P. 1
Green Garden 62

Green Garden 62

|Views: 1,688|Likes:
Published by miskoRasevica

More info:

Published by: miskoRasevica on Oct 20, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

Green Garden • broj 62 • svibanj / lipanj 2009.

godina IX • cijena 3 KM

Ljetne penjačice Kurkuma – jak i aromatičan začin Cijepljenje smokava Aronija – nova voćna vrsta u Hercegovini Ektoparazitoze kod kućnih ljubimaca

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Pred Vama se nalazi novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, povrćarstva, cvjećarstva, ratarstva, stočarstva i zaštite bilja. Kao što je to postalo već uobičajeno na našim stranicama, veliku pozornost privlače članci iz oblasti voćarstva. Stoga i u ovom broju donosimo niz priloga, od kojih izdvajamo uvijek aktualni o cijepljenju (kalemljenju, navrtanju) smokava. Pošto uz smokvu spada u najstarije suptropske kulture, donosimo i prilog o pucanju plodova šipka ali i o prorjeđivanju plodova bresaka. Je li orah štetan ili ne i da li je ljeto pravo vrijeme za provedbu zelene rezidbe voćaka, doznat ćete samo ukoliko pozorno pročitate članke iz oblasti voćarstva. I na koncu, na zahtjev naših vjernih čitatelja, ponovno donosimo prilog o aroniji, voćki koja laganim ali sigurnim korakom, osvaja Hercegovinu. Dolaskom toplijih dana intenziviraju se radovi na ukrašavanju okućnica. Na koji način se zaštititi od velikih vrućina te kako se zakloniti od neželjenih pogleda, doznat ćete iz priloga našeg stručnog savjetnika iz ove oblasti-agronoma Josipa Brkljače. Naime, danas na tržištu u spomenutu svrhu možete nabaviti različite vrste penjačica kojima treba osigurati adekvatan potporanj. A upravo iz stranica posvećenih cvjećarstvu možete doznati koje su prednosti pojedinih penjačica te zašto bambus kolci predstavljaju idealan potporanj u svakom vrtu. Povrh toga ne propustite pročitati prilog o raskošnoj ljepotici gloksiniji ali i doznati zašto je upravo karanfil idealna cvjetna vrsta za izložbe. Iz oblasti povrćarstva, pored kalendara sjetve, donosimo članak o pastrnjaku i celeru bjelašu, premda još možete doznati na koji način se određuje vrijeme vađenja krumpira. Ništa manje nije zanimljiv ni prilog o nagrtanju povrća, te o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži. A kako se obraniti od uvijek napasnih puževa i sveprisutnih muha, možete doznati jedino ukoliko detaljno pročitate naše poljoprivredno glasilo. Preporučamo još prilog o proizvodnji bijele djeteline na ekološki način, iskorištavanju gnojiva životinjskog podrijetla kao i značaju vitamina u hranidbi kunića. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
GLOKSINIJA 4 LJETNE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR 5 KARANFIL ZA IZLOŽBE 6 LJETO U VRTU 7 POVRTNJAK POČETKOM LJETA 8 PASTRNJAK - OBILJE MINERALA 9 ISKORIŠTAVANJE GNOJIVA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA 10 CELER BJELAŠ ::: NAGRTANJE POVRĆA 12 ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA 13 PUŽEVI SVE VEĆA OPASNOST U POVRTNJACIMA 14 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI 15 STUDIJSKO PUTOVANJE U ALMEIRU (ŠPANJOLSKA) 16 KURKUMA 18 BAMBUS KOLCI 19 PITANJA I ODGOVORI 20 ARONIJA OSVAJA HERCEGOVINU 21 CIJEPLJENJE SMOKAVA 22 ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA ::: ORAH DA ILI NE 23 PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA 24 PUCANJE PLODOVA ŠIPKA 24 PROBLEMI S MUHAMA 25 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN 26 EKTOPARAZITOZE 28 NARUKVICA PROTIV KOMARACA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9

Sadi se tako da vrh gomolja bude u razini supstrata. na kojem će prezimiti. a svjetlost joj je prijeko potrebna da se mogu stvarati i rascvjetati cvjetni pupovi. a tijekom zimskog mirovanja gomolja oko 10ºC. Ne smije biti izložena direktnom suncu. ljeti. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . B. Biljka potječe iz Brazila. ružičaste. Ako se kod gloksinije ne pojave pupovi. treba otkinuti jedan list i pupovi će nakon toga izbiti. nakon čega gube snagu i daju slabije biljke. te bijele. Raskoš boja cvijeta kod gloksinije Uvjeti uzgoja Od kasnog proljeća do sredine ljeta cvjetaju siningije (Sinningia hybridii). Lonac s gomoljem valja premjestiti na svježije mjesto (oko 10ºC). a velikocvjetne vrtlarske forme nastale su križanjem kroz 150 godina uzgoja u Europi. ing. na kratkim peteljkama koje se uzdižu iz gomolja. Raskošno obojeni baršunasti cvjetovi pojavljuju se u svim nijansama crvene. Iznad baršunastih listova izrastaju zvonoliki cvjetovi veličine do deset centimetara. prekriveni dlačicama.4 GLOKSINIJA raskoš cvjetova Josip BrklJača. rastu u parovima. Na svijetlom i toplom mjestu (20 – 22ºC). uz redovito zalijevanje i prihranu. a tijekom cvatnje potrebno je više kalija. ali zemlja nikada ne smije biti natopljena (vlažno. Listovi veliki. od 15 do 21ºC. Zalijeva se redovito. Gomolji mogu trajati godinama. biljka će se brzo razviti. jedan nasuprot drugog. Čim listovi počnu žutjeti. Tijekom sezone rasta prihranjivanje tekućim mineralnim gnojivom s većim sadržajem dušika. Gloxinu. već krajem ožujka gomolj gloksinije sadimo u svježu zemlju obogaćenu tresetom (supstrat). Postoje pravila u uzgoju gloksinije kojih se moramo držati. nikako mokro). Avantura zvana «gloksinija» može početi u proljeće. postupno prestanite sa zalijevanjem i dodavanjem gnojiva. kasnije je svrstana u rod Sinninga u čast glavnom vrtlaru sveučilišta u Bonnu Wilhelmu Sinningu. Gloksinija je dobila ime po francuskom liječniku i botaničaru P. ovalni. odrežite ocvale cvjetove i nastavite sa zalijevanjem i prihranom. plave. Nakon što ocvate. a optimalni životni vijek 2 do 3 godine. da joj tako osiguramo vlažan zrak. koji se bavio njenim križanjem i selekcijom. ljubičaste. Gloksinija je gomoljasta biljka čiji nadzemni dio potkraj ljeta odumire. koje kod nas najčešće nazivaju gloksinije. u vrijeme cvatnje. Dobro je da biljku stavimo u tanjur s vodom na preokrenutom podlošku. često s bijelim rubom ili s točkicama po latica. a listovi su se već razvili. Odgovara joj umjerena i jednolična temperatura: u rano proljeće 21ºC za poticanje rasta.

lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. zaštićen položaj. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. balkonske ograde i sl. skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja. a druga u kasno ljeto. Inače. Neobični cvjetovi tekome B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. kod nas cvjeta tijekom cijelog ljeta. Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. zaštićenom položaju. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Pogodna je i za bonsai. ali i kao lončanica. Vrijeme cvatnje je ljeto. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore. podrijetlom iz Kine. većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. crveno-narančaste boje. Glicinija cvate u kasno proljeće Bijeli mirisni cvjetovi jasmina Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica. ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. podrijetlom iz Kine.5 Josip BrklJača. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. Voli sunčan položaj. na toplom i zaštićenom mjestu. Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasminum azoricum). Rhyncospermum jasminoides) je poluotporna vazdazelena grmolika penjačica. potrebno joj je duboko. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara. sjenica i drugih vrtnih konstrukcija. te po potrebi ponovno u zimu. gotovo minimalnom dijelu tla. Nikako nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. pa sve do u jesen. podrijetlom iz Azije. Cvjeta cijelo ljeto. posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. Ali. sin. Uspješno raste u dobro dreniranim ilovastim tlima. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije. obrezuje se u proljeće. Dobro raste na sunčanom. da bi cvala. ing. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Amerike. S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole. plodno tlo i sunčan. Gusto prekriva po- vršine. Ukoliko je potrebno. pergola. Trakelospermum jasminoliki (Trachelospermum jasminoides. što je inače slučaj na tlima uz kuću. Ovo je poluotporna vazdazelena penjačica. ograde i zidove. sin. sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće. ali također i na balkonima i terasama. te uz debla stabala. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje. LJETNJE PENJAČICE ZA UGODAN ODMOR Tekoma (Campsis radicans. Obrezuje se u proljeće. Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta. Dobro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. Često se koristi za rast uz pergole i zidove. sjenica. Koristi se za prekrivanje zidova. Sporijeg je rasta s bijelim vrlo mirisnim cvjetovima u cvatovima. Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina. Koristi se za prekrivanje zidova. ali podnosi i blagu sjenu.

da bi se potaknuo rast postranih izbojaka. Kada se pupovi karanfila počinju oblikovati i otkrivati svoju boju treba početi prihranjivati biljke ujednačenim tekućim gnojivom svakih deset dana. Cvjetovi za izložbe Cvjetovi karanfila različitih boja B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Karanfile iz ove skupine najbolje je nabavljati tijekom proljeća ili u rano ljeto kao ukorijenjene reznice ili kao biljke uzgojene u posudama. Karanfil ima privlačne. Tijekom zime treba uklanjati sve uvele listove i ocvale cvjetove. što će produžiti cvatnju. Nakon ukorjenjavanja svaka biljčica se presadi u posudicu koja je prethodno napunjena standardnim kompostom. tekućim gnojivima kod kojih je omjer hranjiva podjednak. Reznice se uzimaju tijekom ljeta sa zdrave biljke. Reznica za ožiljavanje treba imati 4-5 pari listova. Prihrana se obavlja jedanput u dva tjedna.5 i 8.KARANFIL ZA IZLOŽBE Dragana VukoVić. potrebno im je ukloniti vrhove tjedan ili dva nakon sadnje. Čim pupovi karanfila postanu dovoljno veliki. ing. Biljke se zalijevaju po potebi najčešće ujutro. Ako se uzgajaju ožiljene reznice. zatim u dvije boje ili obrubljeni kontrastnom bojom. Cvjetovi karanfila mogu biti jednobojni. Cvjetovi za izložbu odabiru se s biljaka koje su obilno zalijevane ujutro ili kasno navečer i to po mogućnosti 48 sati prije izlaganja. mirisne cvjetove i sivozelene vazdazelene listove. Reznice bi se trebale ukorijeniti za dva do tri tjedna. Karanfile obnavljajuće cvatnje treba uzgajati u stakleniku i oni će cvasti na temperaturi od 10 do 12oC. Tako pripremljene reznice stavljaju se u pijesak ili mješavinu komposta za reznice i pijeska. Tako pripremljene posude s reznicama prekriju se plastičnom folijom. Uspješan izložak pokazuje sve značajke svoje klase u punom sjaju. Čaške se omotaju da se ne bi počele razvijati. Dipl. treba ih početi odstranjivati i to postupno tijekom nekoliko dana. a tijekom ljeta jedanput tjedno. Stabljika se očisti sasvim iznad čvora te se ostave do «grla» u vodu na hladnom i tamnom mjestu gdje nema propuha sve do trenutka izlaganja. Svi karanfili poznati su kao dugotrajno rezano cvijeće. Karanfil za gredicu najviše voli sunčano otvoreno mjesto i dreniranu zemlju kojoj je pH vrijednost između 6. Mjesec dana nakon presađivanja ponov- 6 Karanfili obnavljajuće cvatnje no se zaustavlja rast postranih izbojaka. Ostavlja se samo vršni pupoljak. Ta se druga boja obično nalazi na unutrašnjem rubu latice te u središtu cvijeta. Uvjeti uzgoja Uzimanje reznica Karanfili su se stoljećima uzgajali kao izložbeni primjerci. Potkraj ljeta biljka se zalijeva gnojivima koja sadrže više kalija. Cvijet s čaškom koja je raspuknuta ili na kojoj je ostavljen ovitak bit će diskvalificiran.

