Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
SADRŽAJ
1. UVOD....................................................................................................................3
3. VERBALNA KOMUNIKACIJA.......................................................................6
3. 1. Paraverbalna komunikacija.............................................................................7
4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA................................................................12
6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................18
7. LITERATURA..................................................................................................19
2
1.UVOD
Mada nevjerovatan, ovaj slučaj nije usamljen. Događaji slični ovom, kada djeca nisu
nužno žrtve fizičkog zlostavljanja, dešavaju se, a riječ je o nebrizi i teškom
zanemarivanju. Neki roditelji ignorišu svoju djecu, ne uspijevaju im dati ljubav i
pažnju, ne komuniciraju sa njima na odgovarajući način. Kada ih smjeste u okolinu
koja im pruža brigu i pažnju, ako nije suviše kasno, njihov razvoj ide naprijed.
Komunikacija obuhvata sve ono što se događa među ljudima, prenošenje misli,
nastanak i razvoj pozitivnih i negativnih osjećanja, podršku, zajednički rad i akciju,
pripadanje, frustracije2 i sukobe.
U svakoj komunikaciji pošiljatelj nešto otkriva o sebi, govori o svome odnosu prema
sugovorniku i pokušava na njega utjecati na različite načine.
1
Zećo J.; „Psihologija“; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 229.
2
Frustracija- isto; str. 154.
3
2. DEFINICIJA I PODJELA KOMUNIKACIJE
• Verbalna
• Neverbalna
3
Konfuzija-http://ss-ri.hr/savjetovaliste.php?aktiv_y=75
4
Slika 1. Odnos između verbalne i neverbalne komunikacije
5
3. VERBALNA KOMUNIKACIJA
Pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija, samo njezin
manji dio je vezan uz samu riječ (verbum), dok je veći dio poruka koje šaljemo i
primamo ustvari paraverbalni, odnosno paralingvistički (vezan uz ton, tempo, boju i
neke druge sastavnice govora).
6
3. 1. Paraverbalna komunikacija
Iza tog zvučnog naslova kriju se glasovi, tempo i intonacija koji prate govor i daju
mu dodatnu informativnost. Jedan dio njih je zadužen za shvatanje osnovnog smisla
verbalnog izraza. Oni nam daju uzvičnik ili upitnik na kraju rečenice, odnosno
kazuju da li se govori o oružju ili povrću (luk, luk).
Neprimjereno glasan govor doima se agresivno, ljuto i možda malo primitivno, iako
je možda govornik upravo izašao iz tvorničke hale ili sa nekog rock koncerta pa
govori glasno iz navika ili zato što i sam sebe slabo čuje. Previše tih govor povezat
ćemo često sa strahom ili slabim crtama ličnosti. Govor sa pojačanom nosnosti
najčešće ćemo povezati sa prehladom, ali ukoliko osoba ima uobičajen takav govor,
nesvjesno nam može pobuditi percepciju lijenosti i/ili umišljenosti. Kreštav glas daje
naznaku osjećaja slabosti ili histeričnosti4. Isprekidan, napet govor u staccattu 5, ako
isključimo govorne mane, može odati dojam odlučne dinamične, ali i neosjetljive
osobe, dok blagi legato6 daje dojam nježnosti i osjetljivosti.
„Za kraj je zgodno spomenuti i malo znanosti. Rezultati jednog eksperimenta koji se
odvijao na području Hrvatske, Engleske, Francuske i Japana pokazali su nam kako se
emocije u govoru prenose paraverbalnim faktorima, čak i ukoliko slušatelj ne
razumije sam jezik na kojem je rečenica izgovorena.
4
Histeričnost- http://andjeli-cuvari.com/verbalna.html
5
Staccatt- isto
6
Legato- isto
7
strah ubrzani tempo, povišen glas, tihi intenzitet
prezir/ironija sporiji tempo jak intenzitet, sniženi registar -u prvom dijelu rečenice
sporiji tempo, slab intenzitet, sniženi registar -u srednjem dijelu i
sporiji tempo, jak intenzitet, sniženi registar -u završnom dijelu
Verbalna i paraverbalna komunikacija nam vrlo očito pokazuju koliko smo svi mi
slični, ali koliko ipak ima varijacija na temu i odstupanja od prosjeka. No ukoliko
neke osnovne činjenice imamo na umu, dogoditi će nam se da nas ljudi puno lakše i
sa više interesa slušaju, a da često i ne znaju u čemu je pravi razlog za to.“7
7
http://andjeli-cuvari.com/verbalna.html
8
3. 2. Kako poboljšati verbalnu komunikaciju
• Budite znatiželjni. Teško je biti dobar slušalac ako niste zainteresirani za drugog
čovjeka.
