GIMNAZIJA PETRA PRERADOVIĆA VIROVITICA

Opća gimnazija

MATURALNI RAD

AUSTRALIJA

Predmet: geografija
Mentor: Domagoj Brlas, prof.
Učenik: Neven Tandarić, 4b

Virovitica, travanj, 2008.

 Australija

SADRŽAJ

1. Sadržaj ……………………………………………………………………………………………………… 1
2. Uvod ………………………………………………………………………………………………………… 3
3. OPĆI PODACI O AUSTRALIJI ………………………………………………………………………. 4
4. GEOGRAFIJA AUSTRALIJE …………………………………………………………………………. 5
4.1. Geografski položaj i smještaj Australije …………………………………………………. 5
4.2. Reljef Australije ……………………………………………........................................... 5
4.3. Klima Australije ……………………………………………………………………………………… 8
5. DEMOGRAFIJA AUSTRALIJE ………………………………………………………………………. 10
5.1. Opći podaci o stanovništvu Australije ………………....................................... 10
5.2. Sastav i struktura stanovništva Australije ……………….................................. 10
5.3. Raspodjela stanovništva ………………………………………………………………………… 11
5.4. Domorodačko stanovništvo …………………………………………………………………… 12
5.5. Jezična slika Australije …………………………………………………………………………… 13
5.6. Religijska slika Australije ……………………………………………………………………….. 13
6. REGIONALIZACIJA AUSTRALIJE ………………………………………………………………….. 14
6.1. Queensland …………………………………………………............................................ 14
6.2. New South Wales ………………………………………………………………………………….. 15
6.3. Victoria ………………………………………………………………………………………………….. 16
6.4. Tasmania ……………………………………………………………………………………………….. 17
6.5. South Australia ………………………………………………………………………………………. 18
6.6. Western Australia ………………………………………………………………………………….. 18
6.7. Northern Territory …………………………………………………………………………………. 19
6.8. Australian Capital Territory ……………………………………………………………………. 19
7. POLITIČKO-UPRAVNI SUSTAV AUSTRALIJE ………………………………………………… 20
7.1. Nacionalni simboli Australije …………………………………………………………………. 20
7.2. Australska uprava ………………………………………………………………………………….. 20
7.3. Australski vladar …………………………………………………………………………………….. 20
7.4. Australska zakonodavna vlast ………………………………………………………………… 21

1
 Australija

7.5. Australska izvršna vlast ………………………………………………………………………….. 21

7.6. Lokalna vlast u Australiji ………………………………………………………………………… 21
7.7. Australski ustav …………………………………………………………………………………….. 21
7.8. Australski izborni sustav ……………………………………………………………………….. 22
8. GOSPODARSTVO AUSTRALIJE …………………………………………………………………… 23
8.1. Primarni sektor djelatnosti ……………………………………………………………………. 23
8.2. Sekundarni sektor djelatnosti ………………………………………………………………… 24
8.3. Tercijarni sektor djelatnosti …………………………………………………………………… 25
8.4. Kvartarni sektor djelatnosti ……………………………………………………………………. 27
9. POVIJEST AUSTRALIJE ……………………………………………………………………………….. 28
9.1. Dolazak Aboridžina ………………………………………………………………………………… 28
9.2. Otkriće Australije …………………………………………………………………………………… 28
9.3. Osnivanje prve kolonije u Australiji ……………………………………………………….. 28
9.4. Razvoj Australije u prvoj polovici 19. stoljeća ………………………………………… 28
9.5. Zlatna groznica ………………………………………………………………………………………. 29
9.6. Osnivanje Australskog Saveza ……………………………………………………………….. 29
9.7. Razdoblje australskog Commonwealtha ……………………………………………….. 30
10. HRVATSKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI ……………………………………………………… 31
10.1. Dolazak Hrvata u Australiju …………………………………………………………………. 31
10.2. Hrvatska zajednica u Australiji …………………………………………………………….. 31
11. Zaključak ………………………………………………………………………………………………… 33
12. Popis literature ………………………………………………………………………………………. 34

2
 Australija

UVOD

Predmet ovog rada je geografija i gospodarstvo Australije. Australija je cjelina kao kontinent-
država i stoga treba mnogo vremena za proučiti i obraditi geografske, demografske i
gospodarske činjenice te posebnosti.
Australija je uz Antarktiku najkasnije pronađeni kontinent zbog svoje geografske izolacije.
Naime, prvi Europljani su do Australije doplovili tek u 18. stoljeću i ondje zatekli domorodačko
stanovništvo Aboridžine koji tu prebivaju nekoliko tisuća godina. Nakon prvih doseljenika koji
su bili britanski kažnjenici, prvi značajniji porast stanovništva Australije počeo je pronalaskom
zlata u 19. stoljeću zbog čega je gotovo jedno cijelo stoljeće Australija nazivana pustinjskim
plaštem zlatnoga ruba.
Ono što je ta izolacija omogućila je nesmetan razvoj raznolikih jedinstvenih biljnih i
životinjskih vrsta koje danas prebivaju jedino na australskom kontinentu. S druge strane,
izolacija je dovela do toga da pojedine vrste zadrže karakteristike koje su srodne vrste na
drugima dijelovima Zemlje izgubile zbog različitih prilagodbi.
Klima Australije u obalnim dijelovima vrlo je pogodna za život, čak toliko da je nastala uzrečica
koja kaže da Australija ima klimu svih blagodati, klimu po mjeri čovjeka. Klima je uz utjecaj
mora i sušnu unutrašnjost utjecala i na veću gustoću i raznolikost vegetacije u obalnim
područjima.
Danas Australija spada u red najrazvijenijih država svijeta i s obzirom na veliku površinu ima
dodatne potencijale za daljnji gospodarski, ali i demografski razvoj. Budući da je 2/3 površine
Australije prekriveno pustinjama, Australija je gusto naseljena samo u obalnim dijelovima, a
tu je koncentrirana i industrija. U drugoj polovici 20. stoljeća australska vlada počela je raditi
na projektu širenja travnatih i obradivih površina nauštrb pustinjskih površina.
Australija je zajednica od šest saveznih država dva savezna samostalna teritorija te osam
vanjskih teritorija, a službeno ime države je Commonwealth of Australia odnosno Australska
Zajednica. Commonwealth of Australia je članica britanske Zajednice naroda (Commonwealth
of Nation) koja okuplja države koje su tijekom povijesti bile britanske kolonije.

3
 Australija

OPĆI PODACI O AUSTRALIJI

(podaci za 2000. godinu)

Službeno ime: Commonwealth of Australia

Državno uređenje: federalna parlamentarna demokracija

Vladar: britanski monarh kojeg predstavlja generalni guverner

(kraljica Elizabeta II, predstavlja ju guverner Michael Jeffery)

Glavni grad: Canberra

Površina: 7 682 300 km2

Broj stanovnika: 19 913 144

Godina osnutka: 1901.

Službeni jezik: engleski

Valuta: australski dolar

Vremenske zone: GMT +8, +9½, + 10

BDP: 409 400 000 000 USD

BDP per capita: 20 820 USD

4
 Australija

GEOGRAFIJA AUSTRALIJE

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ AUSTRALIJE

Australija je država koja zauzima cjelokupnu

kontinentsku masu istoimenog kontinenta
koji je uz Antarktiku jedini kontinent cijelom
svojom površinom na južnoj Zemljinoj polutci
te najbliže okolne otoke od kojih je najveći
Tasmanija na jugoistoku. Australija se proteže
od 10° do 45° južne geografske širine i od
113°do 152° istočne geografske dužine te je
jedini naseljeni kontinent cijelom površinom
na južnoj polutci.
Budući da je Australija zemlja-kontinent,
Geografski položaj Australije
okružena je morima i oceanima sa svih strana.
S istoka je okružena Tasmanovim i Koraljnim morem, sa sjevera zaljevom Carpentaria te
Arafurskim i Timorskim morem, sa zapada Indijskim oceanom, a s juga također Indijskim
oceanom te Velikim australskim zaljevom.
S ostatkom svijeta Australija je povezana uglavnom oceanima što je razlikuje od drugih
naseljenih kontinenata. Jedina 'kopnena' poveznica su otočja jugoistočne Azije. Zbog takve
izoliranosti, položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, a to je bio i jedan od
razloga zašto je Australija osim Antarktike najkasniji otkriveni kontinent.
Okolne države Australije su otočne države Oceanije i Azije – na sjeveru Indonezija i Papua
Nova Gvineja, na sjeveroistoku Solomonovo otočje i Vanuatu te francuska kolonija Nova
Kaledonija, a na jugoistoku Novi Zeland.