čuva se i vlaga u tlu. Za zalijevanje travnjaka najbolje je koristiti rasprskivače i zalijevanje obaviti u kasnijim večernjim ili u ranim jutarnjim satima. nego da se samo natapa tlo oko njih. Nekoliko najstarijih grana treba ukloniti. Kada bismo ove grmove orezivali zimi ili početkom proljeća. jer će se teško kositi. vajgela. Pri zalijevanju treba voditi računa da se ne prska po cvjetovima i listovima biljke. U prosjeku. kerija. Početak ljeta je period kada su cvijetnjaci u punoj cvatnji. Živice. Pri zalijevanju treba voditi računa da ne natopimo cvjetnu gredicu odjednom. Veoma bitno je i pregledavanje biljaka zbog štetnika i bolesti. nego gumenim crijevom. forzicija. travnjak morate i redovito svakog tjedna prihranjivati i svakodnevno zalijevati. ali zahtijevaju i puno pažnje. Da bismo spriječili rast korova. Također. da bi se na vrijeme moglo reagirati dok štete nisu znatne. redovito morate provoditi njegovu košnju. Tijekom ljeta izrast će novi izboji koji će cvjetati idućeg proljeća. Snažni i veliki grmovi se samo lagano prorjeđuju i oblikuju. Sve biljke tijekom ljeta trebaju dosta vode. već je bitno postupno davati vodu. Ovoj skupini grmova spadaju: jorgovan. O zaštiti od korova treba voditi računa još od same sadnje biljaka. piljevina. a ostale izboje prikratiti na dvije trećine dužine. slama. Sloj malča trebao bi nakon slijeganja biti debeo najmanje 8-10 cm. a nakon košnje na travnjaku ostaju žuti dijelovi koji će ozeljenjeti tek za nekoliko dana. To su uglavnom ukrasni grmovi proljetne i rane ljetne cvatnje koje je potrebno orezati odmah nakon što ocvatu. Potrebno ih je redovito zalijevati i bar jednom tjedno prihranjivati. suručica i dr. posebno ligustrum. kora drveta i sl. tj. da ne postanu neuredne i da se pri dnu živice ne prestanu stvarati novi izboji i listovi. Zbog toga se ne preporučuje zalijevanje rasprskivačem. redovito orezujte. Grmove koji su završili cvatnju također je potrebno orezati. Ne dopustite Skidanje ocvalih cvjetova Kosidba travnjaka da trava preraste. japanska dunja. dojcija. zasuti organskim materijalom kao što je kompost. Pravilnim orezivanjem sprječava se nakupljanje starih grana s prorijeđenim listovima Zalijevanje Zaštita gredica cvijeća od bolesti i štetnika i pokojim cvijetom. Zaštita od štetočinja Redovita košnja travnjaka Ocvale cvjetove sezonskog cvijeća potebno je skidati B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 .7 LJETO U VRTU Period sunčanog i stabilnog vremena s dosta visokim temperaturama nepovoljno djeluje na većinu gajenih biljaka. ing. pa je navodnjavanje najčešće mjera koju provodimo u vrtovima tijekom ljetnih mjeseci Josip BrklJača. uništili bismo cvjetne zametke za iduću godinu. Previše vode odjednom narušava strukturu tla i slijeva se s njezine površine prije nego što uopće dođe do korijena. Najbolje je zalijevati navečer ili rano ujutro dok se zemlja još nije ugrijala. Ukoliko u vrtu imate travnjak. Veoma važna mjera u njezi cvjetnjaka je i skidanje ocvalih cvjetova kako bi biljka mogla nastaviti s daljnjom cvatnjom. Osim što se ovim postupkom sprječava rast korova. Tanke i slabe grane orezuju se jače kako bi snažnije potjerale. kao i redovito okopavanje i uklanjanje korova. pajasmin. tlo između biljaka potrebno je malčirati. kosidbu u ovom periodu treba provoditi svaka 2-3 dana.

sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu.06. cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka.06. provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlošija jesenska obrada tla značajnija i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća. jer vrijeme se ipak promijenilo… Gredica s mrkvom Posebno pakiranje sjemena cikle Posebno pakiranje sjemena mrkve i peršina Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis. blitve s crvenom stabljikom i sl.-30.-15.05. 10.06. 15. Premda se radi o sporadičnom uzgoju.06. Dakle. praćene duljim sušnim razdobljem.06.06.06.-22. i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla.06.06. Međutim. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća.06.-30. Naime. što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. prije svake sjetve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje stajskog i mineralnog gnojiva.06-20. odnosno. 01. sadnje povrća.06. Stoga unošenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. 01.06. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama.06.06.06. 01. onda se to treba uraditi što ranije u proljeće.06. Zato u poljocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge.06-30.05. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih klimatskih prilika.05.06.-30.POVRTNJAK POČETKOM LJETA MlaDen karačić. 01. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine.06. ali svakako uz dodatak NPK gnojiva. žutih rotkvica.06.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA KOLIČINA SJEMENA(g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01. Dipl. 01. navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama.-30. 01.-15.-20. Posljednjih godi- 8 Poznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima.05. Ukoliko u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen. ing. V na je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana. 20.-15. 20.06.-10. ranije plodonosi za 20-tak dana.06.-15.-30. Ali. A iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem.06.06.-21. 01. ećina naših povrćara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve.-30. 20. 01. nužno je vršiti i redovito zalijevanje. ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje.06.06.06. 01. 01.

5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ručni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemljišta). Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage. Stoga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava. na težim tipovima tala treba uzgajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račvaju. Međutim. Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6. riječ je o vrijednoj namirnici. Slično mrkvi. a sve kako bi se korijen mogao nesmetano razvijati. Od toga. Dolaskom jeseni. a sve kako ne bi oštetili biljke koje smo ostavili za uzgoj. dakako. A da bi dobili dobar kvalitet proizvoda. Pošto ima nešto slabiju klijavost. odnosno kuhan. pa se pri kupnji kesica povrća često zna zamijeniti s peršinom. usjev se nekoliko puta okopava. Vjerujte. Ali. Naime. polovicu čini kalij. zbog svoje otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. treba ga sijati gušće. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Ali. plijevi i redovito zalijeva. što znači da nema osobitih zahtjeva prema toplini. Pretežito se uzgaja izravnom sjetvom sjemena. Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma. Osim toga. to ne znači da on nema svoje vrijednosti. protiv nadimanja i groznice. premda nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija. ing. prvo ga treba uzgojiti! . deformiraju i iznimno teško vade. Može se konzumirati i sam. Uvjeti uzgoja Pastrnjak 15 stupnjeva C. niste nimalo pogriješili jer radi se o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ograničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno. S četvornog metra površine može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova. njegov sladak zadebljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povrća. Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. čim lišće odumre. dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. ne znajući. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. A na prvi pogled dosta je sličan peršinu korjenašu. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C. Dipl. kao i ostalo povrće. Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine. S druge strane. premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. i pastrnjak je biljka umjerene klime. kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba. što znači da je za uspješan uzgoja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. proizvedeni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i razvije. a može izdržati niske temperature od čak minus B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 PASTRNJAK obilje minerala Morate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Tako. u pravilu. posijali pastrnjak. na lakšim pjeskovitim tlima pastrnjak redovito ostvaruje niske prinose.9 Došli ste doma i. praksa je pokazala da se uvrštavanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. Navedeno Način proizvodnje se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. Dragana VukoVić. sumpora i željeza. Pastrnjak je kultura koju nije teško uzgojiti. bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno.

a nastaje držanjem životinja na punom podu koji je pokriven slojem slame. Prema tome. polutekući i tekući gnoj. Zreli stajnjak je poluhumificirana masa. Nakon obrade i fermentacije od tri do četiri mjeseca prevozi se cisternama na poljoprivredne površine.7 kg superfosfata dnevno po jednom odraslom grlu. potrebno je godinu dana. Dodavanjem superfosfata gnoj sporije dozrijeva. poboljšanje kvalitete proizvoda i podizanje nivoa plodnosti tla na optimalnu razinu. a ovisno o tipu staje i načinu njihova dobivanja dijelimo ih na kruti. a da bi se dobio posve humificiran gnoj. kukuruzovine. mokraće i stelje.Iskorištavanje gnojiva životinjskog podrijetla Uzgoj poljoprivrednih kultura uzrokuje osiromašenje i iscrpljenje tla hranivima i organskom tvari. ŽelJko paVičić Gnojidba tla može se obavljati gnojivima mineralnog i organskog podrijetla. Međutim. jer dušik koji se u njemu nalazi najjače i najočitije djeluje na biljke. Ovisno o načinu spremanja (sabijanje ili nesabijanje). Stoga je gnojidba neizostavna agrotehnička mjera u poljoprivrednoj proizvodnji. 10 Kruti stajski gnoj Gnojovka nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu Dr. Dakle. ne smije se B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Tekući gnoj (gnojnica) Polutekući gnoj (gnojovka) . ispiranjem pod utjecajem oborina naročito dušika. gnojnica je dušično-kalijsko gnojivo. erozijom. a njezin cilj je postizanje visokih i stabilnih prinosa. kako bi se razgradnja hranjiva odvijala polako. treseta ili suhog lišća. gnojnica ponekad sadrži manje količine vode koja potječe od pranja staje. dodatkom fosfornih gnojiva veže se dio dušičnih spojeva (amonijaka) u stajnjaku. pa se taj manjak mora nadomještati dobivanjem fosfornog mineralnog gnojiva. Hraniva maksimalno sačuvamo ako gnoj sabijamo. U nesabijenom stajnjaku prisutan je kisik. sc. ali se na 100 t stajnjaka dobiva oko 30 kg dušika više. Temeljna razlika između mineralnog i organskog gnojiva je brzina kojom se oslobađaju hraniva. pa se i tako smanjuju gubitci dušika. Da bi se hraniva u gnojovki bolje izbalansirala. pa je i usvajanje hraniva tijekom godine sporije. različiti su gubici hranjiva. Predstavlja vrlo važno gnojivo. piljevine. a fosfora ima vrlo malo. Voda može potjecati od pranja objekta ili curenjem pojilica i prema njenom sadržaju razlikujemo gušću ili rjeđu gnojovku. koja zagrijava životinje (držanje Kruti gnoj ili stajnjak životinja na dubokoj stelji). Gnojovka sadrži uglavnom dušik i kalij. pa je vrenje burnije i gubitci dušika su veći. Računa se da za sazrijevanje stajnjaka u ljetno doba treba 2-3 mjeseca. Mineralna gnojiva su uglavnom topiva i hraniva se oslobađaju odmah nakon primjene. Na gnojištu se dodaje na 1 t stajnjaka oko 20-25 kg superfosfata. što znači da prilikom slaganja na hrpu istiskujemo zrak. Fosforno mineralno gnojivo može se dodavati u staji ili na gnojištu. gdje se koristi za gnojidbu ratarskih kultura. vezanjem hraniva u nepristupačne oblike za biljke. ishlapljivanjem i dr. Osim toga. Sadrži najmanje fosfora. Smatra se pretežito dušičnim gnojivom. a nastaje pri držanju životinja na rešetkastom podu. je smjesa fecesa. Ona se sakuplja u kanalima ispod rešetkastog poda i sistemom otjecanja ili mehaničkog ispumpavanja prebacuje u bazene gdje se obrađuje (aeracija) radi sprječavanja razvoja anaerobnih procesa i neugodnih mirisa te uništavanja mikroorganizama i gubitka dušika koji se iz amonijačnog prevodi u organski oblik. odnosno već u štali. urina i određenih količina vode. a zimi 3-4 mjeseca. Većina je hranjiva u gnojnici u lako topljivom i biljci brzo pristupačnom obliku. U staji se dodaje oko 0. jer trećina i više dušika i kalija koje životinje izluče iz svog organizma nalaze se upravo u mokraći. uputno je fosforno gnojivo dodavati odmah u staji nego na gnojištu. Do gubitka hraniva iz tla dolazi uslijed iznošenja hraniva prinosom kultura. Organska gnojiva se sporije razgrađuju. Stajnjak se svakodnevno ili nakon završenog turnusa iznosi mehanički ili pomoću mehanizacije te sprema na odgovarajuću podlogu. često joj se dodaje fosfor u obliku mineralnih gnojiva. S obzirom na vezanje amonijaka. Od gnojiva organskog podrijetla. fiksacijom. je u najvećoj mjeri zapravo urin koji potječe od krutih dijelova gnoja za vrijeme njegova skladištenja. je smjesa izmeta. Pri ovom načinu držanja stelja upija tekuće životinjske ekskremente i zajedno s izmetom koji je bogat mikroorganizmima i dušičnim spojevima potiče njezinu razgradnju i stvaranje topline.

