P. 1
Neupravni Govor Kod Tomasa Mana

Neupravni Govor Kod Tomasa Mana

|Views: 537|Likes:
Published by ReadThisX

More info:

Published by: ReadThisX on Nov 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/22/2011

pdf

text

original

U romanu Doktor Faustus Tomas Man na jednom mestu govori da je poezija savršeniji umetnički oblik od proze.

Kao primer uzima pesmu Bolesna ruža (The Sick Rose) Vilijema Blejka. I zaista, metaforu bolesti koja u čvrst zagrljaj steže čoveka, Man je razvijao u nekoliko svojih romana, na više hiljada stranica. Tu istu metaforu Blejk je izrazio sa nekoliko poetskih slika, u osam stihova. Fasciniran time, Man govori o moći poezije da čitav jedan univerzum smesti u prostor malen, ne veći od ljuske oraha. Kada se već pominje ljuska oraha, ovde bi se mogao načiniti jedan nestašni asocijativni skok u oblik književnog izraza koji podjednako grade poezija i proza – u dramu. Pisac, pesnik u najpunijem značenju te reči, u drami Hamlet, koja je poezija u najčistijem vidu, dovodi nas do vrha brega gde se ukazuje vidik koji nas ostavlja bez daha. Govoreći o tome da je Danska tamnica, i da je u svetu koji ga okružuje sputan, Hamlet zaključuje: „Ja bih se mogao zatvoriti u orahovu ljusku, pa se ipak smatrati kraljem beskrajnog prostora, samo kad ne bih imao ružnih snova.”

Jedan od ružnih snova, čini mi se, jeste i taj da se stvari po svaku cenu definišu, oštro razdvoje jedna od druge. Kao i san o postojanju čvrste granice između poezije i proze. Pravi san je prepuštanje govoru pesme, priče, romana... Otvoreni pogled sa vrha brega. A da se dospe na vrh tog brega nije potrebna telesna snaga, nego snaga mašte. Ovaj breg načinjen je od jezika, i jeste čaroban. U romanu Čarobni breg, pogled sa vrha jasan je i intenzivan zbog neizlečive bolesti njegovih junaka. Pogled sa vrha čarobnog brega jezika takođe je obeležen graničnom situacijom. A to je čista ozarenost imaginacije, situacija nenarušivog zdravlja, trenutak večnosti.

To je trenutak kada se oseti ljubav i prema svim onim dalekim brdima, snežnim gorama, čak tamo do ledenog mora.

Manov Čarobni breg je grandiozni masiv na topografiji svetske književnosti: slavan zbog izoštrene optike centralnih pitanja odnosa između ljubavi i smrti, ljubavi i bolesti, humanizma i fanatizma koje autor razvija na hiljadu stranica. Rečje o kompleksnom romanu koji je sav prožet antitetičnim životnim filozofijama i pogledima na svet. Tumačenje i prijem

sa jakom tendencijom da se roman vidi kao realistično delo. pragmatike. komparativna analiza i povijesna metoda.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna ovog romana u književnoj kritici tekli su u nekoliko načelnih struja. ali nije dovela do suglasnosti u klasifikaciji. Povijesno gledano. analiza. dakle nešto oprečno „romanu vremena“ i „vaspitnom romanu“. inovacijske težnje uvijek su bile jače od normi i definicija. u pitanju je formalno-analitičko delo u čijem centru je paradigma „vaspitnog romana“. motiva i ideja Čarobnog brega može se. U buketu i preplitanju tema. Shodno trećoj. Man je sam ovo svoje delo označio kao „grotesknu novelu“. U radu su korišteni sljedeći metodološki postupci: induktivno-deduktivna metoda. Čarobni breg je „roman jednog vremena“. Radovi Thomasa Manna. od svih vrsta roman je proizveo najviše podvrsta i žanrova čija je podjela stalni predmet zanimanja teoretičara i povjesničara književnosti. intertekstualnosti i estetičke privlačnosti. povjesničara i teoretičara književnosti. Shodno drugoj. no njegove nedvojbene odrednice svakako su veličina i narativnost. u kome je preplet mitova i lajtmotiva sastavni deo larpurlartističkog romanesknog prosedea. ali. u kome se opisuju dekadentno građanstvo pred početak velikog rata i analize uzroka tog rata. Čarobni breg je šopenhauerovsko. videti kraj građanske epohe. 4 . roman izmiče čvrstim teorijskim definicijama. Kao dinamična vrsta. kao suma. osobito Čarobni brijeg. naravno. deskripcija. slijede određen uzorak ideologije. Shodno prvoj. pesimističko-nihilističko delo. koncepciju i jasnoću njegovoga unikatnog stila i subverzivnoga djelovanja te razliku između ovih kvaliteta i načina njihovih prenošenja preko dualističke slikovitosti govora i metaforičke insinuacije samoaktualizacije). roman je najvažnija prozna književna vrsta koja je privukla mnoštvo čitatelja. rečje o artističko-aleksandrijskom romanu. posjeduju i originalnost (s obzirom na strukturu djela. Moglo bi se govoriti i o žanrovskim odlikama „romana reke“ i „romana eseja“. Po četvrtoj. SAŽETAK U književnosti.

