P. 1
Verbalna i Neverbalna Komunikacija Seminar Ski

Verbalna i Neverbalna Komunikacija Seminar Ski

|Views: 14,255|Likes:
Published by GlaFna

More info:

Published by: GlaFna on Nov 01, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/08/2015

pdf

text

original

VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

SEMINARSKI RAD

.......... 1.......................... Rod i neverbalna komunikacija........................ 2... ZAKLJUČAK....................... Paraverbalna komunikacija....12 4.....................SADRŽAJ 1.............15 4................................................................................................................................................................... 3.........................4 3........ VERBALNA KOMUNIKACIJA.............3 2.................................11 4. Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju?.......... UVOD....... LITERATURA............... 3.. 1....... Kako poboljšati verbalnu komunikaciju?............................................ NEVERBALNA KOMUNIKACIJA.. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA...................9 3.......................................................7 3............18 7.......................19 2 ................................... Kako čitati neverbalne znakove?...12 4..........16 5.....17 6........................................................................... DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE.............6 3....................... 2........................................................................................................................................................................ Deset riječi koje bi trebali svakodnevno upotrebljavati...................

Tuzla. uz pomoć psihologa i terapeuta za govor. frustracije2 i sukobe. a riječ je o nebrizi i teškom zanemarivanju. njihov razvoj ide naprijed. Slučajevi kao ovi ukazuju na veliku potrebu ljudskih bića za društvom i komunikacijom. pripadanje. Događaji slični ovom. „Psihologija“. ne komuniciraju sa njima na odgovarajući način. 229. ne uspijevaju im dati ljubav i pažnju. U prisustvu nepoznatih ljudi ponašala se kao divlja životinja.. Denfas. ni pričati. podršku. Frustracija. ako nije suviše kasno. Kada ju je socijalni radnik otkrio u toj dobi od pet godina.isto. nastanak i razvoj pozitivnih i negativnih osjećanja. Izabela nije mogla ni hodati. god. kada djeca nisu nužno žrtve fizičkog zlostavljanja.UVOD „Izabelini roditelji su je od njenog rođenja čuvali izolovanu u tamnoj prostoriji. U svakoj komunikaciji pošiljatelj nešto otkriva o sebi. Ipak. str. ovaj slučaj nije usamljen. Izabela je postala normalna djevojka i žena. str. “1 Mada nevjerovatan. zajednički rad i akciju.. dešavaju se. Kada ih smjeste u okolinu koja im pruža brigu i pažnju. 1 2 Zećo J. 3 . 2005.1. Neki roditelji ignorišu svoju djecu. prenošenje misli. Komunikacija obuhvata sve ono što se događa među ljudima. govori o svome odnosu prema sugovorniku i pokušava na njega utjecati na različite načine. 154.

Da bi uspješno komunicirali. Komunikacija može biti: • Verbalna • Neverbalna Verbalna komunikacija se odnosi na riječi koje govorimo.hr/savjetovaliste. U suprotnom slučaju ljudi ne razumiju međusobne poruke. S obzirom na to koliko je važna. pa to može izazvati nerazumijevanje. raznovrsna i stalni je pratilac ljudske aktivnosti. za društvom. Komunikacija je proces razmjene poruka između dvije i više osoba. bilo da je riječ o uspostavljanju. U procesu komunikacije mi smo uvijek u nekoj vrsti odnosa. Komuniciramo putem znakova: riječi. prenošenja i primanja poruka. Kroz te odnose dobijamo i orijentaciju o sebi samima i svome ponašanju. pokreta tijela. ali i sve socijalne potrebe. izraza lica. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE Ljudska komunikacija je složena. geste i ton glasa. govor tijela. Poruke koje se razmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne. pa je zbog toga uvijek i interakcija. Najčešći i najvažniji oblik komunikacije među ljudima je razgovor. izraz lica. Na primjer: organizacija vremena. Putem komunikacije ostvaruje se i značajna ljudska potreba. o drugima. Nema interakcije bez komunikacije.2. 3 Konfuzija-http://ss-ri. a i zato što se vještine komunikacije mogu naučiti. To je proces odašiljanja.potreba za pripadanjem. zbunjenost. konfuziju3 i nesporazum.php?aktiv_y=75 4 . Neverbalna komunikacija se odnosi na sve druge načine na koje komuniciramo osim riječi. trajanju ili prekidu odnosa ili relacije. te emocionalno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje proizilazi iz komunikacijskog odnosa. među ljudima mora postojati jednako značenje znakova. Komunikacija je odnos među ljudskim jedinkama. trebali bi se puno više posvetiti upravo tome da naučimo kvalitetno komunicirati.