teško se mineralizira i male je mikrobiološke aktivnosti. pa se preporuča prije svega za lagana tla. te brzo djeluje. dok je sa stanovišta dugotrajnije plodnosti tla bolje gnojiti gnojivima koja pridonose stvaranju stabilnog humusa. To će biti još jedna od ekoloških mjera za zaštitu okoliša od prekomjernog onečišćenja prema europskim načelima. može se zaključiti da je sa stajališta opskrbe hranivima bolje obaviti gnojidbu gnojivima koji se brzo razgrađuju. primjerice teksturi tla. Mikrobiološka svojstva nisu mu intenzivna. Dubina zaoravanja krutog gnoja ovisi o nekoliko čimbenika: količini gnoja. Odlikuje se bogatstvom dušika. Sažimajući rečeno. Svinjski gnoj ima dosta povoljnu strukturu koja mnogo ovisi o vrsti ishrane. početkom vegetacije. Na taj način se potiče brži rast biljaka u proljeće. 20 do 30 t/ha osrednja. te ga . a na livadama se šire . Na laganom tlu.kalifilni’’ korovi (maslačak. Stoga je od izuzetne važnosti da se na gospodarstvu skuplja. Značajke gnoja životinjskog podrijetla ovise o količini ekskremenata životinje (vrsta. Gnojnica Gnojovka Rasturanje krutog stajnjaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Raspiranje gnojovke . već sistemom kanala u odgovarajuće sabiralište (jamu). divlja mrkva). Obično se koristi za gnojidbu obradivih površina za ratarske kulture. ali ne pridonose izgradnji humusa.. Općenito se može reći da je u humidnim klimatima povoljnije gnoj zaorati u proljeće. Manja količina se može primijeniti u kasnu jesen kako bi biljke prije zime uskladištile što više hraniva u korijenu.hladan“ gnoj. Ako gnoj ostaje u hrpicama ili je razbacan. Primjenjuje se na oranicama prije sjetve ili već po razvijenim biljkama u proljeće odnosno prije zaoravanja strništa. ozima pšenica i dr. fermentira i cisternama prevozi na polja. Prekomjerna količina primijenjena na travnjacima dovodi do ispiranja kalcija iz tla zbog prevelikog sadržaja kalija. dolazi do velikih gubitaka hraniva u količini i do 80 posto. To je . Tako se smanji sadržaj kalcija u krmi. a vode sadrži malo u odnosu na gnoj drugih vrsta domaćih životinja. U današnje vrijeme organska gnojiva predstavljaju ozbiljniji ekološki problem. prvenstveno biljke koje zahtijevaju jaču gnojidbu (kukuruz. Potrebna količina gnoja po jedinici površine ovisi o mnogo faktora. gnojiva koja se sporo razgrađuju pružaju duže biljkama hraniva. Čestice nisu jako dispergirane i kapacitet za zrak je povoljan. 40-50 m3/ ha za pšenicu i ječam te 30-40 m3/ha za zob. Navedene značajke imaju svoju važnost u gnojidbi. Nakon polijevanja tala gnojavkom ili gnojnicom površinu treba pobranati ili vrlo plitko izorati. a kreće se između 10-35 cm. Pritom je goveđi gnoj pomiješan s pšeničnom slamom oduvijek smatran najuravnoteženijim gnojem. što je brzina oslobađanja hraniva iz gnoja veća. te brzo rastućih kultura (pr. načinu sakupljanja (mogućnosti odvajanja pojedinih frakcija). jer biljke umjereno duže opskrbljuju hranivima te pridonosi izgradnji trajnog humusa. pa je osobito prikladan za hladna i teška tla. a gnojidba se obavlja u rano proljeće. 40-50 t/ha i više vrlo jaka. načinu dozrijevanja gnoja (nastali gubitci hranjivih tvari). a u aridnim u jesen.. kako kruti (sporije razgradljivi). Kao normativ gnojidbe krutim gnojem u praksi se smatra količina od 30 t/ha. U praksu se općenito smatra da je količina od 10 do 20 t/ha krutog gnojiva slaba gnojidba. te pridonose izgradnji humusa omogućujući dugoročnu plodnost. 30 – 40 t/ha jaka. pa je zato i vredniji. Goveđi gnoj ima mnogo vode i teško se zagrijava. kulture za zelenu gnojidbu). Tamo se kao i gnojovka obrađuje. Vrijeme zaoravanja gnoja ovisi o klimatskim prilikama pojedinog područja. jer pojedina gnojiva imaju različit stupanj oslobađanja hraniva biljci.. U tom smislu će se propisati vrijeme izvoženja organskih gnojiva po kulturama. vrsti staje. Prema tome. tipu tla i zalihama hraniva u tlu. pa uskoro možemo očekivati zakonske propise u pogledu njihova postupanja. kako bi se postigla ravnoteža između trenutačne opskrbljenosti hranivima i dugotrajne plodnosti tla. iako svaki gram sadrži milijune bakterija.).hladnim“ gnojem.11 dozvoliti da gnojnica iz staja ili gnojišta otječe po dvorištu oko staje (gospodarski neisplativo i ekološki nedopustivo). Kruti gnoj se mora po obradivoj površini razbacati što jednoličnije. to je njegova gnojidbena vrijednost kratkoročnog značenja. se obično primjenjuje na travnjacima u količini od 20-30 m3/ha.. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta. režimu hranidbe (suha ili vlažna krma). koje trebamo prihvatiti prije pristupanja članstvu EU. Sadrži i sluzave tvari koje povećavaju koheziju čestica. vrsti tla. kapaciteti za čuvanje organskih gnojiva (prostor za kruto/tekuće gnojivo veličine 7-8/8-12 m 3 po uvjetnom grlu za razdoblje od 6 mjeseci) i definirati količine gnojidbe organskim gnojivima po hektaru u kalendarskoj godini. kada biljka hraniva iz gnojovke može odmah početi usvajati. tako i tekući gnoj (brzo razgradljivi). vrsti usjeva. jer su na većoj dubini uvjeti za razgradnju gnoja slabiji. Ako je količina gnoja veća. dob). jer su u humidnim područjima ispiranja hraniva tijekom zime iz stajskog gnoja veća. Konjski gnoj je znatno siromašniji vodom i ima velik kapacitet za zrak. gnoj se zaorava pliće zbog opasnosti od ispiranja hraniva. Osim toga poznato je da gnojiva utječu na izgradnju humusa. Tako gnojiva poput kokošjeg gnoja već u roku od nekoliko mjeseci oslobode oko 60-95 posto ukupnih hraniva. Gnojovkom je moguće gnojiti žitarice u količini od 6080 m3/ha za kukuruz. dubini obrade. Ovčji gnoj ima povoljna fizikalna svojstva. plodoredu. Kod pretežne ishrane voluminoznom krmom struktura mu je loša. dodanoj vodi te starosti i stanju gnoja u trenutku analize. treba biti i veća dubina zaoravanja. dok goveđi gnoj u prvoj godini oslobodi tek oko 45 posto hraniva.. Na teškom tlu gnoj se ne smije zaorati preduboko. količini stelje. klimi i dr. krumpir.cijepi“ mikroorganizmima). Gnoj peradi bogatiji je hranivima nego ostale vrste gnoja i smatra se koncentriranim gnojem. Goveđi gnoj djeluje sporo i naziva se . ali nije zaoran. Naziva se toplim gnojem. je naročito dobra za gnojidbu žitnih strništa (balansira omjer ugljika i dušika. Nasuprot ovima. veličina. pri čemu ona koja lako podliježu razgradnji brzo opskrbljuju biljke hranivima.

odnosno. Kroz tako povećanu površinu. Jer riječ je o kulturi koje pripada skupini korijenastog povrća a koju ne smijemo saditi u bilo kakvoj zasjeni. Bez obzira na uzgojeni tip (korjenaš. svjež ili sušen. listaš ili bjelaš). u sušnom tlu ne smije se nagrtati već ga je potrebno što češće okopavati. ogrtanjem povećavamo površinu tla oblikujući humke oko stabljika biljaka. Ipak. Naime. Puno poželjnije je proizvesti njegove presadnice i to sjetvom sjemena u zaštićeni prostor koncem veljače ili početkom ožujka.). Međutim. jer onda ostaje sitna i bez svoga intenzivnog ugodnog mirisa i okusa. Spomenimo i kako se ogrtanje na manjim površinama obično provodi motikom. te kao salata ili začin brojnim jelima u svim kuhinjama. celer bjelaš se sadi na razmak 40 x 30 cm. ogrtanjem se ubrzava rast dopunskih korjenčića. proizvesti njegov rasad. što daje sklop od 10 biljaka po četvornom metru. što daje sklop od 8. dok se na većim površinama u tu svrhu koriste strojevi (freze i sl. celer treba saditi što znači da se prethodno treba i zaklijati. spomenimo kako je za peristaltiku crijeva bitan sastojak celera celuloza. iz tla ishlapljuje više vlage. pa se nagrtati smije samo ukoliko je tlo dovoljno vlažno. s njegovom izravnom sjetvom ne možemo uvijek računati jer celer na otvorenom polju niče 20-30 dana. LJ ubiteljima povrća već je dobro poznato kako je celer povrtlarska kultura koja je možda i najzahtjevnija za uzgojiti. Znači. celer se jede sočan i aromatičan. što u uvjetima «surove» Hercegovine znači iznimno mnogo. da u gornjim slojevima tla razviju što više korijenja pa da iz tih slojeva mogu uzimati više hranjiva i vode. A celer bjelaš nije isto što i celer listaš.3 bilj- ke po četvornom metru. S druge strane. odnosno. Kupus se često nagrće Nagrtanje krastavaca samo ako se obavlja zalijevanje B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . visoki grah te krastavci premda se mogu nagrtati još i kelj. Većini povrća koristi ogrtanje time što biljke stoje čvršće i sigurnije. A svrha je nagrtanja povrća da se biljke bolje ukorijene. visoki grašak. iz razloga što se povećava površina isparavanja. pa ako nedostaje voda trpi sama biljka Znači. U ovim rokovima sjetve presadnice su dorasle za sadnju do polovice svibnja kada se celer i sadi u redove na razmak 40 x 25 cm. pa ih ne može prevrnuti vjetar ili težina njihova nadzemnog dijela.12 CELER BJELAŠ Josip BrklJača. Jer treba znati kako nagrtanjem ne štedimo vlagu u tlu već je baš suprotno rasipamo. što omogućuje veću stabilnost i bolju ishranu biljke. ing. Ustvari. dobro ste pročitali. jer se kod bjelaša za jelo koriste zadebljale lisne peteljke. Da. bilo od oborina ili zalijevanja. T ijekom vegetacije pojedine vrste povrća imaju i potrebu za nagrtanjem. U Hercegovini se najčešće ogrće krumpir. kupus kao i cvjetača. teoretski se može nagrtati i ostalo zeljasto povrće samo ukoliko će se isto i navodnjavati. Dipl. ing. koju najviše sadržava zadebljali korijen i upravo lisna peteljka! Za jelo se koristi zadebljala lisna peteljka Sadnice celera bjelaša NAGRTANJE POVRĆA VeliMir lasić.