• Budite više zainteresirani za to što je rečeno nego za to što ćete odgovoriti kako bi
riješili problem. Kao slušaoci mi imamo protok od oko 500 riječi u minuti dok je
normalan tempo govora oko 125 do 150 riječi u minuti. To ostavlja dosta prostora da
se naruši komunikacija ili da slušalac odluta mislima.
• Slobodno postavljate pitanja kako biste provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili
rupe koje vam nedostaju.
• Pratite svoje navike slušanja (ili neslušanja) i one drugih ljudi. Razmislite o
ljudima s kojima ste u životu jako voljeli razgovarati i osjećali se shvaćeno. Kakav je
osjećaj kada vas neko zaista sluša, a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne
sluša? Napravite listu onih ponašanja koje primjećujete na drugima, a koje ukazuju
na to da druga osoba ne sluša. Zatim razmislite o sebi. Pokazujete li i vi neka od tih
ponašanja s liste? Napravite popis onih ponašanja koje želite promijeniti. Isto tako
8
Interakcija- Grupa autora; „Sociologija za ekonomiste“; str. 86.
9
Empatija- Zećo J.; „Psihologija“; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 155.
9
priznajte sebi ona dobra ponašanja koja imate i koja vam pomažu da bolje slušate
druge ljude.
"Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli slušati dvostruko više
nego pričati. (Epictetus, filozof) " 10
• Budite direktni, ali blagi. Pokušajte što jasnije reći što želite ali pritom nemojte
zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije poštovanje.
• Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Komunikacija je proces u kojem obje
strane moraju sudjelovati, povremeno kao slušalac, a povremeno kao govornik.
Monolog nije komunikacija.
• Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. Ako ste jako uzrujani ne možete dobro
komunicirati.
• Vjerujte svojoj intuiciji12. Ako osjećate da nešto nije u redu vjerojatno i nije.
10
http://ss-ri.hr/savjetovaliste.php?aktiv_z=115
11
Trivijalnost- isto
12
Intuicija- Zećo J.; „Psihologija“; Denfas; Tuzla; 2005. god.; str. 156.
10
3. 3. Deset rječi koje bi trebali svakodnevno govoriti
• BRAVO (pohvalite)
11
4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi, bilo namjerno
ili nenamjerno. Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija, pokazivanje
stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne
komunikacije.
Neverbalnu komunikaciju čine: kontakt očima, izraz lica, položaj tijela, tjelesni
kontakt, pokreti tijela – gestovi, kao i lični prostor.
Izraz lica se koristi kao sredstvo za postizanje boljeg razumijevanja poruke koju
drugi pokušavaju da prenesu. Posmatrači traže različite emocije na različitim
13
Superiornost- http://www.vox-magazin.com/NEVERBALNA%20KOMUNIKACIJA.html
12
dijelovima lica. Strah se obično traži u očima, kao i tuga. Sreća se vidi na obrazima i
u očima. Iznenađenje se pokazuje na čelu, u očima i na pokretima usana. Ljutnja se
oslikava na licu. Postoje i mikrotrenutni izrazi lica koji traju samo djelić sekunde i
teže se uočavaju. Npr. osoba može da govori da joj je drago što vidi nekoga i možda
se čak i smiješi, ali svoj pravi stav može otkriti mikrotrenutnim izrazom gađenja.
Takvi izrazi lica su isuviše kratki da bi ih većina ljudi zapazila.
U procjeni nečijeg izraza lica, posebno pri prvom susretu sa određenom osobom,
treba voditi računa o pojavi koja se u psihologiji naziva "halo efekat"14.
Suština te pojave jeste u tome da na temelju jedne osobine, koja nam se sviđa ili ne,
stvaramo sud o čitavom čovjeku. Većinom gledamo spoljašnji izgled osobe, od crta
lica do pokvarenih zuba, boje glasa, načina govora, oblačenja. Koristimo i
informacije koje smo ranije saznali o nekome, a ne sviđaju nam se, ili određena
osoba posjeduje osobine koje sami nemamo, pa nam odmah postaje simpatična. To,
naravno, smanjuje našu objektivnost. Halo efekat je teško izbjeći. Možemo ga jedino
umanjiti ako se svaki put zapitamo koliko je on djelovao na naš sud.