Oko 38% komuniciramo korištenjem tona glasa. Odnos između verbalne i neverbalne komunikacije Psihološka istraživanja nam govore da samo 7% emocionalnog značenja komuniciramo riječima. moramo učiti kako kvalitetno i verbalno i neverbalno komunicirati. Da bi poboljšali način na koji komuniciramo.Slika 1. a tako i odnose s drugim ljudima (pa onda i svoj uspjeh u životu). izrazom lica isl. gestama. 5 . odnosno govorom tijela. a 55% emocionalne poruke komuniciramo neverbalnim znakovima. Zapravo neverbalni su znakovi ti koji stvaraju značenje poruke koju prenosimo.

Susrećemo je u našem svakodnevnom radu. Ta činjenica.3. kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga. Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. tempo. • Čovjek mijenja svoje ponašanje kao odgovor na komunikativnu poruku koju prima. dok je veći dio poruka koje šaljemo i primamo ustvari paraverbalni. u kombinaciji s činjenicom da je kod žena povećan «corpus callosum». • Svaki pojedinac kroz nju teži i nastoji da promijeni svijet u kome živi. Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija. znanstvene činjenice govore da u toj tvrdnji ima istine. televiziji. VERBALNA KOMUNIKACIJA Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je riječ o komunikaciji. na radiju. 6 . kod žena je i dio tog prostora posvećen govoru. samo njezin manji dio je vezan uz samu riječ (verbum). a ponekad možemo čuti nešto i od osobe koja spava. no dok je u desnoj polutci kod muškaraca jedan veći dio posvećen prostornoj orijentaciji. Možda je najzabavnije otvoriti ovu temu kroz jedan stereotip. dok su muškarci.» Iako to nije nužno tako. odnosno most između dvije polutke. • Čovjek meditira sa svijetom i svijet sa čovjekom kroz verbalnu komunikaciju. «Žene su brbljavije od muškaraca. • Ona je sredstvo koje čovjek upotrebljava u dobru i zlu. u slobodnom vremenu. Verbalna komunikacija je jedna od osnovnih aktivnosti čovjeka kao društvenog bića jer : • Kroz nju čovjek ostvaruje interakcije sa užom i širom životnom i radnom sredinom. Centri za govor su prvenstveno smješteni u lijevoj polutci mozga. odnosno paralingvistički (vezan uz ton. boju i neke druge sastavnice govora). obzirom na lošiju komunikaciju polutki. daje tom spolu veću nadarenost za govor i sintezu dobivenih informacija. filmu. usavršavali analizu. konstruktivno i destruktivno.

3. napet govor u staccattu5.isto Legato. Rezultati jednog eksperimenta koji se odvijao na području Hrvatske. bijes. Engleske. Kreštav glas daje naznaku osjećaja slabosti ili histeričnosti4. nesvjesno nam može pobuditi percepciju lijenosti i/ili umišljenosti. Francuske i Japana pokazali su nam kako se emocije u govoru prenose paraverbalnim faktorima. Paraverbalna komunikacija Iza tog zvučnog naslova kriju se glasovi. no konstantan spori govor će vrlo brzo zamoriti slušatelja koji će nesvjesno očekivati da su sve informacije vrlo važne i dok će u početku govora biti vrlo koncentriran. uskoro radi umora to više neće biti u stanju. Oni nam daju uzvičnik ili upitnik na kraju rečenice.com/verbalna. odnosno ironiju. U sastavljanju govora je vrlo bitna i činjenica da se emotivnost rečenice dobiva njezinom kratkoćom. da bi slušatelji lakše percipirali i njihovu važnost i informacije same. Pauze u govoru su još jedan od načina naglašavanja bitnih informacija i pokazivanje promišljanja oko izrečenog. Jedan dio njih je zadužen za shvatanje osnovnog smisla verbalnog izraza. radost. ako isključimo govorne mane. čak i ukoliko slušatelj ne razumije sam jezik na kojem je rečenica izgovorena. odnosno iznenađenje i prezir. Govor sa pojačanom nosnosti najčešće ćemo povezati sa prehladom. ljuto i možda malo primitivno. luk). 1. odnosno kazuju da li se govori o oružju ili povrću (luk. U eksperimentu su locirani parametri paraverbalnih dijelova govora za strah. Isprekidan. Neprimjereno glasan govor doima se agresivno. ali ukoliko osoba ima uobičajen takav govor. „Za kraj je zgodno spomenuti i malo znanosti. ali radi prebrzog govora smanjit će se i mogućnost praćenja informacija. može odati dojam odlučne dinamične. tempo i intonacija koji prate govor i daju mu dodatnu informativnost.isto 7 . Previše tih govor povezat ćemo često sa strahom ili slabim crtama ličnosti. 4 5 6 Histeričnost.http://andjeli-cuvari. ali i neosjetljive osobe. Važne informacije moramo izgovoriti sporije. Brz govor daje dinamiku i odlučnost. iako je možda govornik upravo izašao iz tvorničke hale ili sa nekog rock koncerta pa govori glasno iz navika ili zato što i sam sebe slabo čuje. Ritam govora je bitan i za pozornost slušatelja. dok blagi legato6 daje dojam nježnosti i osjetljivosti.html Staccatt.