uslijed propadanja stabljika slabi i veza između stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu te se može pristupiti njihovom vađenju iz zemlje. motikom. Pokožica je u tom slučaju sasvim očvrsla te se ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime. cime. ing. Na nešto većim površinama to se radi plugom a za što se može upotrijebiti obični plug ogrtač. ODREĐIVANJE VREMENA VAĐENJA KRUMPIRA U pravilu. krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke. koji je posebno efikasan na našem suhom i rastresitom zemljištu. Međutim. Dipl. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oštećenih gomolja. veliki proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode računa o tome. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno.13 što manje oštećujemo gomolje kako bismo ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladištiti. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu. Ali. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u razdoblju od 10 mjeseci. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo. Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima. on će vam brzo početi propadati. pa sve izvađene gomolje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Osim toga. Inače. Poseban se problem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi nešto udaljenije od cime. Na manjim površinama u Hercegovini krumpir se još uvijek vadi ručno tj. vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). nakon čega ga trebate uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oštećenih gomolja izdvoji. Što učiniti s oštećenim gomoljima? Vađenje “mladog” krumpira na području Hercegovine B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . odnosno. kod iskopa trebamo voditi računa da Načini vađenja Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnost da će doći do oštećenja pokožice gomolja. Ako do toga i dođe. iVica Doko. što predstavlja najstariji i najteži način. razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir. Međutim.

vrana. špinata ili kupusa. uz vlažnost tla od 25 %. voćnjacima i vinogradima. puževa usko ovisi o vlažnosti. Međutim. pužomor je najpoželjnije rasipati po tlu. Jedan puž može odložiti 400-600 jaja. Dipl. ing. puževi će zasigurno predstavljati veliku opasnost.) iz razloga što imaju negativan učinak na kukce iz porodice Carabidae (trčci). Pužocid. ona se zasniva na sadnji snažnijih biljaka koje brže napreduju. mali balavac (Limax tenellus) i poljski balavac (Deroceras agreste). kupusnjačama. S druge strane. plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe te upotreba tvari koje nagrizaju Načini suzbijanja puževa Puž golać iz roda Limax Životni ciklus puževa tijelo ili skidaju sluz. Kao što smo već napomenuli. o tomu moramo povesti računa prilikom njihove primjene. Znači. Naime. Slični su pripravci Limax. sve ranije navedene mjere suzbijanja puževa mogu imati učinka samo u vrtovima manje površine. Limacidi-sredstva za suzbijanje puževa jagodama. pošto puževi danju miruju nužno je biljke zalijevati samo u jutarnjim satima kako bi se do večeri osušile. aktivnost. što nije dobro. pri tom vodeći računa o dozvoljenim dozama. Gardene i dr. Na našem tržištu se uglavnom može pronaći pripravak PUŽOMOR na osnovi metaldehida. biološkim i kemijskim metodama. sočni listovi lako dostupni puževima. niska i visoka vlažnost tla ometaju njihov razvoj i mogu dovesti do uginuća. pa time i reprodukcija. računajući na napad puževa ali i raznih gljivica koje izazivaju truljenje. u doba razvoja može se očekivati njihova masovnija pojava. ili se oko biljaka rasipaju materijali koji nagrizaju tijelo puževa. Pored toga. Od bioloških metoda primjenjuje se ručno skupljanje puževa. Ukoliko početkom ljeta imamo dosta oborina. grašku odnosno na vrstama sa sočnim lišćem. poželjno je uvijek posaditi 10-20 % više presadnica od planiranog.pripravak za suzbijanje puževa B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Nadalje. Najčešće vrste puževa golaća koje možemo zamijetiti su: šumski prpolj (Arion rufus). Puževi golaći napadaju sve vrste povrća izuzev luka i češnjaka. Manje poželjno je korištenje pripravaka na osnovi metiokarba (Mesurol granulat i dr. a koji ima dozvolu za suzbijanje puževa u povrću. Pripravke pak treba znati i primijeniti jer se često iz neznanja primjenjuju na način da se od zatrovanih mamaca prave hrpice. Kada vladaju takve optimalne klimatske prilike. pošto sve navedene tvari štetno djeluju za biljku ukoliko se dodaju u velikim količinama. U borbi protiv puževa možemo se služiti preventivnim. Zbog toga se u praksi puževi efikasno suzbijaju kemijskim sredstvima-limacidima. špinatu. Ipak. Naime. Štete izazivaju grickanjem sočnog lista mladih biljaka (presadnice povrća) ili kasnije hraneći se listovima salate. treba izbjegavati držanje i uzgoj presadnica izravno na tlu iz razloga što su tada njihovi mladi. nino rotiM.14 Puževi sve veća opasnost u povrtnjacima Puževi predstavljaju štetočine koje u pojedinim godinama znaju napraviti velika oštećenja na uzgajanom povrću. Osim što čine štete izgrizanjem listova praveći svojevrsne bušotine. puževi imaju ograničen radijus kretanja zbog čega moramo tretirati veću površinu. Nešto rjeđe dolazi do oštećenja na plodovima. u borbi protiv puževa značajnu ulogu igraju i prirodni neprijatelji poput ježeva. puževi odlažu jaja tijekom lipnja i srpnja te to čine u nakupinama od 10-40 u zemlju ili na skrovita mjesta. čvoraka. U praksi najveća oštećenja zamjećujemo na salati. veliki balavac (Limax maximus). Puževi najviše oštećuju lisnato povrće Realno gledajući. Ali. Puževi predstavljaju noćne životinje koje se obično kreću. u kasnim noćnim satima. Posebno su aktivni u vlažnim ljetima i u područjima pored vodotokova u kojima se brzo množe. Puževe možemo podijeliti na golaće i one s kućicom. za njihov razvoj iznimno je bitna temperatura i najviše im odgovara između 12 i 22 stupnja C. zelene dijelove biljke zagađuju svojim izmetom i sluzavim tragom po kojem prepoznajemo njihovu nazočnost. galebova i drugih insekata (trčci). kako je vlažnost tla čimbenik koji u većoj mjeri ograničava razvoj puževa. a time i čine štete. Drugim riječima. Pužomor . ali je to u praksi obično manje. poput pepela i vapna. uz biljke kad se ne očekuje kiša (30-40 grama na 10 metara četvornih). Što se tiče preventive. rastu i time postaju otpornije na oštećenja. U tu svrhu oko uzgajanih biljaka i po obodima parcela postavljaju se dehidrirajuća prašiva koja isušuju tijelo puža. guštera. žaba. i to uglavnom između 21 i 1 sat). poput soli i mineralnih gnojiva. Isto tako. Za 25 do 30 dana mladi puževi izlaze iz jaja i već za dva mjeseca postaju spolno zreli.

Drugim riječima. pored svega. brzo ga obuhvate i obavijaju. dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša. To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova. ing. prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule. upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži. To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorčine plodova. znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku. koje kad se dohvate nekog predmeta. kon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insekticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Međutim. premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperature. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje. čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. umjesto sladoleda. Dipl. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru. jedna od najvažnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozračnosti biljaka imamo manje poteškoća s bolestima. zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci. Naime. a čija karenca iznosi 7 dana. velika prednost okomitog uzgoja kra- stavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. u takvim egzotičnim zemljama. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže. konopaca. primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana na- Specifičnosti zaštite krastavca . odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. gorčina nije nikakva bolest. Praksa je pokazala da. bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere. tada tretiranje vršimo pripravkom protiv plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2. Ali. tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj zaštiti uzgajanih biljaka. Ipak. Prije svega. nego brza reakcija biljke Povezanost okomitog uzgoja i gorčina plodova na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. kada krastavce uzgajamo na mreži. S druge strane. zalijevanje hladnom vodom u toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. u vidu plodova salatnog krastavca. žice. poput Turske. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice. Jednostavno rečeno. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efikasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje. Drugim riječima. letvica i sl. Krastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. Kada se plodovi počnu zametati. Quadris odlično štiti krastavac od bolesti Plodovima protiv žeđi Plodovi krastavca B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti. U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (8-10 ml/10 lit vode) koji se ne miješa s drugim pripravcima. Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uzgoja na mreži imaju manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost. Osim toga.15 UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREŽI Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova.5 ml/10 lit vode). operu i ponude vam za osvježenje. nino rotiM. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama. i pored toga. Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. Ipak.

Španjolska roBert Doko Dipl. dođe 6 – 8 €. koja uključuje konstrukciju. 03. s prosječnim godišnjim padalinama od 250 mm i prosječnom godišnjom temperaturom od 19°C. Jedinu opasnost predstavlja im vjetar. Trenutno je pod plasteničkom proizvodnjom 30 000 ha. Prije nešto više od 30 godina. zvodnjom presadnica. mreže i sustav navodnjavanja. organizirano je studijsko putovanje u španjolsku pokrajinu Almeriu u kojoj smo imali uvid u najveću plasteničku proizvodnju povrća u Europi. koji su posljedica pojednostavljenih konstrukcija samih plastenika. koji je obuhvatio državno financiranje infrastrukture kao i poticanje stvaranja kooperativa. Proizvođači su imali priliku pomoću povoljnog kreditiranja od strane banaka započeti s podizanjem plastenika. bila je to jedna od gospodarski najnerazvijenijih regija u Španjolskoj. 2000. a radi se o svega 150 ha. tlo se mehanički maksimalno zbije i stvori se horizont debljine 30 cm na koji se nanosi 5 cm humusnog tla koje se zatim prekriva s Specifičan način proizvodnje Zahvaljujući strateškom planu za razvoj gospodarski nerazvijenih područja. Proizvodnjom se bavi oko 20 000 proizvođača koji u prosjeku posjeduju 1. ing. ali to ne znači ujedno i smanjenje količine jer podizanjem kvalitete proizvodnje. godine ukupna površina pod plastenicima iznosila je 37000 ha. Sama proizvodnja bazira se na načelu maksimalne racionalizacije troškova kojom je postignuto da prosječna cijena podizanja 1 m2 plastenika. Jedini plastenici koji su građeni po načelima moderne tehnologije su oni koji se bave proi- Pod pokroviteljstvom tvrtke Sakata. što ukazuje na smanjenje površine pod plastenicima. agr. Španjolska pokrajina Almeria najsušnija je i najtoplija regija u Europi.5 ha plastenika. Tako niski troškovi. folije. 2009. posebno snijega. na istim površinama proizvodi se veća količina povrća nego ranije. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja na oko 30000 ha . stvoreni su temelji za poljoprivredni razvoj ove regije.16 Panoramska slika plastenika Studijsko putovanje u Almeriu. mogući su između ostalog i zbog nepostojanja opasnosti od oborina. Do prave ekspanzije proizvodnje došlo je ulaskom Španjolske u Europsku Uniju. u periodu od 16 – 20. pa su na krovnom djelu plastenika postavljene mreže koje sprečavaju podizanja folije i mehanička oštećenja. Priprema terena za podizanje plastenika započinje nanošenjem glinovitog tla po čitavoj površini.

