piće. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. npr. prilagodba svrsi bidon (fr. posuda od pet litara biduum (lat. dezinfekcija i si. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. biblion knjiga. limenka. bi-. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. biennis) mn. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bibliopoles) knjižar. rok od dva dana. mania oduševljenje. bis. na nekoj zabavi) . ploška.

iz perz. bicarbonas) kem. grč. kefale glava) dvoglav. dvolisni biforman (lat. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bakreni novac s nešto srebra. bifer) bot. fitilj. išarati. bogomoljstvo. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac.) uzalud. dijeljenje na dva kraka. bis. bigot) koji pretjeruje u pobožnosti. bigarrer. pretjerana pobožnost. npr. bi-. biglizo) slavuj evo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. dvoženac bigamistica (lat. konac) dvonitan. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. grč.) onaj koji slijepo vjeruje. gamos brak) dvobračnost. vladanje) psih. bogomoljstvo biheršrank (njem. bigoterie) vjerska zatucanost. bis. folium list) bot. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. dvoženstvo bigamist (lat. genus rod. bis. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. flos. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. pretvarati se bigotizam (fr. bifurcatio) račvanje. licemjerje bigotirati (fr. bogomoljac. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. licemjer bigotan (fr. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. vjerski zatucan. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bis. bis. biglao. sa dva cvijeta. hermafroditski biglisati (grč. grč. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bigot) praviti se svecem. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. vrpca koja polako gori.bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bi-. licemjeran bigoterija (fr. lat. grč. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. npr. biformis) s dva oblika. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja . grananje ili cijepanje na dvoje. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bi-. licemjerje. dvoobličan biformitet (lat. bikarbonat sode bikefalan (lat. krivotvorenje novca. bezrazložno bijon (fr. floris cvijet) bot. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. dvorodan. bigotisme) tobožnja svetost. Biicherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. filum nit. beefsteak) kuh. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bigener) dvospolan. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. bivariare) šarati.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. koji ima dva spola. behaviour ponašanje. rijeke Big Ben (engl. bis.

000. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. autografa i si. bilateralis) dvostran. umišljeni gizdavac. grč. bikonkavna leca bikonveksan (lat. željezničkih karata. fizički razvijen. bi-quadratus) mat. tal. žučno žutilo. usmjeren na suprotne strane. pod orlean biku (sanskr. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. Bild slika. ulvus smeđežut) kem. bije a bank (fr. biletura (fr. bilis. npr. lat. bikvadratni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. u dvije boje bikonkavan (ni. bikromatični harmonij sprava za postizanje četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. od dviju boja. u Francuskoj: tisuću milijuna. bilanx) trg. bilan. ispupčen s obiju strana.) vlastita mjenica. billiaire) koji se tiče žuči. bi-convexus) opt.000. vježbati.000. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. prodavaonica ulaznica. billet) prodavanje ulaznica. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. billet au porteur čit. donji dio lađe bilet (fr.) preko telegrafa bildati (njem. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. saldo bilancirati (lat. snažan čovjek. izvesti završni račun. bi-concavus) opt. gimnasticirati. ravno dno u sredini lađe. bilge) pom. dvousneni suglasnik (b. novčanica biletirati (fr. bilden) šatr. sitni tiskarski poslovi (karte. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. prodavati ulaznice. pren. jednim udarcem udariti dvije lopte. bixa) kem. bilieran (lat. bikonveksna leća bikojajugiran (lat. željezničke karte i dr. krajnji ishod nečega. m) bilanca (fr. bilancio. bilis. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. saldiranje. obostran. bije a porter (fr.000). lat. bi-cornis) zool. knjigama. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. v. bi-. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. fr.000. snob bildž (engl. milijarda (1. fotografija. tisk.000. billet) trg. p. s dva roga bikromatičan (lat.bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. billet de batique čit. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. posjetnice i si. pren.). billet a ordre čit. zaključiti neki posao. chroma boja) dvobojan. dvobojan. bicolor) bot. razvijati mišiće bilder (njem. željezničkih karata itd. žučni bilifulvin (lat.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bije a ordr (fr. udubljen s obiju strana npr. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. bis. bilanx s dvije zdjelice) trg. labium usna) gram. suglasnik koji se izgovara s obje usne. dvorog. latus strana.) banknota. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. bilateralni kontrakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bis. bilboke (fr.000) .

bilis) žučan. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. kazalište binaran (lat. beryllus. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bini po dva. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr.) med. potvrda. priznanica. prijek. pren. naprasit. lat. priznanica biluks (lat. zelena tvar žuči bili (engl. izborni listić. pren. bis. bijes biliskopija (lat. tal. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. bilis. logos riječ. mjenica bilogija (grč. slitine s više primjesa nego čiste kovine. lingua jezik) dvojezičan. dvotisućljeće bina (njem. uporaba dvaju jezika u govoru. bilis) kem. billon) manje vrijedno zlato i srebro. dok je kovanje srebrnog novca zakonom ograničeno. bis. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. kristalno staklo biman (lat. fr. prodavač ulaznica za predstave. cedulja. o stanju na bojišnici. srdžba. bimenzis bimestran (lat. lat. ljutnja.dvaput. Buhne) pozornica. prepredenost. loupe) opt. berillos beril) gorski kristal. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. bimanus) dvoruk bimembričan (lat. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. billet) blagajna. bille.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. lingua jezik) dvojezičnost. dvomjesečje. ulaznice biljur (ar. koji se. bulletin. mrzovoljan bilirubin (lat. žučno crvenilo. grč. billard) igrati biljar biljetar (fr. bi. žustar. prijetvornost. bullettino) dnevno priopćenje. dvočlan bimenzan (lat. bilis žuč. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. bi.) biljetarnica (fr. pren. vert zelen) kem. žuč. supr. fr. prodavač karata (željezničkih itd. prepreden bilingvitet (lat. bimestre. bimembris) koji ima dva uda. zakonski prijedlog (u Engleskoj). mjesto gdje se prodaju karte. bis dvaput. žučno zelenilo. billetier) kaz. bili. billa. bis. podnosi kralju. sc. koji govori dva jezika. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bis. o sjednici ministarskog vijeća. pren. metallum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. cedulja.). dvoličan. o zdravstvenom stanju. pun žuči. bimestar bimestar (lat. žutozelen. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. lat. fr. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. tempus) v. služben dnevni izvještaj (npr. crvena supstancija u žuči bilis (lat. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati.bilin bilin (lat. od dva) dvojni. grč. binarius koji sadrži dva. biliosus. koji se sastoji od dvije jedinice. kratak. također: pisamce. dvoličnost biliozan (lat. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četverouglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. manus. monometalizam bimilenij (lat. ballur kristal. dvojedinični . razdražljiv. rubinus) kem. dobro se vidi i danju i noću 179 binaran bilupa (lat. o aktualnim političkim pregovorima i si. bilinguis. sa dva člana. bilis žuč. bulla) prijedlog. prijetvoran. od dva dijela. listak.

binubus) čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. lat. centrum središte) fil. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. sa dva člana. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem biocenoza. na kojima se temelje prirodne pojave. koji se tiče binoma binub (lat. bios. npr. petlja. polinom od dva člana. blaste klica) mn. Sprache jezik) kazališni govor. nomos zakon) fil. grč. veličina koja se sastoji od dva dijela. uglađen i istančan govor. dalekozor za oba oka. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. bios. genos podrijetlo) biol. arithmetike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. biofori biocenologija (grč. biocenotika biocenotika (grč. bi-. vrpca. zbivanja biofenomenologija (grč. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. nomos) mat. = bioblasti biogen (grč. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. bios. prid. bios.(grč. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. scensko izražavanje. zavoj. biol. biblion. bios. biodinamički bioenergetika (grč. Binde) veza. zavoj za oba oka binokularan (lat. dvočlani izraz binomizam (lat. bios. bios) predmetak u složenicama sa značenjem: život. pojas binen-regulator (njem. vladara i dr. koinos zajednički) životna zajednica. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. bios. dio ekologije biocenoza (grč. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bios. ta fainomena pojave. bi-. oculus oko) s oba oka. zemička binokl (fr.) bioblasti (grč.binda binda (njem. energeia) fil. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. med. nositelji života. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. lat. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogen a . bios. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bios. bios. bios život. životni bioaritmetika (grč. nomos) mat. Biihne pozornica. koinos zajednički. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog čo- 180 biogen vjeka (pjesnika. prema Altmanu. binocle) naočale. bi-. bios. a ± b. grč. binyš) čohani ogrtač (s krznom) bio. energetika cjelokupnog života. biol. ovratnik. dvočlani. logia znanost) v. životne jedinice manje od stanica živih bića. binario udvojen) kruščic od dva dijela. Biihne. bios. regulator) kaz. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. povoj. filozofa. naprava za prilagođavanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. knjiga. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. svih životnih procesa. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. foros koji nosi) mn. kolonija bioblasta). bini.

bios. krijesnice. bios. prid. životopis biografika (grč. elektro-biologija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. bios. biografski biografija (grč. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. šarlatansko pretkazivanje trajanja života na osnovi kucanja bila. bios. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih . pisac biografije. bios. bios. lat. logos) fil. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) biogenetski (grč. grafo) umijeće opisivanja života. prid. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. sredstvom u borbi za opstanak. osobito pojave nasljeđa. logos) fil. tj.) svijetljenja živih organizama (npr. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. bios život. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč.-lat. manteia proricanje) 1. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. rađanje) razvoj života biogeneza (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. lithos kamen) geol. 2. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. ge zemlja. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios. pristaša biologizma biologizam (grč. bios. podrijetlo. grafo pišem) onaj koji opisuje život.biogenetski 181 bionegativan tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). bios. genesis postanak. genos) koji se tiče razvoja života. poremećaji u razvoju. životopisac. bios. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. chemeia) dio fiziologije. bios. biomagnetni biomantija (grč. to klima nagib. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. bios. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. prema određenim znacima na tijelu. biologia) znanost o životu.

sarkom) biorizacija (grč. pod biorizacija biosfera (grč. funkcionalne. slike stvari i bića koje se kreću kao da su žive 182 biotit bioskopija (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. bios život. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. g. bios. typos) čist tip. bios. i u zemlji. logia) fil. psihičke.. biotehnika (grč. i u vodi) bioskop (grč. usp. bios. bios) 1912. biol. panpsihizam biopsihologija (grč. orao vidim) med. mehanike razvoja. bios. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. biće) mn. endokrine. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. typos otisak. npr. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. bios. životni biotika (grč. ontos. bios) v. logia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. člana društvene zajednice. kao animalno biće biostatika (grč. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. bios. čista rasa. v. litosfcru i hidrosferu budući da živih bića ima i u zraku. tj. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. on. razmnožavanja itd. npr. bios. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. psyche duša) fil. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. bios. prilagođavanja. države itd. bios. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biorizatora biorizator (grč. bios) koji se tiče života. nekog područja. biotičan (grč. bios.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. znanstveniku Biotu) . seksualne i druge karakteristike biotit min. bios. bios. to on. stanovnika nekog grada. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. techne. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. organizama koji izazivaju vrenje itd. heksagonalni ili magnezijski tinjac (nazvan po fr. bios. psyche. psihobiologija biopsija (grč. a čovjeka. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. bios) znanost o životu biotip (grč. ovako je njem. tou ontos postojeće.bionika bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. lat. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. prirodnjak Ernest Haeckel (1866.

) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. Wirtshaus) krčma. Biragu (1792—1845) biraj (fr. ured. buratine) trg. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. lat. bi-pes. tartarat bis (lat. bios. nazvana po pronalazaču. predsjednik općine. bureau. bis. kancelarijske potrepštine. vrsta polusvilene. burette) kem. s dva suprotna pola bira (fr. planum ravan. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku *u. gostionica birza (lat. pivnica biratina (fr. pisarnica. birokratizam birokrat (fr. općinski sluga. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. dvonog biplan (lat. dvostopni bipedan (lat. bios. tal. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. staklena cijev s ljestvicom. mania) želja (ili: težnja. poljar birtija (njem. bios. općinski starješina.biotomija biotomija (grč. ukočenost.) točionica piva. odjel. tj. vrsta lakih poljskih mostova. sitničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. bis. krateo jak sam) v. ravna površina) zrak. grč. polus stožer) dvopolan. grč. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (biocenoze) biozofija (grč. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. okrećući balvan nogama. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. kancelarija. bureau. bureau. bipedalis) dug ili širok dvije stope. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. utensilia) mn. vrsta popelina od fine svile i vune birema (lat. po drugi put. biremis) čamac s dva vesla. vinska plijesan. vunom ili kostrijeti birarija (tal. burato) pisaći stol. pes noga. burin. bureau. ponovno . sol vinske kiseline. austrijskom inženjerijskom časniku K. burino) dlijeto. bakrorezac. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč.i osobito u analitičkoj kemiji) birgermajster (njem. poluvunene tkanine birago voj. tal. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. burail) trg. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. biro sudac). zrakopolov s dvostrukim krilima bipolaran (lat. kancelarijski pribor birov (mađ. sofia) životna mudrost. kancelarijsko osoblje birokracija (fr. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. bureau. bis. glaz. još jedanput. krut i ohol. burat) trg. predsjednik mjesnog odbora 183 bis birka (mađ. raspolovljavanje biped (lat. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. bipedis) koji ima dvije noge. dvonožac bipedalan (lat. Burger-meister) gradonačelnik. grč. čuvar polja. bakrorez bireta (fr.) dvaput. bi-pes) dvonožna životinja.

hermafroditski biser (tur. sexus spol) koji ima oba spola. niz) koji ima dva reda. bisekstus bisekstus (lat. bisextilis) prijestupni. lithos kamen) min. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. narančine kore i soka. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. tj. ljudina. Brust) poprsje. n. dvospolan. bis.) sitan novac od 12. bigeneričan bisekstilan (lat. bisekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). biscottino) mali. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. bis. biisre) školjka koja proizvodi biser. bis. veljače biseksualan (lat. polovica. usp. al bisogno čit. okrugli kolačić. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. tal. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. potreba. tal. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr.) trg. prim bisig (njem. osobito Egipćana bišof (njem. temeljit bitevija (tur. masivan. al bizonjo (tal. bistori) kir. buste. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. vrsta najmanje tambure. bis. bitevi) plosnato koplje. biscotto. dvaput kuhan) dvopek. segmentum odsječak) mat. byssos pamuk. bistrer) slikati (ili: bojiti. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. polovljenje bisekcija (lat. biscuit. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. dvoboštvo biter (njem. tal. snažan. biscotin. trideset drugi dio neke note biskup (grč. pakostan bisilabičan (lat. bis. klinčića i šećera bit (engl. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. dvoredan bisernica (tur. series red. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. šećerni dvopek.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. ljudeskara . lat. Bischof biskup) piće od crnog vina. bis. bissac) mn. cimeta. grč. torba na sedlu bisegment (lat. bi-. crkvi. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki.) nužda. s jednim prijestupnim danom. srodan s azbestom bista (fr. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bitevi čitav) jak. bis. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. čovjek "kao od brijega odvaljen". u dva niza.bisage bisage (fr. bis coctus dvaput pečen. busto. obično dug 7 do 8 cm bisus (grč. po rimokat. od dva sloga bisirati (lat. episkopos nadzornik. dvostruka torba (u Lici). mineral svilenkasta sjaja. bizonjo (tal. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. biscroma) glaz. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. bistouri. temeljan. bisextus) prijestupni dan. polovljenje biseksan (lat. tal. grč. syllabe slog) gram. sexus spol) v. dvosložan. bis. bistro) nekada: vinotočje. bissig) zajedljiv. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. čvrst. okrugli dvopek 184 bitevija biskroma (tal. segmentum) mat. segmentum) mat.

koji se dvolično ophodi bizar (fr. odnosno sa dva atoma drugog nekog jednovalentnog elementa. osobenjak. bizarre) čudan. bizantska umjetnost. bivouac) voj. osobito ugljikovodične tvari smolasta mirisa. olovo. znak Bi (upotrebljava se i kao antiseptičko sredstvo. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. god. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. geografiji. čudnovat. filozofiji. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. valens koji vrijedi. Bizantion) 1. business) posao.) biznis (engl. bizarre) čudak. neobičan bizarnost (fr. hebr. nastran. sumpor. 2. dvovrijedan. bi-. tj. bythos dubina. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. retorici i poeziji. u asfalt bituminozan (lat. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. element atomske težine 209. kao npr. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. i radili na povijesti. valere vrijediti) kem. puzanje pred višima. Bizantion) 1. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). metron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bituminosus) sličan zemljanoj smoli.0. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. asflat i si. redni broj 83. bismutum) kem. do propasti Bizantskog Carstva. osebujnost bizmut (lat.). besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. željezo i dr. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bakar. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. mošus 185 bizon bizantinci (grč. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. mn. biver (eng. beaver) trg. bitumen) prevući (ili: pokriti. bizzare) čudnost. bison) zool. asfaltirati bituminizacija (lat. nalazi se kod nekih životinja. pren. bituminirati (lat. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. od dvije vrijednosti. npr. teologiji. grub vunen porhet bivij (lat. buffalo. nafta. Bizantion. koji ima dvije vrijednosti.bitometrija bitometrija (grč. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. beaverteen) trg. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. japanski narodni instrument. bisamum. analitici. raskrižje bizam (lat. petrolej. zubar (u Europi). premazati) zemljanom smolom. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. divlji bivol. sličan lutnji. trgovački posao bizon (grč.) pa do pada Carigrada (1453. kisik. 2. grčki pisci koji su pisali od vremena Konstantina Velikog (325. poljski logor. 3. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. god. nastran čovjek bizaran (fr. cink. arheologiji. američki divlji bivol . Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. pren. pri liječenju sifilisa i dr. neobičnost. čudesan.

kystis mjehur) fiziol. huljenje. pokuditi. prijekor. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. čist. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. mladica. blek-botom (engl. bianco bijelo. oskvrnitelj blastem (grč. bianco) v. bjanko mjenica čista. tj. blastema) bot. bjanko. mykes gljiva) med. blankotrgovanje prividno. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. tj. bijel. tal. dragocjenost. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. neograničena punomoć. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. pisello) grašak (usp.) šutnja. pisum. neispisani papir. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. bijouterie) trgovina dragocjenostima. neispisan. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. A. čist. grč. blekaut (engl. merizomai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. Vrangelove i dr. psovka. bjelina. fiziol. blamer) osramotiti. dragulj. potpuna sloboda djelovanja. bjelina) trg. im. dragulji. potpuno odriješene ruke. huljenje na Boga. iznijeti na loš glas. blastos klica. bijela boja.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. akutna i kronična bolest . zone pojas.bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. sukno za filtriranje blasfeman (grč. obeščašćivanje blasfemist (grč. bjelilo blanket (fr. kuđenje blamirati (fr. kredit bez pokrića. dragocjenosti. bogohuljenje. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. blamage) sramota. loš glas. blastos klica. nakit.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blanko-mjenica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. blanc. vrsta pjenušca blanše (fr.) glaz. bijou) nakit. zaborav. bruka. blanche) bijel. bleichen) blijediti. đerma koža) fiziol. klica. kuditi. čist formular.) čisti bijeli. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. blasfemos) bogohulnik. blaste klica. pogrdan blasfemija (grč. grdnja. Blanqui (1805—1881) blanko (tal. blankokredit otvoren kredit. izdanak. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. punomoć samo s potpisom. blekvud (engl. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. dragi kamen bižuterija (fr. blasfemia) pogrda. kart blanš (fr. zametni mjehurić blastoderm (grč. ukor. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. koriti. belogvardeec) "bijeli gardist". činiti blijedim. neispisan. prazno. bi-. rizi-bizi) bižu (fr. blanko-oulaštenje neograničeno ovlaštenje. ukras. blastos klica. carte blanche čit. područje) podijeljen na dvije zone. grditi blank (fr. prešućivanje. blasfemos) bogohulan. obrukati. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. brz skok iz jedne vrste tona u drugu biž (lat. blanche) pr.

neosjetljivost. heraldika blef (eng. emeo povraćam) med. blefaron.) mješavina. fimosis suženje) med. obmanjivanje. blaser. us gen. munjeviti rat. bluff) zavaravanje. zbunjivati razmetljivom reklamom. blenna. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. pre- 187 blickrig tvarati se. dio dodan zidu s vanjske strane. obmanjivati. aden žlijezda) med. aden žlijezda) med. sulfid cinka blenemeza (grč. ofthalmos oko) med. silberfuks blaugas (njem. treptanje blefarofimoza (grč. enteron utroba) med. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. živčana izmorenost blazon (fr. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. lat. metra maternica) med. otos uho. plava lisica. prevrtanje. blenna) med. blaser) otupjelost. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. žmirkanje. blastos klica. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. blestrizo bacakam. blenna. blase) otupjelih osjećaja. zasićenost. blenna. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. kapavac blenoreja (grč. blefaron) med. spasmos grč) med. znanost o grbovima. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. očiju. blastula) fiziol. vrsta morske ribe blaziran (fr. usp. blenna. blefaron očni kapak. upala očnih kapaka blefarizam (grč. blefaron očni kapak) med. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. sluz. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blau plav. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. upala žlijezda očnih kapaka blefaritis (grč. prema potrebi. spolnih organa i dr. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. regnymi izbijam. blefaron. curenje iz ušiju blenurija (grč. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga . blason) grb.) blenotoreja (grč. blau plav. ptosis pad) med. slijepi prozor. spoj blenda (njem.blastula kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. tome rezanje) med. varati. uron mokraća) med. zavaravati. živčano izmoren. zaplašiti. upala rubova i veznica očnih kapaka blefaroptoza (grč. sluzna dizenterija blenoftalmija (grč. blefaron. ofthalmos oko) med. tj. rheo curim) med. bluff) plašiti. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. opt. neosjetljiv blaziranost (fr. zametni mjehur blaufuks (njem. min. udubljenje sa svodom u zidu. vrsta guštera bez nogu. blenna. nemir kod teških bolesnika. povraćanje sluzi blenenterija (grč. rheo tečem) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. nalik na zmiju. španjolski zid. blefaron. sluzni proljev. praviti se. tzv. Blende) arhit. Blitzkreig) voj. balaur zmaj) zool. bacakanje blickrig (njem. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. bacam tamo-amo) med. slijepa vrata. blenna. blenna. zasićen. hvaliti se. blenna. smjesa. blefaron. blenna. procurim) med.

velika količina (robe). blondin) mladić plave kose.). zaštićivanje od zrna (projektila). blondine) v. grad. farsa blinker (njem. žućkast blonda (fr. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. tisk. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. udvarač ženama blondina (fr. tal. Blue book čit. blocus. opsada. čamcu. bluming kondišn (engl. zatvoriti skretnicu. od finog pšeničnog brašna.) pom. vojske. blink sjajan. veliki komad stijene. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. blu piter (engl.) naveliko. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. biondo) plav. pojačavanje rova gredama. konjski naočnjaci blinji (rus. tvrđave. blokiranje blokaža (fr. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. bloc) veliki komad (npr. trupac. opsada. automobil. duhovita sitnica. zatvaranje jedne luke ili cije- le obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. iskrica duha. ruski kolači. klada. zajednica. cjelina. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. bilježnica za pisanje ili crtanje. poza. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. karaula. (engl) modra ptica. gomila. blinder) fort. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. an blok (fr. automobilu. blindiran blineta (fr. panj. gomila (knjiga). bloquer) v. pojačati rov gredama. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blokada blokirati (fr. mnoštvo. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. mramora). zrakoplov).) "Plava knjiga". tisk. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. zatvaranje sa svih strana grada. kulica. geol. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr.blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. osigurati od zrna. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. tvrdavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). blondina blooming condition čit. en bloc čit. blin) mn. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe.) šport. blindage) fort. čamac. bloccata) voj. zatvaranje željezničke skretnice. zrakoplovu). streljiva i si. tal. svijetle boje. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. plavuša blondinka (fr. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. Blu buk (eng. prid. Blockhaus) voj. oklopljivanje. bloquer) voj. dobro. blok (fr. bluette) iskra. blondine) djevojka ili žena plave kose. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intelsat II. slični palačinkama. usp. oklop (na ratnoj ladi. blond. pren. signalna zastava koja znači slovo P . blonde) čipka od sirove svile. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. svjetlucav) varalica. kicoš. pren. poprijeko blok-haus (lat. blu berd.

označuje da brod napušta luku blue-jean čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. niži zapovjednik čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. pamučni til bobslej (eng. ali i drugi odjevni predmeti. prema starofr. bobbinet. uzgoj cvijeća. bozzone) velika boca.) trgovačka komora bob (engl.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. plemiću Franciscu de Bobadilli (f 1502. bobine) prozirno pletivo od pamuka. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. Blume cvijet. bas-gitara. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. bubnjevi. to bob) v. sologitara. stoljeća. cvjećarstvo bluza (fr. lažno optuživanje — po šp. fiz. boa constrictor) zool. man čovjek) pom. blumieren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. plavo polje s bijelom četvorinom u sredini. Blume) poznavanje cvijeća.) hlače od takve tkanine. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. popularan u različitim inačicama (pjevanje. "traperice" blue-stocking čit. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. bord ov tred (engl. sir Robertu Peelu..) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. najčešće plave boje. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. demižon boćanje (tal. fr. grad Genovu. Bokačo (tal. obliku Janne za tal. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. blu džins (engl. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). Blume cvijet. bluz (engl.) "plava čarapa". zmijski car. balota . cvjetnim uzorcima blumistika (njem. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenvverke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bobslej bobadiljizam nepravedno. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. gdje se prvobitno tkala) vrsta čvrste pamučne tkanine. ili koje se vole razmetati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. skraćeno: bob Boccaccio čit.) ime talijanskog pisca iz 14. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu bocun (tal.blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. bluejeans čit. harmonika) sve do danas. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. brodarski. engleski til. blu-stoking (engl. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. glavno djelo Dekameron bocman (niz. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bludžin (engl. boot lađa. st. bobine) svitak (za konac).

pijanac boja (niz. nekonvecionalnim životom. Bodden) zem. i XIII. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. tchek zaustavljanje. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. književnici. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. prekid svakog odnosa s nekim. naš rujan—listopad. npr.-perz. šećera i drugih dodataka bohema. vinara. zapreka) šport. baka. bodega) podrum. ili na oboje istodobno boedromion (grč. patareni bogus (ir. njem. pren. ispičutura. život od danas do sutra bohemi. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. skladište robe u luci. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. Bafel) trg. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. pren. st. bodmerei. boatu (fr. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga . boema (fr. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. boe vika. rakije. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. studenti i dr. po pravilu neuredno. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. iznos berbe grožđa.bodega bodega (šp. boemi (fr. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. Makedoniji. upravlja zemljom bogumili mn. umjetnici.) irsko narodno piće od vode. zajedno s dalaj-lamom. Dalmaciji. Bugarskoj. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. bogdo-lama) vrhovni svećenik. boheme) način življenja boema. bohemes) mn. engl. bahader) mn. boei) v. loša. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. u Trakiji. Boycotta. u Rumunjskoj: plemić. bavella. pokvarena roba. kod bojkota strane robe u nekoj državi). izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. roba za odbacivanje bogatiri (tur. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca.) plemić koji je i ratnik. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. dromeo trčim. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. Bosni. body tijelo. J. duhovni poglavar u Tibetu koji. koji 190 bojkot žive svojim osobitim. bottomry) trg. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. krčma. otpaci. neuredan život. pom.

) koja je 1900. loža u kazalištu. mod. bokskaf boks-meč (engl. vrč. box) šport.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. box) šakati se. zaljev bokal (fr. jedan od glavnih izvora aluminija. plinom i si. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. Boxer) 2. svaka runda po 3 minute. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. grč. tjesnac. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. bollo. box) 1. tj. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. kutija. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju . bascagium) šumarak. boksanje boks (engl. opterećena olovnim i dr. guranje i udaranje nogama. "plemenitoj vještini".) zamka za bacanje. tzv. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. bukmol (norv. otvor. boks boksati se (engl. tal. šakač. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteške kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. bucca) usta. astr. tal. pren. bocal. balanza) vaga. glavom i leđima.. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. kratak. boks bokun (tal. v.bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. pregrada u konjušnici za potkivanje nemirnih konja. boxer) 1. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. državni jezik) boks (engl. zalogaj bola (engl. bulletta) cedulja. okamenjena gljiva bolidi (grč. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bolis. priznanica boletit (lat. lat. boka (tal. mlet. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. šport. lug bokerica dvocijevka. bolanča (tal. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. živa i okretna. bouche. šp. boccale. bocca. boletus gljiva. veća čaša s poklopcem bokasin (tal. do struka. bolidos oružje za bacanje. grč. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". šumica. tezulja bolas (šp. onaj koji je stručno izvježban u šakanju. strujom. bocassino. lat. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge bokmal čit. kastanjetima. bolites jestiva gljiva) geol. boxcalf) 2. v. ušće. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bolletta. hidrat čiste gline.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. boccone) komad. bosco. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. strijela) mn. box) 3. fr. šakanje u rukavicama. šport.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmal. buldogu slična rasa njemačkih pasa. šećera. praćen pjesmom. ulaz. gitarom ili tamburinom. fr. bocage. srednje veličine Bokseri (kin. boxcalf) štavljena i obojena teleća koža za obuću i dr.

hrabriti koga. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. Carracci (1556—1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. pamuk. bombast) lit. bombarder. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bombardare) voj. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. vodikova bomba ispunjena eksplozivom čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. lat. balon bombarda (tal. lenjinizam. pretjeran. osnovao u Bologni L. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. veliki top. na II. grč. bombyx) 1. atomska bomba. bombycinus. grč. lemnoska zemlja. izvještačen (način pisanja. lubarda. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. izražavanja) bombaš (fr.000001 °C).) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bole zrak. cirkuski šator bolus (lat.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. tal. bomba. bombardeur) voj. besklasno društvo bez državne vlasti. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). topnik. ljubavnim izjavama. dosađivati komu (molbama. filozofska osnova boljševizma je di- 192 bombaža jalektički materijalizam. bacati avionske bombe. zračni termometar. bombyx dudov svilac. bombe) voj. pren. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. konfetima). svila) pamučna svila. bacač bombi bombazen (fr. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bombast. metron) fiz. vata za ispunjavanje haljina i si. prodavaonica. nazvani po tome što su. 2. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. volta) luk. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. boljševici. onaj koji bombardira. st. lat. grč. Oktobarska revolucija (1917. kit i obloge radi zaustavljanja krvi boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". grč. prangija. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. ručna granata.) bombast (engl. bombe. pretjerano kićen. pristaše boljševizma. bombage ispupčenost) napuhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada . svod. velika trbušasta boca. marksizam bomba (fr. bujica riječi. svojim pjesmama i si. lit. bolos) kem. dubok ton) voj. bombos potmuo. bombasin. šator na sajmovima. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr.. staklene bočice kruškasta oblika.boliviano boliviano (šp. usp. vrsta keplane svilene tkanine. bolus. riječ koja kvari jezik i stil svojom pretjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr.

prav.. potječe iz Afrike. imanja bona mente (lat. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. Flemminga.) vrsta rakije od ruma. bons a vue čit. bon-sens čit. ostavština bona adventitia čit. prirodna nadarenost bona (lat. pren.) dobronamjerno.) "Dobra božica". bona adventicia (lat. ukusno namješten stan i si. bonazza) potpuno tiho i mirno more. ukusno namještena soba. bonifier) nadoknaditi. svilena tkanina bombo (engl. muškata i šećera u Sjev. odšteta.) zdrav (ljudski) razum. bombonijera (fr. nalog za izdavanje neke robe.. naknadno pridošla dobra. priznanica. brašna. propeti se. propinjati se. dobra. prav. bonbon) poslastica od otopljenog. svila. izvrsnost (u .) mn. bonz a vi (fr. kazati) bona hereditaria (lat..) mn.) posuda za tekućine. aromatiziranog i obojenog šećera. starorimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bon anfan (fr. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. obveza. bondir) skakati. facere. vrsta ženske kape. vrijedi za . valjanost. odštetiti. bonum dobro. poboljšati.) trg.. popravljati bonifikacija (lat. bon (fr.) tko zlima oprašta. fr. dudov svilac. metron) u pamučarstvu: tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč.) dobar za .bombikometar bombikometar (grč. priznanica. bombyx pamuk) zool. poboljšavanje. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. obično ukusno i luksuzno izrađena. pristaše dinastije Bonaparte u Francuskoj bonapartizam odanost dinastiji Bonaparte. po viđenju bon enfant čit. nasljedna dobra. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bonum. Americi bombola (tal. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. tuba za sprej bombon (fr. dobrima škodi bonitet (lat. prav. duhovita izreka bon pour čit. unutarnja vrijednost. dobronamjerno bona minorum (lat. bond) pisano jamstvo.) mn. lat. bon pur (fr. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. naslijeđena dobra.. imanje. potvrda primitka. mot riječ) dosjetka. nalozi koji se isplaćuju odmah. poboljšanje. bonificatio) naknada. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bombyx. često s dodatkom želatine. bon dobar. dobričina bon mot (fr. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. po kojima izvođač udara prstima. bona dobra) mn. raširen je među južnoameričkim Crncima. bezvjetrica bonapartisti mn. voća i dr. bombyx pamuk. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosin- 193 bonitet ca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. u dobroj namjeri (učiniti. bonbonniere) kutija za bombone. nalog za plaćanje. popravljanje. imetak. bon-sans (fr.) mn. mjenica bondirati (fr. popraviti. bonitas) dobrota.) u dobroj namjeri.

pren. sred. prostodušan čovjekj naivac bonomija (fr. Aziji i Kaliforniji. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. porubiti. spoj bora. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. kem. bank. soli borne kiseline bord (engl. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. kupleraj bording (dan. glavešina bookmobile čit. bord) 2. tj. ured bord (njem.) u SAD naziv za bibliobus 194 brdo-vino bor (lat. bonzofis (fr.) dobrim načinom. stol. daska.) 2. bonum publikum (lat. dar. bordeaux) boja crnog vina. ne tali se na poznatim temperaturama. opće dobro bonus (lat. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa . bonhommie) prostodušnost. materijal za oblaganje lađe. burakx) kem. border) opšiti. savjetovanje. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. rub. trg. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. ar. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bordage) oblaganje lađe daskama. traka za opšivanje bordaža (fr.) "dobre usluge". opšivati. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap-) budistički svećenik u Japanu i Kini. element atomske težine 10. bukmobil (engl. upute o lijepom ponašanju bonum (lat. bordello) javna kuća. opšivanje. gostionica. board) 1. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. platna sposobnost. grundirati bordo-boja (fr.) dobro države. borac. natrija i kisika (Na 2 B 4 0 7 ). na lijep način.bono modo smislu izrade). znak B. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. korist. dobrodušnost. bordel. sud. otmjeno držanje.) minijaturno. kost. porubljivanje bordel (fr. javna kuhinja bordirati (fr. bona bonum publicum čit. nemetalno čvrsto tijelo. fr. okrajak. vrpca. kozmetiku i medicinu borati (lat. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. državna korist. naivnost bons offices čit.) šport. novac za hranu. vrlina. mn. tal.) dobro. pretjerana jednostavnost. pren.82. sudnica. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. važan za industriju. Muhamedov ogrtač. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogli preploviti plića mjesta bording-haus (engl. bonhomme) dobričina. bordat borda (fr. porubljivati. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. bonvivant) veseljak. borax) mn. mirnim putem bonom (fr. borax) kem. redni broj 5. borde) 1. sreća. Bord. pom.) pom. hrana. stol za kojim se drže sjednice. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. odbor. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. obložiti brod daskama. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. rub lađe borda (ar.

zamah. sjever Borej mit. omeđiti. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. i njegova djeca Cesare i Lukrecija borgis (po fr. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. ograničavati. mali. (po J. botane krmna trava) predmetak u složenicama sa značenjem. Borte) v. ublažavati. šarama boselirati (fr. bosseler) raditi ispupčene. grč. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. borealis) sjeverni boreas (grč. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. bordereau) trg. botane. grč. pr. borner) ograničiti. burgija. botanike) znanost o biljnom svijetu. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem.bordro bordro (fr. vrsta plesa (američka. Borussia Pruska. botane trava) skupljati biljke. ublažiti želje. ograničiti se borsalino (tal. Borussia Pruska. usp. bordure) rub. bourgeois građanin) tisk. bormašina Borgia čit. voska. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). gazda. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. knjiga u kojoj su računi. borej sjeverni vjetar borer (njem. kamene međaše. ograničen. poslodavac. onaj koji se voli baviti botanikom t . boss) šef. fobos strah) strah od Prusa. botto) mah. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. popis računa. novčanih vrijednosti bordura (fr. valovite oblike.) 1.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bottana) obično. kvrga. postaviti granične znakove. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. porub. majstor bosa (fr.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. Bohrmaschine) strojno svrdlo. filos) ljubitelj bilja. borer borniran (fr. ura-. bosse. fagos) zool. bohren bušiti) svrdlo. baviti se biljkama botano. glup bornirati (fr. gospodar. pren. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. valovitim oblicima. Borda (tal. mjenica. u skupini) bosaža (fr. boreas) sjeverac. lat. C. okrugle kiparske fi- 195 botanofil gure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. Boseu. biljožder botanofil (grč. brežuljkastim. Americi. vijenac borealan (grč. gipsa bosoni mn. biljojed. otkucaj sata. pa odatle i sat. lista. boreios. okvir. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. biljni) poznavatelj bilja i raslinja.(grč. botane. usp. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. pren. biljka. starogrčki bog sjevernog vjetra. izvadak. borne) ograničen. bozza) grba. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških šešira boršč (rus. borda borusofobija (lat. boseliran bosirati (lat. 2. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. trava botanofag (grč. sjeverni vjetar. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. šare. udarac. jedan bot jedanput. jednom botana (tal. tal. bosselage) izrada u ispupčenim.. botanikos travni. bušilica. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. bosko napasam. skučen. čvrga.

vinara.) beznačajan. dječak. psa i dr. francuskom inženjeru E. krčma. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. botane.) veliki lovački nož oštar s obje strane. okamenjene biljke botanolog (grč. konobar botelar (lat. peckanje. bu-rime (fr. apotheca) dućančić. mykes gljiva) med. boling-grin (engl. botane. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. botrion jamica. bockanje. 12 = orkan boule čit.. busur) bot. botane. kratica za brom . čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. Bowiea bowling-green čit. trčkaralo. teklić božole (fr. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. geol. botos) mn. crvena izraslina na ruci ili nozi. od usoljene ikre morskog lipljena.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. sa 3 do 4 tisuće članaka.) kuma botrinitičan (grč. tal. francuski parlament Bourdonova cijev čit.. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. boi-najf (engl. botriomikoza (grč. botrys grozd. bottonata) zadirkivanje. botane. širokočlana trakavica. bul (fr. Burbon (fr. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žabnjača. buš-tru (fr. 2 = lagan. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. tunjevine i dr. živi u tankom crijevu čovjeka. 196 br botuše (mad. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyona) božur (ar. 1808—1884) bouts-rimes čit. bota larga. compater) kum botarga (šp. botane. botrys grozd. Burdonova . prid. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. nazvan po francuskom rezbaru A.. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. 4 = umjeren. botrys) grozdast. lithos kamen) min. botanika. pronalazak američkog pukovnika J. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka.botanograf botanograf (grč. sluga. botrys grozd. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. 10 = jaka oluja. trovanje pokvarenom hranom. kefale glava) zool. fr. peonija Br kem. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. znanost o biljkama. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. lat. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. pustene ("filcane") papuče bouche-trou čit. Bourdonu.) dečko. lithos kamen) mn. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. botulus kobasica) med. bottarga) jelo slično kavijaru. botella. botellarius) šef kuhinje. mala trgovina. bortiotičan botrinti (grč. bottega. Ch. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. sluga. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. u obliku grozda. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. -ites) mn. geol.) mn. 6 = jak. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. boutique. 8 = vrlo jak. botarga. Burbonska palača pren. botritičan botroilit (grč.) ime poznate vladarske porodice. botanički botanomantija (grč. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat.

osobito donji dio ruke. gluhoća. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. grafla pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa . "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. fren srce. pepsis probava) med. mišica. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bios život) kratkovječan. viola di braccio) glaz. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. v. brachys. akuein slušati) med. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. brachys. pri mucanju) bradifrazija (grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi.brabansona Brabansona (fr. bradilogija bradilogija med. bradys. viola. brachys. nasilnički brahikatalektičan (grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. brachion) mišica. grč. kardia srce) med. sila brahijalan (grč. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. stenograf brahigrafija (grč. bradys spor. sporo probavljanje hrane. daktylos . uron mokraća) med. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. teško žvakanje bradipepsija (grč. bragr) pjesnička umjetnost. teško. nešto veća violina. masaomai žvakati) med. braggard) razmetljivost. braccatore lovački pas) snalažljiv. malen. koji živi kratko brahibiotika (grč. moć. brachys. osobito u XII. pjesništvo brahi. brachium. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brachion ruka. teško. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. teško slušanje bradifazija (grč. tj. domišljat čovjek. sporost u govoru bradifrenija (grč. brachys.) trg. bradys. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. čovjek koji ima kratku lubanju.(grč. bradys spor. lat. nepotpun. sitan brahibiotičan (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys spor. loša probava bradispermatizam (grč. frasis govorenje) med. brachys) predmetak u složenicama sa značenjem: kratak. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. brabangons) mn. kefale) glava antropol. njuškalo braganja (tal. v. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. pren. težak. brabantski vojnici koji su. bradilalija bradimaseza (grč. ruka. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachialis ručni. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. bradys. lalia govor) med. bradys spor. brachys. femi govorim) med. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. mišićni) ručni. Brabangonne) belgijska nacionalna pjesma. bradys. bradys. brachy-katalektikos) metr.. bradys. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. brachys. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. prst) antropol. st. hvalisavost bragoc (tal. sporo izlaženje sjemena (pri spolnom odnošaju) 197 brahikatalektičan bradisurija (grč. strangurija bragadur (tal. težak govor. od prstiju do lakta. sperma sjeme) med. bradys spor. nasilan.