brz tempo sporiji tempo jak intenzitet. ali koliko ipak ima varijacija na temu i odstupanja od prosjeka.“7 7 http://andjeli-cuvari.strah bijes radost/iznenađenje prezir/ironija prvom srednjem završnom dijelu ubrzani tempo. sniženi registar -u U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u rečenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku. glasan govor povišen glas. sniženi registar -u dijelu rečenice sporiji tempo. slab intenzitet. tihi intenzitet skokoviti tempo. ali istu emociju u istoj rečenici i na istom jeziku prepoznalo je i 70% Engleza i Francuza. sniženi registar -u dijelu i sporiji tempo. pa čak i 80% Japanaca. Verbalna i paraverbalna komunikacija nam vrlo očito pokazuju koliko smo svi mi slični. jak intenzitet. a da često i ne znaju u čemu je pravi razlog za to. No ukoliko neke osnovne činjenice imamo na umu.com/verbalna. povišen glas. snižen glas. dogoditi će nam se da nas ljudi puno lakše i sa više interesa slušaju.html 8 .

Pokazujete li i vi neka od tih ponašanja s liste? Napravite popis onih ponašanja koje želite promijeniti. Učinkovito primanje i davanje poruka podrazumijeva uzajamne povratne informacije o tome: kako doživljavamo nečije ponašanje i šta utječe da nečije ponašanje doživljavamo i interpretiramo na određeni način. ako već nešto drugo radite nećete moći s pažnjom slušati. oni jedno drugom daju na znanje da se nedovoljno uvažavaju. Slušajte s empatijom 9. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME. Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme kada ćete se moći usmjeriti na slušanje. „Sociologija za ekonomiste“. god. „Psihologija“. razjasnite sliku i oblikujete odgovor. Ne gledajte televiziju dok s nekim razgovarate. To ostavlja dosta prostora da se naruši komunikacija ili da slušalac odluta mislima. one tada imaju površnu percepciju onoga što im se saopštava. iz "njenih cipela" umjesto da pokušavate "popraviti stvari i riješiti problem". I aktivno slušanje je vještina koja se uči. • Budite znatiželjni. Kao slušaoci mi imamo protok od oko 500 riječi u minuti dok je normalan tempo govora oko 125 do 150 riječi u minuti. • Pratite svoje navike slušanja (ili neslušanja) i one drugih ljudi. mislima i vjerovanjima. osjetite šta se događa. • Budite više zainteresirani za to što je rečeno nego za to što ćete odgovoriti kako bi riješili problem. str. Ako osobe koje komuniciraju ne slušaju pažljivo jedna drugu. Tuzla. Empatija je sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog čovjeka sa svim osjećajima. Kakav je osjećaj kada vas neko zaista sluša. Sa druge strane. str. Empatija. Zatim razmislite o sebi. 2005. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju Uspješan proces komunikacije podrazumijeva dobro razvijene vještine slušanja. • Slobodno postavljate pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili rupe koje vam nedostaju. ne može se "obaviti" na brzinu.. Aktivno slušanje omogućava razmjenu poruka i tačno percipiranje sadržaja.. Kako poboljšati vještinu slušanja? • Budite pažljivi i koncentrirani kada vam neko govori. Teško je biti dobar slušalac ako niste zainteresirani za drugog čovjeka. verbalnog i neverbalnog iskazivanja. • Dajte si vremena da saslušate. Denfas. Nastojte vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe. Isto tako. 86. Isto tako 8 9 Interakcija. a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne sluša? Napravite listu onih ponašanja koje primjećujete na drugima.3. • Dobra komunikacija zahtijeva i "dobro" okruženje.Zećo J. 2. To je interakcija8 i potvrda uspješne komunikacije. Razmislite o ljudima s kojima ste u životu jako voljeli razgovarati i osjećali se shvaćeno. a koje ukazuju na to da druga osoba ne sluša. opažanja. 9 . 155.Grupa autora.