U proizvodnji se koriste visokorodni hibridi B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Proizvodnja je kontrolirana od samog početka a uvjete diktira tržište. pakiranja i dr. koja se snižava sve dok se ne proda. Nematocide uopće ne koriste. tada su svi segmenti proizvodnje po pravilima kooperative a jedan stručnjak agronom vodi oko 80 ha proizvodnje. u kojima kupci imaju uvid robe a prodaja započinje formiranjem najviše prodajne cijene proizvoda. Kooperative imaju u prosjeku proizvodnju organiziranu na 200 ha i kompletno kreditiraju proizvodnju. Sadnja započinje tijekom rujna i listopada dok je berba u periodu između studenog i ožujka. Visok prirod rajčice postignut je uzgojem na 15 – 20 cvjetnih etaža. polovicom listopada ( kad su prosječne temperature 17°C) nakon kojeg koriste Orius sp. Prosječna cijena biološke zaštite paprike iznosi oko 4 000 €/ ha a od predatora prvo koriste swirski. u ljetnom periodu. dok je suzbijanje bolesti sekundarni problem. Svi primjenjuju dezinfekciju folije. Kontrola primjene pesticida je sveprisutna. boje i nijanse proizvodnih kultura. kupci diktiraju certifikate koje proizvođači moraju poštivati. od kojih opet ima bezbroj sorti i hibrida. Prosječan prinos paprike 8 – 9 kg/ m2 a rajčice 25 kg/ m2. Valuta plaćanja od predaje robe je do 150 dana. Na taj način se tlo prekriveno folijom na dubini od 10 cm zagrijava 20 °C više od neprekrivenog tla. tada su stručnjaci iz pripadajuće kooperacije. Taj prelazak uvjetovan je pronalaskom rezidua na paprici koje je prije nekoliko godina uzrokovalo velike probleme u izvozu. transporta. proizvodni tipovi povrća ovise o preferenciji države u koju se izvozi. a proizvođače isplaćuju za 1-2 dana. Sva proizvodnja je pod kontrolom Svi plastenici su zaštićeni mrežama protiv kukaca a sve sorte i hibridu su multirezistentni na viruse. Polovica proizvođača prodaju obavlja preko aukcijskih kuća a druga polovica preko kooperativa. uzima 20 – 30 % od prodajne cijene. prioritet je zaštita od kukaca. Paprika se uzgaja na 12 000 ha a rajčica na 10 000 ha. kooperativa za usluge organizacije. Humusni horizont je zona razvoja korijena biljke. ako se radi o kooperacijskoj proizvodnji.5 godina. Neovisno o kojem se tipu zaštite ili kulturi radilo. tržište tj. Paprike i rajčice su glavne proizvodne kulture. u pravilu. vadi humusni horizont i nanosi se novi sloj na koji se vrača prethodno razmaknut pijesak ili šljunak. dok se u proizvodnji paprike u potpunosti prešlo na integrirani tip zaštite. dok šljunak ili pijesak predstavljaju malčni horizont čija je uloga sprečavanje rasta korova kao i sprečavanje evaporacije. Uspjeh same proizvodnje temelji se na mogućnosti uzgoja povrća u periodu kad je ostatak Europe u deficitu s vlastitom proizvodnjom. Analize rezidua obavljaju nezavisni laboratoriji.17 Jednostavna i jeftina konstrukcija za plastenike Urod rajčice kreće se oko 25 kg/m2 10 – 15 cm sitnog šljunka ili pijeska. tikvice.. samo rajčice ima 15 različitih tipova. Burze od prodajne cijene uzimaju oko 11 %. razmiče malčni horizont. U proizvodnji rajčice i dalje se koristi konvencionalna zaštita. Svake godine. Sam proces proizvodnje pod kontrolom je stručnjaka agronoma iz nezavisnih savjetodavnih kuća ili. napravi se pauza u proizvodnji od 3 mjeseca i u tom periodu tlo se prekriva tankom folijom radi solarizacije tla čija je svrha djelomična sterilizacija tla. Otkupne cijene se formiraju prema prodajnim prilikama i. Drugi vid prodaje je preko aukcijskih kuća. S obzirom da se na tom području proizvodi za čitavu Europu. intenzivna proizvodnja uzrokuje osiromašenje tla pa se svakih 3. Ako se radi o kooperativi. a osim njih u proizvodnji su još i krastavci. U proizvodnji je moguće vidjeti sve tipove. . Unatoč prihrani. patlidžani i dr.

minerali kalcij. a ujedno potiče i rad probavnih organa. Koristi se za bolove. magnezij. U Indiji. Prevelike količine ili učestalo uzimanje može uzrokovati poremećaje u metabolizmu. Preventivno se može uzimati kao dodatak jelima u začinskim mješavinama ili jedna čajna žlica praha dnevno. sokova i likera. iako su Indijci izloženi brojnim karcinogenima iz okoliša. a korijen i bočni izdanci vade se iz zemlje i očiste od korjenčića. B6. debelog crijeva i dojke je 5-10 puta manja nego na Zapadu. ing. kod poremećaja rada jetara. a najviše se uzgaja u Indiji. Najveći proizvođač kurkume je Indija. želuca. dojke itd. alergija. Šri Lanki. jaja. Koristi se u proizvod- nji senfa i Worchester umaka. u određenim obredima i ljudi. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji za bojenje mariniranih proizvoda.) Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj. no gotovo 90 % te proizvodnje tamo se i potroši. željezo. Bangladešu. senfa. Iz korijena izbijaju do 1 m dugi. gušterače. tropskih područja južna Azije. Kurkuma se već više od dvije tisuće godina spominje u indijskim. tibetanskim i srednjoistočnim medicinskim tekstovima. kalij itd.5 do 2 grama kurkume. pamuka. za poboljšanje crijevne flore. C. a još od srednjeg vijeka dobila je naziv „indijski šafran“. kod psorijaze i drugih kožnih bolesti. turmeron). jajnika. Tu je još i eterično ulje (zingiberin. Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je Ljekovitost kurkume ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva. gorke tvari i niz vitamina i minerala (vitamini A. Kuhaju se da se žuti pigment ravnomjerno rasporedi i 10-15 dana suše na suncu. juha. južnoj i istočnoj Kini. Kurkuma (Curcuma longa L. učestalost raka pluća. B12. Korijen kurkume MariJa kranJčeVić. povišenog kolesterola. često više nego Zapadnjaci. Kurkuma se vegetativno razmnožava iz dijelova korijena ili bočnih izdanaka. Podzemni dio biljke čini debeli kruškasti korijen s oko 6 cm dugim i 15 mm debelim bočnim izdancima. Dipl. Tajvanu. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . marinadama i umacima. maslaca. E. B2.) je biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae) koja potječe iz vlažnih. raspoređena na tri obroka. Na Dalekom istoku korištena je kao biljna boja za bojenje svile. srca. kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100. Nakon 7-10 mjeseci rasta lišće počinje venuti. žuči. sira. rane. Najcjenjeniji su osušeni bočni ogranci poznati kao „curcuma longa“. prostate. Kurkuma je jedan od osnovnih sastojaka poznate mješavine začina curry i zaslužna je za njezinu žutu boju.KURKUMA začin s jakim protuupalnim svojstvima 18 Mljeveni korijen kurkume najčešće se koristi kao aromatičan i oštar začin koji poboljšava okus jelima od mesa. U posljednje vrijeme sve češće puni stupce znanstvenih časopisa brojnim studijama koje dokazuju snažnu antikancerogenu aktivnost ove biljke. artritisa i drugih kroničnih bolesti. a blijedožuti cvjetovi oblikuju gust cvjetni klas. gdje se kurkuma svakodnevno konzumira. margarina. jetara. godine. B1. Vijetnamu. B3. Kurkuma se ozbiljno razmatra i kao pomoć pri terapiji i u prevenciji dijabetesa i moždanog udara. Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin čija je struktura određena 1910. a nešto je lošije kakvoće osušeni kruškasti korijen poznat pod imenom „curcuma rotunda“. svijetlozeleni kopljasti listovi. Indijci prosječno dnevno konzumiraju od 1. kineskim. Na tržištu postoje i kapsule s prahom kurkuma.

ing. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani. voćnjacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca. možete ih nesmetano koristiti kroz nekolike naredne sezone. da bi stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca. spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište u cilju sprječavanja erozije. Osim toga. svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. kada nabavite bambus kolce. po pristupačnoj tržnoj cijeni. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći predstavnici obitelji trava. pošto je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama. danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina. dobro je poznato kako bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom velikih vru- Bambus iz vlastitog vrta Uvjeti uzgoja bambusa ćina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. štapova i dr. bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan. žice. Bambus je relativno nezahtjevna biljka koja se može uzgojiti i u našem klimatu. koja omogućava primjenu kod različitih kultura. vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. Ukoliko volite bambuse a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0. a što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima. Zbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke. Uostalom. Međutim. Naime. Bambusovi kolci se koriste u proizvodnji povrća Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine. u obiteljskim povrtnjacima. zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom. Povrh svega. Ali. moramo pričekati najmanje dvije godine. Ipak. Povrh toga. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometnice danas to nije potrebno.0 m). za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo veoma bujan grm bambusa a što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Naime. to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali. patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti. lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Drugim riječima. Stoga ga obično možete zapaziti u vrtovima smještenim kao idealan potporanj u vrtovima Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce iz razloga što su dugotrajni. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dovoljne količine vode.50-1. uz prometnice. bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. čvrsti. mreže. u izoliranim skupinama ili kao živicu. uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju.19 BAMBUS KOLCI Josip BrklJača. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Osim toga. lozu. Općenito gledano.

Uz svu potrebnu opremu za automatski način zalijevanja travnjaka. Mladen Karačić. krajem svibnja i tijekom lipnja rovci tijekom noći izlaze na površinu zemlje. Gardena splinkler sistem danas se ugrađuje u većinu travnatih površina. Kod sadnje krumpira Uništavanje divlje kupine nisam koristio zemljišni in. nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak.dipl. Preporučam korištenje hormona Rigenal P. pa me zanima može Posjedujem vinograd koji je određeno vrijeme bio zapuli se sada obaviti zaštita? Rovac pričinjava velike štete šten pa je došlo do masovne gomoljima krumpira. Naime. ukoliko se tlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane. čula sam da se u posljednje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorijenjavnje. Ivica Doko.5). za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. sam je uništavati.5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do početka cvatnje kupine. a pri čemu ćete dobiti golo tlo. s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. odnosno. stručni naziv živice mi nije poznat a jedino što znam jest da se radi o listopadnoj biljci. koja u sklopu vrtnog programa nudi širok izbor roba njemačke tvrtke GARDENA. s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. vrlo su male mogućnosti zaštite. dipl. kada biljke miruju.ing. Unaprijed zahvalan! Najbolje vrijeme za oblikovanje. redovito dobro rađa.PITANJA I ODGOVORI Razmnožavanje pelargonija Zanima me mogu li se bez većih poteškoća reznicama razmnožiti pelargonije i dalije te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te da s pravom slove kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Većina sorti borovnica američkog je podrijetla. Osim navedene. dobit će te i savjete vezane za ugradnju ovog sistema. Na onim površinama gdje ima rovca. prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od zemljišnih insekticida (npr.jednom i to u mjesecu rujnu. navedena borovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. u drugom dijelu godine živica više ne raste mnogo. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. Praveći pojave divlje kupine. Jedino što možemo uraditi jest obaviti zaštitu zatrovanim mamcima. pa ukoliko je ošišate u navedenom razdoblju. Gdje se može nabaviti potrebna oprema za automatsko zalijevanje travnjaka (rasprskivači ugrađeni ispod travnjaka koji prilikom zalijevanja “izlaze” na površini i obavljaju zalijevanje.8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove. ing. Sorta srednje brzo dozrijeva. Molim vas da mi odgovorite. dipl. Da bi se reznice što bolje ukorijenile. a tijekom vegetacije dođe do šteta. podzemne hodnike ispod površine tla. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley. Ako u vrijeme sadnje krumpira nije korišten zemljišni insekticid. ali bezuspješno.sorta borovnice U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormonima. zanima me mogu li je i oblikovati u tom razdoblju. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovog apliciranja. ing. Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na zelene dijelove ili koru vinove loze. Tako pripremljen mamac predvečer rasipamo po krumpirištu. u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Oprema za automatsko zalijevanje travnjaka . Navedene cvjetne vrste (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća možete razmnožavati reznicama. odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ouragan System 4. ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. a rokovi zalijevanja određuju se satnim mehanizmom). Josip Brkljača. Inače. ing. Opremu za zalijevanje travnjaka koji vi tražite. Veliki izbor rasprskivača omogućava ravnomjerno zalijevanje različitih oblika travnjaka. možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu. oštećuje gomolje. Na način da. ing. upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Josip Brkljača. Fitohormone možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Agrocentar Sjemenarna na Bišću polju. ing. ra primijetio sam oštećenja. Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta. Mamce najčešće pravimo od mekinja kojima dodamo neki od insekticida s izraženim želučanim djelovanjem. potrebno ih je presaditi svaku za sebe. u Sjemenarninim agrocentrima. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike. zadržat će oblik sve do proljeća. poželjno je koristiti namjenske fitohormone. Osim toga. Drugi način na koji možete uništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove. Obično naraste do visine od 1. Naime. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. Osim toga.u vinogradu sekticid. s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. Velimir Lasić. 20 U svom vrtu imam posađenu živu ogradu. šišanje listopadne žive ograde je upravo početak mjeseca srpnja. čime se cijeli postupak znatno ubrzava. Pretpostavljam da se radi o rovcu. Nakon što reznice formiraju korijen. Navedeni herbicid se primjenjuje u količini od 1. Josip Brkljača. graba ili klena se pak prikraćuju još Kako uništiti rovca Na malim gomoljima krumpi. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritom ne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se može uništiti na dva načina. Pošto je riječ o vikendici gdje boravim samo tijekom ljetnog odmora. Bujnije živice formirane od bukve. Probao Oblikovanje živice Berkley. Dursban G-7. a ugradnjom satnog mehanizma zalijevanje je automatsko.