brachys. neku vrstu komentara Vedama brahmani (sanskr. cikloida brahit opt. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. brachion. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. pus. brachistos najkraći. brachys. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. npr. pr. brachys. n. sprava za mjerenje mišice. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. kratke latice. uspravno) brahisilab (grč. brachion. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brachys. zool. pteron krilo) mn. metron. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. metr. u 8. imaju dva kapka. otprilike. brachys. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. i po tome nalikuju na školjke. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake 198 Brailleovo pismo padaju na tjeme gotovo vertikalno. Brahman) ind. e. vrsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktičnošću Brahma (sanskr. pjesnike. kratkih krila. u sisavaca brahiometar (grč. brahma) indijska religija utemeljena. kratkovidnost brahiodonti (grč. brachion ruka. ruke brahiotomija (grč. znanstvenike i političare. brachys. st. tj. metron) med. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč.. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatskospekulativne rasprave indijske književnosti. pteron krilo) kratkokrilan. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. pus. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. astma brahipodan (grč. kratkih latica brahipneja (grč. temno režem) kir. odontos zub) zool. na udaljenosti. brachys. brachys. tele daleko. brachys. kratkovremen brahilog (grč. brachy-pneuma) med. orao vidim) med. podos noga) kratkonog. pneo dišem) med. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. jagodicama prstiju opipljiv- . koji ima kratke cvjetne listiće. chronos vrijeme) mat. brachys. kratkih nogu brahipodi (grč. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. petalon list) bot. brachys. brachys. podos noga) zool. brachys. skia sjena) zem. životinje kratkih krila. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. skopeo gledam) opt. veoma rasprostranjene morske životinje. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. linija najbržeg pada. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. chronos vremenski) kratkotrajan. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. insekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. dajući oduvijek svećenike. kratak dah. brachys. pren. fil. rezanje ruke brahipetalan (grč. uskoća prsiju.brahikroničan brahikroničan (grč.

junak na riječima brancin (tal. zool. branchion) mn. braunizam bravissimo (tal. 1749—1814) Bramahova preša fiz. promuklost. bravvning) v. brein-trast (engl. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. sposobnost da vanjskim utjecajima. 1855 —1926) braunizam med. bivaju pokretana na djelatnost. v. ta.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. preklopna postelja brander (njem. zaštitni. upala krajnika branša (fr.) "isušivanje mozgova". lovokradica. poziv. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. Bramahova brava Bramarbas (šp. hidraulični tijesak koji radi pod vodenim tlakom. struka. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. gangrena. odsjek. podrijetlo bolesti je. tj. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. posebno. abrakadabra brakonijer (fr. odlično! bravo (tal. odlično. bractea list) bot. braten peći. branchos) med. pristaše naučavanja Johna Brovvna. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy čit. branca) grana. uljem i kučinom. dio. pren. braconnier) zvjerokradica. Brand) med.) 1. med. nekroza branda (tal. vrlo lijepo. brein-storming (engl. "podražajima". engleskom mehaničaru Bramahu. branda) viseći (mornarski) krevet. v. nekog posla). brein dreining (engl.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. branzino) lubin (morska riba) 199 bravo brand (njem. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. prema tome. branche. krivolovac. tako je! . usklik u znak odobravanja.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. brendi (eng. pergola brakadabra (bracadabra) v. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. škrgaši branhije (grč. hvalisavac. malen jedrenjak napunjen smolom. braida od njem.brain draining ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Braillea) brain draining čit. Brand požar) požarnjak. ogranak (neke znanosti. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. sjajno. škrge branhus (grč. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu.

izdati brazilskog drveta dekret. breviili poprijeko i s visokim bokom jacija bremsberg (njem. bretelle) uprta. hlačnjaci ljanost. grivna akt. kratkih nogu brenšer (njem. vrsta odličnog francusčovjek. tal. dekret. patentiran brazilin crvena boja koja se pravi od brev(e)tirati (f. nazvan vladarima i dr. povlastica. pren. utvrđeili za jahanje. neustra-. gradnje i typos otisak) glaz. lubanje. pokraubojica bravur-arija (fr. = hipnotizam. pes noga) kratbremza (njem. break) otvorena kola na 4 kih svećenika za svakodnevna bokotača. kovrčalo bričesi (engl.) 2. junaštvo. remen za pjevanje) s osobito velikim tehničkim nošenje tereta. breche. brevilokvij (lat. nazvanog po fr. brevis kratak) glaz. bretona (fr. trofeus) zavod brevijacija (lat. brevis kratak. brevis. bretonne) vrsta ženskog šivost. osobito u glazbi s poveljom. kratak popis. brevijatura dizanje djece brevijar (lat. uštrb jesno priljubljene uz noge . tal. breviatio) skraćivanje.) otvoreno.) brefotrof (grč. osobito Papino pismo državama. hrabrost. brennen paliti. kosi položaj koji teškoćama povezuje dva uzastopna položaja. srednji dio gled. junačko djelo. poili izvedeno s velikom vještinom i krajini Bretanji stručnošću. breccia) voj. valjan i vrijedan ples udvoje. nota škare) željezna naprava u obliku škakoja vrijedi za dva cijela takta ra koja se zagrije i takva služi za : kovrčanje kose. pikrio i ukazao na vezu između hipsmo. tropronalazačka povelja. mn. kratkim putem brefotrofij (grč. upotrebljava se kod rubreviotipija (lat. podmukli kog platna (naziv po Bretanji. brachiale) nabreve (tal. brevet d'innoze i sugestije vention čit. breve) svaki službeni pisani rukvica. breveter) dati. prodor (u zidu. bravour. tal. propolukratke časničke hlače. tehnička vještina i okretbrev(e)te (fr. s diplomom. sažet i jezgrovit govor niz kosinu. breeches) mn. odmah. nešto izrađeno kišnog ogrtača. breve d'envansjon (fr. šteta. bez uvijabrefotrofija nja. darskih i šumskih poslova. molitvenik katoličbrek (engl. plaćeni ubojica. aria) jini u sjevernoj Francuskoj) glaz. grč. patent. bredizam med. upravitelj brevi manu (lat. bravura) vabretele naramenice. kratke ili breša (fr. športske boj. breviarium) kratak prebregma (grč. bedemu. brevipedan (lat. brevete) pr. koje nema strogo forpo engleskom liječniku Jamesu Braimalni oblik (za razliku od bule). brefos novorođenče. lovačka kola s 3 do 6 sjedala.. lat. povelju brazleta (fr. zavod za prehranu i pokraćenje. s patentom. bretagne) stari francuski bravo (tal. breviatura) v. junak. deu (1795—1860) koji ga je prvi otbrevet) diploma. loqui govoriti) Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta kratak. bregma) anat. brevis. nost izvođenja. bravoure.bravo 200 bričesi bretanja (fr. diplomu. bracelet. Bremse kočnica. Schere brevis (lat. voj. povelja. kratak izvadak. tiskanje nota dr. patent. tjeme kratak izvještaj. bravura (fr. brefos. glazbeno djelo (za sviranje ili bretela (fr. za nahočad. (fr. patent feus hranilac) nadstojnik. goslužja s dvije klupe namještene po dužini brevijatura (lat. gore široke a dolje tinju). Bremse) kočnica konog.

brigade. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. tal. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. voj. sitan. briller sjati. sin Urana i Geje. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. cigle. hajduk. brillantine) kozm. list. Egeon brikabrak (fr. morbus Brightii) med. brigante) cestovni razbojnik. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. brig. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). blistati) sjajan. nazvana po engleskom liječniku R. divota. raditi zaobilazno briksizam (grč. za sto naoružanih ljudi. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. brigantine. div s 50 glava i 100 ruku. veličanstven briljantin (fr. brillant) sjaj. par bricole čit. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brycho škrgućem) škripanje zubima u snu. slična vistu. bridge) kartaška igra. škrgut brillante (tal. pren. odličnost . škrinjica za pisma. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. staretinarnica briket (fr. brigg) pom. plahovito briljant (fr. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. par brikol (fr. vrsta mirisne masti za kosu. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i četvorokute (fasete) briljantan (fr. briquette) nešto u obliku cigle. ne raditi časno. 2. odskoči. odličan. Brigantine) pom. kugle. bric-a-brac) starudija. fr. raskoš. veličanstvenost. brignos škrgut) med. Brief pismo. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. kod biljara: odskok. ormarić. jajeta i si.) posredno. kugle ili jajeta. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr.bridž bridž (engl. rukovoditelj radne brigade brigant (tal.) glaz. bricoler) odbiti. zaobilazno. veoma vatreno. živahno. bradu i brkove briljantina (fr. voj. blistav. krasan. briketaža (fr. a odozdo slabije zatupljenog. svijetao. brycho škrgućem. odboj lopte od ograde. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. pren. bricola. njem. pren. škrgutanje zubima Brijarej mit. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. buntovnik brigantina (engl. lukavo brikolirati (fr. zbijen u obliku opeke.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. brigadier) 1. fr. odskočiti. udariti par bricole čit. Kasten ormar) poštanski sandučić. zapovjednik brigade. divan. osobito starinske. par brikol (fr. brigg. razne umjetničke stvarčice. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. odozgo jače. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. 2. otuda: pren. 3. brillant. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. osobito briljantima briljantnost (fr. sa strane. učiniti da se nešto odbije. blistavost. pljačkaš. u prah pretvo- 201 briljantnost ren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. briqueter) popločiti ciglama. fugiranje briketirati (fr. brigata) 1.

brod-sajd (engl. mahovinast briologija (grč. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. bryon mahovina. razornost. rasprskava. zoon životinja) zool. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. od 23. listopada do 24. svi topovi na jednoj strani ratnog broda.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. briser) sposobnost rasprskavanja. pletenica. rjeđe slatkovodne. brillare) sjati. žuka broad-casting čit. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. Brisoleten) mn. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis brimborium (lat. razorna snaga brizer (fr. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. razoran. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku.) glaz. brimera (9. fyton biljka) mn. Britiš muzeum (engl. šumno. bijele. svijetliti se. razbijač. trljanje boja . životinje nalik na mahovine. brunir) metalne predmete smeđe uglačati.) odašiljanje radio emisija. značajno se isticati.) pom. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. briser. živahno. koji razmrskava.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. pocrniti briofiti (grč. logia) bot. brisant) koji lomi. Brodvej (engl. sličan mahovini. bojiti (ili obojiti) smeđe. brusquer) obrecnuti se na nekoga. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. bot. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. brumaire. sendvič briozoe (grč. htjeti nešto brzo sprovesti. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. radio emitiranje broad-side čit.briljirati briljirati (fr. morske. dugačka 25 km. brizo. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). strana broda. con brio brioš (fr. umjesto srebra. prenagliti čime 202 broajon briškula (tal. tal. izmotavanje brimer (fr. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. bryon. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem.) uzeo je Bonaparte. pren. brizo spavam. lat. blistati.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. sijati. brioche) vrsta peciva. prelijevati se u svjetlosti. bučno. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. bryon mahovina. studenog 1799. broyon) tučak za mrvljenje. plameno. kao prvi konzul. brunet) crnomanjast ili smedokos muškarac brineta (fr.) govorenje nebitnih stvari. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. čajni kruščić. brodkasting (engl. briscola) vrsta kartaške igre. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. briozo (tal. okolišanje. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. uništavajući brizantnost (fr. magleni mjesec. brunette) crnomanjasta ili smeđokosa žena brinirati (fr. srebrnaste boje. vladu u svoje ruke brinet (fr. bryon. odskakati od ostalih brimada (fr. briseur) lomitelj. eidos oblik) bot. 18. studenog. briller. upotrebljava se. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima.

bromoformium) farm. poklepčica brončana bolest med. bromos) farm. obično se jede s palentom brodirati (fr. tal. bronzo. osnovanom 1805. bronchos dušnik) dušnički. broderija (fr. kićenje.916. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. svilom. an-i». mjedeničica.). luka i maslinova ulja. to broil peći na otvorenoj vatri. element. smeđom. broma jelo. na roštilju) pile za pečenje. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). osobito slikama. bromos smrad. staretinar brokantirati (fr. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. oblicima i si. klepčica.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. krasiti. bromos) med. vrsta žutog. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. broder) vesti. Brokhaus (njem. uljepšavanje brodet (tal. brokatni papir papir u boji s uzorcima. bromium) kem. bronzium) legura (slitina) bakra. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. bronchia) mn. broker) trg. od svile i pamuka. bronhijalni katar = brrnnitis bronhije (grč. bakrenom bojom (drvo.. s utkanim velikim cvjetovima. broccato) skupocjena i teška. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. trovanje bromom bromoform (lat. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. trgovina vezivom. oštrog mirisa bromatika (grč. crvenkastosmeđa teška tekućina. nazvan po velikom njem. kožu i dr. cinka i željeza bronce (tal. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. vezenje. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl.brockhaus Brockhaus čit. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. vezivo. izvesti zlatom. logia) znanost o jelima. osobito slikama. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. lat. gips. dva kanala. brončati (fr. bromov pripravak. srebrom. bronze. poznati lijek za živce bronca (fr. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. brodetto) kuh. pren. tj. znak Br. koji nastaju . metron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. bronzo) zvonce. broderie) vez. koji se tiče dušnika ili dušnica. utisnutim u zlatu ili srebru brokatel (tal. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. npr. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. redni broj 35. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. bronser) obojiti brončanom. nemetal atomske težine 79. broma jelo. posuđa i dr. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. lijevi i desni. lat. grafein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. tekućina veoma slična kloroformu. pren. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama 203 bronhije brom (grč. crnom. ili samo od pamuka. broma jelo. "pohanac" brokanter (fr. izdavačkom poduzeću u Leipzigu.

plesso udarim) med. bronte grmljavina. guša bronhofonija (grč. malteška groznica). o nepogodama uopće brontometar (grč. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. protkati. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. Brovvningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. bronte grom. skopeo gledam) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat. logia) znanost o grmljavini. brontotherium) geol.bronhitis račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis (grč. regnymi skršim. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. bratimstvc grč) med. rheo tečem) med. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronte. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. bronchos. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. bronchos. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. N. uvezati knjigu u mekan uvez. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. protkivati tkaninu (zlatom. bronchos. temno režem) med. svilom). fone glas) med. prošivati (knjigu). blemma sluz. brauning (engl. mrmljati. kila dušnika. brontosaurus) geol. bronchos. prigovarati bronzin (tal. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bronchos. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. rheo tečem) med. usp. bronchos. grkljan. brochure) mekano uvezana knjižica. bronhije . bruh) med. slomim) med. divovska. bronhijalni katar bronho. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronchos. brontolare) gunđati.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. Amerikancu J. bronchos. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala bronhotomija (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. bronchos. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. Bruderschaft) bratstvo. bronchos) anat. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. bronchia) med. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. a kod goveda. pren. bronchos. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. mykes gljiva) med. brocher) prošiti. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. spasmos 204 bruderšaft bronteum (grč. upala bronhija. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. dušnik. bronchos. operativno otvaranje dišnih kanala. brochurier) pisac brošura browning čit. srebrom. kele kila. pneuma dah) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. bronchos. lithos kamen) med. bakreni kotlić broš (fr.(grč. bronzo) lonac. bronchos.

životinjska požuda brutalizirati (fr. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni šiljak a s druge uska motičica.) najkraći dan u godini. Bubikopf) "dječačka glava". Dachau. XI. nezahvalni urotnik brutalan (lat. pr. zvjerski brutalitet (lat. afrički jelen. glupan. zimski solsticij. med. brogiotto) vrsta crne smokve. bruto-pri- 205 Budha hod cjelokupan prihod. suprotno: netto bružeta (tal. težina robe zajedno s težinom ambalaže. st. bubalis) zool. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. X. pren. bolest prepona buboni (grč. limfni triper (kapavac) Buchenwald čit. brutificere) napraviti nekoga životinjom. pr. brustolare) paliti. venerične otekline bubonocela (grč. životinjsko ponašanje prema kome. bubon. pržiti brut (fr. grubost. brutto) trg.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tiringiji. e. usp. 1799. divljački. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. bubon preponske žlijezde.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. fr.) kad je general Bonaparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. kila bubonulus (grč. XI. poživotinjiti brutalnost v. Buddha) v. zima. rođen u Indiji polovicom VI. aden žlijezda) med. učiniti da podivlja. Budha budak (tur. bruh prepona. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. kramp. e. Brust-bild) poprsje. Prosvijećeni". Auschwitz bucina (lat. n. hernija bruh-gold (njem. zvjerski (ili: grubo) postupati s nekim. do 22. bakingemska (engl. 18. Bruchgold) izlomljeno. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). brimer (fr. lat. Buhnvvald (njem. n. potpuno zanemariti brutto (tal. kele) med. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. brumalis) zimski brustbild (njem. brutalitet brutificirati (lat. brutal) životinjski. bubon. Buddha) "Probuđeni. grub. divljaštvo. od 22. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. brutalis. pren. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.bruh bruh (njem. štovan kao . bubon) mn. studen uopće brumaire čit. surov. Thiiringen). brutaliser) zlostavljati. bubon. neprerađeno zlato brum (engl.) truba. trublja buckinghamska palača čit. Bruch lomljenje) med. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. bista brusthalter (njem. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). v. budak) trnokop. bez odbitka troškova.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. velika budala Budha (sanskr. algos bol) med. ubio se nakon poraza Kasijeve vojske kod Filipija. neotesan. antilopa bubikopf (njem. brutalitas) surovost. prilikom dobivanja. bubonulus) med. u staroj plemićkoj obitelji. brumaire datum (9. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937—1945).

vući lađu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. budhisti budizam (sanskr. buj bujon (fr. Buddha) v. e. proračun prihoda i rashoda uopće. bouillon) kuh. tal. bucare probijati. put prema oslobođenju vodi nirvani. liječenje goveda bujirati (fr.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. ind. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte.budhisti bog. posušilo. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. obično u nogama bufer (engl. usp. loš ples. v. volook. bik buffo (tal. uzroci patnje su strasti (tj.). čarlstona. američki pustolov. odbojnik (na vagonu) buffa (tal. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. Bafelo Bil (engl.. lakrdija. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. s volovskim očima. slavan 206 bujnim po svojoj okretnosti. izvolite. budget.) pretjeranost u lakrdijašenju tal. stanju blaženog mira. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. buljook bugačica (tal. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. bouillon) kuh.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. lakrdijaš.) zool. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. bi vol. bus vol. v. komičar. Buddha) mn. bugazar upijati) sušilo. fr. st. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. opera buffa komična opera Buffalo Bili čit. bugsiren) pom. bez strasti i patnje. kao ples sadrži elemente bluza. laka komedija. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. n. buffer. dvorska luda bufonerija (fr. lat. volja za životom). karate i si. religija koju je osnovao Budha. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. bufon bufon (tal. žeđ za životom. "sveti mudrac". budhizam budo (jap. bufo karikato (tal. venet. bouille. lakrdija. bolgia. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. budoar (fr. budhizam budhisti (sanskr. bus govedo. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. boudoir) mali. vrsta tkanine bujatrika (grč. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). ofthalmos oko) med. tj. bouiller) staviti na robu carinski žig. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. komične opere. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. buffone) šaljivčina. budizam budisti (sanskr. Buddha) mn. buljon bujrum (tur. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. buffa) šala. bujrumte . lakrdijašenje buftalmičan (grč. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. usp.. buffo caricato čit. blek-botoma. život je patnja. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. bouffonnerie) šala. bafelou (engl. iatrike liječništvo) stočno liječništvo. boogie loša improvizacija na glasoviru.

bouquineur. seoski. janjeća koža". kardia srce) med. potvrda. hrpa. predbilježiti se bukle (fr. antikvar bukirati (engl. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. povelja. bukolička cezura metr. bulla) 3. gusar bukanirati (ind. tepih. booking) rezervirati. anat. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. u obliku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. med.) zatvor. obrazni mišić. bujurultu. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. isp. turska žena. povelja s takvim pečatom. bus vol.). u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. običan način klađenja na konjskim trkama. uvjerenje. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. uobičajena cezura na kraju četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. najava dolaska. bukolikos) poet. zvjerokradica u Sjev. tj. pastirska pjesma. book-making) sastavljanje knjiga. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. pastirski. posrednik pri klađenju 207 bularij bukmejking (eng. obaviti upis. v. bukirati bukinist (fr. bukolikos) poet. pren. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . boucle kopča.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. pismo bukanir (fr. osobito na dorskom frizu. ukaz. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile hamajlije. mišić puhač buke (fr. Turkinja bularij (lat. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. bukva slovo) doslovan. točan bula (lat. pečat od voska ili kovine na povelji. bus govedo. okruglo i jajoliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. (1242. buket Bukefal (grč. kranion lubanja) arhit. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. boucanier) lovac na bivole. bulla) 1. buccinator) trubač. bouquiniste) prodavač starih knjiga. skup bukiner (fr. Zlatna bula vladarska isprava Bele IV. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. morski razbojnik. bus vol. na željezinici. tkan na čvoriće bukmejker (engl. dokument (uopće). službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). tamnica buksirati (niz. Americi. bukolike) poet. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat.bujruntija bujruntija (tur. povećanje. kefale glava. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. v. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). ukrasi. hipertrofija srca. najaviti dolazak. vina). pri kupnji zrakoplovnih karata i si. plik bula (tur.) bula (lat. bukle-sag sag. buckskin) "jelenja. bouquet) miris (npr. rezervacija (u hotelu. krvava ili gnojna tekućina. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. g. mutna.) 2. za razliku od totalizatora bukoličar (grč.

društvo. bouliner) pom. velika. 2. pločama ili grudama. na krajevima plosnata. dugme) pribadača. (njem. tvrđava. potvrđen pečatom. pregrada od brvana. voj.) šport. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. 2.) neprerađeno zlato ili srebro u šipkama. stran novac.bulbiferan bulbiferan (lat. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. bilten 208 bund bull-finch čit. hrpa. bulbus okuli (lat. bulbosus) lukovičast. forma) koji ima oblik lukovice. kudrava i prljava glava bum (engl. liga. glavica. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). kratke i duboko usječene njuške. fero donosim) bot. buli bik) pren. neočekivan razvoj. isto i buml bunar (tur. foltamente gusto.) anat. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. nepočešljana. vraća bacaču bumler (njem. tuđi. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bulbus lukovica. Bund) savez. das Bund) svežanj. sabornica. vreva. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. naziv za periodička i neperiodička izdanja. bulla.) zdenac. mora projuriti bullion čit. skok dionica na burzi. bullterier) vrsta engleskih pasa. glavičast bulbozan (lat. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. metež. pren. boom) buka. (njem. rulja. hladnokrvnosti i dr. tj. neotesanost. na utrkama s preponama. neodoljiva. bulldog) 1. nepošteno trgovati. a u sredini koljenasto savijena). mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. bulimia) med. bulbus. buleuterion) vijećnica. gomb puce. bulldozer) "kopnenojaružalo". opskrbljen bulom bulist (lat. nalet) šport. bullitio) vrenje. za zatvaranje ulaza u zaljev). posebno se odlikuje time što se. bul-finč (engl. široka i lijepa ulica zasađena drvećem. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. studenac bunčela (tal. krasti buliran (lat. urnebes. tako da mu se vide prednji zubi. pren. glupost. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbača (mađ. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. skupštinska zgrada bulevar (fr. luk.) izvješće o nekom važnom događaju. ako ne pogodi u cilj. bedem buli (engl. bulbus oculi čit. bully gužva. krumpirast bulbus (lat. . nastala križanjem buldoga i terijera. očna jabučica buldog (engl. pljačkati. boulevard) šetalište. životinjska glad bulinirati (fr. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. spekulativan pothvat.) lukovica. veliki engleski pas širokih prsiju. bullatus) zapečaćen. bulla) pisac papinskih bula buli (engl.) velika splav (služi npr. nenadana aktivnost. senzacija. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. bullire. glavičast.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. gomila. glavna ulica. buljen (engl. gusta trnovita živica kroz koju konj. bulletin (fr. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč.

usp. burrasca. 4. vječni buntovnik. zadirkivalo. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. mjera za konac Bundesliga (njem. pijesak i dr. voj. podvaljivač. iznenadan vihor. mali betonski fortifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. zabadalo. Burg) zamak. bukač. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. iznenadna nepogoda. komedijant. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Burgundije Buri (niz. marioneta burda (ar. burgu) svrdlo. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. vikač. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje . burattino) pokretljiva lutka. borer. bourrasque) bura. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena šibica. dvorac.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. mjera za staklo. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. betonsko sklonište (kućno. Bur (niz. zadirkivanje. nesmisao. smutljivac. izmišljotina. borale) ormar s ladicama. 1811—1899) buntdruk (njem. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. lakrdijaš. st. bušilica. puše s kopna na more 209 Buridanov magarac bural (tal. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. 2. prostor. ljutine buratino (tal. 3.) Muhamedov ogrtač. čovjek koji svuda "zabada nos". koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. i 16. pren. st. bourdon) glaz. zavežljaj.. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. st.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. izljev zlovolje. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. budalaština. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. podmetanje. cement. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. besmislica.) savezna skupština. pom. Gradišće burgija (tur.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. podvala. tisk. spletkar. Buntdruck) tiskanje u više boja. ulično) od zračnih napada. spremište na brodu za ugljen. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. fr. višebojni tisak bunting (engl. savezni parlament. komoda buran (rus. duboki bas na orguljama.) 1. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. u kojem su Buri izgubili samostalnost. poticatelj nereda. stanovnici juž.Bundesliga smotak. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. a spojena je s rezervoarom plina. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. boer) "seljaci". pren.

burnetizirati burnetizirati (engl. burnus. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. otopina baznog aluminijevog silikata. vitica. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. burun. pun života student ili mladić uopće. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. bursa vrećica. usukati) zavoj. burlesco. buržuj) 1.) slaba bura. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. koji trguju na burzi. kirurgu Burovu (1809—1874) bursa (lat. fr. šala. lakrdijaški burleta (tal. bursa. usp. gladak prsten (obično zaručnički). barak) čupav krzneni kaput bez rukava. ugljenom i si. sluzne kesice bursitis (lat. burmak uvijati. burlesque) smiješan. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. lagan istočnjak burka (rus.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. Bersianer) mn. bezbojna tekućina. grč. nakaradan. tal. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. kurir burza (fr. veseo. burla šala) izvoditi šale. burzijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. burze muskoze (lat. zatim s robom: žitom. bournous) ogrtač bez rukava. bursa. neobuzdan. bourse. lakrdija. oteklina i dr.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. osobito kao lađarski radnik na Volgi burlati (tal. komedijati. burletta) mala vesela igra. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. upotrebljava se za obloge kod rana. burra. glupariti burleska (lat. sluga. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće 210 buržoazija Burovljeva voda farm. burlesque) poet. glazbeno djelo humorističnog karaktera. fr. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. čireva. borsa. momak. tržište novca. burla) šala burlak (rus. bourgeoisie.burin koji se pripisuje francuskom skolastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. njem. burka.) mn. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze.. med. blebetati. sladunjavog i trpkog okusa. bourse. bourg. šaljiv. v. lupetati. pod burza burzovni uzansi trg. mala burleska burma (tur. (produktna burza). byrsa koža. lakrdijati. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. s kapom. burla. obično od bijele vunene tkanine. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima (efektna burza). njem. perz. nazvana po njem. tal. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. vjenčani prsten burmut (tur. lat. ekonomskim jačanjem bur- . octenog mirisa. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal.

u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. bus. seljaka.349 1 bušerizirati (fr. omnibus svima) = omnibus bus (tal. bus govedo.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške. na mahove butaforija (tal. ruxis kutija. bogatašica. boso) šimšir busija (tur. čep. pripadnik buržoaskog staleža (v. bushel) engleska mjera za žito. odanost poglavarima. glaz. par butad (fr. potaja. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka . pyxis kutija od šimširovine) fiz. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. bračna vjernost. lisičji šaš) vrsta plina. dosjetka. mornarički kompas. boutade) duhovita šala. bouteille. lokal butik (fr. poslovna struka busola (tal. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji.buržuj žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. 2. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. = capriccio. butomon močvarna biljka. maslac butiga (tal. neravnina (na svili) butada (fr. tvrđave. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. biznis) posao. bottega) trgovina. pren. dućan. atrapa butan (grč. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. lat. koriš. preziranje smrti. bussola kutijica. napad iz busije business (engl. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap ) kodeks časti. najviše 1. pusu) zasjeda.) prema hiru. trgovina. za razliku od kmeta. radionica. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. malogradanka bus (engl. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. brzi solo-ples bez pripreme. mjerica = 36. nagao i neobičan nastup ćudi. malograđanin. v. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. trgovina na malo. buržoazija 2). Busch grm) lov. bourgeois. butyron. grč. lat. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. maslačna kiselina. burg) 1. bouchon) zatvarač.50 m) bušon (fr. butirometar (grč. usp. Etruščani i dr. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. građanski stalež buržuj (fr. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. samozataj- 211 butirometar nost. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. njemački Burg. 3. prodavaonica. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. blagost prema slabima. i plemića. tal. Busch grm) "ljudi iz grmlja". pravednost. hrabrost. Butter maslac) putar. harakiri buširati (njem. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) Bušmani (njem. par boutades čit. butyrum) kem. zasićeni ugljikovodik. 2. tzv. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. boutique) prodavaonica.

sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. bouton. šp. grudnjak buzurant (tal. kaučuka i si. električna svjećica . bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. Busen dojke. puce. bouteselle) voj. stvarčica slična gumbu. ničija zemlja 212 bužija buzdovan (tur. debeljuškast. pren. budala buznhalter (njem. fiz. grč. zatim debelog crijeva i jednjaka. prebrojavanje gumba na kaputu ("hoće-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur.. pederast. bugia svijeća) med. bottone) gumb. tal. buzzurro prostak. bougie. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. za proširivanje suženih kanala. gume.buton buton (fr. pupoljak. valjkasta šipka od voska. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. bubuljica. osobito mokraćnih. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. bouton. zadebljao. proširen butsel (fr. manteia proricanje) gatanje u gumbe. pigist. uranist bužija (fr. glupan. napušteno zemljište. bucmast. topuz. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bodur) punašan. tal.

Zacke zubac.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. grubo i neotesano stvorenje calkelner (njem. manjak. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". circa oko. Kaljostro Alesandro (tal. kafe (fr. zahlen platiti. zasebna soba cafe čit. Kaliban u Shakespeareovoj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arijelu). fr. med. kafe-restoran (fr. da posjeduje moć proricanja itd. kovrča calando čit. Zeugniss) svjedodžba.c C. kratica za kulon C kem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. Zeit vrijeme. kalentura amarilja (šp. popuštajući u jačini tona i u tempu. kalo di pezo (tal. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. vitica.) posebna soba. kalando (tal. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. tiho. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. "ober" call-girl čit. tobožnji liječnik.) trg. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. parožak) uvojak.) kavana.. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. Zeisig) zool. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. po prilici) cabinet separe čit. vremenski tjesnac. potvrda cajtlupa (njem. loupe) fot.) trg. kolgerl (engl. blago. pren. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. Zeit vrijeme.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. tj. pravim imenom Giuseppe Balsamo. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. da može općiti s pokojnicima. kalo di prečo (tal. kalmato (tal. šiljak. pren. cajg (njem. rašlje. kabine separe (fr.) glaz. kratica za cezij Ca kem.) glaz. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. padanje cijene (nekoj robi) . natkonobar. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. Kalmetovo. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). Not nužda. cafe-restaurant čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. škripac cajzić (njem.

) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16.) "sveto polje". otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. mjenično pismo cambio di ritorno čit.) trg. Kampus Marcijus (lat. Zahnstocher) čačkalica. Techniker tehničar) zubni tehničar. radnik šumarske struke koji vrši tovarenje tehničkih sortimenata.) Martovo polje (tj. izvukavši od toga poniženja politič- 214 capriccetto ke koristi.) fiz.) engleska slastičarnica Canossa čit.) glaz. pjevajući cantando čit. bojno polje candy-store čit. za pjevanje. vlastita mjenica camera clara čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantante čit. Zahn zub. kambio di ritorno (tal. e. nalaze na jednom prostoru Campus Martius čit. Zanke) krpa. budak. pjevajući. "jasna komora". kambio seko (tal.) trgovačka komora camera lucida čit. njemački car Henrik IV. kantante (tal.) fiz. kantante (tal.) canjak (srednjonjem. pri čemu se služi capinom. kandi-stor (engl. cunja. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit.. Kantikum kantikorum (lat. (obično u mn. kamerata fiorentina (tal. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera dei commercio kamera dei komerćo (tal. kambio konto (tal. dronjak. tj. isto i capinaš capitis deminutio čit. kambio di polica (tal. kampus (lat. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. rekreacijski tereni i si. tralja. danas: ratište. knjižnice. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. Zahn zub. kantando (tal. povratna mjenica cambio secco čit. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. mjenični račun cambio di polizza čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuživanje zubi canštajn (njem.) glaz. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus čit. pjevajući cantante čit. zubotehničar. građanska smrt capriccetto čit. mala. tj. pren. Italiji u kojem se 1077.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. kamera lucida (lat. rita. predavaonice.. što se može pjevati. polje boga rata Marsa). st. groblje. gdje se sve zgrade.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.) trg.cambio conto cambio conto čit. sriješ canšteher (njem. tj. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. smanjivanje ili gubljenje prava. kampo santo (tal. vojno vježbalište u starih Rimljana. kapitis deminucio (lat. pjevajući. n. Zahn zub. "svijetla komora". bojište.) glaz. kantabile (tal. 970—930 pr. osobito građanskih prava. Stein kamen) zubni kamenac.) trg. kaprićeto (tal. kosturnica. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. "suha".) dvorac u sjev.) glaz. Kanosa (tal. zappa motika) trnokop.) prav.) trg.) američki tip sveučilišta ili koledža. kratka fantazija . trulja capin (tal. kamera klara (lat. pokorio papi Grguru VII.) glaz.

laskajući.) "iskoristi dan. kastitis violata (lat. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. v. prema volji caprum expiatorum čit. a kaprićo (tal. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis čit. kaptacio benevolencije (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana čit. per casum obliquum čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. po volji capriccioso čit. karta bjanka (tal. per kazum oblikvum (lat.) prav. a capriccio čit. potpuna sloboda carte blanche čit. zaobilazno casus rectus čit. usp.) gram. kaprićo (tal. kazus oblikvus (lat.) prav. carta bianca "bijeli papir") pren. kaprum ekspijatorum (lat. neograničena punomoć. moli slušatelje za blagonaklonost. ćudljivo. g.capriccio capriccio čit.) povod ratu. koristi se vremenom! carta bianca čit. carta bianca Cartesius čit.) ćudljivo.) pomirbeno janje. uzrok ratu. kazus federis (lat. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". karpalija (lat. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. žrtva za tuđe grijehe. Karolina urbarijalis regulacio (lat. kazneni predmet.) "uhvati kako možeš" — hrvanje slobodnim stilom. v. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). tj. kart blanš (fr. priglbok captatio benevolentiae čit. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. kaprićozo (tal. kazus beli (lat. neograničeno povjerenje. med. bijeli papir". kast stil (engl. vješto zadobivanje naklonosti.) retorička fraza kojom govornik.) latinizirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit.) prav. Karmina Burana (lat. kosti zapešća. građanski spor.) glaz.). karecando (tal.) glaz. lov na milost CARE čit.) pren. tj. karecevole (tal. kazus mikstus (lat.) "čisti. zavisni padež u lat. keč causa civilis čit. mješovit slučaj. 1737.) gram. u obliku sonate.) glaz.) mn. kosim putem. povrijeđeno dj e vičan stvo casus belli čit. carpalia čit. usp. dativ. ulagujući se carezzevole čit. laskavo carizam carski apsolutizam. neke je od njih uglazbio njem. ker (engl. akuzativ i ablativ). kauza kriminalis (lat. u početku govora. jeziku (genitiv. ugrabi dan". tj.) prav. kauza civilis (lat.) glaz. kosi. Kartezijus (lat. neobično umjetničko.) prav. kazus rektus (lat. predmet kaznene parnice . karpe diem (lat.) lijevani čelik castitas violata čit. povrijeđena nevinost. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. karpalistika 215 causa criminalis carpe diem čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. keč-es-keč-ken (engl. potpuno slobodne ruke. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.

nota cefal. st. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. cedens) prav. stvarni uzrok (supr. dem. svetkovina celebrant (lat. osobito u kovini celebracija (lat. opomena. proslaviti. znamenita osoba V . zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. bot. kefale) v.). izrađivač reljefa celatura (lat.) fil. cedere) prav. slijepo crijevo celator (lat.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. odustati od čega. usp. proslavljati. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. kauza sui (lat. rod muha iz tropske Afrike. siše krv domaćih životinja i čovjeka. a po nekima i za curae causa čit. proslava. caedo. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). kauza finalis (lat. struja u posljednjoj trećini 19. kedros) ukrasno drvo iz porodice četinjača cedent (lat. caveat) "neka se čuva. priznati kome prednost cedrat (tal.(grč.) uzrok koji prethodi djelu. neka se pripazi". listić. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. trošak. sudski prigovor Cb znak za kem. Zeche) 1. privremena priznanica. komadić papira. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja cecidije (lat. tj. osnovni uzrok causa sui čit. centum per centum (lat. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. glasovitost.) čuvaj se! čit. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. tj. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat.. 2. ustupitelj. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. caecum) anat. bezuzročan. glavni. kratica za cerij ce-ce muha zool.) krajnji cilj causa sine qua non čit. celebrare) svetkovati. ustupati. st. za lat. tako se zvala i jedna mlada rimska patricij ka iz 3. radi njegovanja. zlatnik cekum (lat. caecus slep. cecidi ubijam. cavere. list papira. slavno ime. cauza finalis) causa finalis čit. zembilj cekin (tal. prav. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. kauza sine kva non (lat.causa efficiens causa efficiens čit. 2. kure kauza (lat.) sto posto. element kolumbij (columbium. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. isto što i niobij) c/c krat. pod kefalCefej (latinizirano od grč. polureljef. trg. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. kave (lat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije 216 celebritet cedar (grč. scheda vrpca. svečano obavljati celebritet (lat. kauza eficijens (lat. po njoj je nazvan i cecilijanski pokret. celebrans) kat. razbijam) mn. tj. celebratio) proslavljanje. sam sebi uzrok. tj. kaveat (lat. celebritas) slava. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. ustupiti. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-cecidije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. račun za jelo i piće u kavani. schedula listić papira) 1. apsolutan cave! čit.

cella ćelija.). papir za kopiranje čija se površina. cellula stanica) kem. algos bol) med. za filmove. Zellstoff) staničevinska vata. 18. kaučuk i si. osjetljiva na svjetlost. dupljaši celer (fr. coelestis nebeski) min. zool. selinon) bot. masa slična celuloidu. bez mirisa i okusa. fanos svijetao. grč. 2. caementum) 1.). Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. a upotrebljava. bezoblična amorfna bijela masa. il cenacolo) . Posljednja večera. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. učvršćivanje cementom. mješinci. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. grč. umjesto lako zapaljivog celuloida. cellularis) koji se sastoji od celula (stanica). a zamjenjuje i staklo. tanka. Coelenterata) mn. vrlo elastična i lako zapaljiva. koilos šupalj) tjelesna šupljina. celeritas) brzina celestin (lat. 1074. 2. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. cellulosus) v. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. metalurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. proziran) umjetna plastična masa. rožnata. u obliku listova. cella ćelija) kem. posebna vrsta vapnenog praha koji se. 3. prostor između crijeva i stijenki tijela. monah celofan (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. anat. izrada u cementu cementirati (lat. osobito metalnom celit (lat. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. selinum. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. celeri. služi za izradu češljeva. celomati mn.). teško prozirna. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. prozirna.) celirati (lat. tj. celuloza (lat. cella ćelija) 1. stanični celularna patologija med. fotografskog pribora itd. nije zapaljiva kao celuloid. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. prozirna. od bakra i cinka mesing itd. dobiva se od celuloze. lat. caementum) 1. caementum) učvrstiti cementom. koilia trbuh. 2. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica celuloid (lat. kad se navlaži. savitljiva i ne propušta vodu. trbušna bol celibat (lat. blagovaonica u katoličkim samostanima. cellula stanica. redovnik. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. stanovnik ćelije. coenaculum) 1. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. pravi se od celulozina acetata. koja tvori čvrste sastojke biljaka. celularan celvole (njem. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII.celenterati celenterati (lat. stvrdne kao kamen. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. coelibatus) bezbračnost rimokat. st. pren. biljarskih kugli. grč. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina 217 cenakul celularan (lat. raznobojan. 2. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. slika "Posljednja večera". g.

