ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

STROPOVI

V.pred. mr.sc. V. Herak Marović, d.i.g.

- Stropne konstrukcije preuzimaju opterećenje svih struktura i sadržaja
građevine i predaju ih vertikalnoj konstrukciji.

- Stropne konstrukcije s obzirom na krutost u svojoj ravnini imaju ključnu

ulogu u nosivoj konstrukciji kao horizontalne dijafragme, te omogućuju
raspodjelu horizontalnih djelovanja (vjetar, potres) na sve vertikalne nosive
elemente (zidove, stupove).

- Prema načinu izvedbe razlikujemo:

* monolitne stropne konstrukcije,

* polumontažne stropne konstrukcije,
* montažne stropne konstrukcije.

- Prema strukturi razlikujemo:

* pločaste stropne konstrukcije,

* rebraste stropne konstrukcije,
* mješovite stropne konstrukcije (kombinacija ploča i greda).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 2

1) PLOČA OJAČANA REBRIMA
- Stropovi od ploča ojačanih gredama (rebrima) nazivaju se rebrasti stropovi.

- Rabe se u zgradarstvu, industrijskim objektima.

- Za sve stropove potrebno je nastojati smanjiti stalno opterećenje do

minimuma. To se postiže smanjujući u prvom redu debljinu ploče. Veći
razmaci greda zahtijevaju deblje ploče, pa se ponajprije izračuna
maksimalni raspon ploče pri njezinoj minimalnoj debljini za mjerodavnu
računsku kombinaciju opterećenja, a ako izračunati maksimalni raspon
ploče ne odgovara tlocrtu, mogu se mijenjati razmaci greda i povećavati
debljina ploče (minimalna debljina ploče je 7 cm)
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 3
- U proračunu rebrastog stropa ploča stropa se proračunava kao
kontinuirana, oslonjena na rebra.

- Rebra stropa proračunavaju se kao gredni nosači T-presjeka.

- Ravni podgled rebrastog stropa (rabi se radi skrivanja lošeg izgleda

konstrukcije u nepravilnim tlocrtima) obješen je na strop. Pri manjim
razmacima rebara od 1 m, strop je obješen na rebra. Kod većih razmaka
rebara od 1 m, podgled valja objesiti na ploču (spušteni strop).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 4

2) SITNOREBRASTI STROPOVI

- Za sve konstrukcije stalna je težnja smanjiti njihovu vlastitu težinu. Potrebna

debljina armiranobetonske ploče je oko 1/35 raspona, a to kod većih raspona
dovodi do debelih ploča s odnosom q/g manjim od 0.2.

- Sitnorebrasti stropovi su se razvili iz nastojanja da se ostvare lakše i

ekonomičnije stropne konstrukcije.

- Proračunavaju se kao gredni nosači (T-presjek), pri čemu ploča preuzima

tlačna naprezanja.

- Sitnorebrasti stropovi mogu biti monolitni, polumontažni i montažni.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 5

A) Monolitni sitnorebrasti stropovi

- Rade se vrlo racionalno uz višestruku uporabu (do 100 puta uz kvalitetno

održavanje) limene oplate. Limovi se tanko mažu tehničkim vazelinom da
beton ne prianja uz oplatu i da se očvrsli beton lakše odvaja. Može se rabiti i
drvena oplata, koju prije treba namočiti mineralnim uljem radi višestruke
uporabe. Zbog lakšeg skidanja oplate rebra su obično trapeznog oblika.
- Dimenzije monolitnih sitnorebrastih stropova i armatura prikazane su na
slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 6

- Proračun sitnorebrastog stropa provodi se kao za T nosače, oblika T-
presjeka u polju i pravokutnog presjeka na ležaju. Za kontinuirane
sitnorebraste stropove može se pokazati potreba za povećanjem širine
rebra u području ležaja, što se postiže horizontalnim vutama.

- Sitnorebrasti stropovi raspona većeg od 3 m moraju imati potreban broj

poprečnih rebara za ukrućenje (ugrađuju se okomito na glavna-uzdužna
rebra):
3 m ≤ l ≤ 6 m - predvidjeti jedno rebro u sredini raspona
6 m ≤ l ≤ 9 m - predvidjeti dva rebra u trećinama raspona
9 m ≤ l ≤ 12 m - predvidjeti tri rebra za ukrućenje

- Ako sitnorebrasti strop ima više poprečnih rebara, ona s glavnim rebrima
čine roštilj, pa se tako i proračunavaju.