filozof) " 10 • Govorite – komunikacija počinje sa vama. Tuzla. Ili da nastojimo ne pokazati osjećaje. zahtijeva puno više od onoga što možemo izraziti sms-om ili mailom. • Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete. Monolog nije komunikacija.Zećo J. Vrlo često možemo krivo protumačiti sms jer ne vidimo osobu. str. „Psihologija“. 10 . posebno o važnim temama. • Komunicirajte svoje misli i svoje osjećaje. ("Nije mi ništa") • Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. • Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. Dobra komunikacija. • Budite direktni.priznajte sebi ona dobra ponašanja koja imate i koja vam pomažu da bolje slušate druge ljude. Preuzmite odgovornost i započnite komunikaciju. • Ne sakrivajte se iza sms-ova i mailova.. (Epictetus. nemojte čekati i očekivati da će to učiniti druga osoba. • Naglasak stavljajte na bitne stvari.isto Intuicija. god. • Vjerujte svojoj intuiciji12.. ali blagi. • Ne šaljite miješane poruke. Komunikacija je proces u kojem obje strane moraju sudjelovati. Pokušajte što jasnije reći što želite ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije poštovanje. Ako osjećate da nešto nije u redu vjerojatno i nije. 156. a ne na trivijalnosti11. "Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli slušati dvostruko više nego pričati. 10 11 12 http://ss-ri. povremeno kao slušalac. a povremeno kao govornik.hr/savjetovaliste. Denfas. 2005. Često nam se dogodi da zaboravimo zapravo opisati drugoj osobi kako se osjećamo.php?aktiv_z=115 Trivijalnost. ne čujemo ton glasa. • Vjerujte da je dobra komunikacija moguća. Ako ste jako uzrujani ne možete dobro komunicirati.

ponudite sami pomoć) • TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno) • OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga.3. Deset rječi koje bi trebali svakodnevno govoriti • HVALA TI (zahvalite za pažnju. ako želite uvijek biti u pravu živite sami) • PRIČAJ MI O TOME (pokažite zainteresiranost) • MOŽE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na važnost dodira) • HAJMO ZAJEDNO (družite se. nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) • VOLIM TE (ne pretpostavite da druga osoba to zna. 3. recite joj). brigu i pomoć drugih) • MOLIM TE (iskazujte poštovanje) • BRAVO (pohvalite) • MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita. 11 .

Izraz lica se koristi kao sredstvo za postizanje boljeg razumijevanja poruke koju drugi pokušavaju da prenesu. Posmatrači traže različite emocije na različitim 13 Superiornost. pretnju ili želju za uvredom sagovornika. Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija. tjelesni kontakt. shvatamo da nam sam pogled mnogo govori o jednoj osobi. treba da je gledamo u oči oko tri četvrtine vremena razgovora. Kako čitati neverbalne znakove? Neverbalnu komunikaciju čine: kontakt očima. pogledima dugim 1-7 sekundi. ili može da bude shvaćena kao znak seksualne privlačnosti. 1. pokreti tijela – gestovi. odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. Često se previše kontakta očima smatra za iskazivanje superiornosti13. kao i lični prostor. Prekidanje kontakta očima spuštanjem pogleda tumači se kao signal podređenosti. premalo kontakta očima može se protumačiti kao nedostatak pažnje. nepristojnost. Važan je i način gledanja: dugotrajno fiksiranje rezervisano je za ljubavnike ili ljute neprijatelje. neiskrenost. ili odnos prema osobi sa kojom komuniciramo. bilo namjerno ili nenamjerno.vox-magazin. Ako uzmemo u obzir da su oči ogledalo duše. 4. Kontakt očima je vrlo važan u svakodnevnoj komunikaciji i smatra se najsnažnijim sredstvom neverbalne komunikacije. Komunikacija će biti najefikasnija ako se ovaj aspekt neverbalne komunikacije koristi onoliko koliko učesnici razgovora smatraju prikladnim za situaciju u kojoj se nalaze.html 12 .com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. Ako želimo da osoba sa kojom razgovaramo stekne utisak da je slušamo. Međutim. Raširene zjenice.4. pokazivanje stavova. može da dovede do reakcije ili fizičke agresije. nevoljni refleks koji se javlja bez obzira na količinu svjetlosti. izraz lica. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi.http://www. a neverbalnim stavove i emocionalni odnos prema informacijama koje primamo. laganje). nepoštovanje ili stidljivost. Kontakt očima zadržan samo djelić sekunde duže nego što osoba koju ste pogledali smatra prikladnim. pokazuje emocionalno uzbuđenje (sviđanje. položaj tijela. Verbalnim načinom uglavnom prenosimo informacije. manjak samopoštovanja.