stoti dio. centum sto. ćentezimo (tal. razdoblje od sto godina. stonožan. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. stogodišnjak centesimo čit. pren. čovjek od sto godina. nagomilati u jednu točku . između Turske. kenobij cenobit v. bitni. cb centifolija (lat. centrum središte. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. geom. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. stolisnik centigrad (lat. telegrafska. sa sto nogu centner (lat. centum sto. koji je u vezi sa središtem. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova.). cento "stokrpa". centralis) v. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 guldena. srednji. krat. polustihova odn. centum sto. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. centum sto. Centaurus) mit. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. gablec cenobij v. u SAD-u 1/100 dolara. Centifolia rosa) bot. centenarius) 2. centenarium) 1. banke. grč. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. stolisnik centifolija (lat. 2. središnjica. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. usredotočenje. dužina između središta dvaju krugova. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. stoljeće. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. koji djeluje u smjeru središta. litra) stoti dio litre centimetar (fr. pedis noga) zool. (drugi) doručak. centimetre) = 1/100 metra 218 centralizirati centimetar (lat. ruža s mnogo latica. grč. pravac koji spaja središte dvaju krugova. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. centum sto. središnjica centralan (lat. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. metron mjera. usredotočenost. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. elektronska itd. centralis) usredotočiti. 3. matica.cenerjauzn cenerjauzn (njem. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. 2. stoti. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. prijestolnica. vodovodna. gramma) stoti dio grama centilitar (fr. iz jednog centra (centralizam). glavni grad. matični. proslava stogodišnjeg postojanja. grč. 3. usredotočivanje. centrala). metrička centa = 100 kg Centaur (lat. kenobit cent (lat. skupni centralist (lat. Irana. centralizacija centralizirati (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. centralis) središnji. Kentaur centenar (lat. supr. centralis središnji) 1. zehn deset. stogodišnjica centenar (lat. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. poduzeća i dr. pes gen. telefonska. glavni. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. skupiti u jedno. centum sto. centralis središnji) 1. v. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centum sto.

usp. centrum središte) "srednja linija". 3. centrum središte. Mjeseca oko Zemlje itd. tjelešce. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfere. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. supr. voj. grč. zbog centrifugalne sile. kentron.centralna pozicija centralna pozicija voj. glavni životni organi (srce. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. centrum središte. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava.) stotina Centum revolutis annis Deo respondebitis et mihi (lat. povučen centrum (grč. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards čit. centrum središte. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum) 1. vune. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. budući da se kod njega. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. centrum središte. po prvom Keplerovom zakonu. šport. jednake je veličine kao i centripetalna sila. zamašajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. u nogometu: vođa navale centričan (lat. 219 Centum revolutis. gibanje Zemlje oko Sunca. centrum središte.. Zemljine kore) centrosom (lat. šećera. sentr-fovedz (engl. centrum gravitatis (lat.) šport. perspektivna projekcija centralna sila fiz. pluća. svima zajednička uprava. "desnice" i "ljevice". onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. želudac) centralno gibanje fiz. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. sfaira kugla) geol. centrum središte) v. 2. centralan centrifuga v. centrum centrobarika (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja.. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. sklonost kompromisima. oportunizmu. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. geom. kod centralnog gibanja. ali je suprotnog smjera. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. matica centralni organi zool. za cijeđenje meda iz saća i dr. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). utvrditi središnju osovinu. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla.) težište centum (lat. grč. soma tijelo) bot. vrši se po putanji koja je. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. baros težina) fiz. centrum središte. lat. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). sila koja. glavni dio fronte (za razliku od "krila").) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — zna- . centrum središte) 1. grč. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. dovesti u središte. centrifugalan centrirati (lat. u geometrijskom liku (krugu. npr. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. geom. centripetalna sila fiz. između tzv. 2. odrediti središte. glavni položaj.

tvar koja se dobiva od smole trešnje (drveta) Cerber (grč. Cerealia) mn. vršiti. cera vosak) farm. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. travnja) cerealni (lat. kaz. činovnik koji je vršio procjenu imanja. strog sudac. centvejt (engl.). centuria) kod Rimljana: četa od 100. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. "činženjak" cenzura (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. časopisa. porezni obveznik. Kerber cerealije (lat. zemaljski plodovi. cerasus trešnja) kem. cerebrum mozak) moždani. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. kritičar. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. cera vosak) voštano platno. cerebralni sistem dio živčanog sustava. 2. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838—1917) ceptar (grč. censere procijeniti. censor) 1. djela i filmove.) centuplirati (lat. porez. tj. Kerberos) mit. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. pisanje tiska. časopise.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. pregledavanje. 4.) zool. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. skeptron) v. postostručiti centurija (lat. censura) 1. žitni. koji se tiče mozga. nazvan po pronalazaču. v. vodio nadzor nad javnim moralom. census procjena. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. 3. kritičko ispitivanje.centuplirati menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. censitus) poreznik. kasnije 60 vojnika. kapetan centweight čit. žitarica. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. do 18. punjen plinovima lakšim od zraka. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. g. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). ocjena) procjenjivanje imanja. krušni cerebellum (lat. centum sto) ustostručiti. cenzus cenzit (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebralna afekcija bolest mozga. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. 2. taljenjem) cerada (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. = 50. ocjenjivanje.8 kg cenuroza (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. 220 cerebralan filmova i dr. voštana mast cerazin (lat. zemaljskih plodova. popis stanovništva. census) v. Cerealis) koji se tiče Cerere. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. visoki rim. skeptar cera (lat. cera) ceracija (lat. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). 3. centurio) zapovjednik centurije. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz- . kazališnih djela. porezni obveznik cenzor (lat.

veliki mozak ceremonija (lat. g. Ceres. upotrebljava se za izradu svijeća. ovjeravati certifikacija (lat. cerebrum mozak) zool. baša glavar. premazivanje podova i dr. zamorac. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. sa sigurnošću. facere učiniti) pisano posvjedočiti. certificatio) potvrđivanje. dokazivanje certifikat (lat. 221 certifikat impregniranje tkanina i papira. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. astr. cera vosak. svećenik koji vodi svečane obrede. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. fr. pithekos majmun) majmun s repom. svečanost. 2. cerner) voj. zool. spina hrptenjača) anat. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. broj 58. cerebrum mozak) med. crtam. cera vosak. sa sigurnošću. lat. trupu itd. ceribaša (tur. grč. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. gatanje u vosak ceromel (lat. Ceres) 1. potvrđivati. kerografija ceromantija (lat. znak Ce. certe jamačno. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). cercariae) mn. okružiti (utvrđenje. s puno formalnosti ceremonijar (lat. kerkos rep. nazvan po božici Cereri cerin (lat. element iz skupine rijetkih ruda.) zool. circinare. manteia predskazivanje. 2. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. službeno utvrđen raspored neke svečanosti ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. asteroid otkriven 1801. ceremonie) 1. pretjerano ljubazan. certe jamačno.) cerografija (lat. cera vosak. keroplastika cerozin (lat. cerium) kem. ovjeravanje. red. čeri neredovita vojska. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. fr. grafo pišem. svjedodžba . grč. caerimonialis. plastike vještina uobličavanja) v. slikam. pristojan. facere učiniti) pisano uvjerenje. ceremonieux) svečan. mozak. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). ovjeriti. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. cera vosak) zelena smola. grč. isprava. fr. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat.13.eerebrin laze.) ceremonijalan (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. caerimoniarius) kat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine eerebrin (lat. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. sličan parafinu. položaj. grafia) v. caerimonia. atomska težina 140. kerkos rep. psetoliki majmun cernirati (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. opkoliti. cerebrum mozak. proricanje) proricanje. potvrditi. mit. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. mel med) farm.

šanberten (fr. upotre- 222 change bljavaju se kad se. cessus) prav. (lat. 1. kaiser) cezarizam (lat.) mn. cervix gen. cerumen..) prav.. cervix gen. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. cervicis vrat) anat. ustupanje. vrat. kasnije su ga uzeli. grč. = 20. ceteris paribus (lat. cessionarius) prav. se la ger (fr.cerulin cerulin (lat. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. coeruleus tamnoplav) med. stanka. vratni. v. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu.) mn. osobito papinska prava (supr. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. ceterum censeo. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. metritis cervikalan (lat. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. kitovi cetaceum (lat. logia. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. caesius sivoplav) kem. cervix vrat) anat. odustajanje. cera vosak. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova i . Cezar cezaropapizam (lat. presjek. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. konfer (lat.) poznato crveno vino. cijanoza cerumen (lat. atomska težina 132.) kitova mast cetera (lat.) to ti je rat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. znanost o kitovima Cezar (lat. usp. ritmički odmor u stihu cf. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat.) pod inače jednakim okolnostima. cfr.) zool. koji treba platiti cetaceae čit. zool. tako ti je to u ratu cestode (lat. trakavice cesus (lat. čejn (engl. cetus kit.. tj. papocezarija) cezij (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. ceterum censeo. kao titulu. -umen nastavak) usna smola (izlučevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. zool. cestodes) mn. vrat maternice. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. tj. cervicis vrat) med. red. cost and feight (čit. ako je sve ostalo u redu. cessio) prav. koji se tiče vrata cerviks (lat. caesura presijecanje) metr.. onaj na čiji se račun nešto ustupa.) u tenisu: promjena strana u meču. Caesar. druge stvari. itd. Caesar) demokratskoautokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. Konfederacio Helvetika. ostale stvari. engl. grlić maternice ces glaz.. tj. opisivanje kitova. broj 55. cetaceje (lat. onda. element iz skupine alkalnih kovina.poglavar. usjek. kratica za confer čit.17 m chambertin čit. na kraju krajeva. 2.91. čejndž (engl. et cetera (lat. znak Cs cezura (lat.) i tako dalje. upala maternice.) usporedi! sravni!.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat.

st. insekti-cid. cikonija (lat. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. nasitno. Cid. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. osobito s kovinama . Weise način) malo-pomalo. chintz. šerše la fam (fr. kulturo-cid cif (engl. Blatt list) brojčanik na satu. Ziegel cigla. pren. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. jednovalentan radikal. occidere ubiti). visoka 4. ša noar (fr. npr. insurance osiguranje. često se drže u akvarijima cijan (grč. sid gospodar. potajnog pokretača nečega. geno-cid. cibosus) hranjiv cic (engl. slova. znak kojim se piše broj. ukrcavanje. rot crven) crven poput pečene cigle. Ciceronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. Cicero) tisk.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. crvenkast. njem. kazalo ciferšlus (njem. kyaneos tamnoplav) kem. cijanidi (grč.charge d'affaires charge d'affaires čit. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. prijestupa. osim uvozne carine ciferblat (njem. zapor) v. živio u drugoj polovici XI. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijanovodičnu kiselinu.) otpravnik poslova. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. cifr) brojka.-ar.) "crna mačka". indijskog podrijetla cicero (lat. kyaneos) mn. odličan govornik. govornik i pisac (106—43 pr. poznata vrsta parfema. n. oštra mirisa i jako otrovan. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju cibetkine žlijezde. cif = cost trošak. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. hrana. ziehen vući. neke nesreće) Chicco čit. mjerenje i osiguranje robe). plin bez boje. ubojstvo (lat.) tražite ženu (tj. šarže d'afer (fr. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč.). Kiko (tal. ar. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. Cicero) veliki rimski državnik. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. spojevi cijana. cichlidae) mn. sa željezom berlinsko plavilo. kiborion vrč. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. freight vozarina. polako (u zagrebačkom govoru) 223 cijanidi ciconia čit. roda Cid čit. Sid (šp. knez) španjolski narodni junak. jestivo. malo krupnija od garmonda. kao skrivenog.) zool. Ziegel) opeka ciglrot (njem.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za dojenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Ziffer brojka. kastilijanski plemić i vojvoda. cibaria) mn. brojni znak cigara (šp. isticao se u borbi protiv španjolskih Maura. prijevoz) trg. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. e. obroci cibetka (tal. žućkast cihlide (lat. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. zitzeln dojiti. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez la femme čit. Verschluss zatvaranje. kem. rajsferšlus cifra (ar. živežne namirnice. nekog zla.

cyclamen) biljka križalina. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. kyklos krug) grč. jednookost ciklopista (engl. mjerenje kruga. simfonija. ciklon 3. točkarica ciklometar (grč. kyklos krug. menegled. miholjica. teh. orama pogled. oluja u kovitlac. pathos trpljenje. koji se vraća u krug. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima.-fr. tj. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. mjerilo) v. uništavati gamad ciklonom. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kyklos krug. kyanos. eidos oblik) mat. npr. kijanometar cijanopatija (grč. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. mješavina cijanovodične kiseline i klora.cijanidizacija cijanidizacija (grč. v. piste) utrkivačka staza za bicikliste ciklorama (grč. pathos bolest) med.-fr. vrtložim. kyklos krug. kykloo savijam.. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol 224 ciklorama cikloforija (grč. kyklos krug. kyklos krug) mn. često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. kotač. kyanos tamnoplav. modra bolest. kyklos krug) kružni. kem. metron mjera. ciklici ciklitis (grč. sonata itd. kykloo okrećem u krug) 1. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. Kyklops) mit. koji se pravilno ponavlja. oluja ili sustav vjetrova. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje . osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. 3. kyklos krug. cvrčak cikatrizirati (lat. klobučac. grafo pišem. ciklične forme glaz. kyklos krug. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. kyanos tamnoplav mineral) med. Kiklop ciklopija (grč. nevolja) osjetljivost čovjeka na vremenske promjene. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. cicada) zool. kyklos krug. fr. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. uglavnom. ciklični pjesnici v. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako razblažene otopine natrij-cijanida (0. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. kyklops) med. vrtložim. njem. meteor. 2. cicatrix ožiljak) med. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. v. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. naprava koja. vršiti dezinsekciju ciklonom. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. bicycle. kyanos. bicycle. upala očnih vjeda. zarasti. kykloo savijam. vihor. cijanoza cijanotipija (grč. kao takvi. foreo nosim) vrsta zrikavosti. metria mjerenje) geom. typos otisak. razrokosti ciklograf (grč. izgled. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu.1%) cijanometar (grč. bilježim) teh. ciklonopatija (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. v.

orguljski registar s usklađenim zvoncima. tal. drvodjelja cimet (grč. cimelia) mn. kinnamonon) bot. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. cichorium. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. dio parnog stroja cilindričan (grč. skupocjenosti. cicoria) bot. kraće: cimer cimerman (njem. točka u koju se gada. 5. thymos srce. niz spisa. cilia) mn. svrha. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. skisnuće cina (lat. vriježe. 1. trepavice. stoma usta) zool. kylindros valjak. kylindros) geom. Herr gospodar) podstanar. soba. cimentare) baždariti. neutrone. pjesama i si. zool. kymbalon) glaz. nakana. Zimmer. stari rukopisi neke biblioteke). 3. gađati. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. cimaza (grč. mjesto do kojega se utrkuje. valjkast 225 cina cilindrokoničan (grč. repe. ciliaris) trepavični. 4. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. lat. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. kyklos krug. razdoblje. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. pokretne spolne stanice cilindar (grč. bot. kyklos krug. 2. v. kyklos krug. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. kružnouste (ribe. vrsta ludila s izmjeničnim. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. želja koju čovjek hoće postići. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. konop. nastojati da se nešto postigne cima (tal. 2. elektron = elektron) fiz. krug. duša) med. ciljati nišaniti. 2. Zimmermann) tesar. s trepavicama cilije (lat. namjera. nišan. dva "cimerhera" jedan prema drugome. težnja. smjerati. vodopija. zaokružena cjelina. paklara) ciklotimija (grč. ciklostome (grč. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. koji ima trepavice. meta cilj (njem. crkveno blago cimentirati (tal. Ziel) meta. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč.) uže. 3. stanjima razdraženosti i duboke potištenosti ciklotron (grč. valjkast zapinjač (u satu). elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. kichorion. valjak. staklo (na svjetiljkama). težiti. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. duga i okrugla staklena cijev. kyk!os krug. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. dragocjenosti (npr. cimerkolega sustanar u zajedničkoj sobi. Zimmer soba. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti . kyklos) 1. liše u luka. kylindros valjak) u obliku valjka. kyklos krug. predavanja. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. okružnica i dr. Scheibe ploča) nišan. Ziel cilj. bundeve i si. stylos držak.cikloskop cikloskop (grč. kymainein uzbibati se. npr. jačim ili slabijim. 1.

cinis pepeo. "tužibaba" cinkograf (njem. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. zanemarivanje vanjske pristojnosti. doušnik. bezobrazan. mjedenica cingareska (tal. činečita (tal. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. kynos pas. atomska težina 65. usp.cinabarit cinabarit (grč. cinker potkazivač. zajedljivost. jedna od rudača žive. cinčano bjelilo. ludilo u kojem čovjek umišlja da je pas Cinecitta čit. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. zagriženost. ZinkvveiB) bijela slikarska boja. pren. Zink) min. facere učiniti. npr. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cinis. grafo crtam. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. kynos pas. autarkija i vrlina. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. cinkuš (mađ. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. spaljivanje. cine kino. bezočnost. cineratio) v. bestidnost. bezočan. "otkucati". vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. gen. bezočan čovjek. redni broj 30. v. vrsta glavočika) cingara (grč. cinis. element. s bakrom (mesing). nepristojan. grč. optužiti. urna cinerarij (lat. denuncirati. cinici cinizam fil. csengo) zvonce cinkvajs (njem. bestidan. s bakrom i niklom (novo srebro). kvnegetikos lovački. cineris pepeo) bot. cinici 226 cinober cinija (po imenu njem. grafo crtam. weiss bijel) bijela slikarska boja. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. Zink. botaničara Gottfrieda Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. Zink. kyon gen. znak Zn cinkati (iz njem. cink. grč. kinnabaris) min. cinefakcija cinerarij (lat. načiniti) izgaranje. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. Zink. živin sulfid. lov cineracija (lat. gen. pren. naučavanje cinika. bezobrazluk. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. umjetni bijeli slikarski pigment. anthropos čovjek) med. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. kyon gen. plavičastobijela kovina. grč. usp. cinabarit . Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. cineris pepeo) urna. kinnabaris) min. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. s kositrom (bronca) itd. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima.38. neotrovna cinober (grč. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima.

trg. krug. "pogrešan krug". kreditna pisma i si. 2. cirrus kovrča. usp. šestar (sprava za opisivanje kruga. uvojak.) kem.). zool. borbe sa životinjama. pseće bjesnilo cinologija (grč. žute ili crvenkastosmeđe boje cirkonij (perz. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. skočac. kao razlog koji dokazuje. prohtjev) pseća. kolanje. kotar cirkulacija (lat. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). Crkva i njezini vjernici. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. salmonide ciragra (lat. kefale glava. mn. kruženje (vijesti. karaš.). fin. cionizam cionizam (hebr. pren. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladijatorske borbe.) fizol. ribe nizinskih voda (šaran. optjecaj (novca). circinus šestar) med. cirkulus minor (lat. Cyprinus carpio šaran) zool.cinofil cinofil (grč. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. krug. rasprostiranje. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. lišaj oko pojasa circulus maior čit. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) . 3. crkveno dvorište. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. kyon pas.) min. element.) fiziol. područje. som. oko cirkator (lat. mjenice. preko lat. kinologija cinoreksija (grč. logia) v. tj. 4. krvotok. znak Zr cirkul (tal. kyon gen. T. kynos pas.) pristaša (ili: pobornik) cionizma cionistički pokret v. cirriformis) kovrčast cirka (lat. osip. dragi kamen. lyssa bjesnilo) med. promet (robe). Sion cionist (hebr. atomska težina 91. redni broj 40. štuka. kečiga. circulus) 1. rijetka kovina.) "kruha i igara". na mlijeku). panem et circenses čit. cimitero) prostor oko crkve. okružje. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč.) log. morska riba. cephalus) zool. itd. mjerenje udaljenosti itd. kožica (na jajetu. grč. kružnica.) opna. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cir- 227 cirkulacijski papiri kuske igre. circulatio) 1. kyon pas. 3. Herzl cipa (grč. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. orexis težnja. agra plijen) med. mrena. krvne žile. groblje Cion (hebr.22. kyon pas. circa) otprilike. društvo cirkon (perz. Jeruzalem. neutaživa glad cintor (tal. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. membrana cipal (grč. kyon pas. cirkulus major (lat. 2. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. cirkulus viciozus (lat. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana).) cirkulacijski organi anat. panem et circenzes (lat. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. optjecanje. glasova i si.

optjecanje. sastavljeni od ledenih iglica. ograničavanje. opisivanje riječima. circumstare stajati uokolo) okolnost. bjeličastog i prozirnog vela ciroza (grč. oblaci u obliku tankog. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. circumscriptio) opisivanje. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. circum. cirrocumulus) mn. nagovještavaju skoru kišu . sunet cirkumferencija (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. meteor. kirkos krug) 1. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. ret. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. gyrus krug) vijuganje. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. optjecati. circus. ovčja vuna. circum) prijeđi. kružiti. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. dug naglasak cirkumgestacija (lat. sifilisa i dr. okružnica. cirrostratus) mn. ponovno destilirati cirkulus (lat. biti u tečaju. circumlfexus) gram. 2. uvojak) mn. opkopavanje. cirrus kovrčava kosa. oko. circumligatura) med. monstranca cirkumgiracija (lat. kem.cirkular cirkular (lat. teći. circumcidere obrezati) obrezanje (kod Židova i muslimana). opseg. pronositi se (glas). okolo. med. kružnica. grč. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. meteor. zatvaranje u odredene granice. periferija cirkumfleks (lat. sredozemni cirkumpolarne zvijezde astr. potpuno bijeli. beskrajna. španjolska ogrlica = parafimoza cirkumlokucija (lat. ići od ruke do ruke. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. uvojak. kružna putanja cirkum (lat. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. koji se kreće u krugu. circulare) 1. cirrus kovrča. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. teh. kirros žut. opširno opisivanje. 2. paperjasti oblaci. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. circum naokolo. biti u optjecaju. pri lijepom vremenu. koji ima osobinu cirkulara 1. 2. meteor.) cirozan (lat. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. circumluvio) geol. kružna pila cirkularan (lat. circumferentia) obujam. kružna linija. ako barometar pada. usp. kolati. circulare) 1. 4. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se 228 cirusi okreću u blizini zvijezde Sjevernjače cirkumskripcija (lat. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circumlocutio) ret. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. circulus) krug. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. boje limuna) med. 3. circularis) kružni. circumvallatio) voj. tj. usp. u obliku kruga.

točno navesti čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kytos šuplje tijelo. alcijus. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. 2. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. cicijus. cisterna) 1. altius. zajedno s jezgrom. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. onaj koji poziva sudu. doslovno. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. u Burgundiji) cisterna (lat. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. petroleja i dr. s ove strane (za prostor). kitron. ovise pojave života citostoma (grč.) citra (grč. za (za vrijeme) cis (lat. citara oktokorda (lat. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. izdanak) bot. tvrđava za obranu grada citara v.) 2. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. omot. kystis mokraćni mjehur) med. prav. forcijus (lat. poziv pred sud citadela (tal. cistitis (grč. Cistertium. lat. citatus) 2. citra. promatram) med. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. navoditelj citata citirati (lat. citatum) 1. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. toxikos otrovan) med. cittadella) fort. citatio) navođenje. navod (citata). kytos šuplje tijelo. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. leukocite i dr.cis cis (lat. ulja. jezgra. kytos šupljina. plasma tvorevina) bot. kystis mjehur. Cithara octochorda čit. posebni vagon za prijevoz benzina. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. koji uništava stanice. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) 229 citrin citat (lat. kystis mokraćni mjehur. gone rađanje) biol. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo citogonija (grč. pozvati pred sud.) brže. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. grč.. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. omot. kithara) glaz. 2. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. lat. fortius čit. 2. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. više. kystis. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). citrus limun) kem. temno režem) med. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo. prav. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč.) 1. sol limunske kiseline citrin (grč. kitron limun) vitamin P. prav. kissos bršljan. navod. citare) 1. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. stoma usta) biol. glaz. temno režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. kytos šuplje tijelo. vrsta šupljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. kystis mjehur) med. skopeo gledam. ušće stanice citotoksičan (grč. st. citator) 1. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. kremen žute (limunove) . blastema klica. prav. brzinomjer citoplazma (grč. citus brz.

kiparske radove izljevene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. vidovnjaštvo clandestina possessio čit. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. školovanost. građanstvo. titula) clavus hystericus čit.) mn. cizeliran clairvoyance čit. ciseleur) rezač kovine. klandestinum konjugijum (lat. klervoajans (fr. limun (drvo i plod) citronat (lat. građansko odijelo. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat.) vidovitost. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. prosvijećenost. civiliter mortuus) prav.) "najslavniji". ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. uljudan. tal.) građanin. civis građanin) 1. građanski mrtav. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. sposobnost predviđanja. 2. koji se smatra mrtvim iako je živ. militera). proglašen umrlim. siti (engl. uljuđenost. civilisare) provesti civilizaciju. civis academicus čit. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. lat. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr.) grad.) city čit. potajni brak clarissimus čit. uljuditi. sitroen (fr. kovinorezbar cizelirati (fr. prav. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. limuni. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. tj. citrus od grč. civis akademikus (lat.) akademski građanin. 3. kitron limun. društvena usklađenost civilizirati (lat.) med. civilis građanski) 1. cesello. mandarine itd. pristojan. prid.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. citrus limun) nezrela. nastavnik građanskog (civilnog). civilis) građanski. građanski stalež (za razliku od vojničkog. civilis) građanska služba. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). klavus histerikus (lat. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici . uglađen. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. citrus) bot. prav. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. lat.citroen citroen čit.) med.) građansko pravo cizeler (fr. klavus okuli (lat. Visost. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. caedere rezati) dlijetom oklesati. klandestina posesio (lat. učiniti ko- 230 clavus oculi ga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl.) prav. ciseler.) prav. školovati. 2. ciseler) fino. dlijetom otesati. malo-pomalo. klarisimus (lat. uljuđivati. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. građanin (za razliku od vojnika). privatnopravni civiliter mortuus (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem se. učiniti uglađenim. Svjetlost (grof. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. student sveučilišta civitet (lat. uljuđen.

dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) med.) Francuska komedija.) glaz.) bijela pomada za omekšavanje kože 231 comodamente coll arco čit.) fil. kold-krim (engl.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. osobito vojničke col (njem. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". sabor kardinala u Rimu colštok (njem. kodeks manuskriptus (lat. u Londonu climb čit. kao što priliči. comodo .) uzorno. bez svojevoljnog ukrašavanja comedie a tiroir čit. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. čekovna i dr. kola parte (tal. klajmb (engl. kom il fo (fr.) glaz. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beatglazbu. osobito: stari rukopis cogito.) teol. ergo sum čit. kogito. otmjenost communicatio idiomatum čit.). klog (engl. kom sa (fr. komedi a tiroar (fr.) zdravstveno vijeće. climb "penjanje".) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. clog "drvena cipela. kol aro (tal. komunikacio idiomatum (lat. kao gore come sopra čit.) sveti sabor. kolegijum publikum (lat. kurje oko clearing-house čit. kolegijum privatum (lat. i objavljen 1804. ergo sum (lat. kom si. klavus pedis (lat.5 cm cold-cream čit. žulj na nozi. palačno mjerilo come prima čit. gudalom (svirati) colla parte čit. teške i čvrste kožne cipele. metar na kojem su označeni coli (palci).) glaz. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. kliring-haus (engl. codex chartaceus čit. sjedinjenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu comodamente čit. valjano. Komedi fransez (fr. mislim. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kao prije. baš kako treba.) glaz.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. koka-kola (engl. come prima come sta čit. djelo s nepovezanim scenama Comedie francaise čit. kako jest. kome sta (tal. kolegijum medikum (lat. zoccolo) mn. koitus animalijum (lat.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. kodeks kartaceus (lat. primjerno. v.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. Kod Napoleon (fr. v. komodamente (tal.) glaz.) djelo u rukopisu.) šaljivo kaz. prva ovakva ustanova osnovana je 1775.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1.) glaz.) i ovako i onako. comme 9a čit.) parenje životinja cokule (tal. kome sopra (tal. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog čit. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. svakojako comme il faut čit.clavus pedis clavus pedis čit. kolegijum privatisimum (lat. kome prima (tal.

tužno. konfer (lat. kondicio sine kva non (lat. vremenski slijed. s dostojanstvom con grazia čit. konsenzus gencijum (lat. komodo (tal. kod javnih prodaja.) glaz.) prav. kon dilidženca (tal. s nježnošću. s veselošću con amarezza čit. trgovački pomoćnik) ograničava.) glaz. kon vigore (tal. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. s varijacijom.) glaz.) glaz. dopadljivo complices delicti čit. umjereno compiacevole čit. snažno.. konsignacio bonorum (lat. krjepko. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. kon alegreca (tal. dostojanstveno. manje glazbeno djelo. sa živošću. kon amore (tal. umilno con moto čit.) glaz. živahno. pažljivo con passione čit. s gorčinom. kon fuoko (tal. kon brio (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). živahno con gravita čit. kon pasione (tal. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. komplici composto čit.) glaz. tj. izražajno con vivezza čit. živahno. kon dolore (tal. kon moto (tal. usp. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. kon anima (tal.) glaz.) trg.) gram.) mn. nužan. komposto (tal. s pažnjom. pažljivo.) glaz. s bolom. živahno. dirljivo 232 consignatio bonorum con variazioni čit. u slučaju bijega nekog prijestupnika). pokajanje consecutio temporum čit. vatreno con diligenza čit. nježno. neophodan. strasno. tužno con amore čit.) glaz. kon oservanca (tal. žalosno con espressione čit. kon varijacioni (tal. udobno. s izrazom punim duše con brio čit.) glaz. sa žarom.comodetto comodetto čit. živahno.) glaz. kon gravita (tal.) glaz. konkurzus kreditorum (lat. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. s ljubavlju. slatko con dolore čit. comodo comodo čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. kon suono pjeno (tal. kon amareca (tal.) v. kon viveca (tal. simbolično oduzimanje imovine .) teol. komodeto (tal. v. kon tenereca (tal. v.) glaz. kon espresione (tal. kompijaćevole (tal.) glaz.) glaz. brižljivo con dolcezza čit. ljupko. konsekucio temporum (lat. prav. radosno.) glaz. konferatur conferatur (lat. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) "ispovijedam se". v. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. pod motus con osservanza čit. končertino (tal. apsolutan uvjet confer čit. izražajno con fuoco čit.) glaz. vatreno. sa zadovoljstvom con anima čit. Konfiteor (lat. burno.) glaz.) glaz. komplices delikti (lat. kon dolčeca (tal.) glaz. umilno.) glaz.) glaz.) neka se usporedi Confiteor čit. pod konkurs conditio sine qua non čit. strastveno. pogodba kojom se službenik (npr. ljupko. punim tonom con tenerezza čit. živo concertino čit. prav. složeno con allegrezza čit. sudski popis imovine (npr. ljupko.) glaz. konkurencije klauzula (lat. pren. kon gracija (tal.

) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). pun zbor. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. konzilijum medikum (lat. korona obsidionalis (lat.) v. koro pjeno (tal.) glaz. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. hladna vatra itd. četvorokutan krug.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg .) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bili čit.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. corona triumphalis čit. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. corona castrensis čit. liječničko mišljenje consortes litis čit. v. nejednako copy-right čit. tj. javno i otvoreno eorned beef čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) med. tj. corona muralis čit.) nasipni vijenac. kontinuo (tal. coquere.) log.) zidni vijenac.) trg. socida contradictio in adjecto čit. drugovi pred sudom. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo constitutum possessorium čit. kornd bif (engl. koram populo (lat. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod.) glaz.) prav. kontraktus socide (lat. npr. koram publiko coram publico čit. kontinuet (lat. corona navališ čit. kopi-rajt (engl. korona navališ (lat.) građanski vijenac. potpun zbor corona čit. proturječnost znakova bolesti 233 corona copo (tal. koram publiko (lat. pred cijelim svijetom. kontradikcio simptomatum (lat. zoppo) sakato. kontinuetur (lat. proturječnost u pridanome. alla zoppa čit.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) vijenac. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade.) med.) liječnički savjet. korona (lat. korona trijumfalis (lat.) mn. brojte. konstitutum posesorijum (lat. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. bez prekidanja conto a meta čit. kad banke. kuhaj! (na receptima) coram populo čit. corona ciuica čit. korona civika (lat. contradictio symptomatum čit. prav.consilium abeundi consilium abeundi čit. korona muralis (lat.) glaz. tj. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano čit.) med. kokve (lat. konzilijum abeundi (lat. kopi-rajt bil (engl. kontradikcio in adjekto (lat. coque) farm. konsortes litis (lat.) prav.) pred skupljenim narodom. ala copa (tal. tj. konto korente (tal. kljasto. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) brodski vijenac.) konto o poslovima na zajednički račun.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) ćoro pieno čit. tekući račun. konto a meta (tal. corona vallaris čit.) glaz. corona obsidionalis čit. kontano (tal. drveno željezo. korona kastrenzis (lat. korona valaris (lat. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit.) opsadni vijenac.

) glaz. dobila ovaj naziv corpus vile čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga Corpus juriš čit. krepitus ventris (lat.) Hrvat Croatia čit.) arh. na njemačkoj zvjezdarnici KonigsstuhlHeidelberg.) Sjeverna kruna. "varalica". a predstavljali su npr. krečio (lat. (tal. krešendo (tal. predmet koji dokazuje krivnju. ljuskari cuba libra (šp. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) francuski orden: križ legije časti crown čit. Korpus juriš civilis (lat.) prav. Korpus juriš (lat. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. Zuwage) dodatak. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. Kroacija (lat. priredio car Justinijan. kor d'loži (fr.) u Kat. biljke krstašice. uvreda veličanstva. Koza nostra tal. tj. gumeni ili plastični predmet u obliku sise i si. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). sifilisne ospice po čelu corps de logis čit.) mn. Corona borealis čit. "Venerin vijenac".) Cosa nostra čit. krucifere (lat. pojačavajući jačinu tona cretio čit. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. iz grč. st. zločin prema državi. no koja je tek u XVI.) mn. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) sisa. st. diplomatski zbor. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica crustacea čit. v. bot. korpus Domini (lat. . Cosa nostra "naša stvar") poznata ta- 234 cucla lijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. obično kosti ili lošije meso.) prav. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. gumena sisaljka. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) corona Veneris čit.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris čit. kor diplomatik (fr.) v. kroa d'oner (fr. privaga cucla (njem. duda. rakovi. korona Veneris (lat. krimen lese majestatis (lat. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit.Corona borealis lovorova lišća a kasnije od zlata. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis čit.) kruna.) prav. krepitacio vezikularis (lat. Korpus juriš kanonici (lat. čujno..) med. st. i Kroacija croix d'honneur čit.) med. Kroata (lat. Korona borealis (lat. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. Tijelovo (blagdan) Corpus juriš canonici čit. ožujka 1906. razred člankonožaca. valove itd. krustaceja (lat. sve jače.) Hrvatska. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. veleizdaja Croata čit. utvrdni zid. kraun (engl.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juriš civilis čit.) zbornik prava. korpus vile (lat. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. zool.) med. korpus delikti (lat.

odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit.) prav. američki somić cvibak (njem.) mn. saonice. kola. kurikulum vite (lat. kum rezervacione (lat. propuh. Zusammenstoss) sukob. vrsta sitne ribe. komarči culpa lata čit. konac. kum laude (lat.) s iznimkom. uz ogradu. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. pijuckati cugeher (njem. sauce umak) umak od crvena luka cviglijanizam v. tzv. potezna sklopka cukar (njem. gumbi i dr. tal. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnapsl". usp. široka. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. Zwick) vrsta kartaške igre.) tijek života. Zweier) dvojka. voj. veoma laka. 2. povorka. 3. sa dva sjedala.) prav. zwei dva. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. fr.) cugšalter (njem. dvosjed cvancig (njem. sporedno jelo. kum grano salis (lat. vod cugati (njem. Zwiebel crveni luk. trgati cukerkrankhajt (njem. zatvor koji ne lišava časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. gutljaj. fircig cvancik (njem. laka. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. Zerge) patuljak. zibibbo) mn. grožđice. zucken) vući. kulpa lata (lat. Zug) piti. kulicide (lat.cug cug (njem. zustandig) zavičajan cuzamenštos (njem. cvikl klin). zrakoplov i si. nasamariti koga i si. Akt čin) kazališna igra u dva čina. 6. kuprum (lat. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. bakar Curia romana čit. Kurija romana (lat. Krankheit bolest) šećerna bolest cukervaser (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. a preko sebe) curriculum vitae čit. kulpa levis (lat.) Rimska kurija. zuriick natrag. kulpa levisima (lat.) v. 5. suho grožđe. Schalter) električni prekidač na poteg. dvopek. kustodija honesta (lat. zool. pohvalno. pod granum salis cum laude čit. rozine cvečknknedli (njem. sudar cvajakter (njem. Zucker šećer. vlak. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. vrsta velike udice za lov somova. dotjerati. Zucker) šećer cukati (njem. dvočinka cvajer (njem. Zug) 1. željeznica.) prav.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. teška krivnja culpa levis čit. igra "mlin" cvika (njem. zwei dva. okruglice. zool.) min. mala krivnja culpa levissima čit. brašno) cvajzicer (njem. varivo cuštendig (njem. posve mala krivnja cum grano salis čit. zabib. Zucker šećer. zuriick) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) 235 cvika curikštos (njem. dogotoviti curik (njem. Sitz sjedalo) vozilo. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Zug vučenje. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. tj. cvinglijanci cvik (njem. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. Zvvieback) kruh dvaput pečen. osim Cung-li-jamen (kin. 4. Zwetschke šljiva) mn.) s pohvalom.) prav. . obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. životopis custodia honesta čit. zurichten) spremiti. biskvit cviblsos (njem.

njegov je lik neoromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda . bilih dvonitni. Zwilling) blizanac. naučavanja vjerskog reformatora Ulricha Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac čit. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. njem.cvikati cvikati (njem. ulaznicu) cvikcange (njem. jedno od blizančadi. umetkom u obliku klina) 236 Cyrano de Bergerac cvilih (lat. Sirano d' Beržerak (fr. usp. zwicken štipati. Zvvickel) klin. uklinak. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. kad treba proširiti hlače ili si. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. bušenjem poništiti (kartu. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Savinien. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. od dvije žice. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. zvvicken) bušiti. 1619—1655). zvvicken štipati.

čaki) džepni nožić. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerički društveni ples u 4/4 taktu.) putnička torbica čantrati (tur. glazbeni instrument. csapka) četvrtasta ulanska kapa. sajka) lak i brz čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). gornji t ili katovi u takve zgrade. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. pašnjak. čanak (tur. ali se kredu po točno određenoj shemi koraka. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. čakmak (tur.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. šator čaga (šatr.) brzo čador (perz. poturčiti se. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) čakija (tur.) kresivo. zaviti čalmu pren. csarda) krčma na pusti u Mađarsko1' čardak (tur. spremište 7~ kukuruz.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). pleše se u paru. travnjak.) v.) hlače čalgija (tur. ognjilo čakov (mađ. csako) kožna vojnička kapa. sviranje. perorez čakija (mađ. čajyr) livada. prigovarati.) v.) zarada drvena ili zidan«* ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. čalgi) glazbalo. čangrizati. motka uz koju se penje loza.) cendrati. gunđati čapetoni (šp.-tur. seoska kuda u Južnoj Americi čakšire (tur. grah i si. poljska narodna kapa čapkun (tur. dolina čajka (rus. smreka.) 1. chacra) seljačka koliba. vragolan. poljana.) konj sa sitnim i brzim hodom. čamac od jelovine čama tur. poriluk čaptija (tur. jela. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) čamac (tur. stražarska kula V . ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. šešir s remenom ispod brade čakra (šp.) kineska mjera za dužinu. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. partneri se ne drže.c Č. šajka čakarita (šp.) svileni rubac č' a rmađ. cipllina) bot. pren.) ples čair (tur.18—3. čam 2. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. mađ. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. čaika. bor.58 m čankir (fr. svirka. 2. nestaško čapljan (tal. = 3.

rjeđe zlatne. dokument. povlastica. cello) glaz. 3. puškaranje između prednjih. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. borio se za široke demokratske slobode. check) 1.) narodna pjesma vedroga karaktera. čavuš) dočasnički čin u turskoj vojsci. kladivo. povlaštivati. "čaršija priča" čarter (engl. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. trgovački stalež. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. cheque. bat.) čelesta (tal. općinski podvornik u Dalmaciji. violončelo čembalo (tal.) kratica za "Črezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. pravo. gospodičić čelenka (tur. trgovački dio grada. bankovna uputnica. žičani instrument u obliku trapeza. nakit na kapi. sajam. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. također: mladi gospodin. cello) glaz. onaj koji započinje čarke čarlston (engl.) vojnik na prednjem položaju. čembalo) glaz. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). poslovni. mornarsko platno Čeka (rus. v.čardaš čardaš (mađ. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. charter) povlastiti. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čaršija (perz. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. npr. lijepo odgojen čovjek. čelenk) nakit u obliku perjanice. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. čalab. isprava. nado. 2.) kovko željezo. čaryk) opanak častuška (rus. reorganizirana u veljači 1922. nestručnjaci.132 1 čarka (perz. violončelist čelo (tal. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. kao državna politička uprava — GPU. pren.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. tržnica. usp. ispočetka lagan. čati) rubac. koprena. charter) povelja. čikrik) kotač.-tur. bohemizam ček (engl. ruska mjera za tekućinu = 0. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) čelebija (tur. kasnije NKVD čekić (tur. poskočica čatija (tur. 2. velikog posjeda i kapitala.) 1. ocal čelist (tal. tur. v. prekrivač čatma (tur. čehar su. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) čekrk (tur. ugovor. bank. glava (šatr. neobaviješteni. ugovor o najmu broda ili zrakoplova čartirati (engl.) 2. veo. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. preplet. čaršu) 1.) pleter. alaj-čauš 238 čembalo čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču.) kladivac. pa sve življi i burniji čarka (rus. charter) mn. javno mnijenje. kotur. kratka pjesmica (obično četiri stiha). srebrne. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemiravanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. svira se . usp. čeleb) gospodin.

nazvanog po engl. šuplje kolo čempres (lat. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. sanskr. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. zdenac.246 m. pren. kašagy. gradovima (podrugljivo 239 činele nazvan. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) . čengi) plesačica i pjevačica. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. cherry-brandy) rakija od trešanja. 2. lula. obruč. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) čester-sir (engl. šifon. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp.) 1. tschatur.. češme) kladenac. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). kineska mjera za dužinu: stopa = 0.) mn. 2. platno. osobito u tal.318 m. Schimpanse) zool. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. srodnog gorili čimpanza (njem. kamiš. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. čifutarija skup Čifuta (kao poruga) čikara (tal. chinchilla) vrsta južnoameričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. "afrički divlji čovjek". plivajući vrtovi u Meksiku činčila (šp. konjušar čilaš (tur. čyrčyplak) gol golcat. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.. "crvenjaci". veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). g. cicerone) vođa stranaca. chester) vrsta odličnog engleskog sira.čember udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur.) Židov. csillas) konj sive dlake čili (engl. čoček čerevički (rus.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom čimpanza (fr. čember) veo muslimanskih žena. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. cinelle) mn. usp. bez igdje ičega činampas (šp. csikos) čuvar konja. čerge) mali šator. zec-miš. čubuk) cijev lule. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. bunar. zool. mađ. s našim česati) česalo. chicchera) šalica čikoš (mad. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. trešnjevača červonci (rus. chinchilla) 1. 3. vjenčani dar či (kin. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura.24 1 čevra (tur. južnoamerički zec. plitica činele (tal. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur.. zbog svoje govorljivosti. gradu Chesteru češagija (tur. male ženske cipele čerga (tur. cyparissus) rod crnogoričnog drveća iz porodice čempresovki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin.) mn. glaz. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). shinampas) mn. chimpanze) vrsta antropoidnog majmuna. lat. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu čičerone (tal. mjera za putove = 0. osobito ciganski čeri-brendi (engl.