RELJEF AUSTRALIJE

Australija je jedna od najstarijih kopnenih masa na Zemlji i stoga je najravniji kontinent. Čak
40% površine ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Kao i Afrika, Južna Amerika, Indija i
Antarktika bila je sastavni dio južnog prakontinenta Gondvane koji je nastao prije oko 160
milijuna godina razdvajanjem prakopna Pangee na dvije kopnene površine. Australija i
5
 Australija

Antarktika odvojile su se od Južne Amerike i Afrike te

zaplovile prema Južnom polu i tako se odvojili od ostatka
svijeta.
Prije oko 45 milijuna godina Australija se počela kretati
prema ekvatoru i mijenjala svoju klimu prema toplijoj i
sušnijoj. Prije 10 000 godina razina vode podigla uslijed
odledbi i tada je Tasmanija odvojena od osnovnog
kopna. Formiran je današnji oblik kontinenta u kojem
Kontinent Australija nema duboko usječenih mora i zaljeva ni mnogo
istaknutih otoka i poluotoka što bitno smanjuje razvedenost australske obale.
Australska kontinentska masa je vrlo stabilna zbog velike geološke starosti. Većina neravnina
nastala je tijekom paleozoika, a polovicu Australije čine mezozojski i kenozojski
sedimentacijski bazeni koji su vrlo plitki.
Reljef Australije može se podijeliti na 3 cjeline – australski štit na zapadnoj polovici
kontinenta, srednjoaustralska nizina i istočno visočje na istoku kontinenta.

AUSTRALSKI ŠTIT – zauzima najveći, zapadni dio Australije koji je uglavnom prekriven
pustinjama te pustinjskim ravnjacima na visinama od 200 do 800 m. Većina reljefnih oblika je
prekambrijskog postanka. Među ravnjacima se ističe Nullarbor – uzak miocenski ravnjak dug
1000 km i širok samo 200 do 300 km, a izgrađen je uglavnom od vapnenca. Gotovo je
potpuno ravan i na njemu nema vode ni vegetacije. Ostali važniji ravnjaci su Kimberley,
Arnhemova Zemlja i Barkly.
Pustinje prekrivaju veći dio površine Australije i može se
izdvojiti pet većih pustinja. Najveća je Velika Viktorijina
pustinja koja se u smjeru istok-zapad prostire na 725
km. Ostale veće pustinje su Velika pješčana pustinja,
Gibsonova pustinja, Simpsonova pustinja i Tanami.
Sjeverni dio australskog štita bogatiji je gorjima od
Ayersova stijena (Uluru)
južnog i tu se nalaze gorja Pilbara, Barlee i Hamersley. U
samom središtu Australije je Macdonnellovo gorje, a jugozapadno se nalazi najveća
samostojeća stijena na svijetu – Ayersova stijena koju domoroci zovu Uluru. Stijena je duga
oko 2 km i visoka 348 metara, a građena je od pješčanika pa svjetluca na suncu i tijekom dana
mijenja boju. Važnija gorja na jugu su Musgrave, Petermannovo gorje i Olge ili Kata Tjuta.

6
 Australija

SREDNJOAUSTRALSKA NIZINA – obuhvaća pojas Australije između središta kontinenta i

gorskog dijela na samom istoku. Uglavnom je čine zavale i taj prostor je najbogatiji vodom.
Najveći dio zauzima Arteška zavala s bogatim rezervama podzemne vode. Njome teku i rijeke
u plitkim dolinama. Na sjeveru, ispod zaljeva Carpentaria prostire se Carpentarijska zavala, a
na jugu zavala rijeke Murray u kojoj se nalazi i najveća australska depresija – jezero Eyre – čija
je površina 16 metara ispod razine mora. To je i najdublje australsko jezero, a sadržava slanu
vodu. Tijekom sušnih mjeseci voda iz jezera ispari i
ostane samo slana kora.
U zavali rijeke Murray nalazi se glavni australski riječni
tok. Veći dio vode najvećoj rijeci - Murray – donose
rijeke Darling i Murrumbidgee. Sve tri rijeke izviru u
gorskom dijelu Australije i imaju snježno-kišni režim što
znači da najveći dio vode dobivaju iz snježnih lavina u
Rijeka Murray
Velikom razvodnom gorju i Australskim Alpama.

ISTOČNO VISOČJE – najviši dio Australije koji se nalazi na samom istoku kontinenta pružajući
se usporedno s obalom od poluotoka York pa sve do Tasmanije. Najveći dio zauzima Veliko
razvodno gorje izdignuto u tercijaru. Visoko je oko 2000 m, a dugačko 3000 km. Prema
pacifičkoj obali spušta se vrlo strmo, a prema unutrašnjosti postupno.
Na samom jugu nalaze prostorno manji planinski sustavi – Modro gorje ili Plave planine koje
su ime dobile po plavoj izmaglici od uljanih kapljica na lišću eukaliptusa te Australske Alpe čiji
dio čini i Snježno gorje na kojem se nalazi najviši vrh Australije – Mount Kosciusco visok
2228 m.
U morskom reljefu ističe se VELIKI KORALJNI GREBEN
koji se proteže u duljini od 2000 km uz obalu savezne
države Queensland. To je najveći sustav koraljnih
grebena na svijetu i zauzima površinu od 350 000
km2, a sastoji se od 3000 manjih koraljnih grebena u
kojima prebiva jedinstven biljni i životinjski svijet.
Greben se nalazi na šelfu prosječno dubokom 40 m i
Veliki koraljni greben
čini tisuće otoka i atola s lagunama.

7
 Australija

KLIMA AUSTRALIJE

Australska klima nije vrlo složena zbog uglavnom malih reljefnih razlika. S obzirom da se
nalazi na južnoj hemisferi, u lipnju počinje zima, u rujnu proljeće, u prosincu ljeto, a u ožujku
jesen. Izmjena godišnjih doba izražena je u svim dijelovima Australije osim u sjevernim
prostorima gdje se smjenjuju jedino sušna (zimska) i vlažna (ljetna) razdoblja dok je
temperatura bez većih razlika tijekom cijele godine.

Najveći dio padalina čini kiša dok je snijeg zastupljen samo na Tasmaniji i najvišim dijelovima
Snježnog gorja i Australskih Alpa.
Godišnji režim padalina različit je na sjeveru, jugu i istoku kontinenta. Na sjevernoj polovici
Australije prevladava monsunski režim padalina. Kišu donose sjeverni monsun koji se na putu
do Australije navlaži i donosi obilne kiše ljeti. Zimski mjeseci su sušni i vrući. Na južnoj polovici
Australije prevladava sredozemni režim. Kišu donose zimske ciklone s polarne fronte, a ljeta
su suha i vruća. Na samom istoku kontinenta režim padalina određen je orografskim efektom
zbog Velikog razvodnog gorja.

Australija se klimatski može podijeliti na umjereno-vlažnu obalu gdje živi glavnina

stanovništva i vruću suhu unutrašnjost koja gotovo da i nije naseljena. Međutim, postoji šest
makroklimatskih tipova na prostoru kontinenta.
EKVATORSKA KLIMA – zastupljena je samo na poluotoku York. Karakteriziraju je ekvatorski
vjetrovi koji donose ogromne količine padalina pa taj prostor godišnje prima preko 1700 mm
kiše.
TROPSKA KLIMA – prevladava u sjevernim dijelovima Australije. Odlikuje se stalnim visokim
temperaturama tijekom cijele godine. Cijeli prostor je pod utjecajem monsuna sa Indijskog
oceana koji donose obilje padalina što potiče bujan biljni i životinjski svijet. Najhladniji mjesec
u godini je srpanj sa srednjom temperaturom od 28°C, a najtopliji siječanj sa srednjom
temperaturom od 32°C. Godišnja količina padalina je iznad 1300 mm.
SUPTROPSKA KLIMA – zastupljena je u istočnim i jugozapadnim dijelovima Australije. Zbog
vjetrova koji pušu sa Koraljnog mora te Indijskog oceana na obalu, taj prostor prima veću
količinu padalina zbog čega imaju bujniju vegetaciju.
PUSTINJSKA KLIMA – zauzima najveći, središnji i zapadni dio Australije budući da taj prostor
prekrivaju pustinje. 70% površine pod tom klimom primi manje od 500 mm padalina godišnje,

8
 Australija

a polovica te površine i manje od 250 mm. Međutim, iako su padaline rijetke, one su redovite
svake godine. Srednja zimska temperatura je 11°C, a srednja ljetna 28°.
UMJERENA KONTINENTSKA KLIMA – druga najrasprostranjenija klima u Australiji. Okružuje
pustinjsku klimu pa je najzastupljenija vegetacija travna, odnosno pašnjaci zbog čega se ta
klima često naziva i grassland klima. S obzirom na gospodarsko iskorištavanje vrlo je pogodna
za uzgoj stoke.
UMJERENA BLAGA KLIMA – obuhvaća jugoistočni dio australskog kopna i Tasmanijsko otočje.
Srednje zimske temperature su oko 10°C, a ljetne oko 20°C.