a rijeđe kada ispunjavaju naređenja. Ono služi kao pozdrav ili kao potvrda dogovora ili prijateljstva. ili pružili podršku. dominantni ili pokorni i sl. stvaramo sud o čitavom čovjeku. koja nam se sviđa ili ne. Koristimo i informacije koje smo ranije saznali o nekome. pošto je toliko važan. osoba može da govori da joj je drago što vidi nekoga i možda se čak i smiješi. Dodirivanje može da ima veoma moćan efekat na to kako reagujemo na situaciju. čine nekome uslugu itd. Tokom komunikacije koristimo različite vrste dodira kako bismo ohrabrili nekoga. Ponekad se dodiru prebrzo pripisuju seksualne konotacije i time se gubi ono što ovaj vid neverbalne komunikacije nosi sa sobom. kao i tuga.http://www. mekano rukovanje ostavlja negativan utisak. naravno. boje glasa. ili određena osoba posjeduje osobine koje sami nemamo. treba voditi računa o pojavi koja se u psihologiji naziva "halo efekat"14. Prema istraživanjima. a okarakterisani su i kao pristupačni. Takvi izrazi lica su isuviše kratki da bi ih većina ljudi zapazila. ali svoj pravi stav može otkriti mikrotrenutnim izrazom gađenja. pokušavaju da ubijede.vox-magazin. mole za uslugu. Halo efekat je teško izbjeći. Stoga. Možemo ga jedino umanjiti ako se svaki put zapitamo koliko je on djelovao na naš sud. posebno pri prvom susretu sa određenom osobom. Jedan od veoma čestih dodira je rukovanje. Ljudi će radije dodirivati sagovornika kada pružaju neke informacije. Većinom gledamo spoljašnji izgled osobe. za razliku od toplog stiska ruke. Iznenađenje se pokazuje na čelu. Tjelesni kontakt Prema istraživanjima. Prekrštenim rukama se često može iskazati negativan stav prema drugoj osobi. To. Položaj tjela često govori o tome da li su ljudi puni nade ili su depresivni. samouvjereni uglavnom će imati uspravno držanje.dijelovima lica. Pozitivni stavovi prema drugima su najčešće praćeni naginjanjem naprijed. od crta lica do pokvarenih zuba. a ne sviđaju nam se. Suština te pojave jeste u tome da na temelju jedne osobine. Postoje i mikrotrenutni izrazi lica koji traju samo djelić sekunde i teže se uočavaju. Oni koji su puni nade. Ljutnja se oslikava na licu. Strah se obično traži u očima. kada naređuju. Negativni ili neprijateljski stavovi su signalizirani naginjanjem unazad. u očima i na pokretima usana. da li su samouvjereni ili stidljivi. smanjuje našu objektivnost. služi za pojačavanje verbalne poruke. oblačenja. načina govora. primaju savjete.html 13 . izražavaju oduševljenje itd. Istraživanjima je utvrđeno da su ljudi koji dodiruju druge tokom komunikacije bolje prihvaćeni. dominantni. emocionalni pa i fizički razvoj beba ukoliko je od samog početka izostavljen. savjet. pa nam odmah postaje simpatična.. U procjeni nečijeg izraza lica. Sreća se vidi na obrazima i u očima. 14 Halo efekat. kao ljudi koji pružaju jednu dozu sigurnosti. izrazili nježnost ili saosjećanje. Npr. a labavo držanje ruku pored tijela tumači se kao otvorenost i pristupačnost. dodir je prvo čulo koje se razvija po rođenju i može da uspori društveni.com/NEVERBALNA %20KOMUNIKACIJA. posebno kada sjedimo.