Plodovi dospijevaju u grozdovima. Listovi su posebno čudesni tijekom jeseni. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu. kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Međutim. U početku se. Ipak. liječnici su koristili. pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo. iako njeni cvjetovi traju samo 5-6 dana. Njemačke i Skandinavije. Ipak. A njene plodove možete preraditi u sokove. najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njenih ljekovitih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha. Plod je bobica promjera 1. iz neznanja. Ali. zatrpavati i sanirati oslobođeni radioaktivni otpad. premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim. Nije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste. nego plodove aronije. poznati su Aronijom protiv zloćudnih bolesti! Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u bogatoj ponudi sadnica nude i kontejnirane sadnice aronije tako da sadnju možete obaviti tijekom cijele godine. I dok je danas aronija dobro poznata i priznata voćna vrsta u određenim područjima Kanade i u istočnom dijelu SAD-a do Floride. pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Amerike. C te minerale koji su korisni za krvotok. kompote.21 brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. Finskoj i Švedskoj. To ne znači da ih ne smijete konzumirati svježe. zbog čega je uostalom 1972. kada poprimaju nešto drugačiju boju. Češke. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966.5 grama. B. džemove. aterosklerozu i brojne druge bolesti. zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se raširila čak i po Rusiji. Drugim riječima. Naime. liječe jetrene i želučane tegobe. goran JurilJ. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci koji su sušili njene plodove i upotrebljavali ih za zimske pogače. kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubičasto crnu boju. aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. ruskim liječnicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. zamjetno je da se ova biljka u početku uzgajala isključivo zbog svoje dekorativnosti. Međutim. s tim da njena puna produktivnost traje nešto više od 20 godina. zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetskodekorativnim svojstvima. zbog svoje raskošnosti spadaju u najljepše cvjetove naših grmolikih biljaka. uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj. Bugarske. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . migrenu. A da je aronija vrijedan prirodni lijek. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm. aronija je novo voće koje se svrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice.0 m. Kako bi ublažili zdravstvene tegobe ozračenih osoba. koji odlikuje bujan rast. Naime. ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. ARONIJA osvaja Hercegovinu Aronija predstavlja listopadni grm visok 1. marmelade. Uostalom. Naime. čir. A da ne bi bilo zabune. prorodi treće godine nakon sadnje. Plodovi aronije su izrazito ljekoviti Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uzgajati tek prije pedesetak godina. a što se posebice odnosi na njenu zaštitu. s tim da višak uvijek možete sušiti ili čak zamrzavati. pri čemu su bili izloženi velikoj radijaciji. na ovoj biljci Kako uopće izgleda aronija? Upotreba plodova ove biljke je višestruka. kada aronija i cvate. a širina 5 cm. najupečatljiviji su njeni prelijepi bijeli cvjetići čija raskoš dolazi do izražaja tijekom mjeseca svibnja. brojni ročni i profesionalni vojnici su tada jednokratno na smjenu (po tri minute) po ultimativnoj zapovijedi morali lopatama ručno skupljati. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra. Osim toga. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo. A njeni plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana).5 cm i težine 1-1. Vidljivo je da ova biljka ne tražim osobitu njegu. Dipl. Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. u novije vrijeme se tek podižu probne plantaže na području Ukrajine. godine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. sadržavaju i vitamine A. šećernu bolest. čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. koji uravnotežuju krvni tlak. Biljka je samooplodna.5-3. a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. aroniju ne napadaju štetnici. Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. te naprosto «žare» svojom izrazitom crvenom bojom. ni manje ni više.ing. Drugim riječima.

tj. kalemljenje pupoljkom . Dipl. odrvenjele i srednje bujne. umetanje pupa u napravljani urez i vezanje cijepa.22 Cijepljenje (kalemljenje. Vezivanje se provodi spiralno odozgo prema dolje. oštrim reznim alatom na prethodno određenoj visini zarezuje se kora u obliku slova T. što znači da kreće tek iduće vegetacije. Nekada se čišćenje podloga izvodi neposredno pred okuliranje. skidanje pupa. Samo cijepljenje možemo provoditi na dva načina. Ukoliko drška lista otpadne. pa time i relativno lako izvediv. koje obuhvaćaju: pravljenje ureza na podlozi. sorte) na vegetativnu podlogu ili sjemenjak smokve. Za kvalitetno cijepljenje osim znanja nužno je osigurati i odgovarajući rezni alat i ostali pribor (nož za cijepljenje. pup treba viriti ispod veziva koje je postavljeno tako da omogućava dobro priljubljivanje pupa uz podlogu. za što su potrebni stanovita stručnost i iskustvo. ili se pak na pojedinačna stabla divljih smokava cijepe sorte pitome smokve. a nacijepljeni pup tijekom rujna – spavajući pup ostaje u stanju mirovanja sve do proljeća. Potom se tupim dijelom cjepljarskog noža ili dijelom noža koji je predviđen za tu svrhu malo razmakne kora od drveta ulijevo pa udesno. Plemke se pak uzimaju s perifernih. Deseti dan po okuliranju provjeravamo uspjeh cijepljenja na spavajući pup kada laganim pokretom dodirnemo dršku lista – ostavljenu peteljku. Dakle. Okuliranje (cijepljenje na pup . navrtanje) smokava Cijepljenje smokava predstavlja vrlo odgovoran zahvat. nožem se s plemke skine okce s pupom i drškom lista (ako je budni pup). Poželjno je prvo uzimati plemke samo jedne sorte koja se nacijepi spomenutim načinom. Premda postoje različiti načini cijepljenja. voćarsku pilu i vezivo. spojnog mjesta). B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . pupanje i cijepljenje na rascjep. One moraju biti zdrave. Navedene plemke se s matičnih stabala uzimaju rano ujutro ili predvečer. dok se okuliranje na spavajući pup izvodi koncem ljeta. neoštećene. okce se primilo te je kontrola pokazala uspješnost provedenog okuliranja. To se radi zbog osiguravanja pristupa zraka. kod smokve se obično primjenjuje okuliranje. Cijepljenjem prenosimo jedan ili više pupova s matičnog stabla (plemke. što je i pokazatelj uspješnosti cijepljenja na budni pup. dok se peteljka ostavi (najmanje 1/3). Okuliranje se kod smokve može izvoditi i na starijem izbojku (dvogodišnjem ili trogodišnjem). Prije provedbe okuliranja potrebno je adekvatno pripremiti podloge koje se 15 dana prije cijepljenja očiste od svih bočnih ogranaka do visine okuliranja. Navedeni način cijepljenja vrlo je jednostavan. Pošto pup pravilno postavimo. gumenim ili polietilenskim vrpcama. Cijepljenje se kod smokava uglavnom provodi u cilju promjene postojećeg sortimenta u nasadu. s razmakom veziva oko 0. s tim da preko samog pupa vezivo nipošto ne smije doći. stavi se u načinjeni urez ispod kore tako da se gornji kraj okca poravna vodoravno sa zarezanom crtom na podlozi. Pri tomu vezivo treba omotati oko cijele dužine reza vodeći računa da ono nije ni labavo ni suviše jako stegnuto. pritisnemo koru podloge uz pup s obje strane i umetnuti pup vezujemo odgovarajućim likom.okce. nino rotiM. Na taj način tijekom cijepljenja smokava ne postoji mogućnost miješanja sorata u voćnom rasadniku. podesnom lako rastezljivom plastikom i sl. Cijepljenjem na budni pup iste godine će se razviti mladica iz pupa. što znači da trebamo razlikovati okuliranje na budni pup i okuliranje na spavajući pup. Na budni pup provodi se tijekom kasnog proljeća. s tim da se s mladica odmah skine plojka lista. Čim je urez napravljen.5-1. Prilikom pravljenja ureza u obliku slova T prvotno poprijeko zasiječemo koru u dužini od 1 cm a tek nakon toga od sredine toga reza načinimo novi uzdužni rez prema dolje u dužini od 2-3 cm. Cijepljenje smokve u vegetaciji Okuliranje Priprema podloge Tehnika cijepljenja Kora se nožem zarezuje oprezno iz razloga što se ovom operacijom nipošto ne smije ozlijediti samo drvo.očenjem) predstavlja najznačajniji i najviše primjenjivani način cijepljenja. Razmicanje kore provodi se pažljivo i tek toliko koliko je dovoljno da se u načinjeni procjep umetne pup. odnosno u mjesecu kolovozu i početkom rujna. u mjesecu svibnju. Drugim riječima. što je posebno važno za terene bez osiguranog zalijevanja u slučajevima pojave suše. skinutim s dijela dobro sazrele mladice. te cjepljarski vosak za premazivanje rana tj. ing. plemke. a što osigurava veliku produktivnost rada dok je sami postotak prijema vrlo visok (i preko 95 %). Tehnika cijepljenja okuliranjem provodi se u nekoliko faza. nakon čega se tek uzimaju plemke druge sorte. osvijetljenih dijelova krošnje matičnog stabla i to neposredno pred okuliranje.0 mm. Okuliranje se provodi na pravilno oformljenom i kvalitetno razvijenom izbojku (podlozi) s pupom.