čolak (tur. modrilo.. uobičajeni naziv za XVI. "spoj" . st.čing čing (kin. cliurros) mn. šp.310 m. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. cacauati. invalid u jednu ruku. 2. bolest koja dolazi od masnih jela. duhana čomor (mađ. čorba) juha čota (tal. čerag) sluga. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. cioccolata. cinquecento) mn. csomo) zamotuljak npr. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. stabljika kupusa.573 a čukur (tur. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće.) rupa. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. momak. (čyrak. doba cvjetanja renesanse čino (šp. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. chocolat. lihvar čizma (tur. družba. jeti. usp. kriška. klip bez zrna čokolada (meks. Tasso i dr. okomak od kukuruza. pjesnici (T. čyrakman) svijećnjak. chok) tehn. ciurma) momčad. otrovni žabnjak (biljka). talijanske književnosti i umjetnosti. tal. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. prigušivač. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. grumen zemlje ču (jap. ovce s grubom. gruda. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". chocolate. iver) vrsta sendviča. džirahat) med. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. čivit) isto što i indigo. krinka. dolina čulo (šp. 1 dl i 1/2 dl. xocoati. sakat čovjek. pren. njem. jarak. mad. cholo) potomak Zamba. maškara. plavi pigment biljnog podrijetla. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon 240 čvenk čokanj (tur.) 1. grizlica. čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. čuruk) nedostatak. vanilije i dr. krabulja. kalfa čistka (rus. miti čuvida (tal. chip komad. obično crnom vunom čuruk (tur.) sastanak. čolak) jednoruk. csomor) 1. mjera za površinu = 99. rulja čuros (šp. lažan izgled čvenk (šatr. "pet stotina". ćoček) plesač čoha (tur.) i umjetnici (Rafael i dr.) čišćenje. šećera. 2. potomak crnca i Indijanke u Americi čino (šp. čoha.) iz doba činkvečenta činkvečento (tal. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti (tal. šegrt. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. čoma (mađ. fr. zelenaš. chino) "Kinez". svjetina. obrazina. cinquecento) lit. ciovetta) maska. jama. tal. bogalj čolo (šp.

kraj.-tur) = Čifut. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. sag ćilit (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način.-tur. kut. dem.) nedostatak novca.) onaj koji ne priznaje Boga. plijen. čarčuve) okvir. užarska radionica ćerčivo (perz. učenjak ćeča (tur. odijelo ćitab (ar. Ka'bah. violina ćenar (perz. prohtjev ćefil (tur. pren. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur.) v. kilim. zakon. veselje. ćef ćela (tur. kefll) svjedok. ćar-hhane) radionica sapuna. fosilna smola koja potječe od crnogorice. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. volja. zakupnina ćesma (tur. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. samica. tur. koketa ćor. namiguša. zgrabiti. grč. knjiga. gordost. Ća'be) v. oplata. zamjenik. građa. ciacole) brbljarije ćao! (tad. novčana kriza. ćahje) domaćin.) lan ćevap (tur. paušal. slijep na jedno oko. ćorac. kalia koliba) zasebna sobica. lihvar. ćiriš ćispet (ar. kjase) duboka porculanska.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune ćef (ar. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. pisac. upravitelj dobara. prozorski okvir ćeresta (tur. pljačka.) cijena na veliko. naredba. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. ćisvet) nakit. keman) gusle. kelim) prostirač. vrsta platna ćenevir (tur. ostava. jamac ćehaja (perz. ćorak slijepi metak. samodopadljivost ćifta (perz. cella soba. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćibur (tur. uživanje. konopac. tepih.) pisar. filistar ćilibar (perz. starješina pastira ćeif (ar. perz. tj. korist. mudrac. dobit ćelija (lat. dobitak. radost. uže ćeramida (tur. jantar čilim (perz.) 1.) obala.) sreća. kehruba. zarada. kereste) materijal. strana. Kur'an. brava ćiriš (perz. kjafur) kamfor ćakule (tal. ščepati ćar (tur. rub. osobito redovnička ćemane (tur. Kaba ćafir (ar. najam. trgovački posao ćasa (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. kor) prid. ćitab) pismo. kjar) trgovina. starješina. ćeif) dobro raspoloženje. kibir) oholost. nadstojnik. Biblija ćiveta (tal. 2. chiappare) uhvatiti. soba za ostavu. ćorav (tur.Ć. kethhuda. cellula.) lokot. kenevir) konoplja. venet. bez oštrog i ubitačnog naboja . nadzornik ćehaja (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. škrtac. ciao!) zdravo! ćapati (tal. uloviti. besparica ćesim (tur. civetta) ćuk (ptica). ćehribar) "ono što privlači slamu". ćiriš) v.

kramp. zaključan) zatvor .) kokošinjac. za žeravicu ćuskija (tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur.) mn.) željezna poluga. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. bezizlazan položaj.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. ćor) šatr. izrod. sokak ulica) slijepa ulica. kotu) nevaljalac. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. batina. tamnica. motka. pren. chiuso zatvoren. pijuk ćutuk (tur. glupan ćuvik (perz. kusegi) lopatica za ugljen. kome je tamno) šatr. zatvor ćorsokak (tur. ćuk.) 242 ćuza ćuprija (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.) drveni ugljen ćup (perz. ujk) brežuljak ćuza (tal. ćor slijep. bunda ćurdija (tur. kursu) propovjedaonica.) panj. ćor slijep. govornica (u džamiji) ćurtauk (tur.) most ćurak (tur. kritična situacija ćotija (tur. vrhnje i dr. spavati ćorka (tur. pren.) polukružna vunena kapa. tur.ćoriti ćoriti (tur. nečovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kućica ćumur (tur.) kratak krzneni kaput.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom.

Dahau (njem. pa i prizivanje vragova). glaz. ili uopće starija žena. dajy) ujak daimonion (grč. iznova. poznat po okrutnostima. . sestra. tj.) glaz. d šesto slovo hrvatske latinice d. sin Herma i jedne nimfe. zbor. manteia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. a znači što i general. alkaloid koji se nalazi u kori daphne mezereum Dafnis mit. dady) dojilja. na poseban način dadilja (tur. m. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. skup. lijepi pastir na Siciliji. daire krug) 1. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. dafne lovor) kem. kratica za dextra manu čit. dazio) carina. ispočetka. kratica za da ili datur (lat. manja od titule ras. daimonion) fil. kratica za da tales dozes (lat. usp. dafne lovor. neka se dade (na receptima) d.) v. Auschwitz dacija (tal. 3. također: zapovjednik pokrajine. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. danak dacit eruptivna površinska stijena. dvorana za primanje ili vijećanje. dagerotip daidža (tur. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova.) majka. primitivnoga i si. d.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. umro je vrlo mlad. daća. dekstra manu (lat. žena koja čuva djecu.) daj takve količine da capo čit. dafne) lovorika. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Đachau čit. dada. t. guvernanta dadžaz (etiop. glaz.) titula u etiopskoj vojsci. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. maleni bubanj s praporcima. kći riječnoga boga Peneja dafnin (grč. dadžazmač dadžazmač (etiop. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala 0'Duffyja) Dafna mit.) desnom rukom d. Buchenvvald.) daj. 2. grč. porez. naprava koju je 1838. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. nekorisno ili loše daira (tur. da kapo (tal. v. def. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. andezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. typos) fot. Daguerre. 4.D D.

stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. podupirač (na zid). dakryon suza. upala prsta. skopeo gledam. tithemi stavljam) med. manteia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dalga (tur. bura na moru. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. 2.dajak više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. grafo) pisanje na pisaćem stroju 244 dalkilič daktilografkinja (grč. glyfein rezbariti. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. daktylos. sažet pregled. valovlje. manteia proricanje) proricanje iz prstenja. daktylos) 2. ljubičasta georgina. daktylios. poet. aden žlijezda. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja . symfysis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč.(grč. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. nomizo mislim. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. smatram) vještina računanja na prste. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). dakno bodem. dakryon. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot.) Dalila (hebr. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. mania bijes) med. 2. valovi. a druga dva kratka (— U U) daktil. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. daktylios. pod Samson dalkilič (tur.) v. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. računanje na prste daktilosimfiza (grč. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. dalga val) 1. daktylos. daktylos) 1. v. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. čir na prstu daktilograf (grč. daktylos. osobito grčkog. stup dajdžest (engl. udar vjetra. daktylos) med. daktylos. daktylios. daktylos. daktylos. digest) 1. motka. zbirka otisaka takvog kamenja. curim) med. daktylos. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. g. daktylos. daktylos. daktylios. algos bol) med. dajak) potporanj. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. na jagodicama. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. grafo) v. draguljarski sandučić daktilitis (grč. proricanje pomoću čarobnog prstenja daktilioteka (grč. dal senjo (tal. daktylos. rheo tečem. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. nalet. daktylios prsten.) glaz. daktilioglifika daktiliomantija (grč.

paraliza. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. damnacio memorije (lat. fr. damnatur (lat. 2. domina gospoda. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr.) kap. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. slike. plemkinja. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. bilo. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu gradu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. 3. damnificare) nanijeti štetu. oštećivanje damnifikat (lat. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. damasto) svilena. živac. Dame gospođa. prokletstvo damnatio memoriae čit. Fintija se zadržao na putu dulje nego je oče- . prvi put primijenjena) dama dat. "kraljica" u šahu damar (tur. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. kamena ili betona u obliku nasipa. apopleksija damnacija (lat.) odbacuje se. dame. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. kralj to dopusti. gospa. da bi mu pokazao kakva je to sreća. damnificatio) nanošenje štete. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. damast damascirati (fr. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače damla (tur. usp. žena iz višeg staleža. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. oštećeni damnum (lat. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe.) prav. dam nasip) uzvišenje od zemlje.dalmatika dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. Wahl izbor) "dame biraju" tj. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. damasser) tkati na damastni način. figura na igraćim kartama. damasquette) bogata damastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi 245 Damon i Fintija damast (tal.) osuđen. grba i dr. tal. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. damnatio) osuda na vječne muke. podrivanja i si. služi za zaštitu obale od poplave. damnum) šteta. žila (arterija i vena). puls. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. osobito oštricu noževa i mačeva. damenval (njem. mišićava tijela. osuđenik damnificirati (lat. vunena ili platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. dama) gospođa.) 1. izvezen. oštetiti damnifikacija (lat. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove.

) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. osnovao u franc. dendi (eng. prodavanje robe. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. upala suznih žlijezda Darije (perz. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč.) ples dansing (engl. dao put) religioznofilozofska znanost koja potječe od Laotsea (6. Dardanos) mn. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. lihvarenje. pristaše se zovu: darbisti.) darbizam hilijastička sekta koju je 1840. Dampf para. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. izraz potječe od nekoga feničkog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. dancing) ples. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. v. aden) med. st.) "ugušivač". e. smatrajući ga darom. mjesto.dampfbad kivao. podanici kralja Dardana. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". vidjevši ovakvu vjernost. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. dans (fr. dardanarijat Dardanci mn. lokal (kavana. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem.) kicoš. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. n. šteta. zelenašenje. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi.) trg. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. Aligijeri (tal. gizdelin. pr. dance plesati. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. gubitak danse čit. Švicarskoj J. baden kupati) parna kupelj damping (engl. dendi-valjak (eng. darbistički dardanarijat prav. dakryon. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. st.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri čit. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana.. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. dvije kule s obiju strana Helesponta. prid. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova 246 Darije danno (tal. kći kralja starogrčkog Akrisitja. i 14. restoran i dr. osobito tvorničkih proizvoda. što znači: uvijek) dandy čit. tj. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. "suzbijač" . dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. to dump prodavati po niskoj cijeni. N. darbikršćani. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. dumping) trg. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. pren.

bolesti. tj. dan. dano. dare dati.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat.) Ja sam Dav. non Edipus (lat. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. Davidova zvijezda (hebr. struje se ne propuštaju kroz tijelo.) mjesto. e. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnjaka običnog (tatule) dau (ar. pr. dofen (fr. Dejvis kap (engl. st.li: pismo i dr. tal.) trg.) na mjenicama: mjesto. ono što je dano. dare dati) podatak o vremenu.) međunarodno natjecanje tenisača. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. npr. miljenik darsonvalizacija med. v. rod. treći padež. fiziologu J. Davus sum. a ne Edip.. zabranu sklapanja braka i dr. vrijedan 20 atičkih drahmi. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. g. non Oedipus čit. trg. osnivač Amerikanac Daviš 1900. d' Arsonvalu. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. mjesec i godinu pisanja. non Oedipus dativ (lat. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). trajati od 247 Davus sum. darios darling (engl.) Daviš cup čit. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava . taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. datarije datarija (lat. mat. 1851. taturah) kem. mjestu. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. datirati (fr. usp. pov. biscenzaciju. data et akcepta (lat. izdaci i primici. od danas. Davus sum. potjecati. određivanje datuma. magen David) šesterokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. data) mn. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. izdavanje i primanje datacija (lat. descendentna teorija data (lat.) mn. ono što je poznato. darling) ljubimac.darik darik (grč.) darvinist pristaša Darvvinovog naučavanja. pismima itd. dod) "ljubljeni". i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagodavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. imati svoj početak. dativus sc.) datum ut retro (lat. padež cilja ili namjene datizam (grč. iz jednostavnijih u složenije. datum. datatio) stavljanje. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. dater) stavljati na spis (~. danu i mjesecu (na spisima. dan i godina kao gore daturin (perz. dodaci.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. danas. nadnevka datar (lat. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. dattero. odgovara na pitanje komu? čemu?. casus) gram. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. n. A.

mrtva lopta u tenisu. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) 248 debalkanizirati de rigore juriš (lat. srozavanje. "mrtva utrka". doista. luksuzno de nihilo nihil (lat. pravdati se za sitnicu. lex zakon. duo) 1. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit.) "po viđenju". pren. deux. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. dva. ne nanoseći štetu. de lana kaprina riksari (lat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. iščašenje.) raskošno. snižavanje (npr. de vizu (lat.(fr. kao očevidac De vi vis nil nisi verum (lat. tj.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. europeizirati . fr. uklanjanje istovarene robe.) u pravo vrijeme. deballer) trg. ferendus koji treba. primjereno prilikama de visu čit. uganuće deauracija (lat. tzv. di-di-ti (DDT = kratica za diklor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). ded bol (engl. debacler) očistiti luku. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. raspakirati svežnjeve. ded hit (engl. slom debaklaža (fr.) kod biljara: dva po dva. de facto de lana caprina rixari čit. stvarno de gravi causa čit. bez oštećivanja nečijih prava de plano (lat.) šport. debacle) prolom leda. degradacija) de. dva i dva. za nešto nevrijedno. deux a deux čit.) mit.) zaista.) po pravu. kratica deleatur (jat.) neka se briše Dea Dia (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. de lege lata (lat. lopta izvan igre dead heat čit. dasys gust. de-baculare. ukratko. debaklirati (lat. tj. de gravi kauza (lat. b) padanje. par i par de facto čit. raspakivanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. lat. debaclage) pom. tj. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. bez okolišanja de profundis (lat. de fakto (lat. demobilizacija).) šport.) boriti se za kozju kostret. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. propast. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. dez-a-de (fr. ukusi su različiti de jure (lat. d'liks (fr. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit.dazimetar u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. brodova itd.) prav. izumitelj Švicarac Paul Miiller 1939. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. u Kat. psalma. očigledno.) v.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. devalvacija. de non prejudikando (lat.) prav. de) 2. profmiti. s pravnog stajališta. eks nihilo nihil de non praejudicando čit. pozlata debakl (fr. jednostavno. rastavljanje. čišćenje luke. deballage) trg. ukidanje (npr. metron) fiz. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. "iz viđenja". de-articulatio) med. usp. de (fr.) "iz dubina" (početak 130.

supr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. debarrasser) raskrčiti. osloboditi od opsade. deblokirati deblokirati (fr. rasprava.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Kanaanaca. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. gradu Debreczenu) debri (fr. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. dug. igrati svoju prvu ulogu. raspršiti se debankirati (fr. tučnjava: razuzdanost. de. dugovanje deblejirati (fr. isplaćivanje. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. troškovi. trg.) "pčela". debrouiller) razmrsiti. de uklanjanje — u složenicama. tisk. debanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. potvrda primitka debet (lat. pristupni govor debil (lat. prvi put se pojaviti. debris) ruševine. debentur. debenture) trg. dati predujam. barbaros) uljuditi. rastrojstvo. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu debent (lat. davanje predujma. diskusija debatirati (fr. debit) 2. iskrcati na kopno. potraživanje debi (fr. carinski predujam koji se zadržava. debilis slab) slaboumnik. debilitatio) slabljenje. za ženu: debitantica debitirati (fr. prodaja. uračunati nešto u dug. debat) raspravljanje. debens) trg. prvo pokazivanje publici. debellare završiti rat. grč. držati prvi govor debito (tal. bureau ured. razularenost. trg. e. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. debusquer) voj. kancelarija. borba bez ikakvog reda. dugovanje. postaj anje nemoćnim debirokratizacija (lat. preostali vojnici debrujirati (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Debora(h) (hebr. deboursement) trg. krateo vladam) na- 249 deburziranje stojanje da se iz nekog rada ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. isplatiti. dužnik debitum (lat) trg. početak. idiot. kaparati deburziranje (fr. prepirati se. rasulo. ime izraelske proročica (12. izvršiti isplatu. n. srediti deburizirati (fr. debarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka).debandada debandada (fr. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. debandade) voj. debander) rasuti se. debut) 1. ostaci trupa. opteretiti račun. debet) trg. debuter) 1. debitor) prav. voj. istovarivati. debourser) trg. debutant) onaj koji prvi put javno nastupa. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. voj. grč. raspremiti. deblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju.) trg. engl. dugovanje debitor (lat. razglasiti debitirati (fr. debloquer) voj. debauche) skandal. rasvijetliti. fr. prodavanje na malo debi (fr. v. sudjelovati u debati debelacija (lat. dug. debatre) raspravljati. raskalašenost. dužnik debentura (lat. raspetljati. dug koji netko treba platiti za robu ili čije plaćanje prodavač očekuje. iskrcavanje iz lađe. promet robe. pristati uz obalu debata (fr. debarquement) pristajanje. debarquer) istovariti. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. debloquement) voj. debiter) 2. st. prodavati. istovarivanje robe debarkirati (fr. osobito na pozornici. oslobođenje od opsade. pronijeti glas. iznošenje mišljenja. kaparenje . pr.

umrijeti decem (lat. državnog štrajka 2. odlučiti.(lat. odlučna) borba decertirati (lat. decemvirata decencija (lat.) deset decembar (lat. decetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. decere. čestit. decidendi rationes čit. deboucher) nešto začepljeno otvoriti. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. prikladan. preminuti. prestajati. rješavati. decertatio) završna (ili: presudna. izvjestitelj. decem. riješiti. podvala decernat (lat. prodaja robe. sastavljač (ili: pisac) presude. decem. decipere varati) varljiv. fr. lažljiv.) prav. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. deceptio) varanje. pristalost. put i način da se roba proda debuširati (fr. decenta) pristojnost. odlaziti. laganje. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina decennale (tal. krug poslova. fr. decempeda (lat. spasti) pad. gramma) deseti dio grama. trg.debuširanje debuširanje (fr. decernens) prav. trg. izvući se iz tjesnaca. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. ostavljanje odredenih poslova nižim organima. iz stare rimske povijesti. kao poslje- 250 decilitar dica i cilj toga. decentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. groznice u bolesti decidirati (lat. grč. decidere završiti.) dvanaesti mjesec u godini. usp. prethodnik u službi deci. prijevara. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. najpoznatiji su. skladnost decenij (lat. dekret decertacija (lat. npr. veća samostalnost pojedinih dijelova. prikladnost. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. Napoleona i pomagači tzv. popuštanje. voj. litra) deseti dio litre . prosinca (decembra) 1851. struci ili vrsti poslova. razlozi sudske presude decigram (lat. debouchement) voj. decum) predmetak u složenicama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. g. decidere pasti. de. decessor) onaj koji odlazi. decernere) sudskim putem odlučiti. odlučivati. opadanje. v. prosinac (31 dan). "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. pristojan. centrum središte. cadere pasti. koji su objavili tzv. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. dekagram decilitar (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. grč. odlaženje decesor (lat. decedere) otići. izvaditi čep. mjerodavnost jednog decernenta decernent (lat. riješiti. proda. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. prolaziti. decem. decem vir) član kolegija od 10 članova. decidendi raciones (lat. tj. presuditi. decemviratus) vladavina desetorice. decernatus) djelokrug. decemviralis) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. caedere. decessio) odlazak. pošten. referent o nekoj temi. nešto više od 3 m decem vir (lat. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. decens) pristao. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decider) riješiti.

) prav. posvećivati: pokloniti (npr. lijepo izrađen. dečizo (tal. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dati odšetu . izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. posvećivanje. grč. dare) trg. daidaleos) umjetnički.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. tj. namijeniti dedignacija (lat. oštar decizivan glas (lat. decimus) desetinski. decima) glaz. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. glas koji odlučuje. omalovažavanje dedikacija (lat. dekametar decimirati (lat. dedecoratio) sramoćenje. votum decisivum) prav. decimer) desetkovati. decimus deseti) mat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. dedirati dedomažirati (fr. poet. nadoknaditi štetu. objava engleskog parlamenta 1689.) prav. decem. decimalni razlomak mat. deditirati dedit (lat. deklarešn of rajts (engl. deditio) predaja.) glaz. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. obeštećivati. izmirio je deditirati (lat. desetinski razlomak.decima decima (lat. veoma izrazito. dedicare) posvetiti. potcjenjivanje. decisivus) presudan. decimatio) pravo na desetinu. decem.) glaz. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. šaren. stanovništvo može biti decimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. dedignatio) preziranje. decimole) glaz. nekome neku knjigu). notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. sudska odluka. dekoktor bonorum (lat. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. usp. brisati neki dug. dedicatio) posveta. presuda. s puno izražajnosti declaration of rights čit. Daidalos) fil. fr. dedicator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo čit. g. poklanjanje. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. decimare. dare dati) trg. beščašćenje. skupljanje desetine. odlučan. postupno tiše. dedommager) obeštetiti. platio je. dekrešendo (tal. kićen dedekoracija (lat. kapitulacija dedicirati (lat. v. koji se sastoji od deset dijelova. sve slabije. "živi kotač". decisio) prav. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. darivanje dedikator (lat. može biti osjetno smanjeno decimola (tal. kaljanje dedicija (lat.) izlaganje prava. određeno decizija (lat. decisum) sud.) glaz. dekoktor dolozus (lat. presudan glas 251 dedomažirati decizor (lat. sudska odluka declamando čit. dedit. zootrop. metron) deseti dio metra. desetkovanje. dedi) trg. izborni sudac decizum (lat. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. decisor) prav. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. desetinka decimalan (lat. dedicare posvetiti. decimalni sistem brojevni sustav čija je osnova broj 10. tj. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. deklamando (tal. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. dao je. dare dati. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona.

dedukcija deduktivnost (lat. defectivus) nepotpun. odmetanje. defectivum) gram. ofenziva defenzivan (lat. popuštanje u snazi. tj. deductio) log. oštećen. izvođenje.) defektuozitet (lat. u blagajni defektan (lat. kvar. objasniti. pošto se dokaže ono što treba dokazati deductis impensis čit. pokazati. dopunjavati. pukotina u izrađevini od kovine i si. zaštitnik.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defectuositas) v. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. fr. defensive) obrana. štićenik. nepotpunost defektivni glagoli (lat.) po odbitku onoga što se treba odbiti. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju.) po odbitku troškova dedukcija (lat. defectura) u ljekarništvu: opskrbljivanje. obrambeni rat. praznina. pravobranitelj . vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. klijent. osobito šećernog soka pomoću vapna. izvoditi. nepotpuni glagoli. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. defectus) krnji. efeminacija defendend (lat. zaštitni defenzivni kut voj. defektivitet defektura (lat. npr. trg. manjkavost. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. iscrpljenost. defensif) obrambeni. s prazninama defektirati (lat. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. pogreška. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici 252 defenzor defektivan (lat. deducere) izvesti. defaecatio) čišćenje od taloga. dokazati. dopunjavanje defeminacija (lat. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. defectus) nedostatak. defectivitas) krnjost. manjak. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. defensus. mana. obrambeni položaj. defensivum) med. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. malaksalost defekt (lat. tj. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. popunjavanje laboratorija. na motoru. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. dedoubler) voj. defensio) obrana defenziva (fr. već dokazanih činjenica deductis deducendis čit. koji je za obranu. izbacivanje izmeta defekcija (lat. ispitivanje. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. pročišćavanje.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan etatizaciji) defekacija (lat. deduktis impenzis (lat.dedublirati dedublirati (fr. izložiti. npr. defeminatio) psih. zaključivanje iz općega o posebnom. nepotpunost. defectio) otpadanje. defensor) branitelj. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. verba defectiva) gram. nepotpun. oni koji nemaju svih oblika defektologija (lat. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. dedutkis deducendis (lat. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr.-grč. za ženu: defendentica defenzija (lat. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. pravni dokaz izvesti iz drugih. kem. popunjavati. supr. deductivus) log. supr. manjkav. ponovno naručivati. zastupnik. pronevjeriti. slabljenje.

svečani mimohod defilirati (fr. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. voj. nije tu) manjak. definitivno definitivna sentencija (lat. pril. uređivanje. defilement) voj. definicija definit (lat. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. konačan. manji iznos u jednom računu. prid. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju.) odreditelj.) završni ispit. defmitum) (nešto) određeno. prolaziti paradnim maršem. malodušan čovjek. nedostaje.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. klanac. koji nekome drugom nudi prisegu. deficere nedostajati. klanac. odrediti) log. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. definitio) log. defmere ograničiti. uzeti unaprijed. presudan. defetistički defetizam (fr. usp. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. generička definicija. defiguratio) kvarenje. defmitivus) odlučan. defile) tjesnac. klonulim. odrediti pojam. unakaziti. v. objasniti pojam drugim pojmovima. prav. klonulost. defaitisme) malodušnost. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. jedan dio nasljedstva . pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. definitivum) končano objašnjenje. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. most itd. odbiti. svota za koju su prihodi manji od izdataka. defaitiste) pristaša defetizma. deflatio) bank. de. deflatio) bank. faix srp) požnjeti srpom. manjak u blagajni defiguracija (lat. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. deficiens) otpadnik. određen. defigurare) pokvariti. nagrditi defile (fr. ukloniti. defiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. definitiva sententia) konačni sud. onaj koji ima manjak na računu. npr. svo- 253 deflacirati đenje jednog pojma na druge pojmove. dužnik. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. deficit nema. dostavljač. defaire) praviti malodušnim. unakaživanje defigurirati (lat. podigne kupovnu moć novca. usp. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (differentia specifica). horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. genetička definicija definirati (lat. (točno) određen pojam definitiv (lat. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. tj. npr. praktični učiteljski ispit definitivan (lat. nagrđivanje. odmetnik. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. blagajni itd. zaključan.). svečano prolaziti defilman (fr. defaite poraz. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. završna redakcija ugovora. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat.deferent deferent (lat. određenje (ili: odredba) pojma. inflacija deflacionisti (lat. onaj koji određuje.

odvojiti. defraudans) pronevjeritelj. opadanje. defraudatio) pronevjera. mlatiti. neusiljenost. oslobođenje od neke obveze. propadati. deformis) v. deformis) pokvarena oblika. degenerare) izroditi se. unakažena oblika. neusiljen. pokvarenost oblika defraudacija (lat. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. varalica.) bot. krijumčar defraudator (lat. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. razriješiti. izvući iz neprilike. pogoršan. batinanje degenekom. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. izopačiti se. defloratio) obeščašćenje. skrenuti deflektor (lat. flegma sluz) kem. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. propadanje. mač. deflexio) skretanje deflektirati (lat. batinati. tući. carinu itd. riješiti. degagement) sloboda. osloboditi od vode. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. unakaženost. izopačivati se. otpustiti iz vojske. u stanu napraviti tajni izlaz. spretnost.) v. izostanak s ročišta. defluxio) opadanje. izrođenje. pogreška. defunkcija (lat. degarnirati utvrđenje voj. otvoren. nedostatak. unakaziti.deflagracija deflagracija (lat. tajni izlaz. iskvariti oblik 254 degenia velebitica deformitet (lat. degarnir) ogoliti. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. izopačenje. unakažavanje. nakaznost. defungere) prestanak života. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je . nagrđenost deforman (lat. izopačavanje. katar defo (fr. prav. deflagrare) izgorjeti. v. gubljenje. okretan degažirati (fr. neopravdan izostanak. pogoršavati se degenia velebitica čit. izrođivati se. lupati degeneracija (lat. degeneratio) izrođivanje. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. degager) osloboditi. mana. koji se nalazi u stanju opadanja degenerirati (lat. lakoća. pokvarenost oblika. deflegmirati deflegmirati (lat. utajivač. defraudare) pronevjeriti. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. obeščašćena deflorator (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. degage) slobodan. izrođenost. deformiran deformiran (lat. de. defaut) oskudica. defraudant defraudirati (lat. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. degenija velebitika (lat. sporedan. nagrđenje. deformatio) kvarenje oblika. degenerare) izrođen. grč. flegma sluz) kem.) batina za udaranje po tabanima. opadati.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. nagrditi. prevariti. utaja. mač. izopačen. skinuti ukras s nečega. de. izopačenost. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. unakaženje. deflectere) skretati. obeščastiti defluksija (lat. kvarenje degeneriran (lat. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. osobito: prikriti porez. grč. smrt degarnirati (fr. defoliatio) opadanje lišća. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. deformitas) unakaženost. krijumčarenje defraudant (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. pronevjeravati. prijevara. deflagratio) kem. med. nagrđivanje. utajiti. deforman deformirati (lat. naružiti.

zjapiti dehortacija (lat. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. duhana i dr. deglutitio) gutanje. deipnos ručak. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. therion divlja životinja. zvijer) zool. deitas) božanstvo deizam (lat.) "strah". degrasirati degrosirati (fr. dehortatio) odvraćanje. divovska pretpotopna životinja. degustare) okusiti. ukazivati čast kao Bogu.. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. probanje. čaja. dehiscentia) bot.) degustirati (lat. odvratiti nekoga od nečega. degraisser) očistiti od masti. degmek) hrvati se. tj. lišavanje čina i zvanja. smanjiti. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. ali ne priznaje nika- . degradare. facere učiniti) obožavati. pročistiti degradacija (lat. preuveličavanje deintegrirati (lat. usporedi: teist deitet (lat.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. degrader) zapostaviti. Dei gracija (lat. kuh. probati 255 deizam degutirati (fr. s u prilogu jutros. deiknymi pokazujem) lingv. čelik) degumirati (fr. degommer) osloboditi od ljepljive tvari. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. sin. degouter) ogaditi (nekome nešto). stanjiti (srebro. degorger) očistiti od mulja. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. skinuti pjenu). obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. deus) fil. degustare okusiti) kušač. degradare) zapostavljen. skinuti gumu s nečega. odavanje božanske počasti deiksa (grč. masnih mrlja (vunu. pretjerivanje. poniziti. dehiscens) koji zjapi (sjemene čahure) dehiscirati (lat. potcijenjen degradirati (lat. general Cherles de Gaulle (1890—1970). fr. potcijeniti degrasirati v. na dokazima Deimos (grč. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. žderanje degmati se (tur. degustatio) kušanje. degustacija vina određivanje okusa. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. otvoriti se. zjapljenje dehiscentan (lat. svođenje na niže stanje razvoja. titulama itd. fiz. 1866—1934) degluticija (lat. ovog jutra) deiktičan (grč. dehiscere) raspuknuti se. degrossir) dotjerati. lišiti nekoga čina i zvanja. Deus. pristaša deizma.degluticija i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. deificatio) obožavanje. cijeniti više od svega deifikacija (lat. deinos strašan) ret. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). degresirati degresirati (fr. Deus Bog) fil. degradatio) poniženje. deintegrare) oduzeti od cjeline. lišen čina i zvanja. deiktikos) koji se temelji na primjerima. suziti deipnosofisti (grč. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. sisavac. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. mit. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. boje i izgleda vina degustator (lat. pokazna (deiktična) čestica (npr. deinos. mirisa.

do dekadi). strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. bot. Lessing. deiectorium) med. raspad. decalvatio) oćelavljavanje. prosinca 1825. lim i dr. cvjetovi s deset stupića ili usta plodnice dekagon (grč. deka.) dekadika (grč. decadere opadati. Dečke) 1. ubio ga Menelaj deka (grč. lit. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. sasto- . gonia) geom... decimalni sustav dekadenca (lat. npr. kovinu. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. izmet. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. Mendelsohn i dr. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. dekados desetina) mat. de-calare) trg.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. glavni predstavnici: Voltaire. tal. kožu. v. mjera od deset grama deka (njem. grč.. osnova) geom. deka. deset. sin Prijama i Hekube. ispražnjavanje stolice. zbirka ili djelo od deset knjiga. decimalni sistem 256 dekalvacija dekaedar (grč. deka. broj deset. deka deset. propadanje. nakon Parisove smrti muž Helenin.Dejanira kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. deka deset) 2. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. delectio) prav. Rousseau. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. edra sjedalo. s bakra ili kamena na drvo itd. duodi itd. v. decimalni sistem dekadni sistem mat. deka deset. desetokutnik. pogoršavanje. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. staklo. za koju se borio s božanstvom rijeke Aheloja. oćelavljenje. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. mania pomama. med. dekalog (grč. tucati. udaljavanje s položaja ili posjeda. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. st. izlučivanje dejektorij (lat. gyne žena) s deset žena. gunj dekabristi (rus. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. deka. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. v. dekas. desetni sustav. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. metakromatipija dekalo (tal. porculan. pokrivač. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. decalcare ugaziti. Livijeva "Rimska povijest". st. deka. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. mat. dekados desetina) desetorica. npr. fr. žena Heraklova. deka deset. deset komada. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. lat. curenja itd. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. brat Hektorov i Parisov. decadenza) opadanje. decalo) trg. razdoblje od deset godina.. dekas. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. usporedi: teizam Dejanira mit. propast. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. decalquer) prenositi otiske. lat.

ili o umijeću lijepog govorenja . prvi put upotrijebljen 1822. Decker) bojadisač u crtanom filmu. deka deset. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. deka.Dekameron jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. strofa od deset stihova dekastilon (grč. deset stera dekastih (grč. dekanat (lat. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. fr. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. decaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. 3. aner čovjek. v. dekarbirirati dekartirati (lat. de-charta. umjetničko govorenje neke pjesme. decastere) deset kubičnih metara. kolorist deklamacija (lat. fr. deka. ocijediti. razbistriti dekapirati (fr. zvanje i položaj dekana. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. deka. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). obezglaviti dekapod (grč. deseteroboj deker (njem. decarburer) v. govorenje s puno izražajnosti. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. dekatirati dekatlon (grč. decatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. decanatus) dekanstvo. syllabe slog) deseterosložan. carte) post. area površina) mjera za zemljište od deset ara 257 deklamatorika dekarbirirati (fr. kuhanjem u sodi. vježbanje govorenja u školi. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. dravidski jezici dekantacija (fr. deka. caput glava. Dekham) v. deka deset. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. grč. deka lat. otočiti. 4. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. decanus) 1. 2. deka. stichos) lit. teško razumljiv govornik. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. decapitation) odsijecanje glave. obezglavljenje dekapitirati (lat. u Parizu. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. decanter) kem. decantation) kem. u naziv za lakoatletsko natjecanje u deset disciplina. dekarbonizirati dekarbonizirati (lat. decapiter) odsjeći glavu. predsjednik fakultetskog vijeća. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decatissage) postupak pri dekatiranju. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. viši svećenik. muž) bot. fr. stylos) arhit. athlon natjecanje) šport. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. kardinala itd. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. koji ima deset slogova. deka. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. decantare. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. majstor u izlaganju. u Linneovom sustavu deseta klasa dekanija dekanat kao crkvena ustanova. čitanju. Decamerone.

skreće. npr. rasipnik dekolacija (lat. izjavni. objaviti svoju odluku. grč. astr. prav. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). savijati.deklamatorski deklamatorski (lat. fiz. odstupanje (ili: 258 dekolirati skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. odbijati deklinograf (lat. klase. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). odstupanja deklinacija (lat. npr. sprava za mjerenje magnetne deklinacije deklinirati (lat. declancher) otvoriti. promjenjiv (po padežima). objavljivati. teško razumljivo deklamirati (lat. govoriti govorničkim tonom. padežna promjena. ukuhavanje. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. declinare skretati. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. zaruka. zamjenice i brojeve). osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom . sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. trg. koji osporava deklinatorij (lat. declinare skretati) koji odstupa. polijetanje. declaratio) objava. objavni. poniziti deklinabilan (lat. declinare skretati) gram. ekvatora. de laser) brisati (ili: izbrisati. declinare skretati) fiz. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). izraziti se. ono što odgovara deklamatorskom umijeću. decollage odljepljivanje) zrak. ukuhava. declassis. izjašnjenje. iščašenje. ukloniti. skretljiv. uzlijetanje. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. deklarativan (lat. deklinatorij deklinatoran (lat. decoctor) onaj koji prekuhava. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. kem. razreda. odvajanje zrakoplova od zemlje. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. prav. med. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. reda. npr. rječito. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. objavljivanje. izlaganje. prokuhavanje dekoktor (lat. također: slabljenje. mijenjati po padežima (imenice. skretljivost. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. decoctio) iskuhavanje. declinare skretati) fiz. odstupati. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog polutnika. declinare skretati. pustiti deklaracija (lat. neprirodno. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. grč. završavanje uzlijetanja zrakoplova. sposobnost skretanja. trg. izjava. izjaviti. fr. promjenjivost. metron mjera) fiz. ne priznavati. isključiti) iz nekog društvenog staleža. iskazni. udaljiti. declinatio) gram. odbija. izjavljivati. pridjeve. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. declarare) objaviti. polazak zrakoplova dekolirati (lat. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. declamare) govornički. declinabilis) gram. astr. v. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. declinabilitas) gram. grafo pišem) astr. skretati.