da zajedno sa riječima tumače misli i osjećanja onoga ko govori. Najčešće pokazujemo rukama ili klimamo glavom. 14 . poniznost ili čak depresiju (ako ovo prate faktori kao što je spor. zabrinutost. pa je često mnogo bolje koristiti ostale vještine govora tijela i dopustiti da dodir ili tjelesni kontakt dođe vremenom. Ne treba misliti da ćemo se automatski dopasti ljudima ako šetamo okolo i dodirujemo ih. Jednom rečju. određivanje značenja dodira je kompleksno. Tu su i situacija i raspoloženje u trenutku dodira i veza između učesnika. pokreti tijela mogu je i ometati ukoliko su neumjereni i previše naglašeni jer mogu ukazivati na nervozu i nedostatak samopouzdanja (trljanje dlanova. kako njime ne bismo izazvali ono što ne želimo. ako jeste ko je to. što se može postići blagim stiskanjem šake ili blagim tapšanjem po ramenu. Kada je glava visoko i možda malo nagnuta unazad. što je moguće prirodnije. koliko dugo traje dodir. podsticanja ili saosjećanja. mogu često djelovati i iritirajuće na onoga ko vas sluša. Najbolje je koristiti ga u svrhu ohrabrivanja. Sam govor bez gestova je kao torta bez ukrasa.. ljutnju. kao i izbjegavanje kontakta očima). jer ako se koriste na pravi način mogu da olakšaju komunikaciju. Pokreti glavom nisu važni samo dok govorimo već i dok slušamo. Pognuta glava ukazuje na pokornost. trljanje čela ili glađenje brade). Osim što nam pomažu u komunikaciji. uvijanje kose. istraživanja pokazuju da su ljudi koji dodiruju druge dopadljiviji i ostavljaju prijatan utisak. isprekidan i tih govor. Psiholozi kažu da stav tijela može da pokaže samopouzdanje ili nesigurnost. Oni treba da dopune riječi. treba biti obazriv. Postoje pokreti koji imaju kulturno određeno značenje (V za pobjedu. koliko je dodir snažan. Pokreti rukama su najčešći gestovi koji se koriste tokom komunikacije. ). Podignute i razmaknute obrve šalju pozitivnije signale nego skupljene. to se tumači kao preziran. da li postoji ili ne postoji pokret poslije dodira. Ukoliko stojite. Treba imati na umu kulturološke razlike kao i razlike u vaspitanju. Pokrete tijela − gestove koristimo da bismo naglasili ono o čemu govorimo. podižemo obrve i sl. spojeni palac i kažiprst za odlično itd. koji dio tijela dodirujete. dok žene koriste nakretanje glave. da li je neko drugi prisutan. klaćenje tijela sa noge na nogu kao i pogrbljen stav osim što daju sliku nesigurnosti. Spuštene i skupljene obrve izražavaju bijes. Prema istraživanjima muškarci koriste klimanje glavom da označe da su nekoga vidjeli i prepoznali. Takođe. gord pa čak i agresivan stav ako ga prate oštar pogled. Oni mogu da se koriste za pokazivanje stavova. Iako je dodir veoma moćno sredstvo neverbalne komunikacije. izvijene usne i neuobičajeno crveno lice. kao zamjena u govoru su znak podrške onome što je izrečeno ali i da proturječe izrečenom.Različite vrste dodira imaju i različita značenja u zavisnosti od toga kojim dijelom tijela ste dodirnuli drugu osobu.