tada ono slijedi posebnim poetičkim programom modernizma uporabom »unutarnjih monologa« (innerer Monolog) ili »slobodnog neupravnog govora« (free indirect speech) kao i »doživljenog govora« (erlebte Rede). Ili. Metoda komparativne analize korištena je kako bi se razgraničili neki pojmovi. otkrivanje novih spoznaja u romanu. a samim tim i u Čarobnom brijegu. Slobodni neupravni govor. pa čak i onda kada neki ulomci zapadaju u tradicionalni realistički psihološki način književnog pisanja. ako je u pitanju opisivanje unutarnjih mentalnih stanja lika (čega kod Mana nikako nenedostaje). korištena je kako bi na nekim mjestima bile usustavljene dosadašnje spoznaje o književnosti i kritike te. U obliku opisivanja putem romana vidljive su tipične osobine mase. Stoga ne bi trebalo biti u krivu kad suvišne navodnike ističe kao najbolniji Schönheitsfehler u djelima Thomasa Manna. čovjeku i odnosima sa drugim ljudima kože se reći puno. Metoda analize primjenjivana je u citiranju. odnosno anonimnost i homogenost kao i zamjenjivost elemenata i uloga. kao i metoda deskripcije. a teorijom gramatičari i stilističari.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Induktivno-deduktivna metoda. kako su nas već poodavno poučili predstavnici zagrebačke stilističke škole (Ivo Frangeš. odnosno upotrijebljena je kako bi se njome propitala terminologija u zapadnoeuropskim književnostima. Kako nas pak primjerom poučavaju moderni prozni pisci. kod Manna je čest i stilski distinktivan. 5 . slobodni neupravni govor ne treba navodnih znakova. Trenutnim refleksijama o smisaonim i (bez)vremenskim pitanjima. Krunoslav Pranjić). samom tim. a opet tako malo za onoga tko ne shvati (i ne pročita) Manna.

najstarijeg Heinricha i najmlađeg. Usamljenik. Mannov životni put Godine. iako ga nije službeno pohađao. Od malena se oduševljavao glazbom i iznad svega književnošću. Julija da Silva. UVOD 1. a u vrijeme njegovog rođenja. uređivao školski časopis i u njemu objavljivao svoje prve pjesme i priče pod pseudonimom Pol Tomas. senator u gradskoj upravi i trgovac. ima mnogo žešća mentalna iskustva i manje je razumljiv od društvenog čovjeka. nenaviknut da dijeli sa drugima svoja gledišta i osjećaje. bogata trgovačka kuća. Thomas se pridružio obitelji u Münchenu 1894. godine. umro je 1891. u Lübecku se rodio Tomas Pol Man. Njegova majka. umjetnički i književni centar Njemačke. Njegov otac. a obiteljski posao je ugašen. Tomas Man je ostao još jedno vrijeme u Lübecku. sa željom 6 .1. kao i dvije kćeri. ugledna. Manova obitelj bila aristokratskog porijekla. Viktora. godine i izvjesno vrijeme prisustvovao nastavi na minhenskom sveučilištu. povela je sa sobom svoja dva sina. 1875. brazilka s njemačkim korijenima. kako bi završio gimnaziju. tako da je. u München. (Thomas Mann) Po diplomiranju.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna I. iako je mrzio školu (dva puta je ponavljao u osnovnoj školi). Thomas Johann Heinrich Man.

čiji vlasnik je bio prijatelj njegovog preminulog oca. rođen i naviknut diše samo nekoliko metara nad morem. živjet će kao svugdje i neće kao sad. jer ga ovaj posao nije zanimao.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna da postane novinar te proučavao povijest. dok se penje. U ovom romanu (u velikoj mjeri autobiografskom) Mann prikazuje uspon i pad trgovačke obitelji kroz četiri generacije. 7 . francusku i rusku literaturu. mada nije volio njegova kasnija djela. godine iz tiska izlaze "Budenbrokovi" i istoga sata postaju bestseler iu njegovoj domovini i izvan nje. a on se još neprestano peo. i kompozitora Richarda Wagnera. pod čijim utjecajem je stvarao. 1901. U početku zamišljena kao kratka novela. koji je živio u Italiji. 1895. čine čvrsti i agresivni buržoazija. ali ju je brzo napustio. najpoznatiji po bajci "Alisa u zemlji čuda". kreativnim stvaraocem i njegovom borbom protiv besmislenosti postojanja. (Thomas Mann) 1898. godine umro je istaknuti engleski pisac i matematičar Lewis Carroll. Zavičaj i red ne samo da su ležali daleko iza njega. najednom popeo u te ekstremne predjele. Zatim se na kratko zaposlio u osiguravajućoj kompaniji. koju je namjeravao napisati zajedno s bratom Heinrichom. Izoliran od društva. U ovom razdoblju započeo je rad na romanu koji će mu jednoga dana donijeti Nobelovu nagradu . Onaj tko voli više je inferioran i mora da pati. a nije proveo bar nekoliko dana na kakvom mjestu srednje visine. Lebdeći između njih i nečeg nepoznatog. skandinavskog tipa. sve podsjećati na to u kakvim se neprikladnim sferama nalazi. početna ideja se preobrazila u veliki rodoslovni roman. jer kad jednom bude gore. koje su stvorile obiteljsko bogatstvo. (Thomas Mann -"Čarobni brijeg") Sve ove priče predstavljaju varijacije jedne iste teme: one se. uglavnom. čitao je mnogo. povijest umjetnosti i naravno. Man se pridružio bratu Heinrichu. bave izoliranim pojedincem. oni su poglavito ležali duboko ispod njega. godine. Poželio je da je već na cilju. Oduševljavala su ga djela Lava Tolstoja. a posljednje dvije generacije nose na sebi obilježja dekadencije. mislio je. uglavnom skandinavsku. Možda je bilo glupo i neprobitačno što se on. i tamo proveo naredne tri godine. filozofa Arthur Schopenhauer i Friedricha Nietzschea. a Thomas Mann je objavio svoje prvo djelo. Prve dvije generacije. Također su primjetni utjecaji njegovih doživotnih uzora. književnost. zbirku kratkih priča "Mali gospodin Friedemann" i tako i službeno započeo književnu karijeru. koji je do tada već stekao ime u književnim krugovima. ekonomiju. posebno "Ana Karenjina". Samo u Njemačkoj bit će prodano preko milijun primjeraka."Budenbrokove". pitao se kako li će mu biti tamo gore.