Raspored osnovnih klima u Australiji

9
 Australija

DEMOGRAFIJA AUSTRALIJE

OPĆI PODACI O STANOVNIŠTVU AUSTRALIJE

(podaci za 2004. godinu)

Broj stanovnika: 19 913 144

Rast broja stanovnika: 0.90 %

Gustoća naseljenosti: 2.6 stan./km2

Urbana naseljenost: 92 %

Rasno-etnička slika: bijelci – 91 %

azijati – 7 %
domoroci – 2 %

Očekivano trajanje života: 80.3 godine

žene: 83.3 godine
muškarci: 77.4 godine

Pismenost: > 99 %

Infantilni mortalitet 5 umrlih na 1000 živorođenih

Projekcija broja stanovnika 2025.: 23 022 980

Projekcija broja stanovnika 2050.: 24 175 780

SASTAV I STRUKTURA STANOVNIŠTVA AUSTRALIJE

Australsko stanovništvo karakterizira vrlo

mali broj stanovnika s obzirom na površinu
zbog čega je gustoća naseljenosti tek oko
2.6 stanovnika na km2. Taj mali broj
uzrokovan je slabim prirodnim prirastom i
određivanjem kvote useljavanja Azijata.
Australsko stanovništvo pretežito je
europeidno 10
 Australija

Stanovništvo Australije je mješovito, no velika većina ima korijene u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Zbog toga čak 90 % stanovništva spada u skupinu Angloaustralaca, a trenutno se i australska
populacijska politika zasniva na pretvaranju nebritanskih narodnih skupina u Angloaustralce.
Prvi europski doseljenici u Australiju su došli krajem 18. stoljeća. 1790. godine je tako u
Australiji živjelo tek oko 2000 Europljana. Do 1830. godine broj se zbog 'zlatne groznice'
popeo na 70 000, a do 1860. na čak 1 450 000 europskih doseljenika. Nakon 1900. godine
porast broja stanovnika se ublažava.
Prirodni prirast također se smanjivao od 18. stoljeća do danas. Prije početka 20. st. prosječni
broj djece u obitelji bio je šest, a u 20. stoljeću broj je pao na samo dva djeteta po obitelji.
Po dobnoj strukturi australsko stanovništvo je stacionarno jer je broj stanovnika po dobnim
skupinama do 50 godina uglavnom ujednačen, a smanjuje se broj stanovništva starijeg od 50
godina. To je znak starenja populacije i karakteristika posttranzicijske etape u razvoju
Australije.
Australija je danas imigracijska zemlja u
koju se doseljava stanovništvo iz svih
dijelova svijeta i zato je ona danas prva
zemlja u svijetu prema useljeničkoj stopi na
100 stanovnika. Oko 20% današnjih
Australaca rođeno je u inozemstvu. Zbog
opasnosti od 'mongolizacije', Australska
savezna vlada i vlade saveznih država
kontroliraju useljavanje stanovništva iz Naseljenost Australije:
azijskih zemalja. plavo, zeleno – najslabije naseljena područja
crveno – najgušće naseljena područja

RASPODJELA STANOVNIŠTVA

Na raspodjelu stanovništva Australije uvelike utječu reljef i klima. Uglavnom su naseljeni

obalni dijelovi Australije u kojima je ugodna klima, a unutrašnjost prekrivena pustinjama je
gotovo prazna. Najnaseljeniji prostor je priobalni pojas od Brisbanea na istočnoj obali do
Adelaidea na južnoj obali Australije. Jače je naseljen i jugozapadni dio kontinenta oko grada
Pertha. Osim unutrašnjosti slabo su naseljene i južna i sjeverna obala. Pojedini prostori u
unutrašnjosti su potpuno nenaseljeni. Slabu naseljenost ima i Tasmanija bez obzira na
pogodne klimatske uvjete.

11
 Australija

DOMORODAČKO STANOVNIŠTVO

Domorodačko stanovništvo Australije čine Aboridžini naseljeni na kontinentu te Islanderi

naseljeni na otocima uz obalu. U vrijeme dolaska prvih bijelaca u Australija je bila naseljena sa
300 000 domorodaca, nakon toga njihov se broj smanjivao zbog raznih bolesti pa i progona, a
u novije vrijeme otkad imaju zaštitu te predstavnike u vlasti, broj je ponovno počeo rasti tako
da danas u Australiji živi oko 427 000 domorodaca. Pravi broj nije moguće odrediti zbog
miješanja domorodačkog i europskog stanovništva.

ABORIDŽINI su najstarije australsko stanovništvo. Prostor

Australije naselili su prije više od 50 000 godina, a
najvjerojatnije su došli sa otoka jugoistočne Azije. Naziv
Aboridžin dolazi od latinskih riječi ab origine koje znače
od početka. Naime, procjenjuje se da je aboridžinska
kultura najstarija postojeća kultura na svijetu.
U vrijeme dolaska Europljana najviše ih je bilo na istoku i
Aboridžini za vrijeme obreda
jugoistoku kontinenta. Živjeli su na razini kamenog doba i
potpuno prirodnim načinom života. Nisu poznavali zemljoradnju ni stočarstvo, a preživljavali
su od lova, ribolova i skupljanja plodova.
Danas Aboridžini žive u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Australije izolirani od
civilizacije, a dio Aboridžina uklopio se u suvremeno društvo. Svako pleme ima svoj jezik i
svoje običaje. Aboridžini su duboko povezani sa Zemljom i vjeruju da su nju i sve živo stvorila
mitska bića u tzv. zori vremena.
U prvoj polovici 20. stoljeća vlast je Aboridžinima oduzimala djecu koja su nastala miješanjem
aboridžinskih majki i bijelih očeva. Tek 1967. godine su Aboridžini dobili australsko
državljanstvo, a od 1973. godine imaju i svoj parlament. U sklopu integracije, 1976. godine
Australska vlada započela je proces vraćanja zemlje Aboridžinima, a isprika za bjelačko
ponašanje prema njima i oduzimanje djece stigla je tek
2008. godine po dolasku laburista na vlast.

ISLANDERI su druga skupina australskih domorodaca

koja prebiva na otocima sjeverne i istočne Australije.
Najveća skupina naziva se Torres Strait Islanders.
Ples Torres Strait Islandera Islanderi su danas poznati po svojim obredima plesa.

12
 Australija

JEZIČNA SLIKA AUSTRALIJE

Najrašireniji jezik u Australiji je engleski i njime se kao materinjim jezikom koristi 85%
stanovnika. Engleski je i službeni jezik u Australiji i njime su se dužni koristiti svi djelatnici u
državnoj službi te u saveznom i državnim parlamentima, a nije službeni jezik jedino u
parlamentu Aboridžina.
Uz engleski najrašireniji jezici su talijanski i grčki kojima se kao materinjim jezikom koristi 13%
stanovnika. Većem dijelu Aboridžina i Islandera materinji jezik je jedan od brojnih
domorodačkih jezika.

RELIGIJSKA SLIKA AUSTRALIJE

Australci su prema vjerskoj opredijeljenosti vrlo heterogeni.