ne smijemo da zaboravimo na iskrenost kao veoma važan faktor jer u kombinaciji sa ovladanom vještinom neverbalne komunikacije možemo na pravi način i da upoznamo druge i da predstavimo sebe. inteligenciji. naravi. 2. ličnim navikama. Prema tome nemojte se opirati nego se prepustite. Kako poboljšati neverbalnu komunikaciju? • Koristite ton glasa ovisno o onome što govorite. što nam govori o neophodnosti savladavanja ove vještine. Sudimo o karakteru. Bolje je uskladiti se s osjećajima koje nam komunicira druga osoba nego ostati koncentrirani na ono što želimo reći. • Reagirajte na nježnosti drugih ljudi. Međutim. Istraživanja kažu da su prvih pet minuta najkritičniji period u susretu dvoje ljudi.Lični prostor Prema istraživanjima postoje četiri zone korištenja prostora: 1. 15 . Kada se nađemo sa nekim. tada se ljudi dodiruju ili im je lahko da dodirnu jedno drugo. 4. • Pohvalite i zahvalite kada vidite da vas druga osoba sluša sa pažnjom i reagira neverbalnim znakovima na vas. To će učiniti komunikaciju još ugodnijom za vas oboje. Ako vam nije jasno šta se događa. posljednja zona koja se naziva javnom zonom prostire se od 3 metra pa naviše. Tu su ljudi u stanju da se rukuju ili su makar na dužinu ruke udaljeni jedni od drugih.5 metra do 120 centimetara. treća zona je društveno-konsultacijska zona i prostire se od 120 centimetara do 3 metra. Tokom tog vremena mi radimo mnogo više od jednostavnog utvrđivanja da li nam se neko sviđa ili ne. 4. Sve to radimo na osnovu veoma malo informacija o onom drugom. razdaljina od 0 do 0. nećemo vaditi metar iz torbe kako bismo se uvjerili da nismo prešli u zonu u kojoj ne bi trebalo da budemo. ličnosti. • Reagirajte na signale koje vam šalju drugi ljudi u trenutku. pitajte. 2. Ta podjela ima za cilj da nam pomogne da znamo šta poručujemo kroz ovaj aspekt neverbalne komunikacije. Mnogi ljudi imaju teškoća s dodirom ili zagrljajem.5 metra naziva se intimnom zonom. 3. Najčešće se koristi pri svakodnevnim susretima društvenog ili poslovnog tipa. radnim sposobnostima. Ionako vjerojatno imate veće potrebe za zagrljajem nego što imate prilike biti zagrljeni. prikladnosti za ulogu prijatelja ili partnera i sl. druga zona je lična zona i prostire se od 0. kao što muzičar koristi svoj instrument.

onda još više potvrđuju obrasce dominacije na osnovu roda. mogu izgledati potpuno nevažno. Rod i neverbalna komunikacija „Verbalna i neverbalna komunikacija se mogu različito opažati i izraziti kod muškaraca i žena. međutim ako se proučavaju zajedno. Ako se ovi primjeri posmatraju pojedinačno. Ljudi koriste kontakt očima na različite načine. 16 . • Kada razgovarate s nekim koga volite uhvatite tu osobu za ruke svojim rukama. ona to može izbjeći tako što će skrenuti pogled i prekinuti takvu interakciju. 4. ako žena zuri u muškarca. S druge strane. a ne rušenje mostova.kontakt očima.“15 15 Grupa autora. • Primjećujte kakav efekt vaše riječi imaju na drugu osobu. I pomoći će da druga osoba čuje ono što joj želite reći umjesto da se osjeti napadnuto i da se brani. onda se to često uzima kao ponašanje koje ima neke seksualne aluzije. jedan od najčešćih neverbalnih izraza. Ako muškarac zuri u ženu. „Sociologija za ekonomiste“. 93. obično da bi privukli nečiju pažnju ili da bi započeli neku društvenu inrerakciju. Uzmimo. ne gledamo druge ljude kada nam je neugodno ili kada govorimo o bolnim temama. ako je ženi neprijatno. Često npr. To će poslati poruku da to što govorite ima za cilj povećanje bliskosti. Ne zaboravite dodirivati i grliti bliske ljude. 3.• Koristite kontakt očima. Čini li vam se da joj pune ili prazne baterije? Vaš radar će se vježbom izoštriti i brzo ćete znati kakav efekt imate na druge. onda se to može shvatiti kao jedan prirodan oblik ponašanja. str. npr.