ali i kasnijih radova. vjerojatno. godine. godine objavio je romanbajku "Njegovo visočanstvo". najbolje djelo . steklo ugled u umjetničkim krugovima.1. 1909. Krajem rujna 1911. a čudne impresije gotovo momentalno mu sugeriraju temelju priče iz koje će nastati mračna novela "Smrt u Veneciji" (1912). često zbunjeni njemački građanin.disciplinom uspijevao da održi preko potrebnu kontrolu nad svojim životom i ide ka zacrtanom cilju. u kojem se bije bitka između humanosti u nehumanosti. istovremeno. zabranjeno i apsurdno. Man je dobio inspiraciju za svoje. pošto je predugo potiskivao svoje emocije. Četvrtu generaciju predstavlja mali. (Thomas Mann) Nakon tronedjeljnog boravka u Davosu tijekom ljeta 1912. na svoj način. on gubi samo-kontrolu i počinje da se raspada. bolešljiv. i koja je bila kći čuvenog minhenskog matematičara i istaknutog poznavaoca Vagnerovih djela. Thomas Mann je ponovno je posjetio kolerom zaraženu Veneciju. Usamljenost u nama rađa originalnost. nepoznatu ljepotu i sklonost ka poeziji. koji je cijeloga života strogom samo . U veljači 1905. Junak romana. izoliran od svog okruženja. one eksplodiraju u najgorem mogućem trenutku i na najodvratniji način. ženom koja je potjecala iz utjecajne i bogate židovske obitelji. Nakon ovog dijela slijede pripovijetke "Tristan" (1902) i "Tonio Kreger" (1903). Ali. Ali također. neurotični dječak koji voli samo svoju glazbu. ali sada već pedesetogodišnjak. Ovo potonje postala je popularnija i od "Budenbrokovih". Prvi sloj Čarobnog brijega Standardna interpretacija ovog dijela ide otprilike ovako: Ovo je roman jednog vremena. patetični. djelo koje u mnogome razlikuje od njegovih ranijih. mladi Hans 8 ."Čarobni brijeg" (1924). jer je prepuno optimizma. a centralna ličnost je ponovno daroviti pisac. godine oženio se sa Katjom Pringshajm. Sa njom je Man imao šestero djece i svatko od njih je. nekada istaknuta obitelj prestaje postojati.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna ali one su. Tijekom boravka prati ga cijeli niz zlokobnih događaja. a par mjeseci ranije. Vjerojatno pod utjecajem novih okolnosti i sreće u braku. nositelji uvećanih intelektualnih darova i velikog umjetničkog senzibiliteta. budi i suprotno: perverziju. 2. a između pročelja se nalazi običan. slobode i neslobode. godine Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju. godini. Heroj je ponovno pisac. Sa njegovom smrću u 16.

a avetinjski svijet bolesnika oličava težinu i probleme rata. Nije bila ni kratka ni duga. On je prepun simbola i svi likovi su samo predstavnici određenih ideja. predstavljaju sliku bolesne Europe pred Prvi svjetski rat. (Čarobni brijeg). kosmopolitom i kritičarem Imperije. moramo razumjeti simboliku kojom se koristi. jer je on upravo predstavnik rojalističkog bloka koji se gasi i nestaje. Ne radi se ovdje ni o kakvom ideološkom sukobu jednog nazadnog i drugog. republikancem. bezazlen siroče života! Tvoja je povijest završena. prikazuje prema njemu samo su ogledalo Manovove osobne dugogodišnje fascinacije. Ni Peperkorn se ne pojavljuje slučajno i nikako nije slučajno opisan sa svim svojim kraljevskim dostojanstvom. Slijedio je njemačke mislioce XIX stoljeća. naprednog čovjeka.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Kastorp. već o sukobu između Iluminata. posvađao se s bratom Heinrichom. uvjerenim pacifistom. Roman prikazuje vrijeme političkih netrpeljivosti. 1920-tih Man je transformisao svoje stavove i od ubeđenog pobornika autokratije postao pristalica Weimarske republike. itd. U recenzijama se uporno izbjegava spominjanje onoga što je sam Mann otvoreno zapisao.1. Hasna Kastorpe. to je samo onaj površinski sloj kojega većina ne uspije (ili ne zna) čak ni zagrebati. Tijekom rata prekinuo je rad na "Čarobnom brijegu" kako bi sudjelovao u "ratu pomoću oružja misli". ako želimo ispravno protumačimo ovo djelo. u skladu s onim što nam sam autor na više mjesta napominje. junak romana. koji su bili zagovornici superiornosti germanske rase i ideološki prethodnici nacizma. bila je to jedna hermetička povijest. a pred kraj romana i ostarjeli Peperkorn. a otvorene simpatije koje Hans Kastorp. a što postaje sasvim očito u završnici: Zbogom. iako se tako na prvi pogled čini. Zbog suprotnih stavova. snažni protivnik nacističke ideologije. mišljenja. kao i zaštitnik unutarnje njemačke kulture od europskog idealizma. 3. kao što su Paul Anton de Lagarde i Houston Stewart Chamberlain. pokreta. Zato. u romanu samo naizgled vode običan život bolesnika u sanatoriju a. Sanatorij predstavlja nezdravi ratnu sredinu u kojoj se zarazi svatko tko boravi u njoj. Ali. pa 9 . on istražuje same osnove svoje filozofije i uporno i snažno brani njemački Reich. Ispričali smo je do kraja. kao i njegovi "tutori" Setembrini i Nafta. pobornik kreativnog Iracionalizam nasuprot "tupog" racionalizma. Hermetička povijest Ovaj roman ne spada u realizam. Tomas Man je bio vatreni patriota i pristalica autokratije nasuprot demokracije. masona (Setembrini) i jezuite (Nafte). U seriji svojih eseja. ustvari. Odmah na početku treba spomenuti ono što Thomas Mann ističe neprekidno tijekom cijelog romana. povijesnih tokova. Pred izbijanje Prvog svjetskog rata.