- Rebra se redovito armiraju parnim brojem šipaka armature (2 ili 4), od kojih
se polovina povija blizu ležaja (zbog poprečnih sila), a druga su polovina
ravne šipke koje idu uzduž cijelog rebra. U rebro dolazi poprečna armatura
(spone) na razmaku ≤ 25 cm, a najčešće se oblikuje da može preuzeti i
negativne momente u ploči.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 7

- Ploča sitnorebrastog stropa se ne proračunava ako je λ ≤ 50 cm.

- Ploča stropa se najčešće armira R mrežom, površine 0.1 % betonskog

presjeka ploče, s nosivim smjerom okomito na rebra.

- Montažne šipke φ6 dolaze jedna u rebro i jedna u ploču između rebara.

- Rebra za ukrućenje istog su presjeka kao i glavna rebra, a armiraju se ravnim

šipkama, jedna šipka u gornjoj i jedna u donjoj zoni. Presjek šipke u donjoj
zoni iznosi najmanje 2/3, a presjek šipke u gornjoj zoni najmanje 1/3 presjeka
armature za jedno glavno rebro.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 8

B) Polumontažni sitnorebrasti stropovi

- Gredice se izrađuju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na

gradilište. Na njih se postavljaju jahači od tvrde žice na koje se oslanja
svođena limena ploča kao oplata za betonsku ploču. Gredice moraju imati
dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i postavljanju.

- Polupredgotovljeni rebrasti strop je prikazan na slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 9

- Ostvaruje se znatna ušteda u gradivu (prvenstveno oplati) i radnoj snazi.

- Nešto je manja krutost u odnosu na monolitni sitnorebrasti strop.

- Monolitnost se nadoknađuje naknadnim istodobnim betoniranjem ploča i

podvlaka na licu mjesta.

- Strop mora imati poprečna rebra za ukrućenje.

Veza ležajne armature gredica provodi se pomoću petlje ili zavarivanjem

nastavaka:

a) Zavarivanje uzdužne armature b) Nastavljanje petljom

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 10

U našim krajevima je izveden niz stropova u razdoblju 60-ih i 70-ih godina 20.
stoljeća poznatih pod nazivom “Isteg” stropovi.

Strop se sastoji od montažnih armiranobetonskih gredica i betonske ploče

betonirane na licu mjesta.
Gredice se izrađuju u tvornicama betonskih elemenata i dopremaju na gradilište.
Na njih se postavljaju jahači od tanke žice na koje se oslanja svođena limena ploča,
kao oplata za betonsku ploču. Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi
slomile pri transportu i montaži. Monolitnost se nadoknađuje naknadnim istodobnim
betoniranjem ploče i podvlaka. Veza ležajne armature gredica provodi se pomoću
petlje ili zavarivanjem nastavaka. Strop mora imati rebra za ukrućenje.
Proračun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop, s tom razlikom što
se kontinuirani strop proračunava za opterećenje vlastitom težinom gredica i ploče
kao greda na dva ležaja.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 11

~ ~
C) Montažni sitnorebrasti strop od predgotovljenih elemenata

- Ima prednost pred polumontažnim stropom u mogućnosti izradbe sastavnih

dijelova pod krovom, omogućuje građenje za vrijeme kiše i smrzavice.

- Primjeri sitnorebrastih stropova od predgotovljenih elemenata prikazani su

na slijedećim crtežima:

- Strop se sastoji od rebara koja imaju utore za ulaganje ab. ploča. Nakon što
se ploče polože, zaliju se reške između njih i rebra rijetkim cementnim
mortom.