čast dekrement (lat. koji je izgubio boju. potkopati nekome kredit. orden. decompensatio) med. razgolićenost dekoltiran (fr. decor) ukras. usp. urešavati. contaminare okaljati) voj. fr. zakazivanje. decrediter) lišiti povjerenja. počasni znak dekorativan (lat. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. pozadine i dr. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. trgove i dr. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. kojem je oduzeta boja. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. gram. arhit. pren. kontrolni račun. odbiti od duga ili računa. ures. uzajamni. rada srčanog mišica) dekompozicija (lat.) 1. kombinirati dekompenzacija (lat. decompte) trg. decoloratus) izblijeđen. tal. decollete) s izrezom na haljini. odličje. pren. stavljanje stilskog pokućstva itd. sastavne dijelove. odbitak od računa za neku robu. osobito u keramici. ljepota. 2. de-corto) trg. iznos izgubljen postupnim . ulice. tako da se vide grudi. uljepšati. decorateur) onaj koji ukrašava prostorije. biti dekoriran dobiti orden. v. (npr. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. decolorare izblijediti. med. koji resi.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. izbljedivanje. decolorare) izblijediti. decombinare) rastaviti.) dekontirati (fr. razgolićen.dekoloracija dekoloracija (lat. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). ukrašavati. raspadanje. koji krasi. uresan. de-curtus. slik. kazališni slikar dekorirati (lat. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja.. ramena. oduzeti boju. ugled. grč. otpis. odbitak od duga ili računa. gol. uresiti. pren. decorare) ukrasiti. decrementum) gubljenje. decor. oduzimanje boje. odlikovati ordenom. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. kaz. dekolte dekoltirati (fr. bezbojnost dekolorimetar (lat. decompter) trg. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. stanje rastresenosti. metron. ukrasni. ukras.65 m (naziv po imenu izumitelja: Decauville) dekreditirati (fr. odvojiti. ukras u boji. namještanje pozornice pomoću kulisa. ures. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. zatajivanje. razgolititi dekombinirati (lat. kićenje. uklanjanje 259 dekrement radioaktivne zatrovanosti s ljudi. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. povjerenje. izgubiti draž dekolte (fr. decolleter) izrez na haljinama. nakititi. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. imati na sebi orden dekort (lat. otpisati dekor (lat. vrat. decorativus) ukrasan. izgubiti boju. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). sastavne dijelove. kaz. uresni. nesabranosti dekont (fr.). koji služi za ukrašavanje. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. de uklanjanje. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. osobito ženskim. truljenje dekompozit (lat. decoloratio) gubljenje boje. decolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima.. ostatak dekontaminacija (lat.

potajni tužitelj delatoran (lat. skratiti. dexios desni.dekrepitacija smanjivanjem. dexios desni. decrescere) mn. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. naredba vlasti. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. rov dekuražirati (fr. smanjiti račun za odreden postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. odbiti. lacrima suza) med. de. suzenje. prid. npr. uplašiti. narediti. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1.) potkazivač. delatus) prav. izdajnički. odrediti. deferre. naziv od svojstva okretanja polarizacijske rav- 260 delatoran nine nadesno. decurrere. dekstroza dekstroza (lat. slabljenje bolesti dekusorij (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. decretum) odluka. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. delacio juramenti (lat. decursus) tijek. neke bolesti. dekort dekurtirati (fr. decuria) klasa. decourter) trg. klevetnički . delacio hereditatis (lat. Deckung) voj. nametanje prisege delator (lat. način (ili: položaj) ležanja. usp. opadanjem. obeshrabrivati. v. decretorius) odlučujući. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. dextralis) desni. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. kardia srce) med. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. kuhinjska sol. puckaranje dekret (lat. glikoza dekubitus (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. optuženik delatio hereditatis čit. dexter desni. zaključiti. delatio) potkazivanje. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. zaklon. prav. decubitus) med. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. zaležaj. za razliku od legista. groždani šećer. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka delatio iuramenti čit. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat.) prav. prštanje. npr. decrepitatio) kem. koji je s desne strane dekstrin (lat. de-court) trg. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. dekstrin) kem. decussorium) med. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. dexios desni. umjesto na lijevoj. ležanje. delatum) potkazivački. de. riješiti. supr.) prav. smanjiti. pucanje. siječnja 1624. rješenje. rov. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juriš canonici) dekretirati (lat. decretales) mn. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. decurio) zapovjednik dekurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. dekuražiran dekurija (lat. decernere. suze u očima delaktacija (lat. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. v. izdati naredbu dekretisti (lat. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decourager) obeshrabriti. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. inkrement dekrepitacija (lat. dexter desni) kem. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. decretare) odlučiti. decutere.

ovlastiti.) delekcija (lat. izbaci! deleatur (lat. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. izbor delenda Carthago čit. dok je Rim vijećao. imenu Delaware) dele (lat. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. delicato delicato čit. delere uništiti. prav. delegare) odrediti. ukusan. deligatio) med. kiće- . dupin. Ijubak. delphinus) morska životinja. izaslati. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. nježno. prav. deligere odabrati. deliberatio) savjetovanje. pr. koji treba pažljivo raditi. tvar koja truje i uništava život. neugodan (npr.) glaz. deleomai uništavam. delicatesse) kao moralna osobina: nježnost. e. umilan. delibacio hereditatis (lat. delegatus) izaslanik delegatar (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. tzv. mio. delegatio) izaslanstvo. izabrati. deleterion otrov) med. mio. bajan deligacija (lat. prenijeti na koga (pravo.) glaz. opunomoćiti. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolonova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivali kao opravdana delfinist (grč. dogovaranje. osjetljiv. slična kitu. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. osobito u korekturi) delegacija (lat. neka se izbaci (slovo ili riječi.) glaz. deliciosus) divan. prikraćivanje. obzirnost. osjetljivost. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga).) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. razmišljanje.delatura delatura (lat. s nježnošću. ukusan. delicatamente deliciozan (lat. smisao za lijepo. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. težak.) potkazivanje. previjanje rane delikatan (lat. delicatus) nježan. u umjetnosti: profinjen ukus. umirivanje). delectum) biranje. delfis. zavoj. delegatarius) trg. zavijanje rane. pažljiv. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delenire ublažiti) mn. pliskavica 261 delikatesa delfinij (grč. deleatur) neka se briše. Delfoi) glasovito Apolonovo proročište u Fokidi (u podnožju Parnasa) delfijsko proročište v. previjanje deligatura (lat.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. položaj) delikatesa (fr. odlučno delicatamente čit. vijećanje deliberante Roma Saguntum periit lat. sladak. savjetodavni deliberato (tal. fin. zavijanje. dele) briši. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delenda Kartago (lat. delenimentum. veoma obziran. klevetanje. laskave riječi deleterij (grč. delibatio) smanjivanje. deliberativus) koji savjetuje. n.) med. "amerikanka" (naziv po američkom zem. otrovna tvar Delfi (grč. v. delikatamente (tal. delikato (tal. Delfi delfin (lat. trg. med. delibatio hereditatis čit. pažljivost. dug itd. deli.

izaći. de. otapanjem na zraku. limitis) graničiti. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. rastopljiv delikvescirati (lat. bunilo. predaja. biti lud. prijestupnik. delineatio) crtanje. predati. de.) nesvjestica delimitacija (lat. delirij delirant (lat. predaja. npr. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. izdavanje delivrezon (fr. 1% olovo) za okivanje brodova. deliracija delirirati (lat. osobito ukusno jelo delikt (lat. deloger) izbaciti. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka. 40% cink. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. delinquere) v. deliquescentia) topljenje. limes. delitescere) med. de uklanjanje. delinkventica prijestupnica deliracija (lat. odlazak. voj. topiti se delikvij (lat. četvrto slovo grčkog alfabeta. v. deložman deložirati (fr.) med. skica delineavit (lat. brodske vijke. zlikovac. završava najčešće smrću delitescencija (lat. delcredere) trg. deliquium animi čit. izbaviti: trg. deliquescere) topiti se (ili: rastapati se. pokret. v. locus mjesto) oduzimanje (npr.delikt nost. delogement) izlazak. limes. slova delta) 3. ograničavanje. per deliquium čit. d. luđak. potiskivanje neprijatelja. delivraison) trg. kao predmet za uživanje: poslastica. delirans) onaj koji bunca. trg. delirium) med. zanositi se 262 delta-metal delirium tremens čit. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. delivrance) oslobođenje. gubiti se. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. delinquens) optuženi. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan (lat. s položaja. isporučivanje. delikvijum animi (lat. isporučiti. omeđivati. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. limitis granica) graničenje. bjesnjeti. deliratio) med. prijestup. omeđivanje. skicirati delinkvent (lat. izdavanje robe delivrirati (fr. 1% željezo. odseliti se delta (grč. izdati robu delkredere (tal. delirare) buncati. delictum) prav. deliquescere) topljenje (ili: rastapanje) na zraku. med. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. logora ili trupa. delinkvent delikvescencija (lat. delirij um tremens (lat. isporuka. istjerati iz stana. delinquere. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. delkredere delokalizacija (lat.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. delivrer) osloboditi. deliquescens) topljiv. nacrt. da se na zraku otopi. alkoholno ludilo. delineare) crtati. ograničiti. 2. d.) ili skraćeno: p. ludilo. delta) 1. zločin delikvent (lat. omeđiti. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. D. poslati. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. istup protiv zakona. per delikvijum (lat. delinquere. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. strojne dijelove i oruđa .

demencija prekoks (lat. prozračiti. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. utjecanje na narod govorom demembrirati (lat. razvesti. demagog demaj (engl. pom. postupak. Marke. rastaviti na dijelove demencija (lat. fr. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. razgolićavati. eidos oblik) med. trokutni deltoideus (grč. demos narod. poricati. luere prati) geol. vlasti demagogizam (grč. razotkriti.delta-zrake delta-zrake fiz. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. zajednički naziv za duševne . odricati. dementir) opovrgnuti. delta. deltoeises) u obliku delte. određivanje 263 demencija mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. demagogos) voda naroda. govor pred narodom. dementia paralytica čit. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. razgolititi. poreći. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. demos. fr. zapravo: zavođenje naroda. obilježavanje granične linije. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. demegoria. poduzeti korake demaskirati (fr. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. de mephitis kužno isparenje. demarquer) ograničavanje. (isp. demasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). agein voditi. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. gubitak značajki tjelesnosti. demos. prikazati u pravoj boji. pren. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. demarquer) ograničiti. dementi) opovrgavanje. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat.) vrsta letjelice. de-mephitiser) provjetriti. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. otkriti. poricanje. dementia) med. rječitošću itd. demos narod. agein) vođenje naroda. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfazrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. voj. med. demembrare) raskomadati. demarche) korak. demy) vrsta papira malog formata demanti (fr. dementia praecox čit. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. odreći. omeđivanje. obilježiti granicu. demencija paralitika (lat. demos. agoreyo govorim) javni govor. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. delta. eidos oblik) geom. povući graničnu liniju demarš (fr. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. u narodnoj skupštini. tj.) mladenačko ludilo. tj. onako kako jest. rastrgati. oduhovljivanje demeblirati (fr. demeubler) ukloniti (ili: uklanjati.) progresivna luđačka paraliza. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. ludilo. iznositi. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. raskrinkati. čistiti.

pripadnik staroatenskog trećeg staleža. uronjavanje demetropolizacija (lat. otpustiti demitur (fr. dimittere. tj. fr. imanja. 2.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti demens (lat. nekom području ili državi. ostavka demisionar (fr. demissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. manja mjesta demfati (njem dampfen) prigušivati. damejeanne) opletena staklena boca za vino. demi-john. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. militarizirati deminutiv (lat. demos zemlja. militaris) voj. nekom području ili državi. opletena boca od nekoliko litara demo. klonulost. demiurgos) fil. narod. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. za razliku od najvišeg Boga. demens) luđak. demeriter) skriviti. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. narodni . demurrage) zakasnina. tvorac svijeta. od perz. demivolte) jah. supr. demencija senilis (lat. diminutivum) gram. demi polu-. rukotvorac. zahvaliti se na službi ili zvanju. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. zanatlija. umanjuje. ocat itd. malo utvrđenje.-grč. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. autor. demi-bastillon) voj. fr.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. u "polusezoni". saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. demersio) potapanje. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. ergon djelo) 1. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. kuća — kućica deminutivan (lat. razoružati. riba — ribica. polurov 264 demodemiraža (fr. službenik u ostavci demisionirati (lat. 4. obrtnik. de-. zgriješiti. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. demergere. slaboumnik demeritirati (fr. viši činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. de-. demijohn. tvorac. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. dementia senilis čit. jahanje u polukrugu demižon (engl. polureljefna tvorevina demirug (grč. demissio) utučenost. skraćuje demiparalela (fr.(grč. diminitivus) koji smanjuje. razoružavati. razoružavanje. demissionner) dati ostavku. demi-parallele) voj. militaris) voj. 3. zataškavati demibastion (fr. graditelj svijeta. npr. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. poluutvrđenje demikoton (fr. umanjena riječ. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. prijelazan demisija (lat. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. raspuštanje.demens bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. demirelief) poluispupčena tvorevina. umanjenica. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. svijet. demitour) polukrug. Damaghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. poluokret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demi-coton) čvrsta polupamučna tkanina demilitarizacija (lat. umjetnik. sužava. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. razvojačenje.

demos.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu.. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. demolir) rušenje. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demobiliser) voj. demolicija demolirati (lat. sotona. daimon) natprirodno biće. grafia) opisivanje naroda. demoliranje demolicijski sistem fort. demos. pr. upropastiti. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. demolitio) v. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. demos. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370.demobilizacija 265 demonetizirati nosa u zajednici uopće. de. zakonodavnu i izvršnu. doksa mišljenje. demokracija. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč.. po naučavanju o trima vlastima. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. demo. jednoj vrsti novca uki- demobilizacija (fr. upropaštavanje. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). podrijetlo iti'. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč.) mit. fobeomai bojim se) med. demoliri. fr. krateo moćan sam.. demonetiser.). demos narod. svesti vojsku u mirnodopsko stanje demode (fr. demos. bilo preko izabranih predstavnika (reprezentativna — predstavnička — demokracija) demokrat (grč. širokih pogleda demokratizam (grč. starješine po starosti i dostojanstvu. filos prijatelj. narodna vlast. osobito zao duh. položaj. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. demo. moneta. demonetiser) bank. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje.i moneta novac) bank. krateo vladam) v. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. demo. demos. krateo vladam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. državno uređenje u kojem. demobilisation) voj. lat. učiniti nešto pristupačnim sredstvima i shvaćanjima širokih narodnih sIr. duh. vlast. znanost o stanovništvu demokracija (grč. kad ih neprijatelj zauzme. krateo vladam. kratos vladavina. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odisejem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč.) izvan mode. najvišu vlast. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. fr. zla sudbina demonetizacija (fr. e. demoliran demologija (grč.. razoružati. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i od- . razoružavanje vojske. prid. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demo-geron) mn. demolir) rušiti.jV va. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. n. demokratia) vladavina naroda. povlačenje novca iz optjecaja. npr. položaj i školovanost). uništiti. čovjek slobodoljubivih. uništavanje. porušiti.prefiks sa značenjem: o ine? prema narodu. staromodan Demodok (grč.

prikazivač. v. Iatreia obožavanje) poštovanje duhova. izrazito. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. v. demoraliser) učiniti razvratnim. usp. daimon. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. pokazna zamjenica. daimon. javno iskazivanje. pokvariti.demonizam nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. očigledno prikazivanje. anketiranje širokih slojeva pučanstva. oboriti s konja. npr. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. daimon. odsjek jedne file demoskopija (grč. oštetiti neku spravu. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vrača demonomelankolija (grč. utjerati joj strah demos (grč. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. ovaj. naklonjen narodu demulcencije (lat. med. demoralizirati demoralizirati (fr. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. pokazivač. upropastiti nekoga. dokazivanje. voj. narodni. demonstracija demonstrator (lat. pojedinca ili mase.) dokazivač. demonstrativum) gram. tumačiti. izlagač. demontage) rastavljanje na sastavne dijelove. demulcentia) mn. gubljenje hrabrosti. akcija. pokvarenost morala (ili: naravi). u demokratskoj Ateni: općina. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demonima demonomagija (grč. izlagati. demonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. demonstrare) pokazivati. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna biča uopće demonolatrija (grč. živo. de uklanjanje. sotonski. onesposobljavanje za uporabu. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. malodušnost. prividan. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. natprirodan demonstracija (lat. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. voj. daimon. demonstrans) tumač. most itd. daimon. demotikos) koji pripada narodu. demonstrativno (lat. otvoreno. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. onaj. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. voj. demonstrare) javno. daimon. demoralisation) kvarenje. demontirna baterija voj. daimonios) vražji. izlagač. svog raspoloženja. rasplitanje. očigledno. demonstratio) dokaz. demos) narod. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima . ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. onaj koji tumači. dokazivati. skopeo gledam) proučavanje javnog mišljenja. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. demodoksologija Demosten (grč. logia) naučavanje o duhovima. lišiti morala. otuda: demostenska rječitost izvanredna. objašnjavač 266 demuskacija demonstrirati (lat. slobodno. narediti da se sjaše. usp. demontirati demontirati (fr. demo. mania pomama. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). taj i dr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. razvratnost.

de-. dendron drvo) u obliku drveta. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. natio narod. špiritu) dodavati različite tvari koje ga čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. dendron. dandy) kicoštvo. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. promijeniti prirodu neke stvari. nasus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. gizdelinstvo.denacifikacija denacifikacija (fr. de-. dendron. de uklanjanje. denegare) odlučno poricati. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. fr. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada.) prav. dendron. vrlo zarazna bolest. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. denegatio debiti coniugalis čit. uskraćivanje. lik) v. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč.(grč. dendrometar denegacija (lat. dendron. natio narod. onaj koji proučava drveće. denationaliser) oduzeti narodni karakter. logos) poznavatelj drveća. sličan drvetu. denegacio debiti konjugalis (lat. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. uskraćivanje saslušanja. odbijati. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). kao drvo 267 denivelacija dendro. metron) vještina mjerenja drveća. fr. veza s drvetom dendrografija (grč. denivellation) spuštanje razine (nivoa). de. dendron.) i. denegacio audijencije (lat. min. prid. odnaroditi denar(ius) (lat. odbijanje. uzrokovanje neravnosti. odroditi. denationalisation) odnarodenje. odnarođivanje denacionalizirati (lat. uskraćivati denga (ar. znanost koja određuje količinu drvne mase.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. dendron drvo) prvi dio složenice sa značenjem: drvo. denaturer) izmijeniti svoju prirodu. usp. dendrografički dendroidan (grč. lat.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije.) prav. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. namirnicama (npr. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. denaturalisation) otpuštanje iz podaništva. državi itd. dentritičan dendroliti (grč. izopačiti. vertikalno pomicanje . njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. dendron.) med. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. u vezi s tim. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove antidemokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. logia) poznavanje drveća. starosl. eidos oblik. dendron. denegatio audientiae čit. grafia) opisivanje drveta. trg. pomodarstvo dendritičan (grč. lithos kamen) mn.

zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. densus gust) gustoća. objavljivanje denominativ (lat. grč. soba. zbijenost Deo gratias čit. odjeljak (stana) . metron) fiz. potkazivač. potkazati. deontos dužnost. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. denuntiator) v. izliječiti od paralize departicija (lat. razgolićenje. dentales) gram. dens zub. densus gust. vrsta areometra denzitet (lat. dens zub. dens) zubni tehničar. denominare) nazvati. denuntians) dostavljač. zguliti denuncijacija (lat. optužba denuncijant (lat. npr. veslati od veslo. tj. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. zamjenica. okrug. denoncer) obavijestiti. ogoliti. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. prijava.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). tužitelj denuncijat (lat. dentitio) med. dens zub. pridjeva i brojeva). deon dužnost. denominatio) imenovanje. denominativum) gram. grč. riječ izvedena od nomina (imenica. dens. prid. tj. denuncijant 268 departman denudacija (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. grč. dati podatke dentagra (lat. 2. naučavanje o liječničkoj etici.) zubi. arhit. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. departitio) podjela departman (fr. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. fil. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. obilježiti. otkloniti uzetost. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za čišćenje zuba dentikuli (lat. Deo gracijas (lat. denudare) otkriti. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. potkazivanje. tj. zubni liječnik. zubna kost. otkazati denotacija (lat.denobilitirati se denobilitirati se (lat. obilježavanje. oguliti. logia znanost) teol. grč. zbijen. logia znanost) 1. geol. denotare) naznačiti. arpazo zgrabim. djelokrug. nazvan još i moralnim dokazom. de. denticuli zubići) mn. denuntiare) dostaviti sudu. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. dentis zub) zool. odvajanje kostiju od mesa. instrument za vađenje zuba denticija (lat. davanje podataka denotirati (lat. zgusnuće denzimetar (lat. deontološki dokaz o postojanju Boga. densus gust) zgušćivanje. ščepam) med. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. optužiti denzacija (lat. zubalo. deon. denotatio) označavanje. t) dentalni (lat. denominativan denominirati (lat. denudatio) otkrivanje. paralvein klonuti) med. zubni kirurg dentura (lat. dentalis) zubni dentarpag (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. departement) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. imenovati denonsirati (fr. zubni glasovi. agra plijen) zubobolja dentali (lat. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat.

ukloniti sa svog mjesta. potiskivanje. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. pogrešno ili loše 269 depolarizator postavljen. lišiti kose. loše) postavljanje. volumen istisnine deplecija (lat. side) deplantacija (lat. deplacement) premještanje. povući nalog depersonalizacija (lat. sažaljevanje. spremište. uobičajenost depolarizacija (lat. penna pero. naopako (ili: pogrešno. u farmaceutskoj tehnici: što potpunije izdvajati jednu biljnu supstancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. depeche) vijest dostavljena najhitnijim putem. de uklanjanje. deplace) neumjesan. kad tvrdi daje već davno umro). uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. ono što nekome pripada. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. sklonište: voj. dis. depilatorium) med. koji nije na svom mjestu. deplantare) presaditi.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. lat. polos stožer) fiz. planta biljka. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. osirotiti depedikulacija (lat. deploratio) oplakivanje. pren. službeno pismo. skidanje dlaka depilatorij (lat. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. de. depilatio) opadanje kose. en depot čit. uopćavanje depeša (fr. tal. de. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. deplere isprazniti.) na čuvanje depo-posao bank. brzojav. ispražnjavanje deploracija (lat. vrijednosne papire i dr. de. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. depot) skladište. v. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. an depo (fr. kad banka prima na čuvanje. sažaljevati. smjenjivanje. vojni materijal koji služi za dopunu. grč. npr. u sefovima. rasadivanje (bilja. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). deplantatio) presađivanje. dependere) mn. depistage) metodičko otkrivanje bolesti medu stanovništvom (npr. pertinencije depenirati (lat. polus. volumen dijela broda pod vodom. gubljenje osobnih karakteristika. npr. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. prav.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. de. drveća) deplantirati (lat. žaliti depo (fr. depletio) pražnjenje. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. promijeniti mjesto. prilagodba običnom načinu izražavanja. kemijska tvar (supstanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije . pediculus uš) kir. brzojaviti depilacija (lat. žaljenje deplorirati (lat. pediculus uš) kir. ostava. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. depecher. bežični brzojav. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. pauper siromah) osiromašiti. loš položaj. brzo dostaviti. persona osoba) med.depauperacij a depauperacija (lat. rasaditi deplasiran (fr. pom. smijeniti nekoga s njegovog položaja. deplorare) oplakivati. dipennare) trg. deplacer) premjestiti. svakodnevnost. de uklanjanje.

. pogoršanje deprefiksacija (fr. izgnati. talog. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. deposter) voj. otjerati s mjesta. ad depozitum (lat. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. deportare) prognati. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. ono što je ostavljeno na čuvanje. poslati po kazni u koloniju. izopačenost. in depozito (lat. opljačkati) raseljavati. iskvarenost. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. prognati. fr. depositor) v. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. poslati u zatočeništvo. raseliti (stanovništvo) deport (tal. depositorium) odjel za čuvanje. deponent depozitorij (lat. dati. deponere odložiti. grč. upućivanje po kazni u neku koloniju. de. iskaz pred sudom depozit (lat. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. protjerati. npr. Rusa u Sibir. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. de prefixe predmetak) lingv. Engleza u Tas- 270 deprefiksacija maniju. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. otjerati. vojsku itd. de. pokvarenost.dpolarizirati depolarizirati (lat. razvratnost. de. bank. baciti u bijedu deposedirati (lat. polos) fiz.) na čuvanju. deponere) v. polus. deportatio) progonstvo. onaj koji daje nešto na čuvanje. = arhiv depravacija (lat. depravatio) moralno kvarenje. službenicima. deponens (lat. položiti. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na čuvanje. in deposito čit. fr. ulaganje. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. depossidere. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom .) dati ili primiti na čuvanje. protjerivanje. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. prav. deportiran (lat. npr.) gram. deponentni glagol deponent (lat. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. depopulari opustošiti. izgnan. glatkoću depolitizacija (lat. činovništvo. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. npr. deposedirani npr. depositum) povjereno dobro. depopulatio) raseljavanje. u pohrani. deposseder) prav. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. svjedok pred sudom deponij (lat. zalog. depozicija deponirati (lat. deponere) odložiti. dakle. protjeran. deportatus) prognan. Francuza u Novu Kaledoniju itd. prisilno upućivanje u logore. službenike. ulog. uložiti. primiti ad depositum čit. depolitizirati (lat. depolir) oduzeti sjajnost. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. potisnuti s položaja depozicija (lat. dati na čuvanje. pred sudom iskazati. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. činovništvu. poslan u zatočeništvo ili po kazni u koloniju deportirati (lat. deponens) ulagač. vojsci itd.

uznemiriti. zastupnik. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. deprimere. padanje cijena. poremećaj. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran (lat. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. deranger) uznemiravati. pročišćavanje. u naturi. pored plaće. uputiti deračine čit. depurgatio) čišćenje. 2. depurantia) mn. klonulost psihičke energije. opadanje cijena. trg. npr. pasti u dug. depressio) voj. deprecatio) molba za koga ili za što. tlačiti. slabiti. de uklanjanje. sredstva za čišćenje. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. aden žlijezda) med. iseljenik deracionirati (lat. dere vrat. ugnjetavati. po značenju i obliku. izabrati. depurer) čistiti. utučenost. posredovanje depresija (lat. med. deputatio) izaslanstvo. v. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. zauzimanje za nekoga. derasine (fr. trijebiti. deputare) odrediti. meteor. prima godišnje u stvarima. očistiti krv deputacija (lat. ratio pamet. deprimirana kapilarnost fiz. razum) staviti u slobodnu prodaju. tj. depressio) psih. poremećenost. med. nešto. nizak tlak zraka. derangement) smetanje. svečano izopćenje. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. pobrkati. pokvariti. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. zadužiti se deranžman (fr. remetiti. knjigu. depurgativan depurgirati (lat. naznačiti. poremetiti. deputatum) 1. oneraspoložiti. oduzimati snagu. fiz. ulegnuće. smetati kome. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. tj. astr. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. depurgatorius) v. privare lišiti) lišenje.deprekacija 271 deranžman depurancije (lat. spuštanje. depressorium) med. očistiti. pročistiti. izaslanici. anatema. potištenost. drva. zadržavati (koga). kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat.) otuđenik. uznemiravanje u poslu. utući. npr. otrijebiti depurirati (fr. otimanje. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. depreverbation) lingv. deprimiran puls pritisnut. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. geol. instrument za svlačenje. izaslanik. područje koje leži niže od morske površine. slab puls koji znači oslabljelost. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. rastužiti. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. poremetiti svoje imovinsko stanje. žito i dr. utvrđeni prihod koji netko. depuratif) koji čisti. depuratorius) v. depuratio) čišćenje krvi . nered da bi se dobio. proklinjanje. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. deprimere) obeshrabriti. depurativan depurgacija (lat.) i melankolijom. lišavanje. oduzimanje depuracija (lat. depurgare) čistiti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. trijebljenje depurgativan (lat. poglavito osjetljivosti. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. topovsku cijev usmjeriti niže. s priznanjem Božjeg suda.

kožni dermalni (grč. dlačica i dr. đerma koža. iskorijeniti. upala kože dermatodinija (grč. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. derelictio) prav. bol kože. izvoditi derivometar (lat. izvođenje. koji pripada koži. na poznatom trkalištu u Epsomu. pa i najmanja promjena na koži. svaka pora. g. napuštene stvari. derivantia) mn. glyfo dubem) urez na koži. algos bol) med. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. derivativus) izveden. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografij a (grč. bora. popravlja smjer derizoran (fr. grafo pišem) opisivanje kože . derivare izvoditi. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. rivus potok. prav. izvod. npr. važna športska utakmica derby-crack čit. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa derbi (engl. stvari bez gospodara derivacija (lat. zrak. đerma koža) kožni. odvoditi. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. derivare. derivata) mn. skretanje s pravog puta. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. đerma. odyne bol) med. derelicta) mn. prema tome. kem. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. izvesti. đerma) kožni. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. mat. voditi podrijetlo od. voj. jedne riječi iz druge.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. đerma. derivare odvoditi. Derbyju). tj. šport. stanovati — stanovnik derivati (lat. v.prefiks sa značenjem: veza s kožom. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. dermatalgija dermatoglif (grč. npr. derivare odvoditi. istrgnuti iz zavičaja. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derbi-krek (engl. de. postati od. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. đerma. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. derisoire) smiješan. ona koja odvode sokove derivat (lat. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. proizlaziti. izvedenica. koji je nastao izvođenjem iz nečega. derivatum) gram. izvedena riječ. 2. grč. spojevi koji su nastali 272 dermatografij a iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. jugozapadno od Londona. deračine otuđenik. đerma) med. napuštanje. koji služi za porugu đerma. ostavljanje derelikta (lat. derby) 1. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma. đerma. riječ koja je nastala od neke druge riječi. derivare izvoditi.(grč. derivatio) gram. dermatodinija dermatičan (grč. metron mjera) zrak. med derivirajuća sredstva. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. iseliti deratizacija (fr. održava se od 1780. đerma. de uklanjanje realizacija) med.derasinirati derasinirati (fr. diferencijacija. izvođenje. iatreia liječenje) med. derivare izvoditi) dolaziti. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč.

đerma.) skup. veselje dernier eri čit. derober zakinuti) šport. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. oleum ulje) farm. prevlačenjem kakvog predmeta ili pisanjem po koži 273 Des. zakinuće. oteklina kože dermatomikoza (grč. ukidajući. dermatonoza dermatopatologija (grč. đerma) med. smanjiti. đerma dermografizam (grč. grč u vratu derotilus med. zakinuti. derogativus) koji šteti. mykes gljiva) med. ograničavanje. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. zakidati. okrnjivanje. koji ukida. đerma. posljednja novost derobirati (fr. logia) znanost o kožnim bolestima dermatoplastika (grč.(grč. pobrkati nečije namjere. logia) znanost o koži. đerma. opozvati. derouter) skrenuti nekoga s pravoga puta.dermatoid dermatoid (grč. đerma. povrijediti. đerma) med. lat. osoba (nastaju trljanjem. okrnjiti.. udarcem. đerma. stavljanje izvan snage. kakvim tvrdim predmetom). zakona derogativan (lat. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. pathein patiti) med. zbuniti. raditi na štetu. đerma. kožni žulj dermatoza (grč. v. dermatologija dermoplastika (grč. ubi consistam. celum teramkve movebo (lat. voj.) posljednji krik. ubi consistam. stavlja izvan snage derogirati (lat. oduzimati. v. smesti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v.. plastike vještina uobličavanja) med. osujetiti. đerma. ukidanje neke naredbe. spasmos grč) med. nosos bolest) med. odstup (npr. caelum terramque movebo čit. grafo pišem) med. neki zakon derospazam (grč. đerma. tome rezanje) med. derogare) krnjiti.) Daj . razbiti derviš (perz. razrezivanje kože dernek (tur. ukinuti. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. dermatotilus derutirati (fr. dermatijatrija dermo. koji opoziva. đerma. pathos bol. osobito nervoznih. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. zavesti. đerma) v. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. žućkast. nametnici koji žive na koži. derogatio) krnjenje.) muslimanski monahprosjak Des. pojave na koži kod nekih. tj. staviti izvan snage. okrnjivati. đerma. npr. tylos žulj) med. bolest kože dermatozoe (grč. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. svadba. dermatopatija dermatopatija (grč. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. đerma. zakidanje. od ugovora). đerma. smanjenje. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. đerma. zoon životinja) mn. đerma. đerma. činiti krivo. bolest kože. ubi konzistam. dere vrat. oduzimanje. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. kožni paraziti dermijatrija med. Des. skopeo gledam) med. dernije kri (fr. đerma. v. ono što je najnovije u modi. opozivajući. opozivanje. osobito u modi.

spuštati se. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. obesvećenje. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. prkos.) mn. nacrt.). nestale stvari. spuštanje. naučavanje 0 postanku. descente) silaženje. vrsta. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. descendentia) potomstvo. 2. želja desiderat (lat. desalinizacija (lat. de uklanjanje. praunuk itd. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. neprijateljski upad u neku zemlju. med. decrescendo descendent (lat. lat. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. designare obilježiti) namjera. 2. sal sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. potreba. potreba. honorar desideracija (lat. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. descendencija (lat. dispetto) 1. (fr. a kasnije osobito Lamarck (v. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. nešto što nedostaje. descendens) potomak. lamarkizam). matematičar i fizičar iz 17. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije.desakralizacij a gdje da stanem (tj. dessein. plan. koje su poželjne. v. čega nema. desiderativus) koji izražava želju. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. pod desenzibilizacija desept (tal. dezertor maliciozus (lat. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibilizatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (latinizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. silazak. desideratio) nedostatak. st. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. npr. potjecati desegregacija (lat. disegno. nepravda. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. glaz. glagoli koji izriču neku želju ili potrebu . poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit.) glaz. desideratum) nešto što je poželjno.) descendentna teorija biol. svetogrđe. tal. nedostatak. unuk. de uklanjanje. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. podrijetlo. skidati se. osobito ženu deservit (lat. cilj. filozof. uzorak. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. izdanak (dijete. dešendendo (tal. Dekart fr. sići. brodski teret. nedostajanje. de uklanjanje sacer — svet) oskvrnuće svetinje. potrebu. dessin) trg. voće. fot. koljeno descendendo čit. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. uvreda. šara. descendere) silaziti. voditi podrijetlo. inat desert (fr. stvari koje su potrebne. osnova neke kompozicije 274 desiderativan desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku.) gram. segregare razlučiti. dakle. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. stvari kojih nema. supstance (kod koprivnjače i dr. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat.) prav. Darwin (v. verba desiderativa (lat.

desolatio) pustošenje. imenovanje designacijska presuda prav. desquamare) oljuštiti. baciti u očajanje. desidere) željeti. desinence) gram. obilježavajući. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. okaniti se nečega. nacrtano. određujući. odrediti (nekoga). nacrtna geometrija deskriptivan (lat. čeznuti (za čim) designacija (lat. descriptif) opisan. desperare) čovjek bez nade. describere. prezirati. označenje. žudnja. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat.desideria pia desideria pia čit. pasti u očajanje. desolare) opustošen. desinere završiti se. desperatio) očajanje. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. neograničeni gospodar. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. koji označava. naznačiti. despectio) v. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. opustošiti. despicere. puste želje desiderij (lat. prikazan. suh. de. neograničeni vladar. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. ostrugati ljuske. molba. prestati s čime deskripcija (lat. očajnik. designare) označiti. despekt despekt (lat. desperare) očajavati. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. omalovažavati. isušivanje desine (fr. ocrtavan 275 despot deskvamacija (lat. crtao. krajnje ogorčenje desperado (šp. . imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. određivanje. desquamatio) ljuštenje. med. de uklanjanje. ocrtavanje. desiderium) želja. koji opisuje. osjećaj bezizlaznosti. prikazivanje. fr. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. despectare) potcjenjivati. skicirati desistirati (lat. žudjeti. siccus. krajnje ogorčen desperatist (lat. disegnare) crtati. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge.). nacrtao desinencija (lat. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. uništiti. dessiner. desiccatio) sušenje. razoriti. prezirati desperacija (lat. razoren. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. grdnja. čežnja. despectus) preziranje. teško ožalostiti desonorizacija (lat. fr. desiderija pija (lat. obilježava. desperado očajnik) razbojnik. završetak riječi desinirati (fr. razarenje. ocrtava. klonuo duhom. desolare) pustošiti. prijezir. gubiti ljusku desolacija (lat. tal. određuje designator (lat. gubiti svaku nadu despocija (grč.) onaj koji je određen za neki položaj. zup umjesto zub) despekcija (lat. rušenje. klonuti duhom. duboka tuga. dessine) crtano. bez nade. kraj. neutješnost desolidarizirati se (lat. skromne. poruga despektirati (lat. descriptio) opisivanje. očajanje. zahtjev desiderirati (lat. desperatus) očajan. neutješan desolirati (lat. bezglavost. ljuštenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. uništen: očajan. koji prikazuje. designitivus) označavajući.) mn. describere opisivati) mat. gubljenje ljuske. designatio) označavanje. opis deskriptiva (lat. solidus stalan. despotes) neograničena i samovoljna vladavina.

opredijeliti. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. uništavanje. de uklanjanje. loše obiteljske situacije i si. krajnji cilj. tekući proizvod destilacije destilator (fr.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. destinataire) trg. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. odredište destinator (lat. arhit. destructor) rušitelj. tiranstvo. zbog slabe plaće. preznojavanje desugestija (lat. neograničeno. tiranin. ispaliti (iz puške ili topa) deše (fr. prevrat destruktibilan (lat. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. rušilački destruktibilitet (lat. izravnati. fr. despotes) neograničena vladavina. prevratnik desudacija (lat. podupirač dešaržirati (fr. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. destructivus) razoran. isparavanje.) glaz. istodobno ispaljivanje. sudor znoj.) pretvoriti u paru. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. uništitelj. destillateur) onaj koji pročišćava. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. destruere) razornost destruktor (lat. destillatus) kem. primatelj. ljepote) dešarž (fr. razaranje. voj. neku tekućinu. kem. prekapavati. proces prikazan pod destilirati. destillare. decharger) istovariti. uništenje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. destinatarius. voj. destillare) dobiven destilacijom. iskrcavanje. podmiriti. postupati nasilnički. ishlapiti. destructibilitas) razornost. . destructio) rušenje. pročišćen. destra desnica) colla destra čit. popravljen destilirati (lat. nosač svoda.despotizam samodržac. decharmer) lišiti draži (ili: čari. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. izdvaja destiliran (lat. destinare) odrediti. isparavanjem prekapati. desudatio) znojenje. namjena. decharge) pom. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. rušilaštvo destruktivan (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. stimulare nagoniti) bezvoljnost. destillatio) kem. plotun. uništavajući. despotes) samovoljno. npr. adresat. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. pijeska i dr. opredjeljenje. vršiti nasilje despotski (grč. nezainteresiranost. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. samovolja. poboljšava. destructibilis) razoran. destinati) određenje. kola destra (tal. destra (tal. desnom rukom destrojer (engl. dechet) trg. konsignator destinirati (lat. rušilački destruktivnost (lat. tiranski destilacija (lat.) 276 deše destinacija (lat. odužiti. destroyer uništavač. dug ili obvezu. namijeniti. skupna paljba. dati razrješnicu. razrješnica. samovoljan gospodar despotizam (grč. razriješiti. razoritelj. istovarivanje broda. nasilnički. kostiju i dr. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. destilla kap) ispariti. kapati. pročistiti destimulacija (lat.

dati se prepoznati det (fr. pridodati detašman (fr. očistiti deterioracija (lat. koji čita šifre dešifriranje (fr. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. prav.. deterritio) zastrašivanje.. čistiti. opisivanju) detant (fr. bez veze s ostalim dijelovima. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. detailler) komadati. dette fiottante čit. tajni policajac. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. detailler) opširno (ili: potanko) izlaganje.dešifrant 277 determinabilan cijepiti. deterrere) zastrašiti. detacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. ot- . šifru nekog tajnog pisma. detachement) voj. dechiffrement) odgonetanje. dechiffrer) odgonetnuti. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. uništavanje. otcijepljen. dekalirati dešifrant (fr. osobito državni dug. opširno. dodijeliti. en detail čit. prodavati na malo (ili: na sitno. voj. dechiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. detegere otkriti.) prav. do sitnica pričati (ili: izlagati. detergere otirati. potanko. potankost. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. taksacija detalj (fr. dette publique čit. opširno pričanje (ili: opisivanje. riješiti znakove. dešifrirati se pokazati se. nabrajanje do sitnica. detailleur) trgovac na malo. deterior gori) pogoršavanje. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. trg.opuštenost detaširan (fr. upropaštenje deterirati (lat. detentio) zadržavanje.) trg. javni dug detaksacija (lat. detergere) obrisati. detente) popuštanje zategnutosti u odnosima. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. otirati. usitnjavati. dodijeljen detaširati (fr. čitanje šifri dešifrirati (fr. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. na komad) detaljist (fr. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. kvarenje.) leteći dug. det flotant (fr. odlučan što se u toj robi nalazi. pridodan. na sitno. nezakoniti posjednik. tj. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mali fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. protumačiti. obustava. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. detailler) opširan.) državni. sitnica. prašak) detergirati (lat. opisivanju) detalj iranje (fr. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. prodaja na malo. istjecanja itd. detaxatio) v. pren. dette) dug. poboljšanje u odnosima između dviju država. engl. tobožnji vlasnik detercija (lat. detectio) otkrivanje. sitničar. tumačenje nekog tajnog pisma. det piblik (fr. izlaganje). detail) pojedinost. na komad detaljiran (fr. opisivati). detacher) odvojen od cjeline. od lat. zaplašiti determinabilan (lat. v. detegere otkriti. dokučiti smisao. engl. zbog isušivanja. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova visoko frekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne titraje koji se čuju u telefon. determinabilis) presudan. an detaj (fr. nezakonito zadržavanje.