kinematografa itd. koja se rodila u Mađarskoj. i poče da objašnjava projekt po kojem će umjetni jezik esperanto postati univerzalni jezik Lige. Neka ga se seti Hans Kastorp ako u najskorijem vremenu dođe tamo do burnih događaja. samo preuzelo ovaj recept indoktrinacije upravo od jezuita. daleko bolja od svake školske nastave. (Čarobni brijeg ) Nasuprot njega nalazi se predstavnik jezuitskog krila. onakav kakav se razvio iz manastriskih škola srednjeg vijeka. a ne u prinudnim ustanovama kojima upravlja državna vlast. a samim tim i o dotadašnjoj Tomasovoj odanosti. zastupnik drugačijih gledišta na svijet. otvoreni protivnik jednog od glavnih oruđa kojim se služi Setembrinijevo društvo (a koje je. 4. protivnik klasičnog odgojnog ideala. u Portugalu . i da je slobodna. tako da nitko na svijetu više ne duguje za svoje obrazovanje hvala školi. ali njihovi odnosi više nikada nisu bili bliski.. (Čarobni brijeg) Nažalost. protivnik je retorsko-literarnog duha europskog školskog i pedagoškog sustava i njegove gramatičke-formalističkim otužnosti.33 °. on se uzdizao u sfere visoke politike .1. i već i vrapci na krovovima cvrkuću da naš tip škole uopće.. što svjedoči o žestini prethodnog sukoba. Dakle. i procjenjivao izglede revolucionarne republikanske misli u svojoj domovini.. na primjer. tako da se ovaj sukob na polju obrazovanja može shvatiti i kao borba za prevlast nad umovima mladih ljudi ). vlastoručno pismo Velikog Majstora Švicarske.. osigurati masonima moć da odlučuju o sudbini svijeta. U svojoj zagrijanosti. 10 . Tamo stvari nesumnjivo sazrijevaju i ulaze u posljednju fazu. predstavlja smiješnu starudiju i anakronizam. Koga predstavljaju Setembrini i Nafta? Italijan Setembrini je neskriveni mason. i čije će ostvarenje . narod već odavno traži na drugim mjestima. brata Cartier La Tanta . izložbi. uzgred budi rečeno. Nafta. On uzgred pokaza pisma koja je po ovom pitanju primio od stranih masonskih veličina. Međutim.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna se samim tim pomirio s bratom. pobornik prosvećenosti i ideja napretka i postupnog progresa čovječanstva. ono obrazovanje i odgoj. koje je narodu potrebno u borbi protiv trule buržoaske vladavine. I gospodin Setembrini nastavi s toplinom govori o idejama ove svjetske lige.. ovdje nemamo mjesta da se naširoko bavimo svim gledištima i da u tančine ulazimo u sadržaj i smisao bogate simbolike ovog djela... u Španjolskoj. ničim neometana nastava putem predavanja. Nafta je.

kojom se želi obesnažiti Knjiga Postanka. Ali. Prostor.. A ono što sam ja imao u sebi . Tomas Man je radnju ovoga romana smjestio u sanatorij. naravno. usprotivi se odmah Nafta.. svaka individualna potraga osuđena je na marginu. sirovu biljnu prehranu.. jer neki ponire u sebe i ponirući otkriva bezdan.. transsuptancijacija. ali ga upravo bolest čini čovjekom.dakle svatko ugledanje na Rusoa . živi samo i jedino od metafizičkih pretpostavki da su oblici saznanja naše organizacije .mora imati sama u sebi nekih kvalitete. kada nije bitno znanje već ocjena.. materija koja treba biti sposobna da se uzdigne. sunačna kupanja itd. čovjek je suštinski bolestan. odnosno sa onim stanjem koje se razlikuje od svakodnevne halabuke. Zar. to na monističkom jeziku znači: razvitak . "da ga vrati prirodi" (iako u stvari nikada nije bio prirodan). osobnoj potrazi za istinom? Ali.ne teži ni za čim drugim nego da čovjeka obeščovječi i poživotinji . to znači postoji neka alkemijski-Hermetička pedagogika. i to naviše.. iz kojeg mu . svaka želja za vlastitim putem. Bolest je u najvećoj mjeri humanu. kao i sva današnja propaganda što propovijeda preporod. u kojima se ogleda svijet pojava realni odnosi. ideja o materijalnom svijetu koji postoji samo za sebe nije najsmionija od svih pretpostavki? Pa ipak. Ta monistička tvrdnja je najprostija bestidnost koja je duhu ikad prinesene. koji postoje neovisno od našeg saznanja. U stvari. kao i svaka druga . Jednom riječju.. na udaljavanje. to je da sam poodavno bio u prisnom odnosu s bolešću i smrću .. s tim da se nasuprot nje stavi zaglupljujući bajka prosvijećenog znanja . ne! Nas u školama ne upućuju na put istraživanja. . zračne banje. vrijeme i kauzalnost. jer biti čovjek znači biti bolestan.u tome leži centralna dogma one slobodnomislilačke ateističke lažne vjere. (Čarobni brijeg) 11 .. pošto su pitanja intelektualne potrage uvijek blisko povezane s "bolešću". (Čarobni brijeg) Zar obrazovanje ne treba poslužiti osobnom samouzdizanju. Upravo zato. (Čarobni brijeg) Već je navedeno da je Thomas Mann bio pod snažnim Ničeovim utjecajem. da se vanjskim utjecajima pokrene i potisne ka nečem višem . na primjer. netko uzdizanje . Istina se otkriva samo čovjeku izvan sustava. Empirizam!.. i tko hoće da ga učini zdravim i da ga navede da sklopi mir s prirodom. taj. Kada je cjelokupan sustav tako ustrojen. uzeta kao dogma.. koji je područje duha uvijek blisko povezivao upravo s bolesnim stanjem. vrijeme i kauzalnost.. na posve neobjašnjiv i proturječan način. već nas spremaju za radna mjesta. do svijesti dopiru djelići istine.odnosno da su prostor. suvremena znanosti o prirodi.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Znanost je vjera.