- Polumontažne i montažne stropove nije preporučljivo izvoditi u seizmičkim

područjima.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 12
3) POLUMONTAŽNI STROPOVI SA ŠUPLJIM
TIJELIMA

- Stropovi sa šupljim tijelima se izvode prema različitim sustavima, koji

ovise o mogućnostima tvornice.
- Izvode se s krutom gornjom pločom ili bez nje. Zadatak ploče je da primi
tlačna naprezanja i poveže u cjelinu uzdužna rebra.
- Tlačna ploča se može izostaviti samo ako su gusto postavljena
poprečna rebra za ukrutu, koja će povezivati montažna uzdužna rebra i
omogućiti raspodjelu opterećenja na više rebara, te pridonijeti većoj
krutosti stropa.
- Šuplja tijela mogu biti betonska ili opekarska, a mogu biti blokovi od
laganog, plino ili pjeno betona (siporex, ytong).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 13

A) Strop od prednapetih gredica s ispunom od betonskih bloketa:

- Tipovi gredica razlikuju se vezano za klasu betona, visinu gredice i količinu

armature.

- Šuplji blokovi se montiraju na prethodno montirane predgotovljene

armiranobetonske ili prednapete gredice (rebra).

- Proizvođači nude prospekte s dijagramima pomoću kojih se za uporabno

opterećenje i odabrani raspon odabire tip gredice.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 14

B) Monta-sustav stropa:

- Stropnu konstrukciju čine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka

između kojih se betonira rebro, a iznad ploča; nije potrebna oplata.

- Monta-opeka se proizvodi visine 8, 12, 16 i 20 cm, dužine 25 i 33 cm te

širine 20 i 25 cm.

- Tlačna čvrstoća opeke mora biti minimalno 20 N/mm2.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 15

- Visina stropa izrađuje se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
12 + 1(2)(3)(4) = 13(14)(15)(16)
16 + 1(2)(3)(4) = 17(18)(19)(20)
20 + 1(2)(3)(4) = 21(22)(23)(24)

- U utore opeke ulaže se nosiva i montažna armatura, a zatim se ispunjavaju

cementnim mortom.

- Betonsko rebro i ploča izvode se na licu mjesta.

- Strop se rabi u zgradarstvu za kontinuirano stalno i promjenljivo opterećenje,

a ne smije se postavljati ondje gdje je moguće opterećenje vozilom,
strojevima ili koncentriranim teretima.

- Dobar je zvučni i toplinski izolator.

4
16
12
Monta blok Armatura 25 16
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 17
- Gredice svijetlog raspona većeg od 4.5 m moraju imati u sredini spojno
armiranobetonsko rebro čije su dimenzije i armatura prikazane na crtežu:

- Detalj oslanjanja stropa na zid prikazan je na slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 18

C) Fert-sustav stropa:

- Sastoji se od nosivih gredica i ispune od šuplje opeke. Ciglarski uložak s

armaturom i betonom unutar ciglarskog elementa čini predgotovljeni dio
nosivih gredica.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 19

- Primjena: međukatne i krovne ravne ploče, kose krovne ploče,
nadstrešnice, industrijski objekti.

- Visina stropa izvodi se u ovim dimenzijama:

v + hf = h
14 + 4 = 18 cm
16 + 4 = 20 cm

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 20

- Strop raspona većeg od 4 m mora u sredini imati armirano rebro za
ukrućenje.
- Za vrijeme postavljanja gredica i betoniranja rebara i ploče, strop se
podupire na razmaku od 1.5 m posredno preko podvlake. Podupore trebaju
nalijegati na čvrstu podlogu, te biti horizontalno ukrućene.

- Za raspone do 5 m gredici je u sredini potrebno dati nadvišenje L/300, a kod

raspona preko 5 m nadvišenje L/200 (L=duljina gredice).

- Ako se gredica izravno oslanja na zid, dužina nalijeganja ciglarskog uloška

treba iznositi najmanje 5 cm (zid/gredu treba prethodno izravnati)
- Ako se gredica izravno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima
izvesti podupore.
- Armatura na ležaju treba biti usidrena u dužini min 15 cm.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 21

- Tlačna ploča se armira okomito na rebra (4 φ6/m širine).
- Jednostavna i brza izvedba.
- Zahtijeva malo dodatne opreme i nije potrebna specijalizirana radna snaga.
- Koristi se za stambene zgrade i obiteljske kuće.

- Strop se proračunava kao puna armiranobetonska ploča.