Među religijama najzastupljenija je kršćanska kojoj pripada
oko 80% Australaca, a zastupljene su i druge svjetske religije te
religija Aboridžina. Među kršćanskim stanovnicima 29%
izjašnjava se kao katolici, 22% kao anglikanci, 14% kao
protestanti, a preostalih 15% pripada ostalim kršćanskim
vjerama.
Islamu i budizmu pripada nešto više od 5% Australaca većinom
azijatskog podrijetla. Čak 14% stanovnika ne smatra se Katedrala u Perthu

vjernicima, a nešto manje od 1% Australaca 2004. godine izjasnilo se kao pripadnici Jedi
religije proizašle iz znanstveno-fantastičnog serijala Star Wars.

13
 Australija

REGIONALIZACIJA AUSTRALIJE

Australija je zajednica koja se sastoji od šest saveznih država i dva autonomna teritorija te
osam nesamostalnih teritorija.
Savezne države su Queensland, New South
Wales, Victoria, Tasmania, South Australia i
Western Australia. Autonomni teritoriji su
Northern Territory i Australian Capital
Territory.
Nesamostalni teritoriji su Jervis Bay Territory,
otoci Ashmore i Cartier, otok Norfolk, Božićni
otok, Kokosovi otoci, Otoci Koraljnog mora,
otok Heard i McDonaldovo otočje te
Australski antarktički teritorij.

Savezne države i teritoriji Australije

QUEENSLAND

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 1 730 648 km2

Stanovništvo: 4 164 590
Gustoća naseljenosti: 2.35 stan./km2
Glavni grad: Brisbane
Položaj: sjeveroistočni dio Australije

Queensland ili Kraljičina Zemlja je veličinom druga savezna država Australskog Saveza, a zbog
vječno osunčanih plaža poznata je i pod nazivom The Sunshine State. Njena obala duga je
7400 km i uglavnom je čine nepregledne plaže.
Queensland je najviše naseljavan 60-ih godina 19. stoljeća kad je u njegovoj unutrašnjosti
pronađeno zlato. 90% stanovništva danas je koncentrirano u uskom obalnom pojasu. Od
nešto više od 70 000 Aboridžina koji žive u Queenslandu, 35 000 ih živi u glavnom gradu
Brisbaneu.

14
 Australija

Veći dio prostora obuhvaća suptropska klima pa godišnje opadne oko 1100 mm kiše. Srednje
zimske temperature su 15°C, a srednje ljetne 26°C zbog čega je ta država tijekom cijele godine
turistički atraktivna. Posebno je atraktivan Veliki koraljni greben.
Najvažnija djelatnost je uzgoj šećerne trske, a razvijeno je i govedarstvo. Queensland pokriva
50% australske proizvodnje govedine. Također je značajno i rudarstvo zbog nalazišta ruda
zlata, ugljena, bakra i srebra.

Glavni i najveći grad je BRISBANE, treći najveći grad

u Savezu. Nastao je na ušću rijeke Brisbane 1924.
godine kao kažnjenička kolonija za britanske
zatvorenike. Grad i rijeka ime su dobili po
britanskom astronomu i upravitelju Sir Thomasu
Brisbaneu koji je kasnije postao guverner Novog
Južnog Walesa. Brisbane
Danas je Brisbane važna izvozna luka i ima razvijenu industriju, poglavito industriju konzervi i
prerade mesa.
U Brisbaneu živi oko 1 900 000 stanovnika, no to je grad koji u Australiji najbrže raste jer u
njega doseljavaju Australci iz svih dijelova zemlje, ali i doseljenici iz drugih država.

Ostali važniji gradovi su GOLD COAST koji je uz Brisbane najbrže rastući grad u Australiji i vrlo
važno turističko središte za domaće i strane turiste, zatim Townsville – važna pomorska luka i
turističko odredište, Toowoomba – važno turističko odredište u unutrašnjosti te Cairns –
turistički, industrijski i lučki grad.

NEW SOUTH WALES

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 800 642 km2

Stanovništvo: 6 817 100
Gustoća naseljenosti: 8.45 stan./km2
Glavni grad: Sydney
Položaj: jugoistočni dio Australije

15
 Australija

New South Wales ili Novi Južni Wales je najstarija savezna država Australije. Brojem
stanovnika i veličinom gospodarskog sustava to je najveća savezna država Australskog Saveza.
90% stanovništva živi u gradovima, a čak 2/3 stanovništva živi u tri najveća grada – Sydneyu,
Newcastleu i Wollongongu. U Novom Južnom Walesu živi i 30% svih australskih Aboridžina
što čini oko 1% ukupne populacije te savezne države.
1/3 australskog izvoza potječe iz Novog Južnog Walesa. Najviše se izvoze proizvodi
automobilske, metalne, tekstilne i prehrambene industrije.

Glavni grad Novog Južnog Walesa, a ujedno i

najveći grad u Australiji je SYDNEY. Taj je grad
nastao 1788. godine u prirodnom zaljevu
Opera. Danas je najveći i najmnogoljudniji
australski grad i u njegovom metropolitanskom
okružju živi oko 4.3 milijuna stanovnika, no u
samom gradu živi tek 147 000 stanovnika.
Sydney je uz Melbourne prometno,
Sydney
gospodarsko, financijsko, kulturno i znanstveno
središte Australije.
Sydney je važno turističko odredište cijele Australije i Oceanije, a 2000. godine bio je domaćin
XXVII. Olimpijskih igara. Nekoliko puta je izabran kao najbolje odredište za život i odmor. U
svijetu je između ostalog poznat po čuvenoj zgradi Opera House.

Ostali veći i važniji gradovi su WOLLONGONG i Newcastle. Ti su gradovi uz Sydney gradovi s

najviše hrvatskog stanovništva u Australiji.

VICTORIA

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 227 416 km2

Stanovništvo: 5 110 500
Gustoća naseljenosti: 22.47 stan./km2
Glavni grad: Melbourne
Položaj: jugoistočni dio Australije

16
 Australija

Victoria je najmanja kopnena australska savezna država, no najgušće je naseljena i najviše

urbanizirana. Površinom je za samo 600 km 2 manja od Velike Britanije. Zbog svoje blage klime
poznata je i pod nazivom Garden State.
Uz turizam su razvijene automobilska, zrakoplovna,
kemijska, metalna, drvna i prehrambena industrija, a
Melbourne je uz Sydney najvažnija australska izvozna
luka.

Glavni grad Victorije je drugi najveći grad u Australiji –

MELBOURNE. Osnovan je 1835. godine na rijeci Yarri, a
Melbourne
do 1927. je bio glavni grad Australskog Saveza.
Arhitekturom je vrlo sličan engleskim gradovima, a u svijetu je treći grad po broju Grka
(odmah iza Atene i Soluna).

TASMANIA

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 68 401 km2

Stanovništvo: 489 600
Gustoća naseljenosti: 7.16 stan./km2
Glavni grad: Hobart
Položaj: otok na jugoistoku Australije

Tasmanija je najmanja australska savezna država. Prostire

se na 334 otoka, od kojih je najveći Tasmania koji je dobio
ime po nizozemskom moreplovcu koji ga je 1642. godine
otkrio – Abelu Tasmanu. Na Tasmaniji su prije dolaska
Tasmanija
Europljana živjeli Aboridžini. Englezi su nakon doseljenja
vršili genocid nad njima i smanjili njihov broj sa 5000 na 300 u 30 godina.
Razvijene su papirna, metalna i tekstilna industrija te industrija konzervi.

Glavni grad je HOBART koji je nakon Sydneya najstariji grad u Australiji. Osnovan je 1804.
godine i danas ima samo 195 000 stanovnika. Među većim gradovima ističu se još Devonport i
Launceston.

17
 Australija

SOUTH AUTRALIA

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 983 482 km2

Stanovništvo: 1 558 200
Gustoća naseljenosti: 1.49 stan./km2
Glavni grad: Adelaide
Položaj: središnji južni dio Australije
Adelaide

South Australia ili Južna Australija je država koja ima granicu sa svim saveznim državama
Australije osim sa Tasmanijom. Zbog čestih festivala naziva se i državom festivala. Zbog
ugodne i tople mediteranske klime vrlo je važan turizam. Ima razvijenu automobilsku,
metalnu i tekstilnu industriju te brodogradnju. Na jugu je prisutno voćarstvo i vinogradarstvo.