Položaj tjela često govori o tome da li su ljudi puni nade ili su depresivni, da li
su samouvjereni ili stidljivi, dominantni ili pokorni i sl. Oni koji su puni nade,
dominantni, samouvjereni uglavnom će imati uspravno držanje. Pozitivni stavovi
prema drugima su najčešće praćeni naginjanjem naprijed, posebno kada sjedimo.
Negativni ili neprijateljski stavovi su signalizirani naginjanjem unazad. Prekrštenim
rukama se često može iskazati negativan stav prema drugoj osobi, a labavo držanje
ruku pored tijela tumači se kao otvorenost i pristupačnost.
Ponekad se dodiru prebrzo pripisuju seksualne konotacije i time se gubi ono što ovaj
vid neverbalne komunikacije nosi sa sobom. Tokom komunikacije koristimo različite
vrste dodira kako bismo ohrabrili nekoga, izrazili nježnost ili saosjećanje, ili pružili
podršku. Jedan od veoma čestih dodira je rukovanje. Ono služi kao pozdrav ili kao
potvrda dogovora ili prijateljstva. Prema istraživanjima, mekano rukovanje ostavlja
negativan utisak, za razliku od toplog stiska ruke.
14
Halo efekat- http://www.vox-magazin.com/NEVERBALNA%20KOMUNIKACIJA.html
13
Različite vrste dodira imaju i različita značenja u zavisnosti od toga kojim dijelom
tijela ste dodirnuli drugu osobu, koji dio tijela dodirujete, koliko dugo traje dodir, da
li postoji ili ne postoji pokret poslije dodira, koliko je dodir snažan, da li je neko
drugi prisutan, ako jeste ko je to. Tu su i situacija i raspoloženje u trenutku dodira i
veza između učesnika. Jednom rečju, određivanje značenja dodira je kompleksno.
Pokreti rukama su najčešći gestovi koji se koriste tokom komunikacije. Osim što
nam pomažu u komunikaciji, pokreti tijela mogu je i ometati ukoliko su neumjereni i
previše naglašeni jer mogu ukazivati na nervozu i nedostatak samopouzdanja
(trljanje dlanova, uvijanje kose, trljanje čela ili glađenje brade).
Psiholozi kažu da stav tijela može da pokaže samopouzdanje ili nesigurnost. Ukoliko
stojite, klaćenje tijela sa noge na nogu kao i pogrbljen stav osim što daju sliku
nesigurnosti, mogu često djelovati i iritirajuće na onoga ko vas sluša.
Pokreti glavom nisu važni samo dok govorimo već i dok slušamo, jer ako se koriste
na pravi način mogu da olakšaju komunikaciju. Oni mogu da se koriste za
pokazivanje stavova, kao zamjena u govoru su znak podrške onome što je izrečeno
ali i da proturječe izrečenom. Kada je glava visoko i možda malo nagnuta unazad, to
se tumači kao preziran, gord pa čak i agresivan stav ako ga prate oštar pogled,
izvijene usne i neuobičajeno crveno lice. Pognuta glava ukazuje na pokornost,
poniznost ili čak depresiju (ako ovo prate faktori kao što je spor, isprekidan i tih
govor, kao i izbjegavanje kontakta očima). Prema istraživanjima muškarci koriste
klimanje glavom da označe da su nekoga vidjeli i prepoznali, dok žene koriste
nakretanje glave. Podignute i razmaknute obrve šalju pozitivnije signale nego
skupljene. Spuštene i skupljene obrve izražavaju bijes, ljutnju, zabrinutost.
14
Lični prostor Prema istraživanjima postoje četiri zone korištenja prostora:
Kada se nađemo sa nekim, nećemo vaditi metar iz torbe kako bismo se uvjerili da
nismo prešli u zonu u kojoj ne bi trebalo da budemo. Ta podjela ima za cilj da nam
pomogne da znamo šta poručujemo kroz ovaj aspekt neverbalne komunikacije.
Istraživanja kažu da su prvih pet minuta najkritičniji period u susretu dvoje ljudi.
Tokom tog vremena mi radimo mnogo više od jednostavnog utvrđivanja da li nam se
neko sviđa ili ne. Sudimo o karakteru, ličnosti, inteligenciji, naravi, ličnim navikama,
radnim sposobnostima, prikladnosti za ulogu prijatelja ili partnera i sl. Sve to radimo
na osnovu veoma malo informacija o onom drugom, što nam govori o neophodnosti
savladavanja ove vještine. Međutim, ne smijemo da zaboravimo na iskrenost kao
veoma važan faktor jer u kombinaciji sa ovladanom vještinom neverbalne
komunikacije možemo na pravi način i da upoznamo druge i da predstavimo sebe.