Jednom riječju. Osim toga. u Hercegovini se često postavlja pitanje treba li obaviti zelenu rezidbu marelice nakon berbe. Međutim. ovaj put su ti stariji. Naime. Na taj način će se krošnja potpuno obnoviti za četiri do pet godina. ORAH ŠTETAN ILI NE? nino rotiM. oni nešto stariji često nas vole upozoravati kako ljenčarenje ispod velike orahove krošnje i nije neka baš pametna stvar. orah je vrlo korisna i značajna voćna vrsta koju treba što više saditi i uzgajati. Dipl. nesmetano uživajte u njegovoj hladovini! Rezidba se nejčešće provodi u nasadima bresaka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Režemo i sve ozlijeđene grančice i one s listovima nenormalne boje i veličine. Izuzetak.23 Orah razvija veliku krošnju ZELENA REZIDBA TIJEKOM LJETA goran JurilJ. ing. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je riječ o dugovječnoj voćnoj vrsti koja formira veliku krošnju i pri tome stvara «debelu» hladovinu koja pruža idealnu zaštitu od vrelih hercegovačkih dana. Dakle. Osim toga. Drugim riječima. sve ipak ostaje na neutemeljenim iskazima koji su ujedno vrlo loša i negativna promidžba za povećanje i širenje uzgoja oraha na našim prostorima. Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana suše. u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogućnost infekcije gljivicama jer su voćke još u aktivnoj vegetaciji. ipak u krivu. a tlo se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. rastu upravno ili prema sredini. To možemo učiniti odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. kao i vlastitom zapažanju. Međutim. čini populacija od svega 1 posto stanovnika koji su alergični na donekle neugodan miris eteričnih ulja. ing. uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. dakako. Svakako da je to nužno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. A. Radi oblikovanja i održavanja željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. Ako navedenom rezidbom nastaju veće rane. nisam naišao na informaciju koja bi potkrijepila navedenu tvrdnju. Dipl. čini se. prema meni dostupnoj stručnoj i drugoj literaturi. Naime. U Hercegovini doslovce kao i da nema okućnice na kojoj možemo zamijetiti barem jedno stablo oraha. Međutim. u hladovini oraha može se nesmetano odmarati jer znanstveno nije dokazano kako je ova vitalna i skromna voćka na bilo koji način štetna. pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za jednu trećinu. Krošnju prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću. trebamo ih premazati zaštitnim voćarskim voskom Nakon pomlađivanja i zelene rezidbe marelica preporuča se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže dušik. beru se ljetne sorte voća. niste li alergični.

nikada dovoljno. PUCANJE PLODOVA ŠIPKA MlaDen karačić. jako očvrsnu i njihova kora doslovce odrveni. plodovi pucaju i rascijepe se. prorjeđuje se jače. a plodovi svoj obujam i izdržati pritisak. Naime. Ako je godina sušna. P rofesionalni voćari itekako znaju koliki je značaj prorjeđivanja plodova u nasadima bresaka. na srednjim 3-4 a na kratkim 1-2 ploda. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na čak 80 posto plodova. što opet nije adekvatno zbog toga što zrna još ne dobiju odgovarajuću boju. s ukupno većim prinosom po stablu. U razvijenim europskim zemljama se prorjeđivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a što je jedino i moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka. Dipl. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedeće godine slabije rode. ali. Potkraj ljeta i na početku jeseni. nakon dugog sušnog razdoblja kada su pale prve kiše. breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova. ing. Time se na dugim rodnim grančicama ostavlja 5-6 plodova. krupniji su plodovi pod- ložniji pucanju nego sitniji. Uz to na prerodnim stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda.24 Prorjeđivanje plodova je obvezno kod breskve PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA iVica Doko. ako u Hercegovini. plodovi su dobili višak vode i zrna započinju ponovan rast. Samo prorjeđivanje se vrši mehanički tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak ručno. vršcima prstiju. U tom razdoblju. Prorjeđivanjem se. zbog preobilna uroda ostaju sitni. kad plodovi prekinu rast. u pravilu. Kako odrvenjela kora tada više ne može povećavati svo- K Raspucali plodovi šipka ju rastezljivost. na stablima šipaka dolazi do pucanja plodova. Raspukli plodovi još ne budu posve zreli te se brzo suše a u njih prodiru i različiti uzročnici bolesti te stoga više nisu ni prikladni za konzumaciju. dakle. a slabije na mlađim i razvijenim stablima koja su u dobroj kondiciji. dobiju znatno krupniji i ljepši plodovi. redovito svake godine. U pravilu. a sok još sadržava veliki postotak kiselina. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati plodovi a što je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera. dok se kora brzo suši. ukoliko se plodovi ne prorjeđuju. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima. Plodovi obično pucaju na stablima koja zbog nedostatka vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. Osim toga. Plodovi se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. Dipl. ing. postavlja se pitanje što je i uzrok toj neželjenoj pojavi. B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . Jedino je rješenje ranije branje plodova. Možemo slobodno reći kako je pucanje plodova šipaka posljedica višemjesečnih jakih ljetnih suša i nedostatne količine vode za natapanje.

Na kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. Osim u gnoj. trake i larvicide. Jednostrana primjena insekticida rijetko uspješno rješava problem muha. što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana. Nakon dvadesetak minuta pastom premazati pomoću kista površine gdje se muhe odmaraju.25 PROBLEMI S MUHAMA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. na tržištu se nalaze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. svega dva do četiri tjedna. Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10. sprejevi ili aerosoli za zrak. pa je Suzbijanje iVica Doko. Rezidualni učinak je trajao više od 60 dana. Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica). samo treba paziti da ih ne prekrije prašina. veterinarstvu i stočarstvu.000. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca. gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije). Premazane podloške potrebno je u stajama izložiti na neko povišeno mjesto izvan dosega životinja. gnoj manje im je zanimljiv. Danas na tržištu imamo široku paletu sredstava za suzbijanje muha. U prodaji se nalaze u različitim bojama. plitke niše ili prozore). već ih je potrebno suzbijati kad je manja populacija. tkaninu ili gumene podloške. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. Doza je 50 gr preparata na 30 m2 površine. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Pripravci za suzbijanje muha B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . na prolaze. Mi smo učinak Muscacida insekticida provjeravali u uvjetima prakse na jednoj peradarskoj farmi za proizvodnju konzumnih jaja. Granule se rasipaju na ravne površine (pr. Od mehaničkih lovki najviše se koriste tzv. a najviše svježi kokošji. može obojiti površine na koje se nanosi. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. Koristi se za suzbijanje muha u javnom zdravstvu. S obzirom da je dobivena pasta crvene boje. Da se dobije premaz potrebno je otopiti 50 g preparata u 40 ml mlake vode i dobro promiješati. muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas). Žive razmjerno kratko. a iz goveđeg svega 2000 muha. muha mesara (Sarcophaga carnaria). komunalnoj higijeni. Goveđi preporučljivo premaz nanijeti na kartonske podloške. Najbolje je tijekom sezone muha kombinirati više načina primjene: rezidualne sprejeve za zid. Nikad se ne smije čekati stvaranje velike populacije muha. i razvojni ciklus teče dalje. Premazanu površinu potrebno je navlažiti s malo vode zbog bolje učinkovitosti.ing. Neposredno nakon izlaganja muhe su počele padati. Sadržaj od 400 g preparata otopili smo u 280 ml mlake vode i dobro promiješali. Nova generacija insekticida na našem tržištu za suzbijanje muha je Muscacid u obliku granula. Može se aplicirati rasipanjem granula i premazivanjem mjesta gdje muhe sjedaju. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Spada u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 generacija. Preferiraju sve vrste gnoja. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima. muha zujara (Calliphora erytrocephala). Kako suzbijati muhe? Dobra sanitacija je osnova suzbijanja kukaca i čini 75 % cjelokupnog programa suzbijanja. Nakon 30 minuta premazali smo kartonske i gumene podloške s dobivenom pastom i razmjestili ih po čitavoj staji na mjestima gdje muhe najviše sjedaju. Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha. Osim njih. Ima ih više vrsta. pregradni zidovi boksova u stajama. koja je bila jako infestirana kućnom muhom. insekticida i larvicida te različitih klopki koje su se pokazale vrlo učinkovite. To su okviri vrata i prozora. zatim svinjski i konjski. trulo voće i ljudski izmet. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe.Dipl.

nalazi se pored putova. dok je prema toplini skromna te joj je dovoljna prohladna klima. Uzgaja se od sjetve do iskorištenja 3-5 godina. Bijela djetelina je višegodišnja vrsta mahunarke iz porodice Fabaceae. tlo povaljamo ili prijeđemo blanjom i tek onda obavimo sjetvu. a to su Babinska. ali i dekorativna biljka. Kod nas je raširena kao komponenta prirodnih travnjaka. repa. povećava sadržaj P2O5 i K2O. Najvažnija odlika je što ne izaziva nadimanje kod preživača. Do cvatnje sadržava 27 % sirovih proteina. privlačan insektima. Količina sjemena za B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Gnojidba Izbor sorte Sjetva Do cvatnje sadrži 27% sirovih proteina . okruglast ili srcolik. raDić. Samo u dobro poravnatom. Najbolje uspijeva na područjima s dosta oborina i vlažnijom klimom. Cvat sadržava 20-25 cvjetova. Zatim svakih 10 dana površinu prijeći drljačom ili nekim drugim strojevima kako bismo korove potaknuli pa ih uništili. zbog boljeg ukorjenjivanja usjeva te većeg prinosa u prvoj proizvodnoj godini. Dipl. Najbolji predusjevi za bijelu djetelinu su okopavina (kukuruz. s tim što predsjetvenom pripremom tlo treba Plodored Obrada tla dobro usitniti i poravnati. Bijela djetelina na istu površinu ne bi smjela doći najmanje 5 godina. Regal. Kako bismo postignuli takvu kvalitetu tla. Biser. Za sjetvu upotrebljavati certificirano sjeme. ing. 3-4 tjedna prije sjetve. dobar je regulator erozije tla. Napomenut ćemo nekoliko sorti bijele djeteline koje se mogu naći na hrvatskom tržištu. a nakon nje Važnost bijele djeteline (Trifolium repens) 19 %. Milka s prinosima od 3 do 6 t/ha. Stabljika je visine 30-50 cm i razgranata. Oranje obaviti do dubine od 20 cm. plitak i prodire do 50 cm. nakon bijele djeteline ne bi trebalo uzgajati druge leguminoze jer luči spojeve koji im ne odgovaraju. Odlična je kao predusjev za žitarice i okopavine te industrijske biljke i neke vrste povrća. Najčešće se rabi kao komponenta djetelinsko-travnih smjesa za povećanje kakvoće stočne hrane. trebalo bi unijeti vapno u količinama 500-600 kg/ ha (ili više na kiselijim tlima). Korijen je vretenast. Plod je trosjemena mahuna promjera 3 mm. Rivendel. slegnutom i strukturnom tlu možemo obaviti kvalitetnu sjetvu. na šumskim proplancima itd. suncokret). koji se otvaraju od baze prema vrhu. promjera 1-2 cm. kada uvjeti tla to dopuštaju. kako bi se izbjegnule karakteristične bolesti i štetnici koji ju napadaju. a ispaša joj pogoduje jer potencira razvoj i razmnožavanje. Povećava plodnost tla. Nakon sjetve tlo ponovno povaljati kako bi se uspostavio kontakt sjemena sa tlom. Tolerantna je na gaženje. Sije se u rujnu i u proljeće.26 PROIZVODNJA BIJELE DJETELINE NA EKOLOŠKI NAČIN Sjeme bijele djeteline s. u parkovima. Također. površinski sloj treba biti potpuno slegnut. Osnovna obrada i priprema tla ne razlikuje se puno od crvene djeteline. Tlo se pripremi tako da dubinski bude rahlo. Vrlo je bitno prije sjetve površinu tla dobro izravnati i dovesti tlo u stanje sitno mrvičaste strukture. Traži dosta vlage. zadnji prohod obavimo sjetvospremačem. dok površinski sloj debljine 2-3 cm treba biti fino pripremljen i slegnut. Kod gnojidbe na tlima s nižom pH od 6. ne podnosi sušu. Sjetvu je bolje obaviti ujesen. Cvijet je sličan crvenoj djetelini. s kvržicom Rhizobia triffoli. List je troperast. Uz to.