Njegov zadatak je uspostaviti teror radi spasa svijeta i da postigne Spasiteljev cilj: život u bogu. dijalektički. Duh je isto što i podjela svijeta u dva neprijateljska tabora. Duša Hansa Kastorpa se nalazi na razmeđu između ove dvije struje.. Setembrinija i Nafte. umjetnost i civilizaciju. bez države i bez klasnih razlika. sukobljavao umjetnost i moral. Je li čovjek uopće skrojen da bi spoznao istinu i ako jeste.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Zaplet Šopenhaurove filozofije. strasni. jer je on. (Čarobni brijeg) Tako se i rat prikazuje kao produkt sukoba između dva tajna društva.. što se u romanu i vidi. kao i zaplet svih dobrih knjiga. (Čarobni brijeg) Već je naveden citat iz romana u kojem Setembrini otvoreno podsjeća Hansa Kastorpa ga se seti ukoliko uskoro dođe do nemira u nekim državama. neophodan radi čovječanstva: . Pravio je oporbene parove na različitim razinama. neće smjeti da zaustavi svoju ruku pred krvoprolićem.. antiteza. pokušava spoznati što je istina i da li ju je moguće spoznati. proleterijat je prihvatio Grgurov djelo. kulturu i društvo. posebno Ničeovo gledište na raspadanje i povezivanje bolesti i kreativnosti. Otuda simbolično "uzdizanje" Hansa Kastropa u uvodu "Čarobnog brijega" i njegovo otkrivanje kreativnosti u središtu bolesti.. genijalnu bolest i zdravu glupost. oštroumni princip. Sve fantazije njegovih protagonista prolaze kroz zabranjene želje. isprepliću i često je teško prepoznati koji od njih dvojice govori. jer se stavovi njihova dva predstavnika. dvije ideologije koje uopće nisu tako različite kako se na prvi pogled čine. može li do nje prodrijeti kroz izmaglica laži kojom ga okružuju? Čovjek je u životnoj opasnosti . Borba za vlast. podijeljen i razjedinjena. to je pokretni.Grgurom su riječi: "Proklet da je čovjek koji neće okrvave svoj mač" . već čisto praktični.đavo i desno i lijevo. kako do vraga da se izvuče. zasnovan je na kontrastu i opoziciji. čime sasvim jasno ukazuje na umiješanost njegovog tajnog društva u krojenje svjetske politike. i neizostavnu bolest. iu književnosti Tomas Man se gotovo doslovno držao ovog modela. Dualizam. čak i strahovitog terora. Nafta otvoreno govori o neophodnosti rata. Smisao njihovog sukoba možda i nije ideološki. kao ni veliki papa. (Čarobni brijeg) 12 . ljubavi i smrt. po njemu. u njemu je obnovljena Grgura revnosno služba bogu i on.. a upravo tu se ogleda sva dubina Ničeovog utjecaja u Manovim djelima.

besnim urlanjem kao da liju svi psi pakla. lud od sreće koji mu stvara taj susret. stigao do krajnje granice svojih mogućnosti i riješio da na najprihvatljiviji način okonča svoj život. i udaranjem doboša koji sve brže i brže daju znak za juriš . kako to uobičajeno sugeriraju u recenzijama! Pa kakva je to spoznaja. postići neki viši život i ostvarti savršenu i čistu ljubav. lomljenjem i požarom. ni od čega. iz ove opake grozničav vatre koja sad svuda unaokolo zahvata večernje nebo. također jednom uzdići ljubav? (Čarobni brijeg) 4. uokvireno staklenu pločicu. već se uglavnom liječi po europskim sanatorijum. koje su tvoju jednostavnost uzdigla. te stoga i nisu za svakog čitaoca. iako. ironičnom humoru i parodiranju. koju je trebalo držati prema svjetlosti da bi se na njoj nešto vidjelo . Mannov stil Manov stil je pomalo kitnjast. koji su živjeli u iluziji da je moguće otkriti istinu. Njegovim djelima nedostaje jednostavnost.. on stoji.zapravo. požarno crvenilo mutnog neba koje neprestano bruji od teške grmljavine. to je rat. (Čarobni brijeg) Hans Kastorp je bio samo još jedan u nizu zanesenjaka. treštenjem truba koje samo što ne prsnu. ne boluje u pravom smislu te riječi. Da li se i iz ove svjetske svečanosti u čast smrti. nosi u sebi duboki simbolički smisao. ječanjem i kricima. a ipak. Nije on ništa spoznao. To je ravnica. gdje doživljava sudbinu kao i svi ljudi koji teže višem duhovnom životu ali ostaju zarobljeni u ovom svijetu: Sumrak. urlanje koje se svršava rasprskavanje.Hans Kastorp gubi sve iluzije i odlazi kao dragovoljac u rat.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna A kada Hansa velika ljubav. kada ona zauvijek ode iz sanatorijum u Davosu. riješiti idete da ubijate druge ljude?! Ne. za smislom koji joj stalno izmiče. nije se transformirao. zapravo. ai zato što je jedna riječ iz njenih usta . ostavljajući mu kao jedinu uspomenu malu. Nailazili su trenuci kad si zamišljao da vladaš i kad ti je iz smrti i tjelesnog sladostrašća san o ljubavi zagrijavao dušu. Avanture krvi i duha.. već je njeno lutanje samo simbolično prikazana potraga na nečim. dopustile su ti da u duhu proživiš ono što fizički po svoj prilici nećeš preživjeti. koja veoma malo vremena provodi kod kuće. njegova kompozicija je suptilna i na mnogo razina. 13 . karakterističan po obilju podataka. udata madam Šoša (U dahu kojim ga je okrznula prolazeći.. kiša i prljavština. rendgentski snimak njenog stomaka . on je prosto pao u depresiju. bila upućena izravno njemu). On se predaje i vraća u ravnicu. šikljanjem.. fantastično realistična na jednom nivou.1. Vlažni zrak je ispunjen i iskidan oštrom pjesmom.