Glavni grad Južne Australije je ADELAIDE – peti najveći grad u Australiji. Ima oko 1.1 milijun
stanovnika. Osnovan je 1836. godine, a ime je dobio po engleskoj kraljici Adelaide, supruzi
kralja Williama IV. Od ostalih važnijih gradova ističe se još Port Augusta.

WESTERN AUSTRALIA

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 2 529 875 km2

Stanovništvo: 2 050 900
Gustoća naseljenosti: 0.79 stan./km2
Glavni grad: Perth
Položaj: zapadni dio Australije
Perth

Western Australia ili Zapadna Australija je najveća australska savezna država. Zauzima
zapadnu trećinu kontinenta, no zbog pustinjskog prostora je vrlo slabo naseljena. Zbog
pješčane podloge i nalazišta zlata, Zapadna Australija se naziva i Zlatna država.

Glavni grad je PERTH – četvrti najveći grad u Australiji. Razvio se sredinom 19. stoljeća na
Labuđoj rijeci koja je ime dobila po crnim labudovima koji su i simbol Zapadne Australije.
Perth je najvažnija australska luka na Indijskom oceanu, a izvozi uglavnom u srednjoistočne i
afričke zemlje. Ostali važniji gradovi su Albany i Kalgoorlie.
18
 Australija

NORTHERN TERRITORY

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 1 349 129 km2

Stanovništvo: 207 700
Gustoća naseljenosti: 0.15 stan./km2
Glavni grad: Darwin
Položaj: središnji sjeverni dio Australije
Turistički kamp pored Alice Springsa

Northern Territory ili Sjeverni Teritorij je veći od dva savezna autonomna teritorija
Australskog Saveza. Obuhvaća sjeverni i središnji dio Australije. Kao i Zapadna Australija zbog
pustinjskog prostora ima vrlo slabu naseljenost. Sjeverni dijelovi Teritorija izloženi su
orkanskim vjetrovima sa Indijskog oceana koji se nazivaju willy-willies.

Glavni grad Sjevernog Teritorija je DARWIN. To je grad u kojem danas živi mnogo japanskog i
kineskog stanovništva. Darwin je jedina australska luka na sjeveru kontinenta. Ipak,
najposjećeniji grad u Teritoriju je ALICE SPRINGS koji se nalazi u gotovo samom središtu
Australije, a zbog neposredne blizine Ayersove stijene važno je turističko odredište.

AUSTRALIAN CAPITAL TERRITORY

(podaci za 2006. godinu)

Površina: 2 280 km2

Stanovništvo: 336 400
Gustoća naseljenosti: 142.6 stan./km2
Glavni grad: Canberra
Položaj: jugoistočni dio Australije Canberra

Australia Capital Territory ili Teritorij Glavnog Australskog Grada je manji od dva savezna
autonomna teritorija u Australskom Savezu. Nalazi se unutar teritorija Novog Južnog Walesa,
no pod izravnom je upravom glavnog australskog grada – Canberre.

Glavni grad Teritorija i cijelog Australskog Saveza je CANBERRA. Sagrađena je 1913. godine s
namjenom da bude glavni grad Australskog Saveza, a to je i postala 1927. godine. Zbog
sličnosti sa američkim gradovima Canberru nazivaju australskim Washingtonom.
19
 Australija

POLITIČKO-UPRAVNI SUSTAV AUSTRALIJE

NACIONALNI SIMBOLI AUSTRALIJE

Australski nacionalni simboli su zastava i himna.

Australska ZASTAVA je plava tkanina sa šest bijelih
zvijezda koje označavaju šest saveznih država te sa
britanskom zastavom u gornjem lijevom uglu što
označava podređenost britanskoj kruni odnosno
britanskom kralju.
Australska zastava
Australska nacionalna HIMNA je obrađena verzija
pjesme Advance Australia Fair koja je premijerno izvedena još 1788. godine. Nacionalnom
himnom proglašena je 1984. godine zamijenivši dotadašnju himnu God Save the Queen koja
je postala kraljevska himna. Te godine Australci su izabrali zlatnu i zelenu za nacionalne boje.

AUSTRALSKA UPRAVA
Sustav upravljanja u Australiji temelji se na liberalnoj demokraciji pri čemu se uzima u obzir
sloboda i tolerancija vjeroispovijesti, sloboda govora i sloboda udruživanja. U australskoj
saveznoj upravi sudjeluju Australska Vlada i Australski Parlament i britanska kraljica koju
predstavlja generalni guverner. Guverner ima velike ovlasti, no obično djeluje prema
savjetima ministara.

AUSTRALSKI VLADAR
Australija je članica britanskog kolonijalnog saveza Commonwealtha u
kojem se nalaze samostalne države koje su bile britanske kolonije, a
nakon osamostaljenja priznaju britanskog monarha kao svog
vrhovnog vladara. Trenutno je to kraljica Elizabeta II. U Australiji je na
saveznoj razini predstavlja generalni guverner, a na državnoj razini
državni guverneri. Kod izbora guvernera, Vlada predlaže kraljici
guvernera, a kraljica ga potvrđuje.

Kraljica Elizabeta II
AUSTRALSKA ZAKONODAVNA VLAST
20
 Australija

Zakonodavnu vlast u Australiji ima Australski Savezni Parlament na saveznoj razini te državni
parlamenti na razini pojedinih saveznih država. Savezni Parlament nalazi se u Canberri i
sastoji se od dva doma – zastupničkog doma i senata. Narod bira predstavnike u oba doma.
U zastupničkom domu mjesta se popunjavaju po načelu broj glasova je razmjeran broju
mandata. U Senatu je najčešće
uravnotežen broj zastupnika većinskih i
manjinskih stranaka što služi kao valjano
ispitivanje Vladinih odluka. Senat čini 76
senatora koji se biraju na mandat od 6
godina.
Zgrada Australskog Parlamenta

AUSTRALSKA IZVRŠNA VLAST

Izvršno tijelo u australskom upravnom sustavu čini Australska Savezna Vlada koju čine ministri
izabrani u parlamentu. Na čelu vlade je premijer. Trenutni premijer je Kevin Rudd koji je na to
mjesto došao 2007. godine pobjedom laburista na izborima nakon dugogodišnje dominacije
konzervativaca koje je kao premijer u nekoliko mandata od 1996. do 2006. predstavljao John
Howard.

LOKALNA VLAST U AUSTRALIJI

U Australiji lokalne predstavnike vlasti čine parlamenti saveznih država i teritorija, lokalne
vlade koje izaberu ti parlamenti te državni guverneri. Lokalna vlada surađuje sa saveznom
vladom i izvršava sve zadaće koje nisu na saveznoj razini, već na razini pojedine savezne
države ili teritorija.

AUSTRALSKI USTAV
Australija ima pisani ustav donesen prilikom osnivanja Australskog
Saveza 1901. godine. Ustav određuje ovlasti zakonodavnog tijela,
izvršnog tijela i sudskog tijela te inzistira da članovi izvršnog tijela
budu i članovi zakonodavnog tijela.
Ustav dopušta da bilo što izjavljeno u parlamentu može biti
objavljeno svima bez straha od tužbe zbog klevete. Izvorni Australski
AUSTRALSKI IZBORNI SUSTAV ustav

21
 Australija

Savezni parlamentarni izbori održavaju se od 1901. godine kada je osnovan Parlament

Australskog Commonwealtha. Izbori se moraju održati unutar tri godine od posljednjih izbora,
a održavaju se prosječno svakih dvije i pol godine. Izbori su u Australiji obvezni i osobe koje se
ne odazovu moraju platiti globu.
U saveznim državama prije osnivanja
Commonwealtha glasovalo se javno na
više izbornih mjesta. Pravo glasa imali su
samo odrasli muškarci koji posjeduju
zemlju i visoko su obrazovani. 1855.
godine Victoria je kao prva država uvela
''Australsko glasovanje''
tajno glasovanje koje je kasnije u svijetu
ostalo poznato kao australsko glasovanje. 1856. godine Južna Australija dala je pravo glasa
svim muškarcima bez obzira posjeduju li zemlju i imaju li visoko obrazovanje. 1895. godine
Južna Australija dala je kao druga država na svijetu pravo glasa ženama.
Najvažnije stranke u Australiji su Liberalna stranka, Seljačka stranka i Laburistička stranka.