- Ovaj strop ima obilježje dobrog zvučnog i toplinskog izolatora.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 22

Strop sa pojedinačnim i udvojenim gredicama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 23

R-nosači Izrađene FERT gredice

Presjek FERT stropa

Ciglarska ispuna

24
Izvedba monolitnog dijela stropa

- Izvedba monolitnog dijela stropa može započeti nakon što stručna osoba utvrdi
da su podupore ispravno izvedene.
- Za izradu monolitnog dijela obično se koristi beton C 25/30, koji treba biti
ispravno ugrađen, nabijen i njegovan.
- Prije ugradbe betona postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna
mreža okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih
ploča i serklaža), koja treba biti nepomična za vrijeme betoniranja.
- Okomito na pravac pružanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, postaviti zavarene
armaturne mreže R-139 po cijeloj površini stropa.
- Rebro za ukrutu armirati sa po 2Ø8 u gornjoj i donjoj zoni (vilice Ø6/50 cm).
- Prije betoniranja podlogu treba očistiti i dobro zasititi vodom.
- Otpuštanje podupora gredica u uobičajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana,
odnosno kad monolitni beton postigne najmanje 70% računske čvrstoće.

25
Primjer proračuna “Fert” stropa

Propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

G3

G8

G1

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 26

 Ukupno eksploatacijsko opterećenje koje može nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm*
kada je sustava slobodno položene grede

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko opterećenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija može nositi
tip gredice
tip stropa

Lo... (m) - svijetli raspon između zidova (greda)

2,0 2,2 2,4 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6 4,8 5,0 5,2 5,4 5,6 5,8 6,0

G1 11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89

G2 15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08

G3 9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39

G4 10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45

S1 G5 8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44

G6 9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64

G7 9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58

G8 8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78

G9 8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38

G10 8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95

S2 Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% veća od S1 (na istom rasponu)

27
Vlastita težina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2
Postavljanje gredica s
određivanjem međusobnog
razmaka gredica

Povezivanje armature – strop je

spreman za izvedbu tlačne ploče.

28
Izvođenje polumontažnih stropnih
konstrukcija

29
D) Bijeli strop (krov):
Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A, autor: Prof. dr. Ante Mihanović

Bijeli strop je roštiljna lakobetonska ploča debljine 15 cm i težine 130 kg/m2. Izvođenje
započinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje) i jednim redom Ytong
blokova na svakom kraju. Gredice su nadvišene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem. Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima većim od 3.0 m. Potom se
postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova (širina bloka 25 cm) a zatim poprečno rebro čiju
oplatu s donje strane čine ležajnice. Poprečno rebro se armira sa 2Ø8 RA na licu mjesta,
po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se
monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprečna rebra u količini od 10 l/m2.
Sitnozrni beton čini tucanik Ø 0-4 mm, cement i voda. Nakon 4 ili više sati gornja površina
konstrukcije prelije se rijetkim tankoslojnim mortom sastavljenim od 50% Ytong morta i
50% cementa. Dovoljno je zaravnavanje metlom. Tankoslojni mort se ne smije polijevati.
Dvadeset četiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploča. Sigurnosti radi tankoslojni mort se može djelomice ili
u cijelosti ponoviti. Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastična)
koja nije parna brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje. Između letava se zavisno
o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili više. Učvršćivanje letava obavlja se
čeličnim čavlima u beton gredica i poprečna rebara i/ili pocinčanim čavlima u Ytong blokove i/ili
tiplovanim vijcima.
Za posebne slučajeve izvođenja stubišta, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako
opterećene ploče ili velikih raspona i uporabe povišenog bijelog stropa konzultirati proizvođače
konstrukcije. Proizvođač isporučuje gredice, ležajnice, blokove i tankoslojni mort. Obrada
konstrukcije s donje strane vrši se: (1) gletom za poro betone u dva sloja ili (2) impregnacijom
30
a potom bilo kojom žbukom. Dodir sa zidovima prethodno zaštiti rabic mrežicom.
31
 BIJELI STROP – OSNOVNI TIP BIJELI STROP – POVIŠENI

Dimenzioniranje Bijelog stropa je praktički isto kao i Fert stropa. U donjoj tablici prikazano je
ukupno slomno - računsko opterećenje koje može nositi stropna konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede. Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko veće opterećenje.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 32

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 33
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 34
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 35
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 36
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 37
E) Sivi strop:
Patentirano u Hrvatskoj br.
P990191A, autor: Prof. dr.
Ante Mihanović

Sivi strop je armirano

betonska ploča debljine 15
cm sa šupljinama, roštiljnog
tipa nosivosti. Izvođenje
započinje postavljanjem
gredica (na razmaku 68 ili 20
cm) i jednim redom blokova
na svakom kraju. Gredice su
nadvišene, a po potrebi se
mogu dodatno nadvisiti
podupiranjem, koje se izvodi
na rasponima većim od 3.0 m.

Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji dio
bloka). Poprečna rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, širina bloka 25 cm.
Oplatu s donje strane čine mu ležajnice, a bočno dvije bočnice. Poprečno rebro se armira sa
2Ø8 ili 2Ø10 RA na licu mjesta, po jedna šipka u gornju i donju zonu. Nakon postavljanja
vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i poprečna rebra.
Spojevi blokova (i po želji površina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak
kamene prašine. Dovoljno je zaravnavanje metlom. 38
I dimenzioniranje Sivog stropa
je praktički isto kao i Fert te
Bijelog stropa. U donjoj tablici
prikazano je ukupno slomno -
računsko opterećenje koje
može nositi stropna
konstrukcija kada je sustava
slobodno položene grede.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 39

40
4) PUNE I ŠUPLJE ARMIRANOBETONSKE PLOČE

A) Pune armiranobetonske ploče

- Vrlo često se primjenjuju kao stropne konstrukcije.

- Visina ploče h = 10 - 25 cm.

- Ovisno o odnosu raspona lx i ly i ležajnim uvjetima mogu prenositi

opterećenje u jednom ili dva međusobno okomita smjera.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 41

- Ako je omogućeno dispozicijom pune ploče treba nastojati projektirati kao
nosive u dva ortogonalna smjera.

- Način proračuna:

* proračun prema tablicama raznih autora – racionalno, osobito ako je

pravilna tlocrtna dispozicija, modularni rasponi visokogradnje,
regularni rubni uvjeti, jednolika opterećenja

* proračun primjenom računalnih programa – temelji se na primjeni

različitih programa uglavnom na bazi MKE; ploče se modeliraju
mrežom konačnih elemenata, može se modelirati nestandardna
struktura, nepravilna dispozicija, promjenljivi rubni uvjeti, točkasti
oslonci, točkasta opterećenja, otvori, promjenljiva debljina i sl.

- Izvode se monolitno na licu mjesta ili polumontažno (omnia ploče).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 42

B) Polumontažni strop sustava “Omnia”

- Strop se sastoji od montažne ploče debljine min 4 cm, armirane mrežastom

armaturom i dodatnog betona debljine prema proračunu.

- Ovi stropovi se tretiraju kao linijske ploče koje nose pretežno u jednom
pravcu, a rjeđe kao ortotropne ploče kada se aktivira i drugi smjer. Po
potrebi je moguće postaviti armaturu i okomito na omnia ploču, te dobiti
ploču nosivu u dva smjera (različite statičke visine u svakom smjeru).

- Stop se izvodi na način da se predgotovljeni elementi ploča debljine 4-5 cm,

armirani mrežastom armaturom i odgovarajućim rešetkastim nosačima
(poprečna armatura za sprezanje montažnog i naknadno betoniranog dijela
ploče) montiraju uz podupiranje, te se ugrađuje armatura na spojevima
ploča i betonira se ploča do pune visine (prema statičkom proračunu).

- Proračunava se kao puna armiranobetonska ploča.

- Predgotovljeni dio ploče za vrijeme građenja te najmanje 14 dana poslije

betoniranja mora se držati poduprt na razmaku prema statičkom proračunu.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 43

 - Poprečni presjek i armatura “Omnia”-stropa:

Naknadno saliveni beton

mreža na spoju mreža u gornjoj zoni R-nosac
(po potrebi)

h-ho
h
ho
λ λ
mreža u Omnia ploci Montažna Omnia ploca
širina Omnia ploce - prema mogucnostima vibro stola

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 44

”Omnia” – strop (predgotovljeni element)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 45

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 46
C) Šuplje armiranobetonske ploče

- Kod pločastih konstrukcija većih raspona (potrebna veća visina stropa)

naprezanih savijanjem, pretežiti dio stalnog opterećenja odnosi se na vlastitu
težinu, pa svako njezino smanjenje vodi do ekonomičnijih konstrukcija. Jedan
od načina smanjenja težine ploče je ostavljanje kružnih, eliptičnih ili
pravokutnih šupljina (umetnu se cijevi od plastike ili vodootpornog kartona).
- Najmanja visina šuplje ploče je 24 cm.
- Razmak između šupljina odabire se prema dimenzijama i veličini glavnih kosih
napona (dimenzioniranje na poprečnu silu), ali ne manji od 6 cm.

- S obzirom na način armiranja mogu biti nosive u jednom ili dva smjera.

c1)Ploče nosive u jednom smjeru (l = 5 - 12 m)

- Najmanja visina ploče je 24 cm (cijevi Φ14 cm).

- Razmak između cijevi odabire se ovisno o njihovim dimenzijama i veličini
glavnih kosih napona, ali ne smije biti manji od 6 cm.
- Za veća opterećenja i raspone ugrađuje se jedno ili više poprečnih rebara
širine od 10 do 15 cm.

- Ploče preko jednog ili više polja računaju se kao pune, ne uzimajući u obzir
oslabljenje tlačne zone otvorom.
- Poprečni presjek i armatura šuplje ploče prikazani su na slijedećem crtežu:

h
h

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 48

c2) Ploče nosive u dva smjera

- Ove ploče su ekonomične kad su rasponi lx i ly veći od 8 m.

- Za proračun je potrebno poznavati:

- krutost ploče na savijanje u smjeru cijevi i okomito na cijevi

- torzijsku krutost ploče

- Poprečni presjek i armatura ploče nosive u dva smjera prikazani su na

slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 49

- Šupljine su u smjeru kraćeg raspona.

- Okomito na otvore formira se okvirno djelovanje pa su kose spone

proračunski i konstrukcijski potrebne.

- Za izradbu šupljih ploča rabe se cijevi od plastike ili kartonske cijevi, koje
imaju nisku cijenu, a moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve:
- da imaju dovoljan moment otpora
- da su otporne prema vlazi
- da ne utječu štetno na beton (upijanje vlage).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 50

5) KASETIRANI STROPOVI

- Kasetirani strop formira se dijeljenjem površine stropa na kvadratna ili

pravokutna polja s vidljivim rebrima. To je ploča preko mnogo križno
postavljenih rebara koja čine roštilj.

- Nosači koji dijele strop na kasete mogu biti paralelni s njegovim stranicama
ili pod kutom (obično 45°).

Shema kasetiranog stropa

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 51
- Visina rebara kasetiranih stropova uzima se obično jednakom u oba pravca.

- Ovi stropovi izrađuju se kao monolitne i kao montažne konstrukcije.

- Ploče unutar rebara, oslonjene po rubovima, jesu sustav kontinuiranih ploča

nosivih u dva okomita smjera.

- Rebra kasetiranog stropa koja čine roštilj proračunavaju se po teoriji štapnih

sustava.

- Iz estetskih razloga često se rabe za dvorane, predvorja i slične prostorije.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 52

6) GLJIVASTI STROPOVI

- Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim

stupovima.

- Visina ploče: h ≥ 1/30 većeg razmaka stupova ≥ 15 cm.

- Dimenzije stupova: ds ≥ 1/20 razmaka stupova ≥ 1/15 katne visine ≥ 30 cm.

- Primjena: industrijske zgrade, radionice, skladišta, spremnici i uopće

građevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 53

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 54
7) STROPOVI ZA VEĆE RASPONE I OPTEREĆENJA

A) Prednapete pune ploče (l = 7-12 m)

B) Prednapete gljivaste ploče (l = 7-15 m)

Prednosti prednapetih stropova: povoljnije što se tiče

problema glavnih vlačnih napona (probijanje); brža izvedba
(otpuštanje oplate nakon tri dana); povoljnije stanje
uporabljivosti (pukotine, progibi); povećana trajnost; manja
težina u odnosu na klasične armiranobetonske stropove.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 55