tj. Mann u svoj roman unosi i obilje esejističkoanalitičke i dijaloško-polemičke građe. "malog uma". predstavlja bitno obilježje modernog romana. "Čarobni brijeg" prevratnički roman: on predstavlja i stvaralački zaokret od Šopenhauera. pisanim. prisutna ideja sklada. klasičnim stilom velikih logocentričnih konstrukcija takozvane "klasicističke" književnosti.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna U područje njegovih studija oduvijek su spadali oni tamni i prostrani predjeli ljudske duše koji se naziva podsvijest. tamnih regije pojedinačne duše i jedne sveznajući univerzalne duše. što. koje podrazumeva primat "maloga uma" "Čarobni brijeg" čini jednim prevratničkim romanom. Mannov roman opterećen je. što rezultira prije svega zanemarivanjem fabule . Svesno se oslanja na tradiciju. ali je podriva..svođenjem radnje u smislu neposrednog aktualnog zbivanja na minimum. ljubav. povrh zanemarivanja fabule. na kraju krajeva. ideja. no sva stajališta u dijelu autor efektno uspijeva relativizira na prepoznatljiv način. S druge strane. sloboda. nasuprot tijelu kao "velikom umu" (Nietzsche). Razvrat. s druge strane. I zato gđa Šoša predstavlja taj "princip tijela". kod kojih je. PREKRETNICA U PRIPOVJEDAČKOM POSTUPKU "Čarobni brijeg" predstavlja i prekretnicu s obzirom na pripovjedački postupak. budući da se ovim romanom Mann donekle oslobađa forme klasičnog realističkog romana (koju je u velikoj mjeri slijedio u romanima "Budenbrokovi" i "Kraljevsko visočanstvo"). pošto iz tih sfera dopire na mahove neko znanje koje daleko nadilazi svjesna znanja pojedinca i navodi na misao da bi mogli biti neki odnosi i veza između najnižih. Bolest. Man uvekliko nadilazi romantizam. premda bi bilo bolje rečeno nadsvijest. (Čarobni brijeg) II. i ta buna protiv apsolutnog saglasja duha tela. kao što je to prisutno kod Goethea. 14 . sve to izmiče tradicionalnom ontološkom utemeljenju svijetu. iako Stembrini to naziva "odvratnim osamostaljivanjem". kulturnim pa i ideološkim materijalom. osobito u drugom dijelu "Fausta" . podcrtava potrebu tijela da se otrgne. u kome se okončava razilaženje tjelesnosti i idejnosti. još uvijek. također. primatu duha. Manov odnos bolesti i ljubavi ne promatra poput romantičara. te u suštini stvara posve netradicionalno.

bilo da su u pitanju mitološki. ali i prekretnicu u pogledu tematike i pripovedačkog postupka. seanse prizivanja duhova) i često uključuju prizvuk mitologije. ovo ne treba shvatiti kao piščevu preporuku da čovjek izbjegava ekstreme i da se drži sredine. Međutim. naročito u dijelovima koji se tiču doktora Krokovskog ili romantike. godine. Počinje priču opisujući sate. ne historije. njene volje da se izgubi. ali naglašava njenu neophodnu vezu sa sretnim i zdravim životom. 2. Nije saglasan sa nezdravim zanimanjem za smrt. dakle i sreće.3. sedmice.3. Hansov uzdržani i uvaženi buržujski sjeverno-njemački stav protiv Klavdijinog slavenskog nedostatka uzdržanosti u njenim osećanjima i postupcima. Da bi njegovi komentari o predratnoj Europi bili efektni. mjesece i na kraju. Umjesto 15 . Frojdovske ideje prožimaju veliki dio priče. Velika detaljnost s kojom opisuje ovakve pojedinosti ide dalje od jednostavnog stvaranja preciznog portreta jednog trenutka. preda i da živi život radi života samog. Međutim. ali i patnje. a zatim se narativni periodi povećavaju na dane. 3. 1. Mann je hroničar kulture. Zapravo.3. Dualizam Mann često koristi dualističku tehniku prikazivanja. Mann kritikuje pretjerivanje i u jednom i u drugom smislu dok pokazuje neophodnost i jednog i drugog u svijetu. čudan tok vremena. ali ideje su predstavljene kao fenomen tog perioda. a ne kao istinito stanje. Nejednaki tok vremena je uobičajena tehnika. kao što su to činili mnogi modernisti. Modernizam Mann je poznat kao jedan od najvećih modernista i ovaj roman je prvi primjer ovog žanra. Sam Mann je za “Čarobni brijeg” rekao: On nadilazi realizam i značenja simbolizma i čini realizam sredstvom intelektualnih i ideoloških elemenata. Zatim veza prijatne i sretne vizije tropskog ostrva i krvavog rituala žrtvovanja. Settembriniejev optimistični humanizam protiv Naphtine pesimistične apsolutističke ideologije. Detalji često nose simbolično značenje. religiozni. atmosfera i ton romana nalik su snovima i nadrealizmu (bizarne debate Settembrinija i Naphte.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Vagnera i Ničea pod čijim je duhovnim okriljem dotad stvarao ka Geteu. ličnosti ili razgovora da bi predstavio uvjerljivu realističnu atmosferu. Mann je smatrao da treba da oslika uvjerljiv portret vremena. književni ili psihoanalitički. Realizam Mann pažljivo opisuje svaki detalj sobe. njegovi opisi nisu izvještaji već čine komentare efektivnijim.