GOSPODARSTVO AUSTRALIJE
22
 Australija

Australija je danas jedna od država s najuspješnijim gospodarstvom na svijetu. Glavne odlike

australskog gospodarstva su visok rast, nizak stupanj inflacije, ekonomija temeljena na niskim
kamatnim stopama, konkurentan poslovni prostor, fleksibilno tržište radne snage i
djelotvorna demokratska uprava.
Zbog prirodnih bogatstava Australija je još tijekom 19. stoljeća imala visok životni standard, a
i neprekidno se ulagalo u društvenu infrastrukturu – obrazovanje, zdravstvo, promet i
osposobljavanje za rad.

PRIMARNI SEKTOR DJELATNOSTI

Najvažnije djelatnosti primarnog sektora su stočarstvo i poljodjelstvo. Tim se djelatnostima
bavi samo oko 5% stanovništva, no ostvaruje se velika proizvodnja. Prevladava farmerski
sustav proizvodnje u kojem je zbog manjka radne snage rad gotovo potpuno mehaniziran.

RATARSTVO
Glavna ratarska kultura je uzgoj žitarica. Godišnje se proizvede 14 milijuna tona pšenice od
čega se čak 70% izvozi. U sjevernim dijelovima Australije uzgajaju se šećerna trska i tropsko
voće, dok se na jugu uzgaja različito voće – jabuke, agrumi, banane… U jugoistočnim i
jugozapadnim dijelovima gdje prevladava mediteranska klima uspijeva vinova loza. Australska
vina su u posljednjih 15-ak godina jedna od najcjenjenijih u svijetu.
Polupustinjski predjeli se organiziranom melioracijom pretvaraju u obradive površine i
pašnjake. Australci su prvi u svijetu počeli koristiti umjetne kiše za navodnjavanje u suhim
područjima, a danas je razvijen čitav sustav poljoprivrednog navodnjavanja.

STOČARSTVO
Najrazvijenija grana primarnog sektora je
stočarstvo. Stočarstvo je zastupljeno prema
unutrašnjosti u stepskim prostorima gdje se stoka
napaja vodom iz brojnih arteških bunara. Oko 80%
stočara bavi se ovčarstvom. Ovčarske farme su veliki
posjedi sa više tisuća hektara površine. Uzgojni
sustav broji oko 150 milijuna grla ovaca tako da na
Australsko ovčarstvo
jednog Australca u prosjeku dolazi 7 ovaca.
23
 Australija

Uglavnom se uzgajaju merino ovce zbog kvalitetne vune koju Australija izvozi. Australska
proizvodnja vune iznosi oko 930 000 tona godišnje što je oko 30% ukupne svjetske
proizvodnje vune.
Osim ovaca uzgajaju se i druge vrste goveda. U sjevernim savanama uzgajaju se tovna goveda
kojih je 2003. godine bilo oko 20 milijuna.

ŠUMARSTVO
Šume zauzimaju 19% ukupne australske površine. Na
sjeveru prevladavaju tropske i mangrova šume, u
planinskim predjelima četinjače, a na jugu šume
eukaliptusa. Godišnja proizvodnja obrađenog drveta
iznosi oko 17 milijuna m2. U novije vrijeme sve je više
šuma zaštićeno.
Šuma na sjeveru Australije

RIBARSTVO
Ribarstvo je u Australiji slabo razvijeno. Iako Australija ima dugačke obale i velike morske
površine, godišnji ulov ribe iznosi tek 220 000 tona godišnje. Ribarstvo je razvijenije na
Tasmaniji i u zapadnom dijelu Australije, a marikultura u plićim dijelovima mora, posebice
uzgoj račića.

SEKUNDARNI SEKTOR DJELATNOSTI

U sekundarnom sektoru djelatnosti zaposleno je oko 27% aktivnog australskog stanovništva.
Iako je industrijska proizvodnja velika, najvažnija djelatnost je rudarstvo. Nakon Drugog
svjetskog rata industrija je doprinosila sa oko 65% ukupnom dohotku.

INDUSTRIJA
Australska industrija veliki rast zabilježila je između dva svjetska rata, a procvat nakon Drugog
svjetskog rata. Od industrijskih grana u Australiji prve su se razvila prehrambena i tekstilna
industrija. U početku se tekstilna industrija temeljila na pamuku, a u prvoj polovici 20. stoljeća
osnovna sirovina postala je ovčja vuna. Tijekom Drugog svjetskog rata zbog razvijene
industrije Australija je bila glavni opskrbljivač Saveznika na dalekoistočnoj fronti.
Danas su uz prehrambenu i tekstilnu najvažnije industrijske grane u Australiji metalurgija i
strojogradnja, a razvijene su i kemijska, automobilska i elektroindustrija. Proizvodne tvrtke
uglavnom su male kompanije.
24
 Australija

RUDARSTVO
Prva rudarska naselja u Australiji javila su se sredinom 19. stoljeća nakon otkrića zlata u
Victoriji i zapadnoj Australiji. Australskom zlatnom groznicom počelo je masovno useljavanje
u Australiju i razvoj gospodarstva. Početna godišnja proizvodnja zlata 1850-ih i 1860-ih godina
iznosila je oko 100 tona, a danas iznosi oko 20 tona.
Današnja rudarska proizvodnja okrenuta je
vađenju ugljena, boksita i željeza. Uglavnom se
iskopavaju lignit kameni i mrki ugljen, a od metala
se najviše proizvodi željezo. Obilno se proizvode i
obojeni metali poput cinka, olova, bakra, srebra,
antimona, kobalta… Posebno je važna proizvodnja
boksita. Danas je Australija najveći svjetski
proizvođač boksita i ugljena, a nalazi se i među pet
Rudarsko postrojenje
najvećih proizvođača kobalta, mangana, cinka,
olova i srebra. U Zapadnoj Australiji pokraj jezera Argyle nalazi se najveći rudnik dijamanata
na svijetu. U novije vrijeme pronađena su bogata nalazišta nafte i urana.

TERCIJARNI SEKTOR DJELATNOSTI

U tercijarnom sektoru djelatnosti zaposlena je većina aktivnog australskog stanovništva.
Najvažnija djelatnost je vanjska trgovina, a ukupnom dohotku mnogo pridonose i turizam,
promet i uslužne djelatnosti.

TRGOVINA
Za Australiju je vrlo važna vanjska, prekomorska
trgovina koja ostvaruje 20% australskog BDP-a.
Australija izvozi veći dio svoje proizvodnje, a spada i
među četiri najveća svjetska izvoznika hrane. Osim
Trgovačka luka u Melbourneu
prehrambenih (meso, mliječni proizvodi, pšenica,
šećer), izvozi se i mnogo prerađivačkih proizvoda među kojim najvažnije mjesto zauzimaju
vuna i proizvodi od vune. Izvoze se i različite rude – ugljen te različiti metali (željezo, čelik).
Iako Australija ima razvijenu automobilsku proizvodnju i izvozi automobilsku opremu, ipak
mora uvoziti prijevozna sredstva i radne strojeve. Isto tako uvozi i različite tekstilne proizvode
osim vune. Ipak, izvoz je višestruko veći od uvoza pa nema trgovinskog deficita.

25
 Australija

Najvažniji australski prekomorski partneri su Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države,

Francuska, Japan i Indija. A od 20 zemalja u koje najviše izvozi, 16 se nalazi u Aziji.

PROMET
Razvoj prometa u 20. stoljeću ublažio je prirodnu izolaciju Australije od ostatka svijeta, a isto
tako je ublažio velike udaljenosti između pojedinih dijelova australskog kontinenta. U
prometnom sustavu najvažniju ulogu ima željeznička mreža duga gotovo 40 000 km koja se
sastoji od vrlo dugih pruga koje idu usporedno s istočnom i južnom obalom kontinenta i od
više pruga koje prodiru u unutrašnjost. Glavna
željeznička pruga ide u smjeru istok-zapad. Duga je
5600 km i putovanje njom traje 6 dana.
Cestovni promet važan je za međugradsko
povezivanje. Do početka 21. stoljeća sagrađeno je oko
900 000 km prometnica, no gusta cestovna mreža
postoji samo u Novom Južnom Walesu, Victoriji i
Cestovni promet u Australiji južnom dijelu Queenslanda.
Za farmere i poslovne ljude najvažniji je zračni promet. Osim zrakoplovne povezanosti svih
većih australskih gradova, Australija je zračnim linijama povezana i sa mnogim prekomorskim
zemljama. U Australiji postoji preko 400 zračnih luka s redovitim putničkim prijevozom.
Najvažniji aerodromi nalaze se u Sydneyu, Melbourne, Brisbaneu i Perthu.
Za prijevoz teškog tereta između različitih dijelova Australije najčešće se koristi obalna
plovidba. Morski promet ima velik značaj za Australiju i zbog vanjske trgovine budući da je
Australija veliki izvoznik. Najvažnije pomorske luke su Sydney, Melbourne, Brisbane i
Newcastle, a na zapadnoj obali Perth.