šljunak. određenje. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). utvrditi determinist (lat. log. detonatio) glaz. de-transponere) tisk. grmljavina. jus detrakcionis (lat. pristaša determinizma. opredjeljivati. detrahere) odbiti. presudan činitelj. determinare) fil. ograničen determinirati (lat. odrediti. odlučnost. detonacija (lat. opredjeljivanje. grč.determinabilitet determinabilitet (lat. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. distonirati. odrednica. de-transpositio) tisk. opredijeljen. indeterminist determinizam (lat. detransportatio) tisk.) upaljač. detersio) čišćenje 278 detronirati deterziv (lat. determinatus) određen. de.) oblutak. determinare odrediti) mat. detronizirati . determinatio) određivanje. detonare. poredani po određenom pravilu. češanjem detritus (lat. rana nastala trljanjem. oduzimanje. materije. oštro naglašeno determiniran (lat. detoner) puknuti. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. odluka. smanjivanje. v. detersorium) med. v. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. med. determinativus) presudan. de-. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. determinare) ograničiti. determinativus) gram. ponovno rasporediti detransportacija (lat. (fr. deterziv detoksinizacija (lat. sredstvo za čišćenje deterzorij (lat. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. jus detractionis čit. oduzeti.) glaz. ogovaranje. detranspozicija detransportirati (lat. detroner) v. pucanj. odbijati. odlučno. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. odredbeni. detergere čistiti) med. prasnuti. fr. proizvod raspadanja. skup brojeva koji. eksplodirati detrahirati (lat. gram. detransportare) tisk. eksplozija detonator (lat. supr. izmiješane strane ponovno dovesti u red. tresak. determinare odrediti) fil. 2. determinativ determinato (tal. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. fr. organizma i dr. pogrešno pjevanje. ispadanje iz tona. određenost determinacija (lat. opredijeliti. tresnuti. npr. prasak. ukloniti. određenje. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. detractor) klevetnik detransponirati (lat. oduzimati. indeterminizam deterzija (lat. odredba. koji određuje. klevetanje. oklevetati detrakcija (lat. determinabilitas) presudnost. opredjeljenje. usp. određivati. odlučnost. uskratiti. (lat. detritio) trljanje. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. detreminare odrediti) fil. odlučiti. rušenja detronirati (lat. spremnost. detractio) odbijanje. krvi otvaranjem vene. pogrešno pjevati. detransponirati detranspozicija (lat. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. određenost. činitelj koji određuje smjer i cilj determinante (lat. istrošen kamen.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. thronos. grč. detoner) glaz. v. supr.

opljačkati devalutacija (tal. protocolli) prav. jezgra teškoga vodika. jedan od helenskih praotaca. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. de.) dvojka u kartama i u kocki. vidovnjak deuteroskopija (grč. deuce dvojka) šport. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. tenisu). detumescere) med. devaliser) krasti. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. deuteros drugi po redu) kem. oxys) kem. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. dewas) bog. theos sanskr. to isto. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. popustiti (oteklina) detur (lat. pren. 6 kg brašna. devalvatio) bank. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. skopeo gledam) drugi vid. splašnjavanje. ukrasti. znak D deutero. dictum) rečeno.) istoga dana detumescencija (lat. toga istog. grč. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. deus eks mah ina (lat. npr. skopeo gledam) vidovit čovjek. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. splašnjavati. de. detur kopija (lat. detumescere) med. detur copia sc. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. orobiti. iznenadna pomoć. tj. deus. starogrčki kralj u Tesaliji. grč. deuteros. npr. neočekivana sila koja se iznenadno pojav- 279 devalvacija ljuje i rješava poteškoću. tj. u tenisu: jednak broj bodova. oksid drugog stupnja deuteroni (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". dewa. deuteroskop deuteroza (grč. pathos bol) med.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. fiz. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta somnambulizma). teški vodik. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom deuce čit. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. podnositi) med. dus (engl. 9 kg detto.) neka se dade detur copia čit. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog . prestati oticati. a detto (tal. lat. deuteros drugi. deuterij a Deuteronomij (grč. deuteros drugi po redu) kem. tj. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. kad obje strane imaju jednak broj bodova. trg. bogovi deus ex machina čit. tj. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. grč. idući deuterogamija (grč. deuteros. detrusorium) med. spomenuto. dii (lat.detronizacija detronizacija (lat. detto. deuteros.(grč. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. neočekivano posredovanje deuterij (grč. fiz.) mn. tj. djus (engl. deuteros. naprijed imenovano. pathein patiti. thronos) lišiti prijestolja. deuteros. deuteros. deuteros. usp. kad obje strane imaju "četrdeset" (forty) deuce čit.

3. devisa) lozinka. vrijeme) 1. tj.) "božansko pismo". načelo. dever) zool. devergere) nagnuti se. kos. jednog odreda vojske. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. devirginare) razdjevičiti. događaji puni nevolje deverbativan (lat. devolutio svaljivanje) prav.. opustošenje. obrat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. de. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. licemjerje.devalvirati novca. geslo. zastavi itd. strm developman (fr. jedne armije. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. sanskrt devaporacija (lat. deflorirati devitalizacija (lat. smirenost. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. poniznost (devotizam) devolucija (lat. vita život) lišavanje života. teškoće. danas: pobožnost. doba. defloriranje 280 devolvirati devirginirati (lat. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. deversoir) odvod. de. izljev. de. 2. vrijeme. šp. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. tj. nevolja. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. sanskrtsko pismo. željezne dizalice za izvlačenje sidra. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. okolnosti. devalere) bank. devir krug. umrtvljivanje. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devaporatio) fiz. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. uništavanje. razaranje. tegoban život. devehere. jus devolutionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. skrenuti. naginjanje devergirati (lat. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. ako umre jedan bračni partner. skretati. devitalizacija zuba med. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. deviateur) zrak. naginjati se deverika (mad. devexus) nagnut naprijed. opustošenost deveksan (lat. prijetvorna pobožnost. vitrum staklo. veliko štovanje. jad. devastatio) pustošenje. cjelokupno imanje pripada djeci. revalvacija devalvirati (lat. de. developpement) razvijanje. muka. arhit. npr. supr. vrsta šarana. patnja. vitrum. . puzavost. verbum glagol) gram. trg.. ploška deversoar (fr. potpuna odanost. koji je izveden od glagola devergencija (lat. opustošivanje. davits) pom. strana mjenica. potpuno povlačenje nekog novca. kratka izreka na grbu. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. devergentia) nagnutost. skrušenost. udaljiti se devirginacija (lat. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat.

desengager) raskinuti angažman.. povraćati. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. Djuerova . unijeti razdor. devovere) v. lat. osloboditi obveze. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. zavaditi. desassortir) razdvojiti. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. des. smanjiti stalni kadar. smesti. desaccorder) izazvati neslogu. nemilost. razjedinjavanje dezakordirati (fr. odricati. nenaseljen. devonski period devonski period geol. devocija Dewarova posuda čit. devomere) med.devomirati prenijeti nešto na koga drugog. otpustiti dezapoantirati (fr. tj. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jamesu Devvaru 1842—1923) dez. activus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. desertio) voj. v.. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. odreći. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. žderanje. des. proždiranje devotan (lat. rastaviti ono što treba biti zajedno. plaću. desarmer) razoružavanje. pobožan. ponizan. ponizan devotizam (lat.ne-.) dezanektirati (fr. okrnjiti dezavuiranje (fr. smanjivanje stalnog kadra dezarmirati (fr. desavantager) oštetiti. raz-. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. desavouer) poricati.ne-. licemjeran. razdruživanje. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. osporavati nešto. desappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. desaffection) nenaklonjenost. bijeg iz vojske. raspustiti vojsku. brisati vojnika s popisa. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. desemballage) trg. glaz. raz-.(fr. napuštanje vojske. propuštanje da se učini neki pravni čin. desavouer) odricanje. prijezirno: prijetvorno pobožan. desarmer) razoružati. npr. desequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. smiren. vevovere. aggregare pridružiti) raspad. zakinuti. odreći se aneksije dezangažirati (fr. sprječavanje (npr. položiti oružje dezasortirati (fr. des-. desappropriation) otuđivanje vlasništva. zakidati. raspuštanje vojske. iskorjenjivanje. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri 281 dezertan ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. zbrku dezavantažirati (fr. des-. devotus) Bogu posvećen ili odan. prav. razočarati dezaproprijacija (fr. poreći. zbuniti. nepriznavanje dezavuirati (fr. pokoran. skrušen. lat. desertus) nenastanjen. onesposobiti dezambalaža (fr. dezodoracija) dezafekcija (fr. lat. poricanje. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. otklanjanje. povratiti. raspakivanje dezaneksija (fr. devoratio) gutanje. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. razdružiti. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgresija mora trajala veoma dugo. rasulo. lat. ne priznavati. termosica. napraviti nered. pun poštovanja. pust . vulkansko djelovanje bilo vrlo snažno. dezinsekcija.

desmos žila. desmos žila. dezorganizacija dezintegrator (fr. prestati dezmalgija (grč. njihovim vezama itd. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa dezoksidacija (fr. ljut) kem. pathos patnja. inflatio nadimanje) bank. infestation pustošenje) popravak kvarova. desmos žila. lat. hig. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. lat. usp. des-. tj. lat. des-. inficere zaraziti) osloboditi (ili: očistiti) od zaraznih klica i tvari.ne-. desmos žila. oxys) kem. ruke itd. deserter) napustiti vojsku. des. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. upala zglobnih žila dezmografija (grč. des-. bol. kad novac traži robu. des-.dezerter dezerter (fr. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. dezodorizirati dezodorizirati (fr. obnoviti) sprava za usit- 282 dezolantan njavanje raznih nežiličastih tvari. des-. obnova) uništavanje veze. dezintegracija atoma fiz. vrlo žalostan. lat. nesebičan. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. raz-. razbijanje atoma. neutješan. lat. razdvajanje. iskren. desmos veza. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. osloboditi od kisika. logia) znanost o žilama. nesnosan. okuživanje dezinfektor (fr. tj. des-. desmos žila. des-. stana i dr.) od zaraznih isparavanja i tvari. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. des-. des-. odjeće. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. designolles) voj. des-. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. a ne roba novac).ne-. desistere) odustati. narušavanje neke cjeline. deserteur) bjegunac iz vojske. integratio uspostava. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. grafo) zool. des-. des. lat. sindezmologija dezmopatija (grč. odjeću. stan. žila. lat. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. npr. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprečavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. hig. lat. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. des-. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. vojni bjegunac. oslobođenje od kisika. = reducirati dezolantan (fr. dezinficirati (fr. v. dezinteresiran (fr. grč. nepristran. algos bol) med. illudere igrati se. desmos žila) med. reflacija dezinformacija (fr. okaniti se. raz-. varati) razočaranje. dosadan . inflacija. logia) med.. pathein patiti) med. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. deglacija. zrak. desolant) vrlo tužan. odeur miris. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. integrare uspostaviti. prebjeg dezertirati (fr. uništavanje zaraznih klica. dezinflacija (fr. lat. grč. desinteresse) nekoristoljubiv. prostodušan dezinjolni barut (fr. oxys oštar. tome rezanje) med. lat.

decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. za. dyo dva. zbunjen. preko.. raz-. di. u. za ljubav forme. smeten. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč.) radi forme. med. samo radi izgleda. du jour) biti u službi. desorganisation) poremećaj ili uništavanje žive. raskinuti. navesti na pogrešan put. desorganiser) rastrojiti. v. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. organske veze među sastavnim dijelovima. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. v. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. brokat dibrah (grč. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. iza. izgubljenost dezorijentiran (fr. archo vladam) sa dva vladara. u nekoj prilici.(grč. dvostruko dia. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. dovesti u nered. javlja se i kao di-. rasulo. di-. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. dicis gracija (lat. dežurati D'Hondtov sistem čit. upravljanje dvojice gospodara. bez orijentacije dezorijentirati (fr. dvaput. naveden na pogrešan put. kefale glava) dvoglav diceras (grč. di-brachys) metr. suvladar. vrlo bijedan. dvostruko) grč. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. desetina dežmek (tur. archo vladam) član vlade dvojice. desoler) opustošen. desorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. npr.za dis dvaput. rastrojavati. lat. sredstva protiv zatvorenosti. skrenut s pravoga puta. u nekom mjestu. među. dicis kauza (lat. skrenuti s pravog puta. polugospodar diarhičan (grč. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavni- 283 dicis gratia štva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. skretanje s pravog puta. loše probave dezorganizacija (fr. di-. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr.dezolatan dezolatan (fr.) dežurni (fr. dešmek) onizak. pa sa 3. zatim sa 2. des-. du jour) koji je na službi. duumvirat diba (tur. u ljudskom tijelu. omesti u nekoj prilici. desorienter) omesti u snalaženju u prostoru. di-. liječnike itd. te se tako dobiveni rezultati sređuju. dvovlašće. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. dezsma od lat.(grč. koji ima dva gospodara diarhija (grč. rastrojstvo. obstruere začepiti. u određenim prilikama. poluvladar. dvo-. zbunjivanje. u nekom mjestu. koji obavlja službu. dicis gratia dicis gratia čit. archo vladam) vlada dvojice. npr. zbuniti dežma (mađ. dicis causa . vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. pro-. jadan. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. desorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. izgubljen. na. toliko da se kaže. obstructum) mn.) v. itd. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. rastrojavanje. di-kefalos) med. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dioptrija diarh (grč. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga giješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog čovjeka dicefal (grč. di-.

opširno izlaganje dielektricitet (grč. porculan. naprijed spomenuti Didahe (grč. didymos dvostruk) kem. tj. što ne vrijedi za neke i pojedine. diktus (lat. pričanje od početka do kraja.dictum dictum čit. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. tj. didynamis) mn. spomenuti. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. nego kad je izolator zrak. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo čit. tvar (materija. elektron) koji ne provodi elektricitet. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. g. konstanta dielektriciteta = dielektrična konstanta dielektričan (grč. kako je rečeno. dicere reći. di-. smjesa kem. di-. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. izlaganja. elektron jantar) fiz. deka deset. poliedar koji ima dvaput po deset. izdan 1883. didaskein učiti. dvomoćne biljke. dodeka dvanaest. di-dynamikos) bot. tj. alkohol. objasnidbeni. didaktikos) umijeće poučavanja. poslovica. didaskalia) mn.. diegesis) ret. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. di-. kazivati. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu. dvadeset četiri površine Didona mit. g. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. dielektrični kapacitet v. elektron) fiz. npr. dvostruka maternica. diktum (lat. čvrst sumpor. didymos sa dva muda) med. dvadeset. koji izolira. dva duža) didinamija (grč. diktum faktum (lat. napisan oko 100. di-. tj. od četiri prašnika. na Istoku. induktivitet dielektrik (grč. površina didekaedarski (grč. a sudjeluje u prostiranju električne sile. tobolčar 284 dielektrik didim (grč. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. didymos) blizanac didinamičan (grč. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. hermafroditni cvijet (kod kojega su. utemeljiteljica i kraljica Kartage. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. s četiri prašnika (dva duža) u jednom hermafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. didaktična književnost poučna književnost. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. di-. edra osnova) geom. zrak. staklo. parafin. vrijedi i za neke i pojedine. didasko poučavam) poučan.) rečeno — učinjeno. ulje. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". objašnjenja. voda . stari kršćanski spis. diktum de omni et nulo (lat. rijetka zemlja. dvomoćan. di-. znanost o uređenju i sprovodenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja.) izreka. zool. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). apodiktičan didaskalije (grč. dictus) imenovani.) log. upute. dielektrična tijela = dielektrik. di-. XIV. delfys maternica) med. poučavati. bot. edra osnova) geom. tako se i dogodilo dictus čit. ne vrijedi ni za sve dictum factum čit. upala jaja didimos (grč. didaktikos) poučan. deka.

ogovaranje. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. diffamare) klevetnički. mat.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41—81 n. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. tj. različnost. razglasiti. difamacio civilis (lat. ugljena i si. iznijet na loš glas difamirati (lat.. differentia) razlika. neslaganje diferencija (lat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. di-. pogrdan difamija (lat. netočan iznos. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. difalko (tal. mat. kod prijevoza u masama (žita.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. manjak. rok. ozloglašavati.) prav. razlika.). elektron) kem. nesuglasica. po nejednakim carinskim stavkama. 2. diffamatio civilis čit. spona (veza) između motora — mjenjačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača 285 diferencijalni račun diferencijalna kočnica teh. drva. višak. psihologija individualnih razlika. diffamare) klevetanje. razlika u starosti itd. ozloglasiti. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. teh. dio za koji je neka veličina veća ili manja od druge. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala . cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). naranče) diferencija (lat. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. u sposobnostima. termin difalco čit. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijednosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. ogovaranje difamiran (lat. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. deficit. kod motornih vozila. differre razlikovati se) 1.) trg. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. psihologijom razlika u spolu. diffamatus) ozloglašen. psihologijom tipova. oklevetati difamirati (lat. deffamare) ozloglasiti. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. dan suđenja. diffamator) klevetnik difamatorski (lat.dielektrin dielektrin (grč. nego se samo prima ili nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. diffamatio) širenje glasina. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. e. npr. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. dies dan) prav. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. klevetanje.

mat. difthera oderana i uštavljena koža) med. nejednak. fthongos glas) gram. sumnjičavost. difficilis) težak. odvajanje. strog. diffluens) koji se razlijeva. diffractio) fiz. dvolistan . treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja titraj a onih dvaju tonova diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijednosnica ili akcija diferenciranje (lat. differre razlikovati se) razlikovati. prav. raspadanje. odlaganje pretresa difizer (fr. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. koga je teško zadovoljiti. difforme) nagrdan. nepriznavanje prisegom nekog djela. fyllon list) sa dva lista. uporan. itd. drukčiji. razgrađivanje difluentan (lat. rasprostiranje. raznolik diferentizam (lat. imanje) difuzan (lat. nakazan. nevjerovanje difilan (grč. ao. tvrdoglav difidencija (lat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. ne slagati se difesija (lat. razlikovati se. diffessio) nepriznavanje. determinizam diferirati (lat. potrošiti (novac. differre) biti različan. v. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. jogunast. prekidanje. differre razlikovati se) v. fone glas) glaz. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. nerazmjernost. npr. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. difficile est satiram non scribere čit. diffusus) rasut. miješati se difuzijom. raširiti. pod definicija difficile (lat. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. pretjerana opširnost i razvučenost u govorenju i diferencijalni ton fiz. mučan.) log. koji pravi teškoće. ružan. razvučen. razliti. di-. kompozicija za dva glasa diforman (fr. ždrijela difteritis med. di-. nagrditi. di-. di-. diffidentia) nepovjerenje. diffusio) razlijevanje. dvoglasnik. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ih diferencijala diferencirati (lat. diffundere) izliti. differre) fil. razgrađuje difonij (grč. fthongos glas) gram. nesklad difrakcija (lat. v. poružniti diformitet (fr. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. nezgodan. raspada. prav. diffluere) razlijevanje. diffissio) kidanje. neskladan diformirati (fr. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. diffessio jurata) prav. prekinuti. difformite) nakaznost. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. differens) različit. difforme) napraviti nakaznim. tj. eo. diferencija specifika (lat.diferencijalni ton 286 difuzija difindirati (lat. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. difterija diftong (grč.) teško. opširan. mat. diffindere) kidati. širenje. praviti razliku. io. dificilan čovjek.) diftongiranje (grč.

med. sredstva za probavu digerirati (lat. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. kem. druga ženidba. med. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. velikodostojnik digitata (lat. digestibilis) probavljiv digestija (lat. probava. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. poliedar s dvaput po šest. probavljati. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. životinje s prstima. digerentia) mn. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digitalis) kem. edra površina) geom. naslovima i paragrafima. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. udaljavanje od teme (npr. ugled. digerere) razdjeljivati. tj. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. digressio) skretanje. tj. nj. di-.: 287 diheksaedar uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. prav. di-. površina. digerirnoj peći) digestiv (lat. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm.) bot. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. astr. probaviti. u govoru). Venere) od Sunca diheksaedar (grč. mn. . alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. hex šest. na žice) digitalan (lat. dostojanstvenost. dyo dva. tj.difuzijski postupak pisanju. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. gyne) bot. otapanje čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. autoklav digestorij (lat. razdijeliti. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. digger) kopač. dvožene biljke. laboratorijima itd. di-. digesta) mn. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. s dvije žene. sa dva tučka diginija (grč. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. tj. visoko zvanje digrama (grč. dvanaest. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linneovom biljnom sustavu) digitacija (lat.) Papinov lonac. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. prid. digestorium) u kemijskim tvornicama. digitalis) prstni. npr. grč. sredstvo koje pomaže probavi. dignitas) dostojanstvo. češće. biglota dignitet (lat. diffusio. osobina biljaka koje imaju dva tučka. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. podijeljena po knjigama. digestio) probavljanje. dž digredirati (jat. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. dignitarius) nositelj visokog zvanja. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. druga udaja diger (engl. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. zool. gyne žena) bot. di-. mast pomiješana s terpentinom.) mn. di-. pomaganje izlučivanja gnoja. dvostruko "gama" (gamma). lj. parom. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. gamos brak) drugi brak. digredi) skretati. fiz. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. digestivus) med.

ili normalnog sastava (diabetes insipidus). ne propuštati. diabolos) vražje djelo. kruna. kod proterandrije prije sazrijevaju muški.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. podjela roda na dvije vrste.dihogamija 288 dijadoh šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. diadechomai preuzimam) naslijeđe. grč. prevedem. prijelaz. tj. diabetes) med. sotonski dijabolizam (grč. diabetes) med. diabolos) vražji. u. dicha dvostruko. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. diabaino prolazim. diabolus) vrag.. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. dijadoha dijadelfija (grč. sotona dijablerija (fr. med. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. diadeo vežem oko. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. diabetes) med. raz-. za. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabolo) vrsta igre. bot. temno režem) podijeljen na dvoje. slična igri jo-jo dijada (grč. podjela ljudskog biča na dušu i tijelo dihtati (njem. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. dvostruki brak. didodekaedar dihogamija (grč. ili ima u sebi šećera (diabetes mellitus). metron) med. diable. čarolija. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. dicha dvostruko. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. podjela koja sadrži dva člana. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diabaino prolazim. dichotomia. biti čvrsto priljubljen dija. nasljedstvo. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. kao znak vladarskog dostojanstva. ret. adelfos brat) mn. pro. di-. temno režem) podjela na dva dijela. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države diheksaedarski. uza. vragolija. tal. gaz dijabetes (grč. diabetes. zbijen) teh. magija. ne u isto vrijeme.i dr. sprava za određivanje količine . diadijabaz (grč. lat. preko. diheksagonalna piramida v. na. diabole) kleveta. dvojina) mat. s obje strane. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. mineral iz starijeg paleozojskog doba. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). ženski ukras za glavu. diaballo prebacujem. 2. vražji posao dijabolo (grč. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. račvast dihotomija (grč. diabolos klevetnik. vračarija. diablerie) 1. dyas dvoje. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. gamos brak) bot. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. binarni sustav dijadoh (grč. podrijetlom iz Kine. klasa) dijadem (grč. prelazak ili preobražaj jedne bolesti u neku drugu. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. dicha na dva. diabasis) prolaz. usp. diabasis) geol. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. dakle. šećeraš dijabetin (grč. dicht gust.

preznojavanje dijafragma (grč. diafaino. metron) fiz. diafero) razlika. preznojavanje dijaforeza (grč. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. u neskladu sam. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. diafaino prosjajim. ret. spor. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diafyein izniknuti) bot. diafragma. diafoneo) v. diafaino prosjajim. pregrada. diagnosis) med. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. međusloj dijafonija (grč. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. obloženo ili išarano zlatnim listi ima. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. preznojavanje dijaforetik (grč. diaftheiro kvarim. pa postakljeno. disharmonija. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgija (grč. dijadeksa dijadoza (grč. opt. diafoneo ne slažem se. diakustika dijafonski (grč. nesklad. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. na posebnom dijafanom. diaforeo raznosim) med. diaglyptos izrezan. nejednakost. prosvijetlim. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diagignoskein. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obrađuju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diafragma) anat. različnost. prozirnom papiru dijafanitet (grč. izrezan. prosvijetlim) proziran. diadechomai preuzimam) med. bot. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diadidomi dijelim) med. oko. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. 289 dijagnozirati ponavljanje iste riječi. algos bol) med. med. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. diafaino prosjajim. diagignoskein prepoznati) med. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. posebno za ukrašavanje prozora. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. pren. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. disonanca. diagnostike) med. v. diaforesis) znojenje. nesloga.utvrditi kod bolesnika . diafaino. diafragma) med. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč.dijadoha dijadoha (grč. orao gledam. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. ošit. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diagnosis) med. nejednakost. skopeo gledam) med. diaglyfein izrezati) izduben. koji zvuči nejednako dijafora (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. izrezbaren dijaglipti (grč. prepona u sjemenoj čahuri. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. dijafano posuđe stakleno posuđe. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. neslaganje. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diaglyptein) mn. geol. isparavanje kože. diagignoskein prepoznati) med. pupanje. v. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. tj.

razlikovanju. diaklao prelamam) fiz. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. za. koji pomaže urednu stolicu. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. omjera itd. diakinema) med. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. crtež (ili: nacrt. duboka rana) 1. vrsta rude (bogate željezom). diagramma) lik ili geometrijski crtež. diagrafein nacrtati. di-agein provoditi. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. diachoreo) med. lat. povijest jezika dijakustika (grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritičan (grč. dia kroz. diaklao prelamam) fiz. pražnjenje crijeva 290 dijalektičan dijakinema (grč. diagonios. juha) flaster od biljnih sokova. dužina koja u višekutniku spaja dva nesusjedna vrha. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. glaz. kos. prelamanje svjetlosti. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. skica) radi objašnjenja nekog činjeničnog stanja. diagonalis) u smjeru dijagonale. note od pet linija. diachorheo imam proljev) med. promjena mišljenja. plan. diakrisis) procjenjivanje. dia. stolica. savez) 1. diaklyzo ispirem) med.dijagometar znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. presjek. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. diallage razlika. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. dia. metron) fiz. slika rada ili snage. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. u preko. dijagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. prijelomni. narječje. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. chylos sok. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. ret. diagonia. pomirenje. dialektos) filol. diagrafein) vještina izrade skica. 2. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. poprečan dijagraf (grč. dialegesthai razgovarati. razlikovan. statistike.. diakope rasjeklina. lat. grafičko (ili: crtežno) predočivanje nekog stanja. npr. diagonalis) geom. diakrino prepoznajem. grafia) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft dijagrafika (grč. ret. vještina skiciranja dijagram (grč. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. chronos vrijeme) lingv. domišljat . kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. med. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. radi zornog predočivanja određenih odnosa. koji je u skladu s tom znanošću. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diakuo) fiz. 2. dosjetljiv. diaklyzo ispirem) ispiranje usta. prelamanje zraka dijakliza (grč. razmicanje. š i s).

znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. promjer. dia. dialektos narječje. fil. talij. prid. med. dialogos) lit. onaj koji je vješt u raspravljanju. zlato. adams. razmak. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. srebro. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijalitički (grč. koji uništava. dialeipo ostavljam razmak. magnes magnetni kamen) fiz. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. allelon uzajaman) log. lat. bakar. metron) fiz. fosfor. razdvajam. grč. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. gubljenje ili iscrpljivanje snage. dialyo rastavljam. koji razdvaja. adamas) min. domišljatost.dijalektičar dijalektičar (grč. literarni umjetnički ob- 291 dijametar lik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. tropos diallelos) log. iambos) metr. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). smrt. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. logos) filol. antimon. magnes. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. od grč. dužina koja prolazi kroz središte kruga. najgušći. fil. snalažljivost u govoru. dijalela dijalelus (lat. dialektos. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. Sokrat i. cink. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. di-. kristaliziran ugljik. tisk. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. razlučivanje. di' allelon. najsitnija vrsta tiskarskih slova. supr. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. tj. paramagnetizam dijamagnetometar (grč. dijalitički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. krivulje . onaj koji se vješto služi dijalektikom. onaj koji ispituje i proučava narječja. fort. fiz. najtvrđi. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. dialeimma) prekid. dialektikos) dobar govornik. dialektos. disputiranja. dialyo) koji rastavlja. osobito. vrata itd. dvostruki jamb. zaključak u krugu dijalema (grč. diamant. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. definicija u krugu. i ret.. umijeće znanstvenog raspravljanja. filol. logia) filol. najsjajniji i najskupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. najveća tetiva. ili drugog pita. dijaloški dijalogirati (grč. meduvrijeme. izložiti neku misao itd. tj. izmjena tekućina. dialegomai razgovaram. a sam odgovara dijalogizirati (grč. Platon. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju dijalogizam (grč. dia kroz. diametros) geom. dijereza i asindeton dijalog (grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat.) dijamb (grč. dialysis) med. dosjetljivost. tijekom mišljenja. živa. dialektike) umijeće razgovaranja (bilo s drugima ili sa samim sobom). olovo. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. dia pomoću. od grč. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. itd. v.

dyao unesrećim. bot. diaplasis) med. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. dia. diametros) pr. proljev dijarij (lat. sasvim. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. diapedao probijem. diandria) dvomuževnost. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dianoia mišljenje. značenje dijantus (grč. positivus) opt. sposobnost mišljenja. procurenje krvi kroz vene dijapente (grč. razum. dianoia) fil. pas sav) glaz. morfe oblik) oblikovanje. voden razumom. pente pet) glaz. sredstva koja pomažu isparavanje kože. dia lat. dijametralno suprotan sasvim. dianassein puniti. prelomljene kosti dijaplazma (grč.dijametralan (npr. pyein) med. posve. npr. osobito pluća. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. razuman. gone rađanje) fil. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. koji bujno cvjeta (npr. dijanoetične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. dia. zagnojavanje. pyein) mn. npr. diaplasma) med. uzetost dijapnoici (grč. maslina (II. kvinta 292 dijarizam dijapijema (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. razboritost. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. med. pyesis gnojenje. pyein gnojiti. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. mudrost. dia. umjetnost). dia. zagnojiti. dianoia razum) fil. diaria febris) med. diapneo isparavam) mn. pvein) med. diapneo ishlapim) med. osobito za kućnu poslugu. upropastim) ret. med. neizvjesnost. skroz. oblog. koji pripada promjeru. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. dia. potpuno. sumnja) neodlučnost. tj. blago isparavanje kože. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. kroz pet tonova. npr.: Pristaje mu kao . sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (skioptikona) prenosi povećana na platno dijareja (grč. mn. opća klonulost. dijapijema dijaplaza (grč. diarrheo protječem) med. danas: dnevnik. koji pomaže stvaranje gnoja. zagnojenje) v. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. dia. diaporesis zabuna. karanfil) dijapasma (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. izbijem. pril. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. mišljenje. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. plegma udarac) med. dianthes) bot. dia. koji ima dva cvijeta. zagnojavanje dijapijeza (grč. čir u prsima dijapijetici (grč. dia. krvavo znojenje. slabo znojenje dijaporeza (grč. svakodnevna groznica dijarizam (grč. diapedesis) med. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. neodlučnost. probijanje krvi kroz opnu vena. kod Grka: oktava.

koji propušta toplinske zrake. sastavak zglobova dijas (grč. razdvojim) razdvajanje. dia. diaschizein) med. thermaino grijem) fiz. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. koji pretvara škrob u šećer 293 dijateza dijastaza (grč. dyas) dvojstvo. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. koji čuva. sam po sebi. ismijavanje. štiti dijasostika (grč. glaz. diaschizein kidati) med. osobito prozirnih slika. dijashiza dijasirm (grč. pa i ona digla nogu itd. razdvaja. diastema razmak. dvojnost dijashiza (grč. dia. stylos stup) arhit. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. uređaj. diaspora) rasipanje. rastavljanje dijashizma (grč. rengenskim dijaskopska projekcija opt. diatithemi) savez. međuprostor. njegovanje i održavanje zdravlja. aterman. razbacanost. osobito sloga koji je inače. diasozo spasim) med. odvajanje. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. ustrojstvo. mn. čista kvarta. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. spašava. diasyrmos) ruganje. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. diatithemi) raspoređivanje. diastello razdvajam. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. dia. supr. pauza. rastajanje. diaspeiro rasipam. diaspao razvlačim. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. u Novom zavjetu: Zidovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. rasutost. praznina. s međuprostorima. evangeličke harmonije dijateza (grč. diastasis) razilaženje. koji se rasteže. širi dijastatičan (grč. rastezanje. velika dvorana s mnogo stupova. diastema) razmak. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. interval dijastematičan (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. ta tessara četiri) glaz. rastavljam) koji se rastavlja. odrađivanje. dia. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. diaspasma razdvojenje. v. dijartroza (grč. diathermaino progrijem) fiz. prosvjetljavanje zrakama. sa- . adijaterman dijatermanzija (grč. diastello razdvajam. npr. bot. produživanje. fiziol. zool. s intervalima dijastil (grč. u grč. razvlači. degeneriranje biljaka dijastema (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. diastema) glaz. oi ili ai tessares. diastasis razdvojenost) kem. dijasostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. ugovor. diathesis. cijepanje. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. kidanje. diasozo spasim) med. rastavljam) poet. thermasia toplina) fiz. razmaka dijastola (grč. vještina održavanja života. razdvajanje. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). udaljenost.dij artroza magaracu sedlo. diastasis) kem. kratak. tzv. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. naziv za prijevode četiriju evanđelja.

sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. fr. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. njegovanje zdravlja. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima dijatoman (grč. 294 dijurnist dijereza (grč. dnevno dijete (lat. diairesis) gram. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljušturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatonička skala (grč. dakle. piće. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. diaireo razdvajam. dieta) mn. tzv. topola. oikos) bot. diaitetike sc. dies dan. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. narodni izaslanik itd. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. vrba i dr. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. diateino istežem. čas ozbiljno. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. razlika između velikoga i malog polutona. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. razgovor. u Kat. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. diaita lat. diatithesis) med. di-. kritički polemični spis. rastavljanje. ae u ae. pril. oikos kuća. dnevnica dijurnist (lat. diatribe) zanimanje. npr. spavanje i odmaranje). diurna) dnevna plaća ili nagrada. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). paskvila. dnevnice koje prima službenik. diatomos razdijeljen. diaeta način života) med. dijetist dijetarski (lat. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. razdvajanje. fil. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. umjesto stalne plaće. uprava. dies dan) koji prima dnevnicu. diaitao liječim. med. dijecezno pravo službeno pravo. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. med. uređenje. svaka mala promjena u tonu. uredan način života (s obzirom na hranu. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. dietarius) v. bot. kućenje) gospodarstvo. diaitao liječim) umjereno. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč.dijateze stav. zabava. dispozicija dijateze (grč. dioikesis gospodarstvo. četvrtina tona. diese) glaz. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. razdvajanje. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. kućim. silikatne alge. rastavljen) mn. a druga samo ženske cvjetove. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. korisno za zdravlje. di-iemi. npr. lat. dnevničar. di-oikeo gospodarim. di-. jednostaničan dijatomeje (grč. diurnus) dnevnih . sklonost nekoj bolesti. osobito krvnih žila dijeta (grč. bolesnička hrana. diatomos podijeljen) min. čas šaljivo. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. dnevničarski. dom) sa dva doma dijeceza (grč. scala ljestvica) glaz. nadnice. dies dan.

znanost o pravu dikirion (grč. zadatak rađen po kazivanju u pero. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. bez sjedala za kočijaša. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. herceg. šav. režim koji uspostavlja diktator. pozaune. pravda. 2. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2.dik dik (fr. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. pravednost. koji zapovijeda. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. slično fonografu. kokkos jezgra) bot. dikyrios dvojak) pravosl. di-. postelja) bot.chros boja kože. dictatura) vlast diktatora. dictamnum) jasenak. foneo zvučim) uređaj koji. dike pravo. dictator) 1. dikolička pjesma dikordij (grč. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. izražavanje dikcionar (lat. nego su podijeljeni na razne cvjetove. pijavčica) bot. dichroos.) obrub. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. suprotno: despocija dikeokracija (grč. 2. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. rutvica (ljekovita biljka. di-. dvojezgreni dikolon (grč. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. dikearhija dikeologija (grč. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. diksilend (engl. govoriti nekome . dux) 1. dixieland) džez-orkestar kakav su razvili bijeli glazbenici. pravo. di-. di-. šara diklinije (grč. dictare. gitare (ili: bendža). dictatum) 1. dichroos. krateo vladam) v. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. diktando. sastoji se od trumpete. mit. di. pravda. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. dike) 1. di-. lat. pravna država. chorde žica) glaz. 2. mast) dvobojnost. dictare) kazivati u pero. jednospolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dike. dike. kotyledon udubljenje. onaj koji neograničeno vlada. grč. kolon dio. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dictando)' pisanje po diktatu. vojvoda. chroma boja) u dvije boje. kazivanje u pero. odjeljak) poet. dictio) jezik ili stil nekog pisca. archo vladam) vladavina prava. način izražavanja. logia) pravo. klarinete. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. vrsta mažurane) diktando (lat. kline ležaj. dvobojan 295 diktirati dikroskop (grč. dus. koji ima dvije jezgre. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. luksuzna laka kola za dame. zapovijed diktator (lat. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće dikiš (tur. di-. glasovira. naređenje. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. ukras.

veseliti diligencija (lat. ljubimac. rane dilatatoran (lat. hitrina. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka diletirati (tal. slavuj) dilogičan (grč. marljivost. proširenje srca dilatator (lat. odugovlači. lijep. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. dicere govoriti. osobito duševnog bolesnika. rasvijetliti.) glaz. dilatatorius) koji proširuje. krasan. nepovjerenje) diluvij (lat. vino vodom. pruživ. dilacerare razderati. objasniti. kaznu diktitis (grč. differre odgoditi. dragi. dilettare) zabavljati. sumnju. dilatator) med. diligentia) brižljivost. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. a ne profesionalno. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. diligence) brzina. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. med. revnost. nestručnost. svijetli trenuci. objašnjenje. otvarač. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. nedoučen. razdiranje. širenje. bavljenje nečim iz ljubavi. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi prikraćivanja vremena (za razliku od umjetnika kao znalca. rasteže. metron) fiz. dilucidare) osvijetliti. pažljivo diližansa (fr. prav. tj. potop. bez stručne spreme 296 diluvij diletantizam (tal. dilatere. im. trenuci svijesti i prisebnosti kod bolesnika. con diligenza čit. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. stručnjaka). dilogia) dvojako značenje. zbrisati. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. odlaže dilatorij (lat. zatvorena kočija za prijevoz putnika. raskinuće dilacija (lat. dilatabilis) rastegljiv. grč. tumačenje dilucidirati (lat. kon diliđenca (tal. poplavljena zemlja. upala mrežnice diktivan (lat. pren. gaseći se. npr. med. propisati. dilettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. log.) ptica (papiga. savjetovati. dvosmislen dilogija (grč. . koji se može proširiti dilatacija (lat.) prid. pren. voljen. razbiti (npr. poštanska kočija dilkuša (tur. diluvium spiranje zemlje) poplava. proširivanje. miljenik.) glaz. zapovijedati. propisivati. kaz. onaj koji je u nekoj struci površan. odgađanje roka dilatabilan (lat. pažljivost. brza pošta. dilucidatio) prav. diludium) odmor pri gladijatorskim borbama. diktyon mreža) med. dilatorius) koji razvlači. dilatio) odugovlačenje. rastopiti. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. dvojba. dictus) gram. zanosan. npr. tzv. zavodnik dilema (grč. protumačiti dilucija (lat. razvlači dilatometar (lat.diktitis što treba raditi. otopiti. a druga disjunktivan (polilela) diletant (tal. rastapanje. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. izjavan dilaceracija (lat. npr. oteže. dvosmislica dilucida intervalla (lat. raskomadati) rastrgnuće. brižljivo. oprati. smanjivanje jačine diludij (lat. diluentia) med. dilatorium) prav. dilatatio) rastezanje. vrijeme između činova diluencije (lat. sprava za proširivanje.) mn. dilutio) razblaživanje. diluere) razblažiti.

smjenjivanju dimitirati (lat. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. dati ostavku dimorfan (grč. dimetiri izmjeriti. smanjenje.diluvij alan 297 dimorfija stihovna takta. dimensio) mjerenje. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zemljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. dimittere) otpustiti. diminutor) mat. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. sve priznao. mogu određivati i mjeriti. prostiranje. odbijanje od svote. smanjivati jačinu tonova) diminuirati (lat.) prav. jačini) diminuto (šp. diminucio kapitis (lat. građanska smrt diminuedno (tal. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. suptrahend dimirbaš (tur. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. umanjenje.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. smanjivati. dimensio) mjerenje. pren. skratiti. npr.) glaz. umanjivanje. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. poplavljen. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. trg. di-. umanjenje. diminutio capitis čit. četvrta dimenzija je "vrijeme". u snazi. širina i visina (ili dubina). dimissorium) isprava o otpuštanju. zahvaljivanje na službi. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. a linija jednu dimenziju. popustiti (npr. jačine. dva člana. površina dvije. oblik) koji ima dva oblika. dimorfizam geol. građa dimeran (grč. npr. smanjenje. metron) metr. umanjitelj. zahvaliti se. pružanje. suziti. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. pračovjek dimaher (grč. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva . v. popuštanje. demirbaš) imovina dimisija (lat. po mišljenju inkvizitora. prema teoriji relativiteta. diminutio) smanjivanje. di-. potrebne su nam tri dimenzije. usp. linije). dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro proračunana. otjerati iz službe. postupno tiše. otapalo za kaučuk i lak. smanjenost. umanjenost. diluvialis) potopni. jedan jampski stih od četiri stope. di-. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. morfe. ostavka. dvočlan dimetar (grč. usp. otpuštanje. da bismo to mogli odrediti. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. dajm (engl. presjeka dimenzionirati (lat. proračunavanje veličine. dyo dva. sve slabije (tj. dimorfizam dimorfija v. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. umanjiti. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. zatucana. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. dimissio) smjenjivanje s položaja. diminuere) smanjiti. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). dimenzionirano drvo drvo za građu. demisija dimisionar (lat. dimensio) izmjeriti presjek. nemoderna muslimanka) dimije (tur. dvoobličan. kvaternarij dimetilbenzol kem.

proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. biol. dynamis. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. sposobnost. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. koji slobodno djeluje. ali neeksplozivnog tijela. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. din) geol. dynamis sila. 2. sile koje djeluju (ili sila. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dinamometrijski dinamozoizam (grč. preanimizam dinamo (grč. ako se. svojstvo nekih tijela da se mogu. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. koji ima jako djelovanje. dynamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. metria) fiz. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. stvarnosti) mogućnost. dina (kelt. kokoš i pijetao. snaga. metamorfosis) geol. dynamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. metron) opt. morfe oblik) dvoobličnost. glaz. prid. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene ' kore (pod utjecajem visoke temperature. dynamis sila) eksploziv. koji je stalno u pokretu. dinamo dinamoelektrični stroj v. dynamis) koji se temelji na dinamici. i pored istog sastava. npr. dynamis. dynamis. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. dynamis) sila. di-. din (grč. koji ima svoju snagu.dimorfizam dimorfizam (grč. dynamis sila. min. dynamis sila) v. dinamo dinamogen (grč. dimorfija dimotiki (grč. demos narod. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. sposoban. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. geodinamika dinamika (grč. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. mjerenje sila. dynamis sila. crne oči. grafo pišem) pokazivač sile. metron mjera) fiz. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. umjesto s infuzorijskom zemljom. mješavina koja se sastoji od 75% ni- 298 dinaroid troglicerina i 25% nekoga drugog. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. a visok po nekoliko metara. dynamis. dynamike) 1. često kukast nos dinaroid čovjek nalik na dinarida . temelji se na pučkom govoru. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. fiz. obično s infuzorijskom ili dijatomejskom zemljom. dynamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. supr. 1833—1896) dinamizam (grč. genos podrijetlo) fiz. dynamis sila. pješčani sprud dinametar (grč. pješčani brežuljak. tamna kosa. energija koja djeluje). statičan dinamičar (grč. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. elastičnog. kratka glava. zoon živo biće) fil. potencija dinamistika (grč. dynamis sila) fiz. dug po nekoliko stotina.