• Koristite ton glasa ovisno o onome što govorite, kao što muzičar koristi svoj
instrument.
• Reagirajte na signale koje vam šalju drugi ljudi u trenutku. Ako vam nije jasno šta
se događa, pitajte. Bolje je uskladiti se s osjećajima koje nam komunicira druga
osoba nego ostati koncentrirani na ono što želimo reći.
• Reagirajte na nježnosti drugih ljudi. Mnogi ljudi imaju teškoća s dodirom ili
zagrljajem. Ionako vjerojatno imate veće potrebe za zagrljajem nego što imate prilike
biti zagrljeni. Prema tome nemojte se opirati nego se prepustite.
• Pohvalite i zahvalite kada vidite da vas druga osoba sluša sa pažnjom i reagira
neverbalnim znakovima na vas. To će učiniti komunikaciju još ugodnijom za vas
oboje.
15
• Koristite kontakt očima. Često npr. ne gledamo druge ljude kada nam je neugodno
ili kada govorimo o bolnim temama.
• Kada razgovarate s nekim koga volite uhvatite tu osobu za ruke svojim rukama. To
će poslati poruku da to što govorite ima za cilj povećanje bliskosti, a ne rušenje
mostova. I pomoći će da druga osoba čuje ono što joj želite reći umjesto da se osjeti
napadnuto i da se brani.
• Primjećujte kakav efekt vaše riječi imaju na drugu osobu. Čini li vam se da joj
pune ili prazne baterije? Vaš radar će se vježbom izoštriti i brzo ćete znati kakav
efekt imate na druge.
Ljudi koriste kontakt očima na različite načine, obično da bi privukli nečiju pažnju ili
da bi započeli neku društvenu inrerakciju.
Ako muškarac zuri u ženu, onda se to može shvatiti kao jedan prirodan oblik
ponašanja; ako je ženi neprijatno, ona to može izbjeći tako što će skrenuti pogled i
prekinuti takvu interakciju.
S druge strane, ako žena zuri u muškarca, onda se to često uzima kao ponašanje koje
ima neke seksualne aluzije.
15
Grupa autora; „Sociologija za ekonomiste“; str. 93.
16
5. PRAVILA KOMUNIKACIJSKOG ODNOSA
1. Komunikacija je nešto što svi znaju, nešto što je samo po sebi razumljivo.
Netačno, jer se komunikacija uči.
2. Komunicira se riječima. Netačno. Najveći dio komunikacije odvija se
neverbalno, pokretima, mimikom16, vanjskim izražavanjima.
3. Komunikacija je svemoćna ili komunikacija je nemoćna. Ne može se govoriti
o apsolutnim terminima, jer komunikacija ovisi o brojnim faktorima (ako
nekoga „uhvatimo“ u raspoloženju, možemo mu reći i ono što je u drugim
uslovima nezamislivo).
4. Komunikaciju je moguće izbjeći. Ne. Mi komuniciramo našim kompletnim
ponašanjem (ako ne razgovaramo, okrenemo glavu, odemo iz prostorije, ne
kažemo ono što mislimo- sve smo ipak rekli, jer je i to komunikacija).
5. Opsežnija komunikacija vodi boljim i uspješnijim odnosima i boljem
rješavanju problema.
16
Mimika- http://hr.wikipedia.org/wiki/Neverbalna_komunikacija
17
6. ZAKLJUČAK
Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh često
ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti
ono što im želimo prenijeti komunikacijom.
Dok sa nekim razgovaramo, trebamo obratiti pažnju na sljedeće znakove jer i oni
nam (neverbalno) govore, npr. izraz lica pokazuje: sviđanje, interes, iskrenost itd.
Pogled pokazuje: bliskost ili nespremnost na interakciju. Položaj tijela pokazuje
otpor ili ljutnju ako je riječ o okretanju od, a toplinu ako je tijelo blago nagnuto
prema. Prostorna udaljenost od 40 cm izražava bliskost, socijalni odnosi 1.-3 m i
više, javnost 3 m i više. Dodir izražava: toplinu, ljubav, strah, uznemirenost, ljutnju
ili bijes.
18
7. LITERATURA
19