ali bez pretjeranog zanimanja samo za jedno. nije to nikakvo vrijeme. Vrijeme Čarobnog brijega Vrlo rano Hans Katorp je otkrio poremećaj vremena u Davosu. Joahimu. gde godišnja doba prolaze kao sedmice i njegov 7 godina dug boravak izgleda kao jedno ljeto. ljekari su bili odredili pola godine boravka u sanatorijumu. primijetio je Hans Kastorp. Lijepo. Mann je jednom rekao: Samo je iscrpljujuće istinski interesantno. svojim čulom vida i čulom pipanja. Naftina i Settembrinijeva mišljenja proturječe jedna drugom. vremena”. Lijepo. “Ali vama ovde mora da vrijeme u stvari brzo prolazi”. da ti pravo kažem. " Još prvi dan Katorpu se činilo da već duže vrijeme boravi u Davosu. njegovom rođaku. Videt ćeš već. U početku mu je bilo strašno teško da prihvati takvo “rasipanje vremena”. naglašavajući njihovu vezu. pa neka prolazi. ali su sklopljena na takav način da postaju suštinski povezana. šta je vrijeme? Mi prostor opažamo svojim organima. “Ovde se naprosto igraju ljudskim vremenom. ne obraćajući pažnju na dobronamerno negodovanje svog rođaka. Tri tjedna su za njih kao jedan dan. čovjek bi trebao da pronađe način života koji prihvata oba ekstrema. " I zaista. prosto da ne veruješ. reče Joahim i klimnu glavom više puta pravo. činilo mu se da je tu postao stariji i pametniji. Ali kojim čulom opažamo vrijeme? (…) Mi kažemo: Vrijeme prolazi. moralo bi da prolazi ravnomerno. odgovori Joahim. Kastorp je žestoko odreagovao: “Pola godine? Jesi li ti lud?” (…) Pa ti si već pola godine ovde! Ta nema se toliko vremena…” “Da. reče i dodade: ”Čoveku se ovde izmijene pojmovi. niti je ovo nekakav život.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna toga. da bismo ga ga merili… Da bi moglo da se meri. 4. Čuvsi to. Ali. a gde 16 . preda se. kako se uzme”. “Ono uopšte ne prolazi. Razmišljanja o vremenu potpuno zaokupljaju Kastorpa:” Dakle.3. vrijeme je čudna zagonetka i teško je razjasniti ga. “Brzo i lagano. Sve ćeš to vec naučiti”.

tako da su svi rođendani. I dok godina dana znači toliko mnogo u životima ljudi u ravnici. generalni pregledi. Ali mjerenje i brojanje onog vremena. Preko nje se prelazilo. da je zaista htio. potpuno staje.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna piše da je tako? Za našu svijest nije tako. koliko traje mjerenje. Na raspored vremena svakako se mnogo polagalo. što niko ne haje da li su prošle sedmice ili mjeseci. voljeli su dan koji ostaje uvijek isti. tu su se često pridruživale i lične i neredovne svetkovine. divlji i pravi odlasci bili proslavljani čašćenjem u restoranu. godišnjica dolaska nije obilježavana ničim drugim osim ćutanjem. u Berghofu to je samo nešto duža jedinica vremena. Međutim.to je bila stvar onih kratkoročnih pacijenata i početnika. slična pitanja. i svako je mogao pretpostaviti da ni drugi ne misle na nju. može se zaista uočiti šta je jedan minut. i naše mere samo su konvencija…” U Berghofu vrijeme se potpuno usporava. Poslije 6 godina provedenih u sanatorijumu. prema kalendaru desio taj prvi prkosni odlazak? Koliko je vremena Joahim bio odsutan? Kad se vratio? Koliko je Hans Kastorp sam proveo ovjde dok se Joahim nije vratio. dijelom što nikom nije ni stalo. Stari bolesnici su voljeli u tom pogledu ono vrijeme što se ne mjeri. Ali. koje je za svakog pojedinačno bilo vezano za ovaj prostor gore. ličnog i individualnog vremena . mi samo reda radi pretpostavljamo da je tako. U sanatorijumu nijedan izgovor za svetkovanje i zveket časa nije ostajao neiskorišten. Hans nije mogao da da odgovor. njemu to možda i nije bilo naročito ugodno. tih sedam minuta se pretvaralo u pravu malu vječnost. jer vrijeme u Berghofu kao da je stalo. zaboravljalo se da joj se ukaže pažnja. četiri puta na dan. kako kaže pisac “talasi vremena valjaju se uvijek u jednoličnom ritmu”. Međutim. na redoslijed dana i njihovo prividno vraćanje. Hans više nije mogao da odgovori ni na jedno pitanje koje se ticalo vremena. jer donosi tako mnogo promena. mjerenje dakle. Jedino za vrijeme mjerenja temperature. što se njega samog tiče. mogao je Kastorp uz malo truda sve da izračuna i tako ukloni neprijatnu neizvesnost. i svaki je od njih finim instinktom pretpostavljao da i drugi želi ono što i on sam. poput vode u nekoj ustajaloj bari. Jer samo tih sedam minuta je zaista trajalo i imalo žilavu vrijednost. Koliko je Joahim živio ovjde gore s njim do svog divljeg odlaska? Koliko je vremena u svemu živio s njim? Kad se. ali on nije ni pokušavao da učini neki napor 17 . a koliko kasnije kad je ovaj zauvijek rekao zbogom vremenu? Koliko je gospođa Sosa bila odsutna? Koliko je zemaljskog vremena proživio Hans Kastorp ovde u Berghofu? Koliko mu je godina? I na mnoga druga. Smatralo se da je savršeno neumjesno i brutalno reći nekome da se dotičnog dana navršavaju tri godine otkako je došao – to se nije dešavalo. sto nezapaženo protiče. pazilo se na kalendar. ili šta je čitavih sedam minuta. U sanatorijumu vrijeme tako brzo prolazi (ili ne prolazi uopšte).