sauros gušter) zool. pren. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. sredstva protiv vrtoglavice. ornis ptica) v. dingey) šport. poliedar s dvaput po osam. per Dio! (tal. nazvan "Pas". onaj koji prezire svijet.). dynamai mogu. dynasteia vlast. dining-room čit. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sinope u M. deinos. moć) vladarska loza.diner ručak. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hra- . suprotno: monofiziti Diogen (grč. s malom primjesom vapna. glavni obrok. deinos silan. prid. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. površina. n. kralj Trakije. jak. vlastelin dinastičan (grč. pijesci. Dio. Aziji (403—323 pr. božanska i ljudska. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. med. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. dinghy. jačina glasa dinosaur (grč. dajningrum (engl. dajning-kar (engl. mali čamac za jedrenje dingo (austral. deinos užasan. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. dinos vrtoglavica) mn. bezbožnik. Don Quijote) sklonost pustolovinama. današnje značenje: večera) 2. deinos užasan.dinas-cigle dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. željeznog oksida i ilovače. Deus) Bog. svečan otmjen ručak. točnije: antidinici dinigla podlanica. mizantrop Dioklecijan rimski car. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. ateist Dio (tal. odnosno vladajućem domu. n. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem.). mn. podrijetlom Dalmatinac (3. šesnaest.) blagovaonica dinirati (grč. dyo. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dynastes vladar) odanost vladaru. moavke dinkohotizam (šp. di-. gospodar. dinastije dinastija (grč. strašan. strašan. i 4.) 1. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. sin Aresov. dyo dva. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca 299 Diomed dinoterij (grč.. e. trioda diofiziti (grč. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. diinsten) pržiti jelo na poseban način. fysis priroda) mn.) kola za ručanje. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. st. din vjera. pržina. dynastes) vladar. pirjati dinsuz (tur. okto osam. syz bez) bezvjerac. privrženost dinastiji dine (fr. edra osnova) geol. gozba dine (kelt. lat. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. fone glas) lingv. prud dingi (engl. tj. avanturama dinofonitet (grč. e. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. komarča. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. sipine.) zaboga! dioda (grč. strašan. koji je pristaša neke vladarske loze. usp.

sastoji se od dva dijela. 2. leća jačine 5 dioptrija ima žarišnu udaljenost 0. ponekad s likovima u pokretu. diorizo ograničavam. nimfa. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. diorismos ograničavanje. 2. osmoza diostoza (grč. dioreksin (grč. odredba) fil. Bakho dionizije (grč. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) 300 dioteleti dioptrija (grč. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. dioptron sve kroz što se vidi) opt. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. sin Tidejev. pristaše naučavanja o dvije prirode i . anaklastika diorama (grč. Dionysia) mn.. mješavina pikrinske kiseline. st.20 m dioptrika (grč. di-. vidim) opt. prema njemu. Kastor i Polideur (Poluks). Krist se rodio 754. di-orao gledam kroz) prozirna slika. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. poboljšavanje. prijatelj muza. v. drvenog ugljena. otkriven 1684. razlikujem) koji objašnjava. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje.. g. thelo hoću) mn. diorthosis uređivanje) popravljanje. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. dyo. staklo i dr. dotjerivanje) diortoza (grč. odvajam. starogrčki bog vina i vinogradarstva. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. jedan od najvećih junaka pod Trojom. dia kroz. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. Dionysos) fil. namještanje. teol. Dioniz (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. četvrti Saturnov unutarnji satelit. piljevine. izumio Daguerre 1822. osteon kost) med. bujno zelenilo). diorthoo ispravljam) koji ispravlja. znanstvenik iz VI. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptričan (grč. med. tumači. pomicanje kostiju dioteleti (grč. orao gledam) opt. kći Urana i Geje. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. tiskanje) fiz. od osnivanja Rima dionizijski (grč. sprava za viziranje. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). pren. dia-. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. osobito na uređajima za mjerenje. osmos guranje. blizanci. činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. di-. sa Zeusom rodila Afroditu. određivanje pojma diortotičan (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. orao gledam. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). Dionysos) mit.Diomeje nio ljudskim mesom). g. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. salitre i sumpora dioristički (grč. dia.

pren. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U U U diplazija (grč. prava itd. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. di-. diplos dvostruk. znanost o poveljama. mudro. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju diplodok (diploos dvostruk. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. voditi pregovore. što se tiče pregovora i veza između država. s mnogo takta. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. osobito na visokim školama diplomacija (grč. tj. di-. vremena kad su izdane itd. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. petalon list) bot. oslobođenju ili pomilovanju. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. umijeće u javnom i taj- 301 diplosija nom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. uglađeno. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. oprezno. oprezan i sumnjičav čovjek diplomatičar (grč. povelja kojom se ukazuje počast. diploma) povelja. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. djelovati kao diplomat. bot. povelja o imenovanju. pren. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. unutarnja stanična masa lišća i plodnice diploma (grč.dipetalan dvije volje u Isusu Kristu. diploma) poveljno. ditopsija . diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diploo. ambasadorski. monoteleti dipetalan (grč. usp. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. osobito u drami. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. osobito kod kostiju lubanje. sa dva lista.. utvrđivanja njihove izvornosti. osobito ona kojom se daju dostojanstva. diploma) pomoćna povijesna znanost. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. diplon) fiziol. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. pregovarati sa stranim vladama. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. pyrriche) metr. opos oko) med. slobode. originalnosti.. di-. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. diplomatski zbor (fr. ops. dvostruko viđenje nekog predmeta. izaslanički. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. diplasios dvostruk) udvostručenje. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. povlastice. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. pren. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. odlikovanje. službeni organi koji se bave tim poslom. dvostruki pianoforte. državnički. podvostručenje diple (grč. diplasis dvostruk) glaz. diploo. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. dokumentirano. ponašati se oprezno. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odnosima između civiliziranih država. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. dvostruki pirih. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. svjedodžba o položenom ispitu.

spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dipteros dipteros (grč. smjer linije. di-. dipsa žeđ. npr. dyo dva. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč.. dipsao žednim) koji žedni. voj. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. v. podos stopa) metr. hram ograđen sa dva reda stupova. bez posrednika. directio) uprava. smjernica. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. v.. direktni porezi neposredni porezi. per direktum (lat. sizigija dipol (grč. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. kod starih kršćana: popis rođenih. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. logia) zool. pteron krilo.) dipterologija (grč. zool. pokućstvu i dr. dvokrilci. s dvije stope. zavoda. porez na prihod. dipteron diptih (grč. dipsao) v. vrhovno upravno ili nadzorno tijelo u nekom poduzeću. od dviju stopa. pteron krilo) arhit. strast za pićem. pravilo o držanju u nekoj stvari. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. na dvije ploče ili dva platna. umrlih itd. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. koji radi bez okolišanja. osnovana 22. res.. trgovina kupovanje robe iz prve ruke. indirektni porezi posredni porezi. na živežne namirnice itd. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. IX 1795. diptychon dvostruko presavinuto) dvostruka ploča na sklapanje. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. di-. v. direbus (grč. diploos. di-. od proizvođača direktiva (lat. directoire) upravno vijeće. dat. dipsetičan dipsomanija (grč. umj. dipteros dipteri (grč. direkcijska linija voj.. dvostopni dipodija (grč. dvostruka stopa. propis. dupren. upravitelj..) pravim putem. moda u načinu odijevanja. diribere brojiti glasove) brojač glasova . krštenih. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. direktna. di-. koji je u izravnoj liniji. dipsakos) med. društvu i si. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje 302 diribitor direkcija (lat. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. neposredan. directus) izravan. di-pus) metr. dipteralni hram. sijamski blizanci) dipodan (grč.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. mania) med. a svrgnuta 9. putanje jednog zrna direkcional (lat. direktorij.diplosomija diplosomija (grč. XI. slika u dva dijela. pus. per directum čit. di-pteron krilo) mn. npr. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. smjer rada. bolest žeđi dipsetičan (grč. directorium) vrhovna uprava. dipsa. director) ravnatelj. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. obadi. npr.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. di-. koji voli piti. direktoar direktorijalni (lat. ustanove i dr. ptito padam) gram. komarči i dr. slika koja se može sklapati diptoton (grč. 1799. directiva) uputa.

onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. dirigens) ravnatelj. pril. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori ujedan izvor kraj Tebe (Dirkino vrelo). ne zvučati skladno disaža (tal. tonska ljestvica. predmetak kojim se označuje loše stanje. rukovoditi. postupno. osobito medicinskim izrazima). znanost. razlika između boljeg i lošijeg novca. upravljač. diruptio) probijanje. spoznavati discesija (lat. disciplina arcana čit. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. disceptatio) rasprava. razlikovati. glaz. debata disceptator (lat.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saharoza.dirigent dirigent (lat. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. nastava. suprotnost uopće disaharidi (grč. tj. nastavna metoda. uredba o tajnama disciplinabilan (lat.50 kn u srebru. na štetu lošijeg. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici . crkveni). odgovara hrvatskom nedis. tj. pretresati. u redu. obavljati teške poslove diritta (tal. izdatak. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. dys ne. vojni. disaccordare) ne slagati se. razvesti. rukovoditelj. poredak (školski. onda je disaža po zlatniku 0. ukinuti. razvod braka disciplina (lat. sudac u sporu disceptirati (lat. ne suglašavati se. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. prepreke za brak dirimirati (lat. derendž na muci) kulučiti. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Amfion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. dirimere) rastaviti. dirupcija (lat. u mnogim složenicama: dvaput.te označuje razilaženje. dvostruko dis. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. dirimentia) prav. maltoza. razdvajanje.50 kn. smetnja. discessio) odlazak. trošak disceptacija (lat. disagio) trg. red. proboj Dis (lat. od jednog tona do drugog dirižabl (fr.) tajna znanost. neugodnost ili teškoća (u mnogim. alla diritta (tal. znanstveni predmet. odvajanje. razlozi za razvod braka. raspoznavati. tj.(grč.) stega. u strogoći. dis) 2. predmetak koji odgovara našem raz. držati u stezi. upućivati. teol. laktoza) 303 disciplinirati disakordirati (tal. glaz. discernere) odvajati. na red. grčki Pluton. poništiti dirinčiti (perz. discidium) raskidanje. disborzo (tal. raz.(lat. dis glaz.025 kn) disbarizam (grč. znanstvena struka. dys) 3. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. disceptare) raspravljati. dives bogat) starorimski bog podzemlja. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. disceptator) presuditelj. znanstvena grana.) glaz. dirigere) upravljati. ako je zlatnik 19. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. predujam.) trg. uviđati. dis) 1. razdvajanje. razvod braka discidij (lat.) po tonskoj ljestvici. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. debatirati discernirati (lat. disciplina arkana (lat.(grč. a po jednoj zlatnoj kuni 0.

nesloga disenter (eng. odvojili od državne. dis. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. dis-.) diserirati (lat. independenti. disertator disertator (lat. dys. raz. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. unakaženje. rasipati. dis-. raspadanje krvi diseminacija (lat. dia. nesporazum. rasprostiranje (ili: raznošenje. raspad na sastojke .ne-. disseminatio) sijanje.) otkrivač. dissertator) pisac znanstvene rasprave. nagrđivanje. nakaza disforija (grč. dike pravda) nepravednost. teško gutanje hrane. disgregacija (lat. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. interval od dvije oktave disdikija (grč. neraspoloženje. kvarenje oblika. bolestan sastav krvi. razvod. pronositi glas. soli itd. disciplina) koji se tiče stege.disciplinski disciplinski (lat. dys. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. rasprostirati. nakaznost. očituje se u zahtijevanju posebnih jela.ne-. raznositi. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. rasijavati. neistinitost. baptisti. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. nagrdenje. aisthesis osjet. disgenika (grč. fasis izreka. dissenter) "onaj koji drukčije misli". geuo kušam. dys. dissecare) razrezivati. kao prezbiterijanci. euforija) med. disertirati disertacija (lat. dissectio) rezanje nekog tijela. dvs-. vijesti diseminirati (lat. dissertare raspravljati) v. razmimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. diaklao prelamam) opt. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. npr. izumitelj. haima krv) med. fagein jesti) med. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. dys-. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. isp. disekcija disektor (lat. isp. dys-. dys. metodisti.ne-. octa. pren. diaklao prelamam) opt. funkcija) med. disgregatio) raspadanje. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. okusim) med. disserere) v. episkopalne Crkve. dys-. osjećaj) psih. dissecare) v. kvekeri. figuratio) unakažavanje.ne-. heretik (ovako se na- 304 disgregacija zivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. reda. smetnja okusa. stegovni. disseminare) rasijati. dys-. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. neosjetljivost. diskoverer (engl. lat. pas sav) glaz. femi kažem) psih. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. dis-. grč. nonkonformisti i dr. genos rod. dissertatio) znanstvena rasprava. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. tupoglavost disfagija (grč. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. širenje) nekog glasa.

dys-. npr. razdor. di-. dvosložna riječ disimilacija (lat.disharmoničan disharmoničan (lat. tj. prirodno disipacija (lat. magle. hydor voda) med. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. grč. tajiti. dissidentia) rascijep. rascijep. disjuncitvus) razdvojan. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. harmonia) glaz.) glaz. griješiti u tonu. rastresenost. npr: muškarac—žena. S je ili P1 ili P2). općenitijem pojmu. grč. disjicere. nesloga. dis-. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. chylos sok) med. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. rastaviti. licemjerje 305 disjunktivan disimulator (lat. ne biti složan dishidrozis (lat.: "Ili dođi. rastavan. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. razaranje promjena tvari u organizmu. odmetnik. odijeliti. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. npr. odvaja. disjectus) razbacan. nekom višem. kožna bolest na prstima ruku i nogu. pas—mačka. dis-. različitost u mišljenju disilab (grč. dis-. heretik disidij (lat. nesklad. biol. grč. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. suprotnost. prijetvornost. dissipator) raspikuća. dissidium) razvod. pogrešan ton (disonanca. razlikovati se. asimilacija disimilaritet (lat. npr. Bečom umjesto Bečem). s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. ili piši". disiunctio) razdvajanje. pogrješan u tonu. disjungere) odvojiti. dissimilis) ne biti sličan. prikrivač. katabolizam. raspršavanje. dima. disjunktivni veznik rastavni veznik (ili). razvod. disjunktivne ili rastavne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. dvoličnost. suprotan. razvesti disjunkcija (lat. harmonia sklad) neskladan. dis-. razasut disjungirati (lat. riječ od dvaju slogova. ali oba pripadaju. zatajivati. odvojan. razbacivanje. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. gram. neslaganje tonova. raspršen. log. rasipnik. pretvaranje. kakofonija). harmozo slažem se) ne biti skladan. logično razdvajanje disjunktivan (lat. nepažnja. nesloga. razjednačavanje. isključuje. cijepanje. pretvarati se disinvolto (tal. gram. licemjer disimulirati (lat. ne slagati se. neusiljeno. raspadanje žive supstance. razgradivanje organske hrane u listu. dissimilatio) gram. različitost. različitost u mišljenju. dissidens) otpadnik. isključenje. syllabe slog) gram. grč. razaranje metabolizma. prikrivanje. neslaganje. usp. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. prikrivati. kao srodni. dissipatio) rasipanje. raznorodnost disimilirati (lat. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi . dissimulare) kriti. tj. a druga ne. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. dissimilaritas) nesličnost. onaj koji se razilazi u mišljenju. dissimulatio) zatajivanje. koji razdvaja. bot. razjednačavati disimulacija (lqt. osobito vjerskom disident (lat. nesuglasnost. isključan. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). rascijep disharmonirati (lat.

nepriznavanje. eskontni posao diskontni račun trg. odračunavanje. prav. disclamatio) negiranje. okrugla ili obla ploča za bacanje. diskos. blijeđenje diskoloran (lat. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. diskeo. suvremeni disk. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. naknada . sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. raznobojan. diskač diskobol (grč. disconto) trg.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. dis-.disk disk (grč. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u disko-klubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. npr. dys. obično od drveta ili željeza. diskos. prestanak. kaseta. negirati. za gotovinu prije isteka roka. dys-. koja je diskontira diskontinuiran (lat. neraspoloženje. osobito: kupiti ili prodati mjenice. diskos. po odbitku određenih postotaka. automatske kretnje. fr.. unutarnji krug složenih cvjetova. disconto) trg. kupovanje kratkoročnih tražbina. osoba koja prima mjenicu u diskont. neprekidnost) prekid. decompte. dis-. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. bot. turobnost. napravljena od kamena. eidos oblik) sličan disku. pločast diskolija (grč. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. CD-a) 306 diskonto diskoidan (grč. ima promjer 22 cm. sopranist diskantni ključ glaz. tanjurast. kataposis gutanje) med. disconto. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. sjeta. neprodužan. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. continuere) prekinut. disconto) trg. usp. disconto) trg. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo.ne-. prekidnost. gubljenje boje. šaren diskont (tal. npr. continuitas produžnost. kod kojega je prestala veza. diskonto diskontant (tal.-engl. neprohodnost disklamacija (lat. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. a težak je 2 kg. disko. kineo krećem se) 1. diskos) šport. odbiti. bez veza. v. neprodužnost diskontirati (tal. prekidan. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. dyskolia) nezadovoljstvo. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. sličan tanjuru. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. discoloratio) obezbojenje. disemija diskinezija (grč. 2. escompte) trg. katapinein progutati. željeza ili drveta. v. discolor) različite boje. trzanje mišića i si. ne priznavati disko-džokej (grč. suncokreta diskant (lat. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. odračunati. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. med. dis-.-engl. clamare) poricati.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala.

ozloglasiti. osobito predsjedavajućeg. koji umije čuvati tajnu. ne ići usporedno s drugim tonovima. mudar. ne biti u skladu diskoteka (grč. nejednak diskordantnost (lat. suzdržljiv. međa. velikodušnost (pobjednika). discordare ne slagati se. mat. diskrecijski dani trg. neslaganje. neskladnost. supr. nesložan. disconvenientia) nepriličnost. pouzdan. discernere razdvojiti. na milost i nemilost. discernere. fr. diskos kolut. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. uzeti nekome dobar glas. geol. iznošenje na loš glas. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. diskrecijski diskredit (lat. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. oprezno. diskrecijske godine godine zrelosti. odvojiti. nesuglasnost diskordirati (lat. con discrezione čit. diskreto. razlika. discrediter) lišavati povjerenja ili ugleda. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. razlika diskrepantan (lat. razdor. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. diskrecionaran diskrecionaran (fr. discretionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. neskladnost diskordantan (lat. kem. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. razmak. ormar) 1. discordans) neskladan. suzdržljivost. discretio. fil. fr. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). nesuglasan. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. šutljiv. neskladnost. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). discrediter) lišavanje povjerenja ili ugleda. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. odudarati od pravilnog tona.creditare.) prema uvjerenju. discrepantia) nesuglasnost. nesuglasnost. discordia) nesloga. pažljiv. disrepans) koji odudara. kon diskrecione (tal. discredit) nepovjerenje. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. diskrecionarna vlast slobodno.. a diskresjon (fr. tj. a discretion čit.diskonvenijencija 307 diskrimen vlast. discordare) glaz. discrimen) nešto što odvaja. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. ne slagati se. nepristojnost. presudan ili kritičan trenutak. povjerljiv. discreto. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. različnost. discretion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. 3. šutljivost. theke škrinja. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. 2. neprikladnost. godine punoljetnosti. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. krasis mješavina) med. koji nije u skladu diskretan (lat. dys-.) glaz. po sebi različit ili odvojen. odvojen. loš glas. granica. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. neograničeno sudsko pravo i . međuprostor. fr. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. gubitak kredita. dis. ozloglašenje. nesloga. različit) 1. pažljivost. discordance) nesklad. najveća opasnost. 2. discretus razdvojen. oprezan. kriza diskonvenijencija (lat. kontinuirana veličina. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat.

discriminare) mat. discursus. lalein tepati. šport. dis-. intuitivan). nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego što se daju pripadnicama drugih država. pojmovne prirode (supr. nedostatak važnosti. nekog posla. iščašenje. dislocare) premjestiti. odvajati. fr. ali nije sposoban pročitati do kraja dislocirati (lat. raspravljati diskvalificirati (lat. discutere) objašnjavati. logos) psih. isključivanje. istraživanje razgovorom. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. premještati. discours) razgovaranje. govor. podjela. med. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. discussivus) koji objašnjava. viđenje) med. razmještanje. dislocatio) premještanje. sljepilo za boje. geol. razmjestiti. prijeporan. razmještaj trupa na nekom području. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. razdioba. razgovoran. nepodobnog diskvalifikacija (lat. discriminare odvajati. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. usputan diskusija (lat. usnama. dis-culpare) pravdati. facere učiniti) onesposobljavanje. lexis govorenje) med. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. obilježiti nekoga kao nedostojnog. iščašiti dislogija (grč. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. graničiti diskromatopsija (grč. kod određivanja korijena (x : . qualis. med. činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. praviti razliku. razlikovati. dys-. obespravljenje kolonijalnih.diskriminacija 308 dislokacija diskutabilan (lat. facere) onesposobiti. onaj koji je čisto misaone. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. govoriti) med. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). izlaganje diskurzivan (lat. x 2 ) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. discursivus) log. razgovor. nedostatak sposobnosti. discriminare) dijeliti. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. obespravljivati. voj. u razgovoru. koji razlaže . sporan. smanjivati prava. uganuti. isključenje dislalija (grč. razmještati. nesiguran diskutirati (lat. razgovarati diskurs (lat. opsis vid. discutere) govoriti. discussio) raspravljanje. vojsku. chroma. boja. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano diskriminacija (lat. dys-. prikraćivati prava. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. dis-. Crncima i Zidovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajuceg naroda. npr. dys-. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. qualis kakav. disculpatio) opravdavanje. opravdavati. uganuće. onesposobljenost za obavljenje nekog posla. predavanje. dys-.

nejednak. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. supruga) med. disopsija disopsija (grč. kem. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. raščlanjivanje. tj. dys-. glaz. neobuzdanost. ne slagati se u glasu. dissociatio) razdvajanje. omekšavanje. neskladan. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. diso- 309 dispareunija lucijski kontrakt trg. v. dissonantia) nesklad. nesuglasnost. dissolubilis) otopljiv. pareunos suprug. razdvojiti disolubilan (lat. dissociare) rastaviti. koji rastavlja. dissolventia) mn. koji pripada otopini disolvencije (lat. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. disonija dispanzer (eng. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. raspad (npr. dismembratio) komadanje. raspadanje nekog tijela. v. rastopiti. men mjesec. slabovidnost. nesloga. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). i . razdružiti. društva. Walt čit. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. razlikovati se disopija (grč. biti neskladan. koji rastapa. rastavljiv disolucija (lat. dissolutio) rastapanje. opsis) med. braka). koji ima prirodu otopine. razdor. član. dissolvere) otopiti. raspuštanje (nekog društva). nego traži veću konsonancu (u sekundi.). zapravo Walter Elias (1901—1967). 1922. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. sentimi. razvratnost. razuzdan disolutivan (lat. jabuka i vrlina dispareunija (grč. razum i biljka. nedo\ j- . dissolutivus) koji otapa. države. dys-. rastajanje. Pinokio. lakomislen. slavan je postao 1928. dis-. reo tečem) med. neobuzdan. raščlanjivati dismenoreja (grč. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. nezdruživ disocijacija (lat. osobito djelovanjem topline. raskomadati. dys-. rastopljiv. onaj čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. sredstva za otapanje (ili: razblaživanje.dismembr acij a kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. npr. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. dys-. Dizni Volt. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. mezalijansa disparatan (lat. membrum ud. Pepeljuga. noni i dr. komadati. nacrtao prve trik-filmove. dissonare) ne zvučati skladno. disparatus) iz osnove različit. disparatni pojmovi log. slabost vida. dissociabilis) nespojiv. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. raspuštenost. dissolutus) otopljen. neslaganje. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. osobito članova vladarske kuće). Petar Pan) disocijabilan (lat. rastopni. rastavljanje) disolvirati (lat. rastaviti disonanca (lat. (kreacijom Miki Mausa). opsis viđenje) med. elektrolitička disocijacija fiz. med. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. Alica u zemlji čudesa. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. slabo. dis-.

dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. dvosjemen.) prav. 3. pripremati i izdavati lijekove. homogene svjetlosti (boje). dis-pensare) podijeliti. dispaširati). procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu dispečer (eng. dispergere. podijeliti među zainteresirane (v. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. radnik koji iz jednog središta.) mn. ne sviđati se. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. dispatch hitno obaviti) 1. pnoe disanje) med. di-. di-. srca. spondeios) metr. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. sipnja. dispensatio) razdvajanje. upravitelj. plasso oblikujem. dys-. dis-plantatio) presađivanje. dispensator) darovatelj. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. astma. nesviđanje. donator. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. ravnatelj. raspršiti dispermatičan (grč.) dispondej (grč. dispergere) rasipati. dys-. displeist persns (engl. pepsis probava) med. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dijeljenje. sporne svote. različitost. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. rasuti. ne biti po volji dispnoja (grč. dvostruki spondej.disparitet 310 disponenda dispeptičan (grč. dys-. premještanje displazija (grč. displicencije paktum (lat. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. 2. displicentia) nedopadanje. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. dis-pescere) rastaviti. osloboditi od obveze ili kazne. farm. displicentiae pactum čit. sperma sjeme) fiziol. dys-. oprostiti dispepsija (grč. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. djelitelj. dispersivus) raspršen. elementarne. displicere) ne dopadati se. mehaničkih smetnji i dr. osobito u knjižarstvu.stihovna stopa od četiri duga sloga: disponenda (lat. raspršivanje svjetlosti. razdvojiti. osobito kod prepreka za brak. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. rasađivanje. rasap boja disperzivan (lat. razdijeliti. osobito u vezi sa štetom na moru. pneo dišem. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova . dys. neskladnost dispaširati (fr. sa dva sjemena disperzija (lat. dispersio) opt. regulirati račune displaced persons čit. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat.. ono što je stavljeno na raspolaganje. nekih živčanih poremećaja. dis-par) nejednakost. knjige koje je knjižar no raspoloženje žene za spolni odnošaj disparitet (lat.ne-.) raseljene osobe displantacija (lat. oslobođenje. oprost. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. groznice. razasut dispescirati (lat. dispacher) pom.

disponens) raspoložen. vedar. raspoloživost. habilitacijska disputacija. spor. disputare) prepirka. plan (npr. disponibilis) raspoloživ. odluka. sporiti se. raspoloženje. disponere) razmjestiti. osobito: voditi znanstvenu raspravu . ograničenje slobode primanja obveza. lišavanje posjeda. disputabilis) sporan disputacija (lat. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. promocijska disputacija. predavanja). za bitku). skica. formula presude dispozitivan (lat. sređivanje. dispossessare) prav. nagovoriti disposesija (lat. dispositiva) prav. nejednakost disproporcionalan (lat. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke kuće disponibilan (lat. velikih poduzeća itd. disputare) prepirati se. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. kod raznih ministarstava. dis-proportio) nerazmjer nost. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. urediti.disponent primio radi rasprodaje. sposobnost raspolaganja nečim. lat. mala apraksija. imanjem). a da se ne mora polagati račun (npr. odlučuje dispraksija (grč. nacrt (rasprave. krađu). disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. lišiti posjeda dispozicija (lat. redni broj 66. med. dis-proportionalis) nerazmjeran. nejednak disprozij (grč. prilagoditi. osobita sposobnost za nešto (npr. dyspraxia) psih. voj. dispossessio) prav. koji naređuje. sudionik u disputiranju disputirati (lat. rješenje. prirediti. lišenje posjeda disposesirati (tal. razmještati. ali ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. uređivanje. dispositio) raspored. raspolaganje novcem. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. dobra volja. sposobnost za pravne poslove. znak Dy disputa (lat. poslovođa. tj. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. dobre volje disponirati (lat. sklonost. imanjem. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. na raspolaganju. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. nadmetanje riječima disputabilan (lat. pobuditi nekoga na nešto. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. disputans) v. dispozicijski fond novac stavljen nekome na raspolaganje u određene svrhe. dysprositos teško pristupačan) kem. glazbu. sposobnost za samostalno obavljanje poslova 311 disputirati dispozicijsko dobro trg. element. oraspoložiti. raspravljanje. znanost. sklonost nekim bolestima. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ili defendent) tvrdila. pripremanje. atomska težina 162. zločin. disponens) upravitelj. raspoređivati. članka. propisuje. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. disputatio) raspravljanje. disputator disputator (lat.46. disputatio pro gradu) disputant (lat. pripremiti (članak. raspolagati (novcem. disputator) raspravljač. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. predavanje). razmještaj.) dispozicijska sposobnost prav. srediti.

rhytmos sklad. distincuts) odvojen. distans) šport. razlikovati nešto od nečega. di-. otmjenost. distinctivus) koji odvaja. dystychia red) 1. nedaća. točno razlikovanje pojmova. reputation) loš glas.disreforma disreforma (lat. metiljavost distonirati (tal. raz-. distenzija distendirati (lat. otmjen. stichos red) med. log. distichon) metr. razmjer) nedostatak ritma. dvostruki red. položaj distinktan (lat. fr. dys-thanatos) teško umiranje. rezerviran. tj. dis-. izići iz r pravog tona. grč. dvostih. logia) fil. na lošem glasu disrenomirati (lat. fr. svirati) . dis-. dva stiha zajedno. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. razlikovan. stichos) s dva reda. heksametar i pentametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. resommandation) loša preporuka. pokuditi disrenomiran (lat. di-. kuđenje disrekomandirati (lat. pri marširanju: držati propisan razmak. dis-. renommer) ozloglašen. razlika. obujam. dys-. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. kao takvi. apsolutno proturječe teleološkom shvaćanju života i prirode distencija (lat. iskazivati nekome posebnu pažnju. zaseban. dis-. distonare) glaz. teleios savršen. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. rađanje blizanaca distomatoza (grč. zla sudbina. dakle. fr. nesretan slučaj distihija (grč. tikto rodim) med. dis-. disrumpere) fiz. distinctio) razlikovanje. otmjen distokija (grč. nepristupačan distancometar (lat. resommander) loše preporučiti. opseg. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. distantia) udaljenost. rastegnuti distenzija (lat. ozloglašenost disritmija (grč. distentio) v. borba s dušom. dis-tendere) med. fr. supr. dis-. fr. di-stinguere) odvajati. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. dis-. stoma usta) med. distantna. istaknut distingvirati (lat. di-. razgovijetan. razumljiv distinktivan (lat. fr. napregnutost. eutanazija distanca (lat. reforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. nesklad. renommer) iznijeti na loš glas disreputacija (lat. mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. distencija distih (grč. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. potpun. osobito trepavica distihijaza (grč. jasan. različit. odnosi u prirodi i kulturi su 312 distonirati nesvrhoviti i štetni za život te. dvoredan distihija (grč. nesreća. distantia rastojanje. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). držati distancu voj. stichos) 2. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. naglo pražnjenje elektriciteta. ugledan. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. razmak. silom istegnuti. dys ne-. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). di-. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. dis-tendere) zategnutost. med. razlikuje.

razdijelni. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. disunire) razjedinjenje. područje. razonoditi. razdjeljivati. disunire) razjediniti. raspoređuje. distributivus) koji dijeli. trofe hrana) med. ime pod . zabava. med. di-. disturbatio) rasap. stih ovna stopa od četiri sloga: — U — U ditta (tal.) trg. prav. distihijaza distrikt (lat. ukinuće disunija (tal. prevrtanje (očiju). dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. di-. thrix. odcijepljenje. theos bog) vjerovanje u dva boga. distributivno rješenje prav.: kolektivan pojam). čitavog organizma 313 ditta disturbacija (lat. razonoda. burno. di-. odvojiti. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. trochaios) metr. mjenice trgovca koje ima u trgovini. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. di-. temno režem) razdvajanje. poet. dittos dvostruk. disunire) mn. otuđivanje. poremećaji u prehrani jednog organa. rastaviti. tetra četiri. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidljivosti diteist (grč. distractio) rastresenost. okrug. mjerodavnost. razdioba. osnova) geom. di-. razmješta. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. dithyrambos) oduševljeno. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. districtus) sudski kotar. razdjeljuje. distringere. uganuće nekog uda. nepažnja. distribuere) razdijeliti. v. velika terca ditopsija (grč. razvrgnuće. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. vlas) med. dvobožac diteizam (grč. razdavati. zanosno. distributivan pojam log. razmjestiti distributivan (lat. distributio) podjela.) distrihijaza (grč. rasporediti. djelokrug distringas (lat. razvući. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. iskrivljenje distrahirati (lat. dys-. strofe) poet. kao u ditirambu ditomija (grč. razvesti. distortio) med. potpis na pismu. edra površina. dvoboštvo ditetraedar (grč. zabavljati. razdor. smetnje pri mokrenju. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. iščašenje. disurija psihika (lat. rasporedni.distorzija distorzija (lat. nekog njegovog dijela L. odvojen disunirati (tal. trichos dlaka. orao gledam) v. bolestan sastav mokraće. prodaja distribucija (lat. podijeliti. dys-. boga vina i uživanja. poliedar s dvaput po četiri površine ditiramb (grč. disunire) razjedinjen. distringas) prav. sudsko rješenje o podjeli stečajne mase među vjerovnike. dvostruki trohej. naredba o pozivanju pred sud. dys-. skrenuti pozornost s nečega. razmještajni. ditonos) glaz. diplosija ditrohej (grč. di-. razdvojiti disurija (grč. zabavljanje. odvući. osujećenje. nesloga disunionisti (tal. med. uron mokraća) med. rastavljen. distribuens) razdjeljivač. distrahere) rastresti. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. zbuniti. po dva itd. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. razvoditi. disuria psychica čit. raspored distribuent (lat. zabaviti.

divertere) odvojiti. kod tal. u određeno vrijeme. gorostas. promjena. popis poreznih obveznika. diversus. svakovrstan (diverzna roba) diverzifikacija (lat. gigant. kaz. diversitas) različnost. govorenje bez veze. odvratiti. diversificatio) mijenjanje. osobito pjevačica. supr. dat. divergens) koji ide u različitom smjeru.) trg. raznovrstan. odlutati. ašikovati divarikacija (lat. konvergentan divergirati (lat. divergence) razilaženje. draga divagacija (lat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili kojim se trgovina ili poduzeće vodi. divergere) razilaziti se. Zeus. mat. divide in partes ekvales (lat. govoriti bez veze. divertimento diverzan (lat. divan) govoriti. pjesnika: ljubavnica. diversio) odvraćanje. promjena smjera. razmicati se. razgranavanje. udaljavati se od teme divan (perz. diversus) različit. razonoda. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. koji se razilazi. forma) nejednakog oblika. Dii. divagari) tumarati. lutati. voj. razdioba vlage po tijelu. ret. diva) božanska. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. djeljenik dividenda (lat. di-. razveseliti. lako i ugodno glazbeno djelo. raznolik. udaljavati se jedno od drugog. dividirati divide in partes aequales čit. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. uron mokraća) med. zabavljati divertisman (fr. voditi ljubav. pren. di-. ples i pjesma između činova. raznorodnost. različnost. divaricatio) fiziol. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. razonoda. osujećivanje određenih namjera. razgovarati. uron mokraća) med. divertissement) zabava. Dios. raznolikost divide et impera (lat. osobito pjesama (npr: Goetheov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. firma diuretik (grč. danas: poznata i slavna glumica. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko . mali balet. dividendus) mat. obožavana. raznovrsnost. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. granasto razvijanje jedne žile divergencija (fr. ples na pozornici. različit oblikom diverzija (lat. med. prid. gen. diuretičan diureza (grč. ak. lutanje. zabavna kompozicija divertirati (lat. kolos. carinarnica. tajno vijeće bivših sultana. ljudina. zbirka spisa ili članaka. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. divagatio) tumaranje. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. med. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika).diuretik 314 dividenda se više članova uzima. odstupati. razonoditi. udio u dobitku koji. Dia) diva (lat.) glaz. med.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. ret.) podijeli pa vladaj! v. skretanje. trabunjati.) mit. pren. lit. biti različitog mišljenja divertimento (tal. neočekivan napad. udaljavanje divergentan (lat. sredstvo koje pospješuje mokrenje. unošenje promjena diverziforman (lat.) tursko državno vijeće. udaljavanje jednog od drugog.

nebeski dixi čit. divide et impera (lat. zapovjednik divizije divizionizam (lat. predviđanje. predviđački.. st. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. razdijeliti. divide in partes ekvales (lat. proriče. slućenje divinator (lat. divortium) prekid. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. rekoh. vračanje. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat.: Tijela su dijelom čvrsta. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. predviđa. rastrubiti. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.. podjela. divulsivus) koji kida.. divisio dijeljenje) umj. jedno pokraj drugog. dizati do neba. dicere reći. podijeliti. razglašavanje. brojčanik kod urara. divisionnaire) voj. pretkazuje. širenje informacija divulgirati (lat. djeljivost dividuum (lat. npr.). divulgare) razglasiti.) ono što se može dijeliti. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. pobožno. diksi (lat.) onaj koji može predviđati. dividualitas) mogućnost dijeljenja.) božanski. mat. dividere) log. divulgatio) iznošenje na velika zvona. udio u podjeli dužnikova imanja dividirati (lat. tisk. stavljati u red bogova. gatanje. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? P2.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. obožavanje divinizirati (fr.) lit. glasoviti spjev tal. Divina komedija (tal. kazati. dijelom tekuća. dixi) rekao sam. oblik: S je dijelom P 1? dijelom P2. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. umjesto da se miješaju na paleti. npr. odjeljak divorcij (lat.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. divisorium) instrument za dijeljenje. ono što je djeljivo Divina comedia čit. stavlja se. dakle. da bi se dobio zeleni ton. rastanak. svečano divulgacija (lat. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. dijelom plinovita divizma (lat.) podijeli pa vladaj!. završio sam . proricati) koji vrača. proricanje. vidovnjak. mat. razvod braka divotamente (tal. diviniser) obožavati.) glaz. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat.) med. divisio) dijeljenje. divisura) odsjek.dividirati uloga. raskidanje divulzivan (lat. raskida divus (lat. "Božanstvena komedija". naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. štovati kao Boga diviš (lat. divide in partes aequales čit. djelitelj divizorij (lat.. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. bolničara itd.. prorok divinatoran (lat. log. voj. s pobožnošću. divulsio) kidanje. vrač. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. divinare pogađati. 315 dixi 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. divinatio) pogađanje. divisor) mat. proročki divinizacija (fr. dividere) dijeliti. podjela obujma jednog pojma. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija).

najstariji po redu primanja u nekom društvu. dys-.diza što sam htio reći. do ut facias (lat. enteron crijevo. 1858—1913) dizenteričan (grč. pali samo sobom. sad mi je savjest mirna diza (njem. dare davati.) prav. križanac njemačkog ovčara i velikog pinča. godini stala na čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. doalium) prav. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. dixi et animam meam sa. zbog visoke temperature i tlaka.(grč. dvanaesterac. dati. Diise) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). dysenteria) med. udovički dio. osnova) geom. najstariji po godinama. daktylos prst) anat. kem. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. dvanaestopalčano crijevo. upotrebljava se za pogon brodova. docendo discimus (lat. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. docere) poučavati. učiti drugoga.lua. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. griža. doarij doarij (lat.vi čit. duodenum dodekadika (grč. dotarij dodeka. do dajem) do ut des (lat. koji lako uči i shvaća. sustav računanja dvanaesticama. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. a ne deseticama kao u dekadnom ili decimalnom sustavu dodekaedar (grč. 316 dodekafonija nekoj ustanovi. doarium) prav. diksi et animam meam salvavi (lat. v. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412—1431) koja je u svojoj 17. inženjeru Rudolfu Diesćlu. desen dizelski motor teh. a ti radi doajen (fr. docilis) poučljiv. dys. najstariji po službi doalij (lat. dodeka. dodeka. sapnica pročišćivač dizajn (engl. zlo-. dodarium) v. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bili razapeti zajedno s Isusom Kristom.predmetak koji označava nešto nesređeno. mlaznica.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat.) ja dajem. lokomotiva i dr. poslušan docirati (lat. teško.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. upućivati. automobila. dodeka dvanaest. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) dizenterija (grč. starješina fakulteta. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest I . tj. fone glas) glaz. dodeka) predmetak u složenicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. tj. doalij doberman plemenita rasa pasa. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. docens) učitelj. dekan. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. dodeka) mat. doyen) starješina. edra površina. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. gotov sam. enteron) med. hrvatsko ne-.) rekoh i spasih dušu svoju. A. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. dajem da bi i ti dao. desing) v. koji ima dizenteriju. (naziv po pronalazaču. nego ubrizgava i. dvanaesnik. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat.

dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. unatoč proturazlozima. v. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. syllabe slog) dvanaesterosložan. 1874—1951) dodekaginija (grč. dodeka. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. dogma mišljenje) fil. dodeka dvanaest. dog) rod velikih i snažnih pasa. petalon list) bot. gyne žena) mn. dodeka.) carinarnica doger (niz. dvanaesterac dodekatlon (grč. koji ima dvanaest slogova. red Linneovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ili dvanaest tučaka dodekagon (grč. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. bez obrazloženja i dokazadogmatičar (grč. pren. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. andria muškost) bot. XI. buldog i dr. austrijski kompozitor Arnold Schonberg. pren. u Novom zavjetu: carska naredba. dodeka dvanaest. dogessa) duždevica dogma (grč. naziv za gimnastičko natjecanje u dvanaest disciplina. dogma mišljenje) fiz. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. koji se tiče dogme. klasa u Linneovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafroditnom cvijetu dodekapetalan (grč. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. engleska. bot. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. naučavanja o vjeri: neispitan. dogma mišljenje) pravilo. prvobitno: onaj filozof koji je. pristaša dogmatizma. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. nekritičan. njemačka doga. za- 317 dogmatizam konska odredba. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dodeka dvanaest. dodeka. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo.dodekaginija zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. pouka. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dokeo mislim. athlon natjecanje) šport. gonia kut) geom. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dodeka. dogana (tal. zaključak crkvenog sabora (koncila). bez dokaza. fil. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dog- . dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi.

logia) slavljenje i veličanje Boga. dogramak isjeći. doksat) vrsta balkona. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. Iatreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. logia) "znanost" o dogmania dogramadžija (tur. doketizam (grč. pošto ga poprave. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. doxa mišljenje. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. dokimastika) dokimaziologija (grč. popis. odredujem) postavljati znanstvene tvrdnje. doctor) učen čovjek. kem. drvodjelja. odsječnim i uvjerljivim tonom. to dock) pom. mania bijes. rezbar dogramadžiluk (tur. kada brod ude u takav dok. n. doxa. dokimazija dokimazija (grč. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč.dogmatizirati mi. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. jednog jamba i kretikusa: U U dok (eng. iziđe na površinu. hidraulični dok sličan postupak. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. docket) trg. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. predavati o dogmama. tj. zajedno s brodom. dokema privid) naučavanje da je Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. filozofiji. dokimazija dokimologija (grč. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. izdrobiti) stolar. dogmatizo donosim odluku. lista robe doketizam (grč. stolarstvo dohmij (grč. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. vještina ispitivanja (dokimaziologija. mnijenje. dokimazo ispitujem) kem. mudrost naoko doktor (lat. osobito u medicini). dochmios) metr. dovesti lađu u dok doksat (tur. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. v. dogma. pismo s popisom poslane robe. sofia mudrost) umišljena mudrost. doxa slava. (supr. u svakodnevnom životu: liječnik. te prema tome 318 doktor i nije rođen kao čovjek (2—3. čestit. toliko dubok da može primiti brod. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli e. voda se iz njega iscrpe. govoriti odlučnim. dogramak isjeći. v. dogma. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. grafo pišem) mn. dokimos dokazan. st. dock) unutarnji dio luke. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. u školi) dokirati (eng. ozidan bazen.: empirizam. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. dokimazo ispitujem. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. fil. dokimasia) ispitivanje. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. skepticizam. doxa slava. izdrobiti) stolarski zanat. istraživanje. znanstvenik. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. samo pomoću zraka doket (eng. kriticizam) dogmatizirati (grč. pravnim znanostima.) . a zatim se voda iscrpe i on. logia) kem. dokein činiti se.

pedantan doktrinarizam (lat. documentum publicum čit. s bolom. činjenično do- 319 dolmen kazan. otkriti dokusuriti (tur. škrinja. dolichos dugačak. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. povelja. doctoratum) doktorski ispit. niša. dolap) 1. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. umilno dolentemente (tal. docere poučavati. a da ih ponovno i ne ispituje. dolče (tal. onaj koji teži konzekvence svojih shvaćanja ostvariti. doktorska titula doktorirati (lat. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. dokumentum publikum (lat. isplatiti dug. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. documentum) pisan dokaz. žalosno dolerit (grč. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. pretjerano točan. uopće uništiti dolama (tur. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat.) glaz. dokumentum privatum (lat. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). kefale glava) svojstvo lubanja čija je širina manja od četiri petine dužine. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. ostatak novca nakon plaćanja) 1. tj. v. ubiti. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav.) javna isprava. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. dolento dolento (tal. poveljni. doctrina) učen. isprava. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. 2. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. doktrinarizam dokument (lat. potkrijepiti dokazima. kusur izvratak. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. doktrinarstvo doktrinarstvo v. documentum privatum čit.) kabanica s rukavima. prosopon lice) čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. dolichos dugačak. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka . koji se temelji na ispravama. podnijeti dokaz.doktorand doktorand (lat. znanost. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. documentarius) ispravni. ormar u zidu. dollyman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. ona koju nije izdala vlast. tj. kandidat za doktora doktorat (lat. slatko. documentare) pisano posvjedočiti. pokazivati. bolno. 4. tužno. dokrajčiti. tj. katekizam doktrinar (lat. bez obzira na stvarnost. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. sprava za prženje kave dolar (engl. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. tj.) glaz. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. popuniti manjak. 3.) glaz.) privatna isprava. doctrina) učenost. 2. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. doctor) položiti doktorski ispit. poveljama. dollycran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta).

gospodarstvo. obiteljski. dominatio) vlast. domus. smeđeg i crnog. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. biti nastanjen. v. stan. dolento dolozan (lat. pakost. boraviti. fr. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. saborna crkva. dominium.dolomit dolomit min. duomo) 1. polje rada. zlonamjerna prijevara. doma. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor (lat. dominans) koji vlada. patnje doloroso čit. engl. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. dominatus) vlast. domaine) vladarsko. tal. prebivati. glavni ton. zloba dom (lat. pretežit dominat (lat. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. v. nadmoć dominanta (tal. područje. glavna crkva u gradu. trg. struka domestikacija (lat.) 2. lukavstvo.) bol. domicilium) koji stanuje. dom. djelokrug. doma kuća. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. prebivalište. domino) mn. nastaniti nekoga. ukroćivanje. državna dobra.) glaz. krunska imanja. vladarka. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. samostana dominacija (lat. bolovi. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. bezbojan kristalast vapnenac. fobeomai bojim se) med. dominium. domanium) pretvoriti u vladarsko. sivog. unutarnji. zavičajni. dominator) vladar. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. dolosus) zlonamjeran. domanium) koji se tiče krunskih. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. a u nekim i kobalta. nadstojnica ženskog kat. don doma (lat. domesticatio) pripitomljavanje. domesticus) kućni. ima redovito primjesa željeza i mangana. fr. domicilium) zavičaj. biskupa ili Kaptola). dome. domaćica. krug djelovanja. gospodarstvo. ali ga ima i bijelog. nego negdje drugdje domicilirati (lat. nadmoćan. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine 320 domine domestikus (lat. odrediti nekome mjesto stanovanja. npr. dolorozo (tal. domicilium) stanovati. tj. effet a domicile. domicellus) mlad kat.) gospođa. domicilium) trg.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domino 3. peti ton u dijatonskoj ljestvici. vladanje. rat domicelar (lat. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. krunsko dobro. domus kuća.) prijevara. stalno mjesto stanovanja. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. glavni. . osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. v. dominante) glaz. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. trg. dolores) mn. dolores (lat. mn. fil. vlada. žutog. vladanje. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. gospodar domine (tal. domicilium) trg. gospodari.

izdizati se nad kim ili nad čim. praviti se gospodin. npr. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. vladarica donacija (lat. 2. vlastelinski. gospođa. Donald Dak (engl.) gospodar. misa dominion (engl. Don Juan) v. gospodariti. primatelj . dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. dominikalni porez porez koji plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. doma kuća. gospodar igre) dominus (lat. dies) dan Gospodnji. donna) 2. Don Kihot (šp. tj. osoba obuče- 321 donatar na u domino (na balu pod obrazinama). pravo vlasništva. dominicalis) gospodarski. dominica sc. perikope. dompteur) krotitelj životinja don (šp. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. donarium) žrtvenik donatar (lat. gospodarica. nadvisivati domino (tal. posjed. donatio) poklanjanje. Mozartova opera Don Quijote čit. vlast. donatarius) onaj koji prima dar. dominari) vladati. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. posjednik. slobodan posjed dominikalan (lat. taj je domino. dominion) suverenost. prije: sama crkva. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. vlastelinski dvor dominikum (lat. odjeća za balove pod maskama. Gospodov.dominica dominica čit.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. dominium) pravo vladanja. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. biskupski dvori. krabuljama. biti na čelu. Don Juan Don Juan (šp. od donum dona (tal. obrazinama. kao i titula kneževa. dominicatum) gospodarski dvor. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. zapovijedati. dominikalne lekcije dominikalist (lat. zemlja ili područje kojim se upravlja. don Frane) Don Huan (šp. zavodnik. čitaju i tumače. nedjeljom i blagdanskim danima. vladati nad kim ili nad čim. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. vlasništvo. 36 ili 45 pločica.) legendarni šp. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. pustolova don-premija (fr. gospodin domogem (grč. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. dominika (lat. mn.) gospodin. domaćin. lat. dont. dominicum) crkveno imanje. biti na prvom mjestu. vladar. akt o davanju poklona Donald Duck čit. osobito sudskim putem. tj.) 1. svileni ogrtač za maske. nedjelja.) dominikat (lat. igra u kojoj se 28. v.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. rezidencija dominij (lat. isticati se. Gospodnji. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. 3. tip avanturista —zanesenjaka. vlasnik. praemium) burz.) 1.

koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. amilinski kloral. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dvostruko doppio uso čit. zem. uljasta i poput vode bistra tekućina. pustolovni (avanturistički) ludi podvizi. dope mazivo za stroj. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. dormitorium) spavaća soba.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. e. tvrdo i . stražnja. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. n. majka Nereida Dorifor (grč.) s druge strane. pozlata. donkihotijade donkihotijade pl. dormire.donator 322 dot rakter Dorana. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. groblje doromanija (grč. dotis) u starorimskom pravu: miraz. kralježnica. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom doraža (fr. dopl-igl (njem. donum auctoris (lat. dorage) pozlaćivanje. planinski prijevoj. dorsalis) anat. Don Quijote) mn.) ili in tergo (lat. oleum) kem. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Peloponezu. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. doppel. v. doriakos) svojstven Doranima. eagle) "dvostruki orao". pustolovine.) glaz. poklon. narkotik. st. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. el Dorado) v. hrbat. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. s obratne strane (npr. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat.) dar. leđni dorzetin (eng. u izradi šešira: prevlačenje pusta. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. klobučinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. leda. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. dormitivum) med. in dorso (lat. utemeljilo Spartu. dorsualis) v. dorsum. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na- donator (lat. starogrčka božica mora.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. doppio uso) trg. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. darovatelj. venter trbuh) anat.) leda. dorzalan dos (lat. pust. pozlaćivati. jednog starogrčkog plemena. de-aurare. kći Oceana. dorer) pozlatiti. donator) davatelj. ležaljka za spavanje dormiol (lat. putnička kola u kojima se može i spavati. pr. tj.) donkihoterije (šp. fr. dorsum leđa. Doris) snažno. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. venter trbuh) ledno-trbušni. doppelt dvostruk. dos. leđnotrbušni. dopio uzo (tal. obratna strana. engl.) točkica. ustanovama itd. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. neke mjenice) dorzalan (lat. grubo narječje (dorski dijalekt) i ka- . doron dar. donkihoterije donum (lat. Stoss udarac) šport. sjevernoamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. spavaonica (osobito u samostanima). greben.

duhana i dr. osobito pri stranim predstavništima u Turskoj dragonada (fr.) šport. koji spada u miraz. Dose. počasni dar. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. dobrotvornu ustanovu) double-scull čit. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. kratica za doktor filozofije dr. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu doziranje (grč. osobito: davanje lijeka. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. dosis davanje. dotales) mn. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. ar. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dan. dati miraz. logia) med. dotalis) mirazni. tardžuman) tumač. dragueur) pom. dotare) opremiti. narodni dar. dotarij dotarij (lat. davanje. phil. vojna vlast. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. drachme) starogrčki i starožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. dragon) prisilno preobraćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. dotalia pacta čit. prihod dotalan (lat. tassah) 1. daase. dotatio) miraz.dotacija zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dosis davanje) 2. kratica za doktor dr.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. draguer) pom. koji se tiče miraza.) dozimetar (grč. med.) trg. prevoditelj. kutija za čuvanje suhih tvari. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. trata drager (fr. dosis davanje. često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. kratica za doktor medicine dracena (grč. daun! (engl.) pomoću draguna. ugovori o mirazu dotali (lat. fil. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. usp. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) 323 drahma doziologija (grč. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. didomi dajem. mjenica.. dotalitium) prav. (1681. Dauning-strit (engl. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. supstanci (šećera. dosis davanje) med.) sklapanje braka. dotarium) prav. v. drager dragoman (ar. određivanje količine tvari. vrsta uskog trkačkog čamca (skulera) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! čit. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. vojske. vojskovođama. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. udovički dio imanja dotirati (lat. darovati (Crkvu. dr. g. zmajevo drvo. stara . dubl-skul (engl. drakaina) bot. školu.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. dotalija pakta (lat. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti.

čoharstvo. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. otuda: drakonski pretjerano strog. e. s mnogo radnje. dramatičar dramaturgija (grč.7718 grama drama (grč. sukno. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. drama.). rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr.2 g = 1/100 oke dram čit. = 4. ergon djelo. drem (engl. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). Reihe red) troredan. čoha. nisu mogli održati. što je u vezi s dramaturgijom (npr. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). socijalna. dramatikos) dramski pisac. e. drama radnja) koji se odnosi na dramu. trun.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. n. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. drama radnja) radnja.32 g drajfirtl (njem. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. pr. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. Dreivierteltakt) glaz. do II. drama. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. drama) malo kazališno djelo. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. okrutan drakonski v. drap boja prljavožuta. živo i u razgovoru (dijaloški) . mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. drapa. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. drei tri. pisac drame dramatika (grč. dirhem mrvica. drama radnja) dramska književnost. lat. svijetlosmeda boja drapa (nord. drachme) turska mjera za težinu = 3. članci.drajfirtl 324 draperija dramatičar (grč. neumoljiv. tročetvrtinska mjera tročetvrtinski takt drajrajig (njem. strast za kazalištem dramatopeja (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. diram. drap). dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. dramaturgija dramaturški (grč. st. mania pomama. suknar- atenska mjera za težinu. koji je u tri reda drajsiger (njem. s pripjevom draperija (fr. tvornica sukna. prikazi i si. radim. teorija drame dramaturgika (grč. poet. od VI. drama. fr. pr. draperie) tvornica čohe. drappo. n. drao činim. psihološka itd. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. dramaturgike) v. koji se zbiva kao u drami.) dramolet (grč. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. dati dramski oblik. dreissig trideset) tridesetogodišnjak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. povijesna. gururlu koji se kiti. drama) prerađivati u dramski oblik. grč. pren. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio (npr. dramski pisac. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. st. tj. osobito pohvalna. čiji se zakoni.

očevidan dravidski jezici (sanskr. psa vještinama. zavaravati drift (niz). odjeća neke organizacije. odvodna cjevčica drenaža (fr. na kipu). Dreh-biihne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivanjem nogama (preteča bicikla). sačma drebina (njem. zastori drapirati (fr. dekanski jezici draže(ja) (fr.) prostorija za oblačenje. privikavati životinje (npr. snažno djelovanje. dresser) školovan. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. neposredan.drapirati stvo. dresing-rum (eng. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. trgovina čohom. namjestiti zavjese drastici (grč. med. dresser) uvježbavanje (pasa. opipljiv. izravan. uvježbavati. zavjese. pom. čohana roba. neposredan. vježbati. Dryas) mit. dresser) obučavati. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. 1. radim) mn. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. direktan dreta (njem. kretanje glumaca. Iranu i Sri Lanki. uvježbati dressing-room čit. zvukovi itd. strog. 3. položaj kamere. gorska vila . Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. konja. knjiga u kojoj je propisano sve stoje potrebno da bi se moglo snimati (npr.) drednot (eng. drastikos) koji ima jako. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom potegačom Drijada (grč. dragee) šećerno voće. drao djelujem. dritto) ravan. fali dress (engl. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. grub. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. neotesan. med. pren. drehen okretati. K. konja jahanju). dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. konstruirao ju je 1817. g. podzemne. med. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi 325 Drijada dres (engl. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. Draise po kojem je i dobila ime. ušećereni badem. gala-odjeća dresiran (fr. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. tj. Pakistanu. ptica i dr.) dret (tal. vrtjeti. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi.) društvena odjeća. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. 2. uvježban. Alfred čit. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. dress) odjeća. ukroćen dresirati (fr. Drajfus (1859— 1935). jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. Buch knjiga) knjiga snimanja. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. uniforma. osobito športskog društva. dretva Dreyfus.

dril-kultura dril-kultura (eng. drosos rosa. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. (u 18. govore jednim arapskim narječjem. trilix trožičan) platno od triju niti (čvrsta lanena. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. biljka rosika kružnolista. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. cultura) sijanje ili sađenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. drolerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. 3. grčkog) koji imaju. a religija im je mješavina poganstva. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. drops) vrsta voćnih bombona. vrsta gumba.) laka. trpak. Drucker) 1. dulais dvojan) gram. navijač. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. zao duh. navijati za (igrača. dromas. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit.) suh. kudjeljna ili pamučna tkanina). hrani se kukcima droška (rus. kopča. st. drurilejn (engl. draj (eng. cvilih drimifagija (grč. duo dva. kick udarac) šport. šport. šport. fageo jedem) med. vrsta brze jedrilice dromos (grč. Druck tisak. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. drosos rosa. navijač drukfeler (njem. drimys ljut. šport. Britaniji itd.) pom. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. lat. extra dry čit. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. usp. kibic. suhi dok.) "osobito suh". drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. drut) vještica. Drillich. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela . jedenje ljutih. droodles) naoko besmi-. tipfeler Drury-Lane čit. 2. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. čarobnica 326 dualist drudlz (engl. konja i dr. drill. starokeltski svećenici drukati (njem. dromedarius) obična jednogrba deva. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem.). metalosavijač. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. dvojina. sanskrtskog. gorkih ili kiselih jela droga (fr. dropkik (engl.) londonsko kazalište osnovano 1663. dry docks čit. osobina nekih jezika (npr. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. lat. drucken) tiskati. bril. droseros rosan. lat. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i piljevine dualist (lat. Drucker) sitni metalni gumb. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. osim jednine i množine. vlažan) bot. vrsta šampanjca trpkog okusa dual (lat. kopče. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. dualis) pristaša dualizma. vlaga.-kelt. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. ekstra draj (engl. vilenjak druda (niz. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč.) druker (njem. drop pasti. draj doks (engl. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. drut) vještac. šport. Fehler pogreška) tiskarska pogreška.

udvostručavati. dubitatif) sumnjičav. načela. kolebanje. osobito: sumnjivo potraživanje. dubitare sumnjati. doubler) udvojiti. 1829—1911). udvajati. tikati. gram.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). umnožiti. puška dvocijevka dublirati (fr. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. dijeljenje na dvoje. anorganska i organska priroda. dvostruko dublaža (fr. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i filmu) dubleta (fr. osjetilna spoznaja i razum itd. duo. neodlučnost dubitativan (lat. 6.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika . metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. neizvjesno. Bog i svijet. usp. larus dudoec (lat. dubiosa) nešto što je sumnjivo. oklijevanje. za oktavu viši od principala. subjekt i objekt. voj. pom. sklon sumnjanju. koji sumnja. Bruder brat) pobratim. duh i materija. udvostručiti. orguljski registar. doubleur) dvojnik. obići (npr. dubitare) sumnjati. murva. npr. tisk. dvojbenost. ugurati u borbenu liniju. dvojba neizvjesnost. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. priroda i duh.. double) dvostruk. npr. biti u neizvjesnosti dubi (fr. oblik dvanaestine. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. oploviti. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. pogrešno dvo- 327 dudoec struko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog.) bot. dualis) fil. dubium) sumnja. principa. podstaviti (haljinu). dualis) dvojstvo. ne biti u što siguran. duodecimal- . duce) vođa dud (tur. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. nešto što je osobito malo. in dubio (lat. 2. neizvjestan. čovjek kojemu govorimo "ti". double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. lov. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. dubitatio) sumnjanje. dvojina. naučavanje o dvojstvu. koji je u pitanju dubitacija (lat. dva različita oblika iste riječi.) u sumnji. Konrada Dudena. "vinski brat" duče (tal.. doublet) 1. naučavanje o postojanju dvaju različitih. pom. drugo oblaganje broda daskama. udvostručavanje. potpuno suprotnih stanja. crvenim ili crnim jestivim grozdastim bobama duden (njem. duzen govoriti "ti". log. duša i tijelo. lažni dragi kamen. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. 4. 3. dubiosus) sumnjiv. glaz. fr. načina mišljenja. u sumnjivom slučaju. 5. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. doublage) udvajanje. greben).dualistički dualistički (lat. in duodecimo) dvanaestina. dvojiti. pogleda na svijet itd. metalna stvar pozlaćena ili posrebrnjena dubler (fr. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat.

duduk no mjerenje mjerenje dvanaestinama. neradnik. glupan. fućkalica.. knez. magla. zviždaljka. tikva duma (rus. v. dodekadika duduk (tur. potez pera. duodecimalni sustav v. duman.) glaz. duyung) zool. probisvijet. čit. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. ductio) vođenje.) umj. mostova. duften mirisati. a due voci čit.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. tući se u dvoboju duet (tal. skupština staleža. Pseudotsuga taxifolia). dulcificatio) slađenje. st. danhil) poznata britanska marka cigareta. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl.. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. tuman) dim.) bot. gospodar dukat (grč. bivšoj Austro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. dolek) bundeva. dugong duhan (tur. duellum. parlament. dulcis) kem. lat. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. lat. pren. ductor) vodič. za dva glasa. zaslađivanje dulcin (lat. dvoglasno. glaz. uznemirenost. tijek.) ruska narodna skupština. a due vodi (tal. duhana i pušačkog pribora . instrumenta sličnog mandolini duman (tur. pjevanje u dva glasa. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. pren. na dvije. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. duetto) glaz. (1200—1299) duglazija bot. duellare) imati s nekim dvoboj. platina) duktilitet (lat. pseudočuga (lat. duktilitet duktor (lat. s dvije žice duel (lat. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. Douglasu koji joj je 1827.) . nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. donio prvo sjeme u Europu).) glaz. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju bandure. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. brana. duyong) zool. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. upravljanje 328 Dunhill duktilan (lat. ductus) vođenje. upravljanje.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. due. prašina. a due corde čit. duo tilis) rastegljiv (npr. dux) vojvoda. hohštapler dugento čit. bezbojan prašak. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. briga. duo) dva. put. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti.) vrsta čobanske frule. dudžento (tal. sukob duelant (lat. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. Dulčineja (šp. ducere vući. Dukas. dvaput.) glaz. due volte (tal. blesan due (tal. fr. dugong (malaj. sabor. duca. duel) dvoboj. osobito u Italiji. isparivati se) lijenčina. jarbola i si. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Horacije) dulce et decorum est pro patria mori čit. sviranje udvoje dufter (njem. morska krava. tal. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. još je slade za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. a due korde (tal. izvlačiti. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal.

licemjerje. otvrdnjavanje durak (rus.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. operacija dvanaestopalčanog crijeva duodenum (lat. duo dva.) dakle Duns Scott čit. duplum) pril. dvostruko. udvostručavati duplo (lat. 2. pogrdno: budala durati (tal. duplikatura duplikat (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. ad duplicandum čit. tur. izdržljiv duracija (lat. duplo dur (lat. adoperare raditi. dvostruko duplum (lat. šaljivac. duplicare) udvostručiti. drama radnja) poet. usluga. duodeni. duodenum dvanaesterac. duplare) udvostručiti. dvanaestopalčano crijevo.dunlop dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque čit. dunkve (tal. stvrdnjavanje. dur-bin dalekovidan) dalekozor. prevrtljivost duplika (lat. glaz. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. neiskrenost. ne prestajati. duodecimola) glaz. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. v. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). Dans Skot (1265—1308) škotski franjevac. skupljač elektriciteta. duplum. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. lakrdijaš. dvoličnost. 2. služiti) njega. ustrajan. duplum dvostruko. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom 329 durbin duplicirati (lat. trajati. presavinuti na dvoje. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. 3. otvaranje dvanaestopalčanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duodecim dvanaest) glaz. duratio) med. podnositi. stoma) med. v. postojan. udvostručenje. tome rezanje) med. grč. prav. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duodenum) anat. durus tvrd. duodenum. melodrama sa dva lika duole (lat. duplum) u dva primjerka. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. briga oko nekoga dupleks (lat. durmak trpjeti) 1. teleskop . počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. grč. duo) glaz. pren. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. duet duodecima (lat. fiz. duplex dvostruk) 1. duplicator) 1. udvostručenje. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. duo) dva. trpjeti. dvanaesti ton. duplicatura) v. durabilis) trajan. jak. duplicitas) dvostrukost. radijska ili televizijska emisija koja ide "uživo" istodobno iz dva različita mjesta. dvostruk izravni prijenos duplerica srednja. duodenalis) anat.) luđak. duplicatio) udvostručavanje. dvanaesterac duodrama (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. krjepak) glaz. udvostručenost. grč. duodenum. ad duplikandum (lat. životariti durbin (perz. upala dvanaestopalčanog crijeva duodenostomija (lat. koji pripada dvanaeston^Ičanom crijevu. dvanaestopalčano crijevo) med. dur are trajati. duplikacija duplir (lat. ustrajati.

durch die Blume 330 dvocifren dušek (tur.) ili in pejus (lat. durch kroz) šport. dux.) tvrd. duks (lat. durh di blume (njem. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo natuknuto. prav.) optužiti. domina gospoda) opatica. vojvoda dužd (tal. zlotvor dušmanluk (tur. ležaj. dura mater v. član komisije od dva člana duumvirat (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur.) član vlade dvojice. časna sestra dux čit. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. mater. ducis voda) knez.) "kroz cvijet".) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. in durius (lat. zapovjednik jednog odreda vojske. doge. duritas) tvrdoća: strogost. duždevstvo. redovnica. anat.) neprijatelj. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast durch die Blume čit. Durchzug) propuh durhmarš (njem. neljudskost durus (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. lat. madrac dušman (tur.) jastuk. uzglavlje. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. Durchmarsch) prolaz. surovost.) voda. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi . da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.

) dušo moja. 2. džan baz) 1. prozor. staklo džamadan. žebrak) 1. fakin.. 4. molitva za dušu umrloga. džehennem) pakao džehenemlija (tur. prosjak. jam) kuhano voće. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. zlotvor. okrutnik džem (engl. "lajači".-perz. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. tur. besplatno. po tome što pri bogoslužju. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. izvršitelj smrtne kazne.) muslimanski raj džentlmen (engl. džemadan (tur.). škrtac. džellad) krvnik. pogreb. uzalud džabija (tur. ranka) džailum (perz. tj. kretanje džaine mn. bludnica. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. prokletnik Džek (engl. jab) šport. cesta. 2. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. jumper) majica koja se kopča sprijeda. frajer. onaj koji dresira konje. 2. džadde) 1. džemi) družba. 2. poznavatelj konja. hipok. 5. barkers). putovanje. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. džebe) 1. čovjek koji je gospodin u punom i . put. manje bogomolje) džamperi (engl. gentleman) gospodin. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. društvo džemla (tur. 2. jumpers) mn. nemilosrdan čovjek.) muslimanska vjerska općina.-tur. srce moje! džeb (engl. pekmez džemat (ar. kovčeg.) 1. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). džanerigi) vrsta šljive (okruglica. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. pren. na dar. sprovod dženet (ar. ogranak metodista. prostitutka džam (ar. zajednička molitva muslimana džeme (tur. džami) veća muslimanska bogomolja. prtljaga džambas (perz.) kod muslimana: 1. zsak.) muhamedanski pakao džehenem (tur. vještak u jahanju. trgovac konjima džamija (ar. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. džehennem pakao) grješnik u paklu. skupina džemijet (ar. zovu ih i barkeri (engl. 3. džamaa. oružje. tvrdica džehenem (ar. naoružanje džebrak (češ. 2.) udruženje. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. džak) vreća džaltara (tur.) okno. vrsta oklopa. 2. Americi (nastala oko 1760. džag. prsluk vezen srebrom i svilom.) 1.Dž Dž. džemre) promjena džemper (engl.

dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. mit. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk.. div. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. po položaju. tj. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl.124 1 džilit (ar. stream struja) meteor. broker.) 2. ga. gin rakija klekovača. konjušar. orijaŠ džin (engl. g. = 0. japanski hrvački šport. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. odgoju i školovanosti. džuhela) otrcan pas. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. rat za obranu vjere. nagao izljev. jockey) 1. burzovni špekulant džokej (engl. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. judo šport.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. pustinja duhova ili demona džip (engl. pren.) mit. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. rakija od raznog sjemenja. kao športska 332 džukela disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. kao titula: gospodin džentri (engl. jeep) vrsta malih. vrsta sinkopiranog glaz. v. 2. jet mlaz. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. irska rakija. džihad) kod muslimana: sveti rat. flzz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur.) dragi kamen. gin) 1. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. zavidan džin (ar. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. dragocjenost džez (engl. razvija i tijelo i. lopov . jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. časnici. ljenivac.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. od 1944.) dječja igračka džig (engl. nagla provala. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. osobito od ječma i raži džinfis (engl. lakih i vrlo otpornih automobila. zavat džiju-džicu (jap. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavanja protivnika za napad i obranu. profesionalni jahač na konju. posrednik. jobber) trg. pravnici.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. geloso) ljubomoran. džerki (engl. gorostas.džentri najljepšem smislu. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl.duh džukela (tur. veleposjednici itd.

Joulea (1818— 1889) džuma (ar. slonovi. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. jungle) ravnica u 333 džus podnožju Himalaje. pren. engl. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. veselje.džul džul (engl. pren. jedinica za rad u sustavu SI. juice) sok od voća ili povrća. nosorozi. tekućina . šuma. zmije otrovnice i dr. ptica grabljivica (npr.).) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. džumbus) zabava. lavovi. P.) zool. joule) fiz. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. mjesto nereda džura-dogan (tur. nered.

) molitva za umrlog kod muslimana. vjetropir. ckrvi: kratka molitva koju čita ili pjeva đakon đakula (tal. poletan.Đ Đ. gelmek doći) dođi! hajde!. grč. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. početni svećenički čin u crkvi. Crkvi. goz oko) naočale đul (perz. giilbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva . diakonos) služiteljica crkve. u najstarijoj kršć. giorno dan) nadnica. sve do VI. u Evangeličkoj crkvi: bolničarka. kicoš. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. razbijač đirandola (tal. dženaza đentileca (tal. pomoćni svećenik đakonat (grč. zvanje. diakonia) djelokrug đakona. kićenost dokada (tal. ružica đul-behar (tur. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. poslastica đakonik (grč. diakonos) čin. vrtlog đerz (tur. gelosia) ljubomora. svjež. posebno školovana za taj poziv. gyilkos ubojica) vjetrogonja. pren. đakona đakonica (grč. zavist. posluživanje (jelom i pićem). diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. girandole) v. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. diaconicum) u pravosl. giacca) kaput đakon (grč. priča đederan (mađ. germek protegnuti. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. dnevnica đozluci (tur. draguljarski obrt. giocata igra) igračka đon (tur. diakonos lat. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. dil) ruža. divan) prid. ispružiti. gyongy krasan. denjga) ruski bakreni novac od pola kopjejke đeram (tur. đon-obraz nepošten čovjek đornata (tal. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima.) dopušteno đaka (tal. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. danas. giil ruža. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. razdragan. pomoć. krjepak đel! (tur. ab) vir. đirde. draguljarnica. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. veseo. obješenjak. neradnik. zdrav. girandola. diakonikos) u pravosl. fr. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. lagan. mladić uopće đilkoš (mad. žirandola đojelerija (tal. đilozija đeniza (ar. gon koža) potplat. nametljivac. gers) gizdelin. giocolare) šala. potpora. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. kicoš. gizdelin. gioielleria) draguljarstvo.

rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. ucijelo. vrt s ružama đulsa (perz. su.đulić đulić (perz. sredstvo. posuda. lijep. bez pojedinačnog mjerenja ili brojenja. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. mladoženja đuzel (tur. oblik. meso s rajčicama. ujedno. krasan. suju) ružina voda đumbir (mad. giizel) prid. jedno na drugo đuveč (tur. način 335 đuzel đuture (tur. paušalno. gyomber) bot. tur. đil. đune) vanjski izgled. skladan . kuh. đilistan) ružičnjak. giiveč) zemljana zdjela. dil) mlada ruža. đul đulistan (perz. giivegi) zaručnik. ružin pupoljak. usp. gotiirii) sve skupa.

trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti ebriometar (lat. eben.) prijedlog = iz. grč.) sin (pred nekim drugim imenom. med. ebulire vreti.E E. priznavala je Mojsijev zakon i Matejevo evanđelje. između dva imena piše se ben. nego prorokom ebn (ar. vulkanit. eban.—IV. grč. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. ebenare) obložiti ebanovinom. grč.). npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Muhamedov) ebonit (engl. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. npr. ebano. lat.) eagle čit. abonos. igl (engl. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. otac Pelejev. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spirituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. est) e (lat. ebrius pripit.) engleska plemićka titula: plemić. ebullitio) kipljenje. skopeo gledam) 1. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. sprava za . ebony) vrsta umjetne ebanovine. ebriositas) sklonost piću. dragun. 2. Diospyros ebenum. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. vrenje tekućine (zbog topline). lansiran u Zemljinu orbitu 6. ebn Mustafa = Mustafin sin. irl (engl. grč. ebanisteria) fina stolarija. east. pjevati e. skopeo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. kratica za ex officio (lat.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. Erli Berd (engl. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebenos. djed Ahilejev earl čit. travnja 1965. kem. o d' Kolonj (fr. npr. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.) iz dubine. fr. st. metron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. ebenus) bot. prvi komercijalni komunikacijski satelit. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. sin Zeusa i Egine. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. ebrillade) jah. grof Early Bird čit. kem. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal.) kolonjska voda ebanirati (lat. crno.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. strast za pićem ebulicija (lat. ebyon siromah) židovsko-kršćanska sljedba (II. ebullire izbijati kipeći.) "Rana ptica". o.

ebullire) kipjeti.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit.. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlađa ili Snora-eda (između 1220. v. kratica za editio (lat. stid) med.ebulioskopija brzo određivanje količine alkohola u vinu. edafos tlo. edacitas) pretjeranost u jelu. ekosaunder (engl.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. oidao otičem) med. sadrži izlaganje nordijske mitologije. npr. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. Cezar je ugušio njihov ustanak ecart čit. Starija eda (između 1240. aidos stid. vreti ebur (lat. oticanje kože edematizirati (grč. edafobiont edamatozan (grč. n.). proždrljivost edafon (grč. e. bulla. ekcehomo (lat. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. ljuskavci edeoblenoreja (grč.) Ed. oticati. kratica za edidit (lat. ebullire vreti. alge. sisavci bez prednjih zuba. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liegea i Aachena). sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. burz. g. blenna sluz. ekce homo (lat. pr. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. dospijeće. maligan ebulioskopija (lat. i 1250. puževi i dr. natičem.— XII. bezupci.) umj. grč. skopeo gledam) kem. i 1230. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. crvi. ebur. otečen. kod Indijanaca . pren.) raj. oidao otičem. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. oidema) med. gmazovi. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. 54.) ultrazvučni detektor. slonovača eburin (lat. Atzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) echeance čit. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkožno tkivo edematičan (grč. ekar (fr. edentata) mn. kao i jednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. tj. oidao otičem) med.) trg. zemlja) životna zajednica tla. opisivanja i pjesničke izraze. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. koji ima oteklinu. zool. oidao otičem) med. uživanje. g.5) eccehomo čit. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. gljive. s oteklinom edematija (grč. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. sanskr. ešans (fr. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. aidos sramljenje. rheo tečem) med. pauci. patiti od vodene bolesti eden (hebr. eše (fr. vrt slasti. npr.) eda (edda) lit. kukci.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. slast. aidos stid.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. st. Iatreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. rok plaćanja mjenice echee čit. ibha) slonova kost. oidema) med.) 337 edeolatrija je udžbenik za mlade skalde. naslada edentati (lat.

edere) objaviti. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. ediktale . prav. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. ediktalni poziv. postojale su dvije vrste: plebejski. glavno izdanje. aidos stid. im. npr. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat.) prav. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. editio princeps čit. edepsiz) prid. koji potječe od. loš čovjek. per ediktales (lat. Eshilove. edictale) prav. hramovima. službeni ili sudski javni poziv. okrijepiti. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. editio) naklada. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. spis Edirne (tur. editor) izdavač. 12 travnja 1598. Ismenu-i Antigonu. edictaliter) prav. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski.. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. Corneilleove tragedije). podignuti na noge. v. sudski izvještaj i priopćenje.) prvo izdanje. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). tj. izgradnja u duševnom smislu. poučiti. putem javnog poziva. najbolje izdanje edificirati (lat. putem poziva preko javnosti. građenje. edere objaviti. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. zidati. edicere. Oidipus) mit. poučavanje edikt (lat.edeološki 338 editorijalan edikula (lat. tzv. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. aidoia stid. edicio princeps (lat. ukaz. došao na atički brijeg Kolon i tu se ubio. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. razvijanje neke ideje. umiriti. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. službena objava. patricijski. a značajan je po tome što je od 1361. edilstvo Edip (grč. aedificatio) zidanje. ediktalitercitirati pozvati službeno. izdati. Voltaireove. riješio Sfinginu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. Drinopolje. putem javnosti ediktalna citacija prav. podizati građevinu. aedilitas) čin i zvanje edila. knjigu. Polinika. aedificare) graditi. putem javnog poziva ediktaliter (lat. temno režem) med. koji se tiče izdavača edeološki (grč. neodgojen. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. do 1453. Hadrianopolis. Jokasta se ubila. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. u pratnji odane kćeri Antigone. narodnim veseljima.) grad koji se još naziva Jedrene. arhit. podizanje građevine. utješiti edifikacija (lat. dopustio. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. pokvarenjak edicija (lat. knjižar-izdavač editorijalan (lat. neuljudan. izdanje (knjige). naredba. ediktalna citacija. podržati. editor) izdavački. per edictales čit.

vojske. tj. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. trgovina efektima trgovina državnim vrijednosnicama koju obavljaju posrednici (brokeri). effectus. efelkyo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. državni efekti državne vrijednosnice. izvadak. eductio) kem. fiz. privremen. istinski. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. ephemera uterina čit. edulcare) kem. koji se tiče efekata. emera) koji traje jedan dan. kao sastojak. ukupan uradak efekti (lat. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. izvršiti nalog. 2. effectivus) stvaran. mjenice. produkt edulkoracija (lat. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. koji je u vezi s efektima. razblažiti. pjege od sunca na licu. jednodnevan. pjege po tijelu. runolist edukacija (lat. izvaditi. kem. trg. uspjeh. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. Andromahin otac. efemera uterina (lat. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. zasladiti. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. zaslađivanje. effectus djelovanje) obaviti posao. već postojala. educatio) odgajanje.edlvajs edlvajs (njem. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. efelis) mn. učitelj edukcija (lat. efficere. ono što je izdvojeno iz nečega. ostvariti efelidi (grč. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. čist dobitak. studij umjetnosti efekt (lat. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. ef-. med. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). fr. obrazovanje edukator (lat. dulcis sladak.) mit. edulcoratio) farm. edel plemenit. koji je zaista izvršen ili postoji. educere izvesti. efektivno stanje npr. izvući sok Eet (grč. effectus) učinak. jednodnevna groznica. dulcis sladak. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela . ublažavanje gorčine ili oporosti. vrijednosnice. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. efektivni dobitak stvaran dobitak. odgoj. efektivna roba trg. emera dan) med. Aietes) mit. vodopada itd. istinski. ubio ga je Ahilej efe (fr. rad u jedinici vremena (sekundi). Edelvveiss. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. eductum) izvod. weiss bijel) bot. efemeros. 339 efemeridi totalni efekt ukupan učinak. stroja. effectus) stvaran. efelkističan (grč. izvlačenje soka edulkorirati (lat. effets) mn. talog. educator) odgajatelj. ni efelkistikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. prolazan efemeridi (grč. ef-. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. kratkotrajan. supr. u jedinici vremena. brat Kirkin. otac Medejin Eetion (grč. emera dan) dnevni kalendari. u jednoj sekundi. izlučivanje edukt (lat. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. sin Helija i Perse. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1.

pokazati se. efemeron tj. efficiens) djelotvoran. effringere razbiti. prekomjerno znojenje Efijalt (grč. osobito: čuvar hramova. med. provalnik efraktura (lat. gospodar. grč. efflorescentia) bot. izbijanje solnih kristala na jpovršini čvrstih tijela eflorescirati (lat. koji su nastojali osnovati "narodne radionice" te ukinuti brak. u Sparti: najviša vlast od pet osoba koje je narod birao svake godine eforat (grč. e. izravnavanje egalizator (fr. egaliser) izjednačitelj . efficace) djelotvoran. authentes neograničen gospodar. tanjiti. efluxio) istjecanje. Efialtes) Grk koji je 480. ravnomjernost egalizacija izjednačavanje. effractura) med. sijevanje efuzija (lat. ef-. radinost eficijentan (lat. procvjetavanje. vodene nimfe. efyra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. izlijevanje efluviografija (lat. kamenje koje je nastalo od vulkanske lave egalan (fr. n. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. efficientia) djelotvornost. vodoravan egalitarizam (fr. eforos) eforov djelokrug. effeminatio) med. femina žena) koji je poput žene. efendi) gospodin. efrakcija efulguracija (lat. eforos) nadzornik. efflorescere) bot. effluere izać