2. Razumjeti znači poistovjetiti se tj. neophodno je razumjeti druge.5. Nije dovoljno samo poznavati sebe i prihvatiti druge. Komunikacija je nešto što svi znaju. 3.wikipedia. preduslov je uspješnih odnosa. Svako u odnosu sa drugim želi biti djelotvoran. Komunicira se riječima. možemo mu reći i ono što je u drugim uslovima nezamislivo).sve smo ipak rekli. Ne. ne kažemo ono što mislimo. Netačno. tada komunikacija trpi (zbog potisnutog nezadovoljstva). vanjskim izražavanjima. sigurnošću. uživiti se u razmišljanje i osjećanje drugog. a on nije djelotvoran. Najveći dio komunikacije odvija se neverbalno.org/wiki/Neverbalna_komunikacija 17 .http://hr. 2. Da bi neko ušao u proces komunikacije mora imati motiv. 4. mimikom16. nešto što je samo po sebi razumljivo. samoostvarivanjem. Samo tako je moguće poznanstvo. Savladavanje otpora u sebi prema onima koji su drugačiji. Ne može se govoriti o apsolutnim terminima. Ako se ponaša onako kako drugi od njega očekuju. odemo iz prostorije. prihvatanje drugih onakvima kakvi jesu. 4. okrenemo glavu. Osnovni motiv za komuniciranjem leži u našim potrebama za pripadanjem. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA Ljudi u komunikacijski odnos ulaze sa različitim namjerama i očekivanjima. Svako u odnosu želi biti slobodan (manje opterećen normama i konvencijama). jer komunikacija ovisi o brojnim faktorima (ako nekoga „uhvatimo“ u raspoloženju. Da bi se to postiglo nije dovoljno poznavati samo sebe. pa i u fiziološkim potrebama. jer je i to komunikacija). pokretima. Komunikacija je svemoćna ili komunikacija je nemoćna. da i oni žele biti to što jesu. jer se komunikacija uči. Mi komuniciramo našim kompletnim ponašanjem (ako ne razgovaramo. Komunikaciju je moguće izbjeći. već treba upoznati druge. Da bi takav mogao biti. što znači prihvatiti da i oni imaju slične ili iste potrebe. reakcije). osjećanja. pojedinac mora imati slobodu izražavanja (biti upravo onakav kakav inače jeste) i mora poznavati sebe (svoje misli. 3. Postoji nekoliko netačnih vjerovanja o komunikaciji: 1. koji misle i ponašaju se drugačije. Netačno. prijateljstvo i neopterećen odnos. Svako u odnosu želi biti uspješan. 16 Mimika. ali za svaku stranu važe ista pravila: 1.

iskrenost itd. Prostorna udaljenost od 40 cm izražava bliskost.). biti empatičan. a toplinu ako je tijelo blago nagnuto prema. Nažalost. netoleranciju isl. svoja osjećanja i potrebe. uzajamno vrijeđanje. izraz lica pokazuje: sviđanje. svoje stavove. Postavlja se pitanje: Kako izaći iz tog začaranog kruga? Mi možda ne možemo promijeniti druge. To ne znači napustiti svoje misli. samice se koriste kao kazna jer sprječavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. U zatvorima. Pogled pokazuje: bliskost ili nespremnost na interakciju. javnost 3 m i više. ako su nastale smetnje. interes. komunikacija postaje otežana i neuspješna i može prerasti u sukob. 6. ljubav. npr. socijalni odnosi 1. Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni nam (neverbalno) govore. I osobni i profesionalni uspjeh često ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti komunikacijom. ljutnju ili bijes.5.-3 m i više. razgovor kao najčešći oblik komunikacije ne isključuje sukobljavanje (verbalne napade. može naučiti jezik prihvatanja. ali svako od nas može promijeniti sebe. uznemirenost. ZAKLJUČAK Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu sa drugim ljudima. ali znači razumjeti i onu drugu stranu. Dodir izražava: toplinu. ponižavanje. 18 . Dok sa nekim razgovaramo. Opsežnija komunikacija vodi boljim i uspješnijim odnosima i boljem rješavanju problema. Ako je potreba za komunikacijom na bilo koji način ugrožena. pažljivo saslušati drugu osobu i jasno iskazati svoje misli i svoja osjećanja. agresivnost. strah. Položaj tijela pokazuje otpor ili ljutnju ako je riječ o okretanju od. ružne riječi.

org/wiki/Neverbalna_komunikacija 7.Grupa autora. hr/savjetovaliste. „Psihologija“.php?aktiv_z=115 6.vox-magazin. „Sociologija za ekonomiste“ 2. Zećo J.com/verbalna. 2005. http://www.com/NEVERBALNA%20KOMUNIKACIJA. http://ss-ri.wikipedia.php?aktiv_y=75 5. LITERATURA 1. 3. http://hr. Denfas. Tuzla.html 19 .hr/savjetovaliste. http://andjeli-cuvari.7.. god.html 4.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->