Pripovjedač u romanu ili nekoj kraćoj prozi. s likovima čiji su postupci na različite načine motivisani – psihološki. Priče s početkom i krajem. I Naphta i Settembrini često raspravljaju o vremenu. ne dopušta im se ni relativno osamostaljivanje: upravni govor nije ravnopravan s neupravnim. već je samo njegov element koji se ne izdvaja u poseban red. jer se preko upravnog govora sam sebi pojavljuje takoreći kao nov lik. kao lik u specifičnoj. dva sata obaveznog odmaranja. lakše i naizgled prirodnije uključuje dijalog u svoje pripovijedanje jer je njemu svaki lik podjednako vanjski i on manje osjeća potrebu da se odvoji od nizanja dramskih sekvenci. tako i sebe samog.pet obroka dnevno. Usporavanje i rasipanje vremena povezano je sa truljenjem i bolesnom prirodom Davosa. Pacijenti gube osjećaj za vrijeme djelimično zbog strogo regulisane dnevne rutine.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna da se oslobodi te nejasnoće i rasplinutosti i da bude načisto s tim koliko je već vremena ovdje proveo. egzistencijalno. Čarobni brijeg može se pročitati i kao Mannova polemika sa Goetheom koja na kraju rezultira parodijskim diskursom. ali do gubitka osjećaja za vrijeme dolazi i zbog prijatne atmosfere u kojoj pacijenti uživaju. od toga da one slijede jedna drugu u vremenu. pogotovu kad govori u prvom licu i time osigurava izvjestan privid prezentnosti upravnog govora. Ipak. a njegovi su tragovi prepoznatljivi su u skoro svim djelima kasnijih „ozbiljnijih“ pisaca. Neutralni pripovjedač. što je još važnije. Pripovijedanju je svakako svojstven neupravni govor i baš zato su zato su dijalozi u Čarobnom brijegu svedeni na najmanju mjeru i. premda je očevidno najgora nesavjesnost . III. doživljava dijalog kao strano tijelo baš zbog prevelikog stepena osamostaljenja kako sagovornika. ono što je najzanimljivije je sam govor. zbog koje se jedan dan ne može razlikovati od drugog . ZAKLJUČAK Čarobni brijeg je djelo koje se može smatrati paradigmom obrazovnoga romana u dvadesetom stoljeću. stalno mjerenje temperature… svaki dan isti je kao i prethodni. koji se služi tehnikom govora u trećem licu. filozofski. a ono što ga je u tom sprečavalo bio je nemir njegove savesti. odnosno neupravni govor kojega Mann tako često koristi i tako tako što izotopskim paralelizmima (re)konstruira boemsku pozadinu kao dominantno organizacijsko načelo romana.ne obazirati se na vrijeme. dramskoj prezentnosti. pa i odsustvom svake vidljive pobude (čime je uvedena kategorija apsurda) – strukturno i idejno odgovaraju razumijevanju koje nameću veliki sistemi 18 .

disperzivnom i hibridnom romanu osjenčane su originalnošću. Sve do sad izdvojene tehnike postmodernizma u ovom. a ono. ali razložno. Takvom učestalom promjenom točke gledišta unutar samog teksta postiže se i efekt međusobnog prožimanja fikcije i stvarnosti. melankolijom. Učestalim prekidima i zaokretima u pripovijedanju. Izneseno je u 3. 19 . sabranost i red cjeline. O haosu. Neutralna pozicija iz koje se pripovijeda roman pripovijedanje je samog autora. tj. a nerijetko i neugodnim osjećajima zbog ozračja koje vlada u romanu. dakle. pri čemu autor dosljedno prenosi i formu i sadržaj iskaza lika. u formalno i tematskom smislu nadasve izazovnom. roman se sastoji i od govora likova zabilježenom u upravnom govoru. te sam preuzima ulogu pripovijedanja. povezanost i preglednost. bezumlju. Pored toga. čestim promjenama tona i nizanjem protuslovlja autor je u njemu stvorio dojam logične razbijenosti slijeda pripovjednog diskursa. Prisutno je i pripovijedanje pored autora. nailazimo na pojavu 'romana u romanu'. govori se nerijetko s bolom u srcu. s pozicije unutarnje točke gledišta. Hiperboličnost i ironičnost Mannova teksta ostvaruje se i osebujnom organizacijom samog pripovijedanja. decentriranosti. o nestabilnosti kao bitnom svojstvu fragmentarnog. i kad predočava takozvanu tamnu stranu čovjeka i društva kao u Manovom Doktoru Faustusu. Ti su dijelovi teksta izneseni iz perspektive sudionika događaja. licu jednine u obliku neupravnog govora i možemo ga okarakterizirati objektivnim pripovijedanjem iz pozicije promatrača. iz duševne stabilnosti pripovjedača i svijeta kojem on pripada. uzvisuje uređen govor.Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna historije i stvarnosti. koji je personificiran.

. 313 -322. 25 -47 8. Svjetlost. Mann. Kovacevic. Tipovi intertekstualnosti i njihova funkcija. Biti. Paradigme 20. Povijesna poetika romana. Lada. L.ur. Grafički zavod Hrvatske. Svjetlost. Viktor. Mann Thomas. Pojmovnik suvremene knjilevne teorije. ur. str. Katnic-Bakarsic. Zagreb.. Zagreb. stoljeca: avangarda i postmoderna. M..Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna LITERATURA I IZVORI 1. u: Tekst i diskurs. Sarajevo. 5. Dubravka. Pavao. Oraic. godina 9. ur. Zagreb. 6. 2001. Zmegac. Viktor. 105 -115. Stilistika. Marina. Zagreb. u: Intertekstualnost & autoreferencijalnost. Andrijasevic. V. Rijeka.Tolic. Oraic. Zmegac. u Ifltertekstualnost & autoreferencijalnost.. 1997. 1992. Čarobni brijeg II. 1999. Zagreb. godina 9.Žmegač. 1999. str. Sarajevo. Zergollern -Miletic. Pintaric. Sarajevo. Zagreb 1987. Vladimir. 7..Tolic. 1996. Pavlicic. Zmegac. Fitoemotivi u tekstu i diskursu.. D. Thomas. 4. 1997. 2. Raslojavanje jezicne stvarnosti.Tolic. Cemu sluli autareferencijalnost?. Marina. 3. 1993. 20 . V. D. 2001. Čarobni brijeg I. Oraic. Badurina. str. Neda.

II Prekretnica u pripovjedačkom postupku …………………….. Dualizam …………………………………………… 6... 1.. 1.3..4. 21 ..1.1....1... 5. Vrijeme Čarobnog brijega …………………………… IV Zaključak ……………………………………………... 3... Realizam ………………………………………………. Mannov životni put …………………………………………… Prvi sloj Čarobnog brijega ……………………………. Modernizam ………………………………………….. 4.2.. 1.. Koga predstavljaju Setembrini i Nafta?. Mannov stil …………………………………………....1..Uporaba slobodnog neupravnog govora u djelu Čarobni brijeg Thomasa Manna Sadržaj Sažetak ………………………………………………………………….... 1.5. I Uvod …………………………………………………………………… 1.. Hermetička povijest ……………………………….1...

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->