izbor otporne sorte za određeni areal uzgoja.drljanje mladog usjeva perastim drljačama. Zaštita usjeva .gnojidba-obvezno rabiti zreo stajnjak ili kompost. prirodni neprijatelji glodavaca. Prinosi sijena kod bijele djeteline kreću se od 10 do 15 t/ha. a sjeme se sije na dubinu od 0. Ispašu obavljati kada je usjev visine 15 cm (pregon). a u idućim godinama možemo očekivati 4-6 otkosa. dok djetelina ne zatvori sklop. Djetelište možemo koristiti za ispašu stoke. . Samo jedan otkos u godini ostaviti da se biljke osjemene. . zdrava gnojnica). a napose pri sjetvi kako ne bismo oštetili mladi klijanac i mladu biljčicu. Neposredne mjere: .pravilan plodored (najbolje ju je na jednoj parceli rabiti 3-4 godine. čisto sjeme.kosidbom usjeva. Posredne mjere: dopunska obrada prije sjetve. Količina brašna iznosi 6-7 t/ha. a taj uređaj širi određeni zvuk i tjera glodavce. . - Regulacija korova . . Posljednji otkos obaviti 3 tjedna prije mraza. Ovakvom kosidbom ubrzat ćemo sušenje i bolje očuvati list u kojem se i nalaze hranjive tvari. pa zbog toga prvu kosidbu nakon sjetve moramo obaviti kad su biljke visine 30 cm (prvi otkos obično se ne rabi za hranidbu stoke.postaviti nekoliko stupova visine 4-5 metara.5 cm nakon čega tlo treba povaljati.27 Kosi se kada kada je visoka 30-40 cm sjetvu iznosi 6-9 kg/ha. Bijela djetelina u prvoj proizvodnoj godini dat će 2 otkosa. ali obratiti pozornost na to da nije mokra kako bi se izbjegnulo nadimanja. optimalan sklop. i zatim ju na tu parcelu ne vraćati najmanje 5 godina radi uklanjanja štetnika). . Kosidbu bijele djeteline treba obaviti kada je usjev visine 30-35 cm. Kosidbu obavljati na visinu 6-8 cm. Kosidba Koristi se kao i dekorativna biljka B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 . kako bi na njih mogli sletjeti sokolovi. U idućim godinama dobro bi bilo u proljeće jednom usjev proći drljačama. pravilna gnojidba (kompostirani stajnjak. te taj otkos možemo rabiti za pripremu sjenaže. već je cilj uklanjanje korova). kvalitetno.pravodobna sjetva .za borbu protiv glodavaca koristiti uređaj koji se postavi u tlo. Nikada ne svježi stajnjak. Korovi su obično problem u prvoj proizvodnoj godini. Za kasniju gnojidbu i prehranu rabiti zdravu gnojnicu (prozračenu) ili kompost. pravodobna sjetva.

posebnim pincetama te njihovim omamljivanjem maslinovim uljem. Krpelji uglavnom nastanjuju visoku travu. najugroženije su vrste posebice zato što su idealan izvor hrane (krv) za opstanak i razmnožavanje buha. koji će. grickanje dlake. visoka trava). kada svakodnevno s kućnim ljubimcima odlazimo u prirodu. Nakon parenja i posljednjeg obroka ženka se otpušta. Odrasla ženka hrani se tijekom 8-12 dana. Krpelj Kako se najčešće nasele na ljubimce? Ovisno o prisutnosti pojedinog ektoparazita na ljubimcima bit će i različiti simptomi pa tako kod prisutnosti buha primijetit ćemo češanje. Buhe su jako proždrljive te ima podataka kako mogu posisati krvi u količini većoj od 15 puta svoje mase. 2. Životni ciklus im traje od nekoliko mjeseci do dvije godine. 5. Neadekvatnim održavanjem nastambi za životinje. ženke se pare i polažu jaja. otpušta se i traži novog domaćina. Sišu krv. Od farmakoloških pripravaka mogu se koristiti Friskies insekticidni sprejevi. koji ako ih na vrijeme ne otklonimo mogu značajnije ugroziti zdravstveno stanje naših ljubimaca. zdravstveno stanje ljubimaca? Što su ektoparaziti? 1. Kako ugrožavaju E k to p a ra z i te možemo uklanjati s ljubimica mehanički ili uz uporabu različitih farmakoloških pripravaka. pada na tlo gdje na skrovitom mjestu polaže jaja. Iz jajašaca se izlegu ličinke koje prelaze u kukuljicu te iz nje se preobrazi u odrasli stadij. 3. Koji su najčešći ektoparaziti koji obitavaju na našim prostorima a ugrožavaju kućne ljubimce? Najčešći ektoparaziti su: buhe (porodica Pulicide) koje spadaju u kukce i ne pojavljuju se sezonski već tijekom cijele godine. bakterije. Buhe-prilagodile su se novim uvjetima preživljavanja. premda su simptomi i visoka temperatura te krvavo mokrenje. Kontaktom sa životinjom na kojoj su prisutni krpelji. Nisu stalni ektoparaziti pa tijekom svog razvoja koriste dva ili tri domaćina. ostavljajući otvorenu ranu nakon otpuštanja. ako je prisutan babesia. gdje svoju masu poveća i do 10 puta. MeD. Produktima slinskih žlijezda djeluju toksično. Nakon prvog obroka krvi ličinka prelazi u nimfu. Upravo ono što najviše trebaju. izazivaju anemična stanja te prijenos različitih mikroorganizama. grmlje ili pukotine u zidovima. Mehanički ih moB R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Kako ih učinkovito ukloniti s ljubimaca? . dok raspon traje od 12 dana do 50 tjedana ovisno o vanjskim činiteljima. Stoga u ovom članku dajemo nekoliko pitanja i odgovora vezanih uz ovu problematiku. Razvojni ciklus traje od 21-28 dana. Babesia uzrokuju otapanje krvnih stanica i slabokrvnost. Prenose različite uzročnike pojedinih bolesti. neće uzimati hranu. 3. A u slučaju narušavanja zdravlja vašeg kućnog ljubimca savjetujte se s nadležnim veterinarom. 28 Proljeće i rano ljeto doba su godine. 2. Ektoparaziti su nametnici koji obitavaju na koži. protozoe. lokalno i na središnji živčani sustav. uši (Linognatus setosus) i krpelji (porodica Ixodide) koji spadaju u grinje a ne u kukce.EKTOPARAZITOZE problem kućnih ljubimaca Zoran BošnJak. primijetit ćemo da je životinja tužna. Krpelji-premda ih ima veliki broj vrsta. Buše kožu na mjestu gdje sišu krv. njenim produktima i na pristupačnim sluznicama kućnih ljubimaca. za kućne ljubimce značajni su samo oni iz rodova Rhypicephalus. Buhe kod pasa i mačaka (njihova slina) izazivaju alergijske dermatitise (kožne upale). Kod krpelja. s tri para nogu dok je na glavi usni aparat za sisanje krvi. Kako prepoznati da su ektoparaziti prisutni na ljubimcima? žemo ukloniti četkanjem. nadamo se. grmlje. Ženka tijekom života položi do 2000 jajašaca. Prolaskom kroz područja gdje su prisutni krpelji (šikara. i to protozoe iz roda Babesia koja izaziva babeziozu. Mogu preživjeti i do dvije godine bez ikakvog hranjenja (ako ne nađu domaćina). Vet. buhe nalaze u svakom kutku naših domova. šipražje. pomoći našim čitateljima u rješavanju njihovih nedaća s ektoparazitima na njihovim ljubimcima. Pripravci za suzbijanje krpelja i drugih parazita 1. 4. Kad se nastane na domaćinu. Dr. krila su zakržljala. kao što su: virusi. Ali. Iz jaja za dva tjedna izlazi ličinka koja se penje na grmlje i traži novu žrtvu. koji traži pogodnog domaćina na kojeg će se naseliti. kao domaćini. Hrane se životinjskom krvlju i mogu se uvećati i do 10 puta u odnosu na svoju normalnu veličinu. Dermacentor i Ixodes. valjanje životinja i sl. Psi i mačke. Javljaju se uglavnom sezonski u proljeće. impregnirane ogrlice s odgovarajućim sredstvom te različitim pripravcima koji se utrljaju ili nakapaju na kožu. Mužjaci krpelja nakon nekoliko parenja pak ugibaju. rano ljeto ili jesen. Tijelo buhe je postrance spljošteno s kratkim dlačicama. Od buha najinteresantnije su pasja (Ctenocephalides canis) i mačja buha (Ctenocephalides felis). toplinu i vlagu. na tim izletima u prirodu vrlo često dođe do naseljavanja različitih nametnika na naše kućne ljubimce.

com .com www.NARUKVICA PROTIV KOMARACA e-mail: info@sjemenarna.sjemenarna.

4 %.5 %.5 kg prerađevina krumpira po stanovniku. Samo jedan gram osušenog začina dovoljno je jak da začini čak 577 kg blagog umaka. Po površini kukuruz zauzima treće. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu. 27. Proizvodnja kukuruza u svijetu Kukuruz se ubraja u najznačajnije gajene biljne vrste u svijetu. Njihovi listovi mogu doseći dužinu od 20 m s peteljkom dužine još 4 m. Kini. Pas. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojim penjanjem i preskokom preko glatkog drvenog zida bez oslonca.0 kg. odgovara poslu izgradnje Kineskog zida. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najljući začin Vjeruje se da je najljući od svih začina crveni Red Savina Habanero. Mađarskoj i Ukrajini. Pas koji je najviše skočio Pas tragač Stag. naj …. . koji pripada roducapsicum. godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79. Iako se smatra voćem. preskočio je 3. Naj. star 18 mjeseci. Zanimljivo je da mravi znaju voditi i prilično nemilosrdne ratove u kojima zarobljenike ne ubijaju već ih koriste kao robove namijenjene isključivo za rad. Ove vrijedne životinje iznimno dobro komuniciraju i žive u velikim zajednicama-kolonijama koje broje i preko osam milijuna stanovnika. Francuskoj. smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi.-1992. Stari Grci su 60 godina prije Krista poznavali čak 20 sorata. Meksiku. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20.3 kg krumpira.Najveće količine kukuruza proizvode se u SAD. naj. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63.7 kg.4 kg. a po ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u svijetu (FAO.6 kg. SAD oko 58. rujna 1993. Latinska Amerika 20. a razvila ga je kompanija GNS Spices iz Walnuta u američkoj saveznoj državi California.. Azija 11.30 Potrošnja krumpira u svijetu Prema podacima FAO u 1991. Zanimljivo je da su znanstvenici izračunali da mravi u gradnji svoga carstva iskopaju i premjeste preko 39 tona zemlje. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće. Brazilu.72 m na godišnjem seoskom sajmu Cotswold u engleskom okrugu Cirencester. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). B R O J 6 2 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 9 Smokva Porijeklom je iz Male Azije. U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina.). 1998. Srbiji. a po proizvodnji s 39. I zaista malo koji živi stvor toliko radi kao mrav kojeg odlikuje i prilično socijalno ponašanje. preneseno u ljudske okvire. čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u britanskoj pokrajini Cornwall. Najveći listovi Vrijedan kao mrav Svima nam je dobro poznato značenje ove poslovice. Istočna Europa oko 80. Njihovo nevidljivo carstvo nalazi se ispod površine zemlje a sastoji se od iznimno dugačkih podzemnih kanala. Afrika 8.3 kg. Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. Najveće površine pod kukuruzom u Europi su u: Rumuniji. Francuskoj i Argentini. Najveći listovi neke biljke su oni palme rafija (Raffia farinifera) s otočja Mascarene koje se nalazi u Indijskom oceanu te amazonske bambusove palme (Raffia taedigera) koja raste u Južnoj Americi i Africi. što.

.

vinove loze.com .sjemenarna. cvijeća i ukrasnog bilja putem sistema navodnjavanja ili folijarno (preko lista). povrća. NPK 20-20-20 NPK 13-40-13 NPK 13-0-46 e-mail: info@sjemenarna.com www.CERBERO vodotopiva gnojiva Cerbero vodotopiva gnojiva koriste za gnojidbu voćaka.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->