TURIZAM
Iako je izolirana od svijeta, Australiju godišnje posjeti
više od 4.5 milijuna stranih turista iz cijelog svijeta,
najviše iz Japana i Novog Zelanda, no brojni su i
turisti iz SAD-a i Europe. Glavne turističke atrakcije su
Turističko središte Surfer's Paradise
vječno osunčane plaže, znamenite građevine i
mostovi te nacionalni parkovi s brojnim egzotičnim biljnim i životinjskim vrstama.
Turiste najviše privlače Sydney, Melbourne, Brisbane, Gold Coast i Surfer's Paradise.
KVARTARNI SEKTOR DJELATNOSTI
26
 Australija

Kao i u razvijenim državama, kvartarni sektor je najviši sektor djelatnosti i obuhvaća znanost,
kulturu, zdravstvo, obrazovanje, upravu i obranu. Sektor obuhvaća najobrazovanije Australce.

ZNANOST
Australija mnogo ulaže u znanost i tamo se provode različita istraživanja na gotovo svim
područjima znanosti. U Australiji je dozvoljeno kloniranje stanica čime je omogućeno dublje
istraživanje na području medicine i biologije.

KULTURA I UMJETNOST
Kultura je u Australiji vrlo raznolika zbog nehomogenog sastava
gradskog stanovništva. Najstarija australska umjetnička djela su
aboridžinske spiljske slike koje potječu od prije nekoliko desetaka
tisuća godina. Također su razvijene i književnost te glazbena i Aboridžinska umjetnost

kazališna umjetnost, a u posljednje vrijeme procvat doživljava i australska filmska umjetnost.

OBRAZOVANJE
Australski obrazovni sustav uključuje gotovo 11 000 škola i fakulteta, a o njemu brinu savezna
i lokalne državne vlade. Pohađanje škole obavezno je do 15. godine, a u Tasmaniji do 16. Od
druge polovice 20. stoljeća u Australiji se sve češće obrazuju azijski studenti.

ZDRAVSTVO
Australsko zdravstvo uključuje državne i privatne bolnice, a isto tako i državne i privatne
fondove zdravstvenog osiguranja. Zbog slabo naseljenog polupustinjskog i stepskog područja,
u unutrašnjosti je vrlo malo bolnica, bolesnima medicinsku pomoć pruža Kraljevska zračna
medicinska služba osnovana u Queenslandu 1928. godine.

OBRANA
Australska obrana sastoji se od Kraljevske australske
mornarice, Australske vojske i Kraljevskog australskog
zrakoplovstva. U vojnoj službi je oko 50 000 ljudi.
Australija je ima sklopljene vojno-obrambene saveze s
mnogim zemljama, a australske obrambene snage
redovito sudjeluju u UN-ovim operacijama.
Australske snage u UN-ovoj misiji
POVIJEST AUSTRALIJE

27
 Australija

DOLAZAK ABORIDŽINA

Naseljavanje Australije započelo je najvjerojatnije prije 40 000 godina kad su iz Azije na

australsko kopno stigli preci današnjih Aboridžina. Aboridžini su kao lovci i skupljači naselili
cijeli kontinent uključujući i Tasmaniju koja je s kopnom bila povezana prevlakom. Prevlaka je
potopljena transgresijom mora prije 10 000 godina ostavljajući tasmanijske Aboridžine
odijeljene od ostatka australskih domorodaca.

OTKRIĆE AUSTRALIJE
Postojanje tajanstvene zemlje na južnoj polutci u Europi se pretpostavljalo već u srednjem
vijeku iako su je poznavali samo Kinezi, Japanci i Indijci. Ta je zemlja nazvana Terra australis
incognita ili Nepoznata južna zemlja. Prvi kontakt Europljana s Australijom imali su
portugalski i španjolski moreplovci koji su doplovili do sjevernih obala kontinenta. Nizozemski
moreplovac Abel Tasman je 24. studenog 1642. godine na putu prema Novom Zelandu otkrio
Tasmaniju.
Pronalazačem pravog australskog kopna smatra se engleski moreplovac James Cook. On je
oplovivši sjeverne i istočne obale 24. travnja 1770. godine uplovio u zaljev Botany. Iste godine
Cook je proglasio prostor Australije britanskim kolonijalnim posjedom.

OSNIVANJE PRVE KOLONIJE U AUSTRALIJI

Britanski zatvori postali su popunjeni 1786.
godine i parlament je donio odluku o osnivanju
kažnjeničke kolonije u Australiji. Prvi kažnjenici
stigli su u Australiju 26. siječnja 1788. godine i u
prirodnom zaljevu Opera izgradili prvo naselje
– Port Jackson, budući Sydney. Računa se da je
u do sredine 19. stoljeća u Australiju
Otkrivač Australije James Cook
dopremljeno oko 170 000 kažnjenika, a
posljednji kažnjenici stigli su 1868. godine. Kažnjenici su morali graditi nastambe, ceste, krčiti
šume, a i uzgajali su biljke i životinje dopremljene iz Europe.
RAZVOJ AUSTRALIJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

28
 Australija

1804. godine i na Tasmaniji je osnovan prvi grad – Hobart, a dvadeset jednu godinu kasnije
Tasmanija je proglašena zasebnom britanskom kolonijom.
1817. godine iz Europe, najviše iz Engleske, su se počeli stizati prvi slobodni doseljenici.
Sredinom prve polovice 19. stoljeća počinju nastajati gradovi koji će prihvatiti najviše
doseljenika. 1824. godine na jugu Queenslanda na rijeci Brisbane podignut je istoimeni grad.
1829. godine na jugozapadnoj obali nastao je grad
Perth, 1835. godine na jugoistočnoj obali grad
Melbourne, a godinu dana kasnije ponad Velikog
australskog zaljeva grad Adelaide.
1850. godine Novi Južni Wales, Tasmanija i Južna
Guvernerska kuća u Melbourneu
Australija postaju samoupravne kolonije.

ZLATNA GROZNICA U AUSTRALIJI

1851. godine otkrićem zlata u Victoriji počinje zlatna groznica zbog čega se u Australiju
useljavaju kopači zlata. Zlatnu groznicu i porast broja stanovnika je nastavljen pronalaskom
zlata i u Zapadnoj Australiji. Tako se broj australskog stanovništva u desetak godina povećao
sa 450 000 na 1 150 000.
1869. godine na sjevernoj obali nastaje grad Darwin.

OSNIVANJE AUSTRALSKOG SAVEZA

1891. godine u Melbourneu su se okupili predstavnici pet kolonija sa kontinenta te Tasmanija
i pripremili ustav budućeg saveza neovisnih britanskih kolonija Australije. 9. srpnja 1900.
godine u svim kolonijama u Australiji održan je referendum o stvaranju saveza država. Ishod
referenduma bio je pozitivan. 1. siječnja 1901. godine osnovan je Commonwealth of Australia
(Australski Savez). Glavni grad Saveza postao je Melbourne.
1911. godine australski parlament donosi odluku o gradnji novog glavnog grada i izdvajanju
teritorija glavnog grada od ostatka države. Tako je iste godine iz Novog Južnog Walesa
izdvojen Australian Capital Territory i počela
je gradnja novog glavnog grada, a završena
je 1913. Grad je dobio ime Canberra, a
glavnim gradom postao je 1927. godine.

Zgrada starog australskog parlamenta

29
 Australija

RAZDOBLJE AUSTRALSKOG COMMONWEALTHA

U Prvom svjetskom ratu Australija je sudjelovala na strani sila Antante, no na njenom
teritoriju nije bilo borbi.
1926. godine u središnjem dijelu australskog kontinenta utemeljen je treći autonomni teritorij
– Središnja Australija, no već 1931. godine spojena je sa Sjevernim Teritorijem.
1928. godine Queensland uvodi Kraljevsku zračnu medicinsku službu za pomoć stanovnicima
u unutrašnjosti gdje nema bolnica u blizini.
Od 1930. godine australska vlada počela je proces integracije aboridžinskog stanovništva u
australsko društvo.
U Drugom svjetskom ratu Australija se pridružila bloku Saveznika i sudjelovala u borbama na
dalekoistočnoj fronti, a vojne jedinice sudjelovale su i na ratištima u Europi i sjevernoj Africi.
Nakon uspješnih osvajanja u jugoistočnoj Aziji, Japan je 1942. godine izravno napao i
Australiju bombardirajući Darwin.
14. veljače 1966. godine australski parlament
uveo je australski dolar kao službenu valutu
Australskog Saveza i australskih izvandržavnih
posjeda.
1967. godine Aboridžini dobivaju australsko
državljanstvo i ravnopravnost sa ostalim
građanima Australije, a 1973. godine Aboridžini
dobivaju svoj parlament. Iste godine u Sydneyu
Službena australska valuta - australski dolari
završena je gradnja zgrade Opera.
1976. godine australska vlada započela je proces vraćanja zemlje Aboridžinima.
1984. godine Australija dobiva himnu – Advance Australia Fair.
13. kolovoza 1997. godine aboridžinski parlament izglasao je Izjavu o isprici (Statement of
Apology) kojom Aboridžini izražavaju žaljenje zbog ugnjetavanja Aboridžina od strane
prijašnjih politika i daju potporu budućoj pomirbi između svih Australaca.
U današnje vrijeme Australija je multinacionalna gospodarski razvijena država s visokim
stupnjem tolerancije prema ostalim rasama i kulturama.

30
 Australija

HRVATSKA ZAJENDNICA U AUSTRALIJI

DOLAZAK HRVATA U AUSTRALIJU

Prvi Hrvati u Australiju su došli sredinom 19. stoljeća. Većinom su to bili ljudi iz Dalmacije koji
su se selili u prekomorske zemlje ''trbuhom za kruhom''. Značajno je i doseljavanje između
dva svjetska rata, a najviše se Hrvata uselilo nakon Drugog svjetskog rata i tijekom
Domovinskog rata. Ti poslijeratni doseljenici su iz Slavonije, Like i Hrvatskog zagorja.
Hrvati su se uglavnom doseljavali tzv. lančanim sustavom prema kojem je uspjeh prvih
privukao dolazak drugih. Glavni prostori odakle dolaze Hrvati su hrvatski otoci – Korčula, Brač,
Hvar, Vis te makarsko primorje, a naseljavali su uglavnom veće australske gradove – Sydney,
Melbourne, Wollongong, Perth…
Tijekom 20. stoljeća Hrvati su zauzeli značajno mjesto u australskom vinogradarstvu i
građevinarstvu.

HVATSKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI

Hrvatska zajednica u Australiji danas broji oko 240 000 Hrvata. Uglavnom žive u Sydneyu,
Melbourneu, Wollongongu, Perthu, Hobartu, Brisbaneu i Newcastleu.

HRVATSKA ZAJEDNICA U SYDNEYU

Prema najnovijim podacima iz 2006. godine u Sydneyu živi oko 60 000 Hrvata. Organizirani su
u pet ''hrvatskih klubova'': HK Kralj Tomislav, HK
Dalmacija Sydney, HK Jadran Hajduk, Hrvatsko
društvo Sydney i Hrvatsko kulturno društvo Bosna.
Sydneyski Hrvati otvorili su prve vinarije i prve
mljekarske kooperacije u Novom Južnom Walesu.
Hrvatska zajednica u Sydneyu organizirala je i
hrvatske sportske klubove i folklorne grupe, a
pokrenula je i izgradnju hrvatskih crkava, banaka te Zgrada hrvatske zajednice u Sydneyu
pokretanje hrvatskih medija (novine i radio).

31
 Australija

HRVATSKA ZAJEDNICA U WOLLONGONGU

U stanovništvu Wollongonga, Hrvati su nakon Australaca najzastupljenija etnička skupina.
Uglavnom rade u industriji ili su vlasnici restorana, trgovina, mehaničarskih radnji ili tvornica.

HRVATSKA ZAJEDNICA NA TASMANIJI

Na Tasmaniji živi oko 1200 Hrvata. Većina je došla nakon
Drugog svjetskog rata. U Hobartu i Launcestonu, Hrvati
su najzastupljenija etnička skupina nakon Australaca.
Hrvati su i ovdje organizirani u hrvatske klubove, izgradili
su hrvatske crkve, pokrenuli nogometne klubove, a imaju
Pročelje kuće hrvatske zajednice u
i mjesto u programu državne radiopostaje u Hobartu. Wollongongu

32
 Australija

ZAKLJUČAK

Australija je najrazvijenija država južne Zemljine polutke. Nalazi se između Indijskog i Tihog
oceana, a jedina veza australskog kontinenta s ostatkom kopna čine otoci jugoistočne Azije.
Reljef i klima Australije uvjetuju različitost vegetacije, naseljenosti i gospodarskih grana. Na
zapadnoj polovici kontinenta prevladava pustinjski i polupustinjski prostor s oskudnom
vegetacijom i vrlo slabom naseljenošću s iznimkom jugozapadnog obalnog pojasa koji je
bogat i vegetacijom i stanovništvom. U unutrašnjosti nema industrije, a turizam je zastupljen
također samo u jugozapadnom obalnom dijelu te u središtu Australije oko grada Alice
Springs. Istočni središnji dio Australije čini velika arteška zavala sa stepama na kojima pasu
ovce i gdje se proizvode ratarske kulture koje ne traže velike količine vode. Naseljenost je
ovdje slaba, a vegetacija niska. Istočni i jugoistočni rub Australije čine Veliko razvodno gorje i
obale bogate bujnom vegetacijom. U tom pojasu živi najveća većina australskog stanovništva i
tu je koncentrirana većina industrije.
U demografskom smislu Australija je nehomogena zemlja s različitim kulturama, a posebnu
vrijednost ima prisutnost Aboridžinske civilizacije i kulture. Političko-regionalizacijski
Australija je uređena kao savez nezavisnih država. Australski Savez podijeljen je na šest
saveznih država i dva savezna autonomna teritorija. Na čelu država nalaze se guverner koji
predstavlja britansku kraljicu Elizabetu II, državni parlament i državna vlada. Čitav Savez ima
generalnog guvernera, savezni parlament i saveznu vladu čije je središte u glavnog gradu
Canberri.
Australsko gospodarstvo počiva na visokoj produktivnosti ratarske i stočarske (posebice
ovčarske) proizvodnje, vrlo razvijenom rudarstvu, a najvažnije gospodarske grane su vanjska
trgovina i turizam. Australija trguje s većinom država u svijetu i izvozi veći dio svoje
proizvodnje.
Povijest Australije počinje naseljavanjem Aboridžina prije oko 40 000 godina. Europljani su
Australiju otkrili tek u 17. stoljeću, a prvi doseljenici dolaze krajem 18. stoljeća kada Australija
postaje britanska kolonija. Nakon pronalaska zlata ubrzano raste broj stanovnika. 1. siječnja
1901. godine britanske kolonije u Australiji osnivaju savez Commonwealth of Australia koji
postaje nova nezavisna država u svijetu.
U Australiju su tijekom 19. i 20. stoljeća doseljavali brojni emigranti iz različitih država svijeta
pa tako i iz Hrvatske. Hrvati su tamo postali uspješni poduzetnici, vinogradari ili građevinari. U
australskim gradovima su organizirani u hrvatske zajednice.

33
 Australija

POPIS LITERATURE

1. Veliki školski atlas, Zagreb, Znanje, 2001.

2. Šegota, Tomislav i Filipčić, Anita, Geografija Australije i Oceanije, Samobor,
Meridijani, 2004.
3. Vuk, Ružica i dr., Regionalni razvoj svijeta, Zagreb, Znanje, 2003.
4. Faktopedija, Zagreb, Mozaik knjiga, 2002.
5. ''Australia'', Encarta Reference Library 2005
6. ''Australija'', http://hr.wikipedia.org
7. ''Australian Embassy'', http://www.croatia.embassy.